PROGRAM ZA IZRADU IDEJNOG ARHITEKTONSKO URBANISTI Č ... · Program za izradu idejnog urbanisti čko arhitektonskog i ... odlu čeno je da se izradi projektni zadatak i pripremi dokumentacija

Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš

02. lipanj 2014

ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125 1

PROGRAM

ZA IZRADU IDEJNOG ARHITEKTONSKO URBANISTI ČKOG I KRAJOBRAZNOG PROJEKTA POSJETITELJSKOG KOMPLEKSA TIKVEŠ S UKLJU ČENIM UNUTRAŠNJIM UREĐENJEM PROSTORA STAROG I NOVOG DVORACA

KROZ PREZENTACIJSKI PROJEKT, IZLOŽBENI KONCEPT, LIKOVNI I VIZUALNI DIZAJN PROSTORA I OPREME

Zagreb, lipanj 2014.


02. lipanj 2014


PROVODITELJ NADMETANJA

JU „Park prirode Kopački rit“ Titov dvorac 1

31328 Lug Tel: 031/285-392

Fax: 031/285-380

[email protected] www. kopacki-rit.hr

Ravnatelj Damir Opačić, dipl.ing.

PROGRAM ZA IZRADU ARHITEKTONSKO URBANISTIČKOG I KRAJOBRAZNOG

IDEJNOG, GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA POSJETITELJSKOG KOMPLEKSA TIKVEŠ

AUTOR PROGRAMA

ARHIKON d.o.o., Selska cesta 90C, 10000 Zagreb ovlašteni arhitekt

Darko Stresec, dipl.ing.arh.

Broj projekta: 206/14


02. lipanj 2014


SADRŽAJ A UVOD B CILJ PROJEKTA C PODACI O PROSTORU 1. Općenito o prostoru 2. Današnje stanje prostora 2.1 Širi prostor 2.2 Uži prostor 2.3 Funkcionalna shema danas 2.4 Obuhvat i temeljni podaci 2.5 Parcela i građevine 2.6 Prirodni uvjeti 2.7 Sastav zemljišta 2.8 Seizmika 2.9 Reljef 2.10 Hidrogeološke i hidrološke značajke 2.11 Klimatski podaci 2.12 Biljni i životinjski svijet 2.13 Lovstvo 2.14 Turizam 3. Planovi šireg područja – IZVOD IZ PLANSKE DOKUMENTACIJE 3.1 Prostorni plan Parka prirode „KOPAČKI RIT“ D PROGRAM IZGRADNJE 1. Veličina i oblik parcele – granica obuhvata 2. Pristup parceli i prometni uvjeti 3. Smještaj građevina 4. Urbanistički parametri 5. Promet u mirovanju 6. Projektni program i smjernice za izradu rješenja Urbanistički parametri Zona zahvata Građevina Uređenje čestice Javni interesi Mjere zaštite prirode


02. lipanj 2014


Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 7. Uvjeti priključivanja na infrastrukturne sustave 8. Tehnički sustavi 9. Uvjeti oblikovanja 10. Projekt uređenja okoliša – krajobraza/krajolika 11. Faze realizacije projekta – izvođenja 12. Zaključne napomene 13. Zakonska regulativa 14. Literatura i ostalo


02. lipanj 2014


A UVOD Program uprave Javne ustanove Parka prirode „KOPAČKI RIT“ u organizacijskom poboljšanju posjeta parku u ovoj razvojnoj fazi orjentiran je na funkcionalnu i oblikovnu adaptaciju, rekonstrukciju te izgradnju posjetiteljskog kompleksa Tikveš. Lokaciran uz manje dinamičnu turističku regiju u razvoju, te kao posljedica aktivnosti u tijeku povećanje broja posjetitelja, neznatno produženje razdoblja posjećivanja parka u vrijeme tzv. predsezone i podsezone te drugi razlozi, izazivaju potrebu temeljite i sveobuhvatne rekonstrukcije današnjeg kompleksa koji rješenjem, organizacijom i funkcionalnim organizacijom te zapuštenošću ne zadovoljava nove za prostor nužne zahtjeve. U skladu s navedenom namjerom odlučeno je da se izradi projektni zadatak i pripremi dokumentacija za javno nadmetanje. B CILJ PROJEKTA Glavni je cilj projekta obnova, adaptacija, rekonstrukcija i izgradnja posjetiteljskog kompleksa Tikveš uz nužnu analizu prometnog, prostornog i oblikovnog koncepta današnjeg stanja i njegovog redefiniranja, oblikovanje novog, potrebama prikladnijeg urbanističko arhitektonskog, u dijelu krajobraznog, rješenja. Novim, traženim programom želi se ostvariti atraktivno, funkcionalno, ekonomično urbanističko, arhitektonsko i krajobrazno rješenje kojim će se zadovoljiti potrebe nepoznatih i poznatih korisnika (posjetitelja i zaposlenog osoblja parka). U postojećim dvorcima koji su trenutno van funkcije kroz izložbe i obvezni projekt prezentacije potrebno je prezentirati šume, lovstvo kao dio tradicije tog lokaliteta (Dvorac 2) te kulturu tog kraja kroz povijest, graditeljsko nasljeđe i etnologiju (Dvorac 1). Očekuje se da će on odgovoriti tradicijskim i okolišnim zahtjevima i interpolirati se u postojeći krajobraz. Tradicija uz dodanu vrijednost, doprinositi će afirmiranju parka i cjelovitog prostora koji je s njim u kontaktu značajno obogaćujući ponudu doprinoseći pozitivnim procesima u tijeku, koje uprava parka provodi. Navedeni sadržaji upotpunit će već postojeće koji se upravo izvode. Prvenstveno je potrebno precizno dimenzionirati i rekonstruirati cjelokupni prometni sklop, promet u mirovanju i kretanju, predložiti i oblikovno definirati varijantu parkiranja uz povećenje kapaciteta, reorganizirati prometne tokove internog prometa, intervenirati na postojćim i projektirati nove održive građevine, projektirati oblikovno primjerene objekte, funkcionalno kroz raznolikost obogatiti sadržaje parka u službi posjetitelja sa osnovnim ciljem dužeg zadržavanja unutar objekata, izložbe, seminari, predavanja, edukacija, prostore za vrtićku i školsku djecu, promjenjiv izložbeni prostor, obraditi površine s nasadima i izraditi cjelovit krajobrazni projekt, imati u vidu iskorištenost i način korištenja prostora tijekom većeg dijela godine. Sve postojeće sadržaje obnovljene i neobnovljene obvezno ukljućiti u projekt bilo kao činjenicu urešenog prostora ili porebu za adaptacijom i obnovom kroz intervencije manjeg obima.


02. lipanj 2014


Ponuditelj koji će biti izabran dostaviti će prijedloge za arhitektonsko, urbanističko i krajobrazno rješenje koje će se ocijeniti, a prihvaćeno prema svim ili većini zadanih kriterija odabrat će se i odobriti od strane investitora kao podloga za daljnju razradu. Odabrano idejno rješenje biti će podloga za izradu idejnog i glavnog (izvedbenog) projekta. C PODACI O PROSTORU To je prostor šuma i perivoja unutar kojega su smješteni nekad rezidencijalni objekti: Novi dvorac s aneksom za potrebe boravka stranih državnika, Stari dvorac, mali sakralni objekt (kapelica Papinog blagoslova), te prateći servisni objekti s restoranom. Kompleks dvorca datira iz 19. stoljeća, a izgradili su ga članovi Teschenske loze obitelji Habsburg. Tijekom povijest, a i danas, ovo je svjetski poznato lovačko središte, koje su rado posjećivali brojni državnici, poznate i slavne osobe. U objektu bio-ekološke stanice koja je nedavno obnovljena u ponudi je smještaj za višednevne boravke posjetitelja i mogućnost korištenja multimedijalne dvorane kapaciteta 80 mjesta. Ovdje se također nalazi novootvoreni prijemni centar sa prijamom, suvenirnicom i ostalim sadržajima od interesa za posjetitelje. 1. Općenito o prostoru

Park prirode Kopački rit nalazi se na prostoru nekadašnjeg gospodarstva Belje koje je osnovano 1699. godine darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Leopolda I i otada je pod upravljanjem princa Eugena Franje Savojskog. Nakon smrti E. F. Savojskog (1736. godine) imanje je pripalo Dvoru, a od 1784. odine, po zakupu vlastelinstva postaje vlasništvo obitelji Habsburg u kojem ostaje sve do 1918. godine. Raspadom Austro-Ugarske Monarhije, gospodarstvo Belje je od 1920. godine, kao i veći dio Baranje, pripao Kraljevini SHS i proglašeno državnim dobrom, a dio od 8626 hektara proglašeno je rezervatom kralja Aleksandra Karađorđevića. Za vrijeme Kraljevine Mađarske (1941.-1944. godine), osnovana je biološka stanica "Albertina" koja je djelovala u okviru Mađarskog narodnog muzeja sa sjedištem u dvorcu Eugena Savojskog u Bilju. U tom je razdoblju izdan i znanstveni časopis "Albertina". Nakon II svjetskog rata područjem Kopačkog rita od 1959. godine upravlja Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen". Odlukom Sabora Republike Hrvatske iz 1967. godine Kopački rit postao je Upravljani prirodni rezervat, a stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prirode 1976. godine uže je područje preimenovano u specijalni zoološki rezervat, a šire u Park prirode Kopački rit. U vrijeme okupacije Baranje (1991-1997) Kopački je rit bio dio okupiranog područja preko kojeg je prelazila linija bojišnice. Nakon mirne reintegracije Baranje u hrvatski državni ustroj 1997. godine osnovana je Javna ustanova Park prirode Kopački rit sa zadaćom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti i upravljanja prostorom unutar granica Parka prirode na principima održivog razvoja.

Prostor oko Kopačkog rita obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima - ostacima naselja, dvorcima, utvrdama i crkvama što je osobitost kraja neospornih datosti.


02. lipanj 2014


2. Današnje stanje prostora 2.1 Širi prostor Osječko-baranjska županija, s površinom od 4.149 km2 (7,3% kopnenog teritorija) i 330.506 stanovnika (prema popisu iz 2001., to predstavlja oko 7.45% ukupnog stanovništva Hrvatske), jedna je od prostornovećih i naseljenijih hrvatskih županija36. Slika 2. prikazuje položaj Osječko-baranjske županije u kontekstu cjelokupnog prostora RH.


02. lipanj 2014


2.2 Uži prostor

Posjetiteljski kompleks Tikveš nalazi se u sjevernom dijelu „Parka prirode Kopački rit“. Prostor šuma i perivoja obogaćen je postojećim graditeljskim nasljeđem. Prometno je logično povezan sa cijelim parkom čija je krajnja točka u predloženom scenariju obilaska. To ga ne čini manje interesantnim već se naprotiv izvrsno uklapa u ritam posjeta kroz drugačiju ponudu i mogućnost pauze odmora i igre djece. Prostorni planovi ovih jedinica lokalne samouprave usklađeni su s Prostornim planom Parka prirode "Kopački rit". Oni su važni zbog toga što se njima obuhvaća i kontaktni prostor "Kopačkog rita" što je bitno sa stajališta zaštite prirode, ali i s gospodarskog, prvenstveno turističkog gledišta. Prostornim planom uređenja Općine Kneževi Vinogradi ("Službeni glasnik" Općine Kneževi Vinogradi broj 5/05., 5/06. i 5/09.) vezano uz kontaktni prostor "Kopačkog rita", dio prostora sjeverno od Parka prirode ocijenjen je kao vrijedan dio prirode i ucrtan je na kartografskom prikazu. Taj dio prostora štiti se planskim mjerama propisanim u Odredbama za provođenje. Dio tih mjera odnosi se na zabranu isušivanja vodenih površina, zabranu uklanjanja prirodne vegetacije na obalama Dunava i promjene prirodnog toka, osim za nužne radove na tehničkom i gospodarskom održavanju vodotoka te zabranu gradnje autorskih stupova, dalekovoda i sl. Prostornim planom uređenja Općine Bilje ("Službeni glasnik" Općine Bilje broj 8/05.) vezano uz kontaktni prostor "Kopačkog rita", dio prostora zapadno od Parka prirode ocjenjeno je kao vrijedan dio prirode i ucrtan je na kartografskom prikazu. Taj dio prostora štiti se planskim mjeramapropisanim u Odredbama za provođenje. Mjere su slične onima iz Prostornog plana uređenja Općine Kneževi Vinogradi i također uključuju zabranu isušivanja vodenih površina, zabranu uklanjanja prirodne vegetacije na obalama Dunava i promjenu prirodnog toka, osim za nužne radove na tehničkom i gospodarskom održavanju vodotoka i sl. Bitno je naglasiti da je u Prostornom planu Općine Bilje utvrđeno više građevinskih područja za naselja povremenog stanovanja, turističkorekreacijske i ugostiteljsko-turističke zone. Na taj način u kontaktnom području "Kopačkog rita"osigurano je dovoljno prostora za lociranje smještajnih kapaciteta i ostalih sadržaja za razvoj turizma. U obuhvatu Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 8/05., 5/09., 12/10. i 12/12.) je 0,3% površine Parka prirode, ali taj Plan tretira veći dio prostora južno od rijeke Drave koji se nalazi u južnom kontaktnom području "Kopačkog rita". Dijelom se radi o izgrađenoj strukturi gradskog naselja Osijek (istočna industrijska zona, riječna luka, planirane infrastrukturne građevine vezane uz pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada itd.), a dijelomo šumskim površinama koje se nalaze u poplavnom području. Dio pojasa uz desnu obalu Drave u kontaktnom području Parka prirode Prostornim planom uređenja Grada Osijeka utvrđen je kao osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz.


02. lipanj 2014


2.3 Funkcionalna shema danas Današnji ulaz kompleks ima nekoliko funkcionalnih dijelova koji odvojeno samo djelomično funkcioniraju, posjtiteljska komponenta zanemarena je ili samo djelomično realizirana. Cestovni odvojak s pristupne ceste) s ostalim građevinama također nije u potpunosti definiran. Aneks novog dvorca korisi uprava parka, restoran se povremeno koristi u funkciji je objekt bio-ekološke stanice, a ostali su objekti zanemareni. Prigovori na današnje stanje prvenstveno se odnose na nefunkcioniranje ili djelomično funkcioniranje prostora. Mnoge funkcije nisu zadovoljene na održiv način i problemi su vidljivi. Nužna je revizija prometnog rješenja ulaznog sklopa kako bi se odgovorilo stvarnom broju vozila na predmetnoj lokaciji. Očekivano povećanje ukupnog broja vozila i povećanje broja autobusa provciraju organizaciju parkirališta i potrebu povećanja današnjeg kapaciteta koji nije kvalitetno rješen. Problem su i vozila parka za koje je potrebno izgraditi garažni prostor s priručnim servisnim prostorom. Ugostiteljski sadržaj nema posebne funkcije kao niti dodatne sadržaje što zadovoljava sadašnje portrebe te bi ga trebalo djelomično adaptirati i izvesti nužne radove na obnovi. Domarska kuća je u funkciji. U oblikovanju krajobraza očekuje se nova valorizacija uz zadržavanje postojećih kvaliteta kroz stručni pristup, obvezno krajobraznog arhitekta. Općenito zatečeni prostor i prostor neposrednog susjedstva u Parku trebaju u budućnosti ostvariti bolju komunikaciju u prometnom, oblikovnom i sadržajnom smislu čineći na taj način logičnu nedjeljivu cjelinu. 2.4 Obuhvat i temeljni podaci Prostor obuhvata i njegove granice čine šume, perivoj i dijelovi uz ceste i prosjeke. Šume čine 5,94 ha, površina kompleksa perivoja je 7,90 ha te dijelovi značajni za krajobrazni sklop čine 1,49 ha. Ukupna površina iznosi 113.416,00 m2. Granice korištenja zemljišta podudaraju se i s granicama vlasništva zemljišta. Vlasnik zemljišta je REPUBLIKA HRVATSKA i kvalificiran je kao zemljište s građevinama i " šumsko zemljište ".


02. lipanj 2014


PRIKAZ ZONE OBUHVATA 2.5 Parcela i građevine Površinu obuhvata uključuje K.O. Lug k.č. 1772, 1773,1774, 1775, 1776, 1777, 1778, 1779, 1780 i 1781. Navedeno je vidljivo na prikazu zone obuhvata. Građevine na parceli su stari Dvorac, novi Dvorac s aneksom, kapelica, restoran, kotlovnica, kuća domara – lugarnica, bunar i prečistać vode, garderoba i kupaona, centar veze i antenski stup.


02. lipanj 2014


PRIKAZ PARKOVNE I ŠUMSKE POVRŠINE (tamno zeleno)


02. lipanj 2014


2.6 Prirodni uvjeti Prostor Kopačkog rita je poplavno područje zaobalja Dunava. To je prostrano prirodno vlažno područje u kojem se zbog meandriranja tokova, poplava, zasipanja i ostalih morfoloških promjena razvio splet rukavaca, kanala i naplavnih površina obraslih močvarnom vegetacijom i šumom. 2.7 Sastav zemljišta Uspoređujući površine Parka prirode razvrstane po kategorijama zemljišta uočava se razlika između podataka od prije 10 godina i sada. Nastala razlika odnosi se na trščake. Jedan od razloga je moguće različito tumačenje odredbi pravilnika o uređivanju šuma. Drugi razlog je slijedeći. U Pravilniku se trščaci decidirano ne spominju kao neka posebna kategorija zemljišta. Prijašnjim uređivanjem svrstani su u kategoriju neplodnog zemljišta, odnosno zemljišta koje je trajno izgubljeno u smislu obraslosti (vodotoci, kanali, površine pod građevinskim objektima i sl.). Trščaci to nisu, oni imaju svoj razvoj u druge oblike obraslosti vegetacije. Na brojnim mjestima u parkuuočeno je da s vremenom površine trščaka obrasta pionirska šumska vegetacija. U praksi šumarstva nalazimo na primjere promjene kategorije zemljišta iz razloga nastalih promjena prirodnih procesa. Upravo i iz tih razloga se vrši inventarizacija svakih 10 godina, da se ustanovi da li je došlo do kakovih promjena u prirodi i kojih, te u kom obimu. Novim osnovama gospodarenja trščaci su stvrstani u neobraslo neproizvodno zemljište. 2.7.1. Pedologija 2.7.1.1 Orografske i hidrografske prilike Područje parka prirode Kopački rit pripada Panonskoj ravnici koja je u neogenu bila ispunjena vodom tzv. Panonskim morem, a u pleistocenu ono je potpuno isčezlo. U makroreljefu je to poloj rijeke Dunav od oko 83 metara nadmorske visine. Visinske razlike mezoreljefa variraju oko 0,3 metra. 2.7.1.2. Geografija tla

S pedološkog gledišta Kopački rit i ostalo područje poloja predstavlja specifičnost jer je relativno malo, prema ostalim fiziografskim jedinicama u okružju, izmjenjen bioekološki sustav. Međutim prijeti opasnost od promjena u blizini rezervata jer svako pa i najmanje uplitanje sa strane odražava se na takav jedan prirodni sustav. Kartiranjem su utvrđena ova tla: aluvijalna karbonatna oglejena tla, hipoglej mineralni i humozni, amfiglej mineralni i humozni. Specifične hidrološke prilike Kopačkog rita uvjetovale su postanak amfiglejnih tala koja se nešto razlikuju od amfiglejnih tala ostalog dijela Istočne Slavonije. Naime, profilna dreniranost i kombinirano vlaženje, je ovdje posljedica trajno visokih podzemnih voda, koje su ujedno i “nepropusni sloj”


02. lipanj 2014


površinskim vodama, za razliku od nepropusnog sloja- teže teksture i loše strukture (preko 30-40% gline).

Zbog specifičnih bioekoloških uvjeta istraženi su neki aspekti mikrobiološke aktivnosti za površinske slojeve tj. horizonte do oko 80 cm dubine, uključujući i površinski sloj ili “dno” kopačkog jezera, te vode Kopačkog rita (Vidaček, 1975). Iako jednokratna mikrobiološka istraživanja ona orjentaciono prikazuju stanje. Hipoglej u centralnom dijelu rita pokazuje osrednju do vrlo dobru zastupljenost aeorobnih fiksatora dušika od 0-15 cm dubine, dok dublje tj. 15-70 cm dubine zastupljenost je slaba. Podaci o tlu Karakteristike tala Bodovi 1. Mehanički sastav (M) pijesak, glina, pjeskovita i praškasta glina 0–5 ilovast pijesak, glinasta ilovača 6–10 pjeskovita ilovača, praškasta ilovača, ilovača 11-15 2. Struktura tla (S) bezstrukturno 0-5 poliedrična struktura (Ř 1-5 mm) 6-10 poliedrična i graškasta 11-15 3. Propusnost (P) ekstremno propustljivo 0-5 jako propustljivo 6-10 normalno propustljivo 11-15 slabo usporeno 6-10 jako usporeno i nepropustljivo 0-5


02. lipanj 2014


4. Dubina tla (D) plitko (0-30 cm) 0-5 srednje duboko (30-40 cm) 6-10 srednje duboko (40-70 cm) 11-20 duboko (> 70 cm) 21-25 5. Humus (Hu) dubina humusnog horizonta < 10 cm 0-5 dubina humusnog horizonta 11-20 cm 6-10 dubina humusnog horizonta 21-40 cm 11-15 6. Hraniva (NPK) (Hr) slaba opskrbljenost 0-5 srednja opskrbljenost 6-10 dobra opskrbljenost 11-15 Podzemne vode, suvišnih površinskih voda, slabe profilne dreniranosti i periodičnih poplava uvjetuju razvoj hidromorfnih tala (Vidaček 1975). Trajne stajaće vode, konkretno kopačko jezero uvjetuje razvoj subhidričnih tala.


02. lipanj 2014


2.8 Seizmika Mjere zaštite od potresa

Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničkogranevinskih mjera. Obveza uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati pravnim normama. »Karte potresne opasnosti za RH«, koja je nužna za određivanje nacionalno odredivih parametara za primjenu cijelog niza konstrukcijskih eurokodova (Eurokod 1990-1999), čija će primjena osigurati buduću gradnju primjereno seizmički otpornih granevina. Urbanističko planiranje jedan od primarnih preventivnih aktivnosti zaštite od štetnih djelovanja potresa mora biti stručno kod izrade prostorno planske dokumentacije. U dokumentima prostornog urenenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjenju povredljivosti urbanih struktura te moraju biti sadržani u koncepcijama i rješenjima, od prostornih planova područne samouprave (Prostorni planovi županija, odnosno gradova) do prostornih planova lokalne samouprave (prostorni planovi uređenja velikog grada, gradova odnosno općina, Urbanistički planovi uređenja i Detaljni planovi uređenja), kod utvrđivanja uvjeta uređenja prostora prilikom izdavanja lokacijske dozvole, u procesu uređivanja zemljišta te na kraju kod same izgradnje građevina. Kao potvrda primjene prostornih normativa i standarda u prostornim planovima, te su mjere najočitije, pored ostalih u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgranenih površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu Urbanističkih i Detaljnih planova uređenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj građevina i prometnica, maksimalne propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce), iz kojih je čitljiva potvrda o mogućnostima djelovanja zaštite i spašavanja na tim područjima obuhvata prostornih planova. Potrebno je naglasiti nužnost izrade dodatnih kriterija za dozvoljivo opterećenje prostora u odnosu na potrebe stanovništva, proizvodne kapacitete, prometnu i ostalu infrastrukturu, tehnološke i ekološke standarde, alternativne i obnovljive izvore energije, upravo u cilju sanacije posljedica razornih djelovanja potresa i zbrinjavanja stanovništva. Lokacija zahvata nalazi se u VII i VIII zoni maksimalnih intenziteta potresa prema MCS ljestvici.


02. lipanj 2014


Procijena ugroženosti od potresa za povratni period od 500 godina Državne uprave za zaštitu i spašavanje.


02. lipanj 2014


2.9 Reljef

Prostor Osječko-baranjske županije pretežno je nizinski, a u formiranju današnjeg reljefa važnu su ulogu imali riječni tokovi Dunava, Drave i Save, te njihovi pritoci. Zbog tokova dviju rijeka, posebno Dunava, koji povremeno svoje visoke vode prelijeva u korito Drave, nastalo je i specifično močvarno područje Kopačkog rita.U nizinskom reljefu županije od geomorfoloških oblika izdvajaju se: 1) naplavne (aluvijalne) ravni; 2) riječne terase; 3) fluvio-močvarne nizine; 4) lesne zaravni; te 5) prigorsko područje. Nadmorske visine terena naplavnih ravni su na oko 93-94 m, dok je najniža točka na ušću Drave u Dunav na 82 m n.v. Povišenija područja lesnih zaravni (Đakovački ravnjak, Baranjska lesna zaravan i Erdutsko brdo) agrarno su najvrjednija područja, te stoga i prostori tradicionalno najveće naseljenosti. Najviši vrh županije je na Krndijskom prigorju, na području Metrsko brdo, visine 606 m.

Reljefna karta Osječko-baranjske županije


02. lipanj 2014


2.10 Hidrogeološke i hidrološke značajke

Poplavno područje Kopački rit omeđeno dvijema velikim rijekama Dravom i Dunavom predstavlja iznimno močvarno stanište ispresjecano jezerima, barama, kanalima i prostranim područjima obraslih tršćacima. Šumska vegetacija predstavlja stanište mnogobrojnih ptica gnjezdarica i odmorište i hranilište migratornih vrsta tijekom selidbi i zimovanja. Ovo područje periodički plavi te postaje izuzetno mrjestilište riba Dunava i donjeg toka Drave. Sastav faune je bogat i ovisi o režimu poplava koji dinamično mijenja krajobraz Kopačkog rita tijekom godine. Područje je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode 1967. godine kada postaje Park prirode sa užim područjem zoološkog rezervata i ostalim prostorom gospodarskih šuma. Ovo močvarno stanište je od međunarodne važnosti te je upisano u tzv. Ramsarski popis. Time ovaj lokalitet dobiva status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo cijelog čovječanstva, a prostire se na površini od 17.700 ha. Klimazonalnost vegetacije ne dolazi ovdje do izražaja u nizinskom području jer se razvija pod utjecajem jačih pedogenetskih faktora: visokom podzemnom vodom i poplavama rijeka. Zonalnost se javlja samo na višim usponima nizinskog mikroreljefa (tzv. grede) izvan dohvata podzemne vode. Vodni režim rijeka ovisi o količini oborina koja je u toku godine umjerena i nema veći utjecaj na povećanje vodostaja. Zato rijeke ovdje teku sporo stvarajući okuke, ade i sprudove. Pritjecanje voda iz planinskog područja izvan Panonske nizine, izrazito je u proljeće kada se otapa snijeg. Vodostaj je tada najviši, a u ljeto i zimi je vrlo nizak. Za ovo područje naročito su važne: oborinske, poplavne i podzemne vode. Procjena bilance voda na području Parka prirode Kopački rit

SUŠNO RAZDOBLJE OZNAKA OPIS KOMPONENTE m3/god

U1 OBORINE PALE NA PODRUČJE 12.000.000 U2 DOTOK POVRŠINSKIH VODA IZ DUNAVA 358.500.000 U4 DOTOK PUTEM CRPNIH STANICA I USTAVE SAKADAŠ 2.500.000 I1 EVAPORACIJA I EVAPOTRANSPIRACIJA -17.600.000 I2 ISTJECANJE POVRŠINSKIH VODA U DUNAV - 355.400.000

KIŠNO RAZDOBLJE

OZNAKA OPIS KOMPONENTE m3/god U1 OBORINE PALE NA PODRUČJE 12.000.000

U2+U3 DOTOK POVRŠINSKIH VODA IZ DUNAVA I DRAVE 79.000.000.000 U4 DOTOK PUTEM CRPNIH STANICA I USTAVE SAKADAŠ 950.000.000 I1 EVAPORACIJA I EVAPOTRANSPIRACIJA - 22.000.000

I2+I3 ISTJECANJE POVRŠINSKIH VODA U DUNAV I DRAVU - 79.940.000.000

Iz navedenog je vidljivo da su odnosi veličina sušnog i vlažnog razdoblja veliki.

Važno je napomenuti da su procijenjeni podaci značajno opterećeni mogućom greškom i da služe samo kao orjentaciona vrijednost sušnog i vlažnog ekstrema. Svakako da je realnost potpuno drugačija i predstavlja godišnje vrijednosti koje se kreću između navedenih ekstrema. Kako su odnosi navedenih veličina značajni, a


02. lipanj 2014


godišnje vrijednosti zavise od brojnih naprijed opisanih faktora, ova bilanca svake godine znatno varira vjerojatno sa višekratnikom realnih odnosa tih vrijednosti. Karakteristični vodostaji Dunava i Drave

KARAKTERISTIKA VODOTOK MJESEC

GOD STANICA I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

MIN.

DUNAV-BEZDAN

1431 1568 1692 2238 2252 2373 2100 1715 1385 1282 1340 1387 -

DRAVA-BELIŠĆE

291 302 318 428 530 623 528 420 354 316 313 313 -

DUNAV-BOGOJEVO

1803 1902 2085 2746 2775 3018 2659 2230 1800 1671 1747 1812 -

SR.

DUNAV-BEZDAN

1943 2069 2327 2825 2856 2924 2850 2370 1863 1622 1680 1872 2268

DRAVA-BELIŠĆE

389 410 465 602 760 816 741 600 516 482 478 433 558

DUNAV-BOGOJEVO

2365 2479 2772 3392 3529 3624 3485 2939 2373 2097 2179 2352 2800

MAKS.

DUNAV-BEZDAN

2711 2784 3349 3433 3529 3626 3929 3350 2570 2170 2213 2641 -

DRAVA-BELIŠĆE

556 609 724 894 1081 1096 1088 902 855 791 774 648 -

DUNAV-BOGOJEVO

3152 3208 3753 4042 4238 4285 4522 3924 3151 2695 2800 3139 -

U posljednjih pedesetak godina pojavili su se trendovi snižavanja protoka i

vodostaja kao i smanjenje pronosa suspendiranog i vučenog nanosa. Dok se za trendove snižavanja protoka i vodostaja na Dunavu i Dravi kod Kopačkog rita za sada može reći da nisu ni značajni niti zabrinjavajući, za trendove smanjenja pronosa suspendiranog i vučenog nanosa može se ustvrditi da su zančajni. Pri tome treba biti svjestan činjenice da su saznanja o promjenama količina pronosa nanosa nepouzdana. Poznato je naime da smanjenje pronosa nanosa, tj. sadržaja nanosa uzvodno, izaziva povećanu eroziju dna i obala korita nizvodno. Kako se ne raspolaže s pouzdanim i brojnim te kontinuiranim mjerenjima, obije vrste nanosa, nije moguće donijeti čvrste i znanstveno zasnovane zaključke.

Vrlo je vjerojatno da će se trendovi smanjenja protoka i vodostaja nastaviti. Ujedno se čini izvjesnim da će se unos nanosa u Kopački rit smanjivati, što bi moglo značiti da nema opasnosti od njegovog masovnijeg zasipavanja. Pri tome treba biti svjestan činjenice da su masovne morfološke promjene moguće jedino i isključivo tijekom nailaska ekstremno velikih voda. Jedna velika voda može nataložiti ili erodirati bitno više materijala nego što se to može dogoditi tijekom dugogodišnjeg razdoblja sa srednjim ili uobičajenim velikim vodama.


02. lipanj 2014


Površinske vode Osječko-baranjske županije 2.11 Klimatski podaci 2.11.1 Općenito

Prema Köppenovoj klasifikaciji ovo područje nosi oznaku «cfwbx”. Oznaka c označava toplu, umjereno kišnu klimu. Oborine su u ovom tipu klime podjednako raspoređene tijekom čitave godine (oznaka f) uz to da manje količine padnu u hladnom dijelu godine (w). Glede najtoplijeg mjeseca (srednja mjesečna temperatura zraka je ispod 22°C) oznaci klime se dodaje slovo b, a budući da tijekom godine postoje dva izražena maksimuma oborina (rano ljeto i kasna jesen), na kraju klimatske formule dodaje se slovo x”. Za analizu klimatskih prilika korišteni su podaci za meteorološke postaje Brestovac Belje i Osijek dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu.


02. lipanj 2014


Prikaz osnovnih klimatoloških značajki šireg područja

Kopački rit se nalazi na jugoistočnom dijelu Baranje koja predstavlja jasno izdvojenu geografsku cjelinu Istočnohrvatske ravnice. Površina Baranje u Hrvatskoj iznosi 1147 km2 a proteže se između suhozemne državne granice s Mađarskom na zapadu i sjeveru, Drave na jugu i Dunava na istoku.

Baranja je nizinski kraj u kojem najveća nadmorska visina ne prelazi 243 mnm (najviši vrh Banskog brda). Reljef je vrlo mlad. Pretežno je prostor Baranje građen od holocenskih i mlađih pleistocenskih sedimenata. U razvoju današnjeg reljefa bitnu ulogu odigrale su klimatske promjene od kraja pleistocena te ranija tektonika. Oba su spomenuta čimbenika utjecala na različite morfološke procese koji su oblikovali današnji reljef Baranje (Sić, 1975.).

Naplavne ravni, oblikovane u aluviju, zauzimaju 63% područja Baranje. Podzemne vode se nalaze u blizini površine terena što utječe na visoku vlažnost tla. Sredinom devetnaestog stoljeća veliki dio Baranje bio je često plavljen. Od tada pa do sredine dvadesetog stoljeća poduzeti su opsežni melioracijski radovi te izgradnja nasipa uz Dunav i Dravu čime je veliki dio Baranje zaštićen od poplava. Kopački rit u tom je smislu pretrpio najmanje promjena u odnosu na prirodno stanje, što se danas pokazalo kao izvanredno dobro. Ekološka ravnoteža i biološka raznolikost sačuvali su se na tako visokoj razini da se ovaj prostor smatra jednim od najvrjednijih vlažnih, ravničarskih područja u Europi.

Naplavne ravni Baranja izgrađene su od pijesaka, pretaloženog prapora i gline. Drava i Dunav mijenjali su položaj svog korita tijekom vremena. Starija, holocenska terasa rijeke Drave nalazi se od naselja Jagodnjak do Vardarca i Kopačeva. Od niže naplavne ravni odijeljena je strmim odsjekom visine 3 do 4 m. Mlađa nizinska terasa Drave niža je od spomenute starije holocenske terase. Odijeljena je od nje strmim odsjekom visine 3 do 5 m. 2.11.2 Utjecaj na klimu Neosporan je utjecaj šuma na klimu, odnosno na režim oborina. Poznato je da područja sa više šuma redovito imaju više oborina. Klimozaštitna funkcija šume je to važnija što je šumovitost nekog područja manja. To naročito dolazi do izražaja u žitorodnim ravničarskim krajevima, gdje se gotovo od svakog stabla očekuje klimatski utjecaj, što naročito dolazi do izražaja u slučaju ove gospodarske jedinice. Ove šume se protežu neposredno uz velike komoplekse poljoprivrednog zemljišta i u ovom smislu imaju nemjerljiv i nezamjenjiv utjecaj na klimu u ovom području. S obzirom da se radi o području kontinentalne klime, šume su značajne u pogledu ublažavanja neugodnih temperaturnih ekstrema.


02. lipanj 2014


S obzirom da je svaka građevina izložena je utjecaju vremenskih prilika, stoga je poznavanje klimatskih obilježja lokaliteta od izuzetnog značaja u fazama planiranja, projektiranja, izgradnje i uporabe objekta. Isto su tako prosječni i ekstremni meteorološki uvjeti značajni za ocjenu utjecaja predmetnog objekta na okoliš. Ovisno o vrsti i namjeni objekta elementi klime koje je potrebno analizirati slični su. Navodimo neke meterološke parametre za projektiranje. Tablica 1. Srednje sezonske i godišnje temperature zraka (oC), razdoblje 1961.-1990. Mjesto Zima Prolj. Ljeto Jesen God. Osijek 0,4 11,3 20,3 11,1 10,8 Brest. Belje 0,3 11,1 20,0 10,9 10,6 Tablica 2. Najniža srednja dnevna temperatura zraka koja je prekoračena u n dana i najniža srednja dnevna temperatura zraka (MIN), razdoblje 1961.-1990. Mjesto Broj dana prekoračenja najniže temperature - n

1 1,5 2,5 4 6 9 13 20 MIN Osijek -12,1 -11,3 -10,0 -8,4 -7,1 -5,7 -4,7 -3,0 -18,9 Brestovac-Belje -12,8 -11,6 -10,2 -8,6 -7,2 -5,8 -4,6 -3,0 -17,6 Tablica 3. Najviša srednja dnevna temperatura zraka koja je prekoračena u n dana i najviša srednja dnevna temperature zraka (MAKS), razdoblje 1961.-1990. Mjesto Broj dana prekoračenja najviše temperature - n

1 1,5 2,5 4 6 9 13 20 MAK Osijek 27,2 26,8 26,3 25,7 25,2 24,6 24,1 23,2 30,5 Brestovac-Belje 27,4 26,6 26,0 25,4 25,0 24,4 23,8 23,0 29,1 Tablica 4. Standardna vanjska projektna temperatura zraka Osijek -13,3 Brestovac-Belje -13,8 Tablica 7. Srednje sezonske i godišnje količine oborine (mm) i maksimalne dnevne količine oborine (mm), razdoblje 1961.-1990. Mjesto Količine oborine [mm] Maksimalne dnevne količine oborine [mm]

Zima Prolj. Ljeto Jesen God. Zima Prolj. Ljeto Jesen God. Osijek 138,7 157,1 211,3 143,4 650,5 35,6 50,6 101,2 45,5 101,2 Brestovac-Belje 121,8 152,7 201,5 131,5 607,4 30,4 49,5 71,0 45,5 71,0 Tablica 8. Srednja sezonska i godišnja relativna vlažnost zraka (%) i tlak vodene pare (hPa), razdoblje 1961.-1990. Mjesto Relativna vlažnost [%] Tlak vodene pare [hPa]

Zima Prolj. Ljeto Jesen God. Zima Prolj. Ljeto Jesen God. Osijek 88 75 73 82 80 5,9 10,3 17,5 11,3 11,2 Brestovac-Belje 87 73 72 81 78 4,8 8,4 14,3 9,3 9,2

Padalinsko područje nizinske (panonske) Hrvatske dobiva od 1200 mm na zapadu (npr. Karlovac 1116 mm) do oko 600 mm na sjeveroistoku Slavonije i Baranji (npr. Vukovar 646 mm).


02. lipanj 2014


Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske na kojem prevladava umjereno kontinentalna klima. Ona se s obzirom na prostorni po-ložaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena intenzivne i česte. Prema Köppenovojklasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu kakva prevlada u velikomdijelu umjerenih geograf-skih širina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C te srednje tempe-rature najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C. Obilježje ove klime je da tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci. Oborina je više u toplom dijelu godine, a njezine prosječne godišnje količine kreću se od 700-800 mm. U Osječko-baranjskoj županiji najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Na cijelom području Županije izražena je homogenost klimatskih prilika, što je posljedica reljefnih obilježja (pretežito ravničarski reljef), dok se određene mikroklimatske diferencijacije mogu javiti na područjima Baranjske planine, Erdutskog brijega te zapadnih dijelova Županije (krndijskog i diljskog pobrđa). Na području Osječko-baranjske županije, odnosno na širem području istočne Slavonije godišnje se može očekivati prosječno 1.800-1.900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290-1.350 sati. 1. Učestalost pojavljivanja različitih smjerova vjetra(%) u 7,14 i 21 sat (a) i ukupno (b)

2. Srednja godišnja jačina vjetra (m/s) po smjerovima u 7, 14 i 21 sat (a) i ukupno (b)


02. lipanj 2014


Dijagram 3. Godišnji hod srednje jačine vjetra

Iz dijagrama 1, 2 i 3 mogu se uočiti osnovni pokazatelji vjetrovnog režima. Jačina vjetra je u prosjeku oko 2 Beauforta gotovo neovisno o smjeru vjetra, s jasno izraženom pojavom jačeg vjetra iz sjeverozapadnog kvadranta. Tijekom dana podjednaka je učestalost pojedinih smjerova vjetra te nema izrazitih lokalnih utjecaja. Srednja jačina vjetra, neovisno o smjeru prikazana je na dijagramu 3 iz kojeg je vidljiv proljetni maksimum u jakosti vjetra u travanju.


02. lipanj 2014


2.12 Biljni svijet i životinjski svijet 2.12.1 Biljni svijet

Na području Kopačkog rita razvijaju se različiti tipovi vegetacije. Od šumskih zajednica najveće površine prekrivaju šume bijele vrbe, a na nešto višim terenima razvija se šuma bijele vrbe i crne topole, dok se na još uzdignutijim mjestima nalaze šume crne i bijele topole. Na širem području Kopačkog rita nalaze se i hrastove šume, i to na nižim terenima šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke, a na gredama zajednice hrasta lužnjaka i graba. Najveće površine u ritu prekriva vodena i močvarna vegetacija s mnogobrojnim zajednicama od kojih su najrasprostranjeniji tršćaci i zajednice visokih šaševa koje ujedno daju i karakterističan ritski izgled.

Više od 40-tak do sada registriranih biljnih vrsta 53 govori o velikoj vegetacijskoj raznolikosti tog područja i predstavlja posebnu ekolo�ku vrijednost budući su slična područja u Europi uglavnom nestala uslijed melioracija i utvrđivanja riječnih korita.

Šume

Između čovjeka i njegovog okoliša postoji određena povezanost jer međusobno direktno ili indirektno utječu jedni na druge. Veoma bitan činilac tog okoliša su šume koje zajedno sa ostalom biljnom florom i faunom čine jedinstveni ekosustav jednog područja, na koji čovjek svjesno ili nesvjesno utječe, mijenja ga, štiti ili uništava već prema svijesti o tome, koliko mu je taj okoliš važan.


02. lipanj 2014


Kod stanovništva je ta svijest o korisnim funkcijama šuma u posljednje vrijeme znatno pojačana, tako da sada njihova zaštita, čuvanje od sušenja i propadanja i sprečavanje daljnjeg smanjenja šumskih površina postaju važniji od gospodarskih koristi. Smanjivanje šumskih površina značajno mijenja već izražene klimatske karakteristike područja, a mijenja se i kultura čovjekovog života, kojim šuma često služi kao sportski, turistički ili estetski objekt interesa. Prisustvo šuma u ovom nizinskom području značajno obogaćuje siromaštvo pejzaža velikih poljoprivrednih kompleksa, a uz estetski ugođaj one bitno utječu ostalim već opisanim karakteristikama na unapređivanju čovjekova okoliša. Ekološki problemi u kopnenom dijelu biosfere svakim su danom sve veći. Poteškoće se javljaju u povećanom onečišćavanju okoliša, što je posljedica gotovo svih djelatnosti suvremene tehničke civilizacije. Šume sa svojom sposobnošću pročišćivaća zraka zadržavaju na površini lišća i iglica, većoj od 7 do 15 puta od površine u kojoj raste šuma, velike količine otrova. Velike količine otrova koje se nalaze u vodi zadržava rahlo i živo šumsko tlo, što uvjetuje čistu vodu šumskih izvora i podzemnih tokova. Zbog tog svojstva šuma je indikator stanja onečišćenosti biosfere koja upozorava čovjeka na opasnost koja mu prijeti od suvremene tehničke i atomske civilizacije.

Pored zaštitne funkcije šuma, u smislu unapređenja ljudskog okoliša, šuma ima i veliku estetsku funkciju. Pod estetskom funkcijom šume razumijevamo lijep izgled krajolika koji je oplemenjen prisutnošću šume. Šuma u krajoliku uvjetuje sklad i ljepotu. Pejzaž bez šume je redovito dosadan i prostor djeluje siromašno. Tijekom 2013. godine u biološku obnovu šuma planira se uložiti 1.990.280,00 kn. 2.12.2 Životinjski svijet

Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pruža povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralježaka od kojih je do sada utvrđena nazočnost preko 400 vrsta, no, s obzirom na nepotpuna istra�ivanja očekuje se puno veći biodiverzitet beskralje�aka. Područje Kopačkog rita kao jedno od najvećih poplavnih područja Dunava i Drave jedno je od najvećih europskih mrijestilišta ribe. Utvrđeno je 44 vrste riba, a brojnošću se ističu šaran, štuka, som, smuđ, te u posljednje vrijeme babuška i srebrni karas.

Osnovnu prepoznatljivost Kopačkom ritu daju ptice. Do sada je zabilje�eno 285 vrsta ptica od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu.54 U izuzetno velikim kolonijama su čaplje, obični galeb, bjelobrada čigra, veliki vranac i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca, 30 pari crnih roda, 4-5 pari stepskog sokola, 40 parova bijelih čapljica, te oko 100 pari divljih gusaka, vrste koje su ugrožene u svjetskim i europskim razmjerima. Osim toga, izuzetno je velika populacija patke njorke, jedne od najugroženijih europskih vrsta.

Kopački rit je svjetsko poznato stani�te običnog jelena tzv. beljskog jelena, čija populacija je trostruko veća nego u najboljim europskim stani�tima.

Zbog velike biološke raznolikosti, posebno ptica močvarica, Park prirode Kopački rit je od 1993. godine uvr�ten u Popis međunarodno značajnih močvara sukladno Ramsarskoj konvenciji (koja se u RH primjenjuje od 1995. godine).


02. lipanj 2014


Utjecaj na faunu i divljač

Šume su boravišta i izvor prehrane brojnim životinjskim vrstama od kukaca i ptica do krupne divljači, čineći zajedno i međusobno povezani jedinstveni ekosustav koji čovjek svojim djelovanjem može lako narušiti ali i održati u ravnoteži. Povećanjem ljudske populacije raste industrijska proizvodnja, krče se velike šumske površine radi potrebe za drvetom kao sirovinom. Sudbinu šuma prati i smanjenje brojnosti i učešća životinjskog svijeta pri čemu su posebno reducirane pa i nestale brojne biljne i životinjske populacije nakon intenzivnog korištenja insekticida i pesticida u poljoprivredi. Određeni broj ovih organizama je bio dio hranidbenog lanca za krupnu divljač. Areal kretanja divljači nakon postavljanja zaštitnih ograda ograničen je samo na boravak u ovim šumama. Šume su posebno značajne za opstanak svih vrsta divljači. Za vrijeme poplave u susjednim ritskim šumama skoro čitav potencijal divljači prelazi na ovo zaštićeno područje koje tada pruža zaštitu i daje ishranu toj divljači, dok se voda ne povuče iz rita. U takvim vremenskim razdobljima koja ponekad traju po nekoliko mjeseci brojnost divljači se višestruko uveća, pa su te šume izložene znatnim štetama osobito ako se ne osigura dopunska ishrana. 2.13 Lovstvo

Zakon o lovu razvrstava lovišta na vlastita (ustanovljena na vlastitom zemljištu) i zajednička (ustanovljena na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita) lovišta. Na području Osječko - baranjske �upanije Odlukom o ustanovljavanju zajedničkih lovišta objavljenom u "Županijskom glasniku" (broj 5/96. - pročišćen tekst), a prema Zakonu o lovu, ustanovljeno je 71 zajedničko lovište. Provedbom navedenih zakonskih propisa usljedilo je povećanje za 12 zajedničkih lovišta koja se nalaze na području Osječko - baranjske Županije, tako da se sada na području Županije nalazi 83 zajednička lovišta. Od tog se broja na reintegriranom području nalazi 28 lovišta. Na području Osječko-baranjske Županije ustanovljeno je i 15 državnih lovišta i 6 uzgajališta divljači. Ukupna površina ustanovljenih otvorenih lovišta i uzgajališta je 117.078 ha. Njima gospodari Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj - Hrvatske šume. Lov je moguće organizirati i na visoku divljač. Osim lova i ribolova Uprava posjetiteljima se nudi više kraćih i kombiniranih pješačkih obilazaka (čamcima ili upravo nabavljenim vlakom za prijevoz posjetitelja).


02. lipanj 2014


Državna lovišta na području Osiječko-baranjske županije 2.13.1 Ribolov

Sportski ribolov na području Osječko-baranjske Županije bilježi svoj razvoj početkom ovog stoljeća. Svoja staništa ima više od dvadesetak vrsta ribe, a najbrojnije i najkvalitetnije vrste su kečiga, smuđ, som, šaran i štuka.


02. lipanj 2014


Tijekom 2012. godine na području Parka prirode vršena su daljnja istraživanja ihtiofaune, odnosno obavljena su uzorkovanja na području Posebnog zoološkog rezervata (Kopačko jezero, kanal Čonakut, Novi kanal i jezero Sakadaš). Svi podaci su obrađeni i pohranjeni u bazu podataka Ustanove 2.14 Turizam

Globalno se može konstatirati kako Osječko-baranjska županija zbog povoljnog geoprometnog položaja, ugodne umjereno-kontinentalne klime, brojnih rijeka i jezera, te šuma i plodne zemlje, ima mogućnosti za razvoj mnogih selektivnih vrsta turizma. Glavna turistička ponuda ovog područja pored Bizovačkih toplica, koje predstavljaju okosnicu zdravstvenog turizma, može biti športsko-rekreacijski i seoski turizam, ribolov u visokim i niskim vodama, te lov na nisku i visoku divljač, osobito u području Baranje, čiju kruno turističke privlačnosti čini svakako Park prirode Kopački rit.

S obzirom da je područje posjetiteljskog kompleksa pod strogim režimom zaštite prirode, potrebno je na svaki način izbjeći moguće konflikte planiranjem takvih oblika turizma koji omogućuju da se ovaj prirodni fenomen koristi na adekvatan način, ali da se u smislu održivog razvoja ne ugrožavaju njegove osobitosti, niti dovede u pitanje njegov opstanak i zaštita. Kopački rit, kao potencijalnu turističku destinaciju, potrebno je, također, promatrati u interakciji sa užim i širim okruženjem u smislu turističke ponude i potražnje. Ekoturizam je vrlo brzo postao izvor inspiracija za novu prodaju u suvremenom marketingu za što na lokaciji postoji realan potencijal. Turisti u ekoturizmu moraju biti duboko svjesni njihove snage zagađivanja dok borave u destinaciji. To zahtijeva značajne promjene u stavovima i ponašanju kako bi se respektirala lokalna kultura i okoliš. Posjetioci moraju biti detaljno upućeni i informirani o mogućnostima i obilježjima destinacije načinu ponašanja kako bi se smanjilo zagađenje njihovim boravkom, te o mogućnosti smještaja i drugim pogodnostima destinacije. Počeci se ruralnog turizma povezuju s putovanjima kraljevskih porodica, europske aristokracijei i visoke bur�oazije na selo koje im je postalo novi objekt interesa. Do kraja 18. stoljeća odlazak visoke klase na selo bio je pravi model usmjeravanja na prirodu, kao odraz težnje za iskustvom u prirodi koja je ostala zabilježena u mnogim umjetničkim djelima poznatih slikara i pisaca toga doba. U 19. stoljeću, posebno u drugoj polovici, najviše se odlazilo u Švicarsku gdje je ruralni turizam bio u stalnom rastu, a temeljio se na alpskom penjanju ili pješačenju i zdravstvenim tretmanima. Slavonska i baranjska sela posebno su zanimljiva po svojim etnografskim obilježjima. Po bogatstvu su poznate narodne nošnje, seoske kočije, svatovske zaprege, glazbeni instrumenti, vezeni jastuci, ručnici i drugi proizvodi iz kućne radinosti, dok posebnu gastronomsku atrakciju predstavljaju slavonsko-baranjska jela i pića, od poznatog kulena i fiš-paprikaša do rakija i visoko kvalitetnih vina.

Stari i novi dvorac Tikveš njihovom značaju te očitom potencijalu usprkos niti jedan od dva dvoraca ne može se smatrati turističkom atrakcijom, radi trenutne neprihvatljive namjene, devastiranosti i nedostatka bilo kakve opremljenosti. U zapuštenom su stanju i nisu dovedeni u funkciju.


02. lipanj 2014


3. Planovi šireg područja – IZVOD IZ PLANSKE DOKUMENTACIJE

I. TEKSTUALNI DIO Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i članka 69. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05.) Hrvatski sabor na sjednici 17. veljače 2006., donio je odluku o donošenju PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE »KOPAČKI RIT« I. Donosi se Prostorni plan Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Plan). II. Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio Plana sadrži: I. OBRAZLOŽENJE: Uvod, 1. Polazišta, 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, 3. Plan prostornog uređenja. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE: 1. Uvjeti razgraničenja prostora, 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju, 3. Uvjeti gradnje i korištenja područja gradnje, 4. Uvjeti gradnje i korištenja izgrađenih struktura izvan područja gradnje, 5. Uvjeti gradnje prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, 6. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina, 7. Postupanje s otpadom, 8. Mjere provedbe plana. Grafički dio plana sadrži: KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:25 000, 1:10 000, 1:5 000 i 1:2 000 1. Korištenje i namjena prostora (M 1:25 000), 2. Infrastrukturni sustavi (M 1:25 000), 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (1: 25 000), 4. Područja gradnje (M 1:5 000), 5. Izgrađene strukture izvan područja gradnje (M 1:10 000,1:5 000, 1:2 000). III. Plan je izrađen u pet izvornika koji se čuvaju u Hrvatskom saboru, ministarstvima nadležnima za poslove prostornog uređenja i zaštitu prirode, Županijskom zavodu za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije te Javnoj ustanovi Park prirode »Kopački rit«. IV. Svi prostorni planovi koji su na snazi do dana stupanja na snagu ove Odluke na području obuhvaćenom ovim Planom moraju se uskladiti s ovim Planom najkasnije do 31. prosinca 2006.


02. lipanj 2014


V. Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«. VI. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 350-02/06-01/01 Zagreb, 17. veljače 2006. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, v. r. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni Članak 1. U Prostornom planu Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) prostor Parka prirode određuje se za sljedeće namjene: 1. mješovita, 2. društvena i javna, 3. uslužna, 4. gospodarska, 5. rekreacija, 6. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – vrijedno obradivo tlo, 7. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – ostala obradiva tla, 8. šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska, 9. šuma isključivo osnovne namjene – šuma posebne namjene, 10. ostalo šumsko i neobradivo zemljište, 11. vodne površine – vodotoci, 12. vodne površine – jezero, 13. vodne površine – ribnjak, 14. ostale vodne površine – fokovi, bare, rukavci, prirodni kanali, 15. promet (ceste, staze za posjetitelje, pristupni putevi i parkirališta, međunarodni plovni put). Članak 2. Namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, a prostori različitih namjena detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način:


02. lipanj 2014


1. područje gradnje s izgrađenim i neizgrađenim dijelom prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«, u mjerilu 1:5.000, 2. površine javne i društvene, uslužne i gospodarske namjene izvan područja gradnje detaljnije su određene u kartografskom prikazu br. 5. i članku 23. ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe), 3. rekreacijsko područje Grabovačka jezera određeno je sjevernim rubom staze za posjetitelje (postojeći šumski put) i sjevernom granicom Parka prirode, a rekreacijsko područje »Podunavlje – Kozjak« između županijske ceste i melioracijskog kanala istočno od ceste, od lokacije »Kormoran« do naselja Kozjak, 4. površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene (vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla) smatra se orijentacijskom i moguća je njezina djelomična prenamjena sukladno Odredbama, 5. gospodarske šume utvrđuju se šumskom gospodarskom osnovom, uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), 6. šume posebne namjene jesu sve šume u Posebnom zoološkom rezervatu i šume u sklopu zaštićenoga kulturnog dobra (kompleks Dvorca Tikveš). Površine ostalih šuma posebne namjene (u sklopu rekreacijskog područja Grabovačka jezera i istočno od Vemeljskog Dunavca) smatraju se orijentacijskim i detaljno će se utvrditi sukladno posebnom zakonu, uz suglasnost Ministarstva, 7. površine ostaloga šumskog i močvarnog zemljišta te vodne površine približne su i mijenjaju se sukladno prirodnim promjenama, 8. trase cesta, staza za posjetitelje i pristupnih puteva utvrđene su postojećim trasama cesta i puteva te krunom nasipa Drava – Dunav i Zmajevac – Kopačevo. Za novu stazu za posjetitelje od naselja Kozjak do naselja Tikveš i novu jahačku stazu od farme Eblin do kanala Čarna osigurava se koridor širine 25,0 m obostrano od osi trase naznačene u kartografskom prikazu, 9. lokacije parkirališta i privezišta za plovila, te platoa za stacionirane balone koje su označene simbolom u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«, br. 4. »Područja gradnje« i br. 5. »Izgrađene strukture izvan područje gradnje«, smatraju se približnima, a detaljno se utvrđuju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana i uz suglasnost Ministarstva kulture. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima Članak 3. Park prirode i okolno područje se prema temeljnim obilježjima prostora razgraničava na: 1. PRIRODNU ZONU KOJA OBUHVAĆA: – temeljnu zonu poplavnog područja (»Core zone«) i – zaštitnu zonu (»Buffer zone«) 2. KULTURNU ZONU KOJA OBUHVAĆA:


02. lipanj 2014


– zonu etnoloških lokaliteta i – zonu zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Članak 4. (1) Temeljna zona poplavnog područja (»Core zone«) obuhvaća prirodno poplavno područje Parka prirode istočno od nasipa Drava –Dunav i Zmajevac – Kopačevo, do nasipa na lijevoj obali Dunava, koje ima sve osobitosti vlažnih područja i glavnim je razlogom proglašenja Parka prirode. (2) Zaštitna zona (»Buffer zona«) obuhvaća područje Parka prirode zapadno od nasipa Zmajevac – Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava te područje zapadno od Posebnoga zoološkog rezervata i sjeverno od Parka prirode, koje je Prostornim planom predloženo za zaštitu. Ovo je područje dijelom branjeno od poplava i kultivirano. Upotpunjava područje Parka prirode i povezuje ga u cjelinu te štiti poplavno područje od neposrednih vanjskih utjecaja. (3) Zona Posebnoga zoološkog rezervata nalazi se u okviru zone temeljnog prirodnog fenomena, na njezinom južnom dijelu i obuhvaća područje koje je, sukladno posebnom zakonu, izdvojeno zbog osobitih vrijednosti i raznolikosti životinjskog svijeta. (4) Zona poljoprivrednog krajobraza obuhvaća kompleks poljoprivrednih površina u zapadnom i sjeveroistočnom dijelu Parka prirode. (5) Zone etnoloških lokaliteta obuhvaćaju naselja Kozjak i Tikveš u okviru utvrđenih područja gradnje. (6) Zona zaštićene kulturno-povijesne cjeline obuhvaća kompleks Dvorca Tikveš. (7) Zaštitna zona izvan Parka prirode mora se utvrditi u prostornom planu uređenja jedinica lokalne samouprave. Uvjeti razgraničenja prostora prema načinu korištenja Članak 5. Prema načinu korištenja prostora, Park prirode razgraničava se na: 1. područje ograničenog korištenja, 2. područje selektivnog korištenja i 3. područje višenamjenskog korištenja. Članak 6. (1) Područje ograničenog korištenja je Posebni zoološki rezervat. (2) Područje selektivnog korištenja je poplavno područje izvan Posebnoga zoološkog rezervata.


02. lipanj 2014


(3) Područje višenamjenskog korištenja je područje zapadno od nasipa Zmajevac – Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava. Članak 7. (1) Na području ograničenog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i kontrolirano posjećivanje i razgledavanje plovilima na kanalu Čonakut, Hulovskom kanalu, Kopačkom jezeru i kanalu koji ga povezuje s Vemeljskim Dunavcem te na kanalu Sakadaš. Dopušteni su i posjeti manjih skupina postojećim kopnenim putevima (šumskim stazama). (2) Na području iz stavka 1. ovoga članka, također su dopušteni šumsko-uzgojni radovi, radovi na zamjeni alohtonih vrsta drveća autohtonim vrstama te radovi na održavanju optimalnoga vodnog režima, izgradnja regulacijskih građevina u cilju održavanja plovnog puta rijekom Dravom i Dunavom te tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina. Članak 8. (1) Na području selektivnog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i kontrolirano posjećivanje, razgledavanje vodnim i kopnenim stazama te boravak na lokacijama utvrđenim u Prostornom planu. (2) Na području iz stavka 1. ovoga članka, također su dopušteni radovi na zamjeni alohtonih vrsta s autohtonim vrstama drveća i odgovarajućim šumskim zajednicama u šumama posebne namjene, korištenje gospodarskih šuma sukladno šumskogospodarskoj osnovi i zamjena postojećih plantaža stranih vrsta drveća autohtonim vrstama i njihovim pripadajućim biljnim zajednicama. (3) Šumama na području iz stavka 1. ovoga članka treba gospodariti što je moguće više tako da se pored ekonomskih, uvažavaju i elementi zaštite prirodnih vrijednosti. Stoga šume ovog prostora treba postupno isključivati iz gospodarenja na ekonomskim osnovama. Uz vodne turističke staze ne treba obavljati gospodarsku sječu, izuzevši alohtone vrste drveća. Prostore uz vodotoke koji su ogoljeni treba što je moguće prije pošumiti. (4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi s ciljem uspostavljanja i održavanja optimalnoga vodnog režima i izgradnja regulacijskih građevina u cilju održavanja plovnog puta rijekom Dunav te tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina. Uređenje plovnih staza treba ograničiti na radove održavanja. (5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov koji će se obavljati sukladno lovnogospodarskoj osnovi, uz usklađivanje s ostalim programima posjećivanja Parka prirode, te tradicijski i rekreacijski ribolov koji će se obavljati sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i posebnim propisima, na područjima utvrđenim Prostornim planom. Tradicijski ribolov dopušten je na Dunavu te istočno od Vemeljskog Dunavca. Rekreacijski ribolov dopušten je na Dunavu te ustavi Tikveš i ustavi Zlatna Greda.


02. lipanj 2014


Članak 9. (1) Na području višenamjenskog korištenja dopušteno je posjećivanje, razgledavanje i boravak posjetitelja na područjima utvrđenim Prostornim planom. (2) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je korištenje gospodarskih šuma i šuma posebne namjene sukladno šumskogospodarskoj osnovi i uvjetima iz Prostornog plana, osim šuma u rekreacijskoj zoni »Grabovačka jezera« koje treba izuzeti iz gospodarskih šuma, te šuma oko Dvorca Tikveš. (3) Na području iz stavka 1. ovoga članka poljoprivredne djelatnosti mogu se obavljati isključivo na poljoprivrednim površinama, uz prijelaz na ekološku proizvodnju. Poljoprivredne površine ne mogu se proširivati. (4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi na uređenju i održavanju vodozračnog režima. (5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je rekreacijski ribolov na kanalskoj mreži od Podunavlja do Kozjaka na Grabovačkim jezerima i ribnjaku »Podunavlje«, sukladno posebnim propisima i Pravilniku o unutarnjem redu. Područje rekreacijskog ribolova na ribnjaku »Podunavlje« detaljno će utvrditi Javna ustanova u suradnji s vlasnikom/korisnikom ribnjaka. Također je dopušteno ribnjačarstvo na ribnjaku »Podunavlje«. (6) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov na isti način kao i na području selektivnog korištenja. U naselju Kozjak i Tikveš, kompleksu Dvorca Tikveš i na farmi Eblin, koji se u Prostornom planu nalaze u području gradnje, dopuštena je gradnja na način propisan ovim Prostornim planom. (7) Područja lova, tradicijskog i rekreacijskog ribolova prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora« i smatraju se orijentacijskim, a njihova je izmjena moguća u sklopu šumskogospodarskih i lovnogospodarskih osnova, te utvrđivanjem područja rekreacijskog i tradicijskog ribolova, uz suglasnost Ministarstva kulture. Uvjeti razgraničenja prostora za infrastrukturne koridore i građevine Članak 10. (1) Telekomunikacijske, energetske i vodnogospodarske građevine označene su na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« kao postojeći i planirani koridori i lokacije. (2) Za postojeće građevine prostor je određen postojećom građevinskom česticom, odnosno koridorom, pri čemu se širina koridora utvrđuje prema posebnim propisima. (3) Planirani infrastrukturni koridori određuju se u zelenom pojasu uz postojeće prometnice. Planirani vodovi izvan građevinskog područja mogu se graditi na udaljenosti maks. 10,0 m od postojeće prometnice, s obje njezine strane, neovisno o položaju ucrtanom u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«, koji se smatraju orijentacijskim. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, trasa glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda može se promijeniti


02. lipanj 2014


sukladno položaju vodocrpilišta, a osnovni uvjet je zadržati pravac od crpilišta prema naselju Lug. (5) Vodovi mjesne telekomunikacijske mreže u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica uz nogostup, a za ulice s užim profilom ispod nogostupa. (6) Kabelski vodovi distribucijske elektroenergetske mreže i javne rasvjete u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica uz prometnice po mogućnosti u zajedničkom koridoru. Lokacije planiranih trafostanica određene su približno, a detaljno se određuju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana. 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Članak 11. (1) Građevine od važnosti za državu u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu: 1. Zaštitne građevine: Objekti obrane od poplava na rijeci Dunav i rijeci Dravi: – obrambeni nasip »Zmajevac-Kopačevo«, – obrambeni nasip »Drava-Dunav«, – obrambeni nasip lijeve dunavske obale u dijelovima državnog teritorija. 2. Regulacijske građevine: – regulacijske građevine na rijekama Dravi i Dunavu. 3. Melioracijske građevine: – sustav melioracijske odvodnje sljevova crpnih postaja Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje, – građevine za korištenje voda, – planirano izvorište vode »Zlatna Greda«, – Ribnjak »Podunavlje«, – planirani magistralni cjevovod od izvorišta »Zlatna Greda«. (2) Građevine od važnosti za županiju u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu: – županijska cesta (Ž4056), – planirana biciklistička staza: državna granica s Republikom Mađarskom – Draž – Kneževi Vinogradi – Bilje – Osijek (dio trase kroz Park prirode krunom nasipa Zmajevac – Kopačevo i Drava –Dunav), – mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Kozjak i kompleksu Dvorca Tikveš, – planirane mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Tikveš i na lokaciji »Kormoran«. Članak 12. (1) Za postojeće infrastrukturne građevine od važnosti za državu i županiju prostor je određen postojećom građevinskom česticom, odnosno pri čemu se širina koridora utvrđuje prema posebnim propisima. (2) Za biciklistički promet osigurava se koridor na kruni nasipa Zmajevac – Kopačevo i Drava – Dunav, u sklopu staze za posjetitelje te uz postojeće ceste (Kopačevo – Kozjak i Lug – Kozjak – Dvorac –Tikveš – Zlatna Greda).


02. lipanj 2014


(3) Mjesna telefonska centrala u naselju Tikveš smjestit će se u naselju, u jednu od građevina društvene i javne namjene, a na lokaciji »Kormoran« u sklopu građevina uslužne namjene. (4) Prostor za vodocrpilište »Zlatna Greda« odredit će se u okviru vodonosnog područja, u tijeku daljnjih istraživanja. (5) Prostor za smještaj glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda utvrđen je u članku 10. Odredbi. (6) Planira se korekcija županijske ceste (Ž 4056) isključivanjem javnog prometa na dionici od glavnog ulaza »Mali Sakadaš« do lokacije »Kormoran« i izgradnjom nove trase od naselja Vardarac do lokacije »Kormoran«. Trasa novog dijela županijske ceste izvan je obuhvata Prostornog plana, a odredit će se u Prostornom planu Općine Bilje.

2. UVJETI GRADNJE I KORIŠTENJA PODRUČJA GRADNJE

Članak 13. (1) Prostornim se planom određuju sljedeća područja gradnje: 1. područje gradnje kompleksa Dvorca Tikveš, 2. područje gradnje naselja Tikveš, 3. područje gradnje naselja Kozjak, 4. područje gradnje farme Eblin. (2) Područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prikazana su u kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5000. (3) Unutar područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prostornim planovima uređenja općina odredit će se građevinsko područje naselja. Članak 14. (1) Zaštićeni kompleks Dvorca Tikveš planira se kao jedinstvenu cjelinu revitalizirati za potrebe Europskog centra za okoliš. Za glavne građevine toga kompleksa određuje se društvena, javna i pretežito uslužna namjena u okviru koje je moguće realizirati sadržaje centra prema programu Javne ustanove: bioekološku stanicu, informacijski centar, smještajne kapacitete, muzej, restoran s dvoranom za bankete i dr. (2) Prilikom revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka potrebno je kolni promet izmjestiti na rubne ulazne točke Parka prirode te potaknuti organizirani prijevoz većih skupina posjetitelja uz biciklistički, konjički i pješački promet. Prometnice i parkirališta u sklopu kompleksa trebaju biti sekundarnog značenja, za nužne potrebe posjetitelja koji ovdje borave duže vrijeme, osoblje i zaposlene. (3) Sve intervencije u provedbi revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka moraju biti podređene uvjetima nadležne konzervatorske službe, prirodnim obilježjima mikrolokacije i Parka prirode u cjelini.


02. lipanj 2014


Članak 15. (1) Naselje Tikveš planira se obnoviti i revitalizirati kao ETNO-naselje u kojem će se prezentirati zanati, kultura, običaji i glazba ovog područja. Na taj način Tikveš treba postati zanimljiva lokacija koja će se uključiti u sustav posjećivanja Parka prirode. (2) Postojeće stambene kuće trebaju obvezatno sadržavati barem jedan oblik prezentacije etnoobilježja ovog područja (izrada i prodaja predmeta od trske i drveta, vezova i nošnji, glazbenih instrumenata, licitara, tradicijskog namještaja i sl.) i na taj se način otvoriti posjetiteljima. Ostale građevine trebaju biti u funkciji pružanja usluga posjetiteljima Parka prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme), kao i javnih i društvenih funkcija (galerija, škola u prirodi i sl.). (3) Prioritetni oblici prometa u naselju su: pješački, biciklistički i konjički promet. Kolni promet treba organizirati samo kao organizirani transport većih skupina posjetitelja, za potrebe lokalnog stanovništva te potrebe upravljanja i gospodarenja u Parku prirode. Članak 16. (1) Razvoj naselja Kozjak, zbog njegove lokacije uz poljoprivredno zemljište na kojem se planira ekološka proizvodnja, usmjerava se u pravcu EKO-naselja. (2) Dio naselja istočno od prometnice, izgrađen uglavnom gospodarskim građevinama, namijenjen je formiranju eko-tržnice koja treba prezentirati i nuditi zdravu hranu proizvedenu u Parku prirode i u bližoj okolici. Ponuda tržnice treba biti kontinuirana kroz sezonsko razdoblje te naglašena u vršnim razdobljima godine s godišnjim eko-sajmovima. (3) Uz smještajne kapacitete u naselju posjetiteljima treba nuditi i mogućnost sudjelovanja u proizvodnji i obradi poljoprivrednih proizvoda tradicijskim alatima na tradicijske načine. (4) Na dijelu naselja sjeverozapadno od prometnice, koji je u funkciji ulaza u Park prirode, planira se uređenje većeg parkirališta za automobile i autobuse. Uz tri postojeće građevine uslužne namjene u tom dijelu naselja koje moraju ostati u izvornom obliku (gabariti, materijali, organizacija prostora) ovaj prostor treba zadovoljiti sve potrebe posjetitelja na ulazu u Park prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo). (5) Jugozapadni dio naselja namjenjuje se za stanovanje, uz ugostiteljstvo, smještaj, zanatstvo i trgovinu. (6) Niz stambenih građevina zapadno uz prometnicu nužno treba sadržavati lokale s prezentacijom i ponudom gastronomskih proizvoda nastalih preradom poljoprivrednih proizvoda uzgojenih u okolnom području (tradicijska jela i tradicijski običaji u doba crkvenih i svjetovnih svetkovina). (7) Dvije građevine na sjevernom i južnom ulazu označene su javnom, društvenom i uslužnom namjenom u funkciji znanstvene i kulturne prezentacije Parka prirode. (8) U prometnom sustavu naselja, pored izgradnje ulaznog parkirališta, potrebno je dopuniti i urediti mrežu pješačkih prometnica.


02. lipanj 2014


Članak 17. (1) Farma Eblin i dalje se planira koristiti u funkciji stočarstva, uz potpun ili djelomičan prijelaz na uzgoj konja i njezino uključivanje u sustav posjećivanja. (2) U jugozapadnom dijelu farme predviđa se gradnja jedne nove građevine uslužne namjene koja će biti u funkciji iznajmljivanja konja, kočija, saonica i druge opreme, uz pružanje ugostiteljskih usluga posjetiteljima. Ova lokacija treba funkcionirati i kao edukacijsko mjesto, kao škola jahanja, te se u južnom dijelu planira uređenje otvorenog korala i pratećih prostora. (3) Planirana konjička staza prema istoku povezuje farmu s mrežom staza za posjećivanje iz kojih je isključen javni promet i omogućuje prilaz u središnji dio Parka prirode. Članak 18. (1) Sve postojeće i planirane građevine prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje« i označene su rednim brojem. (vidi tablicu u planu) (2) Za građevine u području gradnje utvrđuje se sljedeća detaljna namjena i uvjeti gradnje: Tablica 1: NAMJENA GRAĐEVINA U PODRUČJU GRADNJE (vidi tablicu u planu) Tablica 2: DETALJNA NAMJENA I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA U PODRUČJU (vidi tablicu u planu) Članak 19. Za pojedine građevine u naselju Kozjak određuju se sljedeće detaljne namjene: – građevina broj 1, za koju je utvrđena namjena U1, namjenjuje se za smještajni kapacitet – minihotel, građevina broj 2, za koju je utvrđena namjena D1, namjenjuje se za servisiranje hotelskih sadržaja i sadržaja Parka prirode (koral za konje, povrtlarstvo, najam kočija, konja i bicikala), građevine broj 3 – 7, za koje su utvrđene namjene G5, imaju namjenu proizvodnog i tržišnog centra »zdrave hrane« i mogu povećati tlocrtnu površinu do maks. 20% više od postojeće, sukladno potrebama ove proizvodnje i njezine trgovačke ponude (proizvodnja i prodaja cvijeća i povrća, prodaja suvenira, bilja i alata),građevina br. 15, za koju je utvrđena namjena D4, namjenjuje se za vatrogasnu službu, u svim područjima gradnje u jednoj od građevina uz javna parkirališta označenoj namjenom U1 mora se osigurati sanitarna jedinica za posjetitelje.


02. lipanj 2014


Članak 20. Za gradnju građevina i uređenje naselja Kozjak i Tikveš utvrđuju se sljedeći uvjeti: 1. Građevinske čestice: postojeće građevinske čestice za gradnju građevina mješovite namjene ne mogu se mijenjati, parcele s građevinama društvene, javne i uslužne namjene, na kojima je izgrađeno više glavnih građevina, mogu se parcelirati na način da se osnovnom objektu utvrdi pripadajući dio parcele sukladno posebnom propisu, pod uvjetom da do svake građevinske čestice mora biti osiguran javni pristup. 2. Smještaj građevina na građevinskoj čestici: smještaj osnovne građevine na građevinskoj čestici, u slučaju rekonstrukcije ili zamjenske gradnje, definiran je položajem postojeće građevine, a zamjenska građevina se mora izgraditi u građevinskom pravcu postojeće građevine, oznaka rednog broja novih građevina ne predstavlja položaj nove građevine na parceli, nego se on utvrđuje u građevinskom pravcu susjednih građevina iste namjene,sve osnovne građevine moraju biti samostojeće, udaljene min. 3,0 m od bočnih međa,pomoćne građevine moraju se graditi odvojeno od glavne građevine, u stražnjem dijelu parcele, osim u naselju Kozjak, u kojem nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina na građevinskim česticama mješovite namjene. 3. Oblikovanje građevina: građevni materijal za rekonstrukciju i novu gradnju mora biti izvoran (opeke, slama, biber crijep, žbukana pročelja, drvene konstrukcije, obloge i stolarija), prozori, vrata i trijemovi moraju se izvesti po predlošcima i rasterima postojećih prozora i vrata, u drvetu,motive drvoreza na sačuvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primijeniti u izradi novih, nagib krovišta mora biti sukladan postojećoj građevini koja se zamjenjuje ili postojećim građevinama u okruženju, postojeće intervencije na građevinama izvedene salonitom, fasadnom opekom, PVC i ALU stolarijom, treba ukloniti i zamijeniti izvornim materijalima, preporučuje se zadržati izvorne i tradicijske elemente interijera; peći za drva i ugljen, kaljeve i krušne peći, petrolejske lampe, umivaonike s bokalima, tradicijski namještaj i sl. 4. Uređenje građevinskih čestica: ograde se moraju izvesti u drvetu, po postojećim predlošcima, pješačke staze i pristupe na parceli mogu se popločiti isključivo opekom, građevinske čestice je potrebno ozeleniti, a za uređenje koristiti autohtonu vegetaciju. 5. Uređenje naselja: uz postojeću glavnu asfaltiranu prometnicu u naselju Tikveš i Kozjak izvesti pješačke staze minimalne širine 1,20 m (jednostrano ili obostrano), sve kolne pristupe, stajališta, kolna proširenja i okretišta za transportna vozila posjetitelja (vozilo za skupinu posjetitelja, bicikli, konji, kočije, zaprežna vozila) obvezatno je popločiti proizvodima od pečene opeke po postojećem načinu postavljanja u Tikvešu i Kozjaku ili izvesti nasipom od tucanika, sve javne pješačke površine moraju se popločiti opekom, u sklopu javnih površina preporučuje se sadnja drvoreda od autohtonih vrsta i postavljanje drvenih klupa tradicijskog oblikovanja i izrade, sva javna parkirališta u okviru građevinskih područja moraju se ozeleniti autohtonim vrstama drveća i opremiti elementima urbane opreme (drveni koševi, klupe, opekom popločene pješačke staze).


02. lipanj 2014


Parkirališta se mogu izvesti od opeke ili betonskih prefabrikata. Položaj javnih parkirališta označen je u kartografskim prikazima simbolom i smatra se orijentacijskim, na javnim površinama dopuštena je izgradnja montažnih, otvorenih nadstrešnica, stajališta i ostale urbane opreme prema uvjetima koje utvrđuje Javna ustanova, sva urbana oprema (klupe, koševi za otpatke, rasvjeta, nadstrešnice, čekaonice, odmorišta) mora prezentirati tradicijske materijale i zanate (drvodjelstvo, slaganje trske i dr.), – postojeće tri građevine (br. 12., 13. i 14.) u naselju Kozjak potrebno je međusobno povezati širim pješačkim stazama i rekonstruirati postojeće predvrtove (ograđene površine s nasadima povrća i cvijeća, uz drvene klupe), – postojeće bunare potrebno je rekonstruirati i osposobiti za korištenje. »Kosi« bunar u središtu stambenog dijela naselja Kozjak ne smije se ukloniti, već osposobiti za korištenje, – u naselju Kozjak, na k.č.br. 1934/1, 1934/2 i 1974/3 k.o. Lug treba urediti tri parka kao samostalne parkovne površine, uređene autohtonim zelenilom, po uzoru na parkovne površine obližnjih dvoraca, – postojeći drveni mostovi preko kanala, zapadno od središnje prometnice u naselju Kozjak, trebaju se rekonstruirati i po njihovom obrascu izvesti ostali koji vode prema građevinama u tom nizu. 4. UVJETI GRADNJE I KORIŠTENJA IZGRAĐENIH STRUKTURA IZVAN PODRUČJA GRADNJE Članak 21. Izvan područja gradnje zadržavaju se građevine ili se omogućuje gradnja na 21 lokaciji, na kojoj se nalaze ili su postojale izgrađene strukture. To su sljedeće lokacije: 1. Šumska kuća »Siget« 2. Šumska kuća »Dvorac 1« 3. Šumska kuća »Dvorac 2« 4. Crpna postaja »Tikveš« 5. Šumska kuća »Tikveš 1« 6. Šumska kuća »Tikveš 2« 7. Kuća »Kod kompe« 8. Crpna postaja »Zlatna Greda« 9. Šumska kuća »Kormanj« 10. Šumska kuća »Ulnaci« 11. Lovačka kuća »Menteš« 12. Šumska kuća »Petreš« 13. Lovačka kuća »Nađhat« 14. Ribarska kuća »Kolonca« 15. Lovačka kuća »Ćošak šume« 16. Crpna postaja »Podunavlje« 17. »Kormoran« 18. »Ribnjačarstvo«


02. lipanj 2014


19. Šumska kuća »Hulovo« 20. Šumska kuća »Mali Bajar 1« 21. Šumska kuća »Mali Bajar 2«. Članak 22. (1) Sve postojeće i planirane građevine koje se nalaze izvan područja gradnje označene su rednim brojem na kartografskom prikazu br. 5. »Izgrađene strukture izvan građevinskog područja«. (2) Izgrađene strukture izvan područja gradnje u pravilu su pojedinačne glavne građevine s pomoćnom građevinom, koje se rekonstruiraju ili izgrađuju na postojećim lokacijama po uzoru na šumske, lovačke i ribarske kuće, kao građevine malog gabarita, uklopljene u prirodni krajobraz. (3) Za građevine izvan područja gradnje utvrđuje se sljedeća detaljna namjena i uvjeti gradnje: Tablica 3: NAMJENA GRAĐEVINA IZVAN PODRUČJA GRADNJE (vidi tablicu u planu) Tablica 4: DETALJNA NAMJENA I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA IZVAN PODRUČJA GRADNJE (vidi tablicu u planu) (5) Oznake dopuštenosti zahvata u tablici 4. iz stavka 3. ovoga članka imaju značenje određeno u članku 18. stavku 4. ovih Odredbi. (6) Postojeća građevina koja ima veću površinu ili etažnost od maksimalno dopuštene u tablici 4. iz stavka 3. ovoga članka može se zadržati ili se može izgraditi zamjenska građevina iste površine i etažnosti kao postojeća. Članak 23. Za gradnju struktura i uređenje građevinskih čestica izvan područja gradnje, utvrđuju se sljedeći uvjeti: 1. Građevinske čestice: – postojeće parcele na kojima su izgrađene građevine smatraju se građevinskim česticama, osim na lokacijama: Šumska kuća »Siget«, Kuća »Kod kompe«, Šumska kuća »Kormanj«, Šumska kuća »Ulnaci«, Šumska kuća »Petreš«, Lovačka kuća »Nađhat«, Ribarska kuća »Kolonca«, Šumska kuća »Hulovo«, Šumska kuća »Mali Bajar 1« i Šumska kuća »Mali Bajar 2«, za koje je potrebno formirati građevinsku česticu na način utvrđivanja dijela parcele koji pripada postojećoj građevini/građevinama. Površina nove građevinske čestice ne može biti veća od 1.300 m2, – do građevinskih čestica mora se osigurati pristup sa staza za posjetitelje ili šumskih staza, osim za Šumsku kuću »Hulovo« i Lovačku kuću »Nađhat«, do kojih je pristup moguć samo vodnim putem.


02. lipanj 2014


2. Smještaj građevina na građevinskoj čestici: – smještaj osnovne građevine na građevinskoj čestici određen je položajem postojeće osnovne građevine, pri čemu je mjerodavno utvrđeno stanje na terenu, a ne položaj oznake rednog broja na kartografskom prikazu br. 5., – pomoćna građevina mora biti samostojeća, mora se smjestiti iza glavne građevine u odnosu na pristupni put i ne smije zaklanjati vizure s pristupnog puta na osnovnu građevinu i iz osnovne građevine prema vrijednim dijelovima okolnoga krajolika. Potrebno je poštivati princip postojeće organizacije skupine građevina na svakoj lokaciji. U pravilu pomoćna građevina smještena je nasuprot glavnoj i s njom zatvara dvorišni prostor, a u neposrednoj blizini se nalazi bunar, – sve osnovne i pomoćne građevine su samostojeće. 3. Oblikovanje građevina: – pri oblikovanju građevina potrebno je voditi računa o njihovu prostornom položaju u Parku prirode; na uzdignutim dijelovima terena u pravilu se grade kao ožbukane zidane konstrukcije, a u poplavnom području kao drvene kolibe, uzdignute od terena, – građevine izvesti od izvornih materijala baziranih na pečenoj glini (opeka, crijep), drvetu (stolarija, obloge pročelja dašćanjem, ograde, konstrukcije dijelova ili cijelih građevina) i trsci (obloge trijemova, pokrovi). Raster pregrada na postojećoj stolariji, kao i motive drvoreza na sačuvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primijeniti u izradi novih. 4. Uređenje građevinskih čestica: – dopušteno je samo djelomično ograđivanje ako je nužno kao zaštita od divljači. U tom slučaju ograde mogu biti drvene ili zelene, – uz svaku lokaciju planirano je manje parkiralište s najviše 5 parkirališnih mjesta, koje se može izvesti opekom, kamenim zastorom ili sl. (asfalt i beton nisu dopušteni), – postojeće bunare potrebno je obnoviti i osposobiti za korištenje, – pješačke staze izvesti popločenjem od opeka, – nije dopuštena promjena prirodnog okoliša (sječa stabala ili sadnja novih vrsta i sl.). Članak 24. (1) Na području Parka prirode izvan područja gradnje dopuštena je izgradnja pojedinačnih građevina u funkciji posjećivanja i razgledavanja Parka prirode (natkrivena stajališta za posjetitelje, odmorišta, vidikovci, sanitarne jedinice, nadstrešnice za izdavanje opreme, konja, kočija, bicikala, saonica i sl.). (2) Građevine iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi isključivo sukladno programima posjećivanja i razgledavanja Parka prirode i to kao montažne ili polumontažne, od drveta, opeke (ne fasadne) i trske, a sve osim sanitarnih jedinica moraju biti otvorene. Članak 25. (1) U blizini Šumske kuće »Tikveš 1« predviđa se uređenje platoa za stacionirane balone. Položaj platoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 5 »Izgrađene strukture izvan područja gradnje«, na crtežu pod rednim brojem 5 i smatra se orijentacijskim. (2) Visina platoa ne može biti niža od 1,0 m ispod krune obrambenog nasipa.


02. lipanj 2014


(3) Površina platoa je cca 30x30 m, a uredit će se nasipavanjem i zatravniti. U okviru ove površine moguća je izgradnja sidrišta i ostalih potrebnih tehničkih elemenata. Članak 26. Na području Parka prirode obvezatno je postavljanje elemenata vizualnih komunikacija s informacijama za kretanje unutar Parka, na temelju posebnog projekta koji odobrava Ministarstvo. Članak 27. (1) Na području Parka prirode izvan Posebnoga zoološkog rezervata te izvan područja gradnje i utvrđenih pojedinačnih lokacija s izgrađenim strukturama dopuštena je gradnja građevina lovstva, predviđenih lovnogospodarskom osnovom. (2) Čeke se mogu postavljati samo na lovno produktivno zemljište, a moraju biti na sigurnosnoj udaljenosti od turističkih staza, naselja i pojedinačnih građevina. (3) Raspored hranilica i njihov broj utvrdit će se praćenjem potreba životinja na određenom prostoru. (4) Broj i razmještaj lovnogospodarskih građevina ne smije narušiti krajobrazne vrijednosti Parka prirode. Članak 28. (1) Ograde koje se postavljaju oko mladih šuma moraju se nakon izrastanja šume ukloniti. Trajno se zadržati može samo ograda na granici između poljoprivrednog i šumskog zemljišta. (2) Sve ostale ograde potrebno je ukloniti, ako nisu predviđene šumskogospodarskom i lovnogospodarskom osnovom. Članak 29. Na k.č. br. 1216 k.o. Vardarac, na kojoj se nalaze građevine »Ribnjačarstva« dopuštena je gradnja novih gospodarskih građevina u funkciji ribnjačarstva. Građevine moraju biti prizemne, a površina izgrađenosti građevinske čestice može biti maks. 30%. Članak 30. Na području Parka prirode, izvan područja gradnje, nije dopuštena gradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede. Članak 31. Izvan područja gradnje dopuštena je gradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, sukladno koncepciji razvoja i uvjetima utvrđenim u Prostornom planu.


02. lipanj 2014


5. UVJETI GRADNJE PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU Prometni sustav Članak 32. (1) Promet na području Parka prirode definiran je kao vanjski i unutarnji. (2) Cilj unutarnjeg prometa je isključivo posjećivanje gospodarenja, opskrba i upravljanje Parka prirode. Članak 33. (1) Određuje se 7 kopnenih ulaza u Park prirode od kojih je glavni ulaz »Mali Sakadaš«, a ostali ulazi su: »Podravlje«, »Podunavlje«, »Kozjak«, »Grabovac«, »Sokolovac« i »Zlatna Greda«. (2) Određuju se 4 točke pristupa na vodne puteve, i to: – na jezeru Sakadaš pristup na vodni put Čonakut – Kopačko jezero – Hulovski kanal i vodni put na kanalu Sakadaš, – između crpne postaje »Tikveš« i kuće »Kod Kompe« pristup na Vemeljski Dunavac, – kod naselja Tikveš i crpne postaje »Zlatna Greda« pristup na kanal Čarna. Članak 34. Sustav staza za posjećivanje i razgledavanje sastoji se od sljedećih staza: 1. Kopnene staze: – staza za obilazak i razgledavanje na kojoj se kreću vozila za veće skupine posjetitelja, bicikli, konji, kočije, seoska kola, saonice i pješaci, – staza za obilazak i razgledavanje na kojoj se kreću bicikli, konji, kočije i pješaci, – staza za obilazak i razgledavanje s periodičnim korištenjem na kojoj se kreću bicikli, konji, kočije, seoska kola, saonice i pješaci, – jahačka staza s periodičnim korištenjem, – međunarodna biciklistička staza, – pristupni put s periodičnim korištenjem – šumska staza. 2. Vodne staze: – kanal Čonakut i Hulovski kanal, – kanal Sakadaš, – kanal Kopačko jezero – Vemeljski Dunavac, – Vemeljski Dunavac, – kanal Čarna, – otvoreni tok Dunava, – otvoreni tok Drave (izvan Parka prirode).


02. lipanj 2014


Članak 35. (1) Kretanje stazama s periodičnim korištenjem ovisi o prirodnim uvjetima i uvjetima zaštite životinjskog svijeta (poplave, gniježđenje ptica, leženje divljači, parenje životinja – osobito običnog jelena) te o međusobnom usklađivanju programa obilazaka, rekreacije i lovstva. (2) Sve staze za posjećivanje i razgledavanje Parka prirode te pristupi do uslužnih objekata naznačeni su u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 3. »Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora«. (3) Režime kretanja svim stazama utvrđuje Javna ustanova u suradnji s ostalim korisnicima prostora. Članak 36. (1) Na području Parka prirode je, pored staza naznačenih u kartografskim prikazima, dopuštena gradnja sekundarne mreže pješačkih staza i kolnih pristupa, sukladno potrebama posjećivanja, razgledavanja, gospodarenja, upravljanja i stanovanja. (2) Mrežu sekundarnih prometnica izvan područja gradnje utvrđivat će Javna ustanova, sukladno programima posjećivanja, gospodarenja i upravljanja. (3) Širina sekundarnih pješačkih staza za posjetitelje mora biti min. 1,20 m, a maks. 1,5 m. (4) Na području Parka prirode pored vodnih staza utvrđenih u Prostornom planu, dopušteno je korištenje i drugih vodnih puteva za obilazak i razgledavanje kao sekundarne mreže koju će utvrditi Javna ustanova sukladno programima posjećivanja, gospodarenja i upravljanja. Članak 37. (1) Uza sve ulaze mora se urediti prostor za parkiranje vozila posjetitelja i ostalih vozila u funkciji posjećivanja i upravljanja Parkom prirode. (2) Na ulazima se osigurava sljedeći minimalni broj parkirališnih mjesta: REDNI BROJ ULAZ BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA POLOŽAJ U ODNOSU NA PARK PRIRODE 1. »Mali Sakadaš« 80 osobnih automobila, 12 autobusa, 1 vozilo za skupinu posjetitelja, 5 zaprežnih kola, 100 bicikala vanjsko 2. »Podravlje« 50 osobnih automobila, 50 bicikala vanjsko 3. »Podunavlje « 30 osobnih automobila unutarnje


02. lipanj 2014


4. »Kozjak« 50 osobnih automobila, 3 autobusa, 2 zaprežna kola, 50 bicikala unutarnje 5. »Grabovac« 50 osobnih automobila, 30 bicikala vanjsko 6. »Sokolovac « 20 osobnih automobila, 50 bicikala vanjsko 7. »Zlatna Greda« 50 osobnih automobila, 2 zaprežna kola, 50 bicikala vanjsko (3) Orijentacijski položaj svih vanjskih i unutarnjih parkirališta naznačen je u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«. (4) Vanjska parkirališta moraju se planirati u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave. (5) Parkirališta za bicikle i zaprežna kola mogu se na svim lokacijama izvesti kao unutarnja ili vanjska, ovisno o organizaciji iznajmljivanja. Članak 38. (1) Na području Parka prirode, osim parkirališta navedenih u članku 37. ovih Odredbi, planira se izgradnja sljedećih parkirališta: Redni broj LOKACIJA BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA 1. Dvorac Tikveš 80 osobnih automobila, 3 autobusa 2. Farma Eblin 30 osobnih automobila, 3. Naselje Tikveš 50 osobnih automobila 4. Crpna postaja »Tikveš« 30 osobnih automobila (2) Uz parkirališta osobnih vozila iz stavka 1. ovoga članka moguća je izgradnja parkirališta za bicikle i konje, odnosno seoska kola, sukladno potrebama. (3) U sklopu izgrađenih struktura izvan područja gradnje dopuštena je izgradnja parkirališta sukladno članku 23. podstavku 4. ovih Odredbi. (4) U naseljima Tikveš i Kozjak smještaj vozila za potrebe stanovništva osigurava se u okviru građevinske čestice, a dopušta se izgradnja internih parkirališta sukladno kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«. Izgradnja parkirališta dopušta se i u sklopu parcela svih građevina gospodarske namjene ili u njihovoj neposrednoj blizini.


02. lipanj 2014


Članak 39. (1) Širina ceste za vanjski promet i staze za posjetitelje na pravcu »Mali Sakadaš« – crpna postaja »Podunavlje« – naselje Tikveš – Dvorac Tikveš – naselje Kozjak – naselje Tikveš, mora biti širine min. 3,0 m, a maks. 4,0 m, s tim da, ovisno o preglednosti, na udaljenosti od najviše 500,0 m ima odgovarajuća proširenja za mimoilaženje. (2) Širina ostalih staza označenih u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 3. »Uvjeti korištenja« za posjetitelje pristupnih puteva utvrđenih Prostornim planom mora biti 3,0 m. Članak 40. (1) Kolnik cesta za vanjski promet i staze za posjetitelje na pravcu »Mali Sakadaš« – crpna postaja »Podunavlje« – naselje Tikveš – Dvorac Tikveš – naselje Kozjak – naselje Tikveš izvest će se asfaltom. (2) Ostale staze za posjetitelje i parkiralište kod šumske kuće »Tikveš 1« izvest će se zastorom od kamenog materijala, opekom ili zemljanim nabojem. (3) Uz trasu asfaltirane staze za posjetitelje, mogu se izvesti jahačke staze. Jahačke staze će se urediti kao zemljani put, prema uvjetima Hrvatskih voda. (4) Uz trasu županijske ceste na dionici od »Kormorana« do parkirališta u naselju Kozjak, staza za kretanje pješaka i biciklista mora se izvesti izvan kolnika, s istočne strane ceste. Širina staze za pješake mora biti min. 1,50 m, a maks. 2,0 m, a biciklistička staza 2,0 m. Pješačka staza se mora izvesti popločenjem, a biciklistička staza će se izvesti u asfaltu. Pješačku stazu treba izvesti na istočnoj strani koridora županijske ceste. Članak 41. (1) Vodne staze sastavni su dio cjelokupnoga vodnog sustava Parka prirode stoga i način njihovog uređenja, korištenja i funkcioniranja mora biti usuglašen s režimom kretanja voda cjelokupnog hidrosustava Parka prirode. (2) Uređenje vodnih staza za plovidbu mora se izvršiti tako da se ne remeti hidrološki režim voda Parka prirode. (3) Izmuljivanje i čišćenje plovnog puta mora biti takvog obujma i karaktera da nastale promjene ne utječu štetno na vodne površine, ne uzrokuju neprimjereno kretanje vodnih masa ili štetno otjecanje voda iz Parka prirode, a mora se provoditi u skladu s dopuštenim zahvatima. (4) Nije poželjno uklanjanje stabala iz rubova korita ili obala korita radi plovidbe. (5) Plovidba vodnim stazama, osim otvorenih tokova rijeka, odvijat će se samo pri povoljnom vodostaju. Članak 42. Na otvorenim rokovima nema posebnih ograničenja za kretanje plovila budući se mogu odvijati po postojećim plovnim putevima. Način utvrđivanja plovnih staza i uvjeti


02. lipanj 2014


plovidbe moraju biti u skladu s načinom odvijanja plovidbe na međunarodnom plovnom putu. Članak 43. (1) Na jezeru Sakadaš, Vemeljskom Dunavcu i kanalu Čarna te na vodnim ulazima planirana su privezišta za plovila. Ostala privezišta na plovnim stazama utvrdit će Javna ustanova sukladno razvitku sekundarne mreže staza za posjetitelje. (2) Prijelaz preko Vemeljskog Dunavca predviđen je kompom. (3) Za pristup posjetitelja do plovila i kompe koristit će se drvene platforme na pontonima, a nužna stubišta i ograde izvest će se od drveta. Članak 44. Svi mostovi na poplavnom području Parka prirode moraju se izvesti od drveta. Članak 45. Razgledavanje Parka prirode iz zraka predviđeno je balonima usidrenim na području uz šumsku kuću »Tikveš 1«. Članak 46. (1) Razvoj prometnog sustava Parka prirode »Kopački rit« može se provoditi u više faza, što će prvenstveno ovisiti o gospodarskim mogućnostima te potrebama da se prema interesima posjetitelja uređuju pojedini dijelovi. (2) U prvoj fazi najznačajniji zahvat je izgradnja glavnog ulaza »Mali Sakadaš«, uz zadržavanje postojećeg stanja na cestovnom sustavu. U toj fazi potrebno je izvršiti rekonstrukciju i uređenje postojećih moderniziranih cesta, kao i nasutih poljskih i šumskih puteva (»bijele ceste«), i to prvenstveno onih koje su u funkciji kretanja posjetitelja. U toj fazi treba započeti i s uređenjem staze za posjetitelje koja je trasirana krunom nasipa, prema uvjetima Hrvatskih voda. Uz to je potrebno formirati flotu plovila i definirati trase plovnih staza koji se mogu staviti u funkciju razgledavanja. (3) U drugoj fazi potrebno je formiranje svih planiranih ulaznih točaka, što podrazumijeva izgradnju potrebnih prometnih površina te objekta za kontrolu ulaza. Treba kontinuirano nastaviti na uređenju staza za sve oblike prometa s posebnim naglaskom na biciklističke staze i vodne puteve, gdje treba urediti i mjesta za prihvat posjetitelja. U navedenoj fazi potrebno je izgraditi i internu cestu od Kozjaka do Tikveša, uz rekonstrukciju postojećeg mosta na ulazu u Tikveš. Izgradnju ili uređenje prostora i staza za razgledavanje treba provoditi tako da se formiraju funkcionalne cjeline, tj. da se osim prometnih površina urede i prateći objekti na za to predviđenim točkama. Članak 47. (1) Problemi preklapanja vanjskog i unutarnjeg prometa rješavat će se sukladno porastu intenziteta posjećivanja Parka prirode, na sljedeći način:


02. lipanj 2014


1. proširenjem postojećeg kolnika na širinu od min. 5,50 m, uz izgradnju posebne staze za kretanje posjetitelja (pješaci i bicikli) i 2. zatvaranjem postojeće dionice županijske ceste Ž4056 od Podunavlja do Kozjaka za javni promet i njezino uključivanje u interni promet Parka prirode. (2) Prilaz restoranu »Kormoran« i dionica Lug – Kozjak – Dvorac Tikveš – Zlatna Greda ostaju u sustavu javnih cesta. Članak 48. Kategorija javnih prometnica na području Parka prirode može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke nadležnog ministarstva, bez promjene Prostornog plana. Telekomunikacije Članak 49. Na području Parka prirode planira se izgradnja sljedećih građevina telekomunikacijskog sustava: 1. izgradnja mjesnih telefonskih centrala (UPS/UPM) u naselju Tikveš i na lokaciji »Kormoran«, 2. izgradnja spojnih/korisničkih svjetlovoda, 3. izgradnja vodova mjesne telekomunikacijske mreže, 4. rekonstrukcija postojećeg RR stupa u kompleksu Dvorca Tikveš. Članak 50. (1) Za razvoj mobilne telefonije potrebno je izgraditi baznu postaju. (2) Smještaj bazne postaje predlaže se zapadno od farme Eblin, izvan granica Parka prirode. (3) Baznu postaju obvezatno je planirati u Prostornom planu uređenja Općine Bilje. Članak 51. (1) Uvjeti za smještaj UPS/UPM utvrđeni su u članku 12. stavku 3. ovih Odredbi. (2) Trase spojnih/korisničkih svjetlovoda i novih korisničkih i spojnih vodova naznačene su u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« i smatraju se orijentacijskim, a utvrdit će se sukladno članku 10. ovih Odredbi. (3) Telekomunikacijska mreža gradit će se kabelskim vodovima izravno postavljenim u rov ili distribucijskom kanalizacijom. (4) Vodovi mjesne telekomunikacijske mreže moraju se graditi sukladno članku 10. ovih Odredbi. Ako se grade ispod nogostupa, moraju se graditi sustavom minikanalizacije ili mrežnim kabelima. (5) Pri rekonstrukciji postojećeg RR stupa ne može se mijenjati njegov položaj niti visina stupa, a obvezno je provođenje mjera zaštite zdravlja ljudi, sukladno posebnim propisima.


02. lipanj 2014


Članak 52. (1) Na ulazima »Podravlje«, »Mali Sakadaš«, »Kozjak« i »Zlatna Greda« te u naselju Tikveš obvezatno je izgraditi javne telefonske govornice. (2) Oblikovanje govornice potrebno je riješiti u sklopu projekta vizualnih komunikacija iz članka 26. ovih Odredbi. Elektroenergetika Članak 53. (1) Sustav opskrbe električnom energijom na području branjenom od poplava obuhvaća distribuciju električne energije. Prijenosna mreža za potrebe Parka prirode gradit će se izvan obuhvata Prostornog plana i mora se planirati u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave. (2) U sustavu distribucije električne energije planiraju se sljedeći zahvati: 1. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV za potrebe šumskih kuća »Dvorac 1 i 2«, 2. izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda od šumske kuće »Dvorac 2« do PTTS i dalje do KTS u kompleksu Dvorca Tikveš, 3. demontiranje dijela postojećeg nadzemnog 10 kV dalekovoda u skladu s izgradnjom kabelskog voda do i u kompleksu Dvorca Tikveš, 4. izgradnja nadzemnog 10(20) kV dalekovoda od Grabovca do ulaza »Grabovac«, 5. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV kod ulaza »Grabovac«, 6. izgradnja KB 10(20) preko građevinskog područja naselja Kozjak do naselja Tikveš i dalje do Crpne postaje »Tikveš«, 7. demontiranje dijela nadzemnog 10 kV dalekovoda u skladu s izgradnjom KB 10(20) od Kozjaka do Crpne postaje »Tikveš«, 8. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV kod Ulaza »Mali Sakadaš«, 9. izgradnja KB 10(20) kV iz naselja Kopačevo do TS »Mali Sakadaš«, 10. izgradnja novih objekata koja ovdje nije definirana slijedit će potrebe novih sadržaja u građevinskim područjima na području Parka prirode. Članak 54. (1) Za podmirenje elektroenergetskih potreba u poplavnom području planira se korištenje agregata za proizvodnju električne energije, na svakoj lokaciji posebno, sukladno važećim propisima. Za pogonsko gorivo preporučuje se plin (boce ili spremnik), koji se ujedno može koristiti i u ogrjevne svrhe (kuhinje). (2) Pri lociranju agregata i spremnika goriva obvezatno je zaštititi okoliš od zagađenja te spriječiti potapanje agregata i spremnika kod visokog vodostaja. Članak 55. Trase planiranih dalekovoda označene u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«, smatraju se orijentacijskim i utvrđivat će se sukladno članku 10. ovih Odredbi.


02. lipanj 2014


Članak 56. (1) Planirane trafostanice označene su simbolima koji ne predstavljaju njihov točan položaj. (2) Točan položaj trafostanica utvrdit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, uz suglasnost Javne ustanove. (3) Prilikom lociranja trafostanica potrebno je voditi računa da ne sprječavaju vizure sa staza za posjetitelje na izgrađene strukture i osobite prirodne vrijednosti. Članak 57. (1) Niskonaponsku 0,4 kV mrežu unutar građevinskih područja potrebno je u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica, uz kolnik. Nova mreža gradit će se sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da bude sastavni dio prednje ograde građevinske parcele, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U naseljima se niskonaponska mreža može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima. (2) Na lokaciji Dvorca Tikveš niskonaponska mreža se može graditi isključivo podzemnim kabelskim vodovima. (3) Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje novih korisnika. Kod potrebe za veće rekonstrukcije obvezatno je pridržavati se navedenih uvjeta. Članak 58. Javna rasvjeta će se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. Plinoopskrba Članak 59. (1) Na plinoopskrbnu mrežu će se priključiti kompleks Dvorca Tikveš i naselje Kozjak, a postoji mogućnost priključivanja i ostalih građevina koje se nalaze uz trasu plinovoda. (2) Izvor napajanja sustava je mjerno-redukcijska stanica (MRS) u Bilju, iz koje se razvode lokalni plinovodi, među ostalim i do naselja Kozjak. Na ove plinovode nadovezuje se mjesna mreža čiji se jedan krak planira izgraditi do kompleksa Dvorca Tikveš. (3) Plinovodni sustav gradit će se kao srednjotlačni lokalni plinovodni sustav s tlakom plina u mjesnoj mreži od 0,1 – 0,3 MPa (1,0 – 3,0 bara) pretlaka.


02. lipanj 2014


Članak 60. Trase plinovoda označene na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« smatraju se orijentacijskim, a utvrđivat će se sukladno članku 10. ovih Odredbi. Članak 61. (1) Mjesni plinovodi unutar područja gradnje moraju se graditi u zelenom pojasu ulica s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanja potrošača. (2) Kućne mjerno-redukcijske stanice gradit će se u vanjskoj fasadi zgrada ili na unutarnjoj strani regulacijske linije tako da predstavljaju sastavni dio prednje ograde građevinskih čestica. Članak 62. (1) Plinovodi se štite od smrzavanja ukopavanjem, tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznosi 80 cm. (2) Prolaz plinovoda ispod prometnica mora biti uz osiguran minimalan nadsloj od 1,5 m. (3) Pri križanju plinovoda s kanalom potrebno je ishoditi vodopravne uvjete koje izdaju Hrvatske vode. (4) Plinovodi se križaju s drugim instalacijama pod vodoravnim kutom između 45° – 90°. (5) Pri projektiranju vodove treba dimenzionirati tako da zadovoljavaju sve planirane potrebe za plinom svih korisnika sustava na kraju planskog razdoblja. (6) Pri projektiranju i izvođenju obvezno se treba pridržavati propisanih udaljenosti od ostalih instalacija. Toplinska energija Članak 63. (1) Za grijanje građevina u Parku prirode koje se neće priključiti na plinoopskrbnu mrežu koristit će se drvo i biomasa. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, do izgradnje plinovodne mreže za grijanje kompleksa Dvorca Tikveš koristit će se vrelovodna kotlovnica. (3) Pri obnovi i rekonstrukciji građevina treba voditi računa o tome da će tekuće gorivo bit osnovni energent samo do izgradnje plinovoda, a poslije samo pričuvni. Članak 64. (1) Kotlovnica mora biti opremljena zaštitnim uređajima i opremom koja će onemogućiti emisije štetnih tvari u izlaznim plinovima, kao produktima izgaranja, iznad propisom dopuštenih količina. (2) Spremnici za tekuće gorivo (derivat nafte) te dovodne cijevi do kotlovnice moraju biti potpuno nepropusni radi zaštite okoliša (zrak, tlo, nadzemne, podzemne vode).


02. lipanj 2014


(3) Također moraju biti predviđene mjere zaštite u slučaju havarija. (4) Manipulacijski prostor oko spremnika mora se izgraditi tako da ne postoji mogućnost zagađenja okoliša pri pretakanju tekućeg goriva iz kamiona-cisterne u spremnike. (5) Pri postupku omekšavanja vode za potrebe kotlovnice valja odabrati tehnologiju i opremu koja ne dopušta onečišćenje okolnog zraka, nadzemnih i podzemnih voda. Vodoopskrba Članak 65. (1) Rješenje vodoopskrbe treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sve korisnike. (2) Vodoopskrba će se vršiti iz javnoga vodoopskrbnog sustava i iz lokalnih izvora. (3) Građevine u branjenom području vodom će se opskrbljivati iz javnog vodoopskrbnog sustava koji će se razviti na potezu Lug –Kozjak – Zlatna Greda – Kozjak – Tikveš, Kozjak – farma Eblin – Kopačevo. (4) Građevine koje nemaju mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav vodom će se opskrbljivati iz lokalnih, vlastitih izvorišta. Članak 66. (1) Kod građevina s lokalnim rješavanjem, koje se kontinuirano koriste, moguća je primjena malih uređaja za čišćenje vode kojima bi se voda dovela na razinu potrebnu za uporabu. (2) Građevine kojima se povremeno koristi manji broj ljudi vodom će se opskrbljivati dvojako: za potrebe svih oblika potrošnje vode, osim za piće i pripremu hrane, upotrebljavat će se voda iz bušenih ili kopanih bunara, dok će se voda za piće, kuhanje i ostale potrebe gdje je potrebna voda kvalitete vode za piće dovoziti na lokaciju u primjerenim spremnicima ili flaširana. Članak 67. (1) Na prostoru Zlatna Greda rezervira se prostor za formiranje novog crpilišta vode. Za ovo crpilište potrebni su dodatni istražni radovi kojima će se utvrditi svi parametri izdašnosti nakon čega ekonomskom i drugom valorizacijom treba dati odgovor o korištenju i načinu korištenja izvorišta. Do konačnog razrješenja prostor je rezerviran za izvorište, a ucrtan kao vodonosno područje. (2) Nakon što se utvrdi podobnost za vodoopskrbu oko budućih bunara i cijelog izvorišta nužno je utvrditi zone sanitarne zaštite, sukladno posebnom propisu.


02. lipanj 2014


Članak 68. (1) Mrežu planiranih transportnih i ostalih vodoopskrbnih vodova treba polagati u postojeće, a tek iznimno u nove infrastrukturne koridore. Ucrtane trase vodova vodoopskrbnog sustava su usmjeravajuće. (2) Trasa glavnoga opskrbnog cjevovoda od Kopačeva do naselja Podunavlje treba biti u branjenom području prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda. Odvodnja Članak 69. (1) Na cjelokupnom prostoru Parka prirode nužno je zbrinjavanje i rješavanje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda. (2) Na području Parka prirode odvodnja otpadnih voda rješavat će se lokalno, razdjelnim sustavom odvodnje. (3) Sanitarne i otpadne vode će se prikupljati i otpremati do najbližeg uređaja za pročišćavanje, izvan Parka prirode, dok će se oborinske vode, s obzirom na specifičnost prostora, rješavati na prirodan način upuštanjem u okoliš. (4) Prikupljanje otpadnih i sanitarnih voda na području Parka prirode vršit će se u vodonepropusne sabirne jame ili u septičke jame. Članak 70. (1) Za zaštitu voda Parka prirode nije dovoljno riješiti zbrinjavanje otpadnih voda unutar Parka, već je potrebno riješiti odvodnju slivnog područja izgradnjom pojedinačnih ili grupnih sustava odvodnje te osobito uređaja za pročišćavanje. (2) Sve tehnološke otpadne vode iz industrijskih pogona, poljoprivrednih farmi i ostalih građevina s velikim izvorima onečišćenja potrebno je zbrinuti na uređajima za prethodno čišćenje ili uređajima i načinima kojima se otpadne vode dovode na razinu podobnu za upuštanje u recipijent. (3) Pročišćavanje voda sa slivnog područja moguće je riješiti izvedbom biljnih uređaja u Parku prirode, na mreži melioracijskih kanala koji dovode otpadne vode do crpnih postaja »Tikveš«, »Podunavlje« i »Zlatna Greda«, pod uvjetom da se osigura normalno funkcioniranje sustava melioracijske odvodnje i ako takvo rješenje ne zahtijeva veće zahvate u okoliš. Uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja Članak 71. (1) Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda određen je izvedenim zaštitnim i regulacijskim građevinama. Obnova i sanacija nasipa i ostalih zaštitnih građevina na glavnim vodotocima Dravi i Dunavu, oštećenim u Domovinskom ratu, prioritetan je zadatak u štićenju naselja, infrastrukture i ostalih prostora od vanjskih voda. (2) Za obranu od unutarnjih voda potrebno je obnoviti recipijente koji još nisu obnovljeni.


02. lipanj 2014


(3) U inundacijskom pojasu na vodotocima i drugim ležištima voda, određenom sukladno posebnim propisima, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Članak 72. (1) Melioracijska odvodnja je realizirana u smislu pokrivenosti poljoprivrednog zemljišta melioracijskom mrežom. Prioritetne mjere odnose se na krčenja dna i pokosa te izmuljivanje zapuštenih kanala radi ponovne uspostave sustava. Pri ovim radovima na prirodnim vodotocima i rubnim kanalima treba, što je više moguće, koristiti mehanizaciju za čišćenje s plovila. (2) U drugom redu prioriteta je određivanje optimuma svih elemenata sustava, uređenje glavnih recipijenata i održavanje mreža detaljne odvodnje, te drenažnih sustava. (3) Potrebno je ispitati mogućnost punjenja melioracijskih kanala vodom putem crpnih postaja koje bi postale reverzibilne, uz korištenje voda iz Vemeljskog Dunavca, a u cilju navodnjavanja poljoprivrednih površina i većih mogućnosti rekreacijskog ribolova na tom području. (4) Za rješavanje problema melioracijske odvodnje potrebno je izgraditi crpnu postaju »Sokolovac«, koja se nalazi izvan obuhvata Prostornog plana i mora se planirati u Prostornom planu općine Kneževi Vinogradi. Članak 73. Pri rekonstrukciji glavne kanalske mreže treba posebnu pozornost obratiti na režim podzemnih voda i održavanje na razini optimalnoj kako za poljoprivrednu proizvodnju, tako i za šume. Članak 74. Zahvati na održavanju i poboljšanju vodnog režima u Parku prirode provode se na temelju dokumenata upravljanja vodama, uz suglasnost Ministarstva kulture. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Mjere zaštite prirodnih vrijednosti Članak 75. (1) U cilju očuvanja prirodnosti ekosustava šuma potrebno je očuvati sustav autohtonih vrsta, dobnu zastupljenost, te prostornu rasprostranjenost šuma. (2) Šume treba koristiti na način usklađivanja gospodarenja s uvjetima zaštite šuma i šumskog zemljišta te faune Kopačkog rita.


02. lipanj 2014


Članak 76. (1) Šume posebne namjene u području Posebnoga zoološkog rezervata moraju biti isključene iz šumskog gospodarenja. Dopušteno je uklanjanje alohtonih vrsta i njihova zamjena s autohtonim vrstama, za što je potrebno analizirati promjene staništa koje su se dogodile te na temelju toga odabrati primjerene vrste drveća za pošumljavanje. (2) Postupno treba iz gospodarenja izuzimati šume poplavnog područja smanjivanjem visine propisanog etata glavnog prihoda na način određivanja viših ophodnji glavnih vrsta drveća, a povećanjem stupnja zaštite bitno povećavati i naglašavati njihovu općekorisnu funkciju. (3) Šumama posebne namjene moraju se utvrditi stare hrastove šume istočno od Vemeljskog Dunavca, čiji je prostorni smještaj načelno utvrđen u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, te šume u rekreacijskom području »Grabovačka jezera«. Članak 77. (1) Šumama posebne namjene, koje predstavljaju posebnu rijetkost, moraju se utvrditi stare hrastove šume u poplavnom području, istočno od Vemeljskog Dunavca. (2) Šumama posebne namjene za odmor i rekreaciju moraju se utvrditi šume uz Grabovačka jezera. (3) Šumama iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno je gospodariti na način uvažavanja temeljnih razloga za njihovo proglašenje šumama posebne namjene. Članak 78. Na čitavom području Parka prirode potrebno je zamijeniti postojeće plantaže stranih vrsta drveća (osobito euroameričke topole) i njihovih klonova, autohtonim vrstama drveća i njihovim pripadajućim biljnim zajednicama. Članak 79. Predlaže se zadržavanje postojećih autohtonih šumskih zajednica te bilja uz Vemeljski Dunavac, i to u pojasu min. 50,0 m s obje strane vodotoka, što isključuje njihovu sječu i krčenje. U toj zoni dopušteni su šumsko-uzgojni radovi. Članak 80. (1) Na poljoprivrednom zemljištu, gdje je prirodni krajolik narušen, na područjima koja zbog loših vodozračnih uvjeta nisu optimalna za ekonomski racionalnu poljoprivrednu proizvodnju, treba povećati šumovitost ili takva područja prepustiti prirodnim procesima. (2) Na oranicama i obalama melioracijskih kanala treba očuvati te odgovarajućim mjerama restaurirati vrijedna i ugrožena rubna staništa (živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, livadne pojaseve).


02. lipanj 2014


Članak 81. U cilju zaštite živog svijeta potrebno je poduzeti sljedeće mjere: 1. Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta potrebno je spriječiti, a osigurati uvjete za očuvanje i razvoj svih vrsta koje nastanjuju područje Parka prirode, 2. Vodni režim je osnovni element održavanja ekosustava riječnih poplavnih područja. Neprekidne promjene razine površinskih i podzemnih voda te trajanje, visina, sezonska zastupljenost i frekvencija poplava određuje sve ekološke promjene u poplavnim područjima. Stoga je osnovna mjera zaštite biljnog i životinjskog svijeta očuvanje primjerenoga vodnog režima, 3. Površina ribnjaka »Podunavlje« ne smije se smanjivati, a najmanje 85% površine mora uvijek biti pod vodom, 4. Plovila za posjetitelje moraju biti takvih gabarita da ne oštećuju vegetaciju na vodnim stazama, 5. Kako bi se osigurala staništa za gniježđenje ptica dupljašica, potrebno je sačuvati što više starih stabala s dupljama, 6. U cilju zaštite ptica grabljivica, poput orla štekavca i stepskog sokola, treba ostaviti što više starih i visokih stabala, 7. Kontinuirano pratiti obitavanja životinjskih vrsta s ciljem evidentiranja pojave novih vrsta, utvrđivanja vremenskog intervala obitavanja sezonskih, odnosno prolaznih vrsta, 8. Stalno pratiti gniježđenje i leženje životinjskih vrsta te vođenje mladunčadi u cilju procjene njihova brojnog stanja i ostvarenog prirasta, 9. Stalno pratiti biološke zahtjeve životinjskih vrsta u pogledu mjesta hranjenja i utvrđivanja izvora podrijetla hrane, 10. Evidentirati svaku jedinku pojedinih vrsta divljači (po spolnoj i dobnoj pripadnosti) za koju se okularno ili po ostacima ili tragovima utvrdi da je usmrćena po drugim životinjskim vrstama, bez obzira je li korištena za hranu ili ne, 11. Redovito pratiti i evidentirati prisustvo pojedinih životinjskih vrsta i njihova broja na mjestima hranjenja divljači, te vršiti procjenu i evidentiranje količina konzumirane hrane izložene za divljač, 12. Evidentirati gnijezda orla štekavca, crne rode, stepskog sokola, kao i kolonija čaplji, te evidentirana gnijezda ucrtati u gospodarske karte i staviti u opis šumskih odjela i odsjeka, 13. Zabraniti svaku sječu stabala u radijusu od 500 m od utvrđenih pojedinačnih gnijezda od 1. siječnja do 30. lipnja, kada ove ugrožene i zaštićene ptičje vrste odabiru lokacije gniježđenja, pa do izlijetanja mladih, 14. Pratiti ponašanje i zdravstveno stanje životinjskih vrsta i dojavljivati nadležnim ustanovama pojave uginuća i nađene primjerke uginulih životinjskih vrsta, uz evidentiranje uzroka uginuća, 15. Evidentirati broj žive i uginule mladunčadi po leglu, odnosno gnijezdu radi praćenja općeg stanja i broja unutar životinjskih vrsta, 16. Sprječavati uništavanje legla, odnosno gnijezda i jaja životinjskih vrsta te uništavanje mladunčadi ili odstrela primjeraka, 17. Pojavom nove vrste ili većeg broja pojedine životinjske vrste poduzimati odgovarajuće mjere radi sprječavanja šteta na divljači ili staništu,


02. lipanj 2014


18. Spašavati životinjske vrste i poduzimati ostale mjere zaštite za vrijeme poplava, 19. Kontrolirati kretanje i sprječavati krivolov, te poduzimati druge aktivnosti zaštite i mjere sukladno Pravilniku o unutarnjem redu u Parku prirode »Kopački rit«, te posebnim propisima, 20. Unošenje stranih životinjskih i biljnih vrsta na području Parka prirode nije dopušteno. Članak 82. Životinjama se tijekom njihova razvojnog ciklusa mora osigurati što veći mir. Stoga pristup području, uključujući posjećivanje, mora biti strogo reguliran, usklađen s programima posjećivanja. Režime posjećivanja utvrdit će Javna ustanova uz suradnju s ostalim korisnicima prostora. Članak 83. (1) Zaštita voda Parka prirode provodi se zaštitom voda od onečišćenja u Parku prirode i izvan njega. (2) Zaštitu voda od onečišćenja izvan Parka prirode nužno je provoditi izgradnjom sustava za odvođenje i čišćenje te izgradnjom pojedinačnih uređaja za predtretman ili potpuno čišćenje za sve otpadne vode u slijevu kanalske mreže koja ulazi u Park prirode. (3) U slučaju pojave iznenadnih i izvanrednih zagađenja na Dravi i Dunavu i gravitirajućim vodotocima poduzet će se mjere sukladne posebnom propisu. Članak 84. Onečišćenje kemijskim sredstvima i kemijskim preparatima, (umjetnim gnojivima i sredstvima za uništavanje korova i zaštitu bilja) mora se svesti na najmanju mjeru forsiranjem ekološke proizvodnje i korištenjem navedenih preparata i sredstava na površinama gdje je to nužno i u količini koja osigurava njihovu potpunu apsorpciju. Članak 85. Plovila za turiste moraju imati odgovarajući način zbrinjavanja otpadnih i sanitarnih voda, jer takve vode nije dopušteno neposredno upuštati u unutarnje vode Parka prirode. Članak 86. (1) Javna izvorišta i vodoopskrbne građevine moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćavanja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće. (2) Granice i mjere zaštite vodozaštitnog područja potencijalnog crpilišta »Zlatna Greda« utvrdit će se prema posebnim propisima, sukladno rezultatima daljnjih istraživanja.


02. lipanj 2014


Članak 87. Na cijelom području Parka prirode zabranjeno je loženje vatre na otvorenom izuzev na pojedinačnim lokacijama (rekreacija, ugostiteljstvo) koje se utvrđuju Pravilnikom o unutarnjem redu. Članak 88. Postojeće šumske prosjeke treba održavati kao protupožarne komunikacije i na njima se mogu formirati punktovi za protupožarne intervencije. Mjere zaštite kulturnih dobara Članak 89. (1) Na području Parka prirode nalazi se preventivno zaštićeno kulturno dobro – kompleks Dvorca Tikveš (Rješenje Konzervatorskog odjela u Osijeku; klasa: UP-Io-034-03/00-01/01, urbroj:2158-1801-00-01, od 15. 2. 2002.). (2) Preventivnom zaštitom iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćene su sljedeće katastarske čestice: 1772, 1773, 1774, 1775, 1776, 1777, 1778, 1779, 1780 i 1781. (3) Na zaštićenom području dopušteni su zahvati sukladno posebnom propisu. Članak 90. (1) Za obnovu Novog dvorca s dogradnjom i Lovačkog dvorca obvezna je izrada konzervatorske studije, a za ostale građevine u kompleksu prije početka obnove treba izraditi potpuni arhitektonski snimak postojećeg stanja. (2) Preporučuje se obnova kompleksa Dvorca Tikveš prema cjelovitom rješenju na temelju prethodno izrađenog programa obnove čitavog kompleksa. (3) Pretpostavlja se da pravac rimske Limeske ceste Ilok (Cuccium) – Dalj (Teutoburgium) – Nemetin (Ad labores) – Osijek (Mursa) – Batina (Ad militare) prolazi približno zapadnom granicom Posebnoga zoološkog rezervata što je potrebno istražiti, a u slučaju nalaza, obilježiti u koridoru staze za posjetitelje, sukladno sustavu mjera zaštite kulturnih dobara koje će utvrditi nadležno tijelo. Članak 91. (1) Prostornim planom se predlaže, sukladno posebnom propisu, zaštita sljedećih građevina: 1. stambeno-lovačka kuća na k.č. br.1934/1 k.o. Lug, u naselju Kozjak, 2. tri kuće na sjevernom dijelu k.č. br. 1934/2, k.o. Lug, u naselju Kozjak, 3. crpna postaja »Zlatna Greda« (dio izgrađen 1898. godine, s crpkom) na k.č.br. 1902, k.o. Kneževi Vinogradi. (2) Do zaštite građevina iz prethodnog stavka primjenjivat će se uvjeti korištenja i gradnje utvrđeni člankom 18. stavkom 2. i člankom 22. stavkom 3. ovih Odredbi.


02. lipanj 2014


7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 92. (1) Na prostoru Parka prirode neće se vršiti deponiranje ni drugo trajno odlaganje otpada. Otpad se mora prikupljati i odvoziti ili odnositi na mjesta izvan Parka prirode, na kojima se otpad može trajno zbrinuti na zakonima propisan način. (2) Isključivo organski otpad koji ne spada u skupinu opasnog i štetnog otpada dopušteno je odlagati u okoliš, na za to primjereno mjesto. Članak 93. (1) U građevinama poplavnog područja Parka prirode kao i pojedinačnim građevinama branjenog dijela u kojima trajno ne borave ljudi, otpad će se zbrinjavati tako da se on odnosi zajedno s opremom i stvarima za boravak u tim građevinama. Za privremeno prikupljanje mogu se upotrebljavati manji spremnici. (2) Za građevine branjenog dijela s trajnim boravkom manjeg broja ljudi otpad će se zbrinjavati na već opisani način s tim što se otpad može prikupljati na posebno uređenom prostoru, do njegovog odvoženja. (3) Naselja i punktovi za posjetitelje trebaju biti uključeni u organizirano zbrinjavanje otpada. Na razini naselja otpad se može prikupljati u odgovarajuće posude za prikupljanje, iz kojih će otpad preuzeti specijalizirano vozilo te ga odvesti na daljnje zbrinjavanje općinskog ili županijskog modela zbrinjavanja otpada. 8. MJERE PROVEDBE PLANA Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 94. Javna ustanova upravlja područjem Parka prirode sukladno Pravilniku o unutarnjem redu, Planu upravljanja i Zakonu o zaštiti prirode. Članak 95. (1) U realizaciju planiranih rješenja obnove naselja i izgrađenih struktura izvan naselja, pored Javne ustanove, nužno je uključivanje domicilnog stanovništva i ostalih korisnika prostora. (2) U tom cilju potrebno je osigurati stručnu pomoć u utvrđivanju mogućnosti uključivanja svake pojedine građevine i njezina vlasnika/korisnika u programe obilaska i boravka te pružanja usluga posjetiteljima, sukladno namjeni i uvjetima utvrđenim u Prostornom planu. Članak 96. (1) Za posjećivanje, razgledavanje i boravak na području Parka prirode potrebno je izraditi programe, sukladno utvrđenoj osnovnoj koncepciji.


02. lipanj 2014


(2) Programi iz prethodnog stavka moraju uzeti u obzir različite skupine i vrste posjetitelja te potrebu usklađivanja posjećivanja, rekreacije i lovstva. U sklopu Programa potrebno je utvrditi detaljne lokacije za stanice, odmorišta, promatračnice i druge građevine u funkciji posjećivanja i razgledavanja Parka prirode. (3) Također je potrebno izraditi projekt vizualnih komunikacija i na jedinstven način riješiti njihovo oblikovanje. (4) Organizaciju i koordinaciju ovih aktivnosti provodit će Javna ustanova, a programe i projekte će odobravati Ministarstvo kulture. Članak 97. (1) Sukladno Prostornom planu utvrdit će se šume posebne namjene za dio šuma istočno od Vemeljskog Dunavca i na rekreacijskom području »Grabovačka jezera«, na temelju prethodno provedene detaljne analize šumskog fonda. (2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka koordinirat će Javna ustanova, a provodit će se sukladno posebnom propisu. Članak 98. Minirana područja Parka prirode moraju se razminirati. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru Članak 99. (1) Za područje Parka prirode od osobite su važnosti vodni režim i kvaliteta voda. Zbog toga je prioritetni zadatak utvrđivanje optimalnoga vodnog režima te zahvati i radnje u svrhu sanacije i praćenja stanja te poduzimanja mjera za sprječavanje negativnih utjecaja na vodni režim i kvalitetu voda. (2) Organizaciju i koordinaciju istraživanja i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova. Članak 100. Na prostoru lijeve dunavske obale treba utvrditi stanje melioracijskog sustava te izraditi odgovarajuću dokumentaciju za poboljšanje ili uređivanje sustava, u cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Članak 101. Područje sjevernog dijela Parka prirode treba istražiti radi utvrđivanja izvorišta voda i mogućnosti njihovog korištenja za vodoopskrbu šireg prostora.


02. lipanj 2014


Članak 102. (1) Nakon zamjene alohtonih šumskih vrsta autohtonim vrstama potrebno je praćenje uspješnosti pošumljavanja i rasta. (2) Nužno je kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja šuma. (3) Istraživanja iz stavka 1. ovoga članka organizirat će i koordinirati Javna ustanova. Članak 103. (1) Živi svijet potrebno je dalje istraživati i pratiti stanje te poduzimati mjere s ciljem njegove zaštite. (2) Biljni svijet je, za sada, nedovoljno istražen te je nužno njegovo osnovno izučavanje te praćenje utjecaja ljudskih aktivnosti na biljne zajednice i vrste, osobito nakon što se Park prirode počne intenzivnije posjećivati. (3) Osobito je značajno istražiti, a zatim kontinuirano pratiti utjecaj ljudskih aktivnosti na prisutne životinjske vrste. To se prvenstveno odnosi na mogući negativni utjecaj posjetitelja, lovaca i ostalih koji posjećuju ili duže borave u Parku prirode. (4) Organizaciju i koordinaciju aktivnosti iz stavka 2. i 3. ovoga članka provest će Javna ustanova. Članak 104. (1) Poljoprivredne površine prema Prostornom planu treba koristiti za ekološku proizvodnju te korištenje i uređenje površina provesti sukladno članku 80. Ovih Odredbi. U tom cilju potrebno je izraditi osnovu gospodarenja i krajobraznog uređenja te uređenja vodnog režima poljoprivrednog zemljišta. (2) Organizaciju i koordinaciju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova u suradnji s vlasnicima/korisnicima zemljišta. Članak 105. (1) Radi zaštite graditeljske baštine potrebno je provesti stručnu valorizaciju građevina na području Parka prirode te registrirati građevine koje su kulturna dobra. (2) Također je potrebno provesti arheološka istraživanja pravca Limeske ceste. (3) Istraživanja i registraciju kulturnih dobara provest će služba nadležnog ministarstva prema posebnim propisima. Članak 106. (1) Za zaštitu Parka prirode od požara obvezatna je izrada Plana zaštite od požara, sukladno posebnom zakonu. (2) Organizaciju i koordinaciju izrade Plana iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova.


02. lipanj 2014


Članak 107. Za područje Parka prirode Javna ustanova će uspostaviti i voditi informacijski sustav o prostoru. Članak 108. (1) Potrebno je provoditi istraživanja i praćenja prirodnih obilježja i procesa koji se odvijaju u Parku prirode u cilju poduzimanja mjera zaštite njegovih prirodnih osobitosti. (2) Organizaciju i koordinaciju istraživanja iz stavka 1. ovoga članka provodit će Javna ustanova. Članak 109. (1) Potrebno je provesti obnovu zemljišnoknjižnog i katastarskog operata. (2) Organizaciju i koordinaciju ovih aktivnosti provest će Ministarstvo. Članak 110. (1) Stanje na području Parka prirode na lijevoj obali Dunava potrebno je detaljnije istražiti i poduzeti mjere za sanaciju i zaštitu sukladno principima zaštite i polazištima utvrđenim u Prostornom planu. (2) Organizaciju i koordinaciju radova iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova. Članak 111. (1) Radi zaštite kontaktnog područja Parka prirode potrebno je izvršiti valorizaciju okolnog područja te, sukladno rezultatima, provesti postupak zaštite prema posebnom zakonu. (2) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Ministarstvo kulture u suradnji s nadležnom službom Osječko-baranjske županije.


02. lipanj 2014


II. GRAFIČKI DIO


02. lipanj 2014



02. lipanj 2014



02. lipanj 2014



02. lipanj 2014



02. lipanj 2014


D PROGRAM IZGRADNJE 1 Veličina i oblik parcele – granica obuhvata

Projektom planirani prostor i danas živi kao posjetiteljski kompleks Tikveš, a ovim se intervencijom želi dobiti projekt njegove obnove i rekonstrukcije uz minimalnu izgradnju. Analizirajući potrebe za planiranim kapacitetom parkirališta, pristupnim cestama, zelenim površinama i novoplaniranim građevinama veličina se parcela može zaokružiti na cca 113.000 m2 (zona obuhvata). Obuhvat je na zapadnoj i južnoj strani načelno ograničen pristupnom cestom, na sjevernoj i istočnoj strani perivojem i šumom e prosjecima.Oblik parcele obuhvata zadan je vlasničkim granicama u skladu s prostornim rješenjem u planiranoj veličini. Potrebom krajobraznog rješenja moguće je prekoračiti opisane granice zadanog prostornog zahvata. Od današnjeg stanja treba sačuvati sve uz potrebne nužne razgradnje te minimalnu izgradnju na temeljima ranije gradnje – servisna građevina. Kroz analizu današnjeg stanja ocijeniti mogućnost očuvanja i reinterpretacije zelenog fonda. 2 Pristup parceli i prometni uvjeti Ulaz u prostor kompleksa je kopneni sa dvije strane (mogućost) i funkcionalno je u službi posjetiteljima parka. Organiziran je za posjetitelje koji dolaze vlastitim motornim vozilima ili izletničkim - agencijskim autobusima. Iz razloga potrebe primjerenog rješenja cestovnog prometa treba osigurati dostatne prometne površine na način da se zadovolje zadani načini dolaska/odlaska posjetitelja: 1. agencijski i ostali autobusi: a dolazak, iskrcaj posjetitelja, odlazak na parkiralište, čekanje povratka ukrcaj posjetitelja, povratak b dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah povratak (prazan) dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah ukrcaj posjetitelja, povratak dolazak (prazan), odmah ukrcaj posjetitelja, povratak 2. taksi vozila: a dolazak, iskrcaj posjetitelja, odlazak na parkiralište, čekanje povratka ukrcaj posjetitelja, povratak b dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah povratak (prazan) c dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah ukrcaj posjetitelja, povratak d dolazak (prazan), odmah ukrcaj posjetitelja, povratak 3. osobna vozila – nekad i s prikolicom: a dolazak, (iskrcaj posjetitelja), odlazak na parkiralište b ukrcaj posjetitelja, povratak c ravno na parkiralište, ravno s parkirališta 4. motori/bicikli /pješaci


02. lipanj 2014


Posebnu pozornost obratiti na rješenje ulaza i izlaza s parkirališta. Sezona godišnjeg pritiska posjetitelja s vršnim opterećenjem u ljetnim mjesecima, i njihova prostorna koncentracija odnosi se prvenstveno na ove tipove: • individualni domaći posjetitelji - odrasli • individualni domaći posjetitelji – djeca • individualni strani posjetitelji - odrasli • individualni strani posjetitelji - djeca • ostali • agencije voucheri • samostalne grupe 3 Smještaj građevina

Smještaj građevina određen je zadanom prostornom organizacijom koju je moguće mijenjati kroz načina rješenja prometa: koncepta ulaza i izlaza te režima parkirališta u najvećoj mjeri determiniranje je rješivo kroz scenarij posjeta. Na određen način to će uvjetovati i zahtjev očuvanja postojećih objekata i već izgrađenih vizura. U usporedbi s današnjim položajem glavnog objekta novoj će garažno-servisnoj građevini sigurno trebati veći prostor uz ulaznu prometnicu koji je osiguran i kroz postojeću zelenu tampon zonu. Dispozicija i smještaj novih građevina bitan su element pri izradi geodetskog projekta i potrebe za njim na pojedinoj čestici. 4 Urbanistički parametri Svi parametri vidljivi su iz priložene planske dokumentacije. Smještaj sadržaja na čestici treba zadovoljavati planom zadane uvjete. Djelatnost HRVATSKIH ŠUMA Park prirode "Kopački rit", uključivo i Posebni zoološki rezervat prostire se na područjuŠumarija Tikveš i Darda, na gospodarskim jedinicama "Dvorac-Siget", "Tikveške podunavske šume" i "Kopačevske podunavske šume". Za svaku od te tri gospodarske jedinice jednom u deset godina izrađuje se poseban stručni elaborat - program gospodarenja kojim se za razdoblje od 10 godina propisuju mjere gospodarenja i zaštite šuma, a koje odobrava Ministarstvo poljoprivrede posebnim rješenjem. Za područje Parka prirode, uvjeti zaštite prirode izdani od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ugrađuju se u programe gospodarenja, a programi prije nego ih odobri Ministarstvo poljoprivrede moraju imati i prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Za gospodarsku jedinicu "Tikveške podunavske šume" Program gospodarenja vrijedi za razdoblje od 2008. do 2017. godine, za "Dvorac - Siget" od 2009. do 2018. godine, a za gospodarsku jedinicu "Kopačevske podunavske šume" od 2011. do 2020. godine. Temeljem tih usvojenih programa gospodarenja šumama, Hrvatske šume djeluju i provode aktivnosti - mjere zaštite i gospodarenja šumama na području Parka prirode. U programe gospodarenja moguće je izvršiti uvid u šumarijama Tikveš i Darda i u Upravi šuma - Podružnica Osijek uz prethodnu


02. lipanj 2014


suglasnost predstavnika Šumarije. Zakonom nije propisano sudjelovanje javnosti u njihovoj izradi i donošenju (npr. javna rasprava i sl.). 5 Promet u mirovanju Ulazni dio parcele zauzima prostor potreban parkiralištu. Preliminarno procijenjena potreba iskazana je u planu. Potrebno je osigurati parkiralište za: autobuse osobna vozila, bicikle i motore. Proporcionalno tome treba dodati i parkirališna mjesta za osobe sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti (vidi regulativu pod 13.). 6 Projektni program i smjernice za izradu rješenja

Postojeći sadržaji kompleksa dijelom su uređeni i dovedeni u funkciju što se prvenstveno odnosi na građevinu 4 (ljubičasti kadrat) u kojoj se nalazi i suvenirnica, a koja će se koristiti i kao mogući prostor prodaje karata uz sadržaje u funkciji. Žutim kvadratom označen je prostor izgradnje nove građevine (garažno skladišnog i servisnog prostora) uz postojeći parkirališni prostor (lijevo uz prometnicu). Crvena crtkana linija zona je kvalitetnih vizura na granici obuhvata.


02. lipanj 2014


DVORAC 1 NOVI

PROSTOR PLANIRANE GRADNJE GARAŽNOG, SKLADIŠNOG I SERVISNOG PROSTORA


02. lipanj 2014


ZGRADA KOTLOVNICE

KAPELICA


02. lipanj 2014


RESTORAN UZ KUĆU DOMARA - LUGARNICU


02. lipanj 2014


A DVORAC 1- NOVI INFORMATIVNI ISKAZ POVRŠINE POSTOJEĆEG PROSTORA NAPOMENA: Nazivi prostora dio su arhitektonskog snimka i u ovom programu korišteni su samo kao poveznica. U rješenju se očekuju nove oznake i nazivi uvjetovani predloženim rješenjem.

NETTO POVRŠINA – PODRUM

1. PREDPROSTOR P = 14,03 m2

2. SOBA P = 26,47 m2

3. HODNIK P = 5,99 m2

4. SOBA P = 20,91 m2

5. HODNIK P = 16,53 m2

6. SOBA P = 19,33 m2

7. OKNO DIZALA P = 1,10 m2

8. HODNIK P = 6,28 m2

9. SOBA P = 14,01 m2

10. SANITARNI ČVOR P = 3,18 m2

PODRUM UKUPNO P = 127,83 m 2

NETTO POVRŠINA – PRIZEMLJE

1. ULAZNI PROSTOR P = 23,63 m2

2. SOBA P = 19,33 m2


4. SOBA P = 19,33 m2

5. HODNIK P = 19,87 m2

6. STUBIŠTE P = 5,77 m2


8. ULAZNI PROSTOR P = 5,65 m2


02. lipanj 2014


9. SOBA P = 43,23 m2

10. SOBA P = 58,68 m2

11. SOBA P = 27,08 m2

12. SOBA P = 83,49 m2


14. TERASA P = 37,33 m2

15. NATKRIVENI ULAZ P = 5,67 m2

16. VANJSKO STUBIŠTE P = 9,60 m2

17. NATKRIVENI ULAZ P = 4,68 m2

PRIZEMLJE UKUPNO P = 372,74 m 2

NETTO POVRŠINA – MEĐUKAT

1. PODEST P = 20,83 m2


MEĐUKAT UKUPNO P = 26,60 m 2

NETTO POVRŠINA - 1. KAT

1. HODNIK P = 20,94 m2


3. KUPAONICA P = 7,73 m2

4. WC P = 2,20 m2

5. SOBA P = 20,82 m2


7. SOBA P = 16,58 m2

8. SOBA P = 39,22 m2

9. SOBA P = 5,62 m2


11. SOBA P = 31,42 m2

12. SOBA P = 47,51 m2


02. lipanj 2014


13. SOBA P = 43,11 m2

14. SOBA P = 27,07 m2

15. TERASA P = 25,03 m2

16. TERASA P = 28,68 m2

1. KAT UKUPNO P = 328,42 m 2

NETTO POVRŠINA - POTKROVLJE


2. HODNIK P = 3,51 m2

3. SOBA P = 24,49 m2

4. KUPAONICA P = 7,73 m2

5. NEUREĐENO POTKROVLJE P = 242,72 m2

6. STROJARNICA DIZALA P = 7,88 m2

7. BALKON P = 3,39 m2

POTKROVLJE UKUPNO P = 295,46 m 2

NETTO POVRŠINA - MANSARDA

1. NEUREĐENO POTKROVLJE P = 38,43 m2

MANSARDA UKUPNO P = 38,43 m2

Σ SVEUKUPNO P = 1189,48 m²

Prostor je dimenzioniran za više osoba (grupe posjetitelja) koje tu borave iz razloga informiranja i razgledavanja. Generalno u prostoru dvorca nema sjedenja no potrebno ga je predvidjeti za iznenadne potrebe.


02. lipanj 2014


B DVORAC 2 – STARI INFORMATIVNI ISKAZ POVRŠINE POSTOJEĆEG PROSTORA NAPOMENA: Nazivi prostora dio su arhitektonskog snimka i u ovom programu korišteni su samo kao poveznica. U rješenju se očekuju nove oznake prostorija i nazivi uvjetovani predloženim rješenjem.

NETTO POVRŠINA – PRIZEMLJE


2. SOBA P = 16,26 m2

3. SOBA P = 10,49 m2



6. SOBA P = 27,96 m2

7. SOBA P = 13,12 m2

8. SOBA P = 3,98 m2



11. SOBA P = 10,53 m2


PRIZEMLJE UKUPNO P = 105,89 m 2

NETTO VANJSKE POVRŠINE – PRIZEMLJE

1. NATKRIVENI TRIJEM P = 19,42 m2

2. OPLOČENJE OKO ZGRADE P = 87,32 m2

VANJSKE POV.PRIZEMLJE UKUPNO P = 106,74 m 2


02. lipanj 2014


NETTO POVRŠINA - 1. KAT


2. SOBA P = 31,09 m2

3. SOBA P = 14,42 m2

4. SOBA P = 4,20 m2



7. SOBA P = 17,87 m2



10. SOBA P = 11,98 m2

11. SOBA P = 11,81 m2


1. KAT UKUPNO P = 115,23 m 2

NETTO VANJSKE POVRŠINE – 1. KAT

1. VANJSKO STUBIŠTE P = 4,84 m2

2. NATKRIVENA TERASA P = 13,86 m2

3. NATKRIVENI TRIJEM P = 43,21 m2

VANJSKE POV. PRIZEMLJE UKUPNO P = 61,91 m 2


02. lipanj 2014


OKVIRNI PROGRAM

Program se daje kao okvirni iz razloga omogućavanja slobode projektantima pri izradi rješenja koja će za svaku pojedinu fazu biti obvezno valorizirana od strane investitora. U oba dvorca, što je osnovni zadatak, potrebno je predožiti i izraditi projekte za posjetitelje različite životne dobi i obrazovanja. Navedeno se u smislu projektnog zadatka prvenstveno odnosi na:

Respektiranje konzervatorske studije i njenih zahtjeva kroz obveznu komunikaciju s nadležnim konzervatorom rješiti projekt prezentacije. Izrada projekta obnove, rekonstrukcije i adaptacije dvoraca u arhitektonsko-građevinskom i instalaterskom smislu (strojarske instalacije, vodoopskrba i odvodnja, elektrotehnički projekt, sustavi zaštite te ostalo zahtjevano prethodnim suglasnostima i rješenjem).

Izada detaljnih projekata unutrašnjeg uređenja obvezan je dio projekta kroz niže navedene parametre:

• Definiranje jasne koncepcije prostora i ciljeve kroz zadani program • Definiranje interijera i opreme • Definiranje instalacija i interpretacijskih sadržaja po potrebi • Interpretacijski tekstovi • Odabir druge raspoložive građe i dostupnih predmeta

(oruđa, oružja, opeme, dokumenata i sl.) • Interaktivni sadržaji po potrebi • Vizualne komunikacije – grafički dizajn • Popis mogućih eksponata • Produkt dizajn • Makete • Preparirane životinje i drugi izlošci vezani uz lov i ribolov • Multimedijski dio – film, zvukovi i sl. • Izvedbeni troškovnici za sve projektom predviđeno

C GARAŽNI, SKLADIŠNI I SERVISNI PROSTORI

Za novu građevinu predviđena je pozicija bivše vojne građevine čija je tlocrtna površina („djelomično betonirani postojeći plato“) cca 20,00 x 55,00 m. Na navedenih 1.100,00 m2 potrebno je organizirati prostor predmetne građevine, visine jedne kao garažu za vozila parka, brodice, strojeve, alate i drugu opremu koja se u parku koristi pri njegovoj uporabi. U tu površinu uključena je i pristupna cesta tj. vanjski prostor spremišta u dijelu natkriven po potrebi. Prijedlog je natkrii kompletan ulazni prostor ali nije obveza već ovisi o oblikovanju, organizaciji i koncipiranju prostora. Potrebna je prirodna i umjetna rasvjeta. Prostor se grije, što se prvenstveno odnosi na radionicu za servis, garderobe i sanitarije.


02. lipanj 2014


1 garažni prostor za vozila parka 180 m2

potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana 2 spremište brodova parka 100 m2

potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana 3 vatrogasna oprema 15 m2

potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana 4 hortikulturna oprema 20 m2

potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana 5 brodska oprema 20 m2

potrebno je osigurati neposrednu prometnu vezu ulaz izvana 6 oprema i pribor za čišćenje 12 m2

ulaz iznutra 7 spremište ostale opreme i rekvizita vanjskih površina 18 m2

za 4 djelatnika na hortikulturi i održavanju ulaz izvana 8 servisni prostor garderoba i sanitarije osoblja s tušem 15 m2

za 4 djelatnika na hortikulturi i održavanju ulaz izvana 9 spremište za potrebe vozila parka i ostalo 20 m2 veza s prostorom osoblja i priručnom radionicom za manje popravke D KOTLOVNICA Postojeća kotlovnica zbog velikih gubitaka i troškova održavanja nije rentabilna te je potrebno izvršiti snimak postojećeg stanja te analizu, a po obavljanju iste predložiti i projektirati održiv sustav za potrebe kompleksa E KAPELICA Kapelici na lokaciji potrebno je obnovit pokrov o čemu projektant mora dati procjenu te ga obraditi kroz troškovnik. F PARKIRALIŠTE Uz već postojeću površinu koju je potrebno organizirati predlaže se izvesti novi dodatni parkirališni prostor prema planskim propozicijama i posebnim uvjetima koje je potrebno ishoditi. Potrebno je osigurati vanjsku rasvjetu. Sve prema posebnim uvijetima i stanju prometnica na terenu od koji je nekim internim (nerazvrstane) potrebno rješiti status ukoliko ih se želi uključiti u projekt što iziskuje dodatna sredstav koja investitor mora u tom slučaju osigurati.


02. lipanj 2014


Prostor predvidjeti za: agencijski i drugi autobusi osobni automobili motori i bicikli stajalište i okretište za vlak PP G VANJSKI PROSTORI U vanjskim prostorima potrebno je zadržati i možda pronaći nove vizure, obnoviti postojeće pješečke staze i predložiti nove, obavit kvalitetnu analizua krajolika i zelenila kroz projekt pejzašnog arhitekta te izaradit projekt prometnica za vozila unutar prostora kompleksa za vozila u mirovanju i kretanju koji su kapaciteti definirani planskom dokumentacijom. Osim uređenja prostora oko građevina na prostoru od cca 2,0 ha, kao izuzetno značajno potrebno je u isočno dijelu kompleksa predvidjeti taktilni i edukatvni park pristupačan i za osobe s poteškoćama i malu igraonicu za djecu na otvorenom (uz ugostiteljski sadržaj). Važno je projektirati vanjsku rasvjetu s posebnom pažnjom s obzirom na prostor u kojem se predlaže. GRAĐEVINE KOJE SU PREDMET PROJEKTA /cca netto površine/ A DVORAC 1 (novi) 390 m2 B DVORAC 2 (stari) 1189 m2 C GARAŽA, SKLADIŠNI I SERVISNI PROSTOR 400 m2 D KOTLOVNICA 60 m2 E KAPELICA 15 m2 ukupno neto 2054 m2 Sve kvadrature su orijentacijske i moguća su odstupanje koja za novo projektiranu građevinu iznose do 10% na ukupnu površinu objekta. Uređenje čestica Predmetne čestice zemljišta s pristupom na prometnu površinu izgrađenom i novom koja će biti izgrađena te je projektirana u skladu s uvjetima prostornog plana. Navedno je potrebno utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta u zoni zahvata ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

Uređene građevinske čestice moraju ispuniti slijedeća tri uvjeta:

• Pristup s uređene javne površine - postojeća prometnica koja je dovršena, a nije u skladu sa prometnim uvjetima Plana;

• Zgrade na predmetnom česticama moraju se priključiti na sustave infrastrukture u skladu sa odredbama Plana (javna odvodnja ili nepropusna septička jama i sl.);

• Na ovom kompleksu građevinskih čestica mraju se urediti sve parkirališne potrebe za predviđene sadržaje u planiranoj - novoj i staroj izgradnji.


02. lipanj 2014


Javni interesi Javni interes ima političke, etičke i emotivne konotacije ali ekonomisti mogu ispitati i njegove ekonomske implikacije. Ideja je da se sredstva upotrijebe u korist javnog interesa što nije u sukobu s općim interesom cjelokupne zajednice. Pitanje je samo jesu li privatni interesi neophodno u sukobu s općim interesom, ili oni mogu biti i jednaki, te okolnosti u kojima se interesi sukobljavaju. Taj pristup vodi analizi opće situacije i suradnja s privatnim interesom u neposrednom susjedstvu. Mjere zaštite prirode

Održivo korištenje prirodnih dobara podrazumijeva provedbu niza aktivnosti u obavljanju djelatnosti vezanih uz uporabu prirodnih dobara (šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i dr.) i prostorno planiranje, s ciljem dugoročnog očuvanja prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti.

Državni zavod za zaštitu prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08), izrađuje stručne podloge (studije) za utvrđivanje mjera i uvjeta zaštite prirode za planove gospodarenja prirodnim dobrima (ponajprije osnove/programi gospodarenja šumama, lovno-gospodarske osnove/programi uzgoja divljači/programi zaštite divljači, ribolovne osnove i dr.) i dokumente prostornog uređenja (prostorni planovi županija, gradova, općina, urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi uređenja, prostorni planovi područja posebnih obilježja i dr.).

Mjere i uvjeti zaštite prirode u smislu održivog korištenja prirodnih dobara definiraju se na temelju analize obilježja određenog područja sa stanovišta zaštite prirode čije su glavne odrednice slijedeće:

• zaštićene i ugrožene vrste flore, faune, gljiva i lišajeva • ugroženi i rijetki stanišni tipovi • zaštićena i evidentirana područja (predviđena za zaštitu) • područja Ekološke mreže RH i potencijalna područja mreže NATURA 2000.

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je potrebno provesti u cilju sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Na navedeno je potrebno reagirati kroz odgovorno projektiranje i planiranje novih sadržaja i njihovo održavanje. 7 Uvjeti priključivanja na infrastrukturne sustave


02. lipanj 2014


Svim je sadržajima i objektima na parceli obuhvata osiguran vodoopskrbni i

elektroenergetski priključak dostatnog kapaciteta koje je potrebno prekontrolirati kroz prethodne suglanosti. Odvodnja sanitarnih voda riješit će se u okvirima parcele autonomnim uređajem za pročišćavanje ili priključkom na već izgrađeni sustav koji se koristi. Oborinsku vodu će se odvojenim sustavom odvodnje prethodno tretirati (taložnice ulja i masti) i potom odvoditi sukladno ishođenim smjernicama. Potrebno je predložiti i ispitati mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije. 8 Tehnički sustavi

Posjetiteljski kompleks Tikveš otvoren je, u različitim režimima, tijekom većeg dijela godine. Najveći broj posjetitelja parka očekuje se kroz četiri topla mjeseca: lipanj, srpanj, kolovoz i rujan, dok su svibanj i listopad mjeseci su manje posjećenosti i ako se bilježi lagani rast. Planirati instalacije: klimatizacije (grijanja, provjetravanja). Posebnu pažnju posvetiti grijanju građevina i prijedlogu promjene postojećeg sustava s velikom toplinskim gubicima. Glavni objekt projektirati u standardima visokog nivoa toplinske zaštite te primjenom mjera energetske učinkovitosti na sustavu instalacija. Obvezno predvidjeti alternativne i obnovljive izvore energije unutar mogućnosti predmetne intervencije. 9. Uvijeti oblikovanja Osim osobite i vrijedne prirode, znatan dio vrijednosti parka i šume u zoni obuhvata je bogato višeslojno naslijeđe. Postojeći Dvorci dio su graditeljskog nasljeđa koje je potrebno obnoviti sukladno konzervatorskim uvjetima i projektu prezentacije koji je u tom cilju potrebno izraditi uz uklanjanje dograđenog zapadnog aneksa novog Dvorca (1). Postojeći dvorci građevine su zadanog oblikovanja za koje je potrebno izraditi projekt prezentacije sa svim potrebnim sastavnicama navedenog projekta.Tradicijsko nasljeđe može se koristiti kao reinterpretacija i inspiracija, ne u ograničavajućem smislu, što se prvenstveno odnosi na novu pomoćnu građevinu (garažni objekt s priručnim servisnim prostorom). Ne želi se prepisana replika ili kompilacija tradicijskih elemenata, mjerila ili materijala u novoj pomoćnoj građevini. Intencija nije sputavanje autorskog i očekivano kreativnog pristupa rješavanju zadanog problema. Slijedom suvremenih zahtjeva života građevina u zadanom okolišu uz obvezan očekivan ekološki pristup. Izbor materijala i glavni elementi oblikovanja trebali respektirati klimatske osobitosti lokacije. Uporaba svih objekta treba biti koncipirana primjenom suvremenih tehničkih i tehnoloških sustava. Vezano na godišnja doba – proljeće, ljeto i jesen kada ovaj prostor najintenzivnije živi očekuje se osobitu pažnju pokloniti dimenzioniranju i oblikovanju "poluotvorenog" i otvorenog prostora. Cjelokupno oblikovanje mora prezentirati izraz specifičnosti lokacije smještaj pojedinih građevina i njihovu prometnu povezanost kroz prizmu krajolika, a posebnom pažnjom dimenzionirati površinu s novom sadnjom. Ravničarska priroda predmetnog prostora


02. lipanj 2014


kroz zadanu vodoravnost postojeće vizure jedan je od bitnih elemenata pristupa – urbanističke scenografije ritma i kadriranja prostornih situacija. 10 Krajobrazni projekt i površina sa nasadima Tikveške podunavske šume dio su posjetiteljskog kompleksa Tikveš koje čini cjelinu unutar Parka prirode Kopački rit. Postojeće stanje parkovnog i krajobraznog oblikovanja kompleksa čine šuma, visoke strukture raslinja livadne površine, živica, staze s zapuštenom urbanom opremom te kvalitetne zadane vizure. Park prirode “Kopački rit” prostire se na području tri gospodarske jedinice: Gospodarska jedinica Ukupno Obraslo Park prirode “Dvorac Siget” 3989,13 ha 1655,73 ha 3036,37 ha “Tikveške podunavske šume” 5217,88 ha 1704,54 ha 5217,88 ha “Kopačevske podunavske šume” 9062,77 ha 2205,84 ha 7105,15 ha Sveukupno: 18269,78 ha 5566,11 ha 15359,40 ha

Te se šume nalaze na istočnom dijelu Baranje u široj zoni dunavskih ritskih šuma. Zapadno od vodoprivrednog nasipa Zmajevac-Kopačevo u zaštićenoj zoni od poplava proteže se šuma g.j. Dvorac-Siget. Istočno i zapadno od navedenog nasipa u zoni poplava prostiru se Tikveške podunavske šume i Kopačevske podunavske šume koje zaposjedaju južni dio Parka prirode Kopački rit. Čitava površina navedenih triju gospodarskih jedinica nalazi se u tzv. zaštićenoj zoni od poplava istočno i južno od glavnog obrambenog nasipa Zmajevac-Kopačevo.

Izgradnjom nasipa bitno su se izmjenile hidrološke prilike ovog područja pa se postupno izmjenio i vegetacijski sastav šuma nakon unošenja - alohtonih vrsta drveća (bagrem, crni orah, am. jasen, negundo, euroamerička topola i dr.) u velike enklave između nekadašnjih tipičnih ritskih šuma domaće topole i vrbe koje su se održale samo još na nekoliko manjih lokaliteta. Obvezni projekt krajobraza sa osobito izraženom zelenom sastavnicom neizostavno mora tretirati novi i postojeći parkirališni prostor a kao i oblikovnu komunikaciju cijelog zahvata, svih njegovih dijelova s "izvornim", susjednim prostorima uz granicu obuhvata. Nužno redefiniranje kolnog i pješačkog prometa mora akceptirati postojeće kvalitete i prihvatiti ih kao zadane uz mogućnost intervencije koja slijedi logiku prostorne organizacije i kompozicije. 11. Faze realizacije projekta - izvođenja

Planira se mogućnost više faza realizacije – izvođenja projekta iz razloga brže realizacije pojedinih zahvata u prostoru. Funkcionalno se radi o više zasebnih nezavisnih intervencija koji u konačnici čine kompleks ali koje se zbog mogućnosti i


02. lipanj 2014


potrebe različitog pristupa mogu realizirati kao posebne faze. Faze su prednost jer omogućavaju dinamiku i veću kvalitetu projekta prvenstveno vezano na rokove kao kategoriju u izradi projekata.

Izuzetna atraktivnost Kopačkog Rita i njegove dimenzije pozivaju na niz mogućnosti razgledanja, kopnom i vodenim površinama i ta specifične komunikacije mora se uzeti u obzir. Razvojne mogućnosti koje nisu predmet ovog programa poželjno je uključiti kako u organizaciji pješačkog i prometa vozila u zoni planiranog zahvata. 12. Zaključne napomene

Odabrano idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje-odobreni prijedlog biti će podloga za definiranje urbanih pravila za uređenje i gradnju na predmetnoj lokaciji. U okviru programa zadatak je da natjecatelji predlože optimalnu prostornu mogućnost u pogledu izgrađenosti, visine i oblikovanja nove gradnje vodeći računa o okolnoj izgradnji u kompleksu. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prostoru obaju dvoraca kod kojih je uz predloženu i odobrenu prezentaciju, unutrašnje uređenje, oblikovanje, dizajn te vizualne komunikacije i opremu u starijem (2) potrebno rješiti temu lovstva i šumarstva, a u novom (1) povijest, kulturu i etnologiju vezani uz okolicu parka. Za sva predložena rješenja potrebno je izraditi idejne, glavne i izvedbene projekte, ishoditi suglasnosti i sve potrebne dozvole te izraditi troškovnike svih radova za potrebe javnog nadmetanja i izvođenja. S obzirom da se predviđa mogućnost izvođenja po fazama potrebno je ishoditi lokacijske dozvole i po njihovu ishođenju građevinske dozvole za pojedine građevine kompleksa uz mogućnost grupiranja ovisno o projektnom rješenju, uz obvezno pismeno odobrenje investitora. Prostor je potrebno sagledati i projektirati cjelovito kao kompleks u sastavu „Parka prirode Kopački rit“. Literatura u posjedu parka može se dobiti na uvid i korištenje za potrebe projekta. Sve izraditi sukladno pozitivnim Zakonima i propisima Republike Hrvatske.


02. lipanj 2014


13. Zakonska regulativa:

• Zakon o gradnji - stupio na snagu 1. siječnja 2014. („Narodne novine“ broj 153/13.)

• Zakon o građevnim proizvodima („Narodne novine“ broj 76/13., 30/14.)

• Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 152/08., 49/11., 25/13.) Vidi članak 76. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine 124/09)

• Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12., 143/13.)

Uredbe

• Uredba o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“ broj 117/07., 25/08., 69/10., 19/13., 40/14.)

• Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu („Narodne novine“ broj 116/07., 56/11.)

• Uredba o usklađivanju područja građevnih proizvoda s Uredbom (EU) br. 305/2011 u prijelaznom razdoblju („Narodne novine“ broj 46/13.)

• Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru („Narodne novine“ broj 98/12.)

Pravilnici

• Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 21/09., 57/10., 126/10., 48/11., 81/12., 68/13.)

• Pravilnik o nostrifikaciji projekata („Narodne novine“ broj 98/99. i 29/03.)


02. lipanj 2014


• Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika („Narodne novine“ broj 6/00.)

• Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste („Narodne novine“ broj 53/02.)

• Pravilnik o tehničkom pregledu građevine („Narodne novine“ broj 108/04.)

• Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti („Narodne novine“ broj 78/13.)

• Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 24/08., 141/09., 23/11., 129/11., 109/12., 02/14., 64/14)

• Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode („Narodne novine“ broj 103/08.) Odluka ministra o sustavima ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda

• Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda („Narodne novine“ broj 103/08., 147/09., 87/10., 129/11.)

• Pravilnik o produženju razdoblja stručnog usavršavanja znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 87/10., 23/11.)

• Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda („Narodne novine“ broj 113/08.)

• Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja („Narodne novine“ broj 43/09.)

• Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima („Narodne novine“ broj 45/09.)

• Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada („Narodne novine“ broj 90/10., 111/10., 55/12.)

• Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa („Narodne novine“ broj 136/06., 135/10., 14/11., 55/12.)


02. lipanj 2014


• Pravilnik o kontroli projekata („Narodne novine“ broj 32/14.)

14. Literatura i ostalo:

Napomena: U dijelu ovog materijala korištena je postojeća i ranije izrađena dokumentacija, koju je park ustupio na raspolaganje za potrebe izrade ovog projektnog zadatka.

• ARHITEKTONSKI SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA STARI DVORAC

(ladanjska vila) ArkkiDaM d.o.o. , Osijek, 02/2014., Broj (tehnički dnvnik) 01/2014

• SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA NOVI DVORAC

(NOVI DVORAC) ArkkiDaM d.o.o. , Osijek, 02/2014. Broj (tehnički dnvnik) 01/2014

• KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA, Broj projekta: 155-1-2008. HISTORICISTIČKI DVORAC TIKVEŠ URBOS d.o.o., Osijek

• KONZERVACIJA KOMPLEKSA OBJEKTA DVORAC TIKVEŠ I

REKONSTRUKCIJA BIO-EKOLOŠKE STANICE TIKVEŠ ARBOR d.o.o., Osijek, travanj 2002.

• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA

SEKTORSKA STUDIJA ŠUMARSTVO UGOVOR HV/ICB/D4.IV.1/01

• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA SEKTORSKA STUDIJA TURIZAM

UGOVOR HV/ICB/D4.IV.1/01

• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA SEKTORSKA STUDIJA HIDROLOGIJA I METEROLOGIJA


• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA SEKTORSKA STUDIJA LOVSTVO


• ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 2011. - 2013. , Osijek, siječnja 2011.

• PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA ZA PODRUČJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE


02. lipanj 2014


Documents

PROGRAM ZA IZRADU IDEJNOG ARHITEKTONSKO URBANISTI Č ... · Program za izradu idejnog urbanisti čko arhitektonskog i ... odlu čeno je da se izradi projektni zadatak i pripremi dokumentacija