Proizvodnja piva

uke Benceti a 10, 47000 Karlovac HR Tel: ++ 385 47 611-377 Fax: ++ 385 47 615-160 www.interplan.hr [email protected]

OSJE KA PIVOVARA d.o.o.OSIJEK, Vukovarska 312

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIIZGRADNJE URE AJA ZA PRO I AVANJE OTPADNIH VODA U OSJE KOJ PIVOVARI SAETAK ZA JAVNI UVID

listopad, 2009

Studija o utjecaju na okoli izgradnje ure aja za pro i avanje otpadnih voda u Osje koj pivovari- saetak

1


PODACI O DOKUMENTACIJI 1. Naziv dokumentacije: Studija o utjecaju na okoli izgradnje ure aja za pro i avanje otpadnih voda Osje ke pivovare Osje ka pivovara d.o.o., Vukovarska 312, Osijek Damir imi , dipl.in.teh. HIDROING d.o.o., Osijek INTERPLAN, d.o.o., za ekoloki inenjering, Karlovac, uke Benceti a 10 Zavod za unapre ivanje sigurnosti, Osijek Dr Branko Rajer, dipl.in. stroj., Mr ekolokog inenjerstva

2. 3. 3. 4.

Nositelj zahvata: Predstavnik nositelja zahvata: Idejni projekt: Izra iva studije: Suradni ke tvrtke: Voditelj izrade studije: Stru ni tim

5. 6.

7.

Mr Boris Bor i , dipl.in.kem.teh. (Utjecaj zahvata, mjere zatite okolia) Hrvoje Pavlovi , dipl.in.arh. (Prostorni planovi), vanjski suradnik Marijana Perinovi , dipl.in.sigur. (Ekoloke nesre e), vanjski suradnik Dr Branko Rajer, dipl.in. stroj. (Vode, utjecaj na okoli, mjere zatite) Robert pani , dipl.in.biol. (Stanita, Ekoloka mrea),vanj.sur. Dr Zdravko Vukeli , dipl.in.el.teh (Buka,Utjecaj na okoli, mjere zatite)

listopad, 2009.

Direktor:

Dr Branko Rajer, dipl.in.


2


UVOD Nositelj zahvata- Osje ka pivovara d.d.- namjerava izgraditi vlastiti ure aj za bioloko pro i avanje otpadnih voda kapaciteta 18.400 ES (ekvivalentnih stanovnika) pa je to an naziv zahvata prema Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN br. 67/09): Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES i vie s pripadaju im sustavom odvodnje Nositelj zahvata je podnio nadlenom ministarstvu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli i dobio rjeenje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, to zna i da je nositelj zahvata duan provesti postupak procjene. Zahtjevu za procjenu utjecaja na okoli se prilae, me u ostalim dokumentima, i studija o utjecaju zahvata na okoli iji obavezni sadraj je propisan u Prilogu IV navedene Uredbe. Ocjenu zahvata na okoli utvr uje Savjetodavno stru no povjerenstvo na na in propisan Zakonom o zatiti okolia i Uredbom o procjeni utjecaja na okoli i nakon vrednovanja prihvatljivosti zahvata donosi Miljenje povjerenstva o prihvatljivosti zahvata.

1. OPIS ZAHVATA1. 1 OPIS GLAVNIH OBILJEJA TEHNOLOKOG PROCESA Idejnim projektom za odvodnju otpadnih voda sa lokacije Pivovare Osijek (Hidroing d.o.o., Osijek, 2008.g.) predvi en je razdjelni sustav kanalizacije s ure ajem za pro i avanje otpadnih voda. Sustav odvodnje izvest e se s dvije odvojene kanalske mree, od kojih jedna slui za odvodnju oborinskih voda, a druga za tehnoloke i sanitarne otpadne vode. Oborinske vode prikupljene sa krovnih, asfaltiranih i zelenih povrina mreom gravitacijskih cjevovoda transportirat e se do mjesta priklju enja na sustav javne odvodnje grada Osijeka u Vukovarskoj ulici. Postoje a mrea kanalizacijskih kolektora na lokaciji Pivovare, koja je sada mjeovitog tipa, zamijeniti e se novim kanalizacijskim kolektorima koji e preuzeti funkciju oborinske odvodnje. Duina kanalizacijskih cijevi koje e se zamijeniti iznosi oko 600 m. Kanalizacijske kolektore koji se nalaze oko novoizgra enog objekta skladita gotovih proizvoda se ne e rekonstruirati uz napomenu da e se prikupljene vode unutar objekta i sanitarno fekalne otpadne vode iz objekta transportirati na ure aj za pro i avanje otpadnih voda. Projektom je predvi ena izgradnja novih kanalizacijskih kolektora kojima e se sakupiti i transportirati tehnoloke otpadne vode iz proizvodnih pogona prema ure aju za pro i avanje. Kanalizacijski kolektori za tehnoloke otpadne vode prikupiti e i sanitarno fekalne vode.


3


Sanitarno fekalne otpadne vode iz upravne zgrade nije predvi eno transportirati na ure aj ve e se spojiti direktno na rekonstruirani kolektor K1. Tehnoloke otpadne vode i dio sanitarno fekalnih otpadnih voda sa lokacije Pivovare Osijek transportirati e se do ure aja za predtretman otpadnih voda kapaciteta 25.367 ES koji e se izgraditi na jugozapadnom dijelu lokacije Pivovare.

Ure aj za pro i avanje otpadne vode prema Idejnom projektu (Hidroing d.o.o., Osijek, 2008.) e se sastojati od etiri gra evine: Ulazna crpna stanica sa pripadaju im tla nim cjevovodom. Bazen za neutralizaciju i egalizaciju Kontejner za smjetaj sita i dozirne stanice Gra evina za smjetaj opreme za pro i avanje otpadne vode i tretman mulja

Ure aj bi se gradio u dvije faze i to u prvoj fazi bi se izgradio ure aj za mehani ko odvajanje otpada iz otpadne vode, egalizaciju sastava i neutralizaciju, a u drugoj fazi (ukoliko to bude potrebno) i ure aj za bioloko pro i avanje. Ulazna crpna stanica ima funkciju podizanja prikupljenih tehnolokih otpadnih voda na grubo sito koje se nalazi u montanom objektu - kontejneru. Nakon primarnog pro i avanja i uklanjanja grubih ne isto a na punom situ otpadna voda u tehnolokom slijedu gravitacijskim putem odlazi u bazen za neutralizaciju i egalizaciju. U ovom objektu je predvi eno da se otpadna voda zadri 24 sata te da se dolazne vode neutraliziraju uslijed velike varijacije pH faktora dolaznih voda. Nakon bazena za neutralizaciju i egalizaciju otpadne vode se pomo u crpnih agregata usmjeravaju u prvoj fazi u izlazno okno sa priklju kom na sustav javne odvodnje, a u drugoj fazi na ure aj za bioloko pro i avanje. POSTOJE I OBJEKTI Na lokaciji Pivovare nalaze se objekti sa sljede im sadrajima: upravna zgrada leni podrum energetski blok vrioni podrum kuhaona punionica boca skladite bezalkoholnih pi a skladite sirovina i rezervnih dijelova radione mehani ka radiona skladite gotovih proizvoda trafo stanica kotlovnica skladite ulja i maziva za mehani ku radionu silos skladina hala za ambalau i gotove proizvode


4


Prema Idejnom projektu (Hidroing, Osijek) opskrba vodom lokacije Pivovare rjeava se sa dva odvojena sustava vodoopskrbe iz vlastitih bunara i vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava. Glavni izvor opskrbe vodom je voda iz vlastitih bunara na lokaciji ija voda se prvenstveno koristi za tehnoloke potrebe proizvodnje piva i bezalkoholnih napitaka, rashladna postrojenja te sanitarne potrebe djelatnika. Voda iz javnog vodoopskrbnog sustava grada Osijeka koristi kao interventna dopuna ili kao privremeno rjeenje u slu aju havarije bunara. Po tipu otpadnih voda koje nastaju na lokaciji Pivovare, vode su podijeljene na : tehnoloke otpadne vode, nastale u procesu proizvodnje piva i bezalkoholnih pi a, te u procesu tehni ke pripreme vode s regeneracijom i pranjem filtera. sanitarno-fekalne otpadne vode, vode iz sanitarnih vorova iste oborinske vode koje se javljaju u obliku kie i snijega, sa krovova objekta unutar kruga Pivovare, manipulativnih platoa i cestovnih asfaltiranih povrina kao i zelenih povrina Koli ine otpadnih voda i njihov sastav su navedeni u Poglavlju D 2.4 Studije.

1. 2 PODACI O PROCESU PROIZVODNJE etiri su osnovne sirovine za proizvodnju piva: slad, hmelj, pivski kvasac i voda, ali se jedan dio slada zamjenjuje i kukuruznom krupicom i penicom. Voda za proizvodnju osje kog piva se u posebnom pogonu obra uje, gdje se sterilizira i omekava na 4 - 7 dH (njema ke tvrdo e). Slad se kondicionira i melje na mlinu sa tri para valjaka, penica se melje na eki aru, a kukuruzna krupica se kupuje gotova. KOMLJENJE je prva faza proizvodnje sladovine u kuhaonici. Mijea se 2400 kg samljevenog slada, 1400 kg kukuruzne krupice i 800 kg penice sa 175 hl vode odre ene temperature. Prilikom komljenja postiu se odre ene temperature bitne za razgradnju kroba i proteina na nie produkte. CIJE ENJE je proces u kojem se razdvaja bistri dio za proizvodnju piva od taloga koji se koristi za sto nu hranu. Nakon prvog cije enja u talogu ostaje dosta ekstrakta, te se nastavlja ispirati s 180 hl voda dok ne ostane 1% ekstrakta u talogu. KUHANJE SLADOVINE S HMELJOM odvija se u kotlu gdje se kuha iscije ena sladovina na cijednjaku, prvi dio - prvijenac i ispirna voda, te se tijekom kuhanja sladovini dodaje hmelj. Na 340 hl sladovine dodaje se trenutno 20-25 kg hmelja ovisno o njegovoj kvaliteti. Kuhanje traje 70 minuta. TALOENJE, HLA ENJE ! AERACIJA SLADOVINE - Skuhana sladovina se prebacuje u talonjake. U njima se taloe koagulirani proteini i hmeljne smole. Nakon 20 minuta sladovina se prebacuje u podrum prilikom ega se hladi i aerira. Ohla enoj sladovini dodaje se i pivski kvasac.


5


VRENJE (FERMENTACIJA) SLADOVINE - Kvasac dodan u sladovinu uzrokuje alkoholno vrenje tako da od postoje eg e era nastaje alkohol i CO2. Vrenje u fermentorima traje oko 7 dana. Nakon zavrenog vrenja fermentor sa hladi na 1oC tijekom 24 sata. Prilikom hla enja kvasac pada na dno fermentora. Kvasac se zatim odvoji i dobije se mlado pivo. Tijekom vrenja dobije se odre ena koli ina CO2 koji se koristi u pojedinim fazama proizvodnje piva. Pivo se potiskuje sa CO2 da bi se izbjegao kontakt sa kisikom. 6. ODLEAVANJE PIVA - Mlado pivo se prebacuje u lene tankove gdje se vri naknadno vrenje i dozrijevanje piva. Svi leni tankovi su pod odre enim nadtlakom CO2 tako da uvijek imamo u pivu oko 5g CO2/kg piva. 7. FILTRACIJA PIVA - Odleano pivo se dovodi u pogon filtracije gdje se filtrira (bistri). Kao pomo no filtracijsko sredstvo koristi se kiselgur. Otopina kiselgura se najprije unosi na horizontalne plo e kiselgur filtera, a zatim se uvodi pivo u filter i provodi kroz taj filtracioni kola filtera. 8. TLA NI TANKOVI - Filtrirano pivo se sprema u tla ne tankove, iz kojih se zatim pivo odvodi na pojedinu liniju punjenja, bilo da su to boce, ba ve ili limenke. 9. PUNIONICA - Gotovo pivo se na linijama punjenja puni u predvi enu ambalau te uskladitava odnosno eka na predvi eni transport. U prostoru punionice na posebnom postrojenju se obavlja i pranje boca pomo u otopine natrijeve luine.

PLANIRANE MJERE RACIONALIZACIJE PROIZVODNJE U Osje koj pivovari planiraju se dodatne mjere za racionalizaciju potronje vode koje e utjecati i na budu i ure aj za pro i avanje jer e se smanjiti koli ina otpadne vode. Te mjere su sljede e: 1. Punionica boca voda za ispiranje novih boca iskoristit e se za pranje vozila iz voznog parka (oko 60 vozila) alkalna otopina nastala cije enjem otpadnih etiketa u prihvatnom kou vratit e se u praonik boca napustit e se pranje pogona obi nim crijevima za vodu i postavit e se pitolji sa kontrolom protoka vode 2. Strojarnica rashladno postrojenje e se automatizirati ime e se smanjiti koli ina rashladne vode u tornjevima za hla enje vodeno hla enje freonskih kompresora za CO2 i kompresora za zrak e se zamijeniti zra nim hla enjem 3. CIP stanica


6


-

postavit e se prihvatni spremnik za razrije enu alkalnu ili kiselu otopinu koja e se koristiti za pranje postrojenja 4. Filtracija vode

-

nakon tehnolokog procesa bistrenja piva istroena dijatomejska zemlja (kiselgur) e se odlagati u kontejner krutih tvari

Ovim tehnolokim zahvatima e se smanjiti koli ina vode koja se troi u procesu, ali e se smanjiti i koli ina otpadne vode.

1.3 POPIS VRSTA I KOLI INA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOKI PROCES U tehnoloki proces pro i avanja otpadnih voda na ure aju za pro i avanje ulaze tehnoloke otpadne vode iz Pivovare . Prema Idejnom projektu (Hidroing, Osijek, 2008.) ra una se dnevnim dotokom otpadnih voda na ure aj od oko 800 m3 na dan, ili za 24- satno radno vrijeme dotok od 33 m3 na sat. Ra una se sa organskim teretom koji nose te otpadne vode od oko 1522 kg O2/dan (BPK5), oko 3078 kg O2/dan (KPK) i oko 1263 kg suspendirane tvari dnevno. Za potrebe neutralizacije otpadne vode u egalizacijskom bazenu koristit e se kiselina i luina, ovisno o trenutnom karakteru vode koja ulazi u proces pro i avanja. Kao kiselina koristila bi se otopina klorovodi ne kiseline HCl u koncentraciji od 10 %, dok bi se kao luina koristila natrijeva luina NaOH, tako er u koncentraciji od 10 %. Potreba doziranja navedene kiseline i luine procjenjuje se na oko 1,0 l/m3 vode to zna i da bi se dnevno koristilo najvie 800 litara kiseline i luine, i to u slu aju da je efekt egalizacije neznatan. Me utim, kako e zadravanje vode u egalizacijskom bazenu biti 24 h to se o ekuje potpuna egalizacija sastava otpadne vode, to zna i da je mogu e da se ponekad sredstva za neutralizaciju ne e trebati niti koristiti. Osim kiseline i luine u proces pro i avanja otpadnih voda ulazi i doziranje polielektrolita za dehidraciju mulja, ali tek u drugoj fazi izgradnje ure aja za bioloko pro i avanje, ukoliko to bude potrebno. Kao polielektrolit koristilo bi se neko od raspoloivih sredstava na tritu koje bi najbolje odgovorilo zahtjevima dehidracije mulja iz ovog ure aja to bi se utvrdilo pokusima. Ra una se sa oko 234 l dnevno otopine 0,1 %-tne otopine polielektrolita.


7


1.4 POPIS VRSTA I KOLI INA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLI

Nakon tehnolokog procesa pro i avanja otpadnih voda kao kona an produkt nastaje pro i ena voda i viak dehidriranog mulja iz biolokog procesa. Koli ina pro i ene vode je jednaka koli ini vode na ulazu umanjena za koli inu vika dehidriranog mulja to ini oko 790 m3 vode na dan, a koli ina ugu enog dehidriranog mulja iznosi oko 8,6 m3 na dan. Dehidrirani mulj nastaje nakon dehidracije vika mulja na filter presi uz dodatak koagulanta i ini neopasni mulj koji se prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada sa katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN br. 50/05) moe svrstati pod klju ni broj 19 08 12 muljevi iz bioloke obrade industrijskih otpadnih voda. Za dispoziciju dehidriranog mulja mogu e je odlaganje na komunalno odlagalite ili koritenje u poljoprivredi uz uvjet ispunjavanja uvjeta iz Pravilnika o gospodarenju muljem iz ure aja za pro i avanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN br. 38/08).

1.5 KONCEPCIJA RJEENJA PRO I AVANJA OTPADNIH VODA Prema Idejnom projektu odvodnje i pro i avanja otpadnih voda sa lokacije Pivovara d.d., Osijek (Hidroing d.o.o., srpanj 2008.) potrebno je izvesti rekonstrukciju postoje e kanalske mree unutar lokacije Pivovarei izgraditi ure aj za pro i avanje tehnolokih i sanitarnih otpadnih voda. Sustav odvodnje izvest e se s dvije odvojene kanalske mree, od kojih jedna slui za odvodnju oborinskih voda, a druga za tehnoloke i sanitarne otpadne vode. Oborinske vode sakupljene sa krovnih, asfaltiranih i zelenih povrina mreom gravitacijskih cjevovoda transportirat e se do mjesta priklju enja na sustav javne odvodnje u Vukovarskoj ulici. Postoje a mrea kanalizacijskih kolektora, koja je sada mjeovitog tipa, zamijenit e se novim kanalizacijskim kolektorima koji e preuzeti funkciju oborinske odvodnje.Duljina kanalizacijskih cijevi koje e se zamijeniti iznosi 597 m. Novi kanalizacijski kolektori za tehnoloke otpadne vode prikupit e i sanitarne vode i odvesti ih na ure aj za pro i avanje, osim sanitarnih voda iz upravne zgrade koje e se priklju iti direktno na rekonstruirani kolektor K1. Duljina novoprojektiranog kolektora tehnolokih i sanitarnih voda je 815 m. Ure aj za pro i avanje izgradit e se na jugozapadnom dijelu lokacije Pivovare, a sastojat e se od etiri gra evine: - ulazne crpne gra evine sa pripadaju im tla nim cjevovodom - bazena za egalizaciju i neutralizaciju - kontejnera za smjetaj sita i dozirne stanice - gra evine za smjetaj opreme za bioloko pro i avanje i tretman mulja


8


Ulazna crpna stanica ima funkciju podizanja prikupljenih tehnolokih i sanitarnih voda na grubo sito koje se nalazi u montanom objektu- kontejneru. Nakon primarnog pro i avanja i uklanjanja grubih ne isto a otpadna voda u tehnolokom slijedu gravitacijskim putem odlazi u bazen za neutralizaciju i egalizaciju. U ovom bazenu je predvi eno da se otpadna voda zadri 24 sata te da se dolazne vode neutraliziraju uslijed velike varijacije pH. Nakon bazena za egalizaciju i neutralizaciju otpadne vode se pomo u crpki usmjeravaju na fino sito koje je tako er smjeteno u kontejneru. Nakon pro i avanja na finom situ otpadna voda gravitacijski odlazi (u II fazi) u gra evinu za smjetaj opreme za bioloko pro i avanje i tretman mulja. Viak mulja koji nastaje u procesu bioloke obrade se dodatno obra uje kako bi se smanjio njegov volumen i kako bi se mogao odloiti na javno odlagalite. Na prostoru koji je predvi en za izgradnju objekata nalaze se derutni objekti mehani ke radionice i skladita ulja i maziva za mehani ku radionicu. Za te objekte postoji dozvola za ruenje i oni e biti uklonjeni prije po etka radova. Niveleta kanalizacijskih vodova uglavnom prati pad terena i poloit e se na dubine 1,2 do 3,5 m, uglavnom u cestovnim koridorima internih prometnica. Navedeni zahvat e se izvesti u dvije faze koje ine logi nu i zatvorenu funkcionalnu cjelinu. U prvoj fazi predvi ena je rekonstrukcija kanalizacijske mree, tj. izvedba novog oborinskog i tehnoloko-sanitarnog kolektora. Rekonstrukcijom kanalizacijskog sustava na lokaciji Pivovare osigurat e se osnovne pretpostavke za siguran rad ure aja za pro i avanje. Prvom fazom je tako er predvi ena izgradnja dijela ure aja za pro i avanje i to ulazne crpne stanice, bazena za egalizaciju i neutralizaciju i kontejnera sa grubim i finim sitom i dozirne stanice za luinu i kiselinu. Drugom fazom je planirana izgradnja biolokog ure aja za pro i avanje.

2. VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA U svrhu obavljanja pravilnog izbora optimalnog tehnolokog rjeenja budu eg ure aja za pro i avanje tehnolokih otpadnih voda, u Idejnom rjeenju (Hidroing d.o.o., Osijek) je detaljnije analizirano i vrednovano vie razli itih rjeenja pomo u tzv. "viekriterijalne analize". Za kona no donoenje ispravne, odnosno optimalne odluke, postavljeni su stoga sljede i zahtjevi pred ure aj za pro i avanje: jednostavno i racionalno tehnoloko rjeenje; primjena tehni ki suvremenih materijala i opreme; tehni ko rjeenje smjetaja ure aja; potrebna povrina za izgradnju; vanjski izgled ure aja u korelaciji s ostalim postoje im objektima; mogu nost prilagodbe na razli ita ulazna optere enja; efekti pro i avanja sukladno vae im zakonskim normativima; utjecaj na okoli; utjecaj okolia i vanjskih imbenika na ure aj;


9


sloenost kontrole i upravljanja postupkom pro i avanja; optimalni financijski imbenici investicijskih ulaganja; ekonomi nost izgradnje, trokova pogona i odravanja sustava; mogu nost naknadne nadogradnje ure aja (modularni princip); referentni ure aji

Temeljem projektnog zadatka te dobivenih ulaznih podataka kao i na osnovi podataka proizvo a a specijalizirane elektrostrojarske opreme ure aja za pro i avanje otpadnih voda, u Idejnom rjeenju je analizirano nekoliko varijanti tehnolokog rjeenja postupaka pro i avanja na budu em ure aju.

IZBOR POSTUPKA PRO I AVANJA OTPADNIH VODA PIVOVARE (PREMA IDEJNOM PROJEKTU) Radi postizanja zakonski propisanih izlaznih vrijednosti pro i enih otpadnih voda kao i potrebne sigurnosti rada ure aja potrebno je izabrati tip ure aja koji se temelji na principima mehani ko - fizikalnih i biolokih postupaka pro i avanja. Na ovakvom izabranom postupku (tipu) ure aja odvijat e se sljede i procesi i operacije pro i avanja : odvajanje krutih tvari, ujedna avanje koli ine i kakvo e otpadnih voda, neutralizacija otpadnih voda (po potrebi), odvajanje organskih ne isto a biolokim procesima, odvajanje krute i teku e faze pro i enih otpadnih voda, obrada odvojenog mulja, zbrinjavanje otpada i mulja

Ovakav tip ure aja omogu it e pored optimalnog vo enja procesa pro i avanja i traenu izlaznu kvalitetu efluenta.

Komentar Izra iva a: U Idejnom projektu izra ena je viekriterijalna analiza za izbor tehnolokog rjeenja ure aja u kojoj su analizirane prednosti i nedostaci pojedine tehnologije: konvencionalni ure aj, kombinirani aerobno-anaerobni i SBR ure aj. Analiza i vrednovanje po pojedina nim kriterijima provedeno je na na in da su ocjene za sve kriterije postavljene u rasponu od 1-5, gdje je ocjena 5 najbolja, a ocjena 1 najslabija vrijednost. Ukupna ocjena za konvencionalni ure aj je iznosila 60, za kombinirani ure aj 60 i za SBR 64. Po tome prednost ima SBR ure aj.


10


Me utim miljenje Izra iva a je da navedena analiza ima zna ajne nedostatke i da izbor SBR tehnologije ne bi trebao biti kona an (i sam autor Idejnog rjeenja navodi da : konvencionalni ure aji se rade ve vrlo dugi niz godina tako da postoji i ve i broj izgra enih ure aja. SBR ure aj ovakovog reaktorskog tipa nije jo izgra en u pivarskoj industriji (!)). Izra iva predlae da se za izbor tehnologije biolokog pro i avanja tijekom daljnje razrade projektne dokumentacije (glavnog projekta) obavi detaljna analiza koja e obuhvatiti izlazne rezultate nakon fizikalno-kemijskog predtretmana, uvjete za isputanje u sustav javne odvodnje u tom asu, izbor raspoloivih tehnologija i trokove izgradnje i pogona. Izlazni rezultati trebaju zadovoljiti uvjete iz vodopravne dozvole, a to su da je BPK5 manji od 200 mg O2/l, KPK manji od 700 mg O2/l, ukupni fosfor manji od 10 mg/l, ukupne povrinske aktivne tvari manje od 20 mg/l, ukupna ulja i masti manje od 100 mg/l i pH izme u 5 i 9. Idejnim rjeenjem obra ena Osje ke pivovare : su sljede a varijantna rjeenja pro i avanja otpadnih voda

konvencionalni tip ure aja, kombinirani (anaerobno-aerobno) tip ure aja, SBR-ure aj

Svaka varijanta ima svoje prednosti i nedostatke, a a kona an izbor varijante e se odrediti kod izrade glavnog projekta. Izbor varijante ne utje e na prikaz utjecaja na okoli jer su u tom smislu sve varijante sa podjednakim utjecajem. UTJECAJ NA PRIRODU U skladu sa l. 37 Zakona o zatiti prirode (NN br. 70/05, 139/08), lankom 4. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN br. 89/07) i lankom 28. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN br. 64/08) Ministarstvu kulture je podnesen zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na prirodu sa sadrajem koji je propisan lankom 6. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN br. 89/07). U me uvremenu je donesena i Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN br. 67/09) kojom se brie obaveza pribavljanja navedene Potvrde u ovoj fazi procjene, ali kako je ona u me uvremenu pribavljena prilae se ovoj Studiji. U POTVRDI Ministarstva kulture, Uprave za zatitu prirode navodi se da planirani zahvat izgradnje ure aja za pro i avanje otpadnih voda Osje ke pivovare, investitora Pivovara d.d. Vukovarska 312 Osijek, ne e imati utjecaj na ekoloku mreu, odnosno ciljeve o uvanja ekoloke mree.

Zaklju ak iz Potvrde jeste: Zahvat izgradnje ure aja za pro i avanje otpadnih voda nalazi se unutar tvorni kog kruga Pivovare, na podru ju grada Osijeka Utjecaj na ire podru je je pozitivan (rijeka Drava)


11


3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI3.1 UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLI TIJEKOM GRA ENJA Gra enje ure aja za pro i avanje u Osje koj pivovari moe potrajati oko godinu dana, to zna i da e u to vrijeme u tvorni kom krugu biti organizirano gradilite. To podrazumijeva gra evinske radove iskopa terena za objekte koji se grade, izvo enje gra evinskih radova betoniranja i zidanja, ugradnju opreme i instalacija i putanje u rad. Ovi radovi mogu izazvati pogonsku buku, emisiju praine i pove ano prometno optere enje. Sve ove aktivnosti prati doprema gra evinskog materijala (beton, drvna gra a, armatura, cigle i ostalo) i opreme i otprema vika materijala iz iskopa. Transport materijala obavlja se kamionskim prijevozom koji e koristiti postoje i ulaz sa Vukovarske ceste u krug pivovare i prolaz uz postoje e parkiralite. Kod gra enja koristi se gra evinska mehanizacija i oprema (skele, oplate, mjealice i sli no) to ne moe imati ve i utjecaj na okoli i susjedne objekte. UTJECAJ NA STANOVNITVO TIJEKOM GRA ENJA Gra enje ure aja za pro i avanje otpadnih voda i rekonstrukcija interne kanalizacije odvija se u tvorni kom krugu Osje ke pivovare koja se nalazi u industrijskoj zoni, udaljena od stambenih objekata. Najblii stambeni objekti nalaze se na udaljenosti od m i radovi koji e se odvijati u krugu pivovare ne e smetati stanovnicima. UTJECAJ NA BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET Na podru ju zahvata nema biljnog i ivotinjskog svijeta kojemu bi gra enje objekata smetalo. Postoje e zelene povrine koje su ure ene kao parkovni nasadi e tek neznatno biti ote eni gradnjom, to e se nakon zavretka gradnje sanirati i vratiti u prvobitno stanje. UTJECAJ NA TLO Za vrijeme gra evinskih radova na lokaciji zahvata obavlja se iskop terena, izgradnja bazena ure aja za pro i avanje, polaganje kanalizacijskih cijevi i zatrpavanje rova sa asfaltiranjem ili ravnanjem gornje povrine. Navedeni radovi mogu imati utjecaj na podzemlje u slu aju isputanja teku ih otpadnih tvari na tlo ime bi te tvari dospjele u podzemne vode. Te tvari mogu biti goriva i maziva od radnih strojeva, otapala, razrje iva i, boje, ljepila i ostale kemikalije. Isputanje tih tvari na tlo i dospijevanje u podzemne vode moe biti samo posljedica ljudskog nemara radi ega je potrebno upozoriti i educirati radnike na gradilitu da je izlijevanje bilo


12


kakvih tetnih teku ina na tlo zabranjeno. Posebna opasnost postoji za postoje e bunare iz kojih se Pivovara snabdijeva vodom. Ukoliko takvih izlijevanja nema ne o ekuje se bilo kakav tetni utjecaj na tlo za vrijeme gra evinskih radova. UTJECAJ NA VODE Tijekom izvo enja gra evinskih radova ne moe se o ekivati utjecaj na povrinske i podzemne vode osim u slu aju izlijevanja tetnih i opasnih teku ina koje bi u tom slu aju dospjele u oborinske kanale i dalje u oborinsku kanalizaciju ili u podzemne vode. Radnici na gradilitu e koristiti sanitarne ure aje koji se nalaze u susjednim objektima Pivovare ili e koristiti mobilne sanitarne ure aje koje mora osigurati izvo a radova.

UTJECAJ NA ZRAK Za vrijeme izvo enja gra evinskih radova utjecaj na zrak e postojati od rada gra evinske mehanizacije i transportnih sredstava- kamiona, mjealica za beton (miksera), rovokopa a i utovariva a. Svi ovi radni strojevi imaju dizelske motore iji radom nastaju ispuni plinovi sa sadrajem dui nih oksida, sumpornog dioksida i esti nih tvari. Osim toga radna mehanizacija izaziva i pojavu praine koja se, posebno u sunom periodu, raznosi po okolici terena ovisno o zra nim strujanjima. Me utim, svi ovi utjecaji na zrak su neizbjeni i nije ih mogu e ograni iti, ali su od manjeg zna aja jer se radovi obavljaju u odre enom vremenskom trajanju i nakon zavretka radova tih utjecaja ne e biti. UTJECAJ NA KULTURNO POVIJESNA DOBRA Gra enje objekata za pro i avanje otpadnih voda u Osje koj pivovari ne moe imati utjecaj na kulturno povijesna dobra u okruenju jer se radovi odvijaju u tvorni kom krugu Pivovare, u industrijskoj zoni koja je udaljena od kulturno povijesnih spomenika Osijeka. Me utim, postoji mogu nost, ipak minimalna, da se tijekom iskopa terena nai e na odre ene arheoloke nalaze. U tom slu aju se postupa po proceduri propisanoj zakonskim aktima (prekid radova, rjeenje nadlenog ureda). UTJECAJ NA KRAJOLIK Ure aj za pro i avanje otpadnih voda u Osje koj pivovari gradi se unutar tvorni kog kruga Pivovare gdje ve postoje industrijski objekti masivnih dimenzija i ine karakteristi an industrijski krajolik. U tom smislu novi ure aj za pro i avanje otpadnih voda ne e initi dodatni utjecaj na krajolik, pogotovo stoga to se grade ukopani ili poluukopani objekti (bazeni) koji se vizualno ne isti u niti u tom industrijskom okruenju.


13


UTJECAJ BUKE Gra enjem objekata ure aja za pro i avanje otpadnih voda koristit e se gra evinska mehanizacija koja radom svojih pogonskih agregata izaziva buku u okoliu. To su uglavnom kamioni za prijevoz tereta i rovokopa i kod zemljanih radova. Me utim, ta buka je privremenog trajanja i ograni enog dosega tako da ne moe smetati niti stanovnicima Osijeka, niti radnicima Pivovare. Rad no u se ne o ekuje.

UTJECAJ NA ORGANIZACIJU PROSTORA I PROMET Gra enjem objekata ure aja za pro i avanje otpadnih voda nastati e pove ano prometno optere enje na prilazu Pivovari iz razloga dopreme gra evinskog materijala i otpreme materijala iz iskopa. Me utim, to pove ano optere enje moe se ozna iti zanemarivim u odnosu na ostali teretni promet iz i prema Pivovari, tako da taj aspekt nije od zna aja za okoli.

3.2 UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLI TIJEKOM KORITENJA ZAHVATA Nakon izgradnje ure aja za pro i avanje otpadnih voda Osje ke pivovare i putanja u rad nastati e ve im dijelom pozitivni utjecaji na okoli (to je i bio cilj izgradnje), a manjim dijelom i negativni utjecaji. Pozitivni utjecaji odnose se na zatitu povrinskih voda, konkretno rijeke Drave, a sekundarni negativni utjecaji odnose se na pove ani utroak energije, pojavu vika mulja i otpada koji je potrebno ukloniti na na in propisan zakonom i eventualnu pojavu aerosola. UTJECAJ NA STANOVNITVO Utjecaj rada ure aja za pro i avanje otpadnih voda u Osje koj pivovari na stanovnitvo je bezna ajan jer je stambena zona udaljena od lokacije ure aja, a samim radom ure aja ne nastaju utjecaji koji bi mogli smetati stanovnicima. Potencijalno ugroavanje okolia kod ovih ure aja moe se odnositi na poja anu buku, pojavu mirisa i pojavu aerosola. Pojava buke je bezna ajna, kako je to opisano u poglavlju D 2.8 jer je ve i dio opreme uronjen u vodu, a dio se nalazi u zatvorenom prostoru. One i enje zraka pojavom neugodnih mirisa i aerosola tako er nije od zna aja jer se ne o ekuju neugodni mirisi zbog karaktera obrade otpadne vode (egalizacija i neutralizacija), dok se aerosoli ne e pojavljivati jer se ne e koristiti aeracija koja moe izazvati izdizanje sitnih estica vode iznad povrine bazena turbine. Otpad e se uklanjati u skladu sa propisima. UTJECAJ NA BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET Izgradnja ure aja za pro i avanje otpadnih voda Pivovare Osijek se odvija unutar tvorni kog kruga Osje ke pivovare tako da ne postoji utjecaj na biljni i ivotinjski svijet. U tvorni kom


14


krugu se nalaze zelene povrine koje se hortikulturno odravaju, me utim izgradnja novog pogona ne uti e na njihov status. UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE Izgradnja ure aja za pro i avanje otpadnih voda Pivovare Osijek je u potpunosti zatvoreni proces bez bilo kakvih isputanja na tlo tako da ne postoji utjecaj na tlo osim u fazi izgradnje kada se grade temelji objekta. Tada je mogu e one i enje tla isputanjem tetnih i opasnih teku ina, me utim, naj e e je tada u pitanju ljudski faktor. Izborom pouzdanog izvo a a radova koji brine o urednom odravanju gradilita do one i enja tla ne bi trebalo do i. UTJECAJ NA VODE U postoje em stanju kanalizacije Osje ke pivovare tehnoloke i sanitarne otpadne vode odlaze u kolektor sustava javne odvodnje koji prolazi Vukovarskom ulicom. Kako Osijek jo uvijek nema centralni gradski ure aj za pro i avanje u sadanjem stanju sve otpadne vode, pa i vode Pivovare, odlaze nepro i ene u rijeku Dravu. To stanje e se izmijeniti izgradnjom centralnog gradskog ure aja za ega su u tijeku pripremni radovi. Karakter otpadnih voda Pivovare je tipi an za proizvodnju piva i karakteriziraju ga zna ajna odstupanja od prosje nih vrijednosti za pH, BPK5 i KPK. Otpadna voda je u prosjeku blago alkalna sa pH oko 8,3, me utim sa velikim odstupanjima i to u podru ju 1,75- 12. BPK5 pokazuje prosje ne vrijednosti od 1691 mg O2/l (podaci iz Idejnog projekta iz srpnja 2008.g.), dok je prosje ni KPK 3420 mg O2/l. Omjer KPK/BPK5 od 2,1 ukazuje na dobru mikrobioloku razgradivost to se i o ekuje s obzirom na preteno u e e organske tvari. Ukupni prosje ni duik iznosi 20 mg/l, fosfor 10 mg/l, a detergenti 0,5 mg/l. Suspendirane tvari su relativno visoke i iznose prosje no 1430 mg/l. U prilogu je sumarni pregled rezultata ispitivanja otpadnih voda Osje ke pivovare za 2001.,2002., 2003. i 2006.g.


15


Tablica 3.1. Sumarni prikaz rezultata ispitivanja otpadnih voda iz Pivovara d.d. Q god (m3/god) Q dan (m3/dan) Q (24) m3/h Q (l/s) Suspendirana tvarmin (mg/l) max (mg/l) sr.vrijed. kg/dan min (mg/l) max (mg/l) sr.vrijed. kg/dan min (mg/l) max (mg/l) sr.vrijed. kg/dan min (mg/l) max (mg/l) sr.vrijed. kg/dan min (mg/l) max (mg/l) sr.vrijed. kg/dan min (mg/l) max (mg/l) sr.vrijed. kg/dan min (mg/l) max (mg/l) sr.vrijed. kg/dan min max

KPK

BPK5

Ulja i masti

Ukupni N

Ukupni P

Detergenti

pH

2001. 248784 957 40 11 33 6406 966 924 440 10850 2732 2614 26 6624 1448 1386 4 51 14 13 4 76 27 26 1 32 13 12 0 8 0,5 0,5 1,75 11,8

2002. 227322 874 36 10 130 4324 1369 1197 29 26720 2842 2485 25 23736 1723 1506 0,9 66 11 10 1 52 21 18 2 41 17 15 0,002 1,8 0,3 0,3 1,85 12,0

2003. 225760 868 36 10 77 6698 1004 872 713 7646 2447 2125 306 3180 1351 1173 2,42 20 7 6 1 69 27 23 1 67 18 16 0,008 6 0,5 0,4 1,44 11,27

2006. 244200 939 39 11 198 8875 1200 1126 258 4809 1693 1589 138 4310 1070 1004 1,3 26,9 7,5 7 5,2 68,3 23,5 22 0,5 27,7 9,3 8,7 0,02 2,3 0,8 0,7 6,2 13,1

MDK

80

700

250

100

42

10

10 5 - 9,5

Poslovnim planom Pivovare Osijek planira se razdvojiti u potpunosti sanitarnu i tehnoloku kanalizaciju i izgraditi vlastiti ure aj za mehani ko i bioloko pro i avanje tehnolokih otpadnih voda i dijela sanitarnih voda. Nakon pro i avanja otpadne vode bi se isputale i dalje u kolektor javne kanalizacije u Vukovarskoj ulici. Dio sanitarnih otpadnih voda koje nemaju mogu nost gravitacijskog dotoka na ure aj za pro i avanje i dalje bi se isputale direktno u kolektor javne odvodnje. U tu svrhu je izra en Idejni projekt odvodnje i pro i avanja otpadnih voda sa lokacije Pivovare d.d. Osijek (Hidroing d.o.o., Osijek, srpanj 2008.).


16


Prema Idejnom projektu Pivovara troi godinje 252.580 m3 pitke vode od ega je 251.685 m3 iz vlastitih zdenaca, a svega 895 m3 iz javne vodoopskrbne mree. Od ukupne koli ine vode u izlazne proizvode (pivu i sokovima) se ugradi 29.886 m3, a isparavanjem u proizvodnom procesu se izgubi oko 16.668 m3. Preostala koli ina vode od 206.026 m3 godinje pro i avanje. ini otpadnu vodu koja e i i na

Prema tome zbirni rezultati karakteristika otpadnih voda Pivovare su sljede i: Prosje na dnevna koli ina otpadnih voda (260 radnih dana godinje)..790 m3 Prosje na satna koli ina otpadnih voda (radno vrijeme 24 h/d)..32,9 m3/h Trenutni protok na ure aj za pro i avanje 9,15 l/s Dnevno organsko optere enje BPK5 ..1104 kg/d Godinji organski teret u otpadnoj vodi BPK5298.000 kg O2/god

Prema normativu za izra un broja ekvivalentnih stanovnika ES, po kojemu jednom ekvivalentnom stanovniku odgovara organsko optere enje od 60 g (BPK5)/d i hidrauli ko optere enje od 150 l/dan to se moe re i da za Pivovaru vrijedi: ekvivalent organskog (biolokog) optere enja. 18.400 ES ekvivalent hidrauli kog optere enja.. 5.267 ES

Omjer biolokog i hidrauli kog optere enja je oko 5:1 to ukazuje na visoko bioloko optere enje organskom tvari emu treba prilagoditi i izabrani proces pro i avanja. Najnoviji rezultati utroka vode u Osje koj pivovari su prikazani u sljede oj tablici: Koli ina proizvedenog pi a, koli ina vode i koli ina otpadne vode u 2008.g. Koli ina vode iz vlastitog bunara, m3 9.007 9.373 9.149 13.348 15.208 16.877 17.733 11.988 13.327 10.348 10.722 10.191 147.271 Koli ina isputene otpadne vode, m3 7.559,79 7.710,67 7.381,75 11.051,22 12.255,71 14.014,41 14.373,87 10.081,48 10.960,45 8.441,86 9.012,92 8.548,30 121.392,43

2008.g. Mjesec 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Ukupno

Koli ina piva,m3 904,78 1.040,11 1.107,27 1.366,69 2.091,78 1.409,19 2.273,81 1.399,96 1.509,98 1.369,42 1.076,93 985,42 16.535,34

Sinalko, koli ina, m3 38,43 174,22 155,98 314,09 76,50 613,41 77,32 103,37 195,77 155,92 38,55 265,36 2.208,92

Isparenje, m3 270 240 270 330 420 450 540 216 354 204 318 210 3.822

Ostalo vode u tropu,m3 234 208 234 286 364 390 468 187,2 306,8 176,8 275,6 182 331,24


17


Ra una li se prema gornjoj tablici da je ukupna koli ina pi a u Osje koj pivovari proizvedena u 2008.g. 18.744,27 m3, a potronja vode 147.271 m3 tada je utroak vode po proizvedenoj litri pi a 7,86 l, a koli ina otpadne vode po litri pi a je 6,47 l.

LITERATURNI PODACI Prema relevantnoj literaturi Lehr-und Handbuch Abwassertechnik, Band V: Organisch verschmutzte Abwasser der Lebensmittelindustrie (Ernst und Sohn, Berlin, 1985) navodi se da se u pivovarama u kojima se vodi briga o potronji vode i provode mjere za reciklau troi u prosjeku 0,4 0,6 m3 vode po hektolitru piva (ili 4-6 l po m), dok je bioloko optere enje otpadne vode u prosjeku 0,6 kg O2(BPK5) po hektolitru. Ti podaci se odnose uglavnom na zemlje zapadne Europe na osnovu prikupljenih podataka iz vie pivovara. Me utim, ti podaci se prema prezentiranim tabelama znatno razlikuju od pivovare do pivovare tako da se ne moe navedeni prosjek uzeti kao mjerilo za sve pivovare. Na primjer, specifi na koli ina otpadne vode po hektolitru proizvedenog piva varira u tri ve e pivovare U Njema koj od 0,27, 0,82 i 0,83 m3/hl, dok kod manjih pivovara kapaciteta do 75.000 hl godinje taj prosjek iznosi od 0,38 do 1,16 m3/hl.

Prema bilanci vode iz 2008.g (gornja tablica) moe se vidjeti da je potronja vode u Osje koj pivovari 0,78 m3/hl to je povieno u odnosu na prosjek, ali jo uvijek u granicama potronje vode i u ostalim pivovarama. Pokazatelj biolokog optere enja BPK5 tako er zna ajno varira i to od 520 mg O2/l do 4270 mg O2/l. Ipak, kao prosjek navodi se prosje na vrijednost BPK5 od 1.220 mg O2/l (Osje ka pivovara 1.691 mg/l).

PREPORUKE ZA IZBOR POSTUPKA PRO I AVANJA Izbor postupka pro i avanja tehnolokih otpadnih voda iz pivovara ovisi o zahtijevanim parametrima na izlazu, cijeni pojedinog postupka (investicijskoj cijeni i trokovima rada) i ostalim rubnim uvjetima (emisije u okoli, cijena zemljita i sli no). Grani ne vrijednosti parametara izlazne vode u Hrvatskoj su propisane Pravilnikom o grani nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/08) koji sadri Prilog br. 5 pod nazivom: Grani ne vrijednosti pokazatelja opasnih i drugih tvari za isputanje otpadnih voda iz objekata i postrojenja za proizvodnju piva i slada Navedeni prilog sadri sljede u tablicu u kojoj su navedene grani ne vrijednosti pokazatelja u izlaznoj vodi objekata i postrojenja za proizvodnju piva i slada:


18


Grani ne vrijednosti pokazatelja u izlaznoj vodi objekata i postrojenja za proizvodnju piva i slada prema Pravilniku o grani nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/08)

POKAZATELJI

IZRAENI JEDINICA KAO

GRANI NE VRIJEDNOSTI ZA ISPUTANJE U POVRINSKE VODE

GRANI NE VRIJEDNOSTI ZA ISPUTANJE U SUSTAV JAVNE ODVODNJE

OP I POKAZATELJI 1. Temperatura 2. pH 3. Suspendirane tvari 4. Taloive tvari ORGANSKI POKAZATELJI 5. BPK5(a) 6. KPK 7. Adsorbilni organski halogeni 8. Ukupni organski ugljik ANORGANSKI POKAZATELJI 9. Bakar (a) 10. Cink 11. Klor slobodni 12. Klor ukupni 13. Duik ukupni 14. Amonij 15. Fosfor ukupni

0

C

mg/l ml/l

30 6,5-9,0 35 0,3

40 6,5-9,5 20

O2 O2 Cl C

mg/l mg/l mg/l mg/l

25 125 0,5 30

0,5 -

Cu Zn Cl2 Cl2 N N P

mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l

0,5 2 0,2 0,5 10(c) 10 2, (1 jezera)(c)

0,5 2 0,5 0,5 (b)

a) pokazatelj se ne odnosi na efluent iz ure aja za prethodno pro i avanje otpadnih voda za proizvodnju slada iz itarica namijenjenih za proizvodnju piva i alkoholnih destilata b) za efluent koji se uputa u sustav javne odvodnje s ure ajem za pro i avanje do 2000 ES grani na vrijednost je 100 mg/l, a za vie od 2000 ES grani na vrijednost je 200 mg/l. c) treba odgovarati vrijednostima za stupanj pro i avanja u odnosu na osjetljivost podru ja, kako je to navedeno u poglavlju 2. ovog Pravilnika


19


lanak 4. Pravilnika o grani nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/08) navodi da se vrijednosti BPK5 i KPK posebno odre uju rjeenjem pravne osobe koja upravlja sustavom javne odvodnje, a u slu aju da rjeenje nije doneseno primjenjuju se grani ne vrijednosti za pokazatelje: BPK5=250 mg O2/l i KPK = 700 mgO2/l. Vrijednosti BPK5 i KPK ne ograni avaju se u slu aju ako sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda ima ure aj za pro i avanje na kojemu se moe posti i stupanj pro i avanja u skladu sa Pravilnikom prije isputanja pro i enih voda u prijemnik. Ispitivanje otpadnih voda u 2008.g. je provedeno u Vodovodu Osijek RJ EKO-laboratorij u etiri ciklusa sa ukupno 48 analiza koji su dali pouzdane rezultate tijekom cijele godine (rezultati ispitivanja u poglavlju I Izvori podataka). U odnosu na parametre propisane navedenim pravilnikom o grani nim vrijednostima rezultati su sljede i: 1. Temperatura, doputeno 400C Minimalna temperatura vode na izlaznom oknu je iznosila 180C, a maksimalna 470C. Temperatura vode je premaila doputenu vrijednost od 400C jedanaest puta u odnosu na 48 uzoraka (23%).

2. pH, doputeno 6,5-9,5 Minimalna vrijednost pH je iznosila 6,62 a maksimalna 11,60. Maksimalna vrijednost pH je premaila doputenu vrijednost na etrnaest puta ili 29 % u odnosu na ukupan broj uzoraka.

3. Taloive tvari, doputeno 20 ml/l - Taloive tvari u 60 min, minimalna vrijednost na 48 uzoraka je iznosila 0,0 ml/l, a maksimalna vrijednost 170 ml/l. Maksimalna doputena vrijednost od 20 ml/l je premaena jedanaest puta (23 %). 4. Amonij (N), doputeno 200 mg/l Ukupni duik je u svim uzorcima bio manji od doputenih vrijednosti, a najve a koncentracija je iznosila 76,69 mg/l.

Ostali parametri propisani navedenim Pravilnikom nisu mjereni (adsorbilni organski halogeni, bakar, cink i klor.

Istim Pravilnikom i Prilogom br.5 propisane su i posebne mjere koje je potrebno provoditi tijekom proizvodnje piva i slada, a kojih se prilikom pro i avanja otpadnih voda nositelj zahvata mora pridravati. Ta mjere su sljede e: 1. Smanjenje uporabe vode u tehnolokom procesu


20


2. 3. 4. 5. 6.

recirkulacijom vode za pranje, omekane vode, vode koja se koristi za namakanje i klijanje, kao i vode koritene tijekom crpljenja je ma pri proizvodnji slada; davanje prednosti uporabi suhog i enja itarica; smanjenje ili ponovna uporaba vode koritene za ispiranje; ponovna uporaba izmijeane vode nastale na po etku ili kraju filtracije piva; koritenje sredstava za i enje recirkulacijom dezinfekcijskih sredstava za pranje i i enje staklenki i druge ambalae; Razumna uporaba sredstava za pranje i i enje, kao i uporaba dezinfekcijskih sredstava koja ne izlu uju klor Uporaba pravila u tehnolokom procesu koja omogu avaju jednakomjerno isputanje efluenta, te njegov dotok na ure aj za pro i avanje otpadnih voda. Fizikalno-kemijsko pro i avanje na prethodnom pro i avanju otpadnih voda prije dolaska na ure aj za pro i avanje komunalnih otpadnih voda. Bioloko pro i avanje otpadnih voda s uklanjanjem hranjivih tvari kako je to navedeno u Tablici 3 i 3a ovog Pravilnika kod isputanja efluenta u povrinske vode. Uklanjanje svih krutih tvari iz otpadnih voda nastalih u tehnolokom procesu proizvodnje piva i slada.

Prema navedenom i Pravilnik predlae (to ka 4.) fizikalno-kemijsko pro i avanje prije isputanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju (i komunalni ure aj za pro i avanje) Osje ka pivovara od navedenih mjera provodi recirkulaciju vode i tedljivu upotrebu sredstava za pranje i i enje, dok e se izgradnjom ure aja za pro i avanje odvajati i kruti otpad iz otpadne vode. UTJECAJ NA ZRAK Utjecaj kanalizacijskih objekata i ure aja za pro i avanje otpadnih voda na zrak nastaje zbog emisije mirisnih one i uju ih tvari koje pod odre enim uvjetima isplinjuju iz otpadne vode. Te tvari su sumporovodik, amonijak, merkaptani, skatol, fenol, organske kiseline i ostalo. Kao produkt mikrobioloke razgradnje otpadne vode nastaje i ugljikov dioksid CO2 koji je bez mirisa, a ozna en je kao jedan od stakleni kih plinova. Me utim, koli ina isplinjenog ugljikovog dioksida je bezna ajna za razmatranje njegovog utjecaja, tako da potencijalni utjecaj na zrak mogu imati samo plinovi sa mirisnim svojstvima. Me utim, kod ure aja za pro i avanje otpadnih voda koji rade sa aerobnim procesom razgradnje organske tvari ne o ekuje se pojava mirisa koja bi smetala stanovnitvu ili radnicima u Pivovari. Ali ukoliko proces zbog nedostatka kisika prelazi u anaerobno stanje tada je mogu a pojava neugodnih mirisa koje izazivaju anaerobne bakterije iji produkti razgradnje su sumporovodik, amonijak, amini i merkaptani. Pojava anaerobne razgradnje se moe desiti i samo u dijelu procesa ili u oknima sa taloenjem suspendirane tvari radi ega je potrebna pouzdana kontrola rada ure aja i objekata odvodnje. Postupak egalizacije i neutralizacije otpadnih voda iz pivovare u principu ne stvara neugodni miris jer se jo ne doga aju mikrobioloki procesi razgradnje organske tvari, me utim mogu a je pojava karakteristi nog mirisa po pivu koji je ina e prisutan u cijelom krugu pivovare.


21


UTJECAJ OTPADA Na ure aju za pro i avanje otpadnih voda nastajat e otpad koji se sakuplja na punom situ koje je namijenjeno zadravanju svih sadraja iz otpadnih voda ve ih od 3 mm (perforacija punog sita je 3 mm). To su ne isto e koje su dospjele u otpadne vode pranjem ambalae, podova, spremnika i ostalih ure aja, a sadre ostatke iz proizvodnje, kartonski otpad, etikete, staklo, epove i sli no. Izdvojeni materijal se pomo u punog transportera podie u spiralnu presu gdje se presa i time dehidrira. Dehidrirani otpad se odlae u crne vre e koje se nalaze u kontejneru i nakon punjenja kontejnera odvoze od strane ovlatenog sakuplja a. Navedeni otpad ima karakter komunalnog otpada i moe se odloiti na komunalno odlagalite. Koli ina otpada se ne moe to no predvidjeti, ali prema literaturnim podacima to je oko 200 l dnevno (0,2 m3/d). UTJECAJ NA KULTURNO POVIJESNA DOBRA Rad ure aja za pro i avanje otpadnih voda u Osje koj pivovari ne e imati bilo kakav utjecaj na zati ena kulturno povijesna dobra u Osijeku. UTJECAJ NA KRAJOLIK Ure aj se gradi uz postoje e objekte u industrijskom okruenju i ne e bitno mijenjati krajobraz terena. Kao pogonski objekti grade se prizemni objekti, dok su crpne stanice i bazeni ukopani ili poluukopani u tlo.

UTJECAJ NA POVE ANJE RAZINE BUKE Tijekom koritenja ure aja za pro i avanje otpadnih voda ne o ekuje se prekomjerno povienje buke u okoliu. Oprema koja izaziva buku su kompresori- puhala za dobavu komprimiranog zraka u bioeracijske bazene koji se u principu izvode sa zatitnim pokrovima (haubama) koje smanjuju pogonsku buku na oko 60 dB(A). Me utim, kako se planira izgradnja biolokog ure aja koji bi koristio zrak za opskrbu mikroorganizama kisikom tek u drugoj fazi koliko to bude potrebno, to se puhala u I fazi ne e niti koristiti. Ostala oprema na ure aju za pro i avanje (puna sita, zgrta i, crpke, mjealice) ne izazivaju prekomjernu buku, a ve i dio te opreme je uronjen u vodu. S obzirom da se Pivovara nalazi u zoni gospodarske namjene prema Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04, 75/09) najvia doputena ocjenska razina buke imisije u otvorenom prostoru je prema l. 5 navedenog Pravilnika odre ena Tablicom br. 1 koja odre uje: Zona buke 5. Najvie doputene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A) Zona gospodarske namjene Na granici gra evne estice unutar zone buka ne (proizvodnja, industrija, smije prelaziti 80 dB(A) skladita, servisi) Na granici ove zone buka ne smije prelaziti doputene razine zone s kojom grani i Namjena prostora


22


Kako se gra evna estica Pivovare grani i na podru ju zahvata sa zonom gospodarske namjene to je doputena razina buke 80 dB(A) to u svakom slu aju izgradnjom predmetnog zahvata ne e biti prekora eno. Pogonska buka unutar tvorni kog kruga i zatita radnika od prekomjerne buke je regulirana pravilima zatite na radu. Za potrebe izrade ove Studije provedeno je mjerenje razine buke u 15-minutnim i 1-satnim periodima tijekom 24 sata pri emu su izvori buke radili uobi ajenim reimom i uobi ajenim kapacitetom. Mjerenje je provedeno upravo na mjestu na kojemu e se izgraditi budu i ure aj za pro i avanje, a na razinu buke su utjecali dominantni izvori buke u okruenju, i to: silos tvrtke ito radionica za odravanje vozila Pivovare unutarnji transport u Pivovari vanjski cestovni i eljezni ki promet

Mjerenjem je utvr eno da je ukupna razina buke tijekom 24 sata bila 58,6 dB(A). Rezultati mjerenja su prikazani u Poglavlju J- Prilozi studiji. UTJECAJ NA MATERIJALNA DOBRA Materijalna dobra koja se nalaze u podru ju zahvata ini postrojenje pivovare u radu, odgovaraju a infrastruktura i pristupne prometnice. Postrojenje pivovare ine proizvodni pogoni za proizvodnju sladovine, fermentaciju, odleavanje, filtraciju i punjenje. Infrastrukturu na podru ju zahvata ini elektroenergetski priklju ak, priklju ak vode na javni vodoopskrbni sustav, priklju ak kanalizacije na javni sustav odvodnje otpadnih voda, priklju ak na javni telekomunikacijski sustav i priklju ak na toplinsku mreu iz TE TO Osijek. Izgradnja ure aja ne remeti postoje u infrastrukturu, a za priklju ak opreme koja se nalazi uz ure aj (crpke, kompresori) postoje raspoloivi kapaciteti na postoje oj infrastrukturi. EKOLOKE NEZGODE I NESRE E Posljedice eventualne ekoloke nezgode ili nesre e ovise o karakteru tvari koja je izazvala nesre u ili nezgodu i obimu pojave. Kod rada ure aja za pro i avanje otpadnih voda osje ke Pivovare ne koriste se tetne i opasne tvari koje bi mogle izazvati takav doga aj. Koristi se postupak egalizacije i neutralizacije otpadne vode u I fazi, a u II fazi pro i avanje je identi no postupku koji se odvija u prirodi, a to je mikrobioloka razgradnja organske tvari iz otpadne vode. Tehnolokim postupkom taj proces je ubrzan, ali ne stvara opasne tvari. Za neutralizaciju otpadne vode koriste se otopine kiselina i luina iji je osnovni zadatak dovesti pH u propisane granice, a postupanje sa tim kemikalijama mora biti u skladu sa Zakonom o kemikalijama (NN br. 150/05, 53/08).


23


Ipak, ekoloka nezgoda ili nesre a bi mogla nastati ukoliko do e do izlijevanja nepro i ene otpadne vode u okoli jer bi uzrokovala neugodan miris i one i enje tla. Opseg posljedica bi ovisio o obimu izlijevanja. Prekid rada ure aja u slu aju da jo nije izgra en centralni gradski ure aj zna ilo bi povratak na staro, to jest situaciju kakva je danas, a to je isputanje nepro i enih otpadnih voda javne kanalizacije i otpadnih voda Pivovare u Dravu.

4. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAMA PRA ENJA STANJA OKOLIA TIJEKOM PRIPREME, GRA ENJA I KORITENJA ZAHVATA

Mjere zatite okolia na ure aju za pro i avanje otpadnih voda i pripadaju eg sustava odvodnje trebaju biti usmjerene na zatitu recipijenta u koji se isputaju pro i ene otpadne vode, na zatitu terena i tla na kojemu se nalazi ure aj za pro i avanje i sustav odvodnje i na zatitu ostalih odrednica okolia koje mogu biti ugroene. Mjerama zatite okolia mogu i negativni utjecaj na okoli je potrebno ukloniti ili umanjiti na doputenu razinu. Mjere zatite okolia smo podijelili na mjere tijekom pripreme i izvo enja zahvata, tijekom koritenja i u slu aju ekoloke nezgode ili nesre e. 4.1 MJERE ZATITE OKOLIA TIJEKOM PRIPREME I GRA ENJA Tijekom pripreme i izgradnje ure aja za pro i avanje otpadnih voda Osje ke pivovare koji e se graditi u dvije faze potrebno je poduzeti odre ene mjere zatite okolia kako bi se umanjio mogu i negativni utjecaj na okoli. Te su mjere tijekom pripreme i izvo enja zahvata sljede e: 4.1.1 Mjere zatite okolia tijekom pripreme i gra enja u I fazi 1. Pri izradi projektne dokumentacije za I fazu ure aja provjeriti sve ulazne parametre koji se odnose na biokemijska i hidrauli ka optere enja kako bi se dimenzioniranje ure aja izvelo na najracionalniji na in s obzirom na ulazne i izlazne rezultate i investicijske i pogonske trokove. 2. Projektom planirati izgradnju fizikalno-kemijskog ure aja u I fazi koji e na izlazu osigurati parametre propisane Pravilnikom o grani nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/98). 3. Projektom planirati ugradnju opreme koja ne stvara prekomjernu buku (potopljene mjealice, potopljene crpke, puna sita). Predvidjeti dvokruni sustav napajanja elektri nom energijom, posebno za pogon crpki. 4. Glavnim projektom planirati ugradnju opreme za odsisavanje i pro i avanje zraka iz kontejnera za smjetaj hidrostrojarske opreme radi spre avanja raznoenja neugodnih mirisa u okoli.


24


5. Prije izrade Glavnog projekta provjeriti potrebne koli ine kemikalija za neutralizaciju otpadnih voda i po tome odrediti potrebne volumene spremnika za kemikalije. Glavnim projektom planirati u dozirnoj stanici kemikalija izgradnju odvojenih tankvana za HCl i NaOH u skladu sa propisima. 6. Planirati ugradnju odvaja a ulja i masti za oborinske vode sa parkiralita i manipulativnih povrina. 7. Tijekom gra enja posebnu panju posvetiti zatiti tla od izlijevanja tetnih i opasnih tvari kao to su goriva, motorna ulja i sli no. Svaki slu aj one i enja tla sanirati na propisani na in. Zauljenu zemlju iz iskopa na mjestu stare mehani ke radionice i skladita ulja i maziva odvojiti i predati ovlatenom sakuplja u opasnog otpada. 8. Na gradilitu je obavezna upotreba mobilnog sanitarnog ure aja ugovoriti sa ovlatenom tvrtkom. ije koritenje

9. Sakupljati nastali teku i i kruti otpad i predati ga ovlatenom sakuplja u na zbrinjavanje. Nastali otpad od ruenja postoje eg objekta ukloniti u skladu sa Pravilnikom o gospodarenju gra evnim otpadom (NN br. 38/08). 10. Tijekom gra enja u suhom vremenu po potrebi prskati transportne povrine kako se nastala praina ne bi raznosila u okoli. 11. Gra evinske radove izvoditi bez prekomjerne buke propisivanjem na ina rada gra evinske mehanizacije (isklju ivanje motora tijekom ekanja, ograni enje brzine vozila unutar gradilita, organizacija internog prometa). 12. U slu aju nailaska na predmete od povijesnog ili arheolokog zna aja prekinuti radove i postupiti po uputama nadlene ustanove. 13. Nakon zavretka radova o istiti teren od gra evinskog otpada i urediti okoli u skladu sa projektom. 4.1.2 Mjere zatite okolia tijekom pripreme i gra enja u II fazi 1. Nakon putanja u rad fizikalno-kemijskog tretmana i nakon dobijenih rezultata izlazne vode izbor tehnologije biolokog pro i avanja obaviti detaljnom viekriterijalnom analizom koja e uzeti u obzir uvjete za isputanje u sustav javne odvodnje, izbor raspoloivih tehnologija, uvjete za isputanje u sustav javne odvodnje i trokove izgradnje i pogona ure aja. 2. Projektom planirati ugradnju opreme koja ne stvara prekomjernu buku (potopljene mjealice, potopljene crpke, puna sita). Predvidjeti dvokruni sustav napajanja elektri nom energijom, posebno za pogon crpki. 3. Tijekom gra enja posebnu panju posvetiti zatiti tla od izlijevanja tetnih i opasnih tvari kao to su goriva, motorna ulja i sli no. Svaki slu aj one i enja tla sanirati na propisani na in.


25


4. Sakupljati nastali teku i i kruti otpad i predati ga ovlatenom sakuplja u na zbrinjavanje. Nastali otpad od ruenja postoje eg objekta ukloniti u skladu sa Pravilnikom o gospodarenju gra evnim otpadom (NN br. 38/08). 5. Tijekom gra enja u suhom vremenu po potrebi prskati transportne povrine kako se nastala praina ne bi raznosila u okoli. 6. Gra evinske radove izvoditi bez prekomjerne buke propisivanjem na ina rada gra evinske mehanizacije (isklju ivanje motora tijekom ekanja, ograni enje brzine vozila unutar gradilita, organizacija internog prometa). 7. Nakon zavretka radova o istiti teren od gra evinskog otpada i urediti okoli u skladu sa projektom.

4. 2 MJERE ZATITE OKOLIA TIJEKOM KORITENJA Tijekom koritenja kanalizacijskog sustava i ure aja za pro i avanje najve i utjecaj ini otpadna voda na recipijent: javni sustav odvodnje i rijeku Dravu. Ukoliko pro i ene otpadne vode ne sadre opasne i tetne tvari koje mogu ugroziti recipijent isputanje otpadnih voda je doputeno u koli ini i kvaliteti koja je odre ena vodopravnom dozvolom.Svako prekora enje tih koli ina i doputenog sastava pojedinih tvari moe uzrokovati pogoranje stanja recipijenta i njegovo ugroavanje. Kako je izgradnja centralnog gradskog ure aja tek u planu izgradnje to zna i da e se pro i ene otpadne vode Osje ke pivovare isputati putem javne kanalizacije direktno u rijeku Dravu ime postoji mogu nost njezinog direktnog ugroavanja u slu aju odstupanja parametara izlazne vode od propisanih. Mjere zatite okolia na ure aju za pro i avanje otpadnih voda Osje ke pivovare se odnose prvenstveno na osiguranje kvalitete izlazne vode u skladu sa uvjetima iz vodopravne dozvole. Da bi se to postiglo potrebna je osobita panja pri radu ure aja koja obuhva a nadzor rada svih sastavnih dijelova i reagiranje u slu aju bilo kakvih poreme aja. To e se posti i strogim potivanjem uputstva za rad i odravanje ure aja od strane zaduenog osoblja i redovitim odravanjem koje e omogu iti besprijekoran rad. Osim ove provedbe mjera zatite okolia nositelj zahvata je duan voditi ra una o urednom okoliu uz ure aj za pro i avanje, uklanjanju otpada, spre avanju eventualnog razlijevanja otpadnih voda i sli no. Plan provedbe mjera zatite okolia e se propisati normativnim aktima koji su propisani Zakonom o vodama (NN br.153/09) i Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN br. 28/96). Mjere zatite okolia tijekom koritenja su iste za I i II fazu izgradnje ure aja. 4.2.1 Mjere zatite voda 1. Ure aj za pro i avanje otpadnih voda odravati u trajnom pogonu uz dnevni nadzor svih funkcija kako bi se postigla zahtijevana kvaliteta izlazne vode. 2. Obavljati kontinuirano mjerenje parametara izlazne vode i to protok, pH i temperaturu


26


3. Obavljati redovitu kontrolu stanja cjevovoda i njegovih spojeva, kontrolu crpnih stanica i ostalih objekata (revizijskih okana, slivnika, prekidnih komora, i sli no) i kontrolu opreme na ure aju za pro i avanje. 4. Izraditi sljede e normativne akte: Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnolokog procesa i mulja iz procesa obrade otpadnih voda Pravilnik o radu i odravanju objekata za odvodnju i ure aja za obradu otpadnih voda Operativni plan interventnih mjera u slu aju izvanrednog one i enja

5. Nakon putanja ure aja za pro i avanje u rad ishoditi vodopravnu dozvolu (posebno za I fazu, posebno za II fazu). 4.2.2 Mjere zatite od otpada 1. Sakupljeni kruti otpad sa ure aja za pro i avanje otpadnih voda odlagati u odgovaraju e posude ili vre e i predati ovlatenom sakuplja u u skladu sa Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 23/07, 111/07). 2. Redovito istiti zauljeni talog iz odvaja a zauljenih voda sa parkiralinih i manipulativnih povrina i predati ga ovlatenom sakuplja u. 3. Redovito istiti nastali talog u revizijskim oknima i slivnicima kako se ne bi stvarao uspor u kanalizaciji.

5. PROGRAM PRA ENJA STANJA OKOLIA Kao program pra enja stanja okolia na ure aju za pro i avanje otpadnih voda Osje ke pivovare trebaju se provesti sljede e aktivnosti: 1.Redovito obavljati mjerenje ulaznih i izlaznih parametara otpadne vode u skladu sa vodopravnom dozvolom. Predlae se mjerenje protoka, pH, talone tvari i temperature i to etiri puta godinje za vrijeme punog pogona pivovare za kompozitne proporcionalne uzorke. Jedanput godinje mjeriti i ostale parametre iz Pravilnika o grani nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/08) i to: - adsorbilne organske halogene - bakar Cu - cink Zn - klor slobodni Cl2 - klor ukupni Cl2 - amonij N 2. Jedanput godinje izmjeriti ekvivalentnu razinu buke na ogradi tvorni kog kruga u blizini ure aja za pro i avanje i usporediti sa doputenim vrijednostima.


27


3. U slu aju odlaganja mulja na komunalnu deponiju pratiti kvalitetu mulja u skladu sa Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 23/07, 11/07), a u slu aju koritenja mulja u poljoprivredne svrhe pratiti kvalitetu mulja u skladu sa Pravilnikom o gospodarenju muljem iz ure aja za pro i avanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN br. 38/08). 4. Na podru ju zahvata jedanput godinje izmjeriti koncentraciju sumporovodika i amonijaka koji mogu nastati kao nusprodukt razgradnje organske tvari iz otpadne vode i izmjerene vrijednosti usporediti sa doputenim koncentracijama. U slu aju prekora enja doputenih vrijednosti poduzeti odgovaraju e mjere.

6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI Predlae se sljede e: Izgradnja ure aja za pro i avanje otpadnih voda u Osje koj pivovari prihvatljiva je za okoli uz uvjet provo enja mjera zatite okolia iz ove Studije i programa pra enja stanja okolia.


28

Documents

Proizvodnja piva