PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

Mali katalog pojmova - javne politike za mlade i zadovoljavanje javnih potreba i interesa mladih

Male lekcije iz građanske/civilne/političke kulture br.1

Uvod

Funkcija ovoga Malog kataloga pojmova je olakšati komunikaciju između donositelja političkih

odluka, javnih uprava, mladih i drugih dionika uključenih u kreiranje javnih politka za mlade koja je

često narušena, između ostalog, i zbog pojmovih nejasnoća. Motivacija za izradu ovoga Kataloga je

povezana s iskustvom u radu s mladima, na projektima mladih, kao i iz komunikacije s različitm

dionicima u životu mladih. Ovaj Katalog je nastao kako bi se unaprijedila kvaliteta dijaloga između

mladih i donositelja političkih odluka, ne bi li se na neki način unaprijedilo participaciju mladih u

društvu. Namjenjen je svima: mladima, donositeljima političkih odluka, službenicima organa državne i

lokalne javne uprave. Iako su neki pojmovi defnirani u zakonima koji se odnose na mlade, potreba da

se na jednom mjestu objasne osnovni pojmovi kojima se koristi i zakonodavstvo i javne politike,

mediji i sl. se pokazala opravdanom jer se svakodnevno, uvijek začuđujuće iznova, iskazuje potreba za

edukacijom svih dionika iz područja građanske/političke kulture. Zato je ovaj katalog pisan

jednostavnim jezikom i stilom, a zamišljen je kao niz lekcija iz ovoga područja. Ovo je prva lekcija,

koja je nastala kao potreba, za provedbu nekoliko projekata mladih i iz iskustva u radu sa mladima, u

čemu autorica sudjeluje kao stučni suradnik i/ili voditelj (projekti koje financira EU, na nacionalnom i

međunarodnom nivou, npr. Mladi u zajednici bez barijera, Jadranski omladinski centri i dr. te

dugogodišnjeg osobnog iskustva u radu sa savjetima mladih, mladima iz različitih sredina, studentima

i sl.).

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

Katalog pojmova 1.

I. Mladi

1. Mladi su osobe od 15 do 30 godina. Različite međunarodne organizacije, poput UN-a ili EU

definiraju raspon dobne granice na različite načine, npr. od 13 do 25 ili od 15 do 30. Ideja

definiranja dobne granice je povezana s potrebom da se donositeljima političkih odluka skrene

pozornost na činjenicu da su pripadnici ove skupine posebna skupina u društvu, zbog potreba,

interesa i drušvenog položaja koji zauzimaju. Ova činjenica je ugrađena u većinu ustava država

„zapadne demokracije“ pa se u njima naglašava činjenica da mladi kao skupina zaslužuju posebnu

zaštitu i brigu društva.

Osnovni kriterij za definiranje „mladih“, za razliku od djece ili ostalih skupina u društvu, je društveni

položaj koji zauzimaju - većina mladih u ovoj dobi ovisi o potpori obitelji i/ili društva. Osim toga,

mladi su osobe u dobi u kojoj fizički, emocionalno i kognitivno sazrijevaju (u dobi „odrastanja“). To je

turbulentno razdoblje u kojemu mladi prolaze kroz različite faze socijalizacije. U toj dobi se izmjenjuje

najviše socijalizacijskih čimbenika koji utječu na stvaranje osobnog i društvenog identiteta mladih.

2. Mladi - društvene skupine (kategorije) koje je moguće izdvojiti u općoj populaciji mladih.

Univerzalni kriteriji za kategoriziranje skupina unutar opće populacije mladih1 su društvena uloga

i društveni položaj koje zauzimaju u društvu, pa možemo reći da se mladi razlikuju prema ovim

kategorijama:

- mladi koji se nalaze u obrazovnom sustavu (srednjoškolske dobi, studenti);

- mladi nakon završetka ili prekida školovanja prema radnom statusu (zaposleni,

nezaposleni);

- mladi s manje mogućnosti (uvjetovano socijalnim, zdravstvenim i drugim teškoćama),

kao npr. mladi bez adekvatne roditeljske skrbi, mladi sa zdravstvenim teškoćama, mladi s

posebnim potrebama, mladi u obiteljima s niskom razinom zaposlenosti i sl. ;

- mlade obitelji s djecom i/ili mlade obitelji bez djece (bez obzira na bračni status).

Mladi koji pripadaju ovim kategorijama imaju različite potrebe; stoga su ove kategorije dobar

analitički alat za donositelje političkih odluka i kreiranje javnih politika.

1 U većini država EU, ali i SAD-u i Kanadi.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

3. Mladi i javne potrebe

3.1. Potrebe i interesi građana i javne potrebe

Potrebe i interesi građana su u suvremenim uvjetima društvene diferencijacije vrlo heterogene i

dinamične. Javne politike sve teže zadovoljavaju sve potrebe građana.2 Posebno se to odnosi na

mlade, koji su ujedno i „najheterogenija“ skupina u općoj populaciji.

„Javne potrebe“ su one potrebe koje će zadovoljiti one interese i potrebe građana odnosno mladih

koje im omogućuju jednak pristup obrazovanju, kulturi, zdravlju, radu, stanovanju i dr. te omogućuju

njihov nesmetani razvoj, pristup resursima i uključivanje u društvo u skladu s općim i posebnim

ljudskim pravima.

Javne potrebe su povezane s ulogom države i financiranjem javnih dobara. Javna dobra3 su resursi

koje je nemoguće prepustiti tržišnoj ekonomiji i koje je potrebno zaštiti kako bi svi građani imali

jednak pristup ovim dobrima, bez obzira na spol, religijsko opredjeljenje, etničku i nacionalnu

pripadnost i dr. Građani uplaćujući poreze4 i druge vrste javnih prihoda (carine, naknade i dr.) čuvaju

ova javna dobra. Država, odnosno jedinice lokalne i regionalne samuprave, financiraju iz prikupljenih

javnih prihoda dostupnost ovih dobara svim građanima na teritoriju neke države ili grada. Uloga

države je da sačuva i financira one resurse koje je ustavom definirala kao vrijednosti i/ili javna dobra.

Većina država zapadne demokracije, bez obzira na razlike i nove tendencije u javnim politikama,

financira obranu, sudstvo, obrazovanje, kulturu, zdravstvo, komunalne djelatnosti, zakonodavne

regulative i sl.

Javna dobra su sva dobra koja služe većem broju korisnika i gdje uključivanje novog korisnika ne

smanjuje zadovoljstvo postojećih korisnika. Javno dobro mora biti dostupno svima pod jednakim

uvjetima. U suvremenim uvjetima, zadovoljavanje javnih potreba građana (čuvanje javnih dobara) je

2 Sve češće su rasprave o tome koja je uloga države, prestaje li EU biti „država blagostanja“, kako riješiti krizu

„socijaldemokracije“, koje političke opcije su moguće u doba krize, zašto država privatizira velike „državne

tvrtke“, kako se oduprijeti sve jačem naletu neoliberalnih zahtjeva u kojima je profit jedino mjerilo, koja je

uloga civilnog sektora (udruženih građana) u savladavanju krize demokracije, koji oblik demokracije je

prihvatljiv u ovim uvjetima i dr.

3 Više o javnim dobrima i ovoj problematici u: Ostrom, 2006, Upravljanje zajedničkim dobrima i drugim

autorima.

4 Povijest “poreza” seže u davnu prošlost. Nema nijedne civilizacije koja nije ubirala poreze, još od Sumera

(porezi za vrijeme velikog rata), a većina zemalja je upravo zbog pokrića ratnih troškova uvodila poreze koji su poslije tih ratova korišteni i u druge svrhe. Jedan od najstarijih izvora je Hamurabijev zakonik, nazvan po babilonskom kralju Hamurabiju (1729. - 1686. pr. n. e.). Adam Smith je prvi istaknuo četiri (4) porezna kanona u Bogatstvu naroda, 1776.:

1. Svaki građanin dužan je državi plaćati porez, i to prema svojim ekonomskim mogućnostima. 2. Obveza plaćanja poreza treba biti regulirana zakonom. Porez ne smije biti proizvoljan, nego unaprijed

poznat poreznom obvezniku.

3. Porez se naplaćuje onda kada je to najpovoljnije za poreznog obveznika.

4. Troškovi ubiranja poreza moraju biti što niži, kako bi teret poreznih obveznika bio što podnošljiviji, a prihod državne blagajne što veći.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

decentralizacijom funkcija države prepušteno i jedinicima lokalne i regionalne samouprave, ali uz

zadržavanje brige o nacionalnim javnim dobrima na državnom nivou. Tako se npr. o zdravstvu i

školstvu, a prema standardima koji zadovoljavaju minimalne uvjete za funkcioniranje ovih društvenih

sustava, brine država, a o specifičnostima lokalne zajednice se brine ta lokalna zajednica. Javne

potrebe građana u JL(R)S zadovoljavaju se financiranjem iz javnih prihoda (poreza i naknada) koje

građani uplaćuju, ali mogu se financirati iz iz drugih izvora, privatnih donacija, međunarodnih

donacija i sl. Ustanove i druge organizacije čija je djelatnost povezana sa zadovoljavanjem ovih

potreba mogu biti državne, ali i privatne ili organizacije civilnog društva.

Opća načela kojima se određuju koje potrebe su u skladu s ljudskim pravima građana su uglavnom

ugrađene u međunarodne dokumente (deklaracije, konvencije, strategije, zakone i sl.), ali i

nacionalne poput ustava, strategija, zakona i sl.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

4. Područja oko kojih se grupiraju potrebe i interesi mladih

Područja oko kojih se grupiraju potrebe i interesi mladih koje preporučujemo odredili smo prema

tri kriterija:

1. Područjima (indikatorima za analizu potreba mladih) iz EU strategije za mlade;

2. Društvenom položaju i društvenoj ulozi koju imaju mladi;

3. Dionicima koji su uključeni u život mladih, formalnih i neformalnih organizacija koje provode

aktivnosti, projekte i programe za mlade, a koje mogu zadovoljiti potrebe i interese mladih.

Kako su mladi posebno zaštićena skupina u društvu (poput djece, osoba starije dobi i sl.), u ovom

katalogu će se koristiti klasifikacija (taksonomija) područja oko kojih se grupiraju potrebe i interesi

koje su od izuzetne važnosti za mlade. Tom klasifikacijom je jasno pružen uvid u mogućnosti

(smjernice) za potporu mladima, a prema EU strategiji za mlade, 2010. do 2018.

Kako bismo postigli kompatibilnost i usuglašenost pojmova, ne bi li se korisnicima i donositeljima

političkih odluka omogućilo da usklade donošenje odluka i mjera za javne politike za mlade (poput

proračuna i drugih akata) s pojmovnim okvirom koji se koristiti u javnim politikama za mlade EU,

koristimo preporučene indikatore u područjima koji se koriste u EU strategiji za mlade. U pregledu će

se koristiti perspektiva koja je nužna za kvalitetno financiranje javnih potreba građana (mladih) iz

perspektive zadovoljavanja potreba, a ne ona koja se najčešće koristi pri kreiranju javnih politika,

perspektiva davatelja usluge (proračunskog korisnika ili drugih davatelja usluge)5. Ujedno je pružen

pregled organizacija6 koje pružaju usluge kojima se zadovoljavaju ove potrebe, mogućnosti za

financiranje ovih potreba, kao i aktivnosti kojima mladi najčešće zadovoljavaju potrebe i interese7.

5 Diskurs koji se najčešće koristi u javnim upravama, pretežno lokalnim i regionalnim upravama, je

naglašavanje i zauzimanje prespektive financiranja ustanova, udruga i sl. Često se pri odlučivanju koriste izrazi

poput „ovu udrugu ili ustanovu hoćemo financirati, a onu nećemo“, čime se funkcija financiranja -

zadovoljavanje potreba - stavlja u pozadinu. Nažalost, u nekim natječajima za financiranje javnih potreba se

koriste čak i diskriminirajuće odredbe koje govore ovome u prilog, poput „...mogu se prijaviti samo udruge

registirane na području grada...“, umjesto kriterija da usluge korisnicima koje pružaju organizacije civilnog

društva zadovoljavaju potrebe građana toga grada. Taj diskurs koji iskazuje političke stavove je diskriminirajući

i nema u prvom planu potrebe građana, jer postoji mala vjerojatnost da će, primjerice, na području malog

grada od pet do 15 tisuća stanovnika, postojati dovoljno udruženja građana koja mogu zadovoljiti sve potrebe

građana.

6 „Organizacija“ se odnosi na razne oblike formalnih organizacija koje su registirane kao pravni subjekti.

7 Možda će se nekim čitateljima sadržaj ovoga Kataloga činiti trivijalnim; no, surađujući s mladima,

donositeljima političkih odluka te organizacijama civilnog društva, uočeno je da većina nema jasan pregled ovih

pojmova te da je upravo to ograničavajući faktor uspostavi kvalitetnog dijaloga između mladih, javnih uprava i

donositelja političkih odluka.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

Područja

1. Obrazovanje (formalno i neformalno) 1.1. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi djece predškolske dobi (0 - 6) te one koje imaju mladi

roditelji (mlade obitelji) koji imaju djecu predškolske dobi; Ove potrebe i interesi mladih roditelja i obitelji s djecom se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost predškolski odgoj i obrazovanje. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: - ustanove8: vrtići, neovisno o osnivaču - JL(R)S, država, fizička i/ili pravna osoba iz RH i EU; - organizacije civilnog društva9: igraonice i sl.; - druge ustanove i organizacije civilnog društva koje daju potporu roditeljima djece predškolske dobi: savjetovališta, radionice... 1.2. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi djece osnovnoškolske dobi (od 7 do 15 godina) odnosno potrebe roditelja koji imaju djecu osnovnoškolske dobi; Ove potrebe i interesi mladih roditelja i obitelji s djecom osnovnoškolske dobi se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom obrazovanju. Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

- ustanove: osnovne škole, neovisno o osnivaču - JL)S, država, fizička ili pravna osoba, iz RH i EU:

- organizacije civilnog društva: tečajevi, radionice, seminari i sl. - druge ustanove i organizacije civilnog društva koje daju potporu roditeljima djece

osnovnoškolske dobi: savjetovališta, stručni timovi, radionice, tečajevi i sl.

1.3. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi mladih srednjoškolske dobi (od 15 do 18) i potrebe mladih za cjeloživotnim učenjem Ove potrebe i interes mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost srednjoškolski odgoj i obrazovanje i potora srednjoškolskom obrazovanju, bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom obrazovanju. Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JLS, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

- ustanove: srednje škole, neovisno o osnivaču – JL(R)S, država, fizička ili pravna osoba iz RH i EU;

- ustanove za obrazovanje odraslih (završetak srednjeg obrazovanja, prekvalifikacije i sl.): narodna učilišta, pučka učilišta i sl.

- organizacije civilnog društva: tečajevi, radionice, seminari i sl.; licence, certifikati, Youthpass i sl.;

8 „Ustanove“ se odnose na organizacije koje su registirane prema Zakonu o javnim ustanovama.

9 „Organizacije civilnog društva“ se odnose na organizacije registrirane prema Zakonu o udrugama, zakladama,

fundacijama i drugim propisima koji se odnose na regulaciju civilnog sektora.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

- centri/klubovi za mlade, bez obzira na osnivača: tečajevi, radionice, seminari i sl.; licence, certifikati, Youthpass i sl. ;

- druge ustanove i organizacije koje daju potporu roditeljima mladih srednjoškolske dobi: savjetovališta, stručni timovi, radionice, tečajevi…

1.4. Obrazovne potrebe i interesi mladih u visokom obrazovanju (18 godina nadalje) i potrebe mladih za cjeloživotnim učenjem

Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost visoko obrazovanje i potpora visokom obrazovanju, bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom obrazovanju. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

- ustanove za visoko obrazovanje (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj obrazovanja), bez obzira na osnivača, privatne ili javne: sveučilišta, veleučilišta; - ustanove za obrazovanje odraslih, odnosno cjeloživotno učenje - privatna učilišta, sveučilišta, veleučilišta: izvanredni studiji, dopunsko specijalističko obrazovanje, licence i certifikati i sl.; Youthpass i sl. - organizacije civilnog društva: radionice, seminari, tečajevi; licence, certifikati, Youthpass i sl. - centri/klubovi za mlade: radionice, seminari, tečajevi; licence, certifikati, Youthpass i sl. - druge ustanove i organizacije koje daju potporu mladima u vezi stjecanja kompetencija u vezi visokog obrazovanja.

2. Područje zapošljavanja i poduzetništva

Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost usmjerena na potporu mladima u području zapošljavanja i poduzetništva (otvaranje obrta, tvrtki, samozapošljavanje), odnosno potporu zaposlenim mladima, bez obzira na to radi li se o javnom ili privatnom sektoru. Zadovoljavanje tih potreba i interesa se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

2.1. Javne organizacije/ustanove: državne i inozemne javne potpore mladima za brže zapošljavanje i olakšavanje ulaska na tržište rada, poticanje poduzetništva i sl.; - programi (potpore i mjere) nacionalne politike (ministarstva): poticaji za zapošljavanje,

poticaji za stjecanje radnog iskustva, potpore za stjecanje kvalifikacija i sl., programi potpore EU u ovom području; zavodi za zapošljavanje, ministarstva, agencije i sl.

2.2. Organizacije civilnog društva koje pružaju potporu zaposlenima i nezaposlenim mladima: socijalno poduzetništvo, zadruge i sl., volontiranje, tečajevi, radionice sa sadržajima koji potiču brže zapošljavanje i olakšavaju ulazak u svijet rada;

2.3. Privatni, ekonomski sektor: stipendije vezane uz zapošljavanje, osiguravanje stručne prakse, poticaji za zapošljavanje i sl.;

2.4. Druge organizacije i modeli koji daju potporu mladima radi bržeg zapošljavanja i olakšavaju ulazak u svijet rada: poduzetnički inkubatori, poslovne zone, gospodarske komore, obrtničke komore i sl.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

3. Zdravlje i blagostanje

Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čiji je cilj pružanje potpore mladima u području zdravlja općenito (preventiva), a posebno mentalnog i seksualnog zdravlja mladih te promocije zdravih stilova života, poput sportskih i fizičkih aktivnosti. Cilj zadovoljavanja ovih potreba i interesa je sprečavanje poremećaja u prehrani, bolesti ovisnosti i nasilnog ponašanja mladih. Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

3.1. Javne ustanove u zdravstvu, bez obzira na osnivača (privatne, državne, JL(R)S): - bolnice, domovi zdravlja, centri za rehabilitaciju, lječilišta i sl., - zavodi i instituti za unaprijeđenje zdravlja, odjeli prevencije i liječenja bolesti za mlade (npr. odjel za prevenciju i liječenje ovisnosti ili nastavni zavod za javno zdravstvo), timovi preventivne medicine za srednjoškolce i studente, savjetovališta za mlade (ginekološko, psihološko i sl. ), ljekarne, ustanove koje provode organiziranu prehranu učenika i studenata te zaposlenika („menze“) i sl. 3.2. Organizacije civilnog društva koje unaprjeđuju zdrave stilove života: - sportski klubovi i druge organizacije za sport i sportsku rekreaciju; sportski savezi, Hrvatski olimpijski odbor i dr. - organizacije civilnog društva koje daju potporu mladima u promociji zdravih stilova života (planinarska društva, izviđači, udruge koje se bave alternativnim stilovima života - tečaji joge, zdrava prehrana i sl., organizacije koje unaprjeđuju život mladih koji imaju zdravstvene i druge razvojne teškoće i dr.); - organizacije civilnog društva koje daju potporu u liječenju bolesti ovisnosti, poremećaja prehrane i sl. te poremećaja u ponašanju (nasilnost i dr.); - odgojno-obrazovne ustanove i druge organizacije koje u okviru svoje osnovne djelatnosti imaju aktivnosti kojima se promiču zdravi stilovi života - školska sportska društva, sveučilišni sportski savezi i sl. - druge organizacije i modeli koji promiču zdrave stilove života kroz razne projekte, akcije ili aktivnosti, npr. Projekt Mreža zdravih gradova, Akcija Gradovi i općine prijatelji djece, razni kampovi (sportski i dr.). 4. Područje socijalnog uključenja

Ove potrebe mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija djelatnost je pružanje potpore mladima s manje mogućnosti koje su posljedica socijalnih (ekonomskih i drugih obiteljskih) problema, ali ostalih poteškoća (bolesti i sl.). Djelatnost takvih organizacija je povezana s prevencijom i poticanjem odgovornosti među generacijama, jačanjem zajedničke solidarnosti u društvu, unaprjeđenjem jednakih mogućnosti i borbom protiv svake diskriminacije. Radi se o programima (mjerama i aktivnostima) kojima se smanjuje rizik od siromaštva mladih, posljedice i uzroci materijalne deprivacije, posljedice života mladih u kućanstvima u kojima je radni intenzitet nizak, nedovoljna medicinska skrb, problemi mladih u međuprostoru između obrazovnog sustava i tržišta rada i sl. U ovo područje se smještaju i oni programi (mjere i aktivnosti) kojima se štite i unaprjeđuju ljudska prava, poput prava na primjereno stanovanje građana, odnosno mladih. Problemi oko adekvatnog smještaja mogu prouzročiti materijalnu i društvenu deprivaciju te društvenu isključenost mladih.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: 4.1. Javne ustanove čija je djelatnost socijalna skrb, humanitarna djelatnost i unaprjeđenje ljudskih

prava, npr. centri za socijalnu skrb, domovi za smještaj nezbrinute napuštene djece i mladih, skloništa za mlade, zajednice za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi i sl., čiji osnivači su organi državne uprave (pri ministarstvima) ili jednice lokalne/regionalne samouprave; - Organizacije i programi koji se osnivaju i pokreću radi zadovoljavanja stambenih potreba

mladih poput stambenih zadruga i poticajne stanogradnje (izgradnje “državnih/gradskih stanova za mlade samce i mlade obitelji”);

- Organizacije i programi kojima se zadovoljavaju potrebe organiziranog stanovanja mladih radi osiguravanja jednakog pristupa obrazovanju, za potrebe mladih koji se školuju (domovi za učenike iIi studente) i sl.

4.2. Organizacije civilnog društva čija djelatnost je socijalna skrb, humanitarna djelatnost i unaprjeđenje ljudskih prava, npr. Crveni križ, razne udruge, zaklade i fondacije iz ovoga područja i sl.; - Organizacije civilnog društva koje pružaju privremeni smještaj mladima (skloništa, dnevni

boravak i sl.) 4.3. Privatne ekonomske organizacije (tvrtke, obrti) - socijalno odgovorno gospodarstvo (tvrtke koje

ulažu u potrebe zajednice), u bilo kojem opsegu i obliku (kroz ulaganja u obliku donacija, natječaja, stipendiranja i drugih oblika aktivnosti kojima se unaprjeđuje društvena uključenost mladih);

4.4. Druge organizacije i modeli koji unaprjeđuju ove potrebe - klubovi/centri za mlade, skloništa za mlade, zajednice za mlade bez adekvatne roditeljske skrbi.

5. Kultura i kreativnost

Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost potpora mladima u smjeru postizanja bolje kvalitete ulaska i participacije u kulturu, promocija osobnog razvoja, unaprjeđenje sposobnosti učenja, interkulturne vještine, razvijanje i poticanje fleksibilnih vještina za buduće radne mogućnosti. Aktivnosti kojima se mogu zadovoljiti ove potrebe mladih su povezane sa sudjelovanjem mladih u amaterskim umjetničkim aktivnostima, sudjelovanjem mladih u umjetničkim aktivnostima, sudjelovanjem mladih u sportu i drugim oblicima slobodnog vremena, klubovima ili drugim organizacijama za slobodno vrijeme mladih, raznim aktivnostima koje promiču interkulturnu komunikaciju (učenje više stranih jezika i sl.). U ovo područje se ubrajaju i organizacije te programi koje nazivamo tehničkom kulturom. Osim toga, iznimno su važni rad i dostupnost javnih kulturnih resursa, poput muzeja, galerija, kazališta i sl. Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

- Ustanove u kulturi koje kroz rad u okviru djelatnosti provode programe kojima se

unaprjeđuje kultura svih građana, a posebno mladih, bez obzira na osnivače (državne, JL(R)S,

privatne), a prema djelatnostima u kulturi (muzejska, dramska, izdavačka i sl.) poput muzeja,

galerija, kazališta, kulturnih centara, kina, knjižnica/čitaonice, multimedijalnih centara i sl.;

- Organizacije civilnog društva čija je djelatnost usmjerena na kulturu i poticanje kreativnosti

mladih te općenito organiziranje slobodnog vremena mladih;

- Ostale organizacije koje promiču dostupnost kulture i kreativnost poput klubova/centara za

mlade te međunarodni programi kulturne razmjene mladih i sl.

- Ekonomske organizacije, kao i pojedinci koji promiču dostupnost kulturi i kreativnost.

6. Participacija mladih Ove potrebe i prava mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija djelatnost je potpora mladima u ostvarivanju prava na sudjelovanje mladih u javnom životu zajednice, procesima političkog odlučivanja, ali i svakodnevom životu u društvu u svim njegovim društvenim institucijama, od obitelji, škole, među vršnjacima, među partnerima i sl. Ove potrebe mladih se mogu zadovoljiti u organizacijama i kroz programe koji imaju cilj poticanja sudjelovanja mladih u svim oblicima reprezentativne demokracije i civilnog društva, te koje daju podršku mladima na svim razinama; od sudjelovanja u svakodnevnom životu do sudjelovanja u procesima političkog odlučivanja.

Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor.

Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

- Oblici i organizacije koji su zakonom regulirani kao oblici organiziranja mladih radi sudjelovanja u političkom odlučivanju - savjeti mladih pri jedinicama lokalne/područne

- (regionalne) samouprave, nacionalni savjet mladih; - Organizirani podmlaci političkih stranaka; - Organizacije civilnog društva koje se bave mladima - udruge mladih, udruge za mlade i sl., kao

mreže/savezi/partnerstva takvih organizacija (Mreža mladih), Regionalni info-centri za mlade, Zajednica regionalnih info-centara i sl.;

- Organizirani predstavnici mladih pri obrazovnim ustanovama - vijeća učenika, studentski zborovi;

- Inicijative mladih; - Ostali oblici organiziranja mladih, npr. pri klubovima/centrima za mlade, razne koordinacije,

vijeća mladih i sl. 7. Volonterske aktivnosti

Volonterske aktivnosti proizlaze iz potrebe za pripadanjem zajednici, doprinosom zajednici, jačanjem društvene kohezije i povjerenja (jačanje društvenog kapitala). Ove potrebe, prava i interesi mladih, koji su ujedno i vrijednosti društva, mogu se zadovoljavati u okviru rada raznih

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

organizacija čija se djelatnost temelji na volonterskom radu (formalno volontiranje), ali i u području svakodnevnog života (neformalno volontiranje). Za mlade je ovo područje od posebne važnosti za uspješno uključivanje u društvo pa je posebno važno da se volonterske aktivnosti podržavaju, da društvo priznaje vrijednosti volonterskog rada, ističe važnost neformalnog učenja, uklanjaju smetnje pristupa volonterskom radu u svim društvenim sustavima, od obrazovnog sustava, zdravstvenog, sustava socijalne skrbi, do kulturnog sustava, sustava znanosti ili političkog sustava, od institucionalne do neinstitucionalne, neformalne razine. Zadovoljavanje potreba te organiziranje i promicanje vrijednosti volonterskih aktivnosti može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor.

Vrste takvih organizacija i aktivnosti su:

7.1. Organizacije koje organiziraju i provode “formalno volontiranje”: - organizirano, plansko i dobrovoljno volontiranje u organizacijama civilnog društva, npr. udrugama i drugim organizacijama koje temelje svoj rad na volonterskim aktivnostima i neprofitnoj osnovi, u svim djelatnostima, u volonterskim centrima i sl.; - organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u javnim ustanovama i organizacijama (u svim društvenim institucijama), npr. bolnicama, školama i sl.; - organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u vjerskim i političkim organizacijama; - organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u ekonomskim/gospodarskim profitnim organizacijama u cilju unaprjeđenja kvalitete života zaposlenika, uvjeta rada u tvrtki i/ili doprinosa zajednici (socijalno odogovorne tvrtke i zaposlenici); - programi razmjene volontera na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom nivou. 7.2. Individualno ili grupno “neformalno volontiranje” (inicijative mladih) - svakodnevno i

neorganizirano volontiranje, npr. dobrosusjedska pomoć, pomoć starijima, pomoć djeci, vršnjačka pomoć i sl.

7.3. Druge organizacije koje daju podršku i verificiraju volonterske aktivnosti, poput državnih, međunarodnih nagrada za volonterski doprinos, nagrada i pohvala koje dodjeljuju jedinice lokalne/regionalne samouprave i sl.

7.4. Centri/klubovi za mlade.

8. Mobilnost, mladi i svijet Ove potrebe i prava mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost potpora mladima u ostvarivanju prava na društvenu pokretljivost (mobilnost), horizontalnu i vertikalnu, zbog potrebe za ujednačavanjem šansi i mogućnosti za postizanjem boljeg položaja u društvu, kao i sprječavanju depriviranosti pojedinih skupina. Sve organizacije u društvu, kao i u svim društvenim institucijama u društvu, mogu stvarati mogućnosti za društvenu pokretljivost mladih, na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom nivou. Ove potrebe mladih se mogu zadovoljiti u organizacijama i kroz programe koji imaju cilj razmjene i poticanja sudjelovanja mladih u globalnim i međunarodnim organizacijama i aktivnostima koje promoviraju ljudska prava, održivi razvoj (npr. probleme i posljedice globalnog zatopljenja) i sl. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: - Organizacije koje provode programe javnih politika koji potiču društvenu pokretljivost

(mobilnost) kroz razne razmjene mladih u svim djelatnostima (na lokalnom, regionalnom i državnom nivou), organizacije koje se bave zaštitom i sprječavanjem diskriminacije po bilo kojoj osnovi (razna etička povjerenstva, instituti poput javnh pravobranitelja i sl.);

- Organizacije civilnog društva kojima je djelatnost promocija i zaštita ljudskih prava u svim područjima života mladih;

- Druge organizacije koje promoviraju i organiziraju druge vrste mobilnosti mladih, poput turističke, npr. turistički info-uredi, hosteli, hoteli, kampovi, turističke agencije za mlade, programi razmjene, razne edukativne i znanstvene konferencije, razmjene i sl.

9. Potreba za zabavom Mladi su u razvojnoj fazi u kojoj izgrađuju osobni i društveni identitet. To je faza u kojoj mladi vole iskušavati nove, drugačije obrasce, a najvažniji i najutjecajniji socijalizacijski agens su vršnjaci. Mladi imaju naglašeniju potrebu za zabavom te prostorima i mjestima za okupljanja mladih u kojima se mogu družiti, razmjenjivati iskustva ili naprosto „biti“. Stoga je jako važno da sve aktivnosti namijenjene mladima budu ujedno i zabavne. Međutim, ne možemo zaobići činjenicu da se mladi vole okupljati u popularnim „kafićima“, barovima, klubovima, restoranima pa je važno da se osiguraju i takva mjesta u zajednici. Ove aktivnosti se, osim u profitnim organizacijama, mogu organizirati i u neprofitnim organizacijama koje su primjerenije mladima, poput klubova/centara za mlade. Od iznimne je važnosti da se ovakva mjesta organiziraju uz društvenu potporu šire zajednice, a naročito za srednjoškolsku i studentsku populaciju mladih prije ulaska u svijet rada. Ovakvi klubovi i centri se mogu financirati iz nacionalnih, regionalnih i lokalnih javnih prihoda, ali i međunarodnih (EU), kao i privatnih. Klubovi i centri za mlade su od izuzetne važnosti za sustavno ulaganje u mlade. Ovaj Katalog mogu koristiti građani, mladi, donositelji političkih odluka i drugi stanovnici većine država članica EU, iako je nastao za potrebe provedbe projekta Mladi u zajednici bez barijera i Jadranski mladinski centri koji se financiraju iz Programa za mlade EU i fondova EU. Partneri na projektima su gradovi i organizacije civilnog društva iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije, pa će biti izdan na hrvatskom i slovenskom jeziku. Ako ga budu recenzirali stručnjaci iz EU, onda će biti objavljen i na engleskome jeziku. Autorica je nastojala na jednostavan način objasniti osnovne pojmove iz područja javnih potreba i financiranja javnih potreba. Katalog je podložan promjenama, a prva promjena će uslijediti nakon što stupe na snagu Zakon o savjetima mladih i zakon koji je u planu izrade u Republici Hrvatskoj, Zakon o mladima. Svaka sljedeća „lekcija“ će obuhvaćati neko od područja od interesa za mlade i javne politike za mlade.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

Literatura: - Ustav Republike Hrvatske

- Ustav Republike Slovenije

- Vlada Republike Hrvatske (2009) Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine.;

- Vlada Republike Hrvatske (2002) Nacionalni program djelovanja za mlade od 2003. do 2008.

godine;

- Hrvatski sabor (2007) Zakon o savjetima mladih (trenutno je u saborskoj proceduri

prijedlog izmjena zakona o savjetima mladih);

- Svi ostali zakoni u Republici Hrvatskoj I Republici Sloveniji koji se odnose na mlade*

10

- Deklaracija o ljudskim pravima;

- UN konvencija o pravima djeteta (0-18)

- UN World Programme for Action for Youth (2010) (od 15 do 24)

- UNESCO (2002): Mainstreaming the needs of youth – Youth Vulnerability..., Youth Co-

ordination Unit of the Bureau of Strategic Planning United Nations Educational, Scientific and

Cultural Organization, Paris;

- United Nations (2006): Social Policy and Development Division - Guide to the

Implementation of the World Programme of Action for Youth, 2006, New York; ,

http://www.un.org/esa/socdev/unyin/documents/wpay_guide.pdf

- Europska komisija (2009) An EU Strategy for Youth – Investing and Empowering (Commission

communication – 2009), http://ec.europa.eu/youth/index_en.htm.

- European Council (2009) : The EU Youth Strategy 2010 – 2018. Brussels;

- European Council (2005) : The European Youth Pact, Brussels;

- Vijeće Europe (2010) Council resolution on a renewed Framework for European Cooperation

in the Youth Field (2010-2018);

- Europska komisija i Vijeće (2012) 2012 Joint Report of the Council and the Commission on the

implementation of the renewed framework for European cooperation in the youth field

(2010-18);

10

Predviđeno je da se završna “mala lekcija” posveti literaturi, odnosno bibliografiji radova, dokumenata i

ostalih izvora koji mogu biti korisni za razumijevanje ove problmatike. Kako ne bi opterećivali tekst, naveli smo

najvažnije dokumente (akte) koje je usvojila Republika Hrvatska i EU., a kojima se autorica koristila, ne bi li u

ovoj lekciji pregledno odnosno adaptirano predstavila pojmovni okvir za promišljanje javnih poltika za mlade.

Molimo mlade da doprinesu stvaranju bilibliografije za mlade.

PROJEKT «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA»

- Europska komisija (2011) EU Indicators in the Field of

Youth ;

- Europska komisija (2007) Youth in Acton Programme (2007 - 2013);

- Commission of the European Communities (2001): White Paper 2001, Brussels;

- Commission of the European Communities: Youth Report 2009., 2009, Brussels

- ERYICA (2004) : Europska povelja o informiranju i savjetovanju mladih, Bratislava;

Autorica: Marta Berčić Lektura i korektura: Denisse Mandekić Opatija, 2013.

This project has been funded with support from the European Commission.

This publication [communication] reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which

may be made of the information contained therein.

Ovaj projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ovi materijali/publikacija odražavaju stavove samo samog autora, a Komisija se

ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu koja može nastati iz sadržanih informacija.