Project Management Consulting društvo s ograničenom odgovornošću za izradu marketinških, financijskih i ekonomskih analiza i prognoza

Baštijanova 9, 51000 Rijeka, Ured:Riva Boduli1/VI kat,Tel.(0)51 338 683,GSM 098 472 730, Fax. 051227 530 www.pmc-sailing.hr E-mail: pmc@ri.htnet.hr

UVOD U IZRADU

PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA

OPĆINE SVETA NEDELJA 2008. – 2014.

Nedešćina, siječanj 2008. godine

2

S A D R Ž A J Naziv Str. Riječ autora 3 Riječ načelnika Općine Sveta Nedelja 5 A) Uvodni dio 6 1. Uvod 6 2. Regionalni razvoj i regionalna politika 8 3. Partnerstvo privatnoga i javnog sektora 13 4. Regionalni i/ili područni razvoj u Republici Hrvatskoj, hrvatska područja

(regije) u svjetskom okruženju ili utakmici 22

5. Razvojni problemi i razvojna ograničanja 29 6. Održivi razvoj 30 7. Područni kapital 33 8. Ruralni razvoj 49 9. Financiranje razvoja JLS 53 10. JLS u poticanju razvoja gospodarstva 72 11. Razvojni i prateći gospodarski subjekti 77 12. JLS kao subjekt konkretnog razvoja gospodarstva 81 B) Vizija, ciljevi, prioriteti, mjere za Razvoj gospodarstva (resursi i modeli razvoja)

86

1. Razvoj trgovine, ugostiteljstva, cijelogodišnjeg turizma, agro i seoskog turizma, te zdravstvenog turizma

88

2. Razvoj poljoprivrede, proizvodnja hrane 89 3. Razvoj proizvodnih, obrtničkih i servisnih djelatnosti 90 4. Razvoj intelektualnih, financijskih i drugih usluga 97 C) Plan provedbe PUR-a 100 Popis projekata čija je realizacija je od osobitog društvenog i gospodarskog interesa za razvoj Općine Sveta Nedelja

109

3

RIJEČ AUTORA

Općina Sveta Nedelja ima velike šanse za održivi gospodarski razvoj, ali razvoj mora krenuti u

razvojnom smjeru turističke, poljoprivredne, servisne i uslužne destinacije kroz izgradnju

turističkih i rekreativnih zona, izgradnju smještajnih kapaciteta seoskog ruralnog turizma, te kroz

povećanje kvalitete svih usluga i servisa.

Općina Sveta Nedelja se u zadnjim godinama razvija kao turistička, obrtnička i trgovačka

destinacija. Evidentan je problem neadekvatne iskorištenosti turističkog značaja Općine Sveta

Nedelja, kao i spori razvoj poljoprivrednih i turističkih kapaciteta, te kapaciteta servisnih i

uslužnih djelatnosti.

Prostor za ukupni razvoj Općine Sveta Nedelja je vrlo vrijedan i logičan slijed razvoja mora biti

u što boljoj iskorištenosti postojećeg prostora urbaniziranih zona, poljoprivrednog zemljišta,

sportsko rekrecijskih i turističkih zona, što će rezultirati sa još većom zaposlenosti te većim

ukupnim prihodima.

Općina Sveta Nedelja se mora razvijati u smjeru održivog razvoja cijelogodišnjeg, izletničkog,

seoskog, lovnog, sportskog, zdravstvenog i kulturnog turizma, kao i u smjeru održivog razvoja

poljoprivrede u sinergiji sa turizmom. U razvoju turizma potrebno je najviše osloniti se na

autohtoni ekološki turistički proizvod: tradiciju, organizaciju izleta, ugostiteljstvo - gastro brand,

agro turizam, igre i kulturne događaje – koncerte, te ostale kulturne događaje na području svih

naselja Općine Sveta Nedelja.

Daljnji razvoj proizvodnih djelatnosti očekuje se kroz kapacitete poslovnih zona i postojećih

pogona u naseljima.

Za razvoj industrije i obrtništva, te cijelogodišnjeg, izletničkog, seoskog, lovnog, ribolovnog,

sportskog, zdravstvenog i kulturnog turizma nisu potrebna velika sredstva i ulaganja. Najveća

ulaganja su potrebna u kvalitetan management.

Radnici za potrebe turističkih i industrijskih - obrtničkih proizvodnih djelatnosti postoje kako u

Općini Sveta Nedeljau, tako i u obližnjim gradovima i općinama. Međutim u proizvodnim

4

djelatnostima nedostaju visokostručni radnici koji su potrebni za razvoj finalnih proizvoda. Za

razvoj cijelogodišnjeg, izletničkog, seoskog, lovnog, ribolovnog, sportskog, zdravstvenog i

kulturnog turizma potrebna su ulaganja u doškolovanje domaćeg stanovništva - turističkih

radnika iz svih zanimanja.

U razvoju poljoprivrede potrebno je najviše osloniti se na proizvodnju autohtonih ekoloških

finalnih prehrambenih proizvoda, mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća, meda, gljiva, itd, koji

se mogu plasirati u turizmu Općine Sveta Nedelja, široj regiji Istre i Primorja, te u hrvatskim

trgovačkim lancima.

Zaključno postoje svi preduvjeti za kvalitetan održivi razvoj Općine Sveta Nedelja, povećanje

gospodarskih aktivnosti, povećanje standarda lokalnog stanovništva i najznačajnije obnovu

Općine Sveta Nedelja kao mondene i ugodne destinacije za rad i stanovanje.

mr. oec. Miran Cofek, dipl. ing.

5

RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE SVETA NEDELJA

6

A) UVODNI DIO 1. UVOD

Istraživanju i izradi Projekta ukupnog razvoja (PUR-a) Općine Sveta Nedelja prišlo se u prvom

redu radi ispunjenja temeljne misije svakog stanovnika Općine Sveta Nedelja: sukladan i brži

gospodarski i društveni razvitak Grada u Istarskoj županiji i u Republici Hrvatskoj.

Prilikom istraživanja i izrade studije postavljeni su slijedeći glavni ciljevi koji se moraju ispuniti

u budućem razvoju Općine Sveta Nedelja:

Kvalitativno:

- povećanje kvalitete života u Općini Sveta Nedeljau

- dugoročna sigurnost prihoda Općine Sveta Nedelja

- dugoročna sigurnost prihoda gospodarstva Općine Sveta Nedelja

- dugoročna sigurnost radnih mjesta u gospodarstvu Općine Sveta Nedelja

Kvantitativno:

- povećanje prihoda Općine Sveta Nedelja

- povećanje prihoda gospodarskih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, u Općini Sveta Nedeljau

- povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva

Sadržaj istraživanja i analiza koje su provedene u ovoj studiji je:

- Uvod i definiranje istraživanja s ukratko opisanom misijom projekta, ciljevima, metodama

istraživanja, financijskim metodama i prognozama.

- Istraživanje i analiza sadašnjeg sustava korištenja zemljišta i objekata Općine Sveta Nedelja

od strane gospodarstva (privatna i državna).

- Istraživanje i analiza poslovanja gospodarstva Općine Sveta Nedelja u zadnje 2 godine i

prognoza poslovanja gospodarstva Općine Sveta Nedelja za razdoblje od 2008. do 2014.

godine. Područje istraživanja su gospodarski subjekti, pravne osobe: mala, srednja i velika

poduzeća i obrtnici (fizičke osobe) u sadašnjim administrativnim granicama Općine Sveta

Nedelja.

- Prijedlog scenarija razvoja gospodarstva Općine Sveta Nedelja:

7

1. Razvoj trgovine, ugostiteljstva, cijelogodišnjeg turizma, agro i seoskog turizma, te

zdravstvenog turizma

2. Razvoj poljoprivrede, proizvodnja hrane

3. Razvoj proizvodnih djelatnosti – poduzetničke zone

4. Razvoj šumarstva i lovnog gospodarstva

5. Razvoj intelektualnih, financijskih i drugih usluga

- Zaključci, preporuke i planovi razvoja gospodarstva Općine Sveta Nedelja

PUR je temeljni dokument za donošenje općinske politike gospodarenja prostorom čija je uloga

da dosegne kvalitativno i kvantitativno poboljšanje uvjeta života i poslovanja gospodarstva u

Općini Sveta Nedeljau u slijedećih 6 godina.

Istraživanje i analize se rade prema znanstvenoj metodologiji strategijskog managementa i

metodologiji izrade PUR-a usvojenoj od Uprave za regionalni razvoj Ministarstva mora, turizma,

prometa i razvitka.

U studiji se koriste metode istraživanja tržišta, financijske metode i ekonomske prognoze koje su

uobičajene kod analiza gospodarske opravdanosti investicija prema domaćoj i stranoj literaturi:

1. A. Bazala "Istraživanja vezana uz prodaju i distribuciju"

2. Kotler, P. "Marketing Management; Analysis, Planning and Control"

3. Manual for the Preparation of Industrial Feasibility Studies, UNIDO Vienna 1991.

4. Investing in Development, Warren C. Baum Stokes M. Tolbert, World Bank, Washington

1985

5. Guidelines for Project Appraisal, Arie Kuyvenhoven and L.B.M. Mennes, Government

printing office, The Hague 1989

Za prikupljanje tržišnih informacija korištene su pismene, telefonske, intervju i statističko-

informatičke metode istraživanja tržišta.

8

2. REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA Temeljni dokumenti regionalnog razvoja i regionalne politike su Regionalni operativni plan

(ROP) Istarske županije čija je izrada u završnoj fazi, te budući Projekti ukupnog razvoja Općine

Sveta Nedelja, te okolnih općina i gradova.

Vizija, ciljevi, prioriteti i mjere iz ROP-a Istarske županije:

VIZIJA

Istarska županija je:

• Moderna, otvorena i gospodarski konkurentaregija,

• Visokog društvenog standarda u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja,

• Prepoznatljive kulturne i prirodne baštine

MJERE POSLOŽENE PREMA PRIORITETIMA I CILJEVIMA RAZVOJA ISTARSKE

ŽUPANIJE

CILJ 1. KONKURENTNO GOSPODARSTVO

PRIORITET 1.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za

ulaganje u gospodarstvo

MJERE

1.1.1. Stvaranje povoljnog financijskog okruženja za razvoj gospodarstva

1.1.2.Razvoj poduzetničke infrastrukture

1.1.3. Privlačenje stranih ulaganja

1.1.4. Razvoj poslovnih zona

1.1.5. Razvoj klastera

1.1.6. Razvoj financijskih institucija i mehanizama za regionalni i lokalni razvoj

PRIORITET 1.2. Poticanje primjene i razvoja visokih ( suvremenih ) tehnologija te inovacija i

znanja

MJERE

1.2.1. Razvoj tehnološkog parka

9

1.2.2. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu ( komercijalizaciji inovacija i

povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija)

1.2.3. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u proizvodnim

procesima i edukacija

PRIORITET 1.3. Razvoj informacijskog društva

MJERE

1.3.1. Informatizacija županijske uprave i jedincima lokalne

1.3.2. Informatizacija javnih ustanova

PRIORITET 1.4. Restrukturiranje i repozicioniranje turističkog gospodarstva

MJERE

1.4.1. Produženje turističke sezone

1.4.2. Razvoj selektivnih turističkih programa u Istri

1.4.3. Unapređenje znanja i vještina ljudskih resursa u turizmu

1.4.4. Promocija Istre kao turističke regije

1.4.5. Unapređenje turističkih proizvoda i usluga

1.4.6. Specijalizacija/diversifikacija turističkih proizvoda i usluga prekogranične suradnje

PRIORITET 1.5. Razvoj održive poljoprivreda na tradicijskim osnovama i razvoj ribarstva

MJERE

1.5.1. Unapređenje infrastrukture za razvoj poljoprivrede i ribarstva

1.5.2. Razvoj ruralnog prostora; razvoj poduzetništva na selu; razvoj agroturizma

1.5.3. Vrednovanje i unapređenje proizvodnje i prerade visokokvalitetnih autohtonih proizvoda

1.5.4. Razvoj ribarstva

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA VISOKI DRUŠTVENI STANDARD

PRIORITET 2.1. Osiguranje pune zaposlenosti

MJERE

2.1.1. Razvoj lokalnog tržišta rada

2.1.2. Regionalni akcijski plan zapošljavanja

PRIORITET 2.2. Visoki stupanj zdravstvene i socijalne zaštite

MJERE

2.2.1. Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti

10

2.2.2. Prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti koje su prepoznate kao županijski prioriteti

2.2.3. Unapređenje socio-zdravstvene zaštite starijih osoba

PRIORITET 2.3. Razvoj ljudskih resursa

MJERE

2.3.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja

2.3.2. Unapređenje predškolskog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja

2.3.3. Razvoj visokog obrazovanja

2.3.4. Jačanje znanstvenih istraživanja

2.3.5. Razvoj ljudskih resursa u skladu sa potrebama gospodarstva

2.3.6. Cijeloživotno učenje

2.3.7. Stjecanje znanja i iskustava na međunarodnoj razini

2.3.8. Demografski poticaji ( potpora roditeljima u podizanju djece) nacionalnih manjina

PRIORITET 2.4. Unapređenje upravljanja regionalnim razvojem

MJERE

2.4.1. Jačanje kapaciteta područne ( regionalne) samouprave

2.4.2. Jačanje kapaciteta lokalne samouprave

2.4.3. Jačanje suradnje sa uredom državne uprave i drugim institucijama centralne uprave

2.4.4. Jačanje međužupanijske i prekogranične suradnje

2.4.5. Jačanje područja sa razvojnim poteškoćama

2.4.6. Unapređenje upravljanja imovinom i prihodima zaštite i spašavanja

PRIORITET 2.5. Razvoj civilnog društva

MJERE

2.5.1. Razvoj institucionalnih mehanizama za suradnju i koordinaciju između tijela županijske i

lokalne samouprave i civilnog društva

CILJ 3. URAVNOTEŽENI I ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 3.1. Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem

MJERE

3.1.1. Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša

3.1.2. Uspostava županijskog informacijskog sustava o okolišu

3.1.3. Zaštita obalnog pojasa urbanim mjerama

11

PRIORITET 3.2. Unapređenje infrastrukturnih sustava

MJERE

3.2.1. Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom

3.2.2. Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe

3.2.3. Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje

3.2.4. Korištenje obnovljivih izvora energije

3.2.5. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture

PRIORITET 3.3. Ravnomjerni razvoj unutrašnjosti i priobalja

MJERE

3.3.1. Poticaji za razvojne projekte u unutrašnjosti

PRIORITET 3.4. Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine

MJERE

3.4.1. Razvoj operativno komunikacijskog sustava hitnih službi

3.4.2. Edukacija stanovništva, unapređenje/opremanje sustava zaštite i spašavanja, zaštita i

spašavanje na moru

3.4.3. Regionalna suradnja sustava zaštite i spašavanja

CILJ 4. PREPOZNATLJIVOST ISTRASKOG IDENTITETA

PRIORITET 4.1. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja

MJERE

4.1.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti

4.1.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode

PRIORITET 4.2.Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja

MJERE

4.2.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljivi istarski

identitet

4.2.2. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine

4.2.3. Obrazovanje za njegovanje istarskog identiteta i njegove prepoznatljivosti

12

PRIORITET 4.3. Razvoj multikulturalizma

MJERE

4.3.1. Unapređenje rada institucija i udruga samouprave

OPĆINA SVETA NEDELJA

Položaj Općine Sveta Nedelja u regionalnom razvoju i regionalnoj politici mora biti adekvatan

značaju Općine Sveta Nedelja koji je do sada zauzimao u Istarskoj županiji i Republici

Hrvatskoj. Stoga Općina Sveta Nedelja mora imati i adekvatnu ulogu u definiranju regionalnog

razvoja i regionalne politike kako kroz izradu i provedbu ROP-a županije tako i kroz definiranje

svoga Projekta ukupnog razvoja - PUR-a koji će imati utjecaja i na izgled i provedbu ROP-a

Istarske županije.

Projekti koje je Općina Sveta Nedelja prijavila u ROP Istarske županije i čija je realizacija je od osobitog društvenog i gospodarskog interesa za razvoj Općine Sveta Nedelja:

Naziv projekta Promotor projekta

Lokacija projekta

Ukupna investicija

1. 2. 3.

13

3. PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA

Kako je područje prostora Općine Sveta Nedelja relativno malo razvojno ograničeno, politika

razvoja Općine Sveta Nedelja se može temeljiti kako na prodaji zemljišta investitorima, tako i na

modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u kojem se dugoročno može zadržati

vlasništvo nad zemljištem i nekretninama.

1. Definicija JPP-a

Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s privatnim

sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne

potrebe.

U najširem smislu javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu zajedničkih

inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt

donosi određena sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju.

Međutim, pod pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju

kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja

kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu.

Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju

dobara i usluga koje tradicionalno osigurava država.

Javno-privatno partnerstvo ili “JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog

partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:

dobiva imovinu javnog sektora na komercijalno korištenje i/ili

preuzima značajne financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem

institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, i

ima korist od obnašanja institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora

uz uvjet maksimiziranja ekonomsko-financijske koristi za javni sektor.

Motivi javnog sektora za JPP su:

Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija

Efikasnija realizacija projekata

14

Podjela rizika između javnog i privatnog sektora

Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga

Dugoročna ekonomsko-financijska korist

2. Socijalni apekt JPP-a

Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog partnerstva su povjerenje, transparentnost i

zajednički plan. To nije lako postići među partnerima koji nisu nužno naviknuti da se

međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha javno-

privatnog partnerstva.

Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih strategija

za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini.

Potreba za javno-privatnom suradnjom vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini. Gobalni

trendovi (globalizacija, decentralizacija) postavljaju široki niz zahtjeva pred lokalne dionike. Na

primjer, mnoga lokalna gospodarstva trebaju održavati svoju konkurentnost na globalnom

tržišitu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov te će se za podršku poslovnom okruženju i

investicijskoj klimi trebati osloniti na lokalne vlasti i davatelje usluga. Također organizacije

civilnog društva mogu doprinijeti nastojanjima održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz

svoje aktivnosti usmjerene zaštiti isključenih grupa ili zaštiti okoliša.

Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi socijalnim i ekonomskim aspektima i zaštiti

okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava udruživanje resursa, znanja i ekspertize. Tako JPP može

značajno povećati pristup širokom nizu osnovnih komunalnih usluga, servisa i proizvoda,

pogotovo u siromašnim područjima.

3. Raspodjela rizika

Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta najvažnije

ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako da osiguramo

najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje stoje na raspolaganju

kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune privatizacije, kada država sve rizike

i nagrade prenosi na privatni sektor.

15

Unutar tog raspona, javno-privatno partnerstvo možemo razvrstati u nekoliko skupina ovisno o

stupnju uključenosti javnog i privatnog sektora i o raspoređenosti rizika. Tako razlikujemo:

Design-Build (DB) – Privatni sektor osmišljava i gradi infrastrukturu sukladno specifikacijama

javnog sektora. Troškovni rizik je prenesen na privatni sektor, budući da je cijena, koju je javni

sektor spreman platiti, fiksna.

Operation & Maintenance (O&M) – Privatni poduzetnik, temeljem ugovora, pod određenim

uvjetima upravlja javnom imovinom koja ostaje u vlasništvu države.

Design-Build-Finance-Operate (DBFO) – Privatni sektor osmišljava, financira i gradi javno

dobro, uzima ga u dugoročni najam, nakon isteka najma predaje ga javnom sektoru.

Build-Own-Operate (BOO) – Privatni sektor financira, gradi i upravlja javnim dobrom u svom

vlasništvu. Ograničenja su uspostavljena ugovorom i ona se reguliraju od strane javnog sektora.

Build-Own-Operate-Transfer (BOOT) - Privatni sektor dobiva franšizu za financiranje, dizajn,

izradu i upravljanje javnim dobrom tijekom određenog razdoblja, nakon kojeg se vlasništvo

predaje javnom sektoru.

Buy-Build-Operate (BBO) – Transfer javne imovine privatnom sektoru najčešće temeljem

ugovora, prema kojem će ta imovina biti upravljana javnim sektorom kroz određeno razdoblje.

Operation License – Privatni sektor dobiva dozvolu da pruža javnu uslugu u određenom

razdoblju

Finance Only – Privatni sektor, neposredno financira projekt ili koristi dugoročni zakup.

4. Stvaranje javno-privatnog partnerstva

Javno privatno partnerstvo ne mora na prvi pogled izgledati kao poželjno rješenje. Vlasti i

privatne tvrtke imaju dugu tradiciju zajedničkog rada po jednostavnom obrascu (npr. vlasti

kupuju proizvod koji je proizveo privatni sektor). Međutim, često oklijevaju ući u kompleksnije

16

odnose. Vlasti se boje da će ih privatna poduzeća iskoristiti, dok privatna poduzeća često

razmišljaju o pristupima koje zauzima vlast kao o dodatnom teretu i gubljenju vremena.

Postoje tri glavna uvjeta koji idu u prilog stvaranja partnerstva: kriza, pojavljivanje i

uključivanje «pokretača» i nekoga tko služi kao katalizator.

Kriza

Općenito, treba se pojaviti široko prepoznata kriza - npr. ne postojanje određene usluge ili

gubljenje resursa - prije nego li su partneri prisiljeni odlučiti se na suradnju kako bi riješili

problem. Iako se nadamo da do napretka može doći i bez pojavljivanja krize, u praksi, inercija

koja mnoge ljude drži na «utabanom» putu, prekida se najčešće nužnom potrebom za

zajedničkim radom.

Podržavatelji

Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa ili organizacija shvatiti da se

odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za optimiziranje korištenja nedostatnih

resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji kriza te postoji interes za suradnjom,

partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti nekoliko pojedinaca. Takvi

«podržavatelji» (vođe ili pioniri) mogu biti vladini dužnosnici, članovi udruga, poslovni ljudi ili

građani koji - kroz svoju osobnu motivaciju – omogućavaju stvaranje partnerstva. U drugim

slučajevima «podržavatelji» su pružatelji usluga, koji imaju korist od partnerstva.

Pokretači

Često postoji potreba za nekom vrstom pokretača koji će spojiti partnere. To mogu biti aktivisti

nekog vanjskog dionika, npr. jedne ili više međunarodnih financijskih institucija ili drugih tijela

koja poštuju ili im vjeruju svi partneri.

5. Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP

5.1. Kompatibilni ciljevi

Da bi javno-privatno partnerstvo bilo uspješno u svom djelovanju razni kriteriji moraju biti

zadovoljeni. Za početak, javni i privatni sektor moraju imati kompatibilne ciljeve.

17

Npr. i javni i privatni sektor žele podići opći standard života - vlasti i zajednice žele raditi na

tome kako bi se smanjilo siromaštvo, a poslovni svijet želi da se to postigne kako bi više ljudi

moglo kupiti njihove proizvode. Oba sektora također žele poboljšati veze na lokalnoj razini,

naročito na «rastućim tržištima» - poslovni sektor u cilju rasta tržišta, a vlasti i zajednice u cilju

promoviranja razvoja i razmjene ideja. Dodatno, oba sektora žele osigurati dostatne usluge -

vlade i zajednice kako bi održali niske troškove te povećali pokrivenost uslugama, a poslovni

sektor jer to povećava profit.

Sve strane se moraju usredotočiti na šire, komplementarne ciljeve koji se trebaju postići. Važno

je da shvate da javni i privatni sektor ne trebaju nužno biti isti da partnerstvo funkcionira -

moraju biti približno kompatibilni.

5.2. Podržavajuća okolina

Slijedeći ključni faktor u održavanju javno-privatnog partnerstva je podržavajuća okolina.

Podržavajuća regulatorna , pravna i politička okolina predstavlja kamen temeljac za održivo

uključivanje privatnog sektora.

Regulatorni okvir čak i ako je jasno postavljen sa strane vlade, ne garantira učinkovito

reguliranje. Obzirom da su lokalne samouprave različite, javni i privatni sektori će se susresti sa

problemima kad budu pokušavali definirati i regulirati svoj međusobni odnos te svoje uloge u

pružanju usluga. Posebno javni sektor treba definirati jasnu raspodjelu odgovornosti između

nacionalne vlade i lokalne samouprave te javno iskazati svoju ulogu kao onoga koji pruža i

regulira. Privatna poduzeća radije žele da ugovor služi kao glavni regulatorni mehanizam te da

lokalna samouprava ima vrlo ograničeno pravo na regulatornu diskreciju nakon što je ugovor

potpisan. Detaljno specificirane odredbe koje određuju dužnosti, ciljeve koji se trebaju postići,

pravila za mijenjanje cijena i načine rješavanja nesporazuma, dozvoljavaju privatnom sektoru

bolju mogućnost predviđanja profitabilnosti pothvata te odlučivanja žele li se ili ne žele natjecati

za dobivanje ugovora. Imajući to u vidu, vlasti moraju donijeti važnu odluku o stupnju

regulatorne diskrecije koje su se spremne odreći, naročito kod dugoročnih ugovora.

Pravni okvir vrlo je bitan za ugovaranje i provođenje javne nabave te za investiranje privatnog

sektora. Vrlo je važno uvesti odgovarajuće mehanizme kako bi se smanjila mogućnost za

18

korupciju u bilo kojem procesu nabave, jer se korupcijom smanjuje politička prihvatljivost i

interes mnogih privatnih investitora.

Na poslijetku, političko okruženje lošom političkom klimom može stvoriti barijere za početak ili

održavanje javno-privatne suradnje. Pritisci izbornih ciklusa, potencijalna nestabilnost novih

demokracija, posebne agende vladinih dužnosnika te poseban status nekih usluga (npr. pristup

vodi) mogu uvelike smanjiti interes privatnog sektora. Vlasti bi trebale, kako bi potakle javno-

privatno partnerstvo, dati jamstvo privatnim partnerima da politički faktori neće dovesti do

prekidanja ugovornog partnerstva.

5.3. Političko i društveno prihvaćanje

Da bi javno-privatno partnerstvo kao model uspjelo, javni i privatni sektor ne mogu graditi

partnerstvo sami, stoga je političko i društveno prihvaćanje uključivanja privatnog sektora

slijedeći faktor uspješnosti modela JPP. Javnost mora vidjeti sudjelovanje privatnog sektora kao

korisno, ako se želi da partnerstvo potraje. Javno prihvaćanje uključivanja privatnog sektora kroz

duže vrijeme, ovisit će prvenstveno od pružanja obećanih usluga i ostvarene koristi po

prihvatljivim cijenama. Zbog toga, vrlo je važno razviti mehanizme kako bi se osiguralo da

organizacija koja pruža uslugu, bilo da se radi o organizaciji iz javnog ili privatnog sektora bude

odgovorna prema svojim korisnicima.

Javna podrška će također ovisiti o mogućnosti partnerstva da zadovolje potrebe svih dionika.

Npr. službenici u javnim službama mogu biti izvor velikog otpora povećanom uključivanju

privatnog sektora u pružanju usluga. Ugovori trebaju osigurati zapošljavanje ili zbrinjavanje

javnih službenika i lokalnih stanovnika u najvećoj mogućoj mjeri.

5.4. Kredibilitet i transparentnost

Učinkovitu suradnju između lokalne vlasti, poslovnog svijeta i zajednice nije lako postići, jer je

uključeno mnogo različitih sudionika, često postoji nizak stupanj povjerenja među potencijalnim

partnerima te nedostaje predvidljivost u procesu. Stoga kao bitan faktor navodimo i kredibilitet

podržavatelja i drugih uključenih lidera, kao i transparentnost procesa kritične su odrednice

dugoročnog uspjeha. Iskustvo govori da istinsko partnerstvo mora uključivati principe

19

pravičnosti, transparentnosti u postupanju te zajednički interes odnosno korist. Za uspješno

partnerstvo u bilo kojem projektu potrebno je povjerenje i sigurnost.

6. Faktori koji pridonose trajnom partnerstvu

Vlasti jasno iskazuju interes za javno- privatno partnerstvo koje će se održati kroz dulje vrijeme.

Bitni elementi za trajno javno- privatno partnerstvo su: uključivanje resursa, razvoj kapaciteta,

uloge i odgovornosti, fleksibilnost, vrijeme, strpljenje i društvena odgovornost. Svaki od

elemenata je obrazložen u nastavku.

6.1. Uključivanje resursa

Svi bi se uključeni partneri trebali obvezati da će uključiti svoje resurse (financijske, ljudske,

kapital) kako bi povećali svoj interes za stvaranje uspješnog partnerstva. To uključuje dijeljenje

rizika i nagrade.

6.2. Razvoj kapaciteta

Projekti koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili velika kapitalna ulaganja zahtijevaju

razvoj kapaciteta svih grupa dionika. Npr. razvoj kapaciteta:

• potrošača o prirodi usluga koje su im namijenjene i u pogledu troškova za pružanje

usluga;

• pružatelja usluga, naročito lokalnih organizacija, u pogledu poduzetničkih vještina

• vlasti, u pogledu usvajanja potrebnih okvira za pružanje usluga te za nadgledanje

kvalitete pružanja usluga.

6.3. Uloge i odgovornosti

Određivanje uloga i odgovornosti još je jedan element potreban za razvoj učinkovitih

partnerstva. Bitno je da se partnerstva organiziraju kroz usuglašavanje, u cilju najučinkovitije

upotrebe resursa obiju strana.

Individualne odgovornosti moraju biti jasno razgraničene i određene od početka, kako ne bi

došlo do dvosmislenih, nejasnih zadatka koji se očekuju da ih svaki od partnera provede.

20

Nadalje, te odgovornosti treba realističko definirati, s jasnim razumijevanjem jakih i slabih

strana svakog pojedinog partnera.

6.4. Fleksibilnost

Svi su partneri vezani uz kontekst i lokalno se razlikuju. Partnerstvo bi se trebalo koristiti

postojeća iskustava, ali u isto vrijeme trebalo bi voditi računa o korištenju komparativnih

prednosti lokalnih resursa. Ako se radi o duljem vremenu, bit će najvjerojatnije potrebno

provesti promjene u plan investiranja, izboru tehnologija te planu aktivnosti, kao odgovor na

nepredviđene okolnosti.

Uključivanje jasnih procedura za uvođenje takvih promjena tijekom životnog ciklusa projekta,

smanjit će šanse za stvaranje negativnog utjecaja na partnerstvo.

6.5. Vrijeme

Partnerstvo zahtijeva vrijeme. Proces razumijevanja problema koje treba rješavati i učinka na

potencijalne partnere, kao i potreba partnera, zahtijeva vrijeme. Napredak se sigurno može

događati kako se projekt odvija, ali proces zadobivanja i održavanja prihvaćanja među

korisnicima, provoditeljima i regulatorima je kontinuiran - suradnički dijalog u cilju

zadovoljavanja zajedničkih potreba mora se održavati kroz cijeli projekt.

6.6. Strpljenje

Za projekte koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili kapitalne investicije potrebno je

dosta vremena. Pažnja mora biti posvećena balansu između brzog odgovaranja na najhitnije

krize i razvijanja integriranih rješenja koja će potrajati. Politički ciklusi i želja za brzim

poboljšanjima u kriznim situacijama često dovode do postavljanja prekratkih vremenskih okvira.

Takve kratkoročne agende i ograničeni horizonti vode nerealnim očekivanjima i neodrživim

rješenjima. I krupne institucionalne promjene (npr. razvoj regulatornih kapaciteta) i velika

privatna ulaganja zahtijevaju vrijeme. Nije realistično očekivati da će uključivanje privatnog

sektora brzo prebroditi nedostatke u javnim institucijama i aktivnostima, niti da će odmah

kompenzirati dotadašnje nedostatke u resursima i financiranja sa strane javnog sektora.

21

6.7. Društvena odgovornost

Javne usluge osiguravaju javnu dobrobit- drugim riječima dobrobit koja bi trebala biti dostupna

svima. Poboljšanje pružanja takvih usluga zapravo se odnosi na poboljšavanje življenja ljudi,

naročito siromašnih u gradovima. Vlade bi trebale uvijek osigurati da promjene koje usvajaju

dovode do povećanja pristupa i boljoj kvaliteti u pružanju usluga. Naglasak na društvenoj

odgovornosti povećat će političku korist, jer bolje usluge vode prema većem političkom

prihvaćanju od strane javnosti.

22

4. REGIONALNI I/ILI PODRUČNI RAZVOJ U REPUBLICI HRVATSKOJ, HRVATSKA PODRUČJA (REGIJE) U SVJETSKOM OKRUŽENJU ILI UTAKMICI

Posljednjih godina sve više jača svijest o ulozi regionalnog razvoja u ukupnom razvoju

Republike Hrvatske. Potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom

u listopadu 2001. godine, te početkom pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom u

listopadu 2005. značajno su pojačane i aktivnosti u području regionalnog razvoja.

Definicije regionalnog razvoja i regionalne politike:

Izvor: Jackson, R.W. "The Web

Book of Regional Science"

Znanost o regionalnom razvoju obično je usredotočena na

socijalne i ekonomske aspekte regija. Tako ona uključuje pitanja

kao što su: determinante industrijske lokacije (unutar države kao

i unutar regije); regionalne ekonomske učinke izlaska ili ulaska

poduzeća; determinante internih migracijskih kretanja i

promjene u korištenju prostora; regionalnu specijalizaciju i

razmjenu; učinke na okoliš uslijed socijalnih i gospodarskih

promjena; geografsku određenost gospodarskih i socijalnih

uvjeta.

Izvor: Institute for Regional

Development, University of

Western Australia

Regionalni razvoj može se promatrati cjeloviti proces, pri čemu

se fizički okoliš, gospodarski, socijalni i kulturni resursi regije

koriste za dobrobit ljudi na načine koji odražavaju komparativne

prednosti koje se nude na osnovi inherentnih i geografski

različitih karakteristika nekog područja.

Izvor: Izrada strateških

razvojnih programa – Temeljne

smjernice, GTZ, 2003.

Regionalni razvitak može se promatrati kao proces započinjanja,

strukturiranja i postizanja održivog razvitka, uzimajući u obzir

složene regionalne prilike, uz primjenu odgovarajućih postupaka

i instrumenata čiji je cilj gospodarski razvitak, uz istodobno

njegovanje društvenih načela i ekoloških zahtjeva.

23

Izvor: R. J. Stimson, Stough, R.

R., Roberts, B. H.: "Regional

Economic Development:

Analysis and Planning

Strategy", Springer-Verlag,

Berlin, 2002

Regionalni gospodarski razvoj je pokretanje ekonomskih

procesa i korištenje resursa prihvatljivih za regiju što rezultira u

održivom razvoju i željenim gospodarskim rezultatima za regiju,

u skladu s vrijednostima i očekivanjima poduzetništva, građana i

posjetitelja. Ovaj pristup pokušava uravnotežiti kvalitativne i

kvantitativne ciljeve gospodarskog razvoja.

Izvor: Projekt OBNOVA -

Podrška Ministarstvu za javne

radove, obnovu i graditeljstvo u

utvrđivanju Regionalne politike

Hrvatske, siječanj 2003.

Izraz politika regionalnog razvoja odnosi se na regionalni

pristup razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva. Politika

regionalnog razvoja stoga potencira koristi dvaju temeljnih

ciljeva: povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva, s

jedne strane, i uravnoteženog razvoja pojedinih područja,

važnog čimbenika tradicionalne regionalne politike, s druge. Na

taj način suvremena regionalna politika, ili politika regionalnog

razvoja, objedinjuje dvije politike – regionalnu i razvojnu.

Izvor: Hannell, T: "Regional

Development in the Nordic

Countries", Nordregio report,

2002

Danas se politika regionalnog razvoja koncentrira na socijalni

kapital, blagostanje i redistribuciju u korist slabijih regija, kao i

gospodarski rast u svim dijelovima neke države. Tijekom

vremena sve se manji naglasak stavlja na “regionalnu

ravnotežu” i slabije regije, a sve više na “gospodarski razvoj”

svih regija. Gotovo sve politike imaju prostornu dimenziju i

rijetko su regionalno neutralne. Učinak sektorskih politika na

regionalni razvoj često se naziva regionalnom politikom u širem

smislu, dok se pojedini napori za doprinos razvoju slabijih regija

nazivaju regionalnom politikom u užem smislu.

Izvor: Izrada strateških

razvojnih programa – Temeljne

smjernice, GTZ, 2003.

Regionalni razvitak može se promatrati kao proces započinjanja,

strukturiranja i postizanja održivog razvitka, uzimajući u obzir

složene regionalne prilike, uz primjenu odgovarajućih postupaka

i instrumenata čiji je cilj gospodarski razvitak, uz istodobno

24

njegovanje društvenih načela i ekoloških zahtjeva.

Izvor: Maskell, P.: "Future

challenges and institutional

preconditions for regional

development policy,"

Nordregion, 2000

Peter Maskell navodi četiri preduvjeta za uspješnu regionalnu

razvojnu politiku:

1. Dobra regionalna politika ovisi o specifičnom kontekstu,

uzimajući u obzir posebnosti gospodarske strukture

regije i ne-tržišnih institucija.

2. Dobra regionalna politika je tržišno usmjerena,

podržavajući aktivnosti koje je tržište već odabralo.

3. Dobra regionalna politika odgovara na proces

globalizacije: (a) usredotočenošću na učenje, (b)

koncentracijom napora na podržavanje poduzeća kako bi

prebrodila kognitivnu udaljenost od vrijedne osnovice

znanja koja se nalazi izvan njihovog sadašnjeg dohvata, i

(c) podrškom akumulaciji i zaštiti socijalnog kapitala

potrebnog za suradnju i razmjenu djelomično pritajenog

znanja među poduzećima,

4. Institucionalni preduvjeti gospodarske globalizacije za

politiku regionalnog razvoja moraju se razlikovati:

regionalno identični institucionalni okviri raznih nacija

vrlo će malo koristiti regionalnoj konkurentnosti.

Povijest regionalne politike Europske Unije seže u 1957. godinu kada je Rimskim ugovorom

poticanje gospodarskog razvoja te jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva određeno kao

jedan od temeljnih zadataka Zajednice. Osnovni prioriteti koji proizlaze iz navedenog akta su

identificiranje najnerazvijenijih područja i podupiranje regija putem raznih oblika pomoći.

Institucije zadužene za regionalnu politiku na razini Europske Unije su Uprava za regionalnu

politiku (The Regional Policy Directorate-General) i Odbor regija (The Committee of the

Regions). Uprava za regionalnu politiku odgovorna je za pružanje pomoći slabije razvijenim i

nerazvijenim regijama u njihovom ekonomskom i društvenom razvoju. Odbor regija je

25

savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti zemalja članica

Europske Unije, a uspostavljanjem tog tijela osigurano je da lokalna i regionalna vlast ima

utjecaja na odluke donesene u okviru regionalne politike.

Potpora regijama zemalja članica Unije koje zaostaju u razvoju pruža se putem strukturnih

fondova:

• Europskog poljoprivrednog i garancijskog fonda (European Agricultural Guidance and

Guarantee Fund - EAGGF),

• Europskog socijalnog fonda (European Social Fund - ESF),

• Europskog fonda za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF),

• Financijskih instrumenta za podršku ribarstvu (Financial Instrument for Fisheries

Guidance - FIFG).

Za zemlje poput Španjolske, Grčke, Irske i Portugala (čiji je BDP niži od 90 posto prosjeka EU)

osnovan je poseban, tzv. Kohezijski fond.

Kako bi se ubrzala i olakšala prilagodba regionalne politike zemalja kandidata politici Unije

predviđena su dva strukturna instrumenta – ISPA (The Pre-Accession Structural Instrument) i

SAPARD (The Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development).

Teritorijalni ustroj Republike Hrvatske

Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na 21 županiju, 127 grada i 429 općina.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu,

povijesnu, gospodarsku, prometnu, društvenu i samoupravnu cjelinu ustrojenu radi obavljanja

poslova od područnog (regionalnog) interesa. Županija osobito obavlja poslove koji se odnose

na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i

prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i

kulturnih ustanova.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto s više od 10.000

stanovnika koje predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Grad

je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područja više naseljenih mjesta koja

26

predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i povezana su zajedničkim interesima

stanovništva. Gradovi i općine u svom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na: uređenje

naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu

infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova.

REGIONALNA POLITIKA RH – JUČER I DANAS

Sadašnji pravni okvir ne sadrži jedinstveni zakonski akt koji bi sustavno rješavao problematiku

regionalnog razvoja na cijelom državnom teritoriju. Umjesto toga, postoji niz zakona koji su

relevantni za reguliranje i provođenje politike regionalnog razvoja. Među njima treba izdvojiti

one kojima se eksplicitno reguliraju pitanja razvoja onih područja Republike Hrvatske koja

zaostaju u razvoju. To su: Zakon o otocima, Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o

brdsko-planinskim područjima, te Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara i Zakon o Fondu za

regionalni razvoj.

Sagledano institucionalno, također ne postoji jasno zakonski definiran institucionalni okvir za

provođenje regionalnog razvoja. Na nacionalnoj razini Ministarstvo mora, turizma, prometa i

razvitka određeno je za koordinativno tijelo za pitanja regionalnog razvoja. U okviru

samoupravnog djelokruga regionalnih i lokalnih jedinica, u županijama i ne malom broju

gradova postoje upravna tijela nadležna za pitanja regionalnog, odnosno, lokalnog razvoja. Uz

to, u nekim županijama i gradovima postoje županijske, tj. lokalne razvojne agencije,

poduzetnički centri, tehnološki centri i druge razvoje institucije koje rješavaju gospodarska i

druga razvojna pitanja na regionalnoj (lokalnoj) razini.

REGIONALNA POLITIKA RH – USKORO

Projekt "Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj" koji je proveden uz međunarodnu

tehničku pomoć i financiran iz sredstava Europske unije kroz CARDS program za Hrvatsku za

2002. godinu, u razdoblju od prosinca 2003. do listopada 2005. godine, rezultirao je

pripremljenim nacrtom Nacionalne strategije regionalnog razvoja Hrvatske i akcijskim planom

za prve dvije godine. Također je pripremljen i prijedlog nacrta Zakona o regionalnom razvoju,

kao i niz prijedloga podzakonskih akata u vidu smjernica i metodoloških uputa za uspostavu

nove institucionalne strukture, pripremu strateških razvojnih programa i sl. Novi Zakon o

regionalnom razvoju donijeti će ključne odredbe za upravljanje regionalnim razvojem, kao što su

one o partnerstvu, programiranju, praćenju i evaluaciji. Osim toga, zakon će propisati i novi

27

model za utvrđivanje područja koja zaostaju u razvoju kako bi se stvorila bolja osnova za

usmjereniji pristup rješavanju problema upravo onih područja čije su razvojne poteškoće

najveće. Time će biti stvoren zakonski okvir i programska osnova za regionalni razvoj i stvaranje

apsorpcijskog kapaciteta za buduće strukturne fondove EU do razine županija. Uslijed

participativnog procesa, u izradi nacrta Strategije i Zakona moraju biti uključeni pored

nacionalne, i mnogi predstavnici različitih institucija lokalne razine.

PRIDRUŽIVANJE EU I REGIONALNA POLITIKA

Održavanjem prve sjednice međuvladine konferencije između država članica EU-a i Republike

Hrvatske na kojoj su razmijenjena Opća stajališta Europske unije i Republike Hrvatske 3.

listopada 2005. godine Europska unija odlučila je otvoriti pregovore za punopravno članstvo s

Republikom Hrvatskom. 20. listopada 2005.g u Republici Hrvatskoj započinje proces tzv.

screeninga odnosno dubinske analize usklađenosti hrvatskog zakonodavstva sa pravnom

stečevinom Europske unije. Za svako je poglavlje oformljena radna skupina. Screening

cjelokupnog zakonodavstva po poglavljima je trajao do rujna 2006. Radne skupine za pripremu

pregovora po pojedinim poglavljima pregovora sudjeluju u analitičkom pregledu i ocjeni

usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

(screening) te u izradi nacrta prijedloga pregovaračkih stajališta, uz potporu tijela državne

uprave ili drugih tijela određenih nositeljima pojedinog poglavlja pregovora – pravne stečevine

Europske unije i europskog koordinatora tog tijela. Svaka radna skupina ima voditelja koji

upravlja radom radne skupine u dogovoru s članom Pregovaračke skupine koji je zadužen za

koordinaciju pojedinog poglavlja pregovora.

Među poglavljima značajno mjesto zauzima poglavlje Regionalna politika i koordinacija

strukturnih instrumenata. Voditelj radne pregovaračke skupine za poglavlje Regionalna politika i

koordinacija strukturnih instrumenata je prof.dr.sc. Branko Grgić.

Dobivanjem statusa zemlje kandidatkinje i objavljivanjem Pretpristupne strategije za Hrvatsku,

Hrvatskoj su se otvorila tri pretpristupna fonda - PHARE, ISPA i SAPARD. U prva dva

Hrvatska sudjeluje od 2005. godine, dok u SAPARD-u radi složenije procedure provedbe

sudjeluje od 2006. godine. Pretpristupni program IPA (eng. Instrument for Pre-Accession

Assistance-IPA) će u financijskoj perspektivi Europske unije za razdoblje 2008. - 2014. godini

28

zamijeniti navedena tri predpristupna programa te CARDS program. IPA se sastoji od pet

komponenti: razvoj institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih

potencijala i ruralni razvoj.

HRVATSKE REGIJE U SVJETSKOM OKRUŽENJU

Položaj Republike Hrvatske i njezinih regija u svjetskom okruženju može se sažeto definirati kao

vrlo povoljan i konkurentan. Sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i povezanih

usluga, te razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u Poduzetničkim i Slobodnim zonama su

smjernice razvoja Republike Hrvatske u svjetskom okruženju.

Mogućnosti za razvoj navedenih djelatnosti su do sada vrlo malo iskorištene i u njima postoje

velike rezerve za daljnji razvoj.

Istarska županija ima kapacitete i veliku tradiciju u razvoju upravo svih navedenih konkurentnih

djelatnosti: sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i povezanih usluga, te razvoj

proizvodnje i uslužnih djelatnosti u Poduzetničkim i Slobodnim zonama, te sa pametno

definiranim i održivim razvojem može postati jedna od najrazvijenijih ekonomskih zajednica u

široj regiji EU.

Uloga Općine Sveta Nedelja u navedenom razvoju Istarske županije se vidi kroz sinergijski

razvoj turizma, poljoprivrede i proizvodnih djelatnosti, te razvojnu politiku opstanka –

demografske obnove stanovništva u Istri.

29

5. RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNA OGRANIČANJA

Razvojni problemi Općine Sveta Nedelja:

- neiskorišteni prirodni resursi

- nedostatno istraživanje prirodnih fenomena

- nedovoljni smještajni kapaciteti

- 50 % neobrađene zemlje

- zastarjela poljoprivredna mehanizacija i oprema

- neujednačena naseljenost – nedostatak komunalne infrastrukture

- neriješeni vlasnički odnosi

- zemljišne knjige

- usitnjenost zemljišta

- šumsko-gosp. osnove – treba ih revidirati

- nema/nedovoljno poslovnih partnera

- neosigurano tržište

- nedovoljna zainteresiranost građana

- nepoznavanje onoga što nam integracijski procesi nose (EU) – prednosti i nedostaci

Razvojna ograničenja Općine Sveta Nedelja:

- česte promjene zakonskih propisa

- Zakonodavstvo RH, npr. Zakon o poljoprivrednom zemljištu i ostali

- kvote (jaka konkurencija na EU tržištu)

- neobjedinjavanje komparativnih prednosti jednica LS i uklapanje u strategiju RH

- država ne ulaže u infrastrukturu (komunalnu, socijalnu i poslovnu)

30

6. ODRŽIVI RAZVOJ

Jedna generacija sadi drvo, a druga uživa u hladu (kineska poslovica)

Postoji nekoliko objašnjenja pojma održivi razvoj. U kratko, održivi razvoj je proces promjena u

kojemu su iskorištavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehničkoga razvoja i institucionalne

promjene u međusobnome skladu i omogućavaju ispunjenje potreba i očekivanja sadašnjih i

budućih generacija.

Pod resursima se misli na prirodne i ljudske resurse i slično, a institucionalne promjene znače

promjene u zakonodavnome, obrazovnom sustavu itd. Činjenica je da sve te promjene nisu

međusobno usklađene i ne ispunjavaju potrebe i očekivanja sadašnjih generacija, a o potrebama i

očekivanjima budućih teško možemo govoriti. Činjenica je, također, da je tehnički razvoj bio

znatno brži od institucionalnih promjena. Zaštita okoliša samo je jedna od sastavnica održivoga

razvoja. Iako se to posebno ne ističe, prihvaćati načela upravljanja okolišem, znači voditi i brigu

o ljudskome zdravlju.

Da bi bile uspješne i konkurentne, JLS u svoju politiku razvoja moraju ugraditi, uz financijsku

odgovornost, i odgovornost prema okolišu kao i odgovornost prema društvenoj zajednici. U

takvome ekonomskom i društvenom lancu jednako moraju postupati i dobavljači proizvoda i

usluga, uvoznici, proizvođači, ali i kupci i korisnici kako bi se vodila briga o utjecaju proizvoda i

usluga na okoliš tijekom cijeloga njegova životnog vijeka. Uz to, društvena odgovornost JLS

podrazumijeva i poticanje obrazovanja te ulaganje na dobrobit šire društvene zajednice.

Najrazvijenije zemlje svijeta najviše troše prirodne resurse, stvaraju najviše otpada i emisija u

zrak. Istodobno, zbog mogućnosti jakoga političkog utjecaja, određuju pravila koja maksimalno

nameću drugima, ali ih se sami malo pridržavaju.

U sastavnicama održivoga razvoja, dominantnu ulogu ima tehnološki razvoj i proces

informatizacije. Upravo zahvaljujući takvom globalnom napretku, kroz minijaturizaciju i

dematerijalizaciju (proizvodnja softvera) proizvoda u elektroničkoj industriji svijet osjeća znatne

pomake zbog nevjerojatne štednje resursa, energije, smanjenja emisija u okoliš (zrak, vodu, tlo),

manje potrebnoga materijala za gradnju prostora, ugradnju materijala i pakiranje proizvoda te

31

osjetno manje otpada. Ako se tomu doda i napredak na području informacijskih i

komunikacijskih tehnologija te razvoj novih softverskih usluga, mora se priznati globalni

napredak u području zaštite okoliša. Komunikacijske tehnologije utječu i na ostala područja

ljudske djelatnosti i mijenjaju ih. Suvremenom se čovjeku danas, zahvaljujući novim

tehnološkim znanjima, pruža mogućnost mobilne komunikacije u svako doba i sa svakoga

mjesta, dostup mobilnome internetu, mogućnost rada i učenja na daljinu, uspostava

videokonferencijskih veza itd. bez nepotrebnoga trošenja vremena i korištenja prijevoznih

sredstava.

Danas se kao svakodnevica govori o elektroničkom poslovanju, telebankarstvu, telemedicini,

telemarketingu, glasovanju na daljinu, telekomunikacijskim središtima (tele-cottage) važnim za

razvoj udaljenih naselja na otocima, u planinama i sl.

To su goleme prednosti, ali s druge strane otvaraju globalni problem viška zaposlenih. To je

institucionalni problem na koji svijet još nije uspio dati pravi odgovor i pronaći druga područja

zapošljavanja radne snage koja u velikom broju ostaje bez posla upravo zbog takvoga

tehnološkog razvoja i napretka. Taj problem također spada u područje održivoga razvoja.

Pri uspoređivanju Hrvatske, Istarske županije i Općine Sveta Nedelja s drugim europskim

zemljama i regijama, potrebno je voditi računa o hrvatskim specifičnostima. Utjecaj Hrvatske je

zanemariv na globalnoj razini, regionalno se svakako mora uzeti u razmatranje, a najveći su

svakako lokalni utjecaji. Dakle, u skladu s poznatom uzrečicom "Misli globalno, djeluj lokalno",

mora se krenuti od sebe i djelovati najprije u svojoj kući, tvrtki, gradu, državi i regiji. Definicija

održivoga razvoja govori o procesu promjena, a u tom smislu se dešavaju brojne pozitivne

promjene, posebno u gospodarstvu. Broj tvrtki sa certifikatom prema normi ISO 14001 u zemlji

postupno raste. Djeluje i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj kao ustanova koju su

osnovale vodeće hrvatske tvrtke, s ciljem da se zastupaju njihovi interesi u zaštiti okoliša i

održivome razvoju. Osnovane su i djeluju brojne nevladine udruge, na fakultetima su uvedeni

posebni predmeti iz spomenutoga područja, primjerice na Fakultetu elektrotehnike i računarstva,

Ekonomskom fakultetu, Kemijsko-tehnološkom itd., a sve to ohrabruje.

Potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji stavlja pred Hrvatsku ozbiljan zadatak

usklađivanja zakonodavstva s odgovarajućim propisima razvijenoga svijeta.

32

Od Hrvatske se očekuju visoke početne investicije u zaštitu okoliša koje su nužne i dugoročno

isplative. Hrvatska nema toliko vremena za prilagodbu koliko su imale druge razvijene europske

zemlje, jer su one već ranije počele primjenjivati svjetske standarde. Ako se tomu doda i

činjenica da je Hrvatska u osamostaljivanju prolazila znatno teži put od drugih zemalja, tada

treba odrediti razuman rok za usklađivanje s tim procesom.

Općina Sveta Nedelja mora u potpunosti slijediti regionalnu viziju i politiku upravljanja

okolišem, te smjernice koje se odnose na održivi razvoj. Veliki dio posla na tom području će se u

slijedećih 6 godina odnositi na rad s dobavljačima, korisnicima usluga JLS, kao i zaposlenicima

kako bi se u cijelome lancu društvenog razvoja povećala kvaliteta usluga i kroz razne aspekte

zadovoljili utvrđeni europski standardi.

Općina Sveta Nedelja treba aktivno surađivati sa svim institucijama Istarske županije,

republičkim ministarstvima, Hrvatskom gospodarskom komorom, udruženjima obrtnika,

konzultantima itd., raditi u različitim forumima dijeleći s drugima svoje znanje, te potaknuti

promjene u hrvatskome zakonodavstvu i prenijeti informacije do kojih dođe iz zakonodavstva

drugih država.

33

7. PODRUČNI KAPITAL

Područje Svete Nedelje bilo je organizirano kao općina već nakon Drugog svjetskog rata, kao

jedna od sedam općina tadašnjeg kotara Labin. Kotar labin je rasformiran 1955. godine i

formirana je jedinstvena općina Labin, koja je obuhvaćala područje cijele Labinštine pa tako i

područje Sveta Nedelja.

Područje sadašnje općine Sveta Nedelja formirano je temeljem Zakona o područjima županija,

gradova i općina 1992. godine i obuhvaća površinu od 63,68 km2.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika općine Sveta Nedelja bio je 2.980 .

7.1. Objekti društvenog standarda

Djeca predškolskog uzrasta na području općine koriste smještaj jaslica i vrtića u Labinu.

Na području Općine Sveta Nedelja postoje 2 osnovne škole: škola u Nedešćini i u Svetom

Martinu.

Osnovna škola u Nedešćini “Vitomir Širola – Pajo” djeluje kao matična, dok je škola u Svetom

martinu područna. U obje škole se odvija nastava za svih 8 razreda. Školu u Nedešćini pohađa

124 djece, a u Svetom Martinu 67-ero.

U općini Sveta Nedelja ne postoje ustanove srednjoškolskog, višeg i visokog obrazovanja, već se

koriste škole i ustanove u Labinu, Puli, Poreču, Pazinu ili Višnjanu.

Najznačajnija kulturna djelatnost na području općine je djelatnost Mediteranskog kiparskog

simpozija na lokaciji u Dubrovi u vidu Parka skulptura kao muzeja suvremenog kiparstva na

otvorenom, koja se odvija još od 1969. godine.

34

Na području općine djeluje samo primarna zdravstvena zaštita u okviru jedne ambulante u

Nedešćini, a za sve ostale usluge potrebno je koristiti Dom zdravlja u Labinu.

U okviru djelatnosti socijalne skrbi djeluje Dom socijalne skrbi za odrasle osobe, smještaj

starijih i nemoćnih osoba s užeg lokalnog područja.

Sportski objekti na području općine su isključivo igrališta, namijenjena prvenstveno nogometu,

koji ima najdulju sportsku tradiciju, te boćanju. Postoje 4 nogometna igrališta i to u Nedešćini,

Svetom Martinu, Snašićima i Šumberu. Boćarskih terena ima 5 i smještena su u Nedešćini,

Štrmcu, Snašićima, Županićima i Jurazinima.

Najznačajniji društveni događaji na području općine su:

• Narodni sajam „Pet angošta” ili „Pitangoš” koji se održava 5. kolovoza uz crkvu Majke

Božje od Drena, kao vjerski dan i sajmeni blagdan posvećen Majci Božjoj

• Dan općine Sveta Nedelja 16. listopada koji je sa tradicijom povezan na veliki stočni

sajam koji se nekad održavao unutar kruga škole u Nedešćini

• Obnovljene pokladne svećanosti koje su 70-ih i 80-ih godina bile održavane pod nazivom

„Rio di Nedešćina”. nedešćina je tada bila epicentar događanja maškara koje su se širile

odlaskom maškara u drug krajeve Istre, Labin, Raša, Vodnjan, Pazin, Rovinj i Pula

• Na području Dubrove održava se jednom godišnje festival pod nazivom „Kulturno ljeto”

u okviru kojeg se održavaju manifestacije, koncerti i simpoziji.

7.2. Prometni sustavi

Područje općine je ravnomjerno naseljeno, a postojeća cestovna mreža prilagođena prirodi i

naseljima.

Dio državne ceste D66 u dužini od 3,4 km presijeca jugoistočni dio prostora općine neposredno

uz područje Podlabina.

Županijska cesta Ž5081 (kršan – Nedešćina – Labin – Crni – Ravni) u dužini od 12 km prolazi

kroz istočni dio općine i povezuje sve lokalne ceste sa Labinom.

35

Na području općine nema izgrađene željezničke infrastrukture niti zraćnih luka.

7.3. Pošta i telekomunikacije

Na području općine postoji samo jedna jedinica poštanske mreže – poštanski ured u Nedešćini.

Područje općine pokriveno je nepokretnim i pokretnim TK mrežama.

Nepokretna TK mreža izgrađena je do svakog naselja i zaselka općine , a pokretna TK mreža se

sastoji od jedne analogne (NMT) i dvije digitalne (GSM) koja pokriva oko 60 do 80 % područja

općine.

7.4. Elektroenergetika, sustav vodoopskrbe, sustav odvodnje i zbrinjavanje otpada

Sustav elektroopskrbe i vodoopskrbe je na području općine razvijen i skoro sva naselja su

spojena na elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu.

Sustav odvodnje je nerazvijen, ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža već se odvodnja

otpadnih voda vrši u postojeće septičke jame upitnog kapaciteta. Jedino naselje Štrmac ima

djelomično kanalizaciju koja je priključena na kanalizaciju grada Labina.

Zbrinjavanje otpada se na području općine obavlja na odlagalištu komunalnog otpada „Cere”

koje se sporazumno koristi i za područja susjednih JLS, Labin, Raša, Kršan i Pićan.

36

7.5. Gospodarske djelatnosti

Najjače gospodarske djelatnosti na području općine su industrijske djelatnosti povezane sa

korištenjem Industrijske zone Dubrova.

Na ostalom području općine razvijaju se uglavnom sekundarne i tercijarne djelatnosti.

Na području Industrijske zone Dubrova djeluju proizvodne tvrtke:

- Vetor d.o.o. – nekadašnja Kvarnerplastika tvornica čamaca i sportskih brodica

- Labinprogres d.d. – nekadašnji TPS – tvornica poljoprivrednih strojeva

- Vinicola – nekadašnja Tila – tvornica igračaka i lutaka koja je 2001 proglasila stečaj

- Istratrans

Ugostiteljstvo:

Ugostiteljstvo na području Općine Sveta Nedelja ima tradiciju još od Austro-Ugarske, uglavnom

u vidu gostionica. U broju ugostiteljskih objekata prednjači Nedešćina.

Hotelskih sadržaja nema na području općine što predstavlja značajan nedostatak u razvoju svih

oblika turizma na području općine.

Agroturizam

Agroturizmom, kao specifičnom obliku modernog razvoja turizma, bave se na području općine 3

domaćinstva od 12 registriranih na području Istre.

Kapaciteti agroturizma na području općine su: 30 kreveta i 200 ugostiteljskih mjesta .

Biciklizam

Na području općine označene su biciklističke staze Istra Istok – zapad, koje su sastavni dio

projekta „Bike staze Istre” kojeg potiče Odjel za turizam i turističke zajednice Istarske županije.

37

Iskorištavanje mineralnih sirovina

Iako rudarstvo kao gospodarska djelatnost ima dugu tradiciju na području Labinštine (2 stoljeća),

danas se poslovima rudarenja na području općine bavi isključivo Učka kamen d.o.o. sa

eksploatacijom tehničkog građevnog kamena na području eksploatacionog polja Šumber.

Tvrtke sa sjedištem na području Općine Sveta Nedelja:

Najbolji (novostvorena vrijednost)

1. ISTRATRANS STP, Nedešćina 2. BRACOM, Šumber 3. ZEBRA, Nedešćina 4. P. L., Nedešćina 5. M - EXPORT, Štrmac

...

Najveći (ukupni prihodi)

1. VEZO COMMERCE, Santalezi 2. ZEBRA, Nedešćina 3. P. L., Nedešćina 4. ISTRATRANS STP, Nedešćina 5. BRACOM, Šumber

... Najproduktivniji

1. WAL - INŽINJERING, Nedešćina 2. BRACOM, Šumber 3. M - EXPORT, Štrmac 4. RADOVIĆ, OBRT ZA PRIJEVOZ

TERETA, Šumber 5. K & E, Nedešćina

...

Najveći poslodavci

1. SE. DE., Štrmac 2. ISTRATRANS STP, Nedešćina 3. ZEBRA, Nedešćina 4. P. L., Nedešćina 5. VEZO COMMERCE, Santalezi 5. V I P L A S T, Štrmac

...

Redosljedni popisi zasnivaju se na podacima iz 2006. godine.

38

Na prostoru općine posluju sljedeći gospodarski subjekti:

Popis društava – pravnih osoba

1 ALBONA BIRO d.o.o. 2 ALIAS d.o.o. 3 ANLA d.o.o. 4 APOLONIA d.o.o. 5 B. I. G. A I d.o.o. 6 BRACOM d.o.o. 7 DOM ZA ODRASLE OSOBE SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA 8 DUBROVA d.o.o. 9 EURO PRODUCT d.o.o.

10 EUROHOUSE d.o.o. 11 FERIVAN d.o.o. 12 FEROTEST d.o.o. 13 FINALIST d.o.o. 14 GRADITELJSTVO - JAKOVLJEVIĆ d.o.o. 15 HALIL BRKIĆ I DR. J. T. D. 16 HISTRIA METAL d.o.o. 17 INVENT d.o.o. 18 ISTRATRANS STP d.o.o. 19 J. V. P. LABIN 20 L. F. AUTO d.o.o. 21 LABINPROGRES - TPS d.o.o. 22 LAVACO d.o.o. 23 M - EXPORT d.o.o. 24 M. K. M. GRADNJA d.o.o. 25 MACROGRADNJA d.o.o. 26 MANDAL d.o.o. 27 MANTIKA d.o.o. 28 METAL CERE d.o.o. 29 NK JEDINSTVO - OMLADINAC KAPRA 30 NOVA PROJEKT d.o.o. 31 OPĆINA SVETA NEDELJA 32 OSNOVNA ŠKOLA VITOMIR ŠIROLA - PAJO 33 P. L. d.o.o. 34 PINETA RADIĆANIN d.o.o. 35 PLURIES d.o.o. 36 RA d.o.o. 37 SE. DE. d.o.o. 38 ST. DOMENICA d.o.o. 39 V. M. B. PRIJEVOZ d.o.o. 40 VEZO COMMERCE d.o.o. 41 VINOGRADI SAN MARTINO d.o.o. 42 VIRIDIS d.o.o. 43 WAL - INŽINJERING d.o.o. 44 WICE d.o.o. 45 ZEBRA d.o.o. 46 ZINETTI d.o.o.

39

Popis obrtnika:

1 "FRIMONT RASHLADNA TEHNIKA",SV.NEDELJA,ŠUMBER BR.19 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, ŠUMBER 19

2 OBRT ZA TRGOVINU "KEVRIĆ AUTOMOBILI", SVETA NEDELJA, ŠUMBER BR.65, VL.KEVRIĆ SINIŠA 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, ŠUMBER 65

3 GRAĐEVINSKO-INSTALACIJSKA BRAVARSKA RADNJA "FERO-METAL" -SV.NEDJELJA, ŽUPANIĆI BR. 41 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŽUPANIĆI, ŽUPANIĆI 41

4 OBRT ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU "TRIPLAST",SV.NEDELJA,TOMAŽIĆI BR.68 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, TOMAŽIĆI 68

5 "CLIMALUX" OBRT ZA PROIZVODNJU I GRAĐEVINARSTVO, SV. NEDELJA, ŠUMBER 176 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, ŠUMBER 176

6 OBRT ZA ODRŽAVANJE I POPRAVAKK MOTORNIH VOZILA "AUTO-SERVIS",SV.NEDELJA,ŠUMBER BR.118 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, ŠUMBER 118

7 "COLOR-SERVIS" OBRT ZA ZAVRŠNE GRAĐEVINSKE RADOVE, SVETA NEDELJA, SANTALEZI BB 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA SANTALEZI, SANTALEZI BB

8 OBRT ZA RAČUNOVODSTVENE-KNJIGOVODSTVENE POSLOVE " MIZAR", VL.LICUL MARIJA,SV.NEDELJA,ŠUMBER BR.179 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, ŠUMBER 179

9 OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA "DEMO TRANS", VL. MOHOROVIĆ DENIS, SV. NEDELJA, MARTINSKI BR. 30 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA MARTINSKI, MARTINSKI 30

10 OBRT ZA RAČUNOVODSTVENO- KNJIGOVODSTVENE USLUGE - KNJIGOVODSTVENI SERVIS, SV. NEDELJA, ERŽIŠĆE BR. 17 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ERŽIŠĆE, ERŽIŠĆE 17

11 OBRT ZA TRGOVINU I USLUGE "TEDY COMMERCE", VL. MILETIĆ TEDI, SV. NEDELJA, FRANČIĆI BR. 10 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA MARIĆI, FRANČIĆI 10

12 OBRT ZA OSOBNE USLUGE, FRIZERSKI SALON "ZDENKA"VL.MITROVIĆ ZDENKA,SV.NEDELJA BB 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, SV.NEDELJA

13 OBRT ZA TRGOVINU- MINI MARKET " MARINA", SV. NEDJELJA BR. 94, VL. MARINA KIRŠIĆ 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, SV. NEDJELJA 35

14 OBRT ZA TRGOVINU " L O T O S",VL.BATELIĆ LORETA,NEDEŠĆINA, ŽUPANIĆI BR. 47 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŽUPANIĆI, ŽUPANIĆI 47

40

15 OBRT ZA OBLIKOVANJE PLASTIKE "BATTELLI" VL.ZDRAVKO BATELIĆ, SV. NEDELJA, DUBROVA BB 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠTRMAC, DUBROVA BB

16 OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE "M-V TRANSPORTI" VL. KIRŠIĆ MARIO SV. NEDJELJA, JURAZINI BR. 12 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA JURAZINI, JURAZINI 12

17 OBRT U GRAĐEVINARSTVU-GRAĐEVINSKA MEHANIZACIJA, VL. KIRŠIĆ DARIO, SV.NEDELJA, JURAZINI BR. 19 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA JURAZINI, JURAZINI 19

18 OBRT U GRAĐEVINARSTVU "EMIDAL", VL. NAČINOVIĆ DANILO, SV. NEDELJA, SV. NEDELJA BR. 40 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, SV. NEDELJA 40

19 OBRT ZA ODRŽAVANJE I POPRAVAK MOTORNIH VOZILA "PINO", LABIN, MARIĆI BR. 3 56220 , SVETA NEDELJA MARIĆI, MARIĆI 3

20 OBRT ZA TRGOVINU "FAMILI", VL. FRANKOVIĆ IVKA, LABIN MARIĆI BR. 7/A 52220 LABIN, SVETA NEDELJA MARIĆI, MARIĆI 7 A

21 OBRT ZA PROMET ROBA I USLUGA "KOŽA", VL. ČERNJUL LORIS, SV. NEDJELJA BR. 108 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, SV. NEDJELJA 108

22 OBRT ZA PROIZVODNJU BEZALKOHOLNIH PIĆA "KALLAN - VERBANAC" 52220 LABIN, SVETA NEDELJA RUŽIĆI, RUŽIĆI 51 A

23 OBRT ZA IZRADU MODNIH ODJEVNIH PREDMETA " D U G A " 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 89

24 OBRT ZA PROIZVODNJU,TRGOVINU I USLUGE "V I P L A S T " SV. NEDJELJA, DUBROVA BB, VL. VIDAS ENCO 52220 LABIN, SVETA NEDELJA ŠTRMAC, DUBROVA BB

25 OBRT ZA TRGOVINU I USLUGE"ROMANA"KRAJ DRAGE BR.1 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, KRAJ DRAGE 19

26 OBRT ZA TRGOVINU ŽELJEZNOM ROBOM I BOJAMA " LEONA",NEDEŠĆINA,VREĆARI BB52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA VREĆARI, VREĆARI

27 OBRT ZA TRGOVINU I UGOSTITELJSTVO,MARKET" ŠUMBER",ŠUMBER BB 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, ŠUMBER

28 OBRT U GRAĐEVINARSTVU- VODOVODNE INSTALACIJE,NEDEŠĆINA,SANTALEZI BR.49 52331 , SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, SANTALEZI 49

29 OBRT ZA ODRŽAVANJE I POPRAVAK MOTORNIH VOZILA"AUTO-TEDY",SV. NEDELJA, MARTINSKI 48 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA MARTINSKI, MARTINSKI 48

30 Obrt za tapaciranje i popravak namještaja-Tapetarija "TOMAŽIĆI" 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, TOMAŽIĆI 63

41

31 OBRT TA TRGOVINU,MARKET "SNAŠIĆI",SNAŠIĆI BB,VL.JOSIPOVIĆ DAVORKA , SVETA NEDELJA SNAŠIĆI, SNAŠIĆI

32 OBRT ZA GRAĐEVINARSTVO - INSTALACIJE ZA CENTRALNO GRIJANJE "TERMO ALBONA",SV.NEDELJA,ŠUMBER BB,VL.MILETA NEVEN 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, ŠUMBER

33 OBRT ZA POSREDOVANJE U TRGOVINI "ŠUMBER AUTO",SV.NEDELJA,ŠUMBER br.23,VL.BLAŠKOVIĆ FERUČO 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, ŠUMBER 23

34 OBRT ZA TRGOVINU " A & V", NEDEŠĆINA,MARTINSKI BB 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA MARTINSKI, MARTINSKI

35 OBRT ZA TRGOVINU "TRUMIĆ"- LABIN, VREĆARI BR. 33/A, VL. TRUMIĆ SENAD 52220 LABIN, SVETA NEDELJA VREĆARI, VREĆARI 33 A

36 OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA "RADOVIĆ",ŠUMBER,RADOVIĆI BR.22/A,VL.RADOVIĆ KRISTIJAN 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠUMBER, RADOVIĆI 22 A

37 "AMBIENTA"OBRT ZA GRAĐEVINSKE RADOVE I OPREMANJE,NEDEŠĆINA BR.86 VL.SREĆKO FARAGUNA 52220 LABIN, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 86

38 OBRT ZA IZVOĐENJE ELEKTROINSTALACIJA "ELMONT",SV. NEDELJA,VREĆARI BR.3 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, VREĆARI 3

39 "FILANT" OBRT ZA PROIZVODNJU NAMJEŠTAJA I OSTALIH PROIZVODA OD DRVA, VL. FARAGUNA ROBERTO, Županići, Županići 54 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŽUPANIĆI, ŽUPANIĆI 54

40 "ANTONIA" OBRT ZA TRGOVINU CVIJEĆEM; NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 91; VL. RAFAELA MILETIĆ 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 91

41 "ALEN TOURS" OBRT ZA PRIJEVOZ PUTNIKA , NEDEŠĆINA, ŠUMBER 179/A, VL. BELUŠIĆ ALEN 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, ŠUMBER 179/A

42 "KLANCIĆ" OBRT ZA UGOSTITELJSTVO , VL. FIDES VERBANAC, NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 38/D 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 38/D

43 "HeRon" OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, VL. HENI VERBANAC, NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA BB 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA BB

44 "ZULIJANI" OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, VL. LUČANA ZULIJANI, NEDEŠĆINA, ŽUPANIĆI BB 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, ŽUPANIĆI BB

45 OBRT ZA UGOSTITELJSTVO "OGNJIŠĆE", LABIN, SNAŠIĆI BR. 6, VL. ŽELJKO GOLJA 52220 LABIN, SVETA NEDELJA SNAŠIĆI, SNAŠIĆI 6

42

46 "VETERAN" OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA BR. 105, VL. LUDMILA BLAŠKOVIĆ 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 105

47 OBRT ZA PRODAJU KONFEKCIONIRANOG SLADOLEDA "EMA", VREČARI 25 C, NEDEŠĆINA, VL. MERDAN KURPEJOVIĆ 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, VREĆARI 25 C

48 OBRT ZA UGOSTITELJSTVO "DORA" - NEDEŠĆINA BR. 91, VL. GULIN GORAN 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 91

49 "SOLE" OBRT ZA ČIŠĆENJE, NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA BR. 102, VL. VALNEA BLAŠKOVIĆ 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 102

50 OBRT U GRAĐEVINARSTVU "GRAĐEVINAR"- LABIN, ŠTRMAC 24, VL. HUSEIN HUSIĆ 52220 LABIN, SVETA NEDELJA ŠTRMAC, ŠTRMAC 24

51 TRGOVAČKI OBRT "OMEGA S",LABIN, DUBROVA BB, VLASNIK RENATA HORVAT 52220 LABIN, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, DUBROVA BB

52 "AMADEUS 1" OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, NEDEŠĆINA, ŠTRMAC BR. 5, VLASNIK ZVJEZDANA ŽUFIĆ 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŠTRMAC, ŠTRMAC 5

53 "TONI" OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 100, VLASNIK TONI LICUL 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 100

54 OBRT ZA ŠTANDOVSKU PRODAJU "ALEN", NEDEŠĆINA, ŽUPANIĆI BR. 47, VLASNIKA ALENA BATELIĆ 52231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA ŽUPANIĆI, ŽUPANIĆI 47

55 "ANDREA" OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, NEDEŠĆINA, MARTINSKI 9, VL. TAMARA LICUL , SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, MARTINSKI 9

56 OBRT ZA UGOSTITELJSTVO "RE.NI.A." VL. ELVIS ZAHTILA, NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 10552231 NEDEŠĆINA, SVETA NEDELJA NEDEŠĆINA, NEDEŠĆINA 105

43

7. 6. ISTRAŽIVANJE I ANALIZA POSLOVANJA GOSPODARSTVA OPĆINE SVETA NEDELJA U ZADNJE 2 GODINE I PROGNOZA POSLOVANJA GOSPODARSTVA OPĆINE SVETA NEDELJA ZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2014. GODINE

Broj poduzetnika i broj zaposlenih:

Kriterij:

Broj tvrtki i obrta 2006.g. Broj zaposlenih 2006.g.

Tvrtke - pravne osobe 0 do 2 zaposlena 16 373 do 5 zaposlenih 13 466 do 10 zaposlenih 4 3111 do 20 zaposlenih 4 6221 do 50 zaposlenih 8 23951 do 100 zaposlenih 1 74101 do 1000 zaposlenih Ukupno tvrtke 46 489 Obrtnici – prosjek 2,5 zaposlena 56 140 Ukupno tvrtke i obrtnici 102 629Izvor: FINA, ZAPI, Općina Sveta Nedelja

16 13

4 4 8 1

4656

102

0

20

40

60

80

100

120

0 do 2 zaposlena

3 do 5 zaposlenih

6 do 10 zaposlenih

11 do 20 zaposlenih

21 do 50 zaposlenih

51 do 100 zaposlenih

101 do 1000 zaposlenih

Ukupno tvrtke

Obrtnici

Ukupno tvrtke i obrtnici

Broj tvrtki i obrta 2006.g.

44

Iz gornjih podataka, tablica i dijagrama vidljivo je da je broj zaposlenih u poduzećima i obrtima

sa sjedištem u Općini Sveta Nedelja (629) mali u odnosu na broj stanovnika 2980 (popis

stanovnika 2001. godine).

Zastupljenost usluga smještaja i ugostiteljstva, te poljoprivrednih i drugih uslužnih djelatnosti je

u financijskim rezultatima mala i nedovoljna za sukladan razvoj Općine Sveta Nedelja kao i za

veću zaposlenost stanovništva.

Stoga Općina Sveta Nedelja mora u prvom redu nuditi poticajne mjere za osnivanje turističkih

djelatnosti, poljoprivrednih djelatnosti, te svih vrsta proizvodnih i uslužnih djelatnosti, kako u

turističkim, rekreacijskim i poduzetničkim zonama tako i na cijelom području Općine Sveta

Nedelja, a u cilju većeg zapošljavanja lokalnog stanovništva i smanjenja odlaska mladih u veće

gradove i u inozemstvo.

37 4631 62

239

74

489

140

629

0

100

200

300

400

500

600

700

0 do 2 zaposlena

3 do 5 zaposlenih

6 do 10 zaposlenih

11 do 20 zaposlenih

21 do 50 zaposlenih

51 do 100 zaposlenih

101 do 1000 zaposlenih

Ukupno tvrtke

Obrtnici

Ukupno tvrtke i obrtnici

Broj zaposlenih 2006.g.

45

FINANCIJSKA ANALIZA STANJA GOSPODARSTVA - PRAVNIH OSOBA SA

SJEDIŠTEM NA PODRUČJU OPĆINE SVETA NEDELJA

Ocjenjivanje poslovne i razvojne sposobnosti pravnih osoba Općine Sveta Nedelja temelji se na

podacima iz proteklih razdoblja 2005. i 2006. godine.

Izvor podataka za izračun odabranih pokazatelja u cilju utvrđivanja učinkovitosti tekućeg

poslovanja, sposobnosti stvaranja vlastitih sredstava za buduća ulaganja, značajki ljudskog

potencijala, jesu financijski podaci iz FINE to jest njezine agencije ZAPI i iz Statističkih

godišnjaka 2005. i 2006. godine. Pored navedenih 46 pravnih osoba analizom su obuhvaćena i

4 veća obrta koja su po zakonu bila obvezna predati završni račun FINA-i kao pravne osobe.

Financijski podaci za ocjenjivanje izraženi su u tekućim cijenama. Zbog zanemarive stope

inflacije u promatranom vremenskom periodu nije se išlo na svođenje tekućih cijena na cijene iz

određenog vremena.

UKUPNI PRIHODI I MATERIJALNI TROŠKOVI

Prema rezultatima istraživanja u slijedećoj tablici su prikazani prihodi 2005. i 2006. godine te

projekcija prihoda od 2007. do 2009. godine za projeciranu stopu rasta prihoda od 3 % godišnje.

u kunama

Naziv 2005 2006 2007 2008 2009

UKUPNI PRIHODI 195.107.100 258.215.600 265.962.068 273.940.930 282.159.158

10.000.00060.000.000

110.000.000160.000.000210.000.000260.000.000310.000.000

2005 2006 2007 2008 2009

UKUPNI PRIHODI

46

Prema rezultatima istraživanja u slijedećoj tablici su prikazani materijalni troškovi 2005. i 2006.

godine te projekcija troškova od 2007. do 2009. godine uz projeciranu stopu rasta od 3 %

godišnje.

u kunama

Naziv 2005 2006 2007 2008 2009

Materijalni troškovi 144.565.321 203.094.475 209.500.315 216.098.331 222.894.287

Prema rezultatima istraživanja u slijedećoj tablici su prikazani troškovi bruto plaća 2005. i 2006.

godine te projekcija troškova bruto plaća od 2007. do 2009. godine za projeciranu stopu rasta od

3 % godišnje.

u kunama

Naziv 2005 2006 2007 2008 2009

Bruto plaće35.005.554 36.088.200 37.170.846 38.285.971 39.434.550

10.000.000

60.000.000

110.000.000

160.000.000

210.000.000

260.000.000

2005 2006 2007 2008 2009

UKUPNI MAT. TR.

100.000

10.100.000

20.100.000

30.100.000

40.100.000

2005 2006 2007 2008 2009

BRUTO PLAĆE

47

Prognoza poslovanja gospodarstva Općine Sveta Nedelja – pravnih osoba (i 4 obrtnika) za

razdoblje od 2007. do 2012. napravljena je na temelju postojećeg poslovanja prošlih razdoblja.

RAČUN DOBITI U ‘000 KUNA Razdoblja 2007 2008 2009 2010 2011 20121. Ukupni prihod 195.107 258.216 265.962 273.941 282.159 290.624 2. Ukupni rashodi 184.584 244.352 251.997 259.866 267.726 275.512 2.1. Rashodi poslovanja 183.744 243.596 251.325 259.278 267.222 275.0922.1.1. Materijalni troškovi 144.565 203.094 209.500 216.098 222.894 229.5812.1.2. Amortizacija 4.173 4.413 4.653 4.893 4.893 4.8932.1.3. Bruto plaće 35.006 36.088 37.171 38.286 39.435 40.618 2.2. Financijski rashodi 840 756 672 588 504 420 3. Bruto dobit 10.523 13.864 13.965 14.075 14.433 15.112Nagrade, neoporezive naknade 0 0 0 0 0 0 Dobit, temelj za porez na dobit 10.523 13.864 13.965 14.075 14.433 15.1124. Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 5. Neto dobit 10.523 13.864 13.965 14.075 14.433 15.1126. Rezerve 0 0 0 0 0 07. Dividende 0 0 0 0 0 08. Zadržana dobit 10.523 13.864 13.965 14.075 14.433 15.112Zadržana dobit, kumulativ 10.523 24.386 38.352 52.427 66.860 81.972 Bruto dobit / uk. prihod 5,39% 5,37% 5,25% 5,14% 5,12% 5,20%Neto dobit / uk. prihod 5,39% 5,37% 5,25% 5,14% 5,12% 5,20%Neto dobit / vlastita sredstva 5,04% 6,28% 6,00% 6,05% 6,20% 6,49%Neto dobit + kamate / ukupna invest. 5,15% 6,28% 5,98% 5,99% 6,10% 6,35% Porez na dobit je uključen u neto dobit jer se analiza računa dobiti izrađuje po metodologiji

ekonomske (društvene) analize to jest i porezi su društveni prihodi jer se kroz projekte Vlade RH

i Županije i JLS mogu vratiti na područje JLS.

48

FINANCIJSKI TOK U ‘000 KUNA RAZDOBLJA 2007 2008 2009 2010 2011 2012

I PRIMICI 207.107 270.216 277.962 273.941 282.159 290.624

1. UKUPNI PRIHOD 195.107 258.216 265.962 273.941 282.159 290.624

2. IZVORI FINANCIRANJA 12.000 12.000 12.000 0 0 0 2.1. DIONIČARI, LOKALNI 12.000 12.000 12.000 0 0 0 2.2. DIONIČARI, STRANI 0 0 0 0 0 0 2.3. KREDITI 0 0 0 0 0 0

3. OSTATAK PROJEKTA 0 0 0 0 0 0 3.1. OSNOVNA SREDSTVA 0 0 0 0 0 0 3.2. OBRTNA SREDSTVA 0 0 0 0 0 0 3.3. REZERVE 0 0 0 0 0 0

II IZDACI 193.611 253.139 260.543 256.172 264.033 271.819

4. INVESTICIJA U OSN. SREDSTVA 12.000 12.000 12.000 0 0 0 5. INVESTICIJA U OBR. SREDSTVA 0 0 0 0 0 0 6. MATERIJALNI TROŠKOVI 144.565 203.094 209.500 216.098 222.894 229.581 7. BRUTO PLAĆE 35.006 36.088 37.171 38.286 39.435 40.618 8. POREZI IZ DOBITI 0 0 0 0 0 0 9. REZERVE 0 0 0 0 0 0 10. OBVEZE PREMA IZVORIMA 2.040 1.956 1.872 1.788 1.704 1.620 10.1. ANUITETI 2.040 1.956 1.872 1.788 1.704 1.620 10.2. DIVIDENDE 0 0 0 0 0 0

III NETO PRIMICI 13.496 17.077 17.419 17.769 18.126 18.805 IV KUMULATIV NETO PRIMITAKA 13.496 30.573 47.992 65.761 83.887 102.692 Iz analize je vidljivo da je dobit relativno visoka u usporedbi s drugim krajevima Hrvatske, ali su

i dosadašnja i sadašnja ulaganja i vrijednost dugotrajne imovine visoki.

49

8. RURALNI RAZVOJ

Ruralni razvoj je definiran programom razvitka seoskog prostora od Ministarstva poljoprivrede,

šumarstva i vodnoga gospodarstva. Način i postupak provedbe programa razvitka seoskog

prostora je definiran Pravilnikom u NN broj 71/05.

Pravilnikom su definirani uvjeti koje moraju zadovoljavati fizičke i pravne osobe korisnici prava

na državnu potporu razvitka seoskog prostora u sklopu mjera strukturne politike koja se provodi

kroz model ruralnog razvitka, najviši iznosi Potpore, utvrđuju se korisnici i njihove obveze te

propisuje obrazac zahtjeva za odobrenje novčane potpore razvitka seoskog prostora.

Potpora razvitka seoskog prostora podrazumijeva dodjelu nepovratnih novčanih sredstava iz

državnog proračuna Republike Hrvatske kojima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) sudjeluje u financiranju mjera razvitka

seoskog prostora. Potpora razvitka seoskog prostora odobrava se za projekte koje financiraju

sami korisnici ili se financiraju iz sredstava državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne

samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave (županije) ili iz drugih izvora

financiranja.

Pravo na Potporu razvitka seoskog prostora može ostvariti pravna i fizička osoba (u daljnjem u

tekstu Korisnik) koji se određuje zasebno u svakom raspisanom natječaju.

1. komercijalno ili nekomercijalno poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava;

2. pravna i fizička osoba koja ima povlasticu za uzgoj i povlasticu za gospodarski ribolov

sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine« br. 106/01, 7/03, 174/04, 10/04 –

ispravak i 49/05 – pročišćeni tekst) i Zakonu o morskom ribarstvu (»Narodne novine« br.74/94,

57/96, 46/97 – pročišćeni tekst i 48/05);

3. pravna i fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti šumarstva izuzev

trgovačkog društva u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske;

4. pravna i fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti lovstva;

5. obiteljsko poljoprivredno (seljačko) gospodarstvo koje je registrirano (ima odobrenje) za

pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (u vidu rješenja nadležnog ureda za

jednog njezinog člana);

6. trgovačko društvo upisano u trgovački registar;

50

7. obrt upisan u obrtni registar;

8. udruga upisana u registar udruga;

9. ustanova upisana u sudski registar ustanova;

10. jedinica lokalne samouprave;

11. jedinica područne (regionalne) samouprave.

Potpora razvitka seoskog prostora se odobrava za sljedeće mjere razvitka seoskog prostora (u

daljnjem tekstu: Mjera):

Mjera 1. izrada školskih, nastavnih, edukacijskih i razvojnih programa, planova i projekata, iz

oblasti poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka, koja ponajprije obuhvaća

potporu:

– mladim poljoprivrednicima,

– školovanju, prekvalifikaciji i obuci,

– šumarstvu,

– obnovi i razvitku sela,

– očuvanju kulturnog blaga, ruralnih običaja i manifestacija,

– ruralnom i lovnom turizmu i tradicionalnim obrtima,

– poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede;

Mjera 2. školovanje (srednje škole, edukacijski kampovi, stručna obuka) seoskih žitelja iz oblasti

poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka, koja ponajprije obuhvaćaju

potporu:

– mladim poljoprivrednicima,

– školovanju, prekvalifikaciji i obuci,

– šumarstvu,

– raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili

alternativnog izvora prihoda,

– ruralnom i lovnom turizmu i tradicionalnim obrtima,

– razvitku usluga u ruralnom prostoru;

Mjera 3. osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga, koja ponajprije obuhvaća potporu:

– investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima,

– preradi poljoprivrednih proizvoda,

– promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda;

Mjera 4. osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba i školjaka te

strojnih prstenova, koje ponajprije obuhvaćaju potporu:

51

– uspostavi strojnih prstenova (i njihovom razvoju),

– raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili

alternativnog izvora prihoda,

– promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda;

Mjera 5. ulaganja u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uzgajališta riba i školjaka, privatne

šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za poljoprivrednu, akvakulturnu, šumarsku i lovačku

proizvodnju), koja ponajprije obuhvaća potporu:

– investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima,

– šumarstvu,

– poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede;

Mjera 6. prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda, koja

ponajprije obuhvaća potporu:

– investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima,

– preradi poljoprivrednih proizvoda,

– šumarstvu,

– promociji vinskih i drugih turističkih cesta,

– promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda;

Mjera 7. pomoć seoskim ženama, mladim poljoprivrednicima, te mladim uzgajivačima riba i

školjaka u vidu pilot projekata, koja ponajprije obuhvaća potporu:

– investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima,

– preradi poljoprivrednih proizvoda,

– mladim poljoprivrednicima,

– mjerama zaštite okoliša u području poljoprivrede i šumarstva,

– obnovi i razvitku sela;

Mjera 8. obnova i razvitak sela i seoskog prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša,

uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, diverzifikacija djelatnosti), koja ponajprije

obuhvaća potporu:

– mjerama zaštite okoliša u području poljoprivrede i šumarstva,

– šumarstvu,

– obnovi opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina,

– mjerama uređenja zemljišta,

– obnovi i razvitku sela,

– raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili

alternativnog izvora prihoda,

52

– poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede,

– razvitku usluga u ruralnom prostoru;

Mjera 9. razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma, koja ponajprije obuhvaća potporu:

– preradi poljoprivrednih proizvoda,

– šumarstvu,

– obnovi opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina

– mjerama uređenja zemljišta,

– ruralnom i lovnom turizmu i tradicionalnim obrtima,

– poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede,

– promociji vinskih i drugih turističkih cesta,

– razvitku usluga u ruralnom prostoru;

Mjera 10. očuvanje tradicijske etno baštine i autohtonih proizvodnji, koja ponajprije obuhvaća

potporu:

– investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima,

– preradi poljoprivrednih proizvoda,

– očuvanju kulturnog blaga, ruralnih običaja i manifestacija,

– ruralnom i lovnom turizmu i tradicionalnim obrtima,

– promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda,

– razvitku usluga u ruralnom prostoru.

Iznos novčane Potpore razvitka seoskog prostora za pojedinog korisnika može iznositi do 50%

vrijednosti prijavljenog projekta.

Udio novčane Potpore razvitka seoskog prostora po pojedinoj mjeri propisat će se u natječaju za

svaku mjeru i natječaj zasebno.

(3) Visina iznosa Potpore razvitka seoskog prostora obračunava se na temelju prikazane

vrijednosti projekta (poslovni plan, troškovnik, ponude, predračuni, računi, cijene i dr.).

(4) Najniži iznos Potpore razvitka seoskog prostora po pojedinom korisniku za svaku mjeru bit

će određen u natječaju.

(5) Najviši odobreni iznos Potpore razvitka seoskog prostora po projektu iz natječaja u jednoj (1)

kalendarskoj godini može iznositi 250.000,00 kn, osim za Mjeru 7. pomoć mladim

poljoprivrednicima u vidu pilot projekata, za koju najviše može iznositi 500.000,00 Kuna (kn).

53

9. FINANCIRANJE RAZVOJA JLS

Financiranje razvoja Općine Sveta Nedelja se preporuča iz slijedećih izvora:

- u prvom redu iz nepovratnih sredstava Županije, fondova Ministarstava Republike

Hrvatske i iz fondova EU

- vlastitim sredstvima i sklapanjem javno privatnog partnerstva

Modeli i programi financiranja:

I) Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava za regionalni razvoj

Projekt “Integralni razvoj lokalne zajednice (EIB II)

Program «Poticaj za uspjeh»

II) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Projekt izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave za 2008. godinu

54

III) Programi predpristupnih fondova:

Europska je unija kao pomoć za pripremu zemalja srednje i istočne Europe za članstvo u Europskoj uniji osnovala tri programa PHARE, ISPA i SAPARD, tzv. pretpristupne programe. Program PHARE se koncentrira na izgradnju institucija, sudjelovanje u programima zajednice, ekonomsku i socijalnu koheziju i industrijsko restrukturiranje. Program SAPARD se bavi modernizacijom poljoprivrede i ruralnim razvojem, a ISPA podržava infrastrukturne projekte u području prometa i zaštite okoliša. PHARE Program PHARE je trenutno najznačajniji oblik financijske i tehničke pomoći Europske unije namijenjen zemljama srednje i istočne Europe. Uspostavljen je 1989. godine kao instrument podrške ekonomskoj i političkoj tranziciji. Program PHARE otvoren je za 10 zemalja partnera (Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju). U svojoj prvoj fazi od 1990. do 1994. godine PHARE je raspolagao s 4,2 milijardi eura, u drugoj fazi od 1995. do 1999. godine s dodatnih 6,693 milijarde eura, a za tekuće višegodišnje proračunsko razdoblje od 2000. do 2006. godine za PHARE je rezervirano 10,92 milijardi eura. Za PHARE program pri Europskoj komisiji je zadužena Opća uprava za proširenje Europske unije. Program PHARE (Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique) pokrenut je 1989. godine Uredbom Vijeća (EEC) br. 3906/89, kao program pomoći najprije Poljskoj i Mađarskoj, a zatim i drugim tranzicijskim državama srednje i istočne Europe, u promicanju višestranačke demokracije i obnovi gospodarstva nakon izlaska iz komunističkog sustava. Program PHARE se 1997. godine potpuno usmjerava na pretpristupne prioritete i postaje glavnim financijsko-tehničkim instrumentom pretpristupne strategije za države kandidatkinje. Republika Hrvatska korisnica je programa PHARE od proračunske godine 2005. Cilj programa PHARE je pripremiti države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, odnosno osposobiti ih za punu primjenu pravne stečevine Europske unije te korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja. U slučaju Hrvatske, pravo na potporu imaju projekti koji su sukladni prioritetima određenim Europskim partnerstvom za Hrvatsku, Nacionalnim programom pridruživanja Europskoj uniji, izvješćima koje će Europska komisija pripremati o napretku Hrvatske u pretpristupnom procesu te budućem Nacionalnom razvojnom planu.

55

Najmanje 30% sredstva iz programa PHARE namijenjeno je jačanju institucija koje su zadužene za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i njegovu provedbu, uglavnom kroz tzv. twinning projekte u javnoj upravi, odnosno povezivanje i projektnu suradnju među srodnim tijelima države kandidatkinje te jedne ili više država članica Europske unije. Projekti uključuju pomoć pri usklađivanju i provedbi zakona, putem direktne stručne pomoći, obrazovnih aktivnosti ili priprema strategije razvoja određenog sektora. Najviše 70% sredstava namijenjeno je ulaganjima u regulatornu infrastrukturu koja je nužna za primjenu pravne stečevine Zajednice (primjerice, nabava specijalističke laboratorijske opreme za kontrolu kvalitete prehrambenih namirnica, opremanje granične veterinarske službe ili modernizacija graničnih prijelaza kako bi se stvorili preduvjeti za priključivanje Schengen sustavu granične kontrole), te ulaganjima u gospodarsku i socijalnu koheziju (primjerice, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, unapređivanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili ulaganja u lokalnu infrastrukturu). Država korisnica dužna je sva ulaganja u opremu ili infrastrukturne projekte sufinancirati u iznosu od 25% vrijednosti investicijske komponente. Korisnici sredstava iz programa PHARE mogu biti tijela državne uprave, javna poduzeća i nevladin sektor, s mandatom ispunjavanja obveza koje Hrvatska preuzima u sklopu pretpristupnog procesa. Privatna poduzeća mogu sudjelovati u programu PHARE na način da se uključuju u provedbu programa horizontalnog tipa kojima je cilj promicanje razvoja poduzetništva (primjerice radionice o pripremu kvalitetnih poslovnih planova, sudjelovanje na sajmovima i povezivanje s poduzetnicima iz država članica Europske unije, korištenje poslovnih inkubatora izgrađenih sredstvima Unije) a koje osmisli i prema Europskoj komisiji predloži državno tijelo ili nevladina organizacija zadužena za podršku malim i srednjim poduzećima. Direktna financijska potpora kojom bi privatno trgovačko društvo uvećalo svoj profit suprotna je pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja i pravilima o državnim potporama, te kao takva nije dozvoljena. Izuzetak tom pravilu mogu biti natječaji kroz koje se temeljem programa razvoja određene regije dodjeljuje pomoć poduzećima za provođenje projekata koji su sukladni prioritetima razvojnog programa, a kojima se podupire lokalni i regionalni gospodarski razvoj. U takvim slučajevima financijska potpora ne smije prijeći iznos od 100.000 € tijekom razdoblja od tri godine. Hrvatskoj je u sklopu programa PHARE u proračunskoj godini 2005. i 2006. dodijeljeno ukupno 160 milijuna € (po 80 milijuna € za svaku godinu). Upravljanje programom PHARE u Republici Hrvatskoj Upravljanje programom PHARE vrši se prema načelu decentralizirane ex-ante kontrole, što znači da je ono preneseno na tijela državne uprave koja su akreditirana za upravljanje

56

programom (postupak akreditacije za sustav upravljanja programom PHARE u Hrvatskoj je trenutno /kolovoz 2005./ u tijeku). Europska komisija zadržava pravo kontrole natječajnih postupaka prije potpisivanja ugovora s odabranim izvođačima projekata. Europska komisija traži razgraničenje ovlasti za definiranje sadržaja programa i njegove financijske provedbe.Tako je za koordinaciju pripreme projekata i praćenje njihove provedbe zadužen nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnje s Europskom unijom (državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija) kojem operativnu podršku pruža Uprava za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU. Djelatnici uprave na poslovima pripreme i praćenja provedbe projekata surađuju sa službama Europske komisije (Glavna uprava za proširenje, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj) i Ministarstvom financija (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje, Nacionalni fond). Na čelu Nacionalnog fonda, koji djeluje kao riznica za prihvat sredstava Europske unije namijenjenih Hrvatskoj, nalazi se nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (državna tajnica u Ministarstvu financija). Pri Ministarstvu financija također je ustrojena Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje pod vodstvom voditelja Jedinice i dužnosnika ovlaštenog za ovjeravanje programa (pomoćnica ministra financija), koja djeluje kao provedbena agencija za program PHARE i vrši poslove administrativnog i financijskog upravljanja programom (provedbu natječaja, sklapanje ugovora, plaćanja i financijsko izvještavanje). ISPA Program ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-accession – Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju), jedan je od tri pretpristupna programa EU. Službeno je pokrenut 1. travnja 2000. godine, a u Europskoj je komisiji za njega zadužena Opća uprava za regionalnu politiku. Program je namijenjen financiranju infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša. Stjecanjem statusa zemlje kandidata za pridruživanje EU, RH je stekla i pravo korištenja pretpristupnih fondova, pa su tako Uredbom br. 2257/2004 o izmjenama Uredbi br. 3906/89, br 1267/1999, br. 1268/1999 i br. 2666/2000, sredstva iz programa ISPA postala dostupna i Republici Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 60 M€, koji će biti ravnomjerno raspoređen na sektore zaštite okoliša i prometa u razdoblju 2005-2006. Glavni prioriteti u pripremi država kandidatkinja za članstvo unutar ovog programa jesu: - obrazovanje o politikama i procedurama Europske unije - pomoć u dostizanju standarda EU u zaštiti okoliša - povezivanje s transeuropskim prometnim mrežama.

57

U sektoru prometa financiraju se projekti koji proširuju transeuropsku prometnu mrežu povezujući Uniju i države kandidatkinje, nacionalne mreže međusobno, te nacionalne i transeuropsku mrežu. Projektima se razvijaju željeznice, ceste, morski putovi i luke te infrastrukture zračnih luka. Projekt stvaranja buduće paneuropske mreže predstavljen je dokumentom TINA - Transport Infrastructure Needs Assesment. U sektoru zaštite okoliša financiraju se projekti usmjereni na usklađivanje s uredbama EU koji zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. investment-heavy directives), kao što su upravljanje otpadnim vodama, gospodarenje krutim i opasnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja te poboljšanje kakvoće zraka. U skladu s usvojenim Akcijskim planom za korištenje pretpristupne pomoći, Vlada RH je Odlukom od 11. studenog 2004. imenovala dužnosnike nadležne za provedbu programa ISPA u RH, te time stvorila institucionalni okvir za provedbu ISPA programa. Trenutno tri zemlje kandidatkinje koriste sredstva iz ovog programa, a to su osim Republike Hrvatske još i Bugarska i Rumunjska. Ostale zemlje koje su dosad koristile ovaj program, s ulaskom u Europsku uniju su u istu svrhu automatski počele koristiti Kohezijski fond Unije. Svakoj zemlji kandidatkinji za svaku kalendarsku godinu dodjeljuje se unaprijed određena svota – alokacija. Visinu alokacije određuje Europska Komisija prema trima kriterijima: broj stanovnika, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika i površina zemlje. Na svakoj pojedinoj zemlji je, nakon toga, da taj novac usmjeri i upotrijebi na propisani način. Na ovom mjestu treba istaknuti kako za razliku od svih ostalih predpristupnih programa EU (Phare i Sapard), ISPA program se u slučaju Hrvatske programira za dvije godine odjednom, djelomično zbog relativno niske alokacije za velike infrastrukturne projekte, a djelomično zbog činjenice što se 2007. godine očekuje start novog, općeg programa EU pod nazivom IPA koji će kao jednu od svojih komponenti uključivati i ISPA sektore. Drugim riječima, RH će samo jednom proći kroz puni projektni ciklus koji je započeo već krajem 2004. godine s programiranjem i pripremom projekata, a uskoro (početkom 2006. godine) se očekuje i početak provedbe prvih projekata. Usprkos početku IPA programa 2007. godine, započeti projekti ISPA programa će se nesmetano provoditi i dalje i to najduže do kraja 2010. godine, kada svi projekti moraju biti u potpunosti završeni i spremni za korištenje.

Pored Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (nadležno za koordinaciju programa) i Ministarstva financija (plaćanje i provedba projekata), za provedbu programa ISPA nadležna su i tri resorna ministarstva: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (za sektor prometa); Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (za sektor zaštite okoliša), te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (u sektoru vodnog gospodarstva).

58

SAPARD Program SAPARD (Special Pre-accession Assistance for Agriculture and Rural Development – Posebna pretpristupna pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj) zamišljen je kao pomoć zemljama srednje i istočne Europe u pripremama za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici i jedinstvenom tržištu. SAPARD je instrument kojim se financijska pomoć pruža poljoprivredi i ruralnom razvoju kako

bi se omogućilo zemlji kandidatkinji da se pripremi za korištenje sredstava iz fondova

zajedničke poljoprivredne politike nakon ulaska u punopravno članstvo EU. Pokrenut 2000.

godine, SAPARD je, osim primarnih ulaganja u poljoprivrednu i ruralnu infrastrukturu, usmjeren

na rješavanje strukturnih prilagodbi u tim sektorima, na izgradnju konkurentnog i učinkovitog

sektora poljoprivrede i prerade hrane, stvaranje novih radnih mjesta i prihoda u najmanje

razvijenim regijama, jačanje održivog razvoja u ruralnim područjima te poboljšanje kvalitete

života ruralnog stanovništva.

Glavni su mu prioriteti:

- doprinos provedbi europskog prava iz područja poljoprivrede

- rješavanje problema na području poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pri Europskoj komisiji za program SAPARD zadužena je Opća uprava za poljoprivredu.

Sredstva za Hrvatsku: 25 milijuna € za 2006. godinu

Sufinanciranje projekata se odobrava do 75%, (za pojedine mjere do 100% iznosa) kada su

korisnici državne i javne institucije, a do 50% kada se radi o komercijalnim projektima.

59

Korisnici programa su privatni poduzetnici na području poljoprivrede i prehrambene industrije te

izvođači javnih radova na manjim lokalnim infrastrukturama kojom se unapređuje ruralni

razvitak. Najveće mogućnosti za poduzeća u pretpristupnim fondovima jer su oni krajnji

korisnici ali i izvođači projekata. Ravnateljstvu za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi pri

Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: SAPARD

Agencija) dodjeljena je nacionalna akreditacija za provedbu prve i druge mjere Programa za

poljoprivredu i ruralni razvoj. Predmetnu akreditaciju dodjelio je Nacionalni dužnosnik za

ovjeravanje donošenjem Odluke (klasa: 910-01/06-01/89, urbroj: 513-05-06/06-5 od 30. ožujka

2006. godine) utemeljene na pozitivnom mišljenju eksternih revizora i kontinuiranog praćenja

uspostavljanja administrativnih i operativnih procedura u SAPARD Agenciji.

Provedba programa SAPARD u Hrvatskoj započela je objavom natječaja u srpnju 2006. godine

za podnošenje prijava za dodjelu sredstva iz SAPARD programa za:

Mjeru 1 – ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i

Mjeru 2 – unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

Cilj SAPARD programa u Republici Hrvatskoj je unaprjeđenje poljoprivrednog sektora na

sljedeći način:

1. Provedbom Mjere 1 unaprijediti kakvoću proizvoda, smanjiti troškove proizvodnje, povećati

konkurentnost, modernizirati sustave proizvodnje, smanjiti onečišćenje okoliša, te dostići

higijenske, veterinarske i okolišne EU standarde.

2. Provedbom Mjere 2 modernizirati pogone za preradu poljoprivredno prehrambenih proizvoda,

unaprijediti upravljanje životinjskim otpadom, povećati konkurentnost na tržištu, te dostići

higijenske, veterinarske i okolišne EU standarde.

Sredstva SAPARD programa u Mjeri 1 namijenjena su za ulaganja u sljedeće sektore:

A) Sektor mlijeka (kravlje), mesa (goveđe, svinjsko i meso peradi) i jaja:

1. Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju gospodarskih objekata za uzgoj muznih krava, goveda,

svinja i peradi, uključujući opremanje objekata;

2. Ulaganje u mehanizaciju koja se koristi u proizvodnji mlijeka, opremu za strojnu mužnju

mlijeka, opremu za hlađenje i skladištenje mlijeka na poljoprivrednom gospodarstvu, te

izgradnju odgovarajućeg prostora za manipulaciju i skladištenje mlijeka;

60

3. Ulaganje u opremu za izgnojavanje, tankova za čuvanje stajskog gnojiva, uključujući

specijalizirana sredstva za transport gnojiva.

B) Sektor voća i povrća:

1. Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju staklenika i plastenika;

2. Ulaganje u opremu za staklenike i plastenike;

3. Ulaganje u izgradnju i/ili opremanje objekata za skladištenje voća i povrća (uključujući i one s

kondicioniranim uvjetima);

4. Ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća na poljoprivrednom

gospodarstvu;

5. Ulaganje u opremu za sustav navodnjavanja na poljoprivrednom gospodarstvu (uključujući

računalnu opremu i programe) za uzgoj voća i povrća.

C) Sektor žitarica i uljarica:

1. Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje objekata za sušenje i skladištenje žitarica i

uljarica na poljoprivrednom gospodarstvu.

Sredstva SAPARD programa u Mjeri 2 namijenjena su za ulaganja u sljedeće sektore:

A) Sektor mlijeka i mliječnih proizvoda:

1. Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili unapređenje i/ili opremanje mljekara.

B) Sektor mesa:

1. Ulaganje u adaptaciju i/ili unapređenje i/ili opremanje klaonica;

2. Ulaganje u postojeće pogone za obradu otpada životinjskog podrijetla i/ili izgradnju i/ili

adaptaciju i/ili opremanje centara za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla.

C) Sektor ribarstva:

1. Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje objekata za preradu ribe;

2. Ulaganje u opremu za hlađenje, preradu, pakiranje i trženje ribljih proizvoda, uključujući

opremu za zbrinjavanje otpada nastalog u proizvodnji kao i računalnu opremu;

3. Ulaganje u izgradnju i/ili opremanje objekata za pročišćavanje školjaka (purifikacijski centri).

D) Sektor voća i povrća:

1. Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje objekata za preradu voća i povrća.

Korisnici

Korisnici sredstava iz SAPARD programa (u daljnjem tekstu: korisnici) za ulaganja u sklopu

Mjere 1 su poljoprivredna gospodarstva sukladno Zakonu o poljoprivredi (»Narodne novine« br.

66/01 i 83/02) koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

61

1. da su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;

2. da su u sustavu PDV;

3. da imaju podmirene financijske obveze prema Državnom proračunu.

U slučajevima kada poljoprivredno gospodarstvo nije upisano dvije godine u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava, nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

odnosno vlasnik obrta ili poslovođa u obrtu mora imati stručno obrazovanje poljoprivredne,

veterinarske ili prehrambene struke (odgovarajuća svjedodžba ili diploma) ili radno iskustvo u

poljoprivrednoj proizvodnji na odgovarajućim poslovima u trajanju od najmanje pet (5) godina

(Ugovor o radu).

Kriteriji za odabir projekata

Opći kriteriji koje moraju ispunjavati korisnici i njihovi projekti da bi bili prihvatljivi za

sufinanciranje iz sredstava SAPARD programa su sljedeći:

1. Da poljoprivredno gospodarstvo, prije ulaganja, zadovoljava minimalne nacionalne standarde

koji se odnose na okoliš, veterinu, higijenu i dobrobit životinja za sektore kod kojih se mogu

primijeniti.

2. Da je od strane nacionalnih nadležnih tijela za okoliš i veterinu izvršena prethodna procjena

projekta iz koje je razvidno da će poljoprivredno gospodarstvo, na kraju ulaganja, ispunjavati

okolišne, higijenske, veterinarske, sanitarne te standarde kvalitete hrane i dobrobiti životinja

usklađene s važećim EU standardima, ali samo za ulaganja kod kojih se mogu primijeniti.

3. Da je poljoprivredno gospodarstvo, za tehnološku cjelinu koja je bila predmet projekta,

zadovoljilo EU standarde iz prethodne točke, po završetku ulaganja, važeće u trenutku

podnošenja prijave.

4. Da je poslovnim planom dokazana ekonomska održivost projekta na kraju ulaganja.

5. Da je za projekt čija ulaganja imaju za cilj povećanje proizvodnje, uz poslovni plan priložen

dokaz o osiguranju tržišta za plasman svojih proizvoda (pismo namjere kupca ili predugovor o

otkupu proizvoda).

Posebni kriteriji koje korisnici moraju ispunjavati i prikazati u svojoj projektnoj dokumentaciji:

1. Za ulaganja u sektor proizvodnje mlijeka, mesa i jaja, odnosno izgradnju i/ili adaptaciju

objekta za smještaj goveda, svinja ili peradi, ovisno o vrsti proizvodnje, da će po završetku

ulaganja:

– imati najmanje 20 krava ili 100 krmača ili 10.000 nesilica, odnosno 40 goveda ili 1.000 svinja

u tovu ili 5000 brojlera po turnusu;

62

– upravljati gnojivom u skladu sa EU standardima.

2. Za ulaganja u sektor proizvodnje voća i povrća, odnosno u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili

opremanje plastenika i staklenika:

– da raspolaže s najmanje 0,5 hektara proizvodnje voća, odnosno proizvodnje povrća na

otvorenom (ostvareno pravo na poticaj u prethodnoj godini) ili najmanje s 0,1 hektar plastenika,

odnosno staklenika;

– da će površina novoizgrađenog plastenika i staklenika iznositi najmanje 1.000 m2.

3. Za ulaganja u sektor žitarica i uljarica, odnosno u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje

sušara i skladišta za žitarice i uljarice:

– da raspolaže s najmanje 20 hektara vlastite proizvodnje (ostvareno pravo na poticaj u

prethodnoj godini);

– da će skladišni kapaciteti po završetku projekta iznositi najmanje 100 tona do najviše 1.000

tona.

Korisnici

Korisnici za ulaganja u sklopu Mjere 2 su obrtnici i pravne osobe koji ispunjavaju sljedeće

uvjete:

1. da su u sustavu PDV;

2. da imaju podmirene financijske obveze prema Državnom proračunu;

3. da su registrirani za obavljanje djelatnosti za koju podnose prijavu;

4. da su isključivo u privatnom vlasništvu:

Korisnici koji imaju izvozni EU broj nisu prihvatljivi za ulaganja u sektor mesa i mesnih

prerađevina.

Kriterij za odabir projekata

Opći kriteriji koje moraju ispunjavati korisnici i njihovi projekti da bi bili prihvatljivi za

sufinanciranje iz sredstava SAPARD programa su sljedeći:

1. Da u vrijeme podnošenja prijave zadovoljavaju minimalne nacionalne standarde koji se

odnose na okoliš, veterinu, higijenu i dobrobit životinja, gdje je to potrebno.

2. Da je od strane nacionalnih nadležnih tijela za okoliš i veterinu izvršena prethodna procjena

projekta iz koje je razvidno da će isti na kraju ulaganja, ispunjavati okolišne, higijenske,

veterinarske, sanitarne te standarde kvalitete hrane i dobrobiti životinja usklađene s važećim EU

standardima, ali samo za ulaganja kod kojih se mogu primijeniti.

3. Da je tehnološka cjelina koja je bila predmet projekta zadovoljila EU standarde iz prethodne

63

točke, po završetku ulaganja, važeće u trenutku podnošenja prijave.

4. Da je poslovnim planom dokazana ekonomska održivost projekta na kraju ulaganja.

5. Da je za projekt čija ulaganja imaju za cilj povećanje proizvodnje, uz poslovni plan priložen

dokaz o osiguranju tržišta za plasman svojih proizvoda (pismo namjere kupca ili predugovor o

otkupu proizvoda).

6. Poljoprivredni proizvodi (sirovine, prerađeni materijal i gotovi proizvodi), koji se mogu

prerađivati i proizvoditi u objektima i pogonima financiranim kroz ovu mjeru, odnose se samo

na one sadržane u Prilogu IV ovog Pravilnika. Poljoprivredni proizvodi iz Priloga IV,

isključujući riblje proizvode, moraju poticati iz zemalja navedenih u članku 18. stavku 2.

Pravilnika.

Posebni kriteriji koje korisnici moraju ispunjavati i prikazati u svojoj projektnoj dokumentaciji:

1. Za ulaganje u sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno izgradnju i/ili adaptaciju i/ili

opremanje mljekara:

– imati izrađen glavni plan koji će pokazati da će tehnološka cjelina u koju se ulaže po završetku

ulaganja ispuniti EU standarde,

– biti u rangu malih i srednjih poduzetnika.

2. Za ulaganje u sektoru mesa, odnosno adaptaciju i/ili opremanje klaonica te ulaganja u

postojeće pogone za obradu otpada životinjskog podrijetla i/ili izgradnju i/ili adaptaciju i/ili

opremanje centara za prikupljanje otpada životinjskog podrijetla:

– imati izrađen glavni plan koji će pokazati da će tehnološka cjelina u koju se ulaže po završetku

ulaganja ispuniti EU standarde,

– da će klaonički kapacitet iznositi najmanje 20 junadi ili 50 svinja ili 5000 komada peradi po

smjeni,

– centri za prikupljanje otpada životinjskog podrijetla čija je udaljenost u krugu 100 km od

sljedećih mjesta; Križevci, Pula, Slavonski Brod, Benkovac i Split imat će prioritet pri odabiru

projekata. Oni projekti čija lokacija bude prelazila udaljenost od 100 km rangirat će se po

principu iz članka 21. ovog Pravilnika nakon zatvaranja Natječaja, i to samo u slučaju

raspoloživosti sredstava za ovu mjeru.

3. Za ulaganja u sektor ribarstva, odnosno izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje pogona za

preradu ribe, opremu za hlađenje, preradu, pakiranje i trženje ribljih prerađevina te izgradnju i/ili

opremanje objekata za pročišćavanje školjaka:

– imati izrađen glavni plan koji će pokazati da će tehnološka cjelina u koju se ulaže po završetku

ulaganja ispuniti EU standarde.

64

4. Za ulaganje u sektor voća i povrća, odnosno adaptaciju i/ili unapređenje i/ili opremanje

pogona za preradu voća i povrća:

– biti u rangu malih i srednjih poduzetnika.

Ulaganja u opremu na brodovima u sektoru ribarstva, te ulaganja na maloprodajnoj razini nisu

prihvatljiva.

Sadržaj glavnog plana iz stavka 1. ovog članka opisan je u Prilogu III koji je sastavni dio ovog

Pravilnika.

Za ulaganja predviđena projektom, koji se sufinancira iz sredstava SAPARD programa, korisnik

ne smije primati potporu iz drugih programa pomoći Europske unije, Europske investicijske

banke (EIB) i drugih međunarodnih financijskih instrumenata te nacionalnih programa potpore.

Ravnateljstvo će prije donošenja Odluke o dodjeli sredstava iz SAPARD programa, te ponovno

prije donošenja Odluke o isplati, preko nadležnih institucija izvršiti provjeru da li korisnik

ispunjava kriterij iz prethodnog stavka ovog članka.

Ukoliko se utvrdi da je projekt u cjelini ili njegovo pojedino dozvoljeno ulaganje sufinancirano

iz drugih međunarodnih ili nacionalnih programa potpore, projekt će se smatrati neprihvatljivim

za financiranje iz sredstava SAPARD programa, te će u tome slučaju Ravnateljstvo korisniku

izdati Odluku o odbijanju prijave, odnosno Odluku o odbijanju zahtjeva za isplatu.

POSLOVNI PLAN

Poslovni plan izrađuje se za ulaganja do 150.000,00 kuna u pojednostavljenom obliku, za

ulaganja veća od 150.000,00 kuna izrađuje se kompletni poslovni plan.

65

PROGRAMI ZAJEDNICE

Programi Zajednice predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili

Unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa

zajedničkim politikama Europske zajednice. Programi zajednice su, temeljem posebne stavke u

Općem proračunu EU, u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, ali neki od

njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu približavanja Uniji. Kao takvi smatraju se

jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država

kandidatkinja za članstvo u EU s metodama rada Europske unije, te njihovu integraciju u

sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja. Države koje nisu članice Europske unije, i kao

takve ne doprinose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za sudjelovanje u

programima Zajednice, a iznos članarine razlikuje se od programa do programa. O kvaliteti

podnesenih projekata ovisi koliko će se uspješno povući uložena sredstva, te da li će ona biti

manja, jednaka ili veća od uplaćene članarine.

Hrvatska je do 2003. godine u svojstvu treće zemlje imala ograničeni pristup Šestom okvirnom

programu za istraživanje i razvoj, programu LIFE III i YOUTH. Europsko vijeće je na sastanku

na vrhu održanom u lipnju 2003. godine u Solunu usvojilo zaključak o otvaranju programa

Zajednice državama Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP).

Vlada Republike Hrvatske potpisala je 22. studenog 2004. s Europskom komisijom Okvirni

sporazum o sudjelovanju Republike Hrvatske u programima Zajednice, kojim se Hrvatskoj

otvorila mogućnost sudjelovanja u 25 programa. Za svaki od programa u koji se Hrvatska želi

uključiti potrebno je pregovarati i potpisati memorandum o suglasnosti koji uređuje financijski

doprinos za sudjelovanje u programu, te administrativne uvjete koje Hrvatska mora zadovoljiti

(za neke od programa nužno je osnovati i prema pravilima Europske komisije akreditirati za rad

posebne agencije, neki od programa zahtijevaju da nacionalni zakoni i propisi budu usklađeni s

pravnom stečevinom Europske zajednice).

Na sjednici 10. ožujka 2005. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je zaključak kojim će se

tijekom 2005. i 2006. Hrvatska uključiti u 9 prioritetnih programa: IDAbc, Višegodišnji program

za poduzetništvo, Jednakost spolova, Mjere Zajednice na području zapošljavanja, Marco Polo,

Inteligentna energija u Europi, Šesti okvirni program za istraživanje i razvoj, Fiscalis, Carine.

Svako od tijela države uprave nadležno za koordinaciju pojedinog programa dužno je sa

66

službama Europske komisije obaviti pregovore o tekstu memoranduma o suglasnosti te slijedom

njegova potpisivanja obavijestiti potencijalne korisnike programa o mogućnostima koje on nudi i

postupku prijave projekata.

IDAbc (2005-2009.)

Cilj programa IDAbc je unaprijediti elektroničku izmjenu podataka između državnih uprava

država članica Europske unije, te između njih i poslovnog sektora i građana. IDAbc provodi se

kroz dvije vrste aktivnosti:

projekte od zajedničkog interesa koji su usmjereni na razmjenu informacija između

državne prave, gospodarskog sektora i građana

razvoj horizontalnih mjera kroz projekte podrške pri uspostavi i pružanju usluga

paneuropske e-Vlade

U Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zadužen Središnji državni ured za e-

Hrvatsku, a pri Europskoj komisiji Glavna uprava za poduzetništvo. Detaljnije informacije

moguće je naći na internet stranici Glavne uprave za poduzetništvo

http://europa.eu.int/idabc/en/home.

Višegodišnji program za poduzetništvo - Multi-Annual Programme (2001-2006.)

Ciljevi Višegodišnjeg programa za poduzetništvo su unaprijediti razvoj i konkurentnost

poduzeća u međunarodnom gospodarstvu, pojednostaviti administrativni okvir i unaprijediti

financijsko okruženje za poslovanje, te omogućiti lakši pristup uslugama, programima i

mrežama koje podupire Zajednica. Program također služi kao potpora za provedbu 10 akcijskih

linija Europske povelje o malom gospodarstvu.

Instrumenti provedbe programa su sljedeći:

• mreže Euro-info centara

• projekti kojima se promiču najbolji postupci (best procedure projects), a putem

kojih Europska komisija i nacionalne državne uprave surađuju s ciljem boljeg

razumijevanja područja poslovnog interesa, identifikacije najbolje prakse i

razvoja zajedničke politike na području malog i srednjeg poduzetništva.

67

Na razini Europske komisije programom upravlja Glavna uprava za poduzetništvo, na čijoj se

internet stranici http://europa.eu.int/comm/enterprise/enterprise_policy/index_en.htm mogu naći

detaljnije informacije o programu. U Hrvatskoj je za program zaduženo Ministarstvo

gospodarstva, rada i poduzetništva.

Jednakost spolova - Gender Equality (2001-2005.)

Program Jednakost spolova podupire Opću strategije Zajednice o jednakosti spolova, a provodi

se putem mjera kojima je cilj podizanje javne svijesti u svrhu promicanja jednakosti spolova,

analiza i evaluacija politika o jednakosti spolova te promicanja transnacionalne suradnje i

razmjene iskustava na razini Europske zajednice.

U Republici Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zadužen Ured Vlade Republike

Hrvatske za jednakost spolova, a na razini Komisije Glavna uprava za zapošljavanje i socijalna

pitanja. Detaljnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/employment_social/enlargement/programmes_front_en.htm.

Program mjera za poticanje zapošljavanja – Employment Incentive Measures Programme (2001-

2006.)

Program Mjere Zajednice na području zapošljavanja podržava mjere iz Europske strategije

zapošljavanja i kao takav osigurava sredstva za provođenje potrebnih analiza tržišta rada,

izmjenu iskustava i primjenu najbolje prakse između tijela država članica Unije zaduženih za

pitanja zapošljavanja, promicanje njihove suradnje sa socijalnim partnerima, provođenje

informativnih kampanja, i sl.

U Hrvatskoj je su za pristupanje i koordinaciju programa zaduženi Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a pri Europskoj komisiji njime upravlja

Glavna uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja. Detaljnije informacije o programu dostupne

su na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/employment_social/incentive_measures/index_en.htm.

68

Marco Polo (2003-2010.)

Glavni cilj programa Marco Polo je smanjenje opterećenja cestovnog prometa i negativnog

učinka prometa sustava na okoliš kroz usmjeravanje prometa sa cesta na priobalnu plovidbu,

željeznicu i unutarnju plovidbu. Program podržava tri vrste aktivnosti:

aktivnosti izmjene modaliteta transporta (modal shift actions) kojima je cilj

preusmjeravanje što veće količine tereta sa cesta na morske putove, željeznicu i unutarnje

vodene putove;

katalizatorske aktivnosti (catalyst actions) usmjerene na promjenu načina u ponašanju u

pogledu ne-cestovnog teretnog transporta unutar Zajednice;

zajedničke obrazovne aktivnosti (common learning actions) kojima je cilj unapređivanje

znanja na području logistike teretnog prijevoza te poticanje međusobne suradnje.

Projekti uključuju najmanje dvije države članice ili područje jedne države članice i države

kandidatkinje. Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i državnom vlasništvu.

Na razini Europske komisije program koordinira Glavna uprava za energetiku i promet, a u

Hrvatskoj je za pristupanje programu i njegovu provedbu zaduženo Ministarstvo mora, turizma,

prometa i razvitka. Podrobnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/transport/index_en.html.

Inteligentna energija u Europi /Intelligent Energy Europe (2003-2006.)

Cilj programa Inteligentna energija u Europi je osigurati stabilnost energetskih izvora, zaštitu

okoliša pri njihovu korištenju i konkurentnost energetskog sektora. Program se provodi kroz

četiri komponente:

SAVE – komponenta usmjerena ka povećanju učinkovitosti i racionalnom korištenju

energije;

ALTENER – komponenta koja promiče korištenje novih, obnovljivih izvora pri

proizvodnji električne i toplinske energije;

STEER – komponenta koja promiče racionalno korištenje energetskih resursa u svrhu

prometa;

COOPENER – komponenta koja promiče korištenje obnovljivih izvora energije u

okvirima suradnje država članica Europske unije i onih koje nemaju taj status.

69

U programu mogu sudjelovati privatna poduzeća ili javne institucije iz država članica Unije i

država koje nemaju takav status ali im je program otvoren za sudjelovanje u statusu treće zemlje.

Na razini Europske komisije program koordinira Glavna uprava za energetiku i promet, a u

Hrvatskoj je za pristupanje i koordinaciju programa zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva. Podrobnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/energy/index_en.html.

Šesti okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj - 6th Research and Technological

Development Framework Programme (2002-2006.)

Šesti okvirni program temeljni je instrument provedbe zajedničke politike Europske zajednice

namijenjene poticanju istraživanja i tehnološkog razvoja. Ovaj program pomaže pri organizaciji

suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujući i mala i srednja

poduzeća), te pruža financijsku podršku za njihove zajedničke projekte.

U Republici Hrvatskoj, za suradnju u sklopu ovog programa Europske unije zaduženo je

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a pri Europskoj komisiji Glavna uprava za

istraživanje. Više informacija o programu moguće je naći na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/research/fp6/index_en.cfm?p=0_newsite.

Fiscalis 2007 (2003-2007.)

Program Fiscalis uspostavljen je u svrhu boljeg funkcioniranja poreznog sustava na unutarnjem

tržištu Europske unije te poticanja suradnje između državnih uprava članica Unije. Pokriva

područje direktnih i indirektnih poreza te trošarine. Aktivnosti programa sastoje se od razmjene

informacija i zajedničkih obrazovnih aktivnosti.

Pri Europskoj komisiji je za program zadužena Glavna uprava za poreze i carine, a u Republici

Hrvatskoj Porezna uprava Ministarstva financija. Podrobnije informacije o programu moguće je

naći na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/taxation/tax_cooperation/fiscalis_programme/index

_en.htm.

70

Carine 2007 - Customs 2007 (2003-2007.)

Carine 2007 je program Zajednice usmjeren na promicanje carinske suradnje između država

članica Unije kroz sljedeće mjere:

Uspostavljanje sustava elektroničke razmjene podataka među državnim tijelima članica

Unije (ulaganja u informatičke sustave);

Zajedničke aktivnosti na području obuke i obrazovanja carinskih službenika.

Države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji mogu sudjelovati samo u drugoj komponenti

programa.

Program centralizirano provodi Glavna uprava za poreze i carine, a u Republici Hrvatskoj je za

proces pristupanja programu i njegovu koordinaciju zadužena Carinska uprava Ministarstva

financija. Detaljnije informacije o programu moguće je naći na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/customs/cooperation_programmes/index_en.htm.

Uz navedenih 9 programa koje je hrvatska Vlada prepoznala kao prioritetne za razdoblje 2005-

2006., Hrvatskoj su u svojstvu treće zemlje otvorena i sljedeća dva programa Zajednice:

LIFE

LIFE je financijski instrument Europske komisije namijenjen aktivnostima zemalja EU u

područjima zaštite okoliša (1) i prirode (2) na području Unije, te aktivnostima u zemljama koje

nisu članice Europske unije, kao i zemljama kandidatima za članstvo, u području izgradnje

administrativnih struktura za zaštitu okoliša te očuvanja prirode i promicanja održivog razvoja

(3). Cilj LIFE-a jest doprinijeti razvoju i provedbi politike zaštite okoliša Europske unije.

Pri Europskoj komisiji za LIFE je zadužena Opća uprava za zaštitu okoliša, a u Republici

Hrvatskoj program koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Detaljnije

informacije o programu dostupne su na internet stranici

http://europa.eu.int/comm/environment/life/home.htm.

Youth

Program YOUTH je program Europske unije za podršku neformalnim obrazovnim aktivnostima

71

za mlade u obliku razmjena grupa i individualnog dobrovoljnog rada. U njemu sudjeluju zemlje

članice EU, zemlje kandidati za članstvo te treće zemlje u ograničenom opsegu, a Hrvatska u

njemu može sudjelovati kao treća zemlja.

Za program je na strani Europske komisije zadužena Opća uprava za obrazovanje i kulturu.

Europska je komisija u 2002. godini odlučila intenzivirati suradnju s područjem jugoistočne

Europe, te je stoga uspostavila mehanizam za olakšavanje sudjelovanja partnera iz ovog

područja u projektima koji će se financirati pod programom YOUTH. U tu je svrhu zajedno sa

slovenskom vladom sufinancirala Informativni centar za program YOUTH u jugoistočnoj Europi

(http://www.salto-youth.net/see/) koji nacionalnim agencijama za program YOUTH u zemljama

članicama i zemljama kandidatima pruža informacije o potencijalnim partnerima u jugoistočnoj

Europi.

72

10. JLS U POTICANJU RAZVOJA GOSPODARSTVA

Općina Sveta Nedelja mora pored sadašnje razvojne politike za naselja, posebnu pažnju posvetiti

razvoju turističkog gospodarstva u sinergiji s poljoprivredom i obrtnicima Općine Sveta

Nedelja.

Jedan od glavnih elemenata te politike je razvoj, izgradnja i održavanje kulturnih,

turističkih sportsko rekreacijskih zona, i zona ugostiteljsko-turističke namjene:

• Park skulptura Dubrova

• Ugostiteljsko-turisticka zona Dubrova

• Povijesni dio naselja Šumber

• Ladanjski sklop Lazzarini u Svetom Martinu

• Golf igralište Dubrova

• Uredenje smještajnih i pratećih sadržaja golf igrališta Dubrova

te korištenje poslovnih zona i ostalih nekretnina i zemljišta u Općini Sveta Nedelja:

• kamenolom Šumber,

• proizvodna zona Dubrova,

• proizvodna zona Dubrova - Zapad,

• poslovno-uslužna zona Dubrova,

• gospodarska zona Nedešćina I,

• gospodarska zona Nedešćina II

Općini Sveta Nedeljau se daje preporuka da poticanju razvoja gospodarstva pristupi na slijedeći

način:

- Pomoć gospodarskim subjektima Općine Sveta Nedelja u nastupu na širem tržištu

- Organizacija sajmova, ekonomskih skupova i sportskih takmičenja

- Izrada koncepcije regionalnog marketinga i vizuelnog identiteta

- Osnivanje područnog razvojnog središta

- Poticanje turističkih, ugostiteljskih, servisnih proizvodnih i uslužnih djelatnosti

73

- Zalaganje i uvjetovanje da budući investitori imaju sjedište tvrtke na području Općine Sveta

Nedelja,

- Olakšice za komunalne doprinose

- Olakšice oslobađanja poduzetnika od dijela komunalne naknade

- Realizacija ulaganja po modelu JPP

Nakon dolaska investitora Općina Sveta Nedelja će imati slijedeće višestruke koristi:

- povećanje prihoda o komunalnog doprinosa,

- povećanje prihoda od komunalnih naknada,

- povećanje prihoda od poreza na plaće novozaposlenih stanovnika Općine Sveta Nedelja,

Zakonski propisi koji reguliraju JLS

U nastavku se nalaze zakoni kojima se definiraju jedinice lokalne i regionalne

samouprava, njihov teritorijalni ustroj, organizacija, djelokrug i financiranje.

Zakoni koji definiraju sustav i organizaciju:

• Ustav Republike Hrvatske ( NN 41/04, 55/01)

• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( NN 33/01, 60/01, 129/05)

• Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ( NN 10/97,

124/97, 68/98, 22/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03)

• Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave ( NN 33/01, 45/03)

• Zakon o područjima od posebne državne skrbi (NN 26/03)

• Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01)

Zakoni o financiranju:

• Zakon o fondu za regionalni razvoj (NN 107/01)

74

• Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93,

33/01, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02)

• Zakon o porezu na dobit (NN 127/00)

• Zakon o porezu na dohodak (NN 127/00)

• Zakon o poticanju ulaganja (NN 73/00)

• Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02)

• Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02, 117/03)

• Zakon o državnim potporama (NN 47/03)

• Zakon o proračunu (NN 96/03)

• Zakon o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu godinu (NN 28/94, 98/94, 9/96,

111/96, 141/97, 167/98, 116/01, 154/02, 31/04)

Zakoni o prostornom planiranju:

• Zakon o prostornom planiranju i gradnji (NN 73/07)

Na nacionalnoj razini razvoj prate:

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka – resorno tijelo za regionalni razvoj

• Ostala ministarstva i tijela državne uprave:

o Ministarstvo financija,

o Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,

o Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,

o Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

o Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,

o Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,

o Fond za razvoj i zapošljavanje,

o Državni zavod za statistiku,

o Hrvatski zavod za zapošljavanje i dr. - sukladno svojoj nadležnosti odgovorni su

za pojedine aspekte regionalnog razvoja

75

Udruge i društva na području JLS

Općina Sveta Nedelja potiče rad udruga, dobrovoljnih organizacija, klubova i zajednica.

Društvene su djelatnosti područje partnerske suradnje između velikog broja udruga, klubova,

društava s Općinom Sveta Nedelja, kao lokalnom zajednicom koja je od svog utemeljenja na

poseban način aktivno poticala njihov osnutak i financijski podupirala.

Općina, sukladno aktivnostima svake pojedine udruge, a koje su opisane u izvješćima o radu s

financijskim pokazateljima, koncem svake godine usvaja program kojim se u proračunu za

sljedeću godinu planiraju konkretna sredstva za rad i djelovanje udruge. Većina udruga

povremeno koristi zajedničke općinske prostorije dok samo neke imaju u vlasništvu svoje

prostore.

Informativno-pravna i materijalna potpora udrugama lokalne zajednice ima svoju reakciju i na

razini pozitivne komunikacije u svrhu stvaranja povjerenja neophodnog za daljnji razvoj

građanskog društva i demokracije.

Nadgradnja je vrlo aktivna što je izuzetno bitno iskoristiti u promidžbi područja.

Mogućnosti i oblici pomoći JLS gospodrastvu

Gospodarstvo je generator ukupnog razvoja sredine. Razvojem poduzetništva povećava se

dohodak po zaposlenom i po stanovniku što doprinosi ukupnom blagostanju sredine. Zadatak je

JLS poticati poduzetništvo i stvarati fondove za razvitak i širenje djelatnosti na lokalnoj razini.

Općina ima zadatak pružiti sve svoje kapacitete na raspolaganje poduzetniku, kako bi on imao

mogućnost za što kvalitetnijim poslovanjem. Poduzetnik će to vraćati neposrednim i posrednim

doprinosima, porezima kao prihodima općine, te zapošljavanjem i širenjem imidža područja. Iz

tog je razloga neophodno potpomagati rad Udruženja obrtnika, kao i drugih gospodarskih

udruženja, kako bi oni svojim djelovanjem mogli pružati stručnu pomoć obrtnicima i

poduzetnicima.

76

Osim direktne pomoći Općina Sveta Nedelja ulaže i treba nastaviti s ulaganjima u već započete

programe izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Edukacija poduzetnika kao pretpostavka razvoja

Važan preduvijet svakog razvijenog gospodarstva odnosi se na djelatnosti koje se obavljaju

putem zadruga, obrta, malih i srednjih poduzeća. Upravo zbog činjenice što je poduzetništvo

svjetski proces i fenomen, svi strateški razvojni dokumenti stavljaju ga u prvi plan.

Poduzetništvo za zadatak ima riješavanje visoke stope nezaposlenosti.

Obrazovanje za poduzetništvo prvi je i temeljni korak na tom putu. Obrazovanje je potrebno

realizirati ili kroz organiziranje poslovne škole ili kroz veće postojeće subjekte uz čiju suradnju

bi se provodili programi obrazovanja poduzetnika. Za cilj Općina Sveta Nedelja mora imati

mjenjanje obrazovne strukture.Temeljni cilj i zadaća projekata bili bi da:

osigura potrebne stručnjake za pojedine vrste i stupnjeve poduzetničkih aktivnosti

pruži tehnološku, finanacijsku, upraljačku i marketinšku edukaciju zainteresiranim

poduzetnicima

osigura permanentno usavršavanje poduzetnika

podržava razvoj poduzetništva u onim djelatnostima koji su razvojni prioriteti

organizira kroz postojeći ili napredniji medijski sustav regionalnu komunikaciju državnih

institucija, banaka, fakulteta i poduzetnika

Vlastiti model razvoja

Za Jedinicu lokalne samouprave je vrlo važno odrediti put razvoja osmišljavajući vlastiti projekt

ukupnog razvoja čija je glavna okosnica gospodarski razvojni projekt. Primarno je određivanje

djelatnosti koja je primjerena vlastitom području te je njih potrebno podupirati. Djelatnosti se

odabiru u skladu s klimatskim, geografskim uvjetima konkretnog područja. Također gospodarski

razvoj je uvjetovan i prometnom povezanaošću, infrastrukturom, raspoloživom energijom,

demografskim osobinama pučanstva, te tradicijama društva.

Za svakog gospodarskog subjekta ključna su pitanja čime će se baviti, što proizvodititi.

77

Nadahnuće za novi razvoj također mogu biti stare djelatnosti obavljene na nov način. One tako

postaju djelatnosti okrenute budućnosti.

Uspostavljanjem razvojnog gospodarskog subjekta u Jednici lokalne samouprave ostajat će

porezi i ostalih prihodi, apsorbirat će se i višak radne snage iz okolice.

Promidžbenim djelovanjem Jedinice lokalne samouprave njezini subjekti mogu osigurati većinu

svojih odnosa s javnošću i pokriti marketing regionalnog područja. Dakle, razvojni gospodarski

subjekt puni lokalni proračun, povećava zaposlenost, primanja i blagostanje građanstva.

11. RAZVOJNI I PRATEĆI GOSPODARSKI SUBJEKTI

Razvojni subjekti Općine Sveta Nedelja su Gospodarske, Poslovne i turističke zone, komunalna

društva, JLS, Udruženje obrtnika, HGK te ostali gospodarski i društveni subjekti koji će se

založiti za bolje iskorištenje nekretnina i zemljišta na području Općine Sveta Nedelja kako kroz

iskorištenje postojećeg prostora, tako i ulaganjem u modelu JPP.

Prateći gospodarski subjekti koji će imati indirektne koristi i indirektno povećanje prihoda od

navedenih projekata su svi postojeći i novi obrtnici, mali, srednji i veliki poduzetnici Općine

Sveta Nedelja i šire regije.

Naime sa razvojem kapitalnih projekata osigurati će se sigurnost i egzistencija mnogih građana

Općine Sveta Nedelja i šire regije jer se očekuje da će navedeni projekti direktno zaposliti 200 -

280 radnika a indirektno još najmanje 110 – 150 radnika.

Gospodarski subjekti – organizacijski oblici

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Poljoprivredno gospodarstvo, u širem smislu, jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi

poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga ili kao seljačko gospodarstvo ili

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

78

Osnivanje, ustroj i rad trgovačkog društva te obrta i zadruge uređeni su posebnim zakonima a

osnivanje odnosno registracija, točnije legalizacija seljačkog gospodarstva ili obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva, kao proizvodno - gospodarske jedinice koja se bavi

poljoprivredom, u užem smislu, uređeno je Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02) kao

osnovnim propisom koji uređuje djelatnost poljoprivrede.

Zapravo, seljačko se gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne osniva, ono

postoji i upisuje se u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava. Upis se obavlja pri tijelu državne uprave nadležnom za poljoprivredu, za razliku

od obrta u poljoprivredi koji se osniva (nastaje) upisom u obrtni registar, a tek potom upisuje i u

Upisnik trgovačkih društava, zadruga i obrtnika u poljoprivredi.

Obrt

Obrt je u smislu Zakona o obrtu (pročišćeni tekst - NN br. 49/03) samostalno i trajno obavljanje

dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se

ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrti se mogu obavljati i kao

sezonski najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Obzirom na stručne uvjete obrti mogu biti slobodni, za koje se ne traži ispit o stručnoj

osposobljenosti ili majstorski ispit, i vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži ispit o

stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit.

Zakon poznaje i pojam povlaštenog obrta, a koji se obavlja samo na temelju povlastice koju

izdaje nadležno ministarstvo.

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu, a za obavljanje

povlaštenih obrta mora imati i povlasticu.

Trgovačko društvo

Trgovačko je društvo pravna osoba čije su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim

društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03). Osnivaju se za obavljanje gospodarske ili

bilo koje druge djelatnosti, radi stjecanja dobiti.

79

Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo i društvo

s ograničenom odgovornošću.

Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s

ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

Društva osoba osnivaju se društvenim ugovorom, a temeljna karakteristika za oba društva jest

odgovornost vjernicima neograničena, solidarno, cijelom svojom imovinom kod javnog

trgovačkog društva, odnosno odgovornost svojom imovinom najmanje jednog člana kod

komanditnog društva.

Dioničko društvo

Dioničko društvo je društvo kapitala, koje osniva jedan ili više članova - dioničara koji sudjeluju

s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničari ne odgovaraju za obveze

društva.

Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u

ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika.

Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 200.000,00 kuna. Nominalni iznos dionice ne može

biti manji od 10,00 kuna.

Društvo s ograničenom odgovornošću

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo kapitala u koje jedna ili više pravnih

ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom

kapitalu.

Društvo se osniva sklapanjem - potpisivanjem društvenog ugovora u obliku javnobilježničke

isprave. Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača dana

kod javnog bilježnika.

80

Najniži iznos temeljnog kapitala je 20.000,00 kuna. Društvo odgovara za preuzete obveze

svojom cjelokupnom imovinom.

Uz obrt društvo s ograničenom odgovornošću je najčešći oblik organiziranja malih poduzetnika.

Zadruga

Zadruga na tržištu posluje kao i drugo poduzeće. Zadruga po svom unutrašnjem ustroju je

društvo osoba, zbog načina upravljanja njenih članova, nudi pravedniju raspodjelu i stimulira

razvoj svojih osnivača-vlasnika. Zadruga posluje na demokratskim načelima pa je kao takva

prepoznatljiva u odnosima prema EU i predpristupnim fondovima. Pri odlučivanju u zadruzi

vrijedi pravilo: jedan čovjek-jedan glas, a raspodjela dobiti se ostvaruje prema obimu suradnje sa

zadrugom.

Osim za obavljanje gospodarskih djelatnosti zadruga je povoljan oblika za obavljanje i drugih

djelatnosti kao na području zdravstva, socijalne skrbi, a naročito za izgradnju kuća i stanova.

Cluster

Clusteri su u suštini inicijative umrežavanja (temeljene na procesima udruživanja u regiji-

poduzetničkom području). Poduzetnici svoja nastojanja sa ciljem povećanja proizvodnje i

konkurentnosti nastoje organizirati udružujući se u clustere (grozdove) u sinergiju-zajedništvo sa

samoupravom i upravom, te razvojnim i drugim institucijama koje se brinu ili bi se trebali

brinuti o razvoju poduzetništva.

Područje Općine Sveta Nedelja i općina Kršan, Pićan, Barban, Raša i Grad Labin čine jednu

mikroregiju u kojoj se sa većim ili manjim sustavnim pristupom može podržavati i usmjeravati

poduzetništvo, odnosno gospodarski, obrtnički razvoj.

Nositelji gospodarskih aktivnosti na području Općine Sveta Nedelja su trgovačka društva,

zadruge, obrti. Cca 45 trgovačkih društava i 56 obrta ima sjedište na području Općine Sveta

Nedelja i oni predstavljaju nositelje gospodarskog razvoja. Poduzetnici svojim razvojem

neposredno utječu na gospodarski razvoj općine, naime oni akumuliraju na području općine

višak vrijednosti koji se multiplicira i daje osnovu za dalji razvoj.

81

12. JLS KAO SUBJEKT KONKRETNOG RAZVOJA GOSPODARSTVA

Opći ciljevi rada JLS u projektu razvoja postavljeni su poštujući načela postavljanja ciljeva, i

to:

- Specifičnost i mjerljivost - ciljevi su postavljeni u kvalitativnim i kvantitativnim

veličinama te se mogu mjeriti. Imaju motivacijsku snagu te njihova definiranost

omogućava mjerenje progresa u njihovom ostvarenju.

- Izazovnost ali realističnost – ciljevi su izazovni ali ne i nerazložno teški. Postavljeni su

na temelju postojećih resursa.

- Definiranost vremenskog razdoblja – ciljevi su specificirani za vremensko razdoblje u

kojemu će biti ostvareni.

- Obuhvaćenost područja ključnih rezultata – postavljeni su za svaki aspekt ponašanja

odnosno za sve grupe poslova i aktivnosti JLS.

Opći ciljevi JLS kao subjekta konkretnog razvoja gospodarstva su:

1. Postići viši stupanj decentralizacije, dekoncentracije te regionalizacije i demokratizacije. Viši

stupanj regionalizacije ostvarit će se kroz usklađenje regionalnog sustava sa sustavom

Europske unije, a institucije regionalnog planiranja u najvećoj mogućoj mjeri koristiti za

provedbu regionalne politike zapošljavanja. Viši stupanj demokratizacije odnosi se na

jačanje regionalne i lokalne samouprave kao i uspostavu dobre suradnje s Državom i

županijom, te otvaranje JLS prema javnosti kako bi javnost bila partner u suodlučivanju.

2. Podići kvalitetu života i stabilnost egzistencije svih građana JLS. Cilj se odnosi na postizanje

veće stope zaposlenosti i aktivnosti stanovništva i na njihovu višu kvalifikacijsku strukturu,

čime se ostvaruje veća mogućnost zarade i viši standard. Istovremeno ovaj cilj obuhvaća višu

razinu usluga svih društvenih djelatnosti i u potpunosti očuvan okoliš.

3. Ubrzati održivi ekonomski razvoj što podrazumijeva snažan razvitak gospodarstva,

povećanje ukupne vrijednosti bruto domaćeg proizvoda, dobiti i izvoza te stvaranje uvjeta za

ostvarenje novih inicijativa i poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Cilj također obuhvaća

stvaranje povoljnog okruženja za samostalan i kreativan rad malih i srednjih poduzetnika kao

i mladih kadrova čije se znanje i sposobnosti mogu bolje iskoristiti.

82

4. Postati i ostati ekološka JLS što je deklarativno prihvaćeno opredjeljenje, no potrebno je i

kontinuirano promicati usklađivanje gospodarstva i socijalnog statusa stanovništva s

očuvanjem okoliša. Visok stupanj postojeće očuvanosti prostora daje mogućnost da se

preostali problemi zaštite okoliša riješe na odgovarajući način. To podrazumijeva planiranje,

praćenje, sprječavanje, ograničavanje i uklanjanje nepovoljnih utjecaja na okoliš te zaštitu

iznimno vrijedne prirode.

5. Uspostaviti institucionalni okvir za provođenje procesa održivog razvoja.

6. JLS znanja i visoke kulturne razine je cilj koji se može ostvariti podizanjem pedagoškog

standarda i širih javnih potreba u školstvu. Na području kulture cilj je stvarati povoljne

uvjete za djelovanje kulturnih ustanova i udruga te posebnu pažnju posvetiti očuvanju

kulturne tradicije putem izdavačke i manifestacijske djelatnosti.

7. JLS po europskim mjerilima. Status kandidata Republike Hrvatske za člana Europske unije

podrazumijeva dugotrajan proces prilagođavanja postojećeg sustava europskim standardima,

što zahtijeva normativne i praktične promjene na državnoj ali i lokalnoj razini. Značajan

aspekt je uravnoteživanje regionalnog i lokalnog razvoja, koji EU podržava iz svojih

predpristupnih fondova što zahtijeva pripremu održivih projekata za financiranje iz

predpristupnih i kasnije strukturnih fondova Europske unije. Proces također uključuje

promicanje međuregionalne i međunarodne razmjene iskustava i suradnje.

8. Integralno planiranje i upravljanje prostorom i okolišem polazište je ostvarenja svih ciljeva.

Ostvarenje ovog cilja polazi od pravovremene izrade i dorade planova, projekata i programa,

koja osim stručne razrade obvezuje na uključivanje šireg kruga društvenih i interesnih

skupina. Pored izrade planova upravljanje prostorom podrazumijeva i praćenje njihove

realizacije kao i provođenje mjera očuvanja okoliša.

9. Partnerstvo i koordinacija između Republike Hrvatske, županije i njenih institucija s

lokalnom samoupravom u upravljanju javnim dobrima te državnim portfeljem u trgovinskim

društvima i ustanovama na području JLS.

83

10. Veća transparentnost i odgovornost rada lokalne samouprave ostvarit će se kroz

pravovremeno informiranje i razmjenu iskustava s jedinicama lokalne samouprave, regijama

u zemlji i inozemstvu, civilnim društvom kao i drugim zainteresiranim subjektima.

JLS kao subjekt konkretnog razvoja gospodarstva - model:

Nositelji razvoja: Poslovi - zaduženja:

Poduzetnici, poduzetničke udruge

• istraživanje vlastitih potreba poduzetnika

• kontinuirano praćenje vlastitog razvoja – financijski i društveni učinci razvoja

• koordinacija vlastitog razvoja sa JLS

• provedba dijela javnih natječaja

• promocija i marketing aktivnosti

• ocjena gospodarskih učinaka - "after care" program

Učesnici razvoja: Poslovi - zaduženja:

JLS • osiguravanje prostorno-planskih pretpostavki za razvoj

• koordinacija razvoja JLS sa županijom, ministarstvima i EU

• osiguranje financijskih sredstava

• provedba javnih natječaja

• izgradnja glavne - zajedničke infrastrukture za turističke i poslovne zone

• nadzor nad namjenskim trošenjem financijskih sredstava JLS

Županija • osiguranje financijskih sredstava za razvoj

• promocija razvoja svih JLS

Ministarstva • osiguranje financijskih sredstava

EU • osiguranje financijskih sredstava

Javna poduzeća • participiranje u izgradnji infrastrukture

Financijski sektor • plasman kreditnih sredstava

84

EU

Država – resorna Ministarstva

Županija Udruženje obrtnika

Općine i gradovi Poduzetnici Interesna udruženja poduzetnika

Financijske institucije

EU osigurava sredstva koja se raspoređuju po pojedinim državnim ministarstvima ovisno o

programima za koja su sredstva namjenjena. Država preko natječaja koje provode ministarstva

dodjeluje sredstva županijama, općinama, gradovima tj. jedinicama lokalne samouprave.

Županija je zadužena za donošenje smjernica razvoja cjelokupne regije i jedinica lokalne

samouprave. U sklopu definiranja razvojnog programa, županija je dužna pomoći jedinicama

lokalne samouprave u provođenju njihovih individulanih programa razvoja, nastojeći smanjiti

razlike u razvijenosti pojednih JLS osiguravajući im infrastrukturalne, financijske, marketinške

uvjete za razvoj.

Jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti svoje vlastite razvojne programe kako bi njima

pomogle poduzetnicima u njihovoj poduzetničkoj orjentaciji odnosno dala im odgovore na

pitanja što i kako proizvoditi, odnosno raditi, koje su prednosti odnosno nedostaci mikroregije,

koji su infrastrukturalni preduvjeti osigurani i ostala ključna pitanja s kojim se svaki poduzetnik

susreće.

Jedan od zadataka jedinica lokalne samouprave je riješiti prostornu plansku dokumentaciju kako

bi se kroz nju definirale gospodarske-poduzetničke zone, stambene zone, sportsko-rekreativne

zone… Također je vrlo bitno osigurati sve komunalno-infrastrukturalne uvjete za nesmetan rad

poduzetnika.

85

Vrlo važna funkcija jedinica lokalne samouprave je preusmjeravanje financijskih sredstava s

financijskih institucija na gospodarske subjekte. Inicijative lokalne samouprave na pokretanju

financijski institucija koje bi s a kapitalom banaka i sredstava koje jedinice lokalne samouprave

mogu angažirati podupirale gospodarstvo uvelike bi snizile troškove i pojednostavile

ishodovanje poduzetničkih kredita.

Jedinica lokalne samouprave dužna je kroz posebne mjere stimulirati podzastupljene

gospodarske djelatnosti.

Sa svojim dobrim strateškim planovima i dosljednosti jedinica lokalne samouprave može na

svoje područje privući poduzetnike iz šire okolice, ali i iz inozemstva i na taj način postići

akumulaciju kapitala iz kojeg je moguć dalji razvoj gospodarstva.

86

B) VIZIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA OPĆINE SVETA

NEDELJA

NAŠA VIZIJA

2012.g. Općina Sveta Nedelja bit će moderna regija na nivou razvoja naselja Europske unije,

u kojoj su kvaliteta života i prirodne ljepote biti vodeće u RH. Nositelj dinamičnog

gospodarskog razvoja je malo, srednje i veliko poduzetništvo u sektoru turizma, ugostiteljstva,

poljoprirede i industrije, a turističke djelatnosti i proizvodnja se baziraju na održivom

korištenju lokalnih prirodnih resursa i sirovina i stvaraju visok stupanj dodane vrijednosti.

Naše turističke usluge i proizvodi prepoznati su i cijenjeni na domaćem i izvoznom tržištu, a

nastaju spajanjem tradicionalnih vrijednosti ovog područja s modernom tehnologijom.

Ekonomsko-socijalni razvoj određen je potrebama ljudi i omogućuje socijalnu, ekonomsku,

zdravtsvenu i pravnu sigurnost sadašnjih i budućih generacija.

Na temelju navedene vizije utvrđuju se četiri strateška prioritetna razvojna cilja:

1. Rast turističke industrije kao ključnog pokretača razvoja Općine Sveta Nedelja: Sektor

turizma potencijalno je od velike važnosti za Općina Sveta Nedelja. Bolje prometne veze

između kopnenih i obalnih područja Županije znače da se može razvijati dosljedna turistička

ponuda za cijelu Županiju. Posve je sigurno da će prirodne atrakcije Općine Sveta Nedelja te

projekti razvoja turističkih i rekreativnih zona, te ostali projekti turističkog razvoja, biti

značajni u europskim razmjerima, te da će biti glavni pokretači ovog sektora i gospodarskog

razvoja Općine Sveta Nedelja.

2. Tehnološki razvijeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi s regionalnim obilježjima

prisutni na hrvatskom i EU tržištu. Cilj je potaknuti korištenje značajnog poljoprivrednog

potencijala Općine Sveta Nedelja. Sada se taj potencijal ne realizira zbog ovisnosti o

tradicionalnim sektorima i metodama obrade, rascjepkanosti zemljišta te nedovoljnog

uvođenja i plasiranja novih proizvoda. Cilj je potaknuti restrukturiranje i modernizaciju

sektora putem odgovarajućih strukturnih intervencija, te putem osiguranja odgovarajuće

fizičke i ekonomske infrastrukture.

3. Razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom proizvodnje i izvoza finalnih

proizvoda. Ovaj glavni razvojni cilj uviđa potrebu za strateškim strukturnim intervencijama

87

i odgovarajućem osiguranju fizičke i ekonomske infrastrukture kako bi se podupirao pristup

korištenja gospodarskog bogatstva Općine Sveta Nedelja koji je više usmjeren na potražnju i

konkurentnost. Veća izloženost konkurenciji EU-a predstavljat će veće izazove

tradicionalnim privredama i postojećim gospodarskim subjektima. Radi dugoročnog razvoja

gospodarstva moraju se utvrditi i podržavati nove prilike koje su usmjerene na izvoz. Mala i

srednja poduzeća u Općini Sveta Nedeljau, kao i sektor obrtništva predstavljaju značajan

potencijal za buduću konkurentnost regije.

4. Razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse će zajedno s razvojem

gospodarstva voditi poboljšanju kvalitete života i ostanku mladih obitelji u Općini Sveta

Nedelja i podizanje standarda života svih građana. Od jednake i neposredne važnosti je i

potreba za smanjivanjem stalnog “odljeva mozgova”, budući da mladi i poduzetni stanovnici

Općine Sveta Nedelja odlaze drugdje u potrazi za boljim ekonomskim prilikama.

Zadržavanje mladih obitelji, poduzetnika i onih s ključnim kvalifikacijama od bitne je

važnosti ako u Općini Sveta Nedeljau želimo izgraditi aktivno društvo i gospodarstvo.

88

1. RAZVOJ TRGOVINE, UGOSTITELJSTVA, CIJELOGODIŠNJEG TURIZMA, AGRO I SEOSKOG TURIZMA, TE ZDRAVSTVENOG TURIZMA

Prioriteti i mjere razvoja turizma 2008. - 2014.:

PRIORITET 1: Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma

Mjera 1: Izraditi i implementirati obrazovni program turističke edukacije (za

postojeće i početničke kadrove)

Mjera 2: Razvoj i unapređenje kapaciteta svih subjekata u turizmu i uvođenje

certifikata kvalitete – naročito ugostiteljstva kroz gastro brend

PRIORITET 2: Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije

Mjera 3: Razvoj selektivnih oblika turizma – agro turizma i izgradnja osnovne

infrastrukture za razvoj novih oblika turističke ponude uz prioritet zaštite

okoliša i održivi razvoj

Mjera 4: Očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine kao temeljnog resursa za

razvoj turizma

89

2. RAZVOJ POLJOPRIVREDE, PROIZVODNJA HRANE

Prioriteti i mjere razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane 2008. – 2014.:

PRIORITET 3: Institucionalna i financijska podrška razvoju poljoprivrede

Mjera 5: Razvoj stočarske i ratarske proizvodnje i podrška zadrugarstvu u

poljoprivredi.

Mjera 6: Podrška osnivanju malih prehrambeno-proizvodnih i prerađivačkih

kapaciteta (sušare, sirane, prerada mesa, prerada vune i sl.)

Mjera 7: Potpora razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode (osiguravanje

tržišta za lokalne proizvođače)

Mjera 8: Poticanje i podrška razvoju eko- poljoprivrede

Mjera 9: Osnivanje institucija za istraživanja i razvoj poljoprivrede i davanje potpore

suradnji proizvođača i institucija za istraživanja i razvoj poljoprivrede.

Mjera 10: Uvođenje novih tehnologija u cilju unapređenja konkurentnosti

poljoprivrednih proizvoda – hidromelioracija, sakupljanje vode u folijama,

obnavljanje starih cisterni, održavanje stalnih tokova i druge metode

navodnjavanja na kršu i slične nove tehnologije

Mjera 11: Programi ruralnog razvoja (socijalno-kulturni i gospodarski programi radi

poboljšanja uvjeta života na selu i uključivanja zajednice).

90

3. RAZVOJ PROIZVODNIH, OBRTNIČKIH I SERVISNIH DJELATNOSTI

Prioriteti i mjere razvoja poduzetništva 2008. - 2014.:

PRIORITET 4: Stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva

Mjera 12: Povećanje institucionalne i financijske potpore razvoju poduzetništva

Mjera 13: Uklanjanje administrativnih prepreka razvoju poduzetništva (ubrzanje

procesa dobivanja dozvola, donošenje urbanističkih planova i donošenje

detaljnih planova uređenja naselja)

Mjera 14: Marketing regije

Mjera 15: Provedba programa unapređenja tržišne orijentacije malih

poduzetnika

Mjera 16: Izgradnja povjerenja i suradnje između poduzetnika i lokalnih vlasti

PRIORITET 5: Povećanje konkurentnosti tvrtki

Mjera 17: Uvođenje certifikata kvalitete

Mjera 18: Uvođenje novih tehnologija i primjena inovacija u proizvodnim subjektima

Mjera 19: Razvoj cluster-a i cluster-izacija po gospodarskim granama

91

3.1. PRILAGODBA ZA ULAZAK NA TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE OBRTNIKA,

MALOG I SREDNJEG GOSPODARSTVA OPĆINE SVETA NEDELJA

3.1.1. Europska povelja o malom gospodarstvu

Europska povelja o malom gospodarstvu predstavlja dokument kojim svaka zemlja koja

primjenjuje njezina načela i smjernice stvara povoljno okruženje za razvoj malog gospodarstva i

poduzetništva, provodi edukaciju postojećih poduzetnika i potiče poduzetničku kulturu među

mladima. Predstavlja svojevrsni temelj politike poduzetništva Komisije Europske Unije, a

ujedno pomaže zemljama članicama i zemljama kandidatima da poboljšaju svoj gospodarski

razvoj i pomognu prilagodbi malog i srednjeg gospodarstva na uvjete poslovanja u EU.

Dokument Europske povelje o malom gospodarstvu sastoji se od 10 načela koje svaka pojedina

zemlja treba ugrađivati u svoje mjere gospodarske politike za razvoj područja malog

gospodarstva. Povelja sadrži osnovne principe provođenja politike prema malom gospodarstvu,

te omogućuje usporedbu među zemljama u razvojnim politikama.

Povelja se provodi u svim državama članicama EU, u zemljama kandidatkinjama (i u Hrvatskoj)

te u Norveškoj.

Europska povelja o malom gospodarstvu je dokument koji su čelnici zemalja EU prihvatili na

sastanku u Feiri u lipnju 2000. godine kao odrednicu razvitka malog i srednjeg poduzetništva.

Mala gospodarstva predstavljaju temelj europskog gospodarstva, budući da su glavni izvor

zapošljavanja, plodno tlo za razvoj poslovnih ideja, te pokretač gospodarskog rasta i rasta

konkurentnosti, inovacija, poticanje obrazovanja za poduzetništvo na svim razinama, podizanje

poduzetničke kulture, “learning by doing” te socijalne i lokalne integracije u Europi. Nastojanja

Europe oko uvođenja nove ekonomije uspjet će ukoliko se mala poduzeća stave na vrh ljestvice

prioriteta.

Temeljni ciljevi Povelje su:

• osnažiti duh inovacije i poduzetništva, što omogućuje europskim poduzećima da se suoče s

izazovima koji se pred njih postavljaju;

• stvoriti regulacijski, fiskalni i administrativni okvir pogodan za poduzetničku djelatnost i

unapređenje statusa poduzetnika;

92

• osigurati pristup tržištu na način da zahtjevi budu što manje opterećujući te da su u skladu s

glavnim ciljevima javne politike;

• olakšati pristup najkvalitetnijem istraživanju i tehnologiji;

• poboljšati pristup izvorima financiranja kroz čitav životni ciklus poduzeća;

• trajno raditi na poboljšanju rezultata, kako bi Europska unija zaista mogla ponuditi najbolje

okruženje za mala poduzeća u svijetu;

• promicati vrhunsku podršku malim poduzećima.

Svrha Povelje o malom gospodarstvu je preuzimanje obveze primjene načela Europske

unije u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj malog poduzetništva. Zemlje potpisnice

Povelje obvezuju se, prema njenih deset točaka, na sljedeće:

1. obrazovanje i usavršavanje poduzetnika,

2. jeftiniji i brži početak poslovanja - start-ups (smanjivanje ulaznih barijera za

poduzetništvo),

3. učinkovitije zakonodavstvo (pojednostavljivanje zakonodavstva),

4. raspoloživost profesionalnih vještina (dostupnost poduzetničkih vještina),

5. poboljšanje on-line pristupa,

6. jačanje unutarnjeg tržišta kroz razvoj poduzetništva,

7. omogućavanje kvalitetnog pristupa financijama (oporezivanje i financijski poslovi),

8. jačanje tehnoloških kapaciteta malog poduzetništva,

9. raspolaganje uspješnim modelima e-businessa (usvajanje uspješnih e-business

modela),

10. učinkovito zastupanje poduzetničkih interesa na nacionalnoj i EU razini

Povelja obvezuje zemlje potpisnice na sistematično praćenje, vrednovanje i uspoređivanje

godišnjeg napretka razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Ona obuhvaća sva pitanja koja se

odnose na problematiku malog gospodarstva, u rasponu od zakonske regulative do edukacije.

Poveljom se nastoji unaprijediti suradnja u nizu područja ključnih za europsko malo

poduzetništvo.

93

3.1.2. Provedba Povelje

Povelju provodi 30 država među kojima su članice EU (Njemačka, Francuska, Nizozemska,

Italija, Luksemburg, Belgija, Velika Britanija, Irska, Španjolska, Portugal, Grčka, Danska,

Švedska, Austrija, Finska, Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Litva, Latvija, Malta, Poljska,

Slovenija, Slovačka, Bugarska, Rumunjska), zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Turska) te

Norveška.

Na Solunskom summitu predstavnika Europske unije i država jugoistočne Europe, održanom 21.

lipnja 2003.godine, dogovoreno je da će pet država jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i

Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija) usvojiti Europsku povelju za malo

gospodarstvo, čime se broj sudionika popeo na trideset i četiri (34).

Europska komisija svake godine sastavlja Izvješće o provedbi Povelje o malom gospodarstvu.

Izvješće o Povelji je temelj politike "Thinking small in an enlarging Europe", namijenjene malim

poduzetnicima. Dokument je podijeljen u poglavlja u kojima se analizira uspjeh svake zemlje

članice u deset područja obuhvaćenim Poveljom, te pohvaljuje napredak postignut i u drugim

područjima, među ostalim u obrazovanju i obuci poduzetnika čiji će rezultati biti dugoročno

vidljivi.

Na temelju godišnjih izvješća, vidljivo je da mala gospodarstva nisu jednako uspješna u svim

zemljama Unije. Veliki pomaci zabilježeni su osobito u pogledu smanjenja troškova i bržeg

pristupa e-poslovanju. Na primjer, u osam zemalja sada se može osnovati poduzeće s dva

zaposlena u roku od dva dana za manje od 100 eura, dok se učestalost korištenja Interneta od

1999. godine gotovo udvostručila.

Nacionalna izvješća o provedbi Europske povelje o malom gospodarstvu za svaku zemlju se

usvajaju do kraja godine, na temelju kojih EK radi na izradi analize napretka EU na osnovi

podnesenih izvješća zemalja članica i kandidatkinja, Norveške kao i bilateralnih sastanaka

između EK i nacionalnih tijela.

94

3.1.3. Primjena Povelje u RH i u Općini Sveta Nedeljau

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske

Unije, RH je preuzela obvezu razvijanja i jačanja malog i srednjeg poduzetništva, poticanja

osnivanja novih poduzeća na područjima koja nude mogućnost za rast i suradnju među malim i

srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj i Zajednici.

Vlada Republike Hrvatske u svojim se programskim smjernicama opredijelila za sustavno

unapređenje malog gospodarstva. Bivše Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo

(sadašnje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva) je u 2003. godini prvi put odgovorilo

na pitanja iz Upitnika Europske povelje za malo gospodarstvo. Posebno su istaknuti programi

poticaja i edukacije malih i mikro-poduzeća, žena, mladih i početnika.

Među prioritetima na području podizanja razine sposobnosti suočavanja s konkurentskim

pritiscima i tržišnim snagama unutar EU utvrđenim u Gospodarskim kriterijima NPPEU

(Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji), nalazi se i

Povelja o malom gospodarstvu sa Europskom unijom radi preuzimanja načela Europske unije za

stvaranje povoljnog okruženja za razvoj malog poduzetništva, edukaciju postojećih poduzetnika

i poticanje poduzetničke kulture među mladima.

Nadalje, jedna od mjera utvrđenih Planom provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Europske unije je ispitivanje usklađenosti strateških dokumenata iz područja malog gospodarstva

s Europskom poveljom za malo gospodarstvo. Analizom je utvrđeno da je strateški dokument

(Program razvoja malog gospodarstva 2003-2006) najvećim dijelom usklađen s područjima

razvoja malog gospodarstva definiranim u Povelji. No, postoje još područja koja je potrebno

dodatno uskladiti s Poveljom, a to su:

• Uvođenje nastavnih programa s tematikom poduzetništva u osnovno i srednjoškolsko

obrazovanje kako bi se poduzetnička kultura stjecala od najranije dobi, te razvoj

specijaliziranih školskih programa za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje iz

područja poduzetništva.

• Poboljšanje on-line pristupa poduzetničkim informacijama i komunikacije sa sektorom

malog gospodarstva, s ciljem postizanja brzog i efikasnog načina distribucije informacija

vezanih za poduzetništvo s državne na poduzetničku razinu i povećanje razine

međusobne komunikacije među interesnim grupama u poduzetništvu. Ovo uključuje,

95

pored on-line dobivanja savjeta, što je već sada omogućeno, ispunjavanje zahtjeva i

prijava, te ostale vrste elektronskog poslovanja.

• Sustavna analiza učinaka uvođenja novog zakonodavstva na malo gospodarstvo, s ciljem

stvaranja poduzetnicima razumljivog, brzog i efikasnog pravnog okvira za malo

gospodarstvo.

Hrvatska je do sada poduzela značajne korake da bi se približila europskim standardima u

poticanju malog poduzetništva (donijet je Zakon o malom gospodarstvu, pokrenulo se niz

programa kompatibilnih s onima u EU, te je osnovana Hrvatska agencija za malo gospodarstvo

koja će nositi programe poticaja malog poduzetništva i izdavati jamstva za ulazak u investicije).

Hrvatska je učinila značajne napretke u nizu područja iz Povelje o malom gospodarstvu

Europske unije (EU), no nedovoljne na području procedure osnivanja novih tvrtki, financiranja

poduzetništva te uspostave e-poslovanja, zaključak je sastanka predstavnika Europske komisije i

hrvatskih ministarstava i institucija nadležnih za malo gospodarstvo u listopadu 2006. godine.

Od područja na kojima je ostvaren velik napredak istaknuto je primjerice certificiranje - bilo je

planirano povećati broj certificiranih tvrtki sa 250 na 350, a u godinu dana njihov je broj

povećan na 430. Napredak je zabilježen i kod primjerice neformalne edukacije obrtnika i malih

poduzetnika, bilježe se i pomaci u ubrzavanju i pojeftinjenu procesa otvaranja obrta.

Jedan od najvećih problema u razvoju malog gospodarstva je dug, skup i kompliciran proces

otvaranja poduzeća.

Utvrđeno je da je taj proces u Hrvatskoj duži, skuplji i kompliciraniji ne samo u odnosu na

zemlje EU, već i na neke zemlje 'zapadnog Balkana'. Posebice se to odnosi, rekao je, na proces

izdavanja raznih dozvola, od građevinskih do dozvola za nabavku opreme i sl.

Izdvojena je od predstavnika EU i nužnost otvaranja novih mogućnosti financiranja malog

gospodarstva. Hrvatski bankarski sektor je razvijen, no osim klasičnih oblika kreditiranja

hrvatske se poduzetnike treba poticati i kroz ostale modele, od jamstava Hrvatske agencije za

malo gospodarstvo (HAMAG) do ulaganja sredstava iz tzv. venture capital fondova i sl.

Kao treće područje na kojem je nužan daljnji napredak izdvojeno je e-poslovanje. Iako postoji

Zakon o elektroničkom potpisu, potrebno su daljnje inicijative da zaživi i omogući razvoj e-

poslovanja u svim aspektima.

96

U Općini Sveta Nedeljau se predlaže slijedeća ocjena postojećeg stanja i unapređenje

poslovanja sa provođenjem 10 točaka Europske povelje o malom gospodarstvu:

1. Obrazovanje i usavršavanje poduzetnika.

2. Jeftiniji i brži početak poslovanja - start-ups (smanjivanje ulaznih barijera za

poduzetništvo)

3. Učinkovitije zakonodavstvo (pojednostavljivanje zakonodavstva)

4. Raspoloživost profesionalnih vještina (dostupnost poduzetničkih vještina)

5. Poboljšanje on-line pristupa

6. Jačanje unutarnjeg tržišta kroz razvoj poduzetništva

7. Omogućavanje kvalitetnog pristupa financijama (oporezivanje i financijski poslovi)

8. Jačanje tehnoloških kapaciteta malog poduzetništva

9. Raspolaganje uspješnim modelima e-businessa (usvajanje uspješnih e-business

modela)

10. Učinkovito zastupanje poduzetničkih interesa na nacionalnoj i EU razini

97

4. RAZVOJ INTELEKTUALNIH, FINANCIJSKIH I DRUGIH USLUGA

Prioriteti i mjere razvoja društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse

2008. - 2014.:

PRIORITET 6: Povećanje razine vještina i znanja radno sposobnog stanovništva u cilju

povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada

Mjera 20: Provedba programa prekvalifikacije, dokvalifikacije i stjecanja

kvalifikacija radne snage u suradnji privatnog i javnog sektora te povećanje

znanja i vještina socijalno isključenih grupa (kompjutersko opismenjavanje)

Mjera 21: Povezivanje obrazovnih sustava s gospodarstvom u cilju poboljšanja

praktičnih aspekta nastave i vještina radne snage

PRIORITET 7: Modernizacija društva, stvaranje uvjeta za održivi povratak, te

naseljavanje mladih obitelji

Mjera 22: Razvoj institucionalnih i apsorpcijskih kapaciteta svih sudionika

regionalnog razvoja i partnerstva među njima

Mjera 23: Smanjenje društveno uvjetovanih razlika temeljenih na ekonomskim,

zdravstvenim, nacionalnim, vjerskim, spolnim i rodnim obilježjima

(Izrada i implementacija programa ravnopravnosti spolova, te podizanje

svijesti i znanja javnosti o važnosti tolerancije, mira, ljudskih prava i

njihovog ostvarivanja, te izgradnje suradničkih odnosa).

Mjera 24: Stvaranje i promocija uvjeta za održivi povratak i naseljavanje mladih

obitelji

Mjera 25: Unapređenje zdravstvene i socijalne infrastrukture i opremljenosti, te

jačanje izvaninstitucionalne zdravstvene i socijalne skrbi

98

Mjera 26: Promocija i provođenje športsko-rekreativnih aktivnosti građana te

provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladih

Mjera 27: Unaprjeđenje infrastrukture i opremljenosti obrazovnih institucija –

sadržajno prilagođavanje potrebama razvoja

Mjera 28: Značajna institucionalna i financijska podrška razvoju civilnog društva

PRIORITET 8: Unapređenje kulturne ponude i razvoj zapostavljenih oblika kulture

Mjera 29: Podrška razvoju programa institucionalne i vaninstitucionalne kulture i

kulture mladih

Mjera 30: Očuvanje, obnova i stavljanje u funkciju kulturnih, arheoloških i

etnoloških znamenitosti i lokacija

Mjera 31: Informatizacija ustanova u kulturi putem novih tehnologija

komuniciranja i umrežavanja

PRIORITET 9: Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva uz primjenu principa

održivog razvoja

Mjera 32: Izgradnja komunalne infrastrukture

Mjera 33: Uspostava sustava praćenja za adekvatno upravljanje kakvoćom zraka,

vode i tla i međunarodne suradnje u području zaštite i upravljanja

kakvoćom voda,

Mjera 34: Izrada i implementacija programa zaštite i održivog upravljanja

šumama

99

Mjera 35: Izgradnja sustava za pročišćavanje štetnih emisija industrijskih i drugih

postrojenja

Mjera 36: Podići izobrazbu i tehničku opremljenost lokalnih sudionika o važnosti

procesa prostornoga planiranja, smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i

ekološkoj održivosti ekonomsko-socijalnog razvoja.

Mjera 37: Povećanje kvalitete zdravlja te produženje trajanja i kvalitete života

pojedinca i populacije kroz programe i kampanje usmjerene na zdravlje

100

C) PLAN PROVEDBE PUR-A

Projekt ukupnog razvoja (PUR) je temeljni dokument Općine Sveta Nedelja za provođenje

općinske politike razvoja i korištenje predpristupnih i strukturnih fondova EU kojima se

financiraju programi za smanjenje razlika u razvoju među članicama (strukturni fondovi). Kod

razrade ovog PUR-a koristi se pristup i metodologija strukturnih fondova, što će rezultirati

pojavom potrebe za učenjem i prilagodbom novom pristupu interdisciplinarnih radnih metoda

temeljenih na partnerstvu.

Izrada PUR-a trajati će od sijećnja 2008. do lipnja 2008.

Načela provedbe

Glavna načela provedbe PUR-a biti će slijedeća načela partnerstva:

• Konsenzus i međuovisnost

• Jednakost

• Raznolikost

• Odgovornost: Općina Sveta Nedelja ima krajnju odgovornost za pripremu i provedbu

Projekta ukupnog razvoja.

• Obvezanost: Općina Sveta Nedelja je na najvišoj razini u potpunosti obvezna na proces i

načela PUR-a. PUR predstavlja okvir za srednjoročni društveno ekonomski razvoj Općine

Sveta Nedelja. Obvezanost uključuje stavljanje na raspolaganje potrebnih resursa za

provedbu PUR-a.

• Transparentnost i otvorenost: Provedba PUR-a se odvija na transparentan i otvoren način

te uz odgovarajuće obavještavanje javnosti.

• Partnerstvo i konzultacije sa zainteresiranim stranama: Sve relevantne zainteresirane

strane, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, trebaju biti konzultirane u svakoj ključnoj fazi

provedbe projekta. Svi partneri (Županija, lokalne zainteresirane strane, ključna ministarstva,

EU, Project Management Consulting d.o.o.) podupiru jedni druge u cilju visokokvalitetnog

programa i provedbe kvalitetnih projekata. Sva pitanja, odnosno interesi, raspravljaju se na

otvoren i transparentan način.

101

U provedbi PUR-a sudjelovati će slijedeći činitelji:

Lokalna skupina JLS (Odbor za gospodarstvo)

Lokalnu skupinu, koja će voditi provedbu PUR-a, imenovati će načelnik. Lokalna skupina koja

može biti i Odbor za gospodarstvo, biti će odgovorni za izmjene sadržaja i provedbu PUR-a, te

konzultiranje eksperata i zainteresiranih strana. Članovi Lokalne skupine mogu biti predstavnici

općinskih ureda i vanjski članovi. Budući da je PUR neizbježno multidisciplinaran, Lokalna

skupina raspravljati će i dogovarati se o interdisciplinarnim pitanjima koja prelaze granice

sektora (npr. ekološki učinci razvoja).

Lokalne zainteresirane strane

Iskustvo EU pokazuje da su razvojni programi uspješniji kada ih podupire mišljenje velike

većine relevantnih zainteresiranih strana koje unose nove ideje i perspektive te dovode do

razvoja novih partnerskih struktura. Relevantne zainteresirane strane uključuju one "interesne

zajednice" koje u tom području žive i/ili od njega zarađuju za život. Također obuhvaćaju one

koji imaju znanje, iskustvo ili aspiracije temeljene na tom području.

Kod provedbe PUR-a konzultirati će se skupina gospodarskih i socijalnih zainteresiranih strana

kako bi se osigurala transparentnost, široka diskusija i konsenzus o PUR-u.

Biti će održano više konzultacijskih radionica sa lokalnim zainteresiranim stranama.

Skupina zainteresiranih strana obavljat će nadzornu ulogu tijekom čitave provedbe PUR-a.

Treba napomenuti da konzultiranje zainteresiranih strana nije lak proces: izazov je utvrditi prave

zainteresirane strane; treba uključiti dovoljan broj sudionika da bi se postigla odgovarajuća

zastupljenost. Međutim sudjelovanje treba i ograničiti kako bi se zadržala učinkovitost procesa.

Pored toga, kultura dijaloga između interesnih skupina često je nedovoljno razvijena.

102

Općinsko Vijeće

Općinsko vijeće će usvojiti konačnu verziju PUR-a i time ga pretvoriti u službeni pravni

dokument te jedini i službeni okvir za društveno ekonomski razvoj Općine Sveta Nedelja.

Project Management Consulting d.o.o.

Project Management Consulting će osigurati stručno provođenje cijelog procesa i davati će

stručne savjete Lokalnoj skupini.

Provedba PUR-a (financiranje)

Načelnik će formalno odlučiti tko će integrirati Lokalnu skupinu - Jedinicu za provedbu PUR-a.

Glavni zadaci Jedinice za provedbu PUR-a će biti slijedeći:

• opća koordinacija provedbe PUR-a i pojedinih projekata;

• nadziranje provedbe PUR-a;

• revizija i ažuriranje PUR-a;

• koordinacija i njega partnerstva za regionalni razvoj;

• privlačenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu PUR-a;

• izrada pojedinačnih projekata.

Izrada projekata

Jedinica za koordinaciju PUR-a utvrdit će prikladne projekte na temelju prioriteta i mjera PUR-

a. Savjetodavna pomoć Project Management Consulting-a prilikom izrade projekata bit će

raspoloživa cijelo vrijeme provedbe PUR-a.

Odabir projekata

Kriteriji za odabir projekata trebali bi se temeljiti na prioritetima i mjerama PUR-a (za sve

projekte) i (za projekte koje sufinancira EU) biti u skladu s procedurama i programskim

103

prioritetima EU. O kriterijima za odabir projekata bit će konzultirane sve gore spomenute

skupine zainteresiranih strana.

Provedbeni plan Projekta ukupnog razvoja

Institucije i mehanizmi realizacije

Potrebne mjere institucionalnog jačanja

Odbor za praćenje

Postupci praćenja i evaluacije-ostvarivanje neposrednih ciljeva

Analizirajući cjelokupnu situaciju u Općini Sveta Nedeljau, njegovim razvojnim ograničenjima,

definiranja razvojnih ciljeva za buduće razdoblje, potrebnih promjena gospodarske i ukupne

društvene strukture, predloženih modela i konkretnih razvojnih programa u ovom djelu navode

se nosioci programa kao i potrebne mjere za realizaciju programa i njihovu evaluaciju.

Kako bi došlo do realizacije zadanih ciljeva potrebno je sinergijsko djelovanje županijskih

službi, ministarstava Vlade RH kao i jedinice lokalne samouprave.

Od Vlade RH se očekuje:

- dosljedno provođenje procesa decentralizacije,

- uska suradnja s jedinicom lokalne samouprave,

- prezentiranje programa vlade na lokalnoj razini, i

- provođenje edukacijskih programa za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave

Jedinica lokalne samouprave treba:

- uključiti se u proces lobiranja za rješavanje svih problema koji koče brže oživljavanje

neiskorištenih i neaktivnih gospodarskih kapaciteta,

- nastaviti provedbu postojećih programa za potporu malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

- kreirati s financijskim sektorom potpore za manje zahtjevne projekte u području turizma,

zdrave hrane,

- razvoj poslovnih i turističkih zona,

104

- pronalaženje poticaja za privlačenje visoko obrazovanih i stručnih kadrova, te svih onih

kadrova koji su potrebni za kvalitetno provođenje projekta razvoja,

- podizanje razine informiranosti potencijalnih poduzetnika o aktualnim programima, podizanje

razine osposobljenosti administracije u jedinici lokalne samouprave kako bi se na taj način

učinkovito pružile usluge zainteresiranima (koordiniranje, povezivanje, umrežavanje i druge

oblike pomoći).

Kako bi se oko projekta ujedinili glavni nositelji razvoja potrebno je razviti novi oblik

organiziranja tzv. lokalno partnerstvo. Na taj se način omogućuje:

- svakome da izloži svoja stajališta,

- šire sagledavanje lokalnih potencijala,

- povezivanje među aktivnostima,

- ostajanje bliže lokalnim prilikama,

- upravljanje na prilagodljiv način.

Lokalna skupina osniva se s ciljem predstavljanja interesa nositelja razvoja i uključenih

zajednica, postavljanja strategije i provođenje razvojnog programa. Članovi lokalne skupine

trebaju biti ljudi koji su spremni animirati razvoj u svojoj zajednici, obaviještavati, educirati i

savjetovati, uspostavljati dijalog, identificirati sve one koji mogu biti uključeni u projekte, davati

podršku voditeljima projekta.

Zadaci lokalne skupine:

- obavještavanje i savjetovanje,

- animiranje i identificiranje voditelja projekta,

- organiziranje i provođenje neformalnog obrazovanja,

- izrada plana djelovanja i pronalaženje izvora financiranja,

- povezivanje sa stručnim tijelima,

- podrška i praćenje provedbe projekta,

- zajedničke aktivnosti.

Kako bi se vršila evaulacija razvojnog programa potrebno je definirati direktne i indirektne

pokazatelje koje lokalna skupina može analizirati.

105

Potrebno je pratiti gospodarski razvoj kraja kroz:

- povećanje prihoda u proračunu

- povećanje broja poduzetnika – gospodarskih domaćinstava

- povećanje broja posjetitelja-broja noćenja

- smanjenje odljeva stanovništva

- povećanje životnog standarda

106

VIZIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA OPĆINE SVETA NEDELJA

NAŠA VIZIJA

2011.g. Općina Sveta Nedelja bit će moderna regija na nivou razvoja naselja Europske unije,

u kojoj su kvaliteta života i prirodne ljepote biti vodeće u RH. Nositelj dinamičnog

gospodarskog razvoja je malo, srednje i veliko poduzetništvo u sektoru turizma, ugostiteljstva,

poljoprirede i industrije, a turističke djelatnosti i proizvodnja se baziraju na održivom

korištenju lokalnih prirodnih resursa i sirovina i stvaraju visok stupanj dodane vrijednosti.

Naše turističke usluge i proizvodi prepoznati su i cijenjeni na domaćem i izvoznom tržištu, a

nastaju spajanjem tradicionalnih vrijednosti ovog područja s modernom tehnologijom.

Ekonomsko-socijalni razvoj određen je potrebama ljudi i omogućuje socijalnu, ekonomsku,

zdravtsvenu i pravnu sigurnost sadašnjih i budućih generacija.

CILJEVI

1. Rast turističke industrije

2. Tehnološki razvijeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi s regionalnim

obilježjima prisutni na hrvatskom i EU tržištu

3. Razvijeno malo i srednje poduzetništvo

4. Razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse će

zajedno s razvojem gospodarstva voditi poboljšanju kvalitete života i ostanku

mladih obitelji u Općini Sveta Nedeljau i podizanje standarda života svih

građana

107

PRIORITETI I MJERE

PRIORITET 1: Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma Mjera 1: Izraditi i implementirati obrazovni program turističke edukacije (za postojeće i početničke kadrove) Mjera 2: Razvoj i unapređenje kapaciteta svih subjekata u turizmu i uvođenje certifikata kvalitete – naročito ugostiteljstva kroz gastro brend PRIORITET 2: Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije Mjera 3: Razvoj selektivnih oblika turizma – agro turizma i izgradnja osnovne infrastrukture za razvoj novih oblika turističke ponude uz prioritet zaštite okoliša i održivi razvoj Mjera 4: Očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine kao temeljnog resursa za razvoj turizma PRIORITET 3: Institucionalna i financijska podrška razvoju poljoprivrede Mjera 5: Razvoj stočarske i ratarske proizvodnje i podrška zadrugarstvu u poljoprivredi. Mjera 6: Podrška osnivanju malih prehrambeno-proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta (sušare, sirane, prerada mesa, prerada vune i sl.) Mjera 7: Potpora razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode (osiguravanje tržišta za lokalne proizvođače) Mjera 8: Poticanje i podrška razvoju eko- poljoprivrede Mjera 9: Osnivanje institucija za istraživanja i razvoj poljoprivrede i davanje potpore suradnji proizvođača i institucija za istraživanja i razvoj poljoprivrede. Mjera 10: Uvođenje novih tehnologija u cilju unapređenja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda – hidromelioracija, sakupljanje vode u folijama, obnavljanje starih cisterni, održavanje stalnih tokova i druge metode navodnjavanja na kršu i slične nove tehnologije Mjera 11: Programi ruralnog razvoja (socijalno-kulturni i gospodarski programi radi poboljšanja uvjeta života na selu i uključivanja zajednice). PRIORITET 4: Stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva Mjera 12: Povećanje institucionalne i financijske potpore razvoju poduzetništva Mjera 13: Uklanjanje administrativnih prepreka razvoju poduzetništva (ubrzanje procesa dobivanja dozvola, donošenje urbanističkih planova i donošenje detaljnih planova uređenja naselja) Mjera 14: Marketing regije Mjera 15: Provedba programa unapređenja tržišne orijentacije malih poduzetnika Mjera 16: Izgradnja povjerenja i suradnje između poduzetnika i lokalnih vlasti PRIORITET 5: Povećanje konkurentnosti tvrtki Mjera 17: Uvođenje certifikata kvalitete Mjera 18: Uvođenje novih tehnologija i primjena inovacija u proizvodnim subjektima Mjera 19: Razvoj cluster-a i cluster-izacija po gospodarskim granama PRIORITET 6: Povećanje razine vještina i znanja radno sposobnog stanovništva u cilju povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada Mjera 20: Provedba programa prekvalifikacije, dokvalifikacije i stjecanja kvalifikacija radne snage u suradnji privatnog i javnog sektora te povećanje znanja i vještina socijalno isključenih grupa (kompjutersko opismenjavanje) Mjera 21: Povezivanje obrazovnih sustava s gospodarstvom u cilju poboljšanja praktičnih aspekta nastave i vještina radne snage RIORITET 7: Modernizacija društva, stvaranje uvjeta za održivi povratak, te naseljavanje mladih obitelji Mjera 22: Razvoj institucionalnih i apsorpcijskih kapaciteta svih sudionika regionalnog razvoja i partnerstva među njima

108

Mjera 23: Smanjenje društveno uvjetovanih razlika temeljenih na ekonomskim, zdravstvenim, nacionalnim, vjerskim, spolnim i rodnim obilježjima (Izrada i implementacija programa ravnopravnosti spolova, te podizanje svijesti i znanja javnosti o važnosti tolerancije, mira, ljudskih prava i njihovog ostvarivanja, te izgradnje suradničkih odnosa). Mjera 24: Stvaranje i promocija uvjeta za održivi povratak i naseljavanje mladih obitelji Mjera 25: Unapređenje zdravstvene i socijalne infrastrukture i opremljenosti, te jačanje izvaninstitucionalne zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 26: Promocija i provođenje športsko-rekreativnih aktivnosti građana te provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladih Mjera 27: Unaprjeđenje infrastrukture i opremljenosti obrazovnih institucija – sadržajno prilagođavanje potrebama razvoja Grada Mjera 28: Značajna institucionalna i financijska podrška razvoju civilnog društva PRIORITET 8: Unapređenje kulturne ponude i razvoj zapostavljenih oblika kulture Mjera 29: Podrška razvoju programa institucionalne i vaninstitucionalne kulture i kulture mladih Mjera 30: Očuvanje, obnova i stavljanje u funkciju kulturnih, arheoloških i etnoloških znamenitosti i lokacija Mjera 31: Informatizacija ustanova u kulturi putem novih tehnologija komuniciranja i umrežavanja PRIORITET 9: Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva uz primjenu principa održivog razvoja Mjera 32: Izgradnja komunalne infrastrukture Mjera 33: Uspostava sustava praćenja za adekvatno upravljanje kakvoćom zraka, vode i tla i međunarodne suradnje u području zaštite i upravljanja kakvoćom voda, Mjera 34: Izrada i implementacija programa zaštite i održivog upravljanja šumama Mjera 35: Izgradnja sustava za pročišćavanje štetnih emisija industrijskih i drugih postrojenja Mjera 36: Podići izobrazbu i tehničku opremljenost lokalnih sudionika o važnosti procesa prostornoga planiranja, smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i ekološkoj održivosti ekonomsko-socijalnog razvoja. Mjera 37: Povećanje kvalitete zdravlja te produženje trajanja i kvalitete života pojedinca i populacije kroz programe i kampanje usmjerene na zdravlje

109

Popis projekata čija je realizacija je od osobitog društvenog i gospodarskog interesa za razvoj Općine Sveta Nedelja:

Naziv projekta Promotor projekta

Lokacija projekta

Ukupna investicija

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.