TEMA:PROGRAMI ZA OBRADU ZVUKA

MENTOR:Niaz abi

KANDIDAT:IVAN BILI

Sadraj:

UVOD:

Ranih osamdesetih u praskozorje digitalne tehnologije u audio svijetu veina proizvodnog procesa bila je analogna. Snimalo se i dalje na magnetofonima, obrada je bila analogna, miksanje je bilo analogno. Digitalni ureaji ulazili su polako tempom koji je odreivao napredak tehnologije. Prvo se pojavljuju tehnologije digitalnog biljeenja na trake (DAT, ADAT), slijede snimai koji snimaju na tvrde diskove. U naem stoljeu postupno raunala preuzimaju ulogu snimaa. Obrada snimljenog materijala postaje velikim dijelom digitalizirana. Miksanje se takoer izvodi digitalno. Manje vie sve postaje software, osim analognih dijelova lanca poput mikrofona, kabela, pretpojaala, pojaala i zvunika.Aplikativni softveri za obradu zvuka su danas veoma zastupljeni i imaju veoma veliku upotrebu kod korisnika koji ele da svoj audio zapis dodatno obrade ili ga na neki nain poboljaju. Danas postoji veliki broj programa koji nude upravo te opcije, a jedan od najzastupljenijih je program kompanije Steinberg Cubase. Sa pojavom raunala, obrada zvuka je postala puno jednostavnija. Zvuk koji je zapisan u analognom i digitalnom obliku vaan je dio multimedije. Da bismo snimili zvuk i unijeli ga u raunalo, moramo imati prikljuene ureaje (devices):mikrofon i zvunu karticu. Moraju biti instalirani i odreeni programi koji omoguuju rad tih ureaja (drivers)( windows koristi tri razliita tipa drivera: MME, WDM/KS i ASIO. Od ovih je potonji jedini zadovoljavajui za ozbiljnu uporabu. ASIO postie vrlo niske latencije (kanjenja). Latencija ovisi o samom raunalu kao i o optereenju procesora samom aplikacijom i njenim dodacima. Latencija je kritina kod nasnimavanja i neto manje kod miksanja. Kod nasnimavanja latencije ispod 30 ms nisu problematine, iznad toga daju dojam kao da je ukljuen delay, a iznad 50 ms su izrazito neugodne i nemogue je raditi. Miksanje se moe ugodno raditi i sa 60 ms latencije). Prilikom snimanja zvuka i unosa u raunalo zvuk se iz analognog oblika pretvara u digitalni. Programi za obradu zvuka omoguavaju komponiranje (poetno stvaranje muzikih djela), unoenje u raunar postojeih dela (zadavanje nota, sviranjem na klaviaturama putem audio ulaza) Zamrenu i skupu tehnologiju analognog doba zamjenjuje licenca za uporabu softwarea. Software je irelevantan za konani rezultat, ali se na njemu izvode najradikalniji zahvati tijekom miksanja i produkcije. U usporedbi s analognim spravama manjih mogunosti, software je strahovito jeftin. tovie moe biti i besplatan. Posao odradi vrlo dobro. Nije udo da se danas svatko uputa u glazbenu produkciju.

1.FORMATI: VST je skraenica od Virtual Studio Technology,to jest plug-in koji je razvio Steinberg koji se koristi za digitalno simuliranje razliite studijske tehnike i efekata u programima poput Cubase (Steinberg),Nuendo (Steinberg),ACID (Sony),Sound Forge-u (Sony),FL Studiu (ImageLine),Sonar-u (Cakewalk), Adobe Audition-u (tek od 3.0) itd. VSTi (Virtual Studio Technology Instrument) je klasificiran kao emulator instrumenata i ureaja pruajui izgled originalne opreme i njegove zvune karakteristike. VSTi, dakle VST instrument, je generator zvuka za razliku od VST-a koji je procesor. Svaki VSTi je proizvodjac zvucnog signala za razliku od VST-a koji je striktno izmjenjivac vec postojeceg signala. VSTi ne mora nuzno emulirati postojeci fizicki hardver Naravno uz odgovarajui hardver i drajvere,ili zvune karte koje podravaju ASIO,VSTi plug-inovi se mogu koristiti u stvarnom vremenu nudei manja kanjenja zvuka (latencija). DX je slian plug-in koji dolazi iz Cakewalk-a razvijen na kodu Microsoft-vog Direct X-a koji se znatno manje koristi od VST plug-inova zbog tromosti i manjeg izbora efekata. Usput postoji dogovor izmeu konkurenata na tom polju Steinberg i Cakewalka,tako da moete vidjeti da Sonar podrava VST/i,a Cubase DX/i. Moda ako ne znate ili niste primjetili ta znai i u nazivima VST i DX,tj. i je oznaka za instrument. AU (Audio Units),odnosi se na format nastao u Apple-u kojeg podrava operativni sistem MAC OS 10.x AU uglavnom koriste Mac-ovi korisnici,koji je inae favoriziran u audio-aplikaciji LogicPro. MAS se odnosi na plug in-ove koji podrava Digital Performer koji takoer mogu koristiti samo Mac-ovi korisnici.

RTAS malo poznatiji plug-in proizveden u Digidesign (tvorac Pro Tools LE) koji esto dolazi u paketu sa Digi 002

2. DIGITALIZACIJA ZVUKA

Digitalni audio zapis je definiran sa 3 parametra:brojem kanala, frekvencijom uzorkovanja(sample rate) i rezolucijom. 2.1.BRZINA UZORKOVANJA(SAMPLE RATE) To je brzina kojom se zvuk uzorkuje (semplira).Uobiajena vrijednost za kvalitetno snimanje zvuka iznosi 44100 Hz. To znai da se 44100 puta u sekundi uzima uzorak i pretvara u digitalni zvuk tj. preciznije ce pretvoriti audio signal u digitalni. 2.2REZOLUCIJA UZORKOVANJA (SAMPLE DEPTH)

Rezolucija je broj bitova koritenih za mjerenje amplituda (glasnoa uzorka).Kod 8bitne rezolucije koristi se 256 razliitih razina glasnoe dok se kod 16 bitne rezolucije koristi 65536 jedinstvenih glasnoa.Dakle to je vea rezolucija vei je i dinamiki raspon(omjer izmeu najtieg i najglasnijeg dijela zvuka)i bolji odnos uma i signala.

3.STEINBERG CUBASE 5 Prvi Steinberg Cubase objavljen je davne 1989. godine i bio je razvijen specijalno za Atari ST koji je podravao MIDI funkcije. Tijekom vremena, kako su se pojavljivali novi operativni sustavi i raunala, tako se razvijao i sam Cubase. 19 godine kasnije, Steinberg je objavio svoju najnoviju i najmoniju verziju pod imenom Cubase 5.U odnosu na sve prijanje verzije ovaj Cubase ujedinjava mogunosti prolih izdanja, ukljuujui jo gomilu novih koje pomau u poboljanju muzike produkcije i kreativnosti: -viekanalno snimanje(vokala, softerskih i ivih instrumenata) -produciranje (softverskim ili hardverskim putem) -ureivanje(miksanje i masteriziranje) Uz Cubase 5 dolazi i mnogo VST i VSTi aplikacija npr: 1.VST- eq, distorzije, razni filteri, kompresori, echo, delay itd 2.VSTi-Groove Agent ONE, Loop mash itd

Pri otvaranju cubasea,i odabiru opcija file- new project moemo izabrati da li elimo prazan projekat ili vec postavljene instrumente, ili postavke za masterin kao

na sl1. Odabrali smo empty projekat i desnim klikom misa na plavo desno polje odabiremo sta elimo da stavimo na kanal.sl.2 odabirom opcije add audio track otvara nam se prozor, u kojem moemo odabrati 1.koliko elimo audio kanala 2.da li e oni biti mono/stereo/5.1/6.0 3.opcija browse preset nam omoguava da odaberemo vec gotove postavke koje cubase ima sl.3

slika 3 slika 2

Ako elimo snimiti neki signal jednostavno pritisnemo na crveno dugme koje se nalazi dole i gore. Neki dio elimo vie puta snimiti, a da pri tome ne stajemo i ne gubimo vrijeme na zaustavljanje snimanja , pa ponovno ukljuivanje. Cubase nudi rijeenje za taj problem jednostavno oznaimo koliko elimo dugo da se snima (sl.4) i ukljuimo opciju cycle(plava boja) (sl.5)i ukljuimo snimanje. Kada zaustavimo snimanje prikazat e nam se onoliko traka koliko smo puta snimili. (sl.6)

slika 4

Slika 5(desno),slika 6 (lijevo)

Svaki kanal moemo posebno ureivati.na lijevoj strani imamo opcije insert equalizers, sends, channel. Inserts To su utori na koje postavljamo razne efekte, a moemo ih do 8 aktivirati Equalizers To je obini eq u kojeg unosimo parametre,a postoji opcija za grafiki ekvilajzer na kojeg podatke unosimo sa miem sl.7

slika 7

sends to je opcija pomou koje moemo efektirati ili kontrolirati glasnou svih kanala koji su poslani na send. Primjer 1:u projektu imamo bass bubnjeve gitaru i vokal. Bubnjevi su nam preglasni, i da ne bi smanjivali glasnou za svaki kanal posebno postavimo sve kanale bubnjeva na send i sa send kanala kontroliramo glasnocu svih dijelova bubnjeva. Primjer 2:elimo postaviti neki efekt na vie kanala, da bi smanjili koritenje procesora i da izbjegnemo koenjezbog previe postavljenih efekata koristimo send. Svi kanali koji su na istom sendu ce biti isto efektirani. Channel pomou njega moemo kontrolirati glasnou kanala, deaktivirati kanal(opcija M mute), ostaviti samo taj kanal (opcija S solo)aktivan,bypass insert, bypass eq, bypass send su opcije za preskakanje svih efekata koje su u insertu, iskljuivanje eq-a, i bypass send je opcija kod koje signal nee ii kroz send i njegove efekte nego direkt na master kanal.

NASNIMAVANJE MIDI INSTRUMENATA Vrlo jednostavno moemo nasnimavati midi instrumente (vsti dxi itd). Desnom tipkom mia kliknemo na plavo polje, i otvara nam se opet prozor, koji kanal zelimo da imamo (slika 8). Odaberemo instrument track i opet nam se nudi opcija(browse preset) da preciziramo to tano traimo (po anru po instrumentu, akustini, elektrini zvuk,i na kraju nam pokazuje koji vsti tu boju ima)slika 9.

Slika 8.

Slika 9.

Sada elimo da nasnimimo neto, a to moemo uraditi na 3 naina: -devices/virtual keyboard(ili alt+k) -MIDI kontrolerom -miem Zadnji nain upisivanja nota je najprecizniji ali i najsporiji. Gore u alatima odaberemo olovku(draw) te na kanalu oznaimo koliki elimo loop, zatim ponovo u alatima odaberemo object selection opciju i kliknemo dva puta na loop koji smo napravili.Sada se nalazimo u njemu i moemo poeti zapisivati note. Notno zapisivanje pomou tastature je vrlo jednostavno. Odaberemo tastaturu kao nain zapisivanja nota(ne moramo gasiti ovu opciju kako bi neto zapisali pomou mia) i onda pritisnemo record i snimamo tako sto odreena tipka na tastaturi znaci jednu notu.

TEMPO TRACKOva opcija je vrlo korisna jer u pjesmi moemo imati razliit tempo, a pri tome da je svaki instrument u taktu. Jednostavno napravimo pomou olovke podruje u kojem elimo mijenjati tempo, i olovkom unosimo parametre slika 10.

Slika 10.

GROUP CHANNEL TRACK I FX CHANNEL TRACKOvi kanali slue za grupiranje kanala koje mi odabiremo, tj. Dodavanjem nekoga efekta u ovaj kanal znai da emo efektirati samo kanale (signale) koji su ubaeni u fx i group kanale. Kanale prebacujemo tako to odabiremo kanal na send-u(otvorimo kanal koji elimo da prolazi kroz group i fx kanale te kliknemo na send, i odabiremo kanal na koji elimo prebaciti taj signal)(detaljnije objanjenje na strani 10.)

PRIMJER Sidechain: Sidechain je neizbjean prilikom ureivanja glazbe u dananje vrijeme. Koristi se iz vie razloga ali je princip rada isti. Za sidechain se koristi kompresor, i njegove karakteristike su: -threshold, prag (u dB), komprimira se kad signal postane jai od praga -ratio, omjer u kojem e se signal komprimirati, 1:1 nema kompresije, 2:1 proboj od 10 dB ree se na 5 dB, 5:1 proboj od 10 dB ree se na 2 dB, 10:1 proboj od 10 dB ree se na 1 dB, :1 ree se svaki proboj -attack, udar/ekspozicija, to jest, koliko e vremena proi nakon proboja praga da kompresor pone komprimirati -release, otputanje kompresije nakon to je signal pao ispod praga Prvi primjer razloga koritenja sidechain-a je kod basa i kicka. Oni su u istom frekventnom opsegu pa bi doslo da maskiranja i finalni zvuk bi bio mutan (primjer 1.). Sidechain radi na sljedei nain: Ako su u sidechain-u kick i bass, to znai da e bass se smanjiti na odreeni nivo (threshold) kada kick bude reproduciran. Release se postavlja vrlo mali, tj. Postavlja se koliko traje kick ak malo manje, da bi se izbjegao ducking. Ovim ureivanjem smo rijeili problem maskiranja i mutnog zvuka odnosno dobili smo ii zvuk na kojem se lijepo uju oba signala.

Drugi primjer se koristi u elektronskoj glazbi (npr. House techno itd). Ovdje se release postavlja neto vei (zavisi od tempa ali u svakom slucaju bude vei od 100 ms),da bi se dobio tzv ducking efekt (primjer 2.) Sidechain radi na sljedei nain: Ako su u sidechain-u kick i glavna melodija, to znai da e se melodija smanjiti na odreeni nivo (threshold) kada kick bude reproduciran. Release ce biti vei nego kod prvog primjera, i ovakav dobiveni signal se zove ducking.