Program upravljanja obalnim područjem

Program upravljanja obalnim područjem (CAMP) Bosne i Hercegovine

Studija izvodljivosti

S A D R Ž A J

1. Uvod....................................................................................................................................11 2. Opšti okvir studije izvodljivosti............................................................................................12

2.1. Nacionalni pravni okvir Bosne i Hercegovine..................................................................12 2.1.1 Zakon o vodama FBiH..................................................................................................14 2.1.2 Zakon o vodama H-NK/Ž ............................................................................................. 15 2.1.3 Zakon o koncesijama H-NK/Ž ...................................................................................... 16 2.1.4 Zakon o morskom ribarstvu H-NK/Ž............................................................................ 17 2.1.5 Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora ................................. 17 2.1.6 Zakon o zaštiti okoliša ................................................................................................. 17 2.1.7 Zakon o zaštiti prirode ................................................................................................. 18 2.1.8 Zakon o upravljanju otpadom ..................................................................................... 18 2.1.9 Prostorni planovi ......................................................................................................... 20 2.1.10 Saobraćaj ................................................................................................................... 20 2.1.11 Granični prelazi ......................................................................................................... 21 2.1.12 Ostali zakoni, strategije, pravilnici ............................................................................ 22

3. Bosna i Hercegovina i Barselona konvencija........................................................................25 3.1. Međunarodni ugovori i sporazumi..................................................................................25 3.2. Procjena za CAMP Bosne i Hercegovine..........................................................................27

4. Područje CAMP-a.................................................................................................................29 4.1 Prijedlog za CAMP oblasti................................................................................................29

4.1.1 Bioraznolikost.............................................................................................................30 4.1.2 Zaštićena prirodna područja ....................................................................................... 31 4.1.3 Socio-ekonomski uslovi ............................................................................................... 31 4.1.4 Poljoprivreda ............................................................................................................... 31

4.1.4.1 Biljna proizvodnja .............................................................................................. 31 4.1.4.2 Maslinarstvo...................................................................................................... 32 4.1.4.3 Pčelarstvo .......................................................................................................... 32 4.1.4.4 Stočarska i peradarska proizvodnja .................................................................. 32

4.1.5 Ribarstvo i školjkarstvo ............................................................................................... 33 4.1.6 Turizam ........................................................................................................................ 34

4.1.6.1 Ruralni turizam .................................................................................................. 35 4.1.6.2 Kulturni turizam ................................................................................................ 35 4.1.6.3 Sportski turizam ................................................................................................ 36 4.1.6.4 Kongresni turizam ............................................................................................. 36

4.1.7 Stanje prometne infrastrukture .................................................................................. 37 4.1.7.1 Vodni saobraćaj u Bosni i Hercegovini .............................................................. 39

4.1.8 Glavni pritisci i njihovi uticaji na okolinu obalnog područja ....................................... 40 4.1.8.1 Komunalne otpadne vode ................................................................................. 40 4.1.8.2. Regionalna deponija na području općine Neum.............................................. 41 4.1.8.3 Nacionalni spomenici kulture na području općine Neum ................................ 43 4.1.8.4 Seizmičke značajke ............................................................................................ 43

4.1.8.5 Opasnost od mina ............................................................................................. 44 4.1 .9 Procjena budućih razvojnih trendova ........................................................... 44

4.1.9.1 Procjena institucionalnih struktura i lokalnih/nacionalnih inicijativa .............. 45 4.2 Opravdanost projekta CAMP Bosna i Hercegovina..........................................................46

5. Aktivnosti u okviru CAMP Bosna i Hercegovina...................................................................47 5.1 Horizontalne aktivnosti....................................................................................................47 5.2 Pojedinačne aktivnosti.....................................................................................................48

6. Obrazloženje za CAMP Bosna i Hercegovina........................................................................49 6.1 Organizacija CAMP............................................................................................................49 6.2 CAMP budžet....................................................................................................................50 6.3 Raspored CAMP Bosna i Hercegovina...............................................................................51

Aneks 1 - Lista referenci..............................................................................................................52 Aneks 2 - Mapa obalnog područja...............................................................................................54

SPISAK SKRAĆENICA I AKRONIMA

CAMP (Costal Area Management Programme) –Program upravljanja obalnim područjem MAP–Mediteranski Akcioni Plan UNEP–Program Ujedinjenih nacija za okoliš ICZM–Integrisano upravljanje obalnim područjem BiH–Bosna i Hercegovina MVTEO BiH–Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine PAP/RAC–Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija FBiH–Federacija Bosne i Hercegovine RS–Republika Srpska BD-Brčko distrikt BiH PUVPJM–Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora na području Federacije Bosne i Hercegovine EU–Evropska Unija SEETO (South East Europe Transport Observatory) –Transportni opservatorij za Jugoistočnu Evropu JJAC–Jadransko–jonska autocesta VPJM–Vodno područje Jadranskog mora MAC BiH–Centar za uklanjanje mina u BiH

Lista tabela: - Tablela br. 1. Popis analiziranih međunarodnih ugovora i sporazuma - Tablela br. 2. Staništa koja se pojavljuju na priobalnom području Jadranskog mora - Tabela br. 3. Proizvodnja ribe u Federaciji za 2014. i 2015. godinu - Tabela br. 4. Predloženi budžet za CAMP aktivnosti (€)

Slike: - Slika br. 1. Karta Bosne i Hercegovine - Slika br. 2. SEETO Osnovna Regionalna Transportna Mreža - Slika br. 3. Hercegovačko–neretvanska županija/kanton (HNŽ/K) - Slika br. 4. Pomorski plovidbeni put ka/iz Neuma - Slika br. 5. Seizmološka karta BiH za povratni period od 50 godina

SAŽETAK

Program upravljanja obalnim područjem (engl. Costal Area Management Programme, CAMP) implementira se od strane Mediteranskog Akcionog Plana (MAP) koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). CAMP projekti se realizuju u mediteranskim zemljama, sa osnovnim ciljem da pruže pomoć znanje i iskustvo u rješavanju urgentnih problema životne sredine vezano za integrisano upravljanje obalnog područja (ICZM), kao osnovnim sredstvom za postizanje održivog razvoja priobalnog područja.

Ugovorne strane Barselonske konvencije, na svojoj 1. redovnoj sjednici, održanoj u periodu od 09. do 12. februara 2016. godine u Atini, u Grčkoj, usvojile su odluku (Odluka IG. 22/20) koja obuhvata pripremu Studije izvodljivosti za obavljanje CAMP projekta u Bosni i Hercegovini (BiH). Studijom bi se ostvario pregled postojećih zakona, politika, planova i strategija; analiza institucionalnih aranžmana za upravljanje obalnim područjem; popis tekućih inicijativa i projekata koji imaju za cilj da doprinesu održivom razvoju bosanskohercegovačke obale; identifikacija potreba i nedostataka za integrisanim upravljanjem obalnim područjem u Bosni i Hercegovini; prijedlog CAMP područja i CAMP aktivnosti, u cilju dugoročne održivosti projekta.

Izrada studije je podržana od strane PAP/RAC iz Splita, Hrvatska, i obavlјena je u bliskoj saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (MVTEO BiH).

Glavni ciljevi Konvencije za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelona, 1976, 1995), sa pripadajućim protokolima, su procjena i kontrola onečišćenja mora, osiguranje održivog upravljanja morskim i obalnim prirodnim resursima, integracija brige o okolišu u planiranje društvenog i ekonomskog razvoja, zaštita morskog okoliša i priobalja sprečavanjem ili redukcijom onečišćenja i, koliko god je to moguće, uklanjanjem uzroka onečišćenja bez obzira nalazi li se on na moru ili kopnu, zaštita prirodnih i kulturnih dobara, jačanje solidarnosti mediteranskih zemalja, doprinos kvalitetu života.

U Bosni i Hercegovini, ICZM Protocol je trenutno u postupku ratifikacije.

U studiji je dat pregled postojećih zakona, politika, planova i strategija (Zakon o vodama Federacije BiH, Zakon o vodama hercegovačko-neretvanskog kantona, Zakon o koncesijama H-NK/Ž, Zakon o morskom ribarstvu Hercegovačko-neretvanske županije, Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o upravljanju otpadom, Prostorni planovi, ostali zakoni, strategije, pravilnici), pregled analiziranih međunarodnih ugovora i sporazuma, kao i procjena za CAMP Bosne i Hercegovine.

Dat je prijedlog za CAMP oblast. Teritorij općine Neum površine 225 km2, predstavlja dio BiH koji ima izravan pristup Jadranskom moru u ukupnoj dužini od 24,5 kilometara razvedene obalne linije i kao takva predstavlja jednu od najvažnijih turističkih destinacija u BiH, te s uključenim velikim bogatstvom prirodnih vrijednosti omogućava raznovrsno korištenje cijelog područja općine u gospodarske, a posebno turističke svrhe. U okviru kojeg su obrađeni: bioraznolikost, zaštićena prirodna područja, socio-ekonomski uslovi, poljoprivreda (biljna proizvodnja, maslinarstvo, pčelarstvo stočarska i peradarska proizvodnja ribarstvo i školjkarstvo), turizam (ruralni turizam, kulturni turizam, sportski turizam, kongresni turizam), stanje prometne infrastrukture, vodni saobraćaj u Bosni i Hercegovini, te glavni pritisci i njihovi uticaji na okolinu obalnog područja (komunalne otpadne vode, regionalna deponija na području općine Neum), nacionalni spomenici kulture na području općine Neum, seizmičke značajke, opasnost od mina, kao i procjena budućih razvojnih trendova, procjena institucionalnih struktura i lokalnih/nacionalnih inicijativa, te opravdanost projekta CAMP Bosna i Hercegovina.

Proučena su i iskustva sa primjenom CAMP u drugim zemlјama i smjernice o strukturi i aktivnostima Programa (kao što je opisano u Operativnom Priručniku za PAP/RAC). Kao rezultat toga identifikovane su prioritetne oblasti u okviru CAMP Bosne i Hercegovine:

- horizontalne aktivnosti (koordinacija i upravlјanje projektom, sustav praćenja stanja morskog okoliša, uspostava informacijskog sustava, izgradnja kapaciteta, podizanje svijesti o značaju obalnog područja i promotivne aktivnosti)

- pojedinačne aktivnosti (priprema Obalnog plana koji se sastoji od: institucionalnog mehanizam za ICZM, morska staništa i zaštićena područja, praćenje morskog i obalnog okoliša, nacionalni plan intervencija, održivi turizam: priobalno zaleđe, prevencija morskog otpada vezano za plastičnu ambalažu u industriji hrane i pića, adaptacija na klimatske promjene).

Nakon usvajanja Studije izvodlјivosti od strane Vijeća Ministara BiH/MVTEO BiH, naredni koraci za organizaciju CAMP BiH će se vršiti u skladu sa CAMP operativnim priručnikom. Na temelju nalaza Studije izvodljivosti i naknadnih dešavanja, kao i konzultacija s relevantnim stručnjacima i institucijama, izrađen je Sporazum za CAMP Projekt, a isti predstavlja ciljeve, strukturu i sadržaj CAMP BiH, kao i implementacijske aranžmane za aktivnosti koje će se provoditi u okviru istog. Sporazum će biti potpisan između UNEP/MAP i općine Neum.

Za realizaciju CAMP nacionalne i/ili lokalne institucije će imati značajnu ulogu u realizaciji različitih aktivnosti. Nacionalna vodeća agencija za CAMP BiH, MVTEO BiH, će imati opštu odgovornost za formulisanje i sprovođenje CAMP, u koordinaciji sa drugim akterima i resornim ministarstvima.

Nakon identifikacije aktivnosti za CAMP BiH učinjen je pokušaj procjene koštanja. Rezultati su prikazani u tabeli:

Ukupni budžet CAMP-a u Bosni i Hercegovini (€)

CAMP komponente, aktivnosti i podaktivnosti

MAP RACs involved

A HORIZONTALNE AKTIVNOSTI 143.000

1. Koordinacija projekta, integracija i diseminacija rezultata

56.000

PAP/RAC

2. Izgradnja kapaciteta/Podizanje svesti

33.000

PAP/RAC

3. SDI/Informacioni sistem/Upravljanje podacima

40.000 14.000

INFO/RAC PAP/RAC

B INDIVIDUALNE AKTIVNOSTI 166.000

2. Obalni plan

2.1 Institucionalni mehanizam za ICZM 10.000 PAP/RAC

2.2. Morska staništa i zaštićena područja

14.000 SPA/RAC

2.3. Praćenje morskog i obalnog okoliša 21.000

8.000 MEDPOL PAP/RAC

2.4 Nacionalni plan intervencija 9.000 REMPEC

2.5 Održivi turizam: obalno - zaleđe 22.000 PAP/RAC

2.6 Prevencija morskog otpada vezno za plastičnu ambalažu u industriji hrane i pića

70.000 SCP/RAC

2.7 Adaptacija na klimatske promjene 12.000 PAP/RAC

UKUPNI BUDŽET 309.000

Radni plan projekta, strukturiran prema postupku provedbe i relevantnom rasporedu, prikazan je u nastavku:

2019 2020 2021 2022-2023

Potpisivanje Sporazuma O

Detaljna formulacija Projekta O

Draft Inception Report Nacrt tehničkih specifikacija Početna radionica Završno izvješće o početku Preduvjeti za ispunjavanje

X X X

X X

Izvršenje O O O O O O O O

Početne aktivnosti:

. Konačne tehničke specifikacije

. TOR za konzultante

. Potpis ugovora o konzultantima

Provedba projektnih aktivnosti

Integracija rezultata

. Završni integrirani projektni dokumenti

. Konferencija za prezentaciju

. Konačno integrirano izvješće

X X X

X

X

X

X

X

X

X X

X

Postprojekt aktivnosti O O O O

Aktivnosti praćenja (zemlja domaćin) Praćenje evaluacija izvješćivanje (zemlja domaćin) Prezentacija rezultata projekta na MAP razini (MAP - PAP / RAC)

X X

X

X

Zahvalnost

Studija izvodljivosti za program upravljanja obalnim područjima Bosne i Hercegovine je pripremljena u periodu 2017-2018. godine za Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (MVTEO BiH) i Program prioritetnih akcija/regionalne aktivnosti Centar (PAP/RAC) UNEP-ovog Sredozemnog akcionog plana (MAP).

Studija je izrađena kroz sljedeće glavne korake:

- pregled postojećih zakona, politika, planova i strategija;

- analiza institucionalnih aranžmana za upravljanje obalnim područjima;

- pregled stanja tekućih inicijativa i projekata koji imaju za cilj da doprinesu održivom razvoju obale BiH;

- identifikacija potreba i praznina za integralno upravljanje obalnim područjem u Bosni i Hercegovini;

- prijedlog područja CAMP i CAMP aktivnosti s ciljem dugoročne održivosti projekta.

Autor studije - Vesna Tunguz, docent Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu - zahvaljuje se prof. dr Tariku Kupusoviću, Focal Point UNEP MAP, Željki Skaričić, direktorki PAP/RAC-a, Marku Prem, zamjeniku direktora PAP/RAC-a, Branki Barić iz PAP/RAC-a, pomoćniku načelnika opštine Neum, Josipu Njavro, i svima koji su doprinijeli da se ova studija uspješno završi, te krene sa implementacijom.

Cover page fotografija: http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/en/index.php/33-turisticke-atrakcije/60-neum

http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/en/index.php/33-turisticke-atrakcije/60-neum

1. Uvod

Program upravljanja obalnim područjem (engl. Costal Area Management Programme, CAMP) implementira se od strane Mediteranskog Akcionog Plana (MAP) koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). CAMP projekti se realizuju u mediteranskim zemljama, sa osnovnim ciljem da pruže pomoć, znanje i iskustvo u rješavanju urgentnih problema životne sredine, vezano za integrisano upravljanje priobalnog područja (ICZM), kao osnovnim sredstvom za postizanje održivog razvoja priobalnog područja.

Ugovorne strane Barselonske konvencije, na svojoj 1. redovnoj sjednici održanoj u periodu od 09. do 12. februara 2016. godine u Atini, u Grčkoj, usvojile su odluku (Odluka IG. 22/20) koja obuhvata pripremu Studije izvodljivosti za obavljanje CAMP projekta u Bosni i Hercegovini (BiH). Studijom bi se ostvario pregled postojećih zakona, politika, planova i strategija; analiza institucionalnih aranžmana za upravljanje obalnim područjem; popis tekućih inicijativa i projekata koji imaju za cilj da doprinesu održivom razvoju bosanskohercegovačke obale; identifikacija potreba i nedostataka za integrisanim upravljanjem obalnim područjem u Bosni i Hercegovini; prijedlog CAMP područja i CAMP aktivnosti u cilju dugoročne održivosti projekta.

Da bi se postigli ovi cilјevi, aktivnosti su sprovedene tokom 2017-2018. godine, uklјučujući prikuplјanje podataka, terenskih posjeta i razgovora sa relevantnim akterima iz različitih sektora (kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou). Komentari i sugestije na nacrt studije su obezbjeđeni od strane Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede HNŽ, općine Neum, MAP Focal Point i Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Splita i integrisani su u konačnoj verziji.

Obrazloženje za CAMP Bosna i Hercegovina Izrada studije je podržana od strane PAP/RAC iz Splita, Hrvatska, i obavlјena je u bliskoj saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (MVTEO BiH).

2. Opšti okvir studije izvodljivosti

2.1. Nacionalni pravni okvir Bosne i Hercegovine1

U skladu sa Ustavom, Bosna i Hercegovina je decentralizovana država sastavljena od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), te Brčko distrikta BiH (BD). U administrativnom uređenju Federacije Bosne i Hercegovine ima 10 županija/kantona, svaka sa svojim ustavom, dok su u Republici Srpskoj opštine administrativne jedinice lokalne uprave. Brčko distrikt BiH je osnovan 2000. godine kao zasebna administrativna jedinica koja pripada teritoriji oba entitetak ali se u administrativnom pogledu nalazi pod direktnim suverenitetom Bosne i Hercegovine.

Slika br. 1 Karta Bosne i Hercegovine2

1 Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016.−2021.) 2

http://www.ecoplan.ba/projekt/prostorni-plan-federacije-bih/


U skladu sa postojećim zakonodavstvom, ključne nadležnosti u BiH raspoređene su po sljedećim nivoima:

- nivo Bosne i Hercegovine; - nivo entiteta i Brčko distrikta BiH; - nivo kantona (samo u FBiH); - nivo lokalne uprave (opštine u FBiH i opštine u RS).

Na nivou Bosne i Hercegovine ključnim institucijama smatraju se: - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine predstavlja najviši zakonodavni organ

Bosne i Hercegovine koji između ostalog donosi odluke o ratifikaciji dokumenata bitnih za sektor okoliša i voda.

- Predsjedništvo Bosne i Hercegovine koje je između ostalog nadležno za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine kao i predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama;

- Vijeće ministara Bosne i Hercegovine koje je između ostalog nadležno da koordinira aktivnosti koje BiH treba da realizira po osnovu međunarodnih sporazuma/ugovora vezanih za sektor okoliša i voda;

- Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koje je između ostalog nadležno za provođenje utvrđene politike BiH i razvoju međunarodnih odnosa u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine;

- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine koje je, između ostalog, nadležno i za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti BiH koji se odnose na definisanje politike, osnovnih principa koordiniranje djelatnosti i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu u području zaštite okoline razvoja i korištenja prirodnih resursa;

- Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine koje je, između ostalog, nadležno za pripremanje međunarodnih ugovora sporazuma i drugih akata za morski transport;

- Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH koja je nadležna da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju;

Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ključnim institucijama smatraju se: - Parlament Federacije BiH koji je, između ostalog, nadležan za donošenje seta zakona

o okolišu FBiH, Zakona o vodama FBiH, Strategije upravljanja okolišem FBiH i Strategije upravljanja vodama FBiH;

- Vlada Federacije BiH koja je, između ostalog, nadležna za provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, kao i za pripremanje budžetskih prijedloga Parlamentu Federacije BiH i donošenje planova upravljanja vodama FBiH, vodnih područja FBiH i njihovo proslijeđivanje Vijeću ministara BiH za donošenje na nivou BiH;

- Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje je, između ostalog, nadležno za upravne, stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se odnose na nadležnost Federacije BiH u oblasti vodoprivrede;

- Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, u okviru kojeg je Sektor za željeznički vodni i kombinovani transport sa Kapetanijom unutrašnje plovidbe-prometa Ostrožac i Kapetanija pomorske plovidbe–prometa Neum;

- Fedralno ministarstvo okoliša i turizma koje je, između ostalog, nadležno za upravne, stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se odnose na nadležnost Federacije BiH iz oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja okoliša;

- Fedralno ministarstvo zdravstva koje je, između ostalog, nadležno za upravne stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se odnose na nadležnost Federacije BiH vezano za zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku upotrebu;

- Federalna Uprava za inspekcijske poslove koja je, između ostalog, nadležna za vršenje inspekcijskog nadzora okoliša i korištenja vodnih resursa;

- Agencija za vodno područje Jadranskog mora koje je, između ostalog, odgovorna za sprovođenje zadataka upravljanja vodama, koji se Zakonom o vodama FBiH i propisima donesenim na osnovu tog zakona stavljaju u njihovu nadležnost, uključujući i pripremu Planova upravljanja i programa mjera za vodna područja iz njihove nadležnosti;

- Fond za zaštitu okoliša FBiH koji je, između ostalog, nadležan za prikupljanje i distribuciju finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine;

- Kantonalni zakonodavni i izvršni organi koji su, između ostalog, nadležni za poslove upravljanja okolišem i vodama utvrđene Ustavom i relevantnim zakonima i kantonalnim propisima, obezbijeđenje javnog vodosnabdijevanja, kao i prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda na području kantona;

- Gradska/opštinska vijeća (lokalne samouprave) i izvršni organi koji su,,između ostalog, nadležni za lokalne poslove i one date im u nadležnost od kantona.

2.1.1 Zakon o vodama FBiH

Okvirna direktiva o vodama3 (ODV) osnovni je pravni i temeljni instrument politike voda u EU, a odnosi se na površinske vode, prijelazne vode, vode obalnog mora i podzemne vode. Ona nema za cilj samo zaštitu voda odnosno postizanje najmanje dobrog stanja svih vodnih tijela. Njena osnovna intencija je promoviranje održivog razvoja korištenja voda kako za ljude i ekonomiju tako i ekosustave koji ovise o vodama zbog dugoročne održivosti i usluga koje ekosustavi u tome pružaju ljudima.

Odredbe ODV-a su dosljedno integrirane u Zakon o vodama Federacije BiH4 (ZoV FBiH) i u Strategiji upravljanja vodama Federacije BiH 2010-20225 (SUV FBiH). Prema ovim dokumentima opći ciljevi upravljanja vodama su:

- postizanje dobrog stanja odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosustava,

3 2000/60/EC

4 Sl. novine Federacije BiH br. 70/2006

5 http://www.fzofbih.org.ba/v3/txt.php?id=688

http://www.fzofbih.org.ba/v3/txt.php?id=688

- umanjenje šteta uzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda odnosno zaštita od štetnog djelovanja voda

- osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za razne namjene što uključuje održivo korištenje voda uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihove kvalitete.

- temeljem ovih dokumenata izrađuje se Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora na području Federacije Bosne i Hercegovine (PUVPJM) u FBiH čija je svrha stvoriti okvir i odrediti načine za održivo upravljanje vodama prema ciljevima ODV-a, ZoV-a FBiH i SUV-a FBiH.

Federacija BiH je prema ZoV FBiH podijeljena na dva vodna područja: vodno područje rijeke Save i vodno područje Jadranskog mora. Od ukupne površine Federacije BiH (26.127 km2), crnomorskom slivu, odnosno vodnom području rijeke Save pripada 17.506 km2 (67%), a jadranskom, odnosno vodnom području Jadranskog mora pripada 8.782 km² (33%). Podjela prostora Federacije BiH po navedenim vodnim područjima je i osnova za nadležne prostore Agencija za vodna područja koje su osnovane shodno ZoV FBiH.

Članom 4. Zakona o vodama FBiH, stav 5., definisano je da “obalne morske vode” označavaju površinske vode na strani prema kopnu ograničene linijom čija je svaka točka udaljena jednu morsku milju od granične linije na kojoj se mjeri širina teritorijalnih voda, a gdje je to slučaj od vanjske granice prijelaznih voda.

Članom 5. Zakona o vodama FBiH, morske vode su vode II. Kategorije, u nadležnosti su kantona/županije, a vlasništvo nad javnim vodnim opštinsko. Članom 6. istog Zakona podjelom površinskih voda, obalne morske vode svrstane su u stajaće vode.

Članom 38. Zakona o vodama uređeno je pitanje konsultovanja javnosti prilikom izrade Plana upravljanja vodama vodnog područja (obavještavanje javnosti o početku pripreme Plana, rokovi za dostavljanje prijedloga pravnih i fizičkih lica o pitanjima koja se odnose na Plan, rok za prezentaciju periodičnih izvještaja o toku pripreme Plana, obaveza i rok javnog objavljivanja nacrta Plana, rok za dostavljanje primjedbi na nacrt Plana, obaveza i rok za pripremu izvještaja koji sadrži usvojene odnosno odbijene primjedbe sa obrazloženjem.

2.1.2 Zakon o vodama H-NK/Ž6

U Zakonu o vodama H-NK/Ž, u članu 4., "površinske vode" označavaju sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju teritorijalnim vodama; "obalne morske vode" označavaju površinske vode na strani prema kopnu ograničene linijom čija je svaka točka udaljena jednu morsku milju od granične linije na kojoj se mjeri širina teritorijalnih voda, a gdje je to slučaj od spoljne granice prelaznih voda; "vodno područje (distrikt)" označava područja kopna i mora koje čini jedan ili više susjednih riječnih bazena (slivova), zajedno sa

6 Službene novine HNK broj 6/2013

njima pripadajućim podzemnim i obalnim morskim vodama koje je određeno kao osnovna jedinica za upravljanje vodama; "prekogranične vode" označavaju vode koje čine ili presijecaju granicu Bosne i Hercegovine; "vodno tijelo površinskih voda" označava izolovan i posebno posmatran dio površinske vode, kao što je jezero potok rijeka ili kanal, dio potoka rijeke ili kanala, prelazne vode ili pojas obalne morske vode.

U članu 5. istog zakona, stav 4., stajaće vode su obalne morske vode, prirodna jezera, uključujući i ona koja povremeno presušuju, bare, močvare i druge prirodne vodne akumulacije koje imaju stalan ili povremen dotok ili oticaj površinskih ili podzemnih voda. Dok u članu 6., stav 3., vode II kategorije na području Kantona su Obalne morske vode.

U članu 17. istog zakona, za upravljanje JE vodama mjerodavna Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Kanton, grad i općina, na način utvrđen ovim zakonom i Federalnim zakonom.

U članu 19., stav 1., Osnovna teritorijalna jedinica za upravljanje vodama je vodno područje. U stavu 2., Područje Kantona, u skladu sa odredbama Federalnog zakona, u cjelini pripada vodnom području Jadranskog mora.

U članu 20., kanton i grad/općine dužni su sprovoditi politiku upravljanja vodama utvrđenu strateškim i planskim dokumentima donesenim na osnovu ovog Zakona i Federalnog zakona.

U članu 52., vodni akti kojima se regulira korištenje prekograničnih voda ili ispuštanje otpadnih u prekogranične vode, izdaju se u skladu sa procedurama utvrđenim međunarodnim ugovorima ili konvencijama.

Član 81., kantonalni vodni inspector, sarađuje sa federalnom vodnom inspekcijom i organom vodne inspekcije susjednih i drugih država o pitanjima nedozvoljene promjene režima voda na kontrolnim profilima međudržavnih vodotoka, u skladu sa međunarodnim ugovorom, sporazumom ili konvencijom, koje je zaključila Bosna i Hercegovina.

2.1.3 Zakon o koncesijama H-NK/Ž

U članu 7. Zakona o koncesijama H-NK/Ž, predmet koncesije je korištenje obalnih morskih voda i morskog dobra, kao i korištenje morskih voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama. Za predmet koncesije nadležno je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede H- NK/Ž.

7 Službene novine broj 1/2013

2.1.4 Zakon o morskom ribarstvu H-NK/Ž8

Ovim Zakonom uređuju se mjere za pravilno gospodarenje i zaštitu obnovljivih bogatstava mora, metode i djelatnost ulova, uzgoja, prerade i prometa ribe i drugih morskih organizama, upravni i inspekcijski nadzor, kaznene mjere, kao i druga pitanja bitna za morsko ribarstvo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji zakonska legislativa kojoj je more, kao medij, središnji predmet koji se njome određuje i regulira. Potrebno je nadograditi postojeći sustav monitoringa kako bi dobili potrebne podatke, kojim bi se kvalitetno utvrdilo postojeće stanje ekosustava i poduzele odgovarajuće mjere.

2.1.5 Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora9

Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora na području Federacije Bosne i Hercegovine (PUVPJM) je provedbeni dokument od značaja, ne samo za FBiH, već i državu BiH. U cilju iznalaženja optimalnog načina korištenja vodnih resursa u BiH, u skladu sa EU Okvirnom direktivom o vodama, planovi upravljanja vodama na području Bosne i Hercegovine moraju se usaglasiti sa planovima upravljanja riječnim slivovima u susjednim zemljama, kako bi se u oba pravca spriječili neželjeni prekogranični uticaji.

PUVPJM utječe na one elemente strategija i programa na razini BiH i FBiH, kao i na prostorne planove na županijskoj/kantonalnoj razini, a koji su povezani ne samo sa zaštitom voda i zaštitom prostora koji je s vodama povezan, već i sa vodnogospodarskim djelatnostima iz područja zaštite od voda i korištenja voda.

Odlukom Vlade Federacije BiH sa 144. sjednice održane 24.5.2018. godine usvojen je Plan upravljanja vodama za vodno područja Jadranskog mora u Federaciji BiH (za razdoblje 2016 – 2021). Usvojenim Planom i zvanično je definiran samo 1 tip priobalnih voda (PM1 – Polihalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta) i samo 1 vodno tijelo (BA_NTRB_Neuz) za koje je utvrđeno da je u dobrom ekološkom stanju. Zbog svoje osjetljivosti, a da bi i dalje ostalo u dobrom stanju sukladno EU Direktivama (WFD i MS) i Zakonu o vodama u FBiH, ovo vodno tijelo treba i dalje štititi pojačanim mjerama zaštite.

2.1.6 Zakon o zaštiti okoliša FBiH

Zakon o zaštiti okoliša FBiH10 je krovni zakon kojim su definirane odredbe za sve oblasti okoliša, kao i aktivnosti koje djeluju na okoliš, a mogu predstavljati opasnost za okoliš u smislu njegovog zagađenja. Navedeni zakon ima za cilj smanjeno korištenje, sprečavanje

8 Službene novine HNK 4/2014 9

http://www.jadran.ba/index.php?mode=content&content=12 10

Sl. novine FBiH, br. 33/03, 38/09

http://www.jadran.ba/index.php?mode=content&content=12

opterećivanja i zagađivanja okoliša, sprečavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnovu oštećenog okoliša; zaštitu ljudskog zdravlja i poboljšanje uvjeta okoliša za kvalitetu života; očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i privređivanje kojim se osigurava obnova resursa; usklađenost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za zaštitu okoliša; međunarodnu suradnju u zaštiti okoliša; inicijative od javnosti i učešće javnosti u aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša; integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i uspostavu i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša.

2.1.7 Zakon o zaštiti prirode11

Ovim Zakonom uređuju se nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, opšte mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, tipovi staništa i ekološki značajna područja, vrste i podvrste, zaštita divljih ptica, zaštita i očuvanje biodiverziteta, šumskih eko- Sistema,,krških eko-sistema, vode i vlažnih staništa, zaštita morskih i obalnih prirodnih vrijednosti, uspostava evropske ekološke mreže posebno zaštićenih područja – Natura 2000, mjere zaštite vrsta i podvrsta, prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, mjere zaštite minerala i fosila zaštićene prirodne vrijednosti, naknada štete, podsticajne mjere, davanje prijedloga za koncesije na zaštićenim prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim objektima, planiranje i organizacija inventarizacija i monitoring, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti, znak zaštite prirode, promocija odgoja i obrazovanja u zaštiti prirode, priznanja i nagrade za postignuća u zaštiti prirode, finansiranje zaštitite prirode, inspekcijski nadzor, kaznene odredbe, prelazne i završne odredbe.

Ciljevi zaštite prirode su očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem; utvrditi stanje i osigurati praćenje stanja prirodnih vrijednosti; osigurati sistem zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnog očuvanja njihovih svojstava na osnovu kojih se proglašavaju zaštićenima; osigurati održivo korištenje i razvoj prirodnih dobara, biodiverzitet i krajobraza na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja, bez bitnog oštećivanja dijelova prirode, i uz što manje narušavanje ravnoteže njenih dijelova; spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti, te osigurati što povoljnije uslove očuvanja i slobodnog razvoja prirode pri njenom ekonomskom korištenju; osigurati pravo građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi.

2.1.8 Zakon o upravljanju otpadom12

Cilj Zakona o upravljanju otpadom FBiH je poticanje i osiguranje najvažnijih uvjeta radi sprječavanja nastajanja otpada, prerade otpada za ponovnu uporabu i reciklažu, izdvajanje

11 Narodne novine HNŽ " broj 12/17 12 Sl. novine Federacije BiH, br. 33/03, 72/09

sirovinskog materijala i njihovo korištenje za proizvodnju energije, te sigurno odlaganje otpada. Zakonima o otpadu u FBiH postavljena su načela suvremenog pristupa upravljanju otpadom, uključujući načelo regionalnosti koje podrazumijeva razvoj tretmana otpada i izgradnju objekata za njegovo odlaganje na način da pokriva potrebe regije i omogućuje samoodrživost izgrađenih objekata. Zakonom o upravljanju otpadom FBiH, Kantonalni/Županijski plan upravljanja otpadom mora biti usuglašen sa Strategijom upravljanja otpadom FBiH. Strategijom upravljanja čvrstim otpadom u BiH, u FBiH je predviđeno 10 regionalnih deponija. Između ostalih, jedna od predloženih regionalnih deponija je za H-NK/Ž Mostar. Odredbama Članka 9. Zakona o upravljanju otpadom Hercegovačko-neretvanske županije13, općine imaju obavezu izrade Općinskih planova upravljanja otpadom. Predviđeno je da jedinice lokalne samouprave svojim planom upravljanja otpadom utvrđuju mjere postupanja sa otpadom kroz obvezu izrade Plana, u suradnji sa županijskim tijelima, poslovno zainteresiranim skupinama i udrugama za okoliš, te obvezu dostavljanja plana resornom ministarstvu nadležnom za pitanje okoliša.

Problemi:

Glavni izvori zagađenja obalne zone Neum14

Kruti otpad u Neumu (neuređena deponija) Deponija komunalnog otpada Klepovica smještena je u prirodnoj udolini, a od općinskog središta Neuma je udaljena 7,5 km. Klepovica je općinsko odlagalište otpada ukupne površine 2,7 ha. Ovo odlagalište je otvorenog tipa i na njemu se ne primjenjuju mjere zaštite okoliša. Sav otpad se odlaže zajedno, bez sortiranja ili reciklaže. Otpadom se samo mehanički rukuje. Deponiji “Klepovica” gravitiraju općine Neum, Čapljina, Stolac, Ravno. Komunalno Neum je slabo opremljeno mehanizacijom.

Komunalne otpadne vode u Neumu (neizgrađenost kanalizacije) Za vrijeme turističke sezone naglo se poveća opterećenje od otpadnih voda domaćinstava. Kako se na području Neuma nalaze dva mala zaljeva koja se lako mogu onečistiti, to su prije rata BiH i Hrvatska pristupile izgradnji Regionalnog kanalizacijskog sustava Neum - Mljetski kanal, čijom su izgradnjom stvoreni preduvjeti za izgradnju ostalog dijela kanalizacije na ovom području. Kanalizacijski sustav na području Neuma je separatnog tipa, a pokriva samo dio obalnog područja grada, odnosno oko 700 stanovnika. Kanalizacijski sustav Neum se temelji na regionalnom kanalizacijskom sustavu “Komarna – Neum – Mljetski kanal”. Glavni kanal je

13 Narodne novine HNŽ, broj 6/06

14 Studija utjecaja na okoliš za sanaciju odlagališta Klepovica u Neumu, Mostar, studeni, 2014. godina

smješten blizu obalne crte, pri čemu se otpadna voda prikuplja i odvodi do postrojenja za obradu i ispušta podmorskim ispustom u Mljetski kanal.

Budući da je temeljna gospodarska djelatnost u Neumu turizam, i to ljetni turizam, postoji jaka sezonska varijacija količine otpada. U ljeto količina proizvodnje otpada je deset puta veća od zimskog perioda. Otpad se ne prikuplja u seoskim područjima.

Novija istraživanja ukazuju na sve veće opterećenje morske vode priobalnog dijela zaljeva organskim i anorganskim tvarima koje donose otpadne vode sa urbaniziranog prostora.

2.1.9 Prostorni planovi15

Prostorni plan općine Neum je izrađen za period 2010.-2020. godina.

Težište razvoja ove općine se nalazi u njenom turističkom potencijalu kroz korištenje već razvijene obale ali i njenog zaleđa.

2.1.10 Saobraćaj16

Razvoj riječnog i pomorskog saobraćaja treba usmjeravati tako da se postigne veća valorizacija njegovih komparativnih prednosti - prvenstveno stvaranjem uslova za regulaciju rijeke Save za potrebe plovidbe i da se ubrza gradnja pristaništa na rijeci Savi i u priobalnom području Neuma, za što treba obezbijediti i zaštitni prostor. Vodni saobraćaj treba da se razvija u najvećoj mogućoj meri na principu kombinovanog i integralnog transporta (željeznica-rijeka, odnosno rijeka-drum). Također je potrebno stvarati uslove za razvoj riječne i pomorske flote. Nakon što je pristup Evropskoj Uniji (EU) proglašen strateškim prioritetom, Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU 2008. godine. Sastavni dio potpisanog Sporazuma je tzv. "Protokol o kopnenom transportu" koji promoviše saradnju BiH i EU (posebno kada se radi o tranzitnom saobraćaju) sa ciljem omogućavanja razvoja transporta na teritoriju BiH, a u skladu sa načelima EU. Regionalna saradnja zemalja „Zapadnog Balkana“ smatra se preduslovom za buduće članstvo u EU, a Evropska Komisija je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i uspostavljanjem Transportnog opservatorija za Jugoistočnu Evropu („South East Europe Transport Observatory“ - SEETO), podržala razvoj Osnovne Regionalne Transportne Mreže sa ciljem stimulisanja razvoja transportne infrastrukture u Jugoistočnoj Evropi („SEETO Regional Core Network“).

15

Projekt pristana i gradske marine u Neumu -riva u Neumu, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Eco-plan, Mostar, 2007. godine. 16 Prostorni plan FBiH za period 2008-2028. godine, VIII, 2012.

Slika br. 2. SEETO, Osnovna Regionalna Transportna Mreža

Na ovaj način definisani su osnovni transportni koridori i postavljen okvir za planiranje i razvoj transportne infrastrukture u regionu. SEETO Sekretarijat je, na prijedlog Ministarstva prometa i komunikacija BiH, u Osnovnu Regionalnu Transportnu Mrežu uvrstio za ceste pravac 1: Ploče (RH) - Neum - Dubrovnik (RH). Željeznički saobraćaj odvija se s prugom normalnog kolosijeka (pruga 11), koja ujedno povezuje željezničku mrežu Europe sa pomorskom lukom Ploče.

Na ovaj način su definisane osnovne međunarodne veze, da bi u planskom periodu trebalo predvidjeti i početak izgradnje tzv. Jadransko-jonskog transportnog koridora, koji bi prolazeći teritorijom BiH/FBiH kopnenim putem povezao Italiju i Grčku. Planirana Jadransko-jonska autocesta (JJAC) bi omogućila kvalitetniju vezu sedam država „Jadransko- jonske inicijative“ (Italiju Sloveniju Hrvatsku BiH Crnu Goru Albaniju i Grčku).

Izgradnja magistralnog puta M 17.3 Neum-Stolac je intenzivno započela prije u martu mjesecu 2018. godine i po riječima direktora JP CESTE FBiH gosp. Ljube Pravdića kompletna sredstva za izgradnju su osigurana i ista će biti završena do 2022. godine.

2.1.11 Granični prelazi

Vijeće ministara BiH je 2005. godine usvojilo Strategiju integrisanog upravljanja granicom u BiH čiji se model zasnivao na smjernicama Evropske komisije za zemlje Zapadnog Balkana. Usvajanjem pomenutog dokumenta, BiH je podržala princip otvorenih, ali kontrolisanih granica uz dva zahtjeva, širom otvorene granice za trgovinu i kretanje osoba, ali zatvorene granice za sve kriminalne aktivnosti. Navedenom Strategijom stvoreni su preduslovi za unapređenje ukupne sigurnosti u BiH i regionu Zapadnog Balkana, kao i za proces

usklađivanja bosanskohercegovačke legislative s evropskim standardima, te daljem napredovanju ka članstvu u Evropskoj uniji i unapređivanju pitanja vezanih za liberalizaciju viznog režima. Vijeće ministara BiH je u dva navrata revidiralo Strategiju, i to za period 2008- 2011., za period 2011-2014., i za period 2015-2018. Potpisani su sporazumi o graničnim prelazima i pograničnom saobraćaju sa susjednim državama, a Državna komisija za integrisano upravljanje granicom u BiH je zadužena da nadzire i prati implementaciju Strategije. Formirana je Komisija za granice koja se bavi pitanjem obilježavanja granične linije sa susjednim državama. Usvojeni su i, u više navrata, revidirani zakoni u oblasti granične sigurnosti i imigracije i azila, a isti se kontinuirano usklađuju sa evropskim standardima17.

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju pooštrio je saobraćajne kontrole na graničnim prijelazima između BiH i Republike Hrvatske, te napravio ozbiljne probleme za stanovnike jedine BiH općine koja ima izlazak na more. U toku turističke sezone, zbog saobraćajnih čepova, ne mogu hitne intervencije vatrogasaca ili hitne pomoći da djeluju, građani Neuma za odlazak bilo gdje su prisiljeni čekati u kilometarskim kolonama na granicama po više sati na visokim temperaturama ili riskirati vlastiti život i automobil na uskoj i opasnoj seoskoj cesti preko Svitave (izgrađenu za potrebe hidroelektrane a ne da bude glavna poveznica jedinog BiH. grada na moru s ostatkom države) i tako svake godine tijekom turističke sezone18,19. S obzirom na velike prometne gužve tijekom ljetnih mjeseci kroz Neum prošle godine je granični prijelaz Duži – Imotica bio otvoren za putnički promet uz predočenje važeće putne isprave pa se nadamo da će tako biti i ove 2018. godine, a i sljedećih godina jer značajno rasterećuje gužve i čekanje u kolonama kroz Neum.

2.1.12 Ostali zakoni, strategije, pravilnici

- Strategija razvitka Hercegovačko–neretvanske županije za razdoblje 2017‐2020

godine (Narodne novine HNŽ, broj 6/17). - Strategija poljoprivrednog razvitka i razvitka poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ-

K 2012-2017 godine/Odluka o usvajanju Strategije poljoprivrednog razvitka i razvitka poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ-K 2012-2017 godine (Narodne novine HNŽ broj 1/13).

- Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ-K/Odluka o usvajanju projekta „Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ-K“ (Narodne novine HNŽ broj 10/12).

- Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu HNŽ-K (u završnoj fazi izrade).

17 Strategija integrisanog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini za period 2015. – 2018. godine, Sarajevo,

2015. godina, www.msb.gov.ba/PDF/strat070915.pdf 18

https://www.klix.ba/vijesti/bih/matusko-o-najavljenoj-blokadi-granica-problemi-malih-opcina-su-zanimljivi- samo-nekoliko-dana-godisnje/170412121 (pristup 17.12.2017) 19

https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kratkotrajna-blokada-u-neumu-izazvala-prometni-kolaps-prema-hrvatskoj- i-bih/785485/ (pristup 17.12.2017)

http://www.msb.gov.ba/PDF/strat070915.pdf

https://www.klix.ba/vijesti/bih/matusko-o-najavljenoj-blokadi-granica-problemi-malih-opcina-su-zanimljivi-samo-nekoliko-dana-godisnje/170412121


https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kratkotrajna-blokada-u-neumu-izazvala-prometni-kolaps-prema-hrvatskoj-i-bih/785485/


- Strategija upravljanja poljoprivrednim zemljištem u Federaciji Bosne i Hercegovine/ Odluka o usvajanju Strategije upravljanja poljoprivrednim zemljištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine FBIH, br. 10/12)

- Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine za period od 2015-2019 godine (Službene novine FBIH br. 47/15).

- Strateški plan ruralnog razvitka Bosne i Hercegovine (2018-2021) – okvirni dokument - Strategija razvitka turizma HNŽ-K (2011-2021). - Navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Hercegovačko-neretvanskog

kantona/županije – pogodnosti i potrebe (2011. godine). - Mogućnosti korištenja podzemnih voda na prostoru južnog dijela Hercegovačko-

neretvanskog kantona/županije s ciljem poljoprivrednog razvoja (2013. godine). - Bilanca voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Hercegovačko-

neretvanskog kantona/županije (2013. godine). - Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Hercegovačko-

neretvanskog kantona/županije (2017. godine). - Elaborat „Određivanje granice vodnog dobra u općini Neum uz obalno more“ (2016.

godine) - rješenje o određivanju granice u postupku donošenja. Zakoni i podzakonski akti:

- Zakon o morskom ribarstvu HNŽ-K (Narodne novine HNŽ broj 07/14). - Zakon o novčanim potporama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji I

prehrambeno prerađivačkoj proizvodnji (Narodne novine HNŽ, broj 2/13). - Zakon o poljoprivrednom zemljištu HNŽ-K (Narodne novine HNŽ broj 08/13). - Zakon o koncesijama HNŽ-K (Narodne novine HNŽ broj 1/13 i 7/16). - Pravilnik o dokumentaciji koja se podnosi uz zahtjev za dodjelu koncesije na osnovu

samoinicijativne ponude iz oblasti vodoprivrede i korištenja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u HNŽ-K (Narodne novine HNŽ broj 10/13).

- Odluka o načinu utvrđivanja i rokovima plaćanja koncesijske naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na području HNŽ-K (Narodne novine HNŽ, broj 2/14).

- Zakon o građenju HNK/Ž (Službene novine HNK broj 4/2013). - Zakon o prostornom uređenju (Službene novine HNK, broj 4/2004, 4/2014). - Zakon o upravljanju otpadom HNŽ-K (Narodne novine HNŽ broj 6/06). - Zakon o fondu za zaštitu okoliša (Narodne novine HNŽ" broj 6/12). - Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine HNŽ, broj 7/17). - Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine HNŽ broj 12/17). - Zakon o zaštiti okoliša HNŽ-K (Narodne novine HNŽ broj 6/12). - PRAVILNIK o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za

pogone i postrojenja koji imaju izdana dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine HNŽ broj 10/12).

- PRAVILNIK o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (Narodne novine HNŽ, broj 7/14).

- PRAVILNIK o djelatnostima pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje (Narodne novine HNŽ broj 10/12).

- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine HNŽ broj 12/17).

- PRAVILNIK o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupine „Restorani" „Barovi" „Catering objekti" i objekti jednostavnih usluga" (Narodne novine HNŽ broj 3/18).

- PRAVILNIK o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji objekata iz skupine „Hoteli" (Narodne novine HNŽ broj 3/18).

- PRAVILNIK o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekta iz skupine „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" (Narodne novine HNŽ broj 3/18).

- Zakon o turističkoj djelatnosti (Narodne novine HNŽ" broj 3/11).

Skoro će u objavu podzakonski akti: - PRAVILNIK o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji objekata u kojima se

pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. - PRAVILNIK o pružanju ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom

gospodarstvu.

- PRAVILNIK o pružanju ugostiteljskih usluga na plovnom i plutajućem objektu. - PRAVILNIK o obliku sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju. - PRAVILNIK o obliku sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi. - PRAVILNIK o načinu ovjere i sadržaju cjenovnika i normativa u ugostiteljskim

objektima. - PRAVILNIK o obliku sadržaju i načinu vođenja Registra o izdanim rješenjima kojima se

odobrava osnivanje ugostiteljskog objekta koji se ne kategoriziraju. - PRAVILNIK o obliku sadržaju načinu vođenja Registra o razvrstavanju i kategorizaciji

smještajnih objekata iz skupine „Hoteli" i „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" koji se obilježavaju sa dvije i tri zvjezdice i iz skupine „Restorani" koji se obilježavaju srebrenom i brončanom kuharskom kapom.

- PRAVILNIK o obliku sadržaju i načinu vođenja Registra o izdanim odobrenjima za rad za ugostiteljske objekte za smještaj.

- PRAVILNIK o obliku sadržaju i načinu vođenja Registra o obavljanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, plovnom i plutajućem objektu.

Ostali obavezujući akti - Međudržavni ugovor BiH – Republika Hrvatska – Regionalni odvodni sistem Komarna

– Neum – Mljetski kanal, redovno godišnje održavanje i pogon (Službeni glasnik BiH broj: 5/05).

3. Bosna i Hercegovina i Barselona konvencija

Glavni ciljevi Konvencije za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelona, 1976, 1995), sa pripadajućim protokolima, su procjena i kontrola onečišćenja mora, osiguranje održivog upravljanja morskim i obalnim prirodnim resursima, integracija brige o okolišu u planiranje društvenog i ekonomskog razvoja, zaštita morskog okoliša i priobalja sprečavanjem ili redukcijom onečišćenja i, koliko god je to moguće, uklanjanjem uzroka onečišćenja bez obzira nalazi li se on na moru ili kopnu, zaštita prirodnih i kulturnih dobara jačanje solidarnosti mediteranskih zemalja, doprinos kvalitetu života.

U Bosni i Hercegovini, ICZM Protocol je trenutno u postupku ratifikacije.

3.1 Međunarodni ugovori i sporazumi20

Zaštita i održivo upravljanje prirodnim resursima na međunarodnom nivou uređeno je nizom međunarodnih dokumenata, te bilateralnim i multilateralnim ugovorima. Međunarodni okvir upravljanja vodama za FBiH čine međunarodni ugovori koje je BiH potpisala ili preuzela iz ranijeg perioda. Zbog svog položaja unutrašnjeg pravnog ustrojstva i međunarodnog okruženja BiH i FBiH su upućene na međunarodnu suradnju u području upravljanja vodama prvenstveno sa susjednim zemljama regije. Unutarnja organizacija zemlje nalaže da se poslovi vanjske politike sektora voda i okoliša vode preko institucija države BiH (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa), ali je provođenje preuzetih obaveza na entitetima, kantonima i općinama.

Tabela br. 1. Popis analiziranih međunarodnih ugovora i sporazuma

MEĐUNARODNI UGOVOR/SPORAZUM STUPILO NA SNAGU („Službeni list“)/ RATIFICIRANO („Službeni list“)

A. Multilateralni ugovori u oblasti okoliša koje je BiH ratificirala sukcesijom bivše Jugoslavije

(Ramsarska) Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsar, 1971, dopuna Pariz, 1982, dopune Regina, 1987)

Ratificirana 01.03.1992. Notifikacija o sukcesiji 2001.

Konvencija o dalekosežnom prekograničnom zagađenju zraka (Geneva, 1979) • Protokol o dugoročnom financiranju programa saradnje za praćenje i procjenu dalekosežne transmisije zagađivača zraka u Europi (EMEP) (Geneva, 1984)

Stupila na snagu 16.03.1986. (SFRJ: 11/86) Sukcesija 06.03.1992. (RBiH: 13/94) Ratificirana 01.09.1993.

Stupio na snagu 28.01.1988. (SFRJ: 2/87) Sukcesija 06.03.1992. (RBiH: 13/94)

20 Strateška studija o utjecaju na okoliš plana upravljanja vodnim područjem jadranskog mora na području Federacije BiH, Agencija za vodno područje Jadranskog mora srpanj, 2016.

Ratificiran 01.09.1993.

Konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Vienna, 1985) Stupila na snagu 22.09.1988. (SFRJ: 1/90) Sukcesija 06.03.1992. Ratificirana 01.09.1993. (RBiH: 13/94)

Protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1987)

• Amandmani po dogovoru s 2. sastanka (London, 1990) • Amandmani po dogovoru s 4. sastanka (Kopenhagen, 1992) • Amandmani po dogovoru s 9. sastanka (Montreal, 1997) • Amandmani po dogovoru s 11. sastanka (Peking, 1999)

Stupio na snagu 01.01.1989. (SFRJ: 16/90) Sukcesija 06.03.1992. Ratificiran 01.09.1993. Ratificirani 11.08.2003. (BiH: 8/03) Ratificirani 11.08.2003. (BiH: 8/03) Ratificirani 11.08.2003. (BiH: 8/03) U parlamentarnoj proceduri

Konvencija UN-a o pravu mora (Montego Bay, 1982) Sukcesija 12.01.1994. (RBiH: 15/95)

• Emergency Protocol - Protokol o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i u slučajevima opasnosti u suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora (Barcelona 1976, zamijenjen novim 2002) • LBS Protocol - Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja iz izvora i djelatnosti na kopnu (Atena 1 80 dopunjen Syrakuza, 1996) • SPA i Biodiversity Protocol - Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti Mediterana (Monako 1996); stari naziv • Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Ženeva 1 82); Zamijenjen novim (Barcelona, 1995)

Sukcesija 01.03.1992.



Ratificiran 12.12.1999.

Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađivanja mora naftom (London, 1954)

Stupila na snagu 1958. godine; Jugoslavija ju je prihvatila 1985. (2/85), a BiH 1994. (RBiH: 13/94)

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Paris, 1972)

Ratificirana 12.07.1993. (RBiH: 25/93)

B. U skladu s državnim Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih sporazuma ("SG BIH": 2 /00) ratificirane su sljedeće konvencije i sporazumi o okolišu

Okvirna konvencija UN o promjeni klime - UNFCCC (Rio de Janeiro, 1992) • Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime (Kyoto, 1997)

Stupila na snagu 21.03.1994.; Ratificirana 16.12.2000. (BiH: 19/00) BiH pristupila 15.07.2007. Ratificiran 16.04.2007. (BiH: 3/08)

Međunarodna konvencija za zaštitu biljaka (Rim, 1951) Stupila na snagu 03.04.1952. (SFRJ: 11/86) Ratificirana 2003. (BiH: 8/03)

Konvencija o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovog odlaganja (Basel, 1989, dopuna 1995, Protokol Basel, 1999); Dopuna Bazelske konvencije (Brisel, 1997)

Stupila na snagu 05.05.1992.

Ratificirana 2000. (BiH: 31/00) BiH pristupila 16.03.2001.

Konvencija UN o biološkoj raznolikosti - CBD (Rio de Janeiro, 1992)

• Protokol iz Kartagene o biološkoj sigurnosti (Kartagena, 2000) Ratificiran 2008. (BiH: 12/08)

Stupila na snagu 29.12.1993.

BiH pristupila 26.08.2002. (BiH: 12/02) Ratificirana 04.10.2002. (BiH: 13/02)

Konvencija o uspostavljanju europske i sredozemne organizacije za zaštitu biljaka (Pariz, 1955)

Ratificirana 2005. (BiH: 8/08)

Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u procesu odlučivanja i pristupu pravosudnim tijelima iz oblasti okoliša (Arhus, 1998) • Protokol o registru zagađivača i dometu zagađenja (PRTR) (Kijev, 2003)

Ratificirana 01.10.2008. (BiH: 8/08)

Potpisan 21.05.2003.

Konvencija o procjeni prekograničnog utjecaja na okoliš (Espo, Finska, 1991) • Protokol o strateškoj procjeni okoliša - SEA (Kijev, 2003)

BiH Pristupila 14.12.2009. (BiH: 8/09)

Potpisan 21.05.2003.

(Bernska) Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979)

Ratificirana 17.11.2008. (BiH: 8/08)

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (Kranjska gora, 2002) Ratificiran 2010.

Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka I međunarodnih jezera (Helsinki, 1992) • Protokol o vodi i zdravlju (London, 1999)

BiH pristupila 03.09.2009. (BiH: 8/09) Stupila na snagu 03.03.2010. Ratificiran 2010.

• Izmjene čl. 25. i 26. Konvencije (Madrid, 2003) Ratificiran 2010.

Konvencija o prekograničnim utjecajima industrijskih incidenata (Helsinki, 1992)

Nije usvojena

• Protokol o građanskoj odgovornosti i kompenzaciji za štetu uzrokovanu prekograničnim utjecajima industrijskih nesreća na prekogranične vode Konvenciji iz 1 2. o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera i Konvenciji iz 1 2. o prekograničnim utjecajima industrijskih incidenata (Kijev, 2003)

Ratificiran 2003.

Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000) Ratificirana 2010.

Okvirna konvencija Vijeća Evrope o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Faro, 2005)

Ratificirana 2009.

Konvencija o sprečavanju velikih industrijskih nesreća (Geneva, 1993)

Ratificirana 2010.

Europska konvencija o krajoliku (Firenca, 2000) Ratificirana 2010.

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES) (Washington DC, 1973, dopuna Gaborone, 1983) • Amandman Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (članak XI.) (Bonn, 1979)

Ratificirana 2008. (BiH: 11/08) BiH pristupila 21.04.2009.

Ratificiran 2009.

C. Bilateralni sporazumi Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske:

• Ugovor o uređenju vodnogospodarskih odnosa, a na osnovu Konvencije o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera - Helsinška konvencija.

2006. godine (BiH: 6/06)

Ugovor o zajedničkom financiranju održavanja i pogona regionalnog odvodnog sustava Komarna-Neum-Mlјetski kanal

• Spоrаzum о surаdnji u zаštiti оd prirоdnih i civilizаciјskih kаtаstrоfа

Pоtpisаn 2001. gоdinе i kојi sе privrеmеnо primјеnjuје оd tоg dаtumа

• Ugоvоr о plоvidbi plоvnim putovimа unutarnjih vоdа i njihоvоm оbilјеžаvаnju i оdržаvаnju

Pоtpisаn 20.02.2004. Stupiо nа snаgu 06.11.200 .

3.2 Procjena za CAMP Bosne i Hercegovine

Procjena za CAMP Bosne i Hercegovine se zasniva na pregledu postojećeg stanja (zakonodavstvo, strategije, planovi institucija) i razgovora sa zainteresovanim stranama. Napredak u Bosni i Hercegovini postoji tokom posljednjih nekoliko godina, mada nema zvanično usvojenih zakona i strategija vezano za područje Jadranskog mora koje pripada Bosni i Heregovini. S druge strane, ograničeni kapaciteti i slabosti u saradnji i koordinaciji između različitih dijelova administracije usporavaju realizaciju novih zakona.

Kapaciteti postojećih institucija (na državnom i lokalnom nivou) za integrisano upravlјanje su ograničeni u pogledu lјudskih i tehničkih resursa, finansijskih sredstava i znanja i praktičnih iskustava. Postoji nedostatak iskustva sa ICZM i instrumentima za rješavanje konflikata u obalnom pojasu kao i nedostatak indikatora za mjerenje napretka ka održivosti. Implementacija CAMP i sličnih inicijativa će pomoći u prevazilaženju nekih od ovih slabosti i doprinijeće njihovoj primjeni u praksi.

4. Područje CAMP-a

4.1 Prijedlog za CAMP oblast21

Bosna i Hercegovina (BiH) je država u jugoistočnom dijelu Evrope smještena na zapadu Balkanskog poluotoka. Graniči s Republikom Hrvatskom (931 km) na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te Republikom Srbijom (375 km) i Republikom Crnom Gorom (249 km) na istoku. Površina BiH iznosi 51.209,2 km², od čega 51.197 km² pokriva kopno, a 12,2 km² more. Glavni grad BiH je Sarajevo. Općina Neum osnovana je 1977. godine kao samostalna administrativna cjelina, ranije u sastavu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (Jugoslavija), a danas u okviru Bosne i Hercegovine. Smještena je na jugu BiH u sklopu Federacije BiH (FBiH), te Hercegovačko- Neretvanske županije. Područje općine Neum nalazi se na 42°50'-42°60' sjeverne zemljopisne širine, 17°30'-17°45' istočne zemljopisne dužine. Nalazi se na obali Jadranskog mora i okružuju je tri općine iz FBiH (Čapljina, Stolac i Ravno), jedna općina iz Republike Srpske (Ljubinje), kao i pet općina iz Republike Hrvatske (Ston, Dubrovačko primorje, Metković, Slivno i Zažablje).

Slika br. 3. Hercegovačko–neretvanska županija/kanton (HNŽ/K)22

21 Integrirana strategija razvitka općine Neum 2014-2024, Neum, 2014. godine

Teritorij općine Neum, površine 225 km2, predstavlja dio BiH koji ima izravan pristup Jadranskom moru u ukupnoj dužini od 24,5 kilometara razvedene obalne linije i kao takva predstavlja jednu od najvažnijih turističkih destinacija u BiH, te s uključenim velikim bogatstvom prirodnih vrijednosti omogućava raznovrsno korištenje cijelog područja općine u gospodarske, a posebno turističke svrhe.

4.1.1 Bioraznolikost23

Vodno područje Jadranskog mora (VPJM) se najvećim dijelom nalazi u mediteranskoj regiji, dok se malim dijelom nalazi u alpsko-visokonordijskoj regiji. U fitogeografskom smislu, mediteransku regiju predstavlja jadranska provincija, a alpsko-nordijsku predstavlja visokodinarska provincija.

Tabela br. 2. Staništa koja se pojavljuju na priobalnom području Jadranskog mora na području Neuma24

Stanište Karakteristične zajednice Biogeografska regija

Rasprostranjenost Komentar

Stijene i klifovi mediteranskih obala sa endemičnim vrstama Limonium sp. (Natura 2000 kod: 1240)

Crithmum maritimum, Limonium cancellatum i Plantago holosteum

Mediteranska regija - jadranska provincija

U zoni prskanja mora u pojasu najviše do 5 m na kopnu; svuda duž obale izuzev urbanih zona, gdje je antropogeno izmijenjen prvobitni oblik reljefa sve do same obale

Samo jedna asocijacija: Plantagini- Limonietum cancellati H-ić (1934)

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneratalia villosae)

(Natura 2000 kod: 62A0)

Andropogon ischaemum, Asperula aristata, Bromus erectus, Danthonia calycina, Edraianthus tenuifloius, Thalictrum minus, Genista sylvestris, Eryngium amethystimum, Festuca pseudovina, Helichrysum italicum, Hippocrepis comosa i dr.

Mediteranska regija, jadranska provincija; Alpska regija - visokodinarska provincija

Na području Zaljeva Neum- Kleka i primorskog dijela Hercegovine; na području kraških polja; na nižim nadmorskim visinama planina

Napraviti akcijski plana zaštite vrsta i staništa

Mediteranski visoki vlažni travnjaci (Natura 2000 kod: 6420)

Holoschoenus vulgaris, Agrostis stolonifera, Trifolium resupinatum, Schoenus nigricans, Ditrichia viscosa i dr.


Vranjevo selo kod Neuma Da bi se stanište održalo potrebno je podsticati stočarstvo ispašu ili redovno košenje.

Jadranska makija česvine (crnike) (Natura 2000 kod: 9340)

Quercus ilex, Arbutus unedo, Phyllirea media, Pistacia lentiscus, Cistus villosus, C. salviaefolius, Juniperus oxycedrus, Erica verticillata, Ruscus aculeatus, Smilax aspera i dr.


Uz BiH obalu oko zaljeva i poluotoka Neum-Kleka

Napraviti akcijski plana zaštite vrsta i karjobrazne vroijednosti poluotoka Neum - Kleka

22 Procjena ugroženosti od požara Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije Mostar, 2014.

23 Strateška studija o utjecaju na okoliš plana upravljanja vodnim područjem Jadranskog mora na području

Federacije BiH, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, srpanj 2016. 24

Strateška studija o utjecaju na okoliš plana upravljanja vodnim područjem Jadranskog mora na području Federacije BiH, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, srpanj 2016.

4.1.2 Zaštićena prirodna područja25

Na području općine Neum, područje poluotoka Klek zvano „Rep“ je stavljeno pod zaštitu i to kao prirodni rezervat mediteranske flore „mediteranetum“. Ovaj predio predstavlja nedirnuti dio mediteranske flore i privlačan je turistički objekt. Na poluotoku Klek se nalazi najpotpuniji rezervat Makije, koja ima visoki fitocenološki i endemni značaj. Zbog izgradnje građevinskih objekata kao i objekata infrastrukture, na poluotoku Kleku treba zaštiti preostale ambijente kompleksa makije, definirat ih i pretvoriti u markiranu botaničku baštu i kao takvu uključiti u turističko gospodarstvo općine, kao i za obučavanje i demonstraciju znanstvenih radnika u najširem smislu.

4.1.3 Socio-ekonomski uslovi26

Općina Neum je doživjela koncentraciju stanovništva u opštinski centar. U periodu od 1991. do 2016. godine, broj stanovnika je sa 1.450 stanovnika porastao na 4.507 stanovnika. U 2016. godini, u općini Neum, broj zaposlenih je iznosio 1.074, dok je broj nezaposlenih iznosio 403. Prosječna plaća u općini Neum je iznosila 784 KM za 2016. godinu. U općini Neum je bilo registrirano ukupno 509 poslovnih subjekata, odnosno, 140 pravne osobe, 100 jedinice u sastavu i 269 obrta.

4.1.4 Poljoprivreda27

4.1.4.1 Biljna proizvodnja

Područje općine Neum je uglavnom kraško područje koje ograničava mogućnosti razvitka biljne proizvodnje. Izuzetak je dio Popova polja koji administrativno pripada općini Neum, Gradačko polje i Blace. Nažalost, Popovo polje je u zadnjih nekoliko godina potpuno neiskoristivo zbog velikih poplava koje sprečavaju svaku ideju o biljnoj proizvodnji, iako su stvoreni osnovni preduvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, mogućnost navodnjavanja. Ista situacija je i s Blacama. Ograničavajući faktor je i nepostojanje vodovodnog sustava u velikom dijelu općine, područje platoa Hrasno, usitnjenost parcela i velika konkurencija u ponudi svih poljoprivrednih proizvoda, kao rezultat otvaranja tržišta sukladno propisima koje nameću pravila europskog puta BiH. Prema katastarskim podacima općina Neum raspolaže s 15.020 ha poljoprivrednog zemljišta od čega najveći dio otpada na neplodne ekstenzivne pašnjake površine 14.059 ha, vinograde i voćnjake 51 ha, te 47 ha na vrtače i ostalo. Ovo zemljište je uglavnom u privatnom posjedu. Na obradive površine otpada oko 904 ha.

25

Prostorni plan općine Neum za razdoblje od 2010. do 2020. godine, Mostar, studeni 2015 26 Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine 2016, Federalni zavod za programiranje razvoja, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, maj, 2017. godine 27

Integrirana strategija razvitka općine Neum 2014-2024, Neum, 2014. godine

Na aktivnosti u oblasti poljoprivrede najvećim dijelom utiče veliko smanjenje ruralnog stanovništva koje je istovremeno uglavnom u poznoj dobi, bez mladih ljudi, izuzimajući područje do Graca. U posljednje vrijeme je nešto zastupljenija plastenička proizvodnja paprike, salate, krastavaca, itd. Međutim to su male količine da bi ih se moglo svrstati u gospodarsku kategoriju. Nekada je veliki dio općine živio od sadnje duhana, a danas je ta djelatnost potpuno zamrla. Gospodarsko stanje navodi na zaključak da će se dio stanovništva u budućnosti morati vraćati poljoprivrednoj proizvodnji zbog osnovnih egzistencijalnih razloga.

4.1.4.2 Maslinarstvo

Na području općine Neum, posljednjih godina značajno je porastao interes za sadnjom i uzgojem maslina proizvedenih od starih matičnih stabala i kvalitetnih sadnica oblice, sorte koja odgovara ovom podneblju. Proizvodi se kvalitetan plod iz kojeg se dobija ulje visoke kvalitete koje veoma često dobija najveće ocjene za kvalitetu od domaćih i međunarodnih povjerenstava. Manji dio plodova maslina se koristi za konzerviranje i soljenje. Današnja poljoprivredna proizvodnja većinom se temelji na uzgoju maslina kojih u općini ima preko 12000 stabala autohtone sorte „oblice“. Tla treće kategorije bi se mogla dobro iskoristiti za uzgoj maslina, površine za njihove zasade bi se u određenim slučajevima mogle povećati pretvaranjem okolne makije u poljoprivredne površine. Za ovu bi se konverziju mogla dobro iskoristiti šumska tla na zaravnjenim površinama, u podnožjima brda i brežuljaka, manje izložena erozivnim procesima do kojih bi ovakva intervencija na nagnutim terenima makije neminovno dovela.

4.1.4.3 Pčelarstvo

Ovo područje ima i značajnu proizvodnju meda, sa proizvodnim kapacitetom od 3.500 košnica. Iako područje općine Neum ima idealne uvjete za pčelarsku proizvodnju, i proizvodnja je u stalnom porastu, broj košnica međutim nije ni blizu mogućnosti koje ovo područje nudi. Uzgoj ljekovitog bilja na prostoru općine bi mogao biti važan način korištenja prostora, obzirom na potencijal za uzgoj autohtonih ljekovitih i aromatičnih biljaka, čime bi se također dobila osnova za razvoj pčelarstva, odnosno, bolje oprašivanje voćarskih i povrtnih kultura.

4.1.4.4 Stočarska i peradarska proizvodnja

Povećanje uzgoja i proizvodnje u oblasti stočarske i peradarske proizvodnje izravno je vezano za eventualni povratak mladih na sela i početak jednog drugačijeg suvremenijeg uzgoja prilagođenog novim uvjetima. Sadašnje stanje vezano je za uzgoj u okviru staračkih domaćinstava. Stočarskom bi se proizvodnjom postiglo značajnije korištenje raspoloživog prostora, omogućio i uzgoj krmne osnove koja bi mogla poslužiti za odmaranje tla u periodima između intenzivnih ciklusa povrtne proizvodnje, a također bi se dobile i izvjesne količine organskih gnojiva potrebnih za formiranje humusa.

4.1.5 Ribarstvo i školjkarstvo

Ribarstvo je djelatnost kojom su se stanovnici općine Neum oduvijek bavili i koja ima značajne potencijale za razvoj i ulaganja. Što se tiče podataka o ribarstvu, treba naglasiti da se na području općine Neum posljednjih godina proizvodnja konstantno povećava. U neumskom zaljevu postoje dvije farme za uzgoj visokokvalitetne ribe (uglavnom lubin i orada) kojima gospodare dva poduzeća „Karaka“ i „Ancora“, na osnovu Zakona o koncesijama H-NK/Ž. U neumskom zaljevu zastupljeno je i školjkarstvo, proizvodnja mušula i kamenica od strane domicilnog stanovništva u Jazini i Repu (dno poluotoka Klek). Daljnja mogućnost razvitka ribarstva i školjkarstva moguća je s druge strane poluotoka Klek28.

Tabela br. 3. Proizvodnja ribe u Federaciji za 2014. i 2015. godinu29

Proizvodnja ribe u Federaciji za 2014. godinu

Proizvodnja ribe u Federaciji za 2015. godinu

Slatkovodna riba (kg)

Morska riba (kg)

Broj ribogojilišta

Slatkovodna riba (kg)

Morska riba (kg)

Broj ribogojilišta

1.546.921

132.000

41

1.384.082

205.000

38

Uzgoj morskih organizama (marikultura) je zastupljen u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u Neumskom zalivu, a čini ga uzgoj morske ribe (orada i lubin) i školjkaša (dagnja i ostriga)30.

Uloga morskih površina u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji je veoma mala. Ne postoje precizni podaci o privrednom ostvarenju, ali procjenjuje se da BDP primorskih područja Bosne i Hercegovine iznosi manje od 1% ukupnog BDP-a zemlje. Međutim morski i priobalni ekosistem izložen je visokom pritisku, iako u BiH praktično ne postoje gazdinstva sa uzgojem morske ribe. Svega dvadesetak malih ribara radi na moru i koristi mreže stajačice. Prijavljeni ulov je veoma mali, oko 5 t. Riba koju ulove tradicionalni ribari prodaje se direktno kupcima ili se predaju u skladišta za ribe na gazdinstvima sa kaveznim uzgojem, radi plasmana na tržište31. U 2017. godini, kroz biološki monitoring, vršeno je i ispitivanje riba u moru (čiji rezultati će uskoro biti dostupni).

28 Strategija poljoprivrednog razvitka i razvitka poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ/K (2012. – 2017. god.), Mostar, 2012. 29 Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede ishrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine maj, 2016. godine. 30

Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede ishrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine maj, 2016. godine. 31

www.fao.org/3/b-au016o.pdf (Analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini, FAO, 2015)

http://www.fao.org/3/b-au016o.pdf

4.1.6 Turizam32

Naselje Neum već dulje vrijeme slovi kao turistički proizvod koji donosi značajne prihode njegovom stanovništvu. Međutim turizam na području općine Neum treba prerasti u gospodarstvo koje će omogućiti pozitivne učinke za šire područje Općine. To znači da u perspektivi treba dosta poraditi na unapređenju osnovnih postavki budućeg razvitka turizma, a prije svega je cilj planski se usmjeriti ka otklanjanju postojećih ograničenja koja su se pojavila uslijed stihijskog događanja turizma. Na taj način bi u budućnosti turistička djelatnost postala strateška razvojna orijentacija cijelog područja općine Neum, a ne samo jednog dijela kao do sada. Pri tome je bitno u daljem planiranju razvitka turističke djelatnosti nametnuti princip dislociranja turističkih sadržaja kako bi se rasteretila postojeća komunalna infrastruktura i u budućnosti otvorile mogućnosti za njenu dalju izgradnju. Postojeće smještajne kapacitete u strogom gradskom središtu Neuma (zone A i B Urbanističkog plana Neum, 1989.) treba poboljšavati podizanjem kvalitete usluga, dok se dodatni kapaciteti mogu osigurati izvan ovog područja u zonama C i D kako je to predviđeno Urbanističkim planom. U ostalim dijelovima općine treba osigurati ostale neophodne prateće dijelove turističke ponude usmjerene ka povećanju zadovoljstva turista. Prema dosadašnjim istraživanjima turisti u Neumu su najzadovoljniji ljepotom prirode i krajolika, ljubaznošću osoblja u smještajnim objektima, kvalitetom hrane i usluga u smještajnim objektima, osobnom sigurnošću, te gostoljubivošću lokalnog stanovništva. Nešto manje zadovoljstvo iskazali su u pogledu udobnosti smještaja, kvalitetom hrane u restoranima izvan smještajnog objekta, bogatstvom gastronomske ponude u mjestu, te prometnom dostupnošću destinacije. Nezadovoljstvo turista Neuma javlja se kada je riječ o slikovitosti i uređenosti mjesta, ekološkoj očuvanosti, mogućnostima za kupnju, ponudi organiziranih izleta u okolicu, te bogatstvu sadržaja za zabavu, a posebno je izraženo u ocjeni elemenata opremljenosti i uređenosti plaža i čistoće plaža. Radeći na poboljšanju i otklanjanju navedenih ograničenja stvara se čvrsta osnova za kvalitetnu nadogradnju koja će omogućiti razvoj održivog turizma. Iako se bilježe napori na objedinjavanju ponude, još uvijek ne funkcionira destinacijski menadžment, što bitno umanjuje i kvalitetu turističkog proizvoda i njegovu konkurentnost. S obzirom na izuzetne pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju, nedostaje kvalitetna veza između razvoja poljoprivrede i turizma. Uz autohtone poljoprivredne proizvode koji se trebaju uključiti u turističku ponudu nedostaje certificirana poljoprivredna proizvodnja. S obzirom na izrazitu turističku orijentaciju područja, potrebno je više raditi na edukaciji kadra u turizmu i ugostiteljstvu. To je osnovni preduvjet budućeg opstanka na zahtjevnom tržištu. Budući da je cijela Hercegovačko-neretvanska županija, kojoj pripada i općina Neum, izrazito turistički orijentirana, nesumnjivo je da turistička djelatnost mora imati stalnu podršku na svim razinama, te svakako treba nadalje poraditi na izobrazbi turističkih djelatnika kroz sustav školstva.

32

Prostorni plan općine Neum za razdoblje od 2010. do 2020. godine, Mostar, studeni 2015.

Planiranje daljih razvojnih inicijativa u turizmu treba uskladiti s mogućnostima, uvažavajući prije svega interese lokalnog stanovništva, odnosno stvarati uvjete i podlogu za njihov kvalitetniji život. S obzirom na procijenjenu resursnu osnovu i trendove na globalnom turističkom tržištu, turistička ponuda općine Neum treba se, pored ljetnog odmorišnog turizma, u budućnosti temeljiti na:

4.1.6.1 Ruralni turizam

U gospodarski razvitak, koji je bez sumnje turizam, treba uključiti selo sa njegovim prirodnim ljepotama, ljekovitim biljem, lovstvom i ugodnim pejzažima. Ruralni turizam ima vrlo značajnu ulogu u razvoju ruralnih područja, očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, te imajući u vidu resursnu osnovu općine Neum i njezino ruralno okruženje, kao i obilježja do sada evidentirane turističke potražnje Neuma u pogledu dobne i obrazovne strukture posjetitelja, kao i duljine njihovog zadržavanja, za pretpostaviti je da bi ruralni turizam mogao u budućnosti predstavljati značajni dio ukupne turističke ponude područja općine Neum. Komplementaran s ruralnim, i agroturizam, koji uključuje seoska gospodarstva s gastro ponudom domaćih proizvoda, nalazi pretpostavke budućeg razvoja na području općine Neum. Osnovu za razvoj čine lokalni specijaliteti: hercegovačka kuhinja, riblji specijaliteti sa Karaotoka/Hutova blata, vinske ceste i konobe u zapadnoj Hercegovini, u Republici Hrvatskoj poznati gastronomski specijaliteti u Stonu, naseljima na Pelješcu, Dalamatinskoj zagori. Glavni motivi agroturista za posjet seoskim gospodarstvima su blizina prirode, mirnoća okoline, doživljaj tradicionalnog ruralnog stila života, kušanje tradicionalne kuhinje, te sudjelovanje u aktivnostima na otvorenom. Svi ovi zahtjevi posljedica su ubrzanog života u gradu i potrebe za pronalaskom unutarnjeg mira. Brojne napuštene stare kamene kuće, koje se mogu susresti na području općina Neum, Ravno, Čapljina i Stolac, predstavljaju prije svega smještajni kapacitet turistima odmorišnog turizma, čime bi se direktni učinci posjetitelja vezanih uz posjete u ljetnom periodu reflektirali na stanovništvo šireg područja od samog obalnog pojasa. Uz dodatne sadržaje autentičnog ambijenta, stvara se dojmljiv element kompletne turističke ponude primorskog zaleđa koji u današnjim suvremenim uvjetima turističke potražnje, privlači sve veći broj turista. Cjelokupan razvojni koncept seoskog turizma treba zasnovati na specifičnostima hercegovačkog krškog sela, seoskih gazdinstava, vinskih cesta, specifične hercegovačke kuhinje, itd.

4.1.6.2 Kulturni turizam

Naselje i općina Neum nude karakteristične primorske ugođaje grada Neuma, kao i karakteristična mala i krška sela sa tipičnim hercegovačkim seoskim kućama. U neposrednom okruženju HNŽ-a, čitav je niz lokaliteta od posebnog povijesnog značaja iz perioda antike srednjeg vijeka do danas. Među njima su: Mogorjelo – rimski period, Humac (srednjovjekovna Humačka ploča iz 12 st.), stećci na Radimlji i drugim lokalitetima,

srednjovjekovno naselje Počitelj, stari srednjovjekovni grad Blagaj, Mostar (Stari most i čaršija iz turskog perioda), vjerski lokalitet Međugorje, stari grad Stolac, itd. U neposrednom okruženju u Republici Hrvatskoj: Ston, mali i veliki (srednjovjekovni urbani prostor i zidine), Korčula (grad sa objektima povijesne jezgre), novootkriveni i uređeni rimski lokalitet Vid u neposrednoj blizini Gabele (Jupiterov hram), Norinska kula i nešto udaljeniji Dubrovnik pod zaštitom UNESCO. Imajući u vidu ovakvu kulturno historijsku resursnu osnovu, razvoju kulturnog turizma općine Neum također valja posvetiti posebnu pažnju. Podatak da oko 37% međunarodnih putovanja uključuje komponentu kulturnog turizma, govori o izuzetno velikom tržištu koje raste svake godine. Za općinu Neum su interesantna dva segmenta kulturnog turizma: turizam baštine i turizam događanja. Turizam baštine obuhvaća posjete kulturno-povijesnim lokalitetima i atrakcijama. Turizam događanja, s druge strane posebno motivira mlađe dobne skupine, a odnosi se na prisustvovanje koncertima, festivalima (Dubrovačke ljetne igre festival animiranog filma NAFF i Etnofest u Neumu), folklornim smotrama, etno-gastro događanjima (dan kamenica u Stonu), te raznim drugim manifestacijama koje slave lokalne običaje i tradiciju (maraton lađa u Metkoviću, Dani berbe grožđa u Brotnju, Međunarodni molitveni susret mladih u Međugorju, Hercegovačko kulturno ljeto u Etno selu Herceg, karneval u Čapljini itd.). Konačno, postojanje kulturnih turista može biti dodatna prilika za općinu Neum da osmisli dobre, zanimljive i stručno vođene ture obilaska kulturno-povijesnih lokaliteta, kao i da organizira različite manifestacije koje slave lokalne običaje i tradiciju.

4.1.6.3 Sportski turizam

Turističkim sadržajima kojima bi se gostima omogućile razne sportske aktivnosti (šetnja, trčanje, vožnja bicikla, sportovi na vodi, sportske igre, tenis, jahanje, itd.) stvorili bi se i uvjeti profesionalnim sportašima za korištenje tih sadržaja, te u planskom razdoblju treba računati na aktivnosti poticanja ovog vida turizma. Ovakvu ponudu moguće je dopuniti i sadržajima zdravstvenog turizma (bazeni za kupanje, talasoterapije, šetnje uz more), što bi znatno utjecalo na produljenje turističke sezone u Neumu.

4.1.6.4 Kongresni turizam33

Iako je destinacija Neuma godinama gradila imidž odmorišne destinacije, u posljednjih nekoliko godina sve se više pokušava definirati i kao kongresna destinacija, te je organiziranjem raznih znanstvenih i edukacijskih skupova u stanju konkurirati na tom tržištu. Kako je ovom vidu turizma osnovna odrednica organizacija različitih skupova koji mogu biti poslovnog, znanstvenog ili sajmišnog karaktera, turističke destinacije koje se opredijele za ovaj vid bavljenja turizmom moraju udovoljavati specifičnim uvjetima. Osim standardnih zahtjeva, smještajni kapaciteti moraju imati polivalentnu kongresnu dvoranu opremljenu tehničkim pomagalima i obaveznim pristupom internetu, te moraju biti potpuno operativni tokom cijele godine. Osim toga, kongresni turizam zahtijeva i visoku razinu gastronomske

33 Integrirana strategija razvitka općine Neum 2014-2024, Neum, 2014. godine

ponude i ostale turističke sadržaje namijenjene opuštanju i zabavi, poput wellnessa, barova i sličnih sadržaja, koji mogu zadovoljiti višestruko veću potrošnju kongresnih gostiju od ”klasičnih” turista.

SWOT analiza za Neum

Prilike - Dobar geografski položaj

- Visoka očekivanja od turizma

- Dostupnost cestom

- Prepoznatljivost Neuma kao turističkog centra ljetnog i primorskog turizma

- Cjenovna konkurentnost u odnosu na destinacije na Jadranskoj obali

- Blizina Splita i Dubrovnika

- Gostoprimstvo radnika

- Jaka domaća potražnja

- Hutovo Blato

Mogućnosti - Izgradnja Koridora Vc

- Produžetak autoputa Ploče-Dubrovnik

- Veliki potencijal radne snage

Problemi

- Neadekvatno stimulisanje razvoja turističkih djelatnosti

- Loša povezanost sa turističkim centrima u unutrašnjosti HNK/Ž u smislu aranžmana i promocije

- Neadekvatna saobraćajna i komunalna infrastruktura

- Nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta

- Nepostojanje kapaciteta za kvalitetniji turizam - Nedovoljna čistoća okoliša

Neizvjesnosti

- Preveliko koncentrisanje na samo jedan vid turizma

Uz navedeno potrebno je naglasiti potrebu za umrežavanjem svih elemenata ponude općine Neum sa ostalim turističkim kapacitetima u okruženju (Međugorje, povijesni i prirodni lokaliteti županije, turistički centri u kontaktnoj zoni sa RH). Na taj način se sadržaji međusobno nadovezuju i čine jedinstvenu cjelinu. Tako umrežen i obogaćen turistički proizvod (multidestinacijski proizvod) ostvario bi značajan pomak u podizanju razine konkurentnosti i rastu zadovoljstva turista. Rak rana malih općina, pa i Neuma, je nepostojanje dovoljnih izvornih proračunskih prihoda koji bi se usmjerili na obnovu, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih sadržaja. Tome doprinosi i pogubna zakonska regulativa koja omogućava uzimanje, a ne vraćanje prihoda ostvarenih u Neumu.

Primjer za to je nepostojanje općinskih turističkih zajednica, podjela prihoda od koncesija, nepovoljna raspodjela i ostalih poreskih prihoda, a posebno mali udio općina u raspodjeli glavnog poreskog „kolača“, poreza na dodatnu vrijednost.

4.1.7 Stanje prometne infrastrukture34

Općina Neum povezana je sa okolinom jedino cestovnim prometom. Osnovu cestovne mreže općine čine tri putna pravca državnog i županijskog značaja, a to su magistralni pravac

34

Integrirana strategija razvitka općine Neum 2014-2024, Neum, 2014. godine

M2 (Jadranska magistrala), magistralni pravac M17.3 Buna‐Stolac‐Hutovo‐Neum i regionalni putni pravac R426 Dračevo‐(veza na M17.3)‐Hutovo‐Zavala‐Poljice‐Hum‐Duži. Središte općine smješteno je uz Jadransku turističku cestu na pravcu Makarska – Dubrovnik spajajući RH s njenim južnim dijelom, Dubrovnikom. Udaljenost Neuma od Dubrovnika je 70 km, od zračne luke Dubrovnik 90 km, od Mostara 70 km, Međugorja 70 km, a od željezničkih kolodvora Ploče i Metkovića po 30 km. Nekad se ovaj položaj isticao kao komparativna prednost, međutim, danas je Neum okružen na uskom području s dva važna granična prijelaza što može dovesti do velikih problema u svakodnevnom životu i funkcioniranju. Povezanost Neuma s unutrašnjošću općine, i dalje s ostatkom BiH, moguće je postojećim putnim pravcem Neum – Stolac – Mostar, te putem preko Svitave za Čapljinu i dalje u unutrašnjost BiH. Prometna povezanost predstavlja problem za općinu Neum i njene građane kao i goste pogotovo od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Neum, okružen s dva granična prijelaza ima velike probleme u svakodnevnom životu, obzirom na ograničene mogućnosti kretanja ljudi i roba i izoliranost od ostatka Bosne i Hercegovine. S obzirom da je općina Neum izrazito turistička općina i turizam predstavlja jedan od stupova razvitka, u tom je smislu potrebno učiniti goleme napore da se ubrzano krene u realizaciju izgradnje puta Neum–Stolac–Mostar, te da se Neum spoji s ostatkom države, kao i odvojka Hutovo–Doljani koji je najbliži graničnom prijelazu Bijača i omogućio bi bolji protok svih vrsta roba, a naravno i ljudi. Cestovna mreža na području općine Neum se nalazi u veoma lošem stanju i to se, manje više, odnosi na sve kategorije cesta na području općine. Gotovo dvije trećine cesta (140 km) otpada na lokalne ceste od ukupne cestovne mreže (224 km) na području općine Neum. Od 140 km lokalnih cesta, samo je 83 km asfaltirano, što je također dodatni pokazatelj stanja u kojem se nalazi cestovna mreža. Magistralne ceste su u nadležnosti Federalne direkcije cesta, regionalne su pod upravom Hercegovačko-neretvanske županije, dok je za lokalne i nekategorizirane ceste nadležna općina. U magistralne ceste spada dio jadranske turističke ceste koja prolazi teritorijem BiH kroz Neum u dužini od 9,1 km, te put Neum – Stolac, koji je proglašen magistralnim davne 1984. godine i na području općine Neum tek je u fazi završavanja dionica do Babina dola ukupne dužine oko 12 km koji se ne može koristiti (slijepi put). Izvedeni projekt je završen do Broćanca, a ostatak prema Stolovima (granica s općinom Stolac) na razini idejnog rješenja. Trenutno se radi na rješavanju imovinsko – pravnih odnosa na dionici Babin do – Broćanac za koji je urađena projektna dokumentacija. Regionalni put Dračevo – Cerovica je u nadležnosti HNŽ i također je u strahovito lošem stanju i gledajući kroz prizmu ove problematike odnos viših razina vlasti je takav kao da je Neum u nekoj drugoj državi. Međutim, u tijeku je donošenje nove Odluke o kategorizacija cesta FBiH, te je predloženo da navedeni regionalni put R426 Dračevo – Cerovica bude kategoriziran kao magistralni put II reda, čime bi ovaj put prešao u nadležnost JP Ceste FBiH. Kada pogledamo ukupnu dužinu asfaltiranih cesta u općini Neum u razdoblju od 2008. do 2012. godine, vidjet ćemo da je u tom razdoblju asfaltiran tek jedan kilometar cesta. Međutim značajno je napomenuti da je većina lokalnih cesta asfaltirana, ali nema adekvatnog održavanja, pa je neophodno tome posvetiti posebnu pažnju. Naročito to važi za

gradske prometnice koje odlučujuće utiču na ukupnu uređenost grada. Isto se, također, odnosi i na dužinu uređenih nogostupa. Stoga je primarni zahtjev usmjeren ka poboljšanju prometne djelatnosti, kako bi se omogućila dobra povezanost turističke destinacije Neuma s ostalim odredištima u okruženju s ciljem stvaranja jedinstvenog turističkog proizvoda južnog Jadrana i Hercegovine.

4.1.7.1 Vodni saobraćaj u Bosni i Hercegovini35

Bosna i Hercegovina nema velikih mogućnosti za razvoj vodnog saobraćaja. Riječni saobraćaj je nešto bolje razvijen od pomorskog, ali sa velikim nerealiziranim potencijalom. Na pomorskom akvatorijumu Bosne i Hercegovine (na morskom prostoru Neum–Klek) može se reći da ima oko 10 nautičkih milja (oko 18 kilometara) pomorskih plovnih puteva i to od rta Nedelja kroz Malostonski kanal do rta Rep Kleka, oko 6 nautičkih milja i od rt Rep Kleka kroz Zaliv Klek-Neum, 4 nautičke milje. Na prostoru morskog akvatorijuma Klek–Neum ne postoji uređena infrastruktura (luka, pristanište ili marina) pa brodovi koji uplovljavaju u zaliv Klek– Neum se zadržavaju na sidrištu u rejonu hrid Lopata uvala Tanko Sedlo na poluotoku Klek. Bosna i Hercegovina ima veoma kratku obalu oko Neuma i nema reguliran adekvatan pristup međunarodnim vodama, pa zato nema regulirane morske luke. Međunarodna luka najvažnija za BiH privredu je luka Ploče u Hrvatskoj i ona je najbliža Sarajevu, a razvila se upravo zbog unutrašnjosti BiH. Kapacitet ove luke je 5 miliona tona godišnje. Pomorski saobraćaj u morskom akvatorijumu BiH se uglavnom odvijao u vidu sportsko rekreativne plovidbe, turističkih čarter plovila radi posjeta Međugorju i u vidu posjeta ratnih brodova prijateljskih mornarica, SAD, Francuske i Turske.

Slika br. 4. Pomorski plovidbeni put ka/iz Neuma

35 Procjena ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća Sarajevo, mart 2011. godine

Sjedište Kapetnije pomorske plovidbe-prometa bilo je u Neumu. Apsurdno je da je polovicom studenog 2007. godine Vlada FBiH, na prijedlog Ministarstva Prostornog uređenja, donijela Uredbu kojom urbanističku suglasnost za morske luke izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, a sjedište lučke kapetanije iz Neuma premješteno je u Ostrožac (Jablanica).

4.1.8 Glavni pritisci i njihovi uticaji na okolinu obalnog područja

4.1.8.1 Komunalne otpadne vode36

Za cjelokupni obalni dio projektiran je i djelomično izgrađen jedinstveni kanalizacijski sustav infrastrukture koji pokriva područja Komarna, Duboka, Klek, Neum i Ston. Sustav je dimenzioniran na 35 000 ekvivalenta stanovništva (ES), a uglavnom su povezani veći objekti (hoteli, zgrade, tvrtke i neki privatni objekti) na kanalizacijskom sustavu, što znači da postoji samo 40 priključaka (oko 17 l/s otpadne vode). To predstavlja oko 70% ukupne otpadne vode na području Općine Neum, a ostale 30% koje nisu povezane s kanalizacijskim sustavom koriste septičke jame. Neum je jedino gradsko središte u Bosni i Hercegovini koje ispušta prvenstveno obrađenu komunalnu otpadnu vodu izravno u Jadransko more. Neum je jedina općina koja se nalazi u mediteranskom obalnom pojasu BiH, bez odgovarajućeg postupanja s vodom, sakupljanja i zbrinjavanja otpada sukladno standardima EU i značajnim pritiskom ribarstva. Morska smeća u plitkim vodama, iako identificirana kao vidljivi i ozbiljni problem, prikupljaju se samo na dobrovoljnoj osnovi od strane lokalnih udruga ronilaca koji organiziraju (na dobrovoljnoj osnovi, bez podrške lokalne zajednice ili općine) redovite regionalne akcije čišćenja morskog dna dva puta godišnje. Važno je istaknuti da otpad u plitkim vodama, iako vidljiv, nije odgovornost nikoga. Kada ronioci izvuku otpad iz morskog dna na čvrstu podlogu, isti postaje odgovornost javnog komunalnog poduzeća u Neumu koje je odgovorna za upravljanje čvrstim otpadom.37 Inače, važno je istaći da u slivu Jadranskog mora postoje uređaji za pročišćavanje otpadnih voda koji su u funkciji. Kanalizacijski sustav na području Neuma postoji i on je separatni tip sustava. Pokriva samo dio obalnog područja grada. Na kanalizacijski sustav su priključeni veliki hoteli, stambene zgrade, poduzeća i nekoliko privatnih objekata u blizini obale. Kanalizacijska mreža pokriva samo oko 20% područja grada. Fizičko stanje sekundarne mreže je u zadovoljavajućem stanju. Postoji oko 40 većih korisnika sa ukupnim kapacitetom od 15 l/s otpadne vode, što je 60% ukupne otpadne vode u područje grada Neuma 2003. godine. Populacija priključena na sustav se procjenjuje na oko 700 stanovnika. Kanalizacijski sustav Neum se temelji na regionalnom kanalizacijskom sustavu “Komarna– Neum–Mljetski kanal”. Glavni kanal je smješten blizu obalne crte tako da se većina otpadne vode može gravitacijskim tokom priključiti na glavni kanal/kolektor. Otpadna voda se prikuplja i odvodi regionalnim sustavom do postrojenja za obradu i ispušta podmorskim ispustom u Mljetski kanal

36

Prostorni plan općine Neum za razdoblje od 2010. do 2020. godine, Mostar, studeni 2015. 37

National Action Plan for the Mediterranean region in Bosnia and Herzegovina, 2015.

Otpadna voda iz područja gdje nema kanalizacijske mreže se prikuplja u septičke jame koje većinom nisu vodonepropusne. Većina tečnog dijela otpadne vode se procjeđuje u tlo. U ovom području nema industrijske otpadne vode. Mulj iz septičkih jama se prazni u kanalizacijski sustav (crpne stanice). Veliki problem grada Neuma je oborinska voda. Postoje samo mali dijelovi sustava izgrađeni u blizini obalnog pojasa. Strma konfiguracija terena tijekom kišnog razdoblja brzo stvara velike količine oborinske vode, što uzrokuje značajne štete na objektima. Oborinska voda se prazni direktno u obalno more. Receptor oborinske vode i nekontrolirano ispuštene otpadne vode je zaljev Neum – Klek, klasificiran u kategoriju II. Nema podataka o kvaliteti vode u zaljevu zbog toga što nema sustava nadzora i redovitih mjerenja. Moguć negativan utjecaj otpadne vode je vezan za povećanje koncentracije fekalnih bakterija u lokalnom obalnom moru, zaljevu Neum – Klek, u blizini grada, uslijed odvodnje otpadne vode u lokalno obalno more. To je od posebnog interesa u ljetnom razdoblju, kada se obalna voda koristi za kupanje. Očito je da se javni kanalizacijski sustav mora izgraditi/dovršiti. Sadašnje prikupljanje otpadne vode septičkim jamama i njeno podzemno ispuštanje direktno ugrožava kvalitetu vode zaljeva Neum – Klek i nizvodne plantaže akvakulture. Također je očito da se sustav oborinske vode mora izgraditi radi zaštite kvalitete obalne morske vode. Izgradnjom kanalizacijske mreže, radni uvjeti postojećeg regionalnog sustava će se poboljšati.

Većina gradskih područja u regionu nisu pokrivena kanalizacijom i većina otpadne vode, direktno ili indirektno, otječe u priobalno more zaljeva Malog Stona i Neuma – Kleka. Izgrađeni regionalni kanalizacijski sustav se koristi samo djelomično (manje od 15% instaliranih kapaciteta) i stoga ima ozbiljne probleme u radu i održavanju, osobito u zimskom razdoblju. Visoka odstupanja toka otpadne vode u sustavu (ljetni i zimski tok) su osobit problem i u budućnosti bi imala negativan utjecaj na učinkovitost rada postrojenja za obradu, što bi moglo povećati troškove.

4.1.8.2. Regionalna deponija na području općine Neum38

Regionalna deponija na području općine Neum, Klepovica, smještena je u prirodnoj udolini, a od općinskog središta Neuma je udaljena 7,5 km. Klepovica je općinsko odlagalište otpada ukupne površine 2,7 ha.

Nema selektivnog prikupljanja otpada i ne postoji odvojena deponija za odlaganje otpada od građevinskih radova i drugih tipova otpada. Industrijski otpad (u vrlo malim količinama) se odlaže skupa sa komunalnim otpadom. Prisutan je problem životinjskog otpada. Ova deponija nema potrebne zakonske dokumente. Postoji i više malih nelegalnih odlagališta u ovom području.

38 Prostorni plan općine Neum za razdoblje od 2010. do 2020. godine, Mostar, studeni 2015.

U području Neuma, kao ni na deponiji, nema aktivnosti na recikliranju. U selima se otpad od hrane i sličan organski otpad djelomično koristi kao hrana za životinje i za poljoprivredu (kompost). Industrijski otpad se odlaže skupa sa komunalnim otpadom i postoji problem upravljanja životinjskim otpadom. Postoji više nelegalnih malih deponija sa različitim tipovima otpada, ali većinom građevinskim otpadom i krupnim predmetima komunalnog krutog otpada. Tehnička oprema je vrlo ograničena.

Glavna gradska deponija Klepovica dijelom je uređena bez prethodno izvršenih istraživačkih radova o utjecaju na okoliš, drenaži vode, itd. Ovdje dolazi sav prikupljeni otpad bez sortiranja (izuzev građevinskog otpada). Ova gradska deponija po svim karakteristikama predstavlja divlju deponiju, uobičajeno odlagalište svih vrsta otpada i potrebno ga je odmah poboljšati i dovesti u stanje u kojem neće ugrožavati okoliš. Zemljište odlagališta je sastavljeno od rastresitog i ispucanog stijenja. To je svojstvena osobina krške geologije sa visokom stopom kapaciteta poniranja i slabim pročišćavanjem. Otpadna voda sa odlagališta se vrlo brzo procjeđuje u podzemnu vodu i preko nje u obalno more. U blizini lokacije deponije nalazi se izvor vode Blace sa kapacitetom od 30 l/s. Ova podzemna voda se koristi za vodoopskrbu Neuma. Istjecanje i voda od oborina iz deponije su možda zagadili ovaj vodeni resurs. Uz reorganizaciju i nakon potrebnog uređenja ove deponije, ona bi se eventualno mogla koristiti za potrebe grada Neuma, kao i ostalih lokalnih zajednica u regiji zaljeva Mali Ston kroz duži vremenski period. Odlagalište Klepovica je u stvarnosti regionalno odlagalište koje sadrži velike količine komunalnog/kućanskog otpada (oko 90.000 m3). Otpad se odlaže u lokalnu uvalu bez zemljanog pokrivača i bez postojanja izolacije za podzemnu vodu na dnu. Kiša i procjeđivanje se ne prikupljaju i pročišćavaju. Sve ove vode prodiru u podzemlje i zagađuju podzemnu vodu. Nema opreme na licu mjesta, a s vremena na vrijeme buldožer se koristi za razgrtanje i sabijanje otpada. Ovo odlagalište nije opremljeno opremom za mjerenje težine kamiona i ne vrši se prebrojavanje kamiona za odlaganje. Trenutno se kruti otpad ne ostavlja dosljedno dobrim sanitarnim i odlagališnim praksama. Deponija nije ograđena i nema stalno nadgledanje i kontrolu. Truljivi otpadi, uginule životinje i otpad iz domaćinstava su izloženi, privlačeći veliki broj muha i pacova, kao i ptica (galebova). Također je povremeno prisutno podzemno izgaranje. Eluat i procijeđeno ulje su prisutni na lokaciji u zimskom kišnom periodu. Sadašnji postupci u radu ne zadovoljavaju kriterije za sanitarno odlagalište.

Postojeća divlja odlagališta Većina ovih odlagališta sadrži većinom metalni otpad (vozila, odložene kućanske uređaje, odbačeni valoviti metal i drugi metalni otpad), otpad od rušenja (cigle, beton, kamenje, sanitarne uređaje) i otpad od hortikulture. Na nekim, doduše, rijetkim mjestima ima tijela uginulih životinja i otpada iz kućanstava. Ova odlagališta ne sadrže velike količine ovog otpada i mogu se očistiti jednom akcijom prikupljanja. Ona su posljedica neodgovornog ponašanja stanovnika, a ne nedostatka službi za otpad. Na nesreću, trenutno nema ni tehničkih, ni ekonomskih mogućnosti za potpuno saniranje ovih odlagališta/deponija (iskopavanje otpada, čišćenje lokacije, odlaganje svih količina otpada na uređenu površinu, itd.), a također postoji i pitanje prioriteta sa ekološke točke gledišta. Uzevši vremenski

otpad odložio i izložio stalnom ispiranju, kao i paljenje u većini slučajeva (tehnika namjernog paljenja je bila uobičajena praksa sa namjenom da smanji količinu otpada), metoda (tehnologija) za svako nelegalno/nekontrolirano odlagalište će se ocijeniti od slučaja do slučaja, iz ekološke točke gledišta.

4.1.8.3 Nacionalni spomenici kulture na području općine Neum39

Na području Općine Neum, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglasila je ukupno 7 objekata kulturno-historijskog naslijeđa nacionalnim spomenicima. Nacionalnim spomenicima proglašeni su:

- Hutovski grad (Hadžibegova tvrđava), historijsko područje;

- Katolička crkva sv. Ane u Neumskom Gradcu, historijska građevina;

- Natpis Radovca Vukanovića u Novkovića klancu u Hutovu, arheološki spomenik;

- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Hutovu, arheološko područje; - Nekropola sa stećcima na lokalitetu Groblje stećaka na rimokatoličkom groblju kod

Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno, arheološko područje;

- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Međugorje u Glumini, arheološko područje;

- Ostaci rimskog naselja i srednjevjekovna nekropola sa stećcima u Vranjevom selu, arheološko područje (nekropola humske vlastele Nikolića).

Od bitnog značaja sa ovog aspekta je i Svetište Kraljice Mira u Hrasnom, koje već preko 30 godina hodočaste brojni vjernici.

4.1.8.4 Seizmičke značajke40

Seizmičnost područja općine Neum se može predstaviti kao skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa, te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. Usporedbom neotektonske i seizmičke aktivnosti ustanovljeno je da se potresi najčešće javljaju na granicama većih tektonskih jedinica, u ovom slučaju jadranskog basena i Dinarida. Ove tektonske jedinice odvojene su regionalnim navlačenjem i sustavom reversnih rasjedanja. Mjesta kontakta tektonskih jedinica su i tektonski najnestabilnija, a posljedica te nestabilnosti je pojačana seizmička aktivnost. Područje općine Neum je, kao dio ovakve cjeline u kojoj dominira regionalno veliko navlačenje i čelo navlake “visokog krša” sa pojavom reversnih rasjeda, seizmički vrlo aktivno.

Osnovna značajka seizmičnosti na širem području općine Neum je pojava većeg broja relativno jačih i slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubinama od 15 do 30 km. Prema seizmičkoj mikrorejonizaciji šireg područja općine Neum, osnovni stupanj seizmičnosti je 80 MCS skale (Slika br. 8).

39 Procjena ugroženosti od požara Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije Mostar 2014. godine

40 Procjena ugroženosti od požara Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije Mostar 2014. godine

Slika br. 5. Seizmološka karta BiH za povratni period od 50 godina

4.1.8.5 Opasnost od mina41

Prema podacima dobivenim iz BiH MAC-a i koji su se koristili prilikom izrade Prostornih planova općina Neum i Stolac, postoji jedna površina bez utvrđenog rizika (Prema klasifikaciji BiH MAC-a, površine neutvrđenog rizika prestavljaju one površine za koje je izvršeno izviđanje i nije utvrđen rizik, te se one proglašavaju sigurnim) na dijelu područja Cerovica-Drenovac, u području naselja Stolovi. Ovaj problem se smatra privremenim ograničenjem u prostoru, ali je njegovo rješavanje otežano jer se radi o minskim poljima (vezano za rat u periodu 1992.-1995. godina) nepoznatog rasporeda sa pojedinačnim minama ili grupa mina rasprostranjenih na širem području. Neka područja su minirana i razminirana više puta za vrijeme ratnih događanja. Kontaminirana područja u općini se poklapaju za zonama ratnih djelovanja.

4.1.9 Procjena budućih razvojnih trendova

Turizam je jedna od temeljnih privrednih djelatnosti u općini Neum gdje se može očekivati značajan rast u narednom periodu. Područje je atraktivne prirode, blizu je razvijenih turističkih destinacija, postoji potencijal za vjerski turizam, mogućnost formiranja novih tržišta, atraktivnih turističkih proizvoda, povezivanje poljoprivrede i turizma. Bespravna gradnja je i dalјe važan problem, primjećuju se negativni uticaji na mediteranskom arhitektonskom nasljeđu i odražavaju posredno na kvalitet turističke ponude. Generalno postoji problem kvaliteta smještajnih kapaciteta i njihova organiziranost, značajno je prisustvo sive ekonomije, potrebno je raditi na kvaliteti turističke ponude. Međutim,

41 jpcfbih.ba/assets/upload/dokumenti.../plan_upravljanja_okolisem_neum_s.pdf (Plan upravljanja okolišem i društvenim aspektima za dionicu Neum-Stolac, nacrt, 2016)

gospodarski najveći značaj za općinu Neum predstavljaju hotelski kapaciteti od kojih se posebno izdvajaju hoteli Neum, Sunce, Zenit i Stella.

Kapacitet za primjenu ICZM alata je prilično ograničen i u svjetlu očekivanih trendova razvoja, koji predstavlјa još jedan veliki izazov.

Ostali identifikovani problemi se ogledaju u zaštiti morskih i kopnenih ekosistema i kulturne baštine, smanjenju zagađenja iz kopnenih izvora (uklјučujući otpad, otpadne vode, industrija), smanjenje zagađenja iz pomorske privrede, formulisanje politike korišćenja zemlјišta, itd.

Obezbjeđenje bolјeg sprovođenje zakona, kroz koordinaciju pobolјšanja i jačanja kapaciteta, još je jedan važan izazov za razvoj priobalnog područja.

4.1.9.1 Procjena institucionalnih struktura i lokalnih/nacionalnih inicijativa

Ministarstva i institucije koje treba da budu uklјučene u CAMP su:

- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, relevantna institucija u za uspostavlјanje CAMP i izgradnja institucija,

- MAP focal point, CAMP expert, - Ministarstvo prometa i komunikacija BiH (ili/i FBiH), - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i

Hercegovine, - Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske

županije/kantona, - Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske

županije/kantona, - Ministarstvo privrede/gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, - Agencija za vodno područje Jadranskog mora (monitoring, mogućnost praćenja velikog

broja parametara životne sredine) - Općina Neum - Javno poduzeće Komunalno Neum, - Turistički ured Neum MARECO, nevladine organizacije.

Lokalne uprave za realizaciju CAMP su veoma bitne. Najznačajnija za realizaciju CAMP, kao izvor lokalnih podataka i specifičnih znanja su odjeljenja koja se bave ekonomskim razvojem, prostornim i urbanističkim planiranjem, sektor komunalnih poslova i zaštita životne sredine. Iako se ukupni kapaciteti mogu ocijeniti kao slabi, neophodno je da se obezbijedi značajno učešće lokalne uprave u aktivnostima CAMP, da se osigura integrisano upravlјanje obalnim područjem od strane lokalnih vlasti.

4.2 Opravdanost projekta CAMP Bosna i Hercegovina

Obalna zona BiH je jedna od najmanjih na Sredozemlju, ukupne duljine 24,5 km, što potrebu upravljanja njome na održiv način sve više čini važnijom. Cijela obalna zona zauzima jednu obalnu općinu, Neum s gradom Neumom. Iako je grad Neum već vrlo razvijen, uglavnom u turističke svrhe, ostatak općine još uvijek je nerazvijen i ima potencijal za razvoj. U ovom području postoje složeni odnosi između ljudskih aktivnosti i prirodnih okoliša i izraženih pritisaka na prirodne resurse. Kako bi se očuvala baza resursa i kvalitete prirodnih i čovjekovih sredina, potrebno je osigurati integrirane pristupe planiranju i upravljanju obalnim područjem. Koncept integriranog upravljanja obalne zone (ICZM) neizravno je ugrađen u niz politika i strateških dokumenata BiH. Zemlja se zalaže za održivi razvoj i pokazuje ga usvajanjem različitih strateških dokumenata, kao što je Nacionalni akcijski plan Mediteranskog područja BiH 2017. godine. BiH je ratificirala Barcelonsku konvenciju i četiri njezina Protokola. Međutim, ICZM protokol još nije ratificiran. Bez obzira na predanost održivom razvoju u obalnom području, postoji očita potreba za daljnjom izgradnjom kapaciteta, obukom i podizanjem svijesti o ICZM-u. Glavna strateška orijentacija zemlje jest ulazak u EU, a tekući proces izvješćivanja o statusu nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Integrirani koncepti i alati za upravljanje će stoga biti sve više uključeni u nacionalni pravni okvir. BiH, zajedno sa Slovenijom, supredsjedatelj je stupom okruženja EUSAIR-a i igra aktivnu ulogu u njezinoj provedbi u ovoj podregiji EU. Paralelno postoje napori za povećanje kapaciteta institucija za primjenu novih zakona i politika održivog razvoja, a određeni broj inicijativa relevantnih za ICZM provodi se ili planira. Postojeći institucionalni okvir, iako s izrazitim slabostima u odnosu na koordinaciju i ukupne kapacitete, ima potencijale za razvoj ICZM-a. Interes za provedbu CAMP-a bio je izražen i na nacionalnoj i lokalnoj razini. S tim u vidu, glavni argumenti u korist CAMP-a BiH su:

- rastuća svijest o potrebi da se posveti održivom razvoju obalnog područja; - postoji izražena politika za provedbu CAMP BiH. Pravni okvir je sve povoljniji za ICZM; - postojeće institucije mogu pružiti potrebne strukture za provedbu CAMP-a, a postoji i

interes za Projekt na nacionalnoj i lokalnoj razini; CAMP može igrati važnu ulogu u stvaranju uvjeta za integrirano i učinkovito upravljanje obalnim područjem Bosne i Hercegovine. Ciljevi i aktivnosti CAMP BiH postavljeni su na način koji će ojačati koordinaciju i kapacitete relevantnih sudionika za integrirano upravljanje, poboljšati bazu znanja i procese planiranja, povećati svijest javnosti i sudjelovanje u razvoju i provedbi politika održivog razvoja, pridonijeti očuvanju vrijedne bioraznolikosti i prirodnih resursau te dopuniti napore za ublažavanje onečišćenja. Kao takvi, oni su u potpunosti kompatibilni s ciljevima postavljenim za CAMP projekte, kao i sa ciljevima i načelima ICZM protokola. Stoga će CAMP BiH olakšati provedbu Protokola ICZM-a Barcelonske konvencije (koji zemlja namjerava ratificirati).

5. Aktivnosti u okviru CAMP Bosna i Hercegovina

Sadržaj CAMP Bosne i Hercegovine bio je predmet razgovora između autora studije izvodljivosti i PAP/RAC, prije početka pisanja ove studije. Neke od aktivnosti koje su predložene u ovim diskusijama su: analiza postojećih dokumenata (planovi, zakonodavstvo, strategije); prijedlog institucionalnog aranžmana za koordinaciju/upravlјanja obalnim područjem; upravlјanje vodnim resursima; tehnike i alati za ICZM; definicija priobalne linije; ekonomski instrumenti; i plan demonstracija na lokalnom nivou. Ove ideje su polazna tačka za studiju izvodlјivosti, za identifikaciju mogućih aktivnosti koje bi mogle da se izvrše u okviru CAMP Bosne i Hercegovine.

Izvodlјivost širokog spektra aktivnosti i njihov nivo prioriteta za CAMP Bosne i Hercegovine je ocijenjen na osnovu seta kriterijuma:

- relevantnost za sprovođenje nacionalnih politika i strategija - nacionalni i lokalni interes, - kompatibilnost sa CAMP cilјevima i doprinos regionalnim/globalnim procesima.

Osim toga, proučena su i iskustva sa primjenom CAMP u drugim zemlјama i smjernice o strukturi i aktivnostima Programa (kao što je opisano u Operativnom Priručniku za PAP/RAC). Kao rezultat toga, identifikovane su prioritetne oblasti u okviru CAMP Bosne i Hercegovine:

- horizontalne aktivnosti, - pojedinačne aktivnosti.

5.1 Horizontalne aktivnosti

CAMP Bosne i Hercegovine će obuhvatiti niz cross-cutting aktivnosti sa cilјevima, kako bi se osiguralo neometano sprovođenje projekta, pripremu projektne dokumentacije i izveštaja, koherentnost između različitih komponenti, analizu održivosti, učešće javnosti i podizanje svijesti i slično. U okviru ove komponente realizovaće se aktivnosti:

Koordinacija i upravlјanje projektom Na operativnom nivou CAMP Bosne i Hercegovine će koordinirati provedbu projektnih aktivnosti uz podršku općinskih i županijskih struktura/službi.

Sustav praćenja stanja morskog okoliša i uspostava informacijskog sustava Postojeći podaci o stanju životne sredine priobalnog područja ne dozvolјavaju sveobuhvatnu procjenu kvaliteta morske vode i priobalnih morskih ekosistema, ni za uporedivost i

identifikaciju trendova. Osim toga, postojeći podaci su rasuti kroz različite institucije, a često nisu lako dostupni. Može se reći da ne postoji informacioni sistem vezano za more i obale. Indikatori održivosti nisu definisani, što ostavlјa više prostora za spekulativne debate održivog razvoja, sklone različitim subjektivnim stavovima i tumačenjima.

Cilј monitoringa i informacionih komponenti CAMP BiH je jačanje nadzora i postavljanje osnove za informacioni sistem obalnog područja, razvijanje adekvatne informacione osnove za integrisano upravlјanje i održivi razvoja obalnog područja.

Izgradnja kapaciteta, podizanje svijesti o značaju obalnog područja i promotivne aktivnosti (Dan obale) Glavni cilјevi CAMP BiH u okviru ove komponente su povećanje kapaciteta različitih institucija da razumiju, primjenjuju i koriste različite instrumente ICZM za održivi razvoj, kao i podizanje svijesti o značaju održivog upravlјanja u priobalnom području, promovišu ICZM i Protokol Barselonske Konvencije i smanje otpor nekih instrumenata ICZM koji se smatraju kao prepreka za razvoj. Ovi cilјevi će se postići kroz seminare, obuke i druge oblike izlaganja različitih cilјnih grupa (prioritet treba dati institucija na lokalnom nivou) za informacije o ICZM alatima i tehnikama (tehnikama procjene resursa, čistije proizvodnje i integracije pitanja klimatskih promjena u planiranje, itd.), a kroz kampanje podizanja svijesti (uklјučujući promociju ICZM protokola kroz NVO, internet, publikacije, organizacije događaja kao što su Dan obale, da se povežu CAMP BiH aktivnosti podizanja svijesti sa tekućim inicijativama na Mediteranu itd.). U izgradnji kapaciteta za ICZM alate, CAMP će biti dobro pozicioniran da promoviše integraciju uticaja klimatskih promjena u politike planiranja i razvoja.

5.2 Pojedinačne aktivnosti

Priprema Obalnog plana glavna je djelatnost CAMP Bosne i Hercegovine i vozilo za provedbu integriranih pristupa i novih mehanizama institucionalne/koordinacije. To je izravno povezano s člankom 18. Protokola ICZM (obveza izrade nacionalnih strategija, planova i programa ICZM-a).

Obalni plan sastojat će se od sljedećih komponenti: 1. Institucionalni mehanizam za ICZM 2. Morska staništa i zaštićena područja 3. Praćenje morskog i obalnog okoliša 4. Nacionalni plan intervencija 5. Održivi turizam: priobalno zaleđe 6. Spremanje morskog otpada na plastičnu ambalažu u industriji hrane i pića 7. Adaptacija na klimatske promjene

6. Obrazloženje za CAMP Bosna i Hercegovina

Obalno područje Bosne i Hercegovine je područje sa velikim razvojnim potencijalom gdje postoje složeni odnosi između lјudskih aktivnosti i prirodnog okruženja i pritisaka na prirodne resurse. Cilј očuvanja razvojnog potencijala ogleda se, prije svega, kroz očuvanje baze resursa područja i kvaliteta prirodnih i stvorenih okruženja, obezbjeđenjem integrisanih pristupa u planiranju i upravlјanju u priobalјu.

Glavno strateško opredjelјenje zemlјe je ulazak u EU, a u toku je proces harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Integrisani koncepti upravlјanja i alati su na taj način sve više uklјučeni u nacionalni pravni okvir.

U isto vrijeme, u toku su napori da se poveća kapacitet institucija za sprovođenje novih zakona i politike održivog razvoja, kao i veliki broj inicijativa relevantnih za ICZM. Postojeći institucionalni okvir, iako sa izraženom slabosti u odnosu na koordinaciju i ukupne kapacitete, ima znatne prednosti i potencijale za ICZM. Interesovanje za realizaciju CAMP BiH je izraženo i na nacionalnom i lokalnom nivou.

Glavni argumenti za CAMP BiH su:

- postoji visok stepen posvećenosti održivom razvoju obala,

- politički okvir je povolјan za realizaciju CAMP BiH, kao i zakonski okvir, - postojeće institucije mogu da obezbijede neophodne strukture za implementaciju

CAMP, a postoji interes za program, kako na nacionalnom i lokalnom nivou,

- CAMP može da igra važnu ulogu u stvaranju uslova za integrisano i efikasno upravlјanje obalnim područjem BiH.

6.1 Organizacija CAMP BiH

Nakon usvajanja Studije izvodlјivosti od strane Vijeća Ministara BiH/MVTEO BiH, naredni koraci za organizaciju CAMP BiH će se vršiti u skladu sa CAMP operativnim priručnikom.

Za realizaciju CAMP nacionalne i/ili lokalne institucije će imati značajnu ulogu u realizaciji različitih aktivnosti.

Realizacija CAMP aktivnosti se uglavnom odvija kroz:

- Razmjena znanja i iskustva,

- Zajednički rad domaćih i međunarodnih stručnjaka,

- Integracija aktivnosti i politika o konkretnim problemima u obalnim područjima,

- Primjena integrisanih alata i metodologija preko institucionalnih, tematskih i prostornih nivoa.

6.2 CAMP budžet

Nakon identifikacije aktivnosti za CAMP BiH učinjen je pokušaj procjene koštanja. Rezultati su prikazani u tabeli br. 4.

Tabela br. 4. Ukupni budžet CAMP-a u Bosni i Hercegovini (€)

CAMP komponente, aktivnosti i podaktivnosti

MAP RACs involved

A HORIZONTALNE AKTIVNOSTI 143.000

1. Koordinacija projekta, integracija i diseminacija rezultata

56.000

PAP/RAC

2. Izgradnja kapaciteta/Podizanje svijesti

33.000

PAP/RAC

3. SDI/Informacioni sistem/Upravljanje podacima

40.000 14.000

INFO/RAC PAP/RAC

B INDIVIDUALNE AKTIVNOSTI 166.000

2. Obalni plan

2.1 Institucionalni mehanizam za ICZM 10.000 PAP/RAC

2.2. Morska staništa i zaštićena područja

14.000 SPA/RAC

2.3. Praćenje morskog i obalnog okoliša 21.000

8.000 MEDPOL PAP/RAC

2.4 Nacionalni plan intervencija 9.000 REMPEC

2.5 Održivi turizam: obalno - zaleđe 22.000 PAP/RAC

2.6 Prevencija morskog otpada vezno za plastičnu ambalažu u industriji hrane i pića

70.000 SCP/RAC

2.7 Adaptacija na klimatske promjene 12.000 PAP/RAC

UKUPNI BUDŽET 309.000

6.3 Raspored CAMP Bosna i Hercegovina

Radni plan projekta, strukturiran prema postupku provedbe i relevantnom rasporedu, prikazan je u nastavku:

2019 2020 2021 2022-2023

Potpisivanje Sporazuma O

Detaljna formulacija Projekta O

Draft Inception Report Nacrt tehničkih specifikacija Početna radionica Završno izvješće o početku Preduvjeti za ispunjavanje

X X X

X X

Izvršenje O O O O O O O O

Početne aktivnosti:

. Konačne tehničke specifikacije

. TOR za konzultante

. Potpis ugovora o konzultantima

Provedba projektnih aktivnosti

Integracija rezultata

. Završni integrirani projektni dokumenti

. Konferencija za prezentaciju

. Konačno integrirano izvješće

X X X

X

X

X

X

X

X

X X

X

Postprojekt aktivnosti O O O O

Aktivnosti praćenja (zemlja domaćin) Praćenje evaluacija izvješćivanje (zemlja domaćin)

Prezentacija rezultata projekta na MAP razini (MAP - PAP / RAC)

X X

X X

Aneks 1 - Lista referenci

http://www.ecoplan.ba/projekt/prostorni-plan-federacije-bih/ http://www.ecoplan.ba/projekt/prostorni-plan-opcine-neum Okvirna direktiva o vodama, 2000/60/EC Zakon o vodama Federacije BiH, Sl. novine Federacije BiH br. 70/2006. Strategiji upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022, http://www.fzofbih.org.ba/v3/txt.php?id=688 Zakon o vodama hercegovačko-neretvanskog kantona, Službene novine HNK broj 6/2013. Zakon o koncesijama H-NK/Ž, Službene novine broj 1/2013. Zakon o morskom ribarstvu Hercegovačko-neretvanske županije, Službene novine HNK 4/2014. Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora http://www.jadran.ba/index.php?mode=content&content=12 Zakon o zaštiti okoliša FBiH, Sl. novine FBiH br. 33/03 38/0 . Zakon o upravljanju otpadom FBiH, Sl. novine Federacije BiH, br. 33/03, 72/09. Zakon o upravljanju otpadom Hercegovačko-neretvanske županije, Narodne novine HNŽ“ broj 6/06. Prostorni planovi Projekt pristana i gradske marine u Neumu-riva u Neumu, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Eco-plan, Mostar, 2007. godine. Saobraćaj Prostorni plan FBiH za period 2008-2028. godine, VIII, 2012. Strategija integrisanog upravljanja granicom u BiH, www.msb.gov.ba/PDF/strat070915.pdf https://www.klix.ba/vijesti/bih/matusko-o-najavljenoj-blokadi-granica-problemi-malih- opcina-su-zanimljivi-samo-nekoliko-dana-godisnje/170412121 (pristup 17.12.2017). https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kratkotrajna-blokada-u-neumu-izazvala-prometni-kolaps- prema-hrvatskoj-i-bih/785485/ (pristup 17.12.2017). Strategija razvitka Hercegovačko‐neretvanske županije za razdoblje 2017.‐2020. godine „Narodne novine HNŽ“ br. 6/17. Integrirana strategija razvitka općine Neum 2014-2024, Neum, 2014. godine. Procjena ugroženosti od požara Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije, Mostar, 2014. Strateška studija o utjecaju na okoliš plana upravljanja vodnim područjem Jadranskog mora na području Federacije BiH, Agencija za vodno područje Jadranskog mora srpanj 2016. Prostorni plan općine Neum za razdoblje od 2010. do 2020. godine, Mostar, studeni 2015. Poljoprivreda Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine 2016, Federalni zavod za programiranje razvoja, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, maj, 2017. godine. Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede ishrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine maj, 2016. godine. Analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini, www.fao.org/3/b-au016o.pdf, FAO, 2015.


http://www.ecoplan.ba/projekt/prostorni-plan-opcine-neum



http://www.jadran.ba/index.php?mode=content&content=12

http://www.msb.gov.ba/PDF/strat070915.pdf





http://www.fao.org/3/b-au016o.pdf

Procjena ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća, Sarajevo, mart 2011. godine. Strategija i akcijski plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine (2015-2020). Regionalna deponija na području općine Neum Prostorni plan općine Neum za razdoblje od 2010. do 2020. godine, Mostar, studeni 2015.

Aneks 2 - Mapa obalnog područja

Općina Neum s pripadajućim morskim dijelom kao područje CAMP-a

(http://www.ecoplan.ba/projekt/prostorni-plan-opcine-neum)

http://www.ecoplan.ba/projekt/prostorni-plan-opcine-neum)

Documents

Program upravljanja obalnim područjem