PROGRAM STATISTIČKIH AKTIVNOSTI · program statistiČkih aktivnosti republike hrvatske 2018. – 2020. nacrt prijedloga zagreb, studeni 2017

PROGRAM STATISTIČKIH AKTIVNOSTI

REPUBLIKE HRVATSKE 2018. – 2020.

NACRT PRIJEDLOGA

Zagreb, studeni 2017.

2

UVOD

Na temelju Zakona o službenoj statistici (Narodne novine, br. 103/03, 75/09,

59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst), Državni zavod za statistiku, u suradnji s

drugim nositeljima službene statistike, izrađuje Nacrt prijedloga programa

statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Program). U

skladu s odredbama članaka 7. i 13. Zakona o službenoj statistici poslove

službene statistike obavljaju Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo,

Hrvatska narodna banka, upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove

službene statistike za područje Grada Zagreba i druga ovlaštena tijela službene

statistike određena Programom.

Na temelju članka 7. stavka 1. točke 4. Zakona o službenoj statistici

Programom se utvrđuju sljedeća ovlaštena tijela za obavljanje poslova službene

statistike:

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Ministarstvo financija

Ministarstvo poljoprivrede.

Program se izrađuje za razdoblje koje je istovjetno razdoblju utvrđenom u

Europskome statističkom programu Europske unije. Krajem listopada 2017.

donesena je Uredba (EU) 2017/1951 Europskog parlamenta i Vijeća od

25. listopada 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome

statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem do 2020.

Tekst značajan za EGP i Švicarsku (SL L 284, 31. 10. 2017.)1.

Program statističkih aktivnosti RH 2018. – 2020. obuhvaća prioritetna područja

i aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje

se Program odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po područjima,

glavne rezultate koje treba proizvesti i diseminirati, odgovorne nositelje

službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka.

1http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017R1951&qid

=1511529746620&from=HR

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017R1951&qid%20=1511529746620&from=HR

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017R1951&qid%20=1511529746620&from=HR

3

Polazna osnova za izradu Nacrta prijedloga programa statističkih aktivnosti RH

jest Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2013. – 2022.

Radi izvršavanja aktivnosti iz Programa donosi se Godišnji provedbeni plan

statističkih aktivnosti za svaku godinu na koju se Program odnosi.

Pri izradi Programa statističkih aktivnosti krenulo se od potreba korisnika, ali i

zahtjeva Europske unije koji su navedeni u dokumentu Statistical Requirements

Compendium2 (izdanje 2016.).

Budući da se Program izrađuje u skladu s korisničkim potrebama, moguće ga je

mijenjati i dopunjavati kako bi se uključili naknadni zahtjevi korisnika za

statističkim podacima. Također postoji mogućnost naknadnih izmjena sadržaja

Programa, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. Izmjene i dopune

Programa provode se u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici

kojima se utvrđuje donošenje Programa.

Marko Krištof

ravnatelj Državnog zavoda za statistiku

2 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/7535696/KS-GQ-16-003-EN-

N.pdf/d3f54ab4-97af-4f53-be59-45aca3ecfb80

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/7535696/KS-GQ-16-003-EN-%20%20%20N.pdf/d3f54ab4-97af-4f53-be59-45aca3ecfb80

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/7535696/KS-GQ-16-003-EN-%20%20%20N.pdf/d3f54ab4-97af-4f53-be59-45aca3ecfb80

4

Sadržaj

UVOD ................................................................................................................. 2

DODATAK: POPIS PRAVNIH PROPISA EUROPSKE UNIJE .............. 11

1. GLAVNI ZADACI, MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI SLUŽBENE

STATISTIKE .................................................................................................. 22

2. GLAVNI STRATEŠKI CILJEVI HRVATSKOGA STATISTIČKOG

SUSTAVA ........................................................................................................ 24

3. PREGLED STATISTIČKIH PODRUČJA I RAZVOJNIH CILJEVA

SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE ............................ 29

POGLAVLJE I. ─ DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE .... 30

Tema 1.01 Stanovništvo ............................................................................................... 30

MODUL 1.01.01 Vitalna statistika, migracije stanovništva i projekcije ................. 30

MODUL 1.01.02 Popis stanovništva, integracija migranata, boravišne dozvole,

međunarodna zaštita, provedba nacionalnog zakonodavstva o imigraciji ........... 31

Tema 1.02 Tržište rada ................................................................................................. 33

MODUL 1.02.01 Zaposlenost i nezaposlenost ...................................................... 33

MODUL 1.02.02 Zarade i trošak rada .................................................................... 35

MODUL 1.02.03 Rodna statistika i diskriminacija ................................................. 36

Tema 1.03 Obrazovanje ............................................................................................... 37

MODUL 1.03.01 Obrazovanje ............................................................................... 37

MODUL 1.03.02 Strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje ...................... 39

Tema 1.04 Kultura ....................................................................................................... 40

MODUL 1.04.01 Kultura i sport ............................................................................. 40

5

Tema 1.05 Zdravstvo i sigurnost .................................................................................. 42

MODUL 1.05.01 Javno zdravstvo .......................................................................... 42

MODUL 1.05.02 Zdravstvo i sigurnost na radu ..................................................... 43

Ostale teme 1.05 N iz područja zdravstva i sigurnosti za nacionalne potrebe ............. 44

MODUL 1.05.N.1 Zdravstvena statistika ............................................................... 44

MODUL 1.05.N.2 Ostali državni javnozdravstveni registri .................................... 46

Tema 1.06 Raspodjela dohotka i životni uvjeti ............................................................ 48

MODUL 1.06.01 Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o raspolaganju

vremenom ............................................................................................................. 48

MODUL 1.06.02 Dohodak, socijalna uključenost i životni uvjeti .......................... 50

MODUL 1.06.03 Kvaliteta života ........................................................................... 51

Tema 1.07 Socijalna zaštita ......................................................................................... 52

MODUL 1.07.01 Socijalna zaštita (ESSPROS) ......................................................... 52

Tema 1.10 Statistika kriminala i kaznenog pravosuđa ................................................. 54

MODUL 1.10.01 Sigurnost i kriminal ..................................................................... 54

POGLAVLJE II. ─ MAKROEKONOMSKE STATISTIKE .................... 57

Tema 2.01 Godišnji ekonomski računi ........................................................................ 57

MODUL 2.01.01 Europski sustav računa ............................................................... 57

MODUL 2.01.02 Godišnji sektorski računi ............................................................ 58

MODUL 2.01.03 Tromjesečni i godišnji nacionalni računi: osnovni agregati ........ 60

MODUL 2.01.04 Tablice ponude i uporabe i input-output tablice ....................... 62

MODUL 2.01.05 Regionalni računi ........................................................................ 64

Tema 2.02 Tromjesečni računi ..................................................................................... 66

MODUL 2.02.01 Tromjesečni sektorski računi ...................................................... 66

6

Tema 2.03 Monetarne i financijske statistike .............................................................. 68

MODUL 2.03.01 Financijski računi – metodologija ............................................... 68

MODUL 2.03.02 Financijski računi – podaci .......................................................... 68

MODUL 2.03.03 Monetarni i financijski pokazatelji.............................................. 70

Ostale teme 2.03 N iz područja monetarnih i financijskih statistika za nacionalne

potrebe .......................................................................................................................... 72

MODUL 2.03.N.1 iz područja financijskih računa – podaci za nacionalne potrebe –

Tromjesečni financijski računi svih sektora za ESB – podaci ................................. 72

Tema 2.04 Statistika javnih financija ........................................................................... 74

MODUL 2.04.01 Statistika javnih financija ─ metodologija ................................... 74

MODUL 2.04.02 Statistika javnih financija – podaci ............................................. 75

MODUL 2.04.03 Statistika javnih financija – metodologija II ................................ 78

Ostale teme 2.04 N iz područja statistika javnih financija za nacionalne potrebe ....... 79

MODUL 2.04.N.1 Financijski izvještaji proračuna, proračunskih i

izvanproračunskih korisnika .................................................................................. 79

MODUL 2.04.N.2 Izvještaji o vlastitim prihodima i primicima državnoga,

županijskih i gradskih/općinskih proračuna te o uplati i rasporedu zajedničkih

prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu

Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe ....................................... 80

MODUL 2.04.N.3 Financijski izvještaji neprofitnih organizacija ............................ 81

MODUL 2.04.N.4 Podaci u vezi s proračunskim okvirom država članica .............. 83

Tema 2.05 Određivanje vlastitih sredstava .................................................................. 84

MODUL 2.05.01 Određivanje vlastitih sredstava iz BND-a ................................... 84

MODUL 2.05.02 Praćenje vlastitih sredstava iz poreza na dodanu vrijednost

(PDV-a) .................................................................................................................. 85

Tema 2.06 Cijene ......................................................................................................... 87

MODUL 2.06.01 Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena .................................. 87

7

MODUL 2.06.02 Prostorna usporedivost cijena .................................................... 88

MODUL 2.06.03 Statistika stanovanja................................................................... 90

Ostale teme 2.06 N iz područja statistike cijena za nacionalne potrebe....................... 91

MODUL 2.06.N.1 Indeks potrošačkih cijena ......................................................... 91

Tema 2.07 Statistika robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom ................. 93

MODUL 2.07.01 Statistika robne razmjene s inozemstvom ................................. 93

Tema 2.08 Međunarodna razmjena usluga i bilanca plaćanja ..................................... 96

MODUL 2.08.01 Platna bilanca ............................................................................. 96

MODUL 2.08.02 Statistika inozemnih izravnih ulaganja ....................................... 98

MODUL 2.08.03 Međunarodna trgovina uslugama .............................................. 99

POGLAVLJE III. ─ POSLOVNE STATISTIKE ..................................... 101

Tema 3.01 Godišnje poslovne statistike ..................................................................... 101

MODUL 3.01.01 Proizvodnja strukturnih poslovnih statistika ............................ 101

MODUL 3.01.02 PRODCOM ................................................................................ 103

MODUL 3.01.03 Statistika stranih podružnica (FATS) ......................................... 105

Ostale teme 3.01 N iz područja godišnjih poslovnih statistika za nacionalne potrebe108

MODUL 3.01.N.1 Godišnje statistike građevinarstva za nacionalne potrebe ..... 108

Tema 3.02 Kratkoročne poslovne statistike ............................................................... 110

MODUL 3.02.01 Kratkoročne poslovne statistike ............................................... 110

Ostale teme 3.02 N iz područja kratkoročnih poslovnih statistika za nacionalne

potrebe ........................................................................................................................ 112

MODUL 3.02.N.1 Kratkoročne poslovne statistike građevinarstva za nacionalne

potrebe ................................................................................................................ 112

Tema 3.03 Energija .................................................................................................... 114

MODUL 3.03.01 Energetske statistike ─ proizvodnja .......................................... 114

8

MODUL 3.03.02 Energetske statistike ─ metodologija i razvoj ........................... 116

Tema 3.04 Transport .................................................................................................. 118

MODUL 3.04.01 Statistika transporta ................................................................. 118

MODUL 3.04.02 Razvojne aktivnosti za podršku novim prometnim politikama 128

Ostale teme 3.04 N iz područja transporta za nacionalne potrebe ............................. 131

MODUL 3.04.N.1 Statistike transporta za nacionalne potrebe ........................... 131

Tema 3.05 Turizam .................................................................................................... 133

MODUL 3.05.01 Statistika turizma ...................................................................... 133

Ostale teme 3.05 N iz područja turizma za nacionalne potrebe ................................. 135

MODUL 3.05.N.1 Statistike turizma za nacionalne potrebe ............................... 135

Tema 3.06 Poslovni registri ....................................................................................... 137

MODUL 3.06.01 Poslovni registri i statističke jedinice........................................ 137

Ostale teme 3.06 N iz područja poslovnih registara za nacionalne potrebe ............... 139

MODUL 3.06.N.1 Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika .............. 139

MODUL 3.06.N.2 Registar neprofitnih organizacija ............................................ 141

MODUL 3.06.N.3 Registar poslovnih subjekata .................................................. 142

POGLAVLJE IV. ─ STATISTIKE POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA

I RIBARSTVA .............................................................................................. 144

Tema 4.01 Poljoprivredne statistike ........................................................................... 144

MODUL 4.01.01 Poljoprivredne statistike .......................................................... 144

Tema 4.02 Poljoprivredne strukture ........................................................................... 151

MODUL 4.02.01 Organska proizvodnja i gospodarenje ...................................... 151

Tema 4.03 Korištenje zemljišta i krajolika ................................................................ 152

MODUL 4.03.01 Korištenje zemljišta i zemljišnog pokrova ................................ 152

9

Tema 4.04 Agromonetarne statistike ......................................................................... 154

MODUL 4.04.01 Poljoprivredni računi i cijene (ostalo) ....................................... 154

MODUL 4.04.02 Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (ostalo) .... 156

Tema 4.05 Statistika šumarstva ................................................................................. 157

MODUL 4.05.01 Statistika šumarstva i bioraznolikosti ....................................... 157

Ostale teme 4.05 N iz područja statistike šumarstva za nacionalne potrebe .............. 159

MODUL 4.05.N.1 Statistika lovstva ..................................................................... 159

Tema 4.06 Statistika ribarstva .................................................................................... 160

MODUL 4.06.01 Statistika ribarstva .................................................................... 160

Tema 4.07 Statistika agrookoliša ............................................................................... 162

MODUL 4.07.01 Poljoprivredno-okolišni pokazatelji .......................................... 162

POGLAVLJE V. ─ STATISTIKE ZA VIŠE PODRUČJA ...................... 164

Tema 5.02 Strategija Europa 2020. i održivi razvoj .................................................. 164

MODUL 5.02.01 Pokazatelji Europa 2020.: proizvodnja i diseminacija .............. 164

MODUL 5.02.02 Pokazatelji održivog razvoja: proizvodnja i diseminacija ......... 165

Tema 5.03 Statistika okoliša ...................................................................................... 169

MODUL 5.03.01 Statistika otpada i opasnih tvari ............................................... 169

MODUL 5.03.02 Statistika voda .......................................................................... 171

Tema 5.04 Regionalne i urbane statistike .................................................................. 172

MODUL 5.04.01 Regionalne statistike i njihova koordinacija ............................. 172

MODUL 5.04.02 Urbane statistike ...................................................................... 173

Ostale teme 5.04 N iz područja regionalnih i urbanih statistika za nacionalne

potrebe ........................................................................................................................ 175

MODUL 5.04.N.1 Prostorni statistički registar .................................................... 175

10

Tema 5.05 Geografske i lokalne informacije ............................................................. 176

MODUL 5.05.01 GISCO ........................................................................................ 176

MODUL 5.05.02 INSPIRE ..................................................................................... 177

Tema 5.06 Znanost i tehnologija ................................................................................ 179

MODUL 5.06.01 Statistika znanosti i tehnologije ............................................... 179

MODUL 5.06.02 Statistika inovacija .................................................................... 180

Tema 5.07 Informacijsko društvo .............................................................................. 181

MODUL 5.07.01 Statistika informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) ... 181

Tema 5.09 Računi za okoliš i promjena klime ........................................................... 183

MODUL 5.09.01 Monetarni računi okoliša ......................................................... 183

MODUL 5.09.02 Fizički računi okoliša ................................................................. 185

POGLAVLJE VI. ─ PODRŠKA STATISTIČKOM OUTPUTU ............ 187

Tema 6.01 Kvaliteta, evaluacija, statistička koordinacija i klasifikacije ................... 187

MODUL 6.01.01 Upravljanje NUTS klasifikacijom ............................................... 187

MODUL 6.01.02 Klasifikacije za statistiku robne razmjene ................................. 188

MODUL 6.01.03 Koordinacija za statističku povjerljivost i pristup

mikropodacima ................................................................................................... 189

MODUL 6.01.04 Statistički standardi za podatke i metapodatke (uključujući

klasifikacije) ......................................................................................................... 190

4. PREGLED GLAVNIH REZULTATA SLUŽBENE STATISTIKE

PO PODRUČJIMA ....................................................................................... 192

11

DODATAK: POPIS PRAVNIH PROPISA EUROPSKE UNIJE

Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja

2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13. 8. 2008.)

Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o organizaciji Ankete o

radnoj snazi na uzorku u Zajednici (SL L 77, 14. 3. 1998.)

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1397/2014 od 22. listopada 2014. o

izmjeni Uredbe (EU) br. 318/2013 o donošenju programa ad hoc modula za

razdoblje od 2016. do 2018. za anketu o radnoj snazi na uzorku predviđenu

Uredbom Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 370, 30. 12. 2014.)

Uredba (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače

2003. o indeksu troškova rada Tekst značajan za EGP (SL L 69,

13. 3. 2003.)

Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici

o dohotku i troškovima rada (SL L 63, 12. 3. 1999.)

Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja

2008. o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju

Tekst značajan za EGP (SL L 145, 4. 6. 2008.)

Uredba Komisije (EU) br. 912/2013 od 23. rujna 2013.o provedbi Uredbe

(EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju

statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju u pogledu statistike o

sustavima obrazovanja i osposobljavanja Tekst značajan za EGP

(SL L 252, 24. 9. 2013.)

Uredba (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1552/2005 od 7. rujna

2005. o statističkim podacima u odnosu na strukovno osposobljavanje u

poduzećima Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30. 9. 2005.)

Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca

2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i

sigurnosti na radnom mjestu Tekst značajan za EGP (SL L 354/7,

16. 12. 2008.)

12


2011. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i

sigurnosti na radnom mjestu u pogledu statističkih podataka o uzrocima

smrti Tekst značajan za EGP (SL L 90, 6. 4. 2011.)

Uredba Komisije (EZ) br. 349/2011 od 11. travnja 2011. o provedbi

Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim

podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radu, glede

statističkih podataka o nesrećama na radu Tekst značajan za EGP (SL L 97,

12. 4. 2011.)

Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja

2003.o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) Tekst

značajan za EGP (SL L 165, 3. 7. 2003.)

Uredba Komisije (EU) br. 62/2012 od 24. siječnja 2012. o provedbi Uredbe

(EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o

dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) u pogledu popisa sekundarnih

ciljnih varijabli za 2013. koje se odnose na dobrobit Tekst značajan za EGP

(SL L 22, 25. 1. 2012.)


2007. o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite

(ESSPROS) Tekst značajan za EGP (SL L 113, 30. 4. 2007.)

Uredba Komisije (EZ) br. 1322/2007 od 12. studenoga 2007. o provedbi

Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom

sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u odnosu na

odgovarajuće formate za slanje, rezultata koji se šalju te kriterija za

mjerenje kvalitete u odnosu na osnovni sustav ESSPROS-a i modul

korisnika mirovina (SL L 294, 13. 11. 2007.)

Uredba Komisije (EZ) br. 10/2008 od 8. siječnja 2008. o provedbi Uredbe

(EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu

integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u vezi s definicijama,

detaljnim klasifikacijama i pravilima za diseminaciju za središnji sustav

ESSPROS-a i modul za korisnike mirovina Tekst značajan za EGP

(SL L 5, 9. 1. 2008.)

13

Uredba Komisije (EU) br. 110/2011 od 8. veljače 2011. o provedbi Uredbe


integrirane statistike socijalne zaštite (Esspros) u odnosu na odgovarajuće

formate za slanje podataka, rezultatima koje treba poslati i kriterijima za

mjerenje kvalitete za Essprosov modul za neto davanja u okviru socijalne

zaštite Tekst značajan za EGP (SL L 34, 9. 2. 2011.)

Uredba Komisije (EZ) br. 263/2011 od 17. ožujka 2011. o provedbi Uredbe


integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u odnosu na početak

cjelovitog prikupljanja podataka za ESSPROS-ov modul za neto davanja u

okviru socijalne zaštite Tekst značajan za EGP (SL L 71, 18. 3. 2011.)

Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja

2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj

uniji Tekst značajan za EGP (SL L 174, 26. 6. 2013.)

Provedbena odluka Komisije 2014/403/EU od 26. lipnja 2014. o

odobravanju državama članicama odstupanja povezanog s dostavom

statistike u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i

Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj

uniji (SL L 195, 2. 7. 2014.)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu

nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici ( SL L 310, 30. 11.1996.)

Uredba (EZ) br. 1392/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13.

studenoga 2007. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s

transmisijom podataka nacionalnih računa Tekst značajan za EGP

(SL L 324, 10. 12. 2007.)

Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 od 15. srpnja 2003. o

usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o

BND-u) Tekst značajan za EGP (SL L 181, 19. 7. 2003.)

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 400/2009 od 23. travnja

2009. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 o Europskom sustavu

nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici u pogledu provedbenih ovlasti

dodijeljenih Komisiji (SL L 126, 21. 5. 2009.)

14


2002. o tromjesečnim nefinancijskim računima ukupne države (SL L 179,

9. 7. 2002.)

Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. studenoga

2000. kojom se modificiraju zajednička načela europskog sustava

nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA) 95 u pogledu

reklasifikacije nagodbi na temelju swapova i na temelju sporazuma o

terminskom tečaju Tekst značajan za EGP (SL L 290, 17. 11. 2000.)

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001 od 3. prosinca

2001. kojom se dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 u svezi s

reklasifikacijom nagodbi prema dogovorima o zamjeni i prema dogovorima

o terminskom tečaju (SL L 344, 28. 12. 2001.)

Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola

o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o

osnivanju Europske zajednice (kodificirana verzija) (SL L 145,

10. 6. 2009.)

Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 od 15. srpnja 2003. o

usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o

BND-u) Tekst značajan za EGP (SL L 181, 19. 7. 2003.)

Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 od 29. svibnja 1989. o

konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze

iz poreza na dodanu vrijednost (SL L 155, 7. 6. 1989.)

Uredba Komisije (EU) br. 119/2013 od 11. veljače 2013. o izmjeni Uredbe

(EZ) br. 2214/96 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HICP):

prijenos i diseminacija podindeksa HICP-a, u vezi s utvrđivanjem

harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama



2007. o uspostavi zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o

paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju Tekst značajan

za EGP (SL L 336, 20. 12. 2007.)

Uredba (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016.

o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih

15

objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95

(SL L 135, 24. 5. 2016.)

Uredba Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013. o utvrđivanju

detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o

harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem

indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara Tekst značajan za

EGP (SL L 33, 2. 2. 2013.)

Uredba (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka

2004. o statistici Zajednice i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91

izvan snage (SL L 102, 7. 4. 2004.) kako je posljednji put izmijenjena

Uredbom (EU) br. 659/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja

2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004 o statistici Zajednice u vezi s

robnom razmjenom između država članica u vezi s dodjelom delegiranih i

provedbenih ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera,

priopćavanjem informacija od strane carinske uprave, razmjenom

povjerljivih podataka između država članica i definicijom statističke

vrijednosti (SL L 189, 27.6. 2014.)

Uredba (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja

2009. o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama

nečlanicama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/95


Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja

2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom

trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 35, 8. 2. 2005.)

Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka

2008. o strukturnim poslovnim statistikama (preinaka) Tekst značajan za

EGP (SL L 97, 9. 4. 2008.)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3924/91 od 19. prosinca 1991. o uspostavi

istraživanja Zajednice o industrijskoj proizvodnji (SL L 374, 31. 12. 1991.)

Uredba (EZ) 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o

statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih

poduzeća Tekst značajan za EGP (SL L 171, 29. 6. 2007.)

16

Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998.o kratkoročnim

statistikama (SL L 162, 5. 6. 1998.) kako je posljednji put izmijenjena

Uredbom Komisije (EU) br. 461/2012 od 31. svibnja 2012. o izmjeni

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama i uredaba

Komisije (EZ) br. 1503/2006, (EZ) br. 657/2007 i (EZ) br. 1178/2008 u

pogledu prilagodbi povezanih s uklanjanjem varijabli novih narudžbi

industrije Tekst značajan za EGP (SL L 142, 1. 6. 2012.)

Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada

2008. o energetskoj statistici (SL L 304, 14. 11.2008.) kako je posljednji

put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 431/2014 od 24. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o

energetskoj statistici s obzirom na provedbu godišnjih statistika o potrošnji

energije u kućanstvima Tekst značajan za EGP (SL L 131, 1. 5. 2014.)

Uredba Komisije (EU) br. 147/2013 od 13. veljače 2013. o izmjeni Uredbe

(EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici s

obzirom na provedbu ažuriranja mjesečne i godišnje energetske statistike

(SL L 50, 22. 2. 2013.)

Uredba (EU) 2016/1952 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada

2016. o europskoj statistici cijena prirodnog plina i električne energije te

stavljanju izvan snage Direktive 2008/92/EZ Tekst značajan za EGP

(SL L 311, 17. 11. 2016.)

Uredba (EU) br. 70/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja

2012. o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom robe

(preinačena) Tekst značajan za EGP (SL L 32, 3. 2. 2012.)


2002. o statistici željezničkog prijevoza (SL L 14, 21.1.2003.) kako je

posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2016/2032 Europskog

parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br.

91/2003 o statistici željezničkog prijevoza, u vezi s prikupljanjem podataka

o robi, putnicima i nesrećama (SL L 371, 23. 11. 2016.)

Odluka Komisije 2010/216/EU od 14. travnja 2010. o izmjeni Direktive

2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim izvještajima u

vezi prijevoza robe i putnika morem Tekst značajan za EGP (SL L 94,

15. 4. 2010.)

17

Uredba (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24.

studenoga 2010. o izmjenama i dopunama Direktive 2009/42/EZ o

statističkim izvještajima u vezi s prijevozom robe i putnika morem Tekst


2012/186/EU: Delegirana odluka Komisije od 3. veljače 2012. o izmjeni

Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim

izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem Tekst značajan za EGP

(SL L 101, 11. 4. 2012.)

Uredba (EZ) br. 1365/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna

2006. o statistici prijevoza robe na unutarnjim vodnim putovima i o

stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 80/1119/EEZ (SL L 264,

25. 9. 2006.)

Uredba (EU) 2016/1954 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada

2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1365/2006 o statistici prijevoza robe na

unutarnjim vodnim putovima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih

ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera (SL L 311, 17. 11. 2016.)


2003. o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u

zračnom prometu (SL L 66, 11. 3. 2003.)

93/704/EC Odluka Vijeća od 30. studenoga 1993. o izradi baze podataka

Zajednice o nesrećama u cestovnom prometu (SL L 329, 30. 12. 1993.)

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1051/2011 od 20. listopada 2011.o

provedbi Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o

europskim statistikama o turizmu u pogledu strukture izvješća o kvaliteti i

slanja podataka Tekst značajan za EGP (SL L 276, 21. 10. 2011.)

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 253/2013 od 15. siječnja 2013.o

izmjeni Priloga II. Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i

Vijeća u pogledu prilagodbi nakon revizije Međunarodne standardne

klasifikacije obrazovanja (ISCED) u pogledu varijabli i raščlamba koje je

potrebno dostaviti (Tekst značajan za EGP) (SL L 79, 31. 3. 2013.)

Uredba (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja

2011. o europskim statistikama o turizmu i o stavljanju izvan snage

18

Direktive Vijeća 95/57/EZ Tekst značajan za EGP (SL L 192/17,

22. 7. 2011.)


2008. o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke

svrhe i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2186/93 (SL L 61,

5. 3. 2008.)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim

jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice

(SL L 76, 30. 3. 1993.)


2009. o statistici usjeva i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br.

837/90 i (EEZ) br. 959/93 (SL L 167, 29. 6. 2009.)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1557 od 13. srpnja 2015. o izmjeni

Uredbe (EZ) br. 543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici usjeva

(Tekst značajan za EGP) (SL L 244, 19. 9. 2015.)


studenoga 2008. o statističkim podacima o stočarstvu i mesu i o stavljanju

izvan snage direktiva Vijeća 93/23/EEZ, 93/24/EEZ i 93/25/EEZ

(SL L 321, 1. 12. 2008.)

Uredba Komisije (EZ) br. 617/2008 od 27. lipnja 2008. o utvrđivanju

detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu

tržišnih standarda za jaja za valenje i pilića domaće peradi (SL L 168,

28. 6. 2008.)

Uredba (EZ) br. 1166/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 19.

studenoga 2008. o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava

i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje i stavljanju izvan

snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 571/88 Tekst značajan za EGP (SL L 321,

1. 12. 2008.)

Uredba (EU) br. 1337/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca

2011.o europskoj statistici o trajnim nasadima i stavljanju izvan snage

Uredbe Vijeća (EEZ) br. 357/79 i Direktive 2001/109/EZ Europskog

parlamenta i Vijeća Tekst značajan za EGP (SL L 347, 30. 12. 2011.)

19


2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice Tekst

značajan za EGP (SL L 33, 5. 2. 2004.; Posebno izdanje na hrvatskom

jeziku: SL L 033/1,03/Sv. 040)

Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada

2008. o prilagodbi nekih instrumenata podložnih postupku utvrđenom u

članku 251. Ugovora, Odluci Vijeća 1999/468/EZ u vezi s regulatornim

postupkom s kontrolom - prvi dio (SL L 311, 21. 11. 2008.)

Uredba Komisije (EZ) br. 909/2006 od 20. lipnja 2006. o izmjeni priloga I.

i II. Uredbi (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o

ekonomskim računima za poljoprivredu u Zajednici Tekst značajan za EGP

(SL L 168, 21. 6. 2006; Posebno izdanje na hrvatskom jeziku:

SL L 168/14, 03/Sv. 041)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1217/2009 od 30. studenoga 2009. o uspostavi

sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim

aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici

(kodificirana verzija) (SL L 328, 15. 12. 2009.) kako je posljednji put

izmijenjena Uredbom (EU) br. 1318/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

od 22. listopada 2013. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o

uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i

poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj

zajednici (SL L 340, 17. 12. 2013.)

Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj

proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage

Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20. 7. 2007.)

Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima

za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i

označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju,

označivanje i kontrolu (SL L 250, 18. 9. 2008.)

Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca

2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br.

1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br.

2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354,

28. 12. 2013.)

20

Uredba (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja

2008. o dostavljanju statističkih podataka o akvakulturi od strane država

članica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 788/96 Tekst



studenoga 2009. o statističkim podacima o pesticidima Tekst značajan za

EGP (SL L 324, 10. 12. 2009.)

Uredba Komisije (EU) br. 408/2011 od 27. travnja 2011.o provedbi Uredbe

(EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima

o pesticidima u pogledu oblika prijenosa podataka Tekst značajan za EGP

(SL L 108, 28. 4. 2011.)


studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9. 12. 2002.)

Odluka br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja

2003. o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologiji

(SL L 320, 16. 9. 2003.)

Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 995/2012 od 26. listopada 2012. o

utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Odluke br. 1608/2003/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju statistike Zajednice o

znanosti i tehnologiji Tekst značajan za EGP (SL L 299, 27. 10. 2012.).

Uredba (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja

2011. o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 192, 22. 7. 2011.)

kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 538/2014 Europskog

parlamenta i Vijeća od 16 travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br.

691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša Tekst značajan za

EGP (SL L 192, 22. 7. 2011.)

Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja

2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za

statistiku (NUTS) (SL L 154, 21. 6. 2003.)

Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i

statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256,

7. 9. 1987.)

21

Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi

Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici

Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u

pogledu ažuriranja nomenklature država i područja Tekst značajan za EGP

(SL L 328, 28. 11. 2012.)

22

1. GLAVNI ZADACI, MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI SLUŽBENE

STATISTIKE

1.1. Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava

Zadaci Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava usmjereni su na

sljedeće:

prikupljanje, obradu i diseminaciju statističkih podataka te

dostupnost statističkih podataka visoke kvalitete prilagođenih

zahtjevima korisnika

čuvanje i jačanje stručne neovisnosti hrvatskoga statističkog

sustava

povećanje povjerenja domaće i međunarodne javnosti u

službenu statistiku

međunarodnu suradnju i aktivno sudjelovanje u radu

relevantnih domaćih i međunarodnih institucija.

1.2. Misija

Kvalitetni i pravodobni

statistički podaci

Troškovno učinkovito prikupljanje i obrada te pravodobna

diseminacija kvalitetnih i međunarodno usporedivih statističkih

pokazatelja stanja i promjena u gospodarskim i društvenim

pojavama te procesima na područjima zaštite okoliša i prirodnim

resursima, čime se korisnicima daje mogućnost da svoje odluke,

zaključke i aktivnosti temelje na pouzdanim i lako dostupnim

informacijama.

Statistički sustav Republike Hrvatske proizvodi nepristrane

statističke podatke o društvenim i ekonomskim procesima

osiguravajući činjeničnu osnovicu potrebnu za praćenje i

usmjeravanje politika povezanih s razvojem hrvatskog društva i

gospodarstva te politika Europske unije.

23

1.3. Vizija i vrijednosti

Strategija je određena

vizijom

Hrvatski statistički sustav osigurava dostupnost širokog skupa

međunarodno usporedivih i standardiziranih informacija o

društveno-gospodarskim kretanjima u Republici Hrvatskoj

primjenom najboljih međunarodnih iskustava u pogledu metoda

prikupljanja, obrade i publiciranja podataka te načela učinkovitosti,

okrenutosti prema korisniku i kontinuiranog unaprjeđenja ljudskih

potencijala.

Vizija Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske kao

glavnog nositelja službene statistike temelji se na sljedećim

ciljevima:

učinkovitost i inovativnost pri izvršavanju zadataka te primjena suvremenih tehnologija i elektroničkih oblika komunikacije

uključenost u društvene i ekonomske pojave

orijentiranost korisniku

atraktivnost zapošljavanja stručnjaka iz raznih područja znanosti.

Vrijednosti Radi ostvarenja zacrtane misije i vizije, statistički sustav polazi od

dviju temeljnih vrijednosti, a one su:

proizvodnja i objava kvalitetnih, objektivnih i pravodobnih

statističkih podataka

kontinuirana suradnja svih nositelja službene statistike u

zemlji i inozemstvu radi postizanja najboljih mogućih

rezultata

24

2. GLAVNI STRATEŠKI CILJEVI HRVATSKOGA STATISTIČKOG

SUSTAVA

Jačanje i usklađivanje 2.1. Jačati statistički sustav sustavnom primjenom pravnog

okvira i kontinuiranim usklađivanjem s nacionalnim i

međunarodnim potrebama i zahtjevima

jačati nacionalni statistički sustav unaprjeđenjem suradnje i

koordinacije svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i

diseminaciju podataka

sustavno primjenjivati međunarodne i nacionalne standarde u

području stručne neovisnosti sustava službene statistike

aktivno sudjelovati u razvitku pravne regulative EU-a na

području vezanom za statistički sustav te pravodobno

usklađivati hrvatske norme u skladu s promjenama na razini

EU-a

razvijati partnerski odnos s korisnicima podataka i jedinicama

koje su obuhvaćene statističkim istraživanjima

održavati profesionalnu neovisnost službene statistike.

Kvaliteta 2.2. Osigurati kvalitetne i harmonizirane službene statističke

podatke svim korisnicima što će omogućiti formuliranje,

praćenje i evaluaciju mjera u sklopu politika koje provode

Republika Hrvatska i Europska unija

osiguravati raspoloživost statističkih podataka za hrvatsko

društvo i gospodarstvo radi učinkovitog praćenja učinaka

mjera ekonomske politike i drugih aktivnosti države

usmjerenih na ostvarenje održivog razvitka u skladu s

ciljevima definiranima u strategiji Europa 2020.

25

razvijati novi skup statističkih informacija relevantnih za

donošenje odluka hrvatskih institucija i institucija EU-a

potrebnih za upravljanje gospodarstvom i jačanje nadzora

povezanog s načelima definiranima Sporazumom o stabilnosti

i rastu

potpuno se uskladiti sa zahtjevima statističkog sustava EU-a u

pogledu brojnosti statističkih pokazatelja, rokova objavljivanja

i primijenjene metodologije do kraja razdoblja obuhvaćenog

Strategijom

uzeti u obzir zahtjeve domaćih korisnika podataka u pogledu

uvođenja novih i proširivanja postojećih istraživanja imajući u

vidu troškovni aspekt i potencijalne koristi za hrvatsko

gospodarstvo

uvesti dodatne pokazatelje koji povezuju gospodarske

trendove s različitim aspektima globalizacije, kvalitete života,

zaštite okoliša, blagostanja stanovništva, zdravstvenih uvjeta i

socijalne kohezije

povećavati učinkovitost u procesu prikupljanja, obrade i

objave podataka

osiguravati kvalitetnu statističku osnovicu koja prati aktivnosti

poduzetnika, poput poslovnih statistika, kratkoročnih

pokazatelja, investicija u ljudski potencijal, istraživanje i

razvoj te proces globalizacije. Posebnu pozornost usmjeriti

proširenju praćenja sektora s visokom dodanom vrijednošću.

Unaprjeđenje i

učinkovitost

2.3. Učinkovita organizacija hrvatskog sustava službene

statistike te unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade

i objava podataka koji će se temeljiti na suvremenim

metodama

uvesti sustav upravljanja kvalitetom u hrvatski statistički

sustav temeljen na revidiranom Kodeksu prakse europske

statistike

26

sustav prikupljanja, obrade i objave podataka temeljiti na

najboljim praksama koje primjenjuju najrazvijeniji statistički

sustavi

uvoditi tehnologiju rada koja će pojednostaviti zahtjeve prema

izvještajnim jedinicama te povećavati fleksibilnost statističkog

sustava i njegovu prilagodbu novim zahtjevima vodeći računa

o tome da se ne povećava opterećenje za izvještajne jedinice

jačati integraciju statističkih istraživanja harmonizacijom i

standardizacijom statističkih procesa i baza podataka te

uspostaviti statističke baze koje omogućuju

multidimenzionalnu analizu

jačati sudjelovanje Državnog zavoda za statistiku (DZS-a) u

oblikovanju administrativnih izvora podatka, što će omogućiti

njihovu širu primjenu za statističke svrhe i smanjiti troškove

prikupljanja statističkih podataka i u području registara koji

obuhvaćaju pravne osobe i u pogledu registara stanovništva

razvijati i primjenjivati fleksibilnu IT infrastrukturu i tehničke

standarde radi jednostavnijega i učinkovitijeg prikupljanja i

obradbe podataka

Povećati upotrebu suvremenih IT alata u statističkim

poslovnim procesima

uvođenje novih tehnologija koje omogućuju pristup korisnika

širem skupu podataka na jednostavan i troškovno učinkovit

način, vodeći računa o razvitku tehnologija kojima se štiti

povjerljivost podataka.

Veća uključenost

korisnika

2.4. Povećati razinu uključenosti korisnika u proces

definiranja aktivnosti i dostupnost rezultata statističkih

aktivnosti uz dosljednu primjenu zaštite povjerljivih

podataka

jačati suradnju s domaćim i inozemnim korisnicima podataka

radi kvalitetnije identifikacije njihovih potreba, ali i jačati

svijest o mogućnostima i ograničenjima službene statistike

27

surađivati s izvještajnim jedinicama i korisnicima podataka

radi ostvarivanja ravnoteže između zahtjeva korisnika i

opterećenja izvještajnih jedinica

povećavati ponudu baza s mikropodacima za potrebe

znanstvenih istraživanja u skladu s uvjetima upotrebe takvih

podataka definiranim u sklopu Europskoga statističkog

sustava

povećavati ponudu javno dostupnih podataka za potrebe

različitih korisnika

razvijati odgovarajuća tehnička rješenja, postupke i

organizacijska pravila koja sprečavaju neovlašteni pristup

podacima.

Jačanje suradnje 2.5. Jačati suradnju s relevantnim domaćim i međunarodnim

institucijama, poboljšati ugled sudionika hrvatskoga

statističkog sustava

unaprijediti suradnju s međunarodnim statističkim institucijama

i statističkim uredima međunarodnih institucija te statističkim

uredima drugih država, ponajprije država članica EU-a radi

unaprjeđenja statistike i prihvaćanja najbolje međunarodne

prakse

jačati suradnju s domaćim i inozemnim znanstvenim

institucijama

prenositi znanja stečena u procesu prilagodbe hrvatskoga

statističkog sustava zahtjevima EU-a prema zemljama

kandidatima i potencijalnim kandidatima.

Diseminacija i usluge

korisnicima

2.6. Jačati kvalitetu i pravovremenost objavljivanja statističkih

podataka

povećanjem dostupnosti i kvalitete statističkih podataka

unaprijediti prepoznatljivost službene statistike kao temeljnog

izvora pouzdanih i pravodobnih podataka

28

ojačati i proširiti dijalog između korisnika i nositelja službene

statistike radi zadovoljavanja korisničkih potreba.

primjena novih informatičke tehnologije u procesu

diseminacije službenih statističkih podataka.

uspostaviti troškovno učinkovitu i integriranu infrastrukturu za

pristup korisnicima od strane korisnika uz osiguranje

povjerljivosti statističkih podataka.

1.1. Razvoj ljudskih

potencijala

2.7. Postići održivost i razvoj sustava službene statistike

Republike Hrvatske pravodobnim i kontinuiranim

osiguravanjem i razvojem ljudskih potencijala te

funkcionalnost organizacije rada putem:

planskoga i na načelima kvalitete zasnovanog sustava

upravljanja ljudskim potencijalima

proširivanja znanja i vještina koje pridonose razvoju

kompetencija ljudskih potencijala iz djelokruga poslova

kontinuirane izobrazbe i sustavnog motiviranja

uspostavljanja pozitivne organizacijske kulture

razvoja sustava praćenja i dokumentiranja interne produktivnosti

i učinkovitosti

unaprjeđenja organizacije rada u smjeru postizanja razvoja,

proizvodnje i diseminacije službene statistike u skladu s

potrebama i zahtjevima.

29

3. PREGLED STATISTIČKIH PODRUČJA I RAZVOJNIH

CILJEVA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE

U Strategiji razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2013. – 2022.3

navedena su strateška područja i opći strateški ciljevi te pojedinačni ciljevi po

statističkim područjima u razdoblju do 2022. Program statističkih aktivnosti

2018. – 2020. usmjeren je na realizaciju glavnih strateških ciljeva i

pojedinačnih ciljeva u razdoblju do 2020.

Pregled općih razvojnih ciljeva službene statistike:

daljnje jačanje nacionalnog statističkog sustava unaprjeđenjem

suradnje i koordinacije svih institucija uključenih u aktivnosti

službene statistike Republike Hrvatske

kontinuirano unaprjeđenje sveukupnih statističkih procesa pri

prikupljanju, proizvodnji, obradi i diseminaciji podataka

modernizacija načina prikupljanja podataka

smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

povećanje uporabe administrativnih izvora podataka za

statističke svrhe

unaprjeđenje i proširenje sadržaja podataka iz raznih statističkih

područja

proširenje raspoloživih baza podataka na internetskim stranicama

Državnog zavoda za statistiku

3http://www.dzs.hr/Hrv/about_us/Legals/Strategija%20razvitka%20sluzbene%20statistike%20

2013-2022.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv/about_us/Legals/Strategija%20razvitka%20sluzbene%20statistike%202013-2022.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv/about_us/Legals/Strategija%20razvitka%20sluzbene%20statistike%202013-2022.pdf

30

Poglavlje I. – DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE

Poglavlje I. ─ DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE

Tema 1.01 Stanovništvo

MODUL 1.01.01 Vitalna statistika, migracije stanovništva i projekcije

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje

širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera

na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Vitalna statistika temelji se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za

evidencije vitalnih događaja u državnim maticama te obuhvaća prikupljanje,

obradu i diseminaciju podataka o rođenima, umrlima, kao i sklopljenim,

razvedenim i poništenim brakovima.

Statistika migracije stanovništva temelji se na podacima Ministarstva unutarnjih

poslova, a obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o broju i

strukturi doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo te preseljenih

osoba unutar granica Republike Hrvatske.

Rezultati statističkih istraživanja iz navedenog područja osiguravaju podatke za

izradu procjena i projekcija stanovništva. Procjena stanovništva izrađuje se u

godišnjoj periodici, dok se projekcije izrađuju u višegodišnjoj periodici.

Statistički podaci o stanovništvu nužni su za izradu čitavog niza političkih

pokazatelja te predstavljaju važnu podlogu nositeljima društvene i gospodarske

aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu

sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja.

Sva istraživanja provode se u skladu s međunarodnim statističkim standardima i

propisima Europske unije.

31


PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

daljnja unaprjeđenja sustava prikupljanja, obrade i diseminacije

podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

opći pokazatelji nužni su za redovito učinkovito praćenje demografskih

promjena i mogućih demografskih izazova u budućnosti

podloga su za donošenje mjera demografskih i migracijskih politika te

praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

ministarstva i druga tijela državne uprave

županije, gradovi i općine

akademska zajednica

znanstveno-istraživački instituti

mediji

Europska komisija, WHO, UN

nacionalni statistički uredi država članica EU-a i drugi međunarodni

statistički uredi

MODUL 1.01.02 Popis stanovništva, integracija migranata, boravišne

dozvole, međunarodna zaštita, provedba nacionalnog zakonodavstva

o imigraciji


32



Popis stanovništva, kućanstava i stanova najobuhvatnije je statističko

istraživanje čiji je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom

rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim,

obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, u sklopu navedene

aktivnosti, prikupljaju se podaci o kućanstvima i stanovima te njihovim

obilježjima.

U Republici Hrvatskoj Popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se

sljedeće tri vrste jedinica: stanovništvo, kućanstva i stanovi.

Popis se provodi u skladu s europskom Uredbom br. 763/2008 Europskog

parlamenta i Vijeća, nacionalnim propisima – Zakonom o popisu stanovništva,

kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj i Zakonom o službenoj statistici;

(Narodne novine, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst) te

međunarodnim statističkim standardima.

Podaci Popisa objavljuju se za sljedeće razine diseminacije: Republika

Hrvatska, regije, županije, gradovi/općine i naselja.

U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u cilju ispunjavanja

propisanih EU obveza, obavlja se međunarodna razmjena podataka o

migracijama i međunarodnoj zaštiti u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj

periodici. Razvoj i proizvodnja visoko kvalitetnih i međunarodno usporedivih

podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti rezultat su povećanog interesa i

fokusa političkog odlučivanja na socioekonomski utjecaj migracija, razvoj

zajedničke imigracijske politike te zajedničkog europskoga sustava azila.


analiza administrativnih izvora podataka s ciljem da se isti koriste u

budućim statističkim aktivnostima te njihovo postupno usklađivanje sa

statističkim zahtjevima kvalitete (definicije, pravila ažuriranja,

identifikatori i njihova primjenjivost, povezanost s ostalim bazama

podataka, geografska pokrivenost itd.)

33


metodološka provjera baza podataka administrativnih izvora u cilju

analize mogućnosti njihovog eventualnog korištenja u Popisu

stanovništva 2021. te u popisima nakon 2021.

osiguravanje pretpostavki za potpuni prelazak s tradicionalnog popisa

stanovništva na registarski popis nakon 2021.

unaprjeđenje prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s

najboljom europskom praksom


podaci Popisa nužni su za osmišljavanje i provedbu demografskih

politika, raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te

znanstvenih istraživanja

usklađena i usporediva statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti

ključna je za razvoj i praćenje zakonodavstva i politika koje se odnose

na imigraciju, azil te na slobodno kretanje osoba

GLAVNI KORISNICI



akademska zajednica


mediji

Europska komisija, UN

Tema 1.02 Tržište rada

MODUL 1.02.01 Zaposlenost i nezaposlenost


34



Modul obuhvaća sljedeće aktivnosti: Anketu o radnoj snazi (ARS) i Istraživanje

o slobodnim radnim mjestima (SRM).

Glavna svrha Ankete o radnoj snazi jest pružiti usporedive podatke i

pokazatelje o tržištu rada u tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini EU-28.

Podaci i pokazatelji prikupljeni ovim istraživanjem odnose se na široki raspon

obilježja tržišta rada od kojih su najvažniji zaposlenost, nezaposlenost i

neaktivnost osoba, kao i stope zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti prema

dobnim skupinama. Na temelju podataka Ankete izračunava se i mjesečna stopa

nezaposlenosti kao jedan od najvažnijih pokazatelja s područja tržišta rada.

Također se izračunavaju i objavljuju socio-demografske, geografske i

obrazovne varijable te obilježja pojedinaca i kućanstava. Za statističke podatke

o zaposlenim osobama prema djelatnosti i zanimanju koriste se Nacionalna

klasifikacija djelatnosti 2007 (usporediva s međunarodnom klasifikacijom

djelatnosti NACE Rev.2) i Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010 (usporediva

s Međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08). Za statistiku zaposlenih i

nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja koristi se Međunarodna

standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED).

Istraživanje se provodi na temelju glavne Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98.

Na godinu se, osim Ankete o radnoj snazi, provodi i jedan ad hoc modul sa

specifičnom temom vezanom za tržište rada, a čija je provedba definirana

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1397/2014.


kontinuirani rad na unaprjeđenju obuhvata i kvalitete prikupljenih

podataka

potpuno usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju

propisuje Eurostat

unaprjeđenje metoda i izvora prikupljanja podataka

kraći rokovi objavljivanja podataka

35



donošenje odluka u području politike tržišta rada, a posebice u svrhu

smanjenja nezaposlenosti kao glavnog cilja

provedba mjera politike zapošljavanja mladih osoba na tržištu rada

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

MODUL 1.02.02 Zarade i trošak rada



U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o visini i strukturi troškova rada

koji obuhvaćaju osnovnu plaću, nadnice, socijalne doprinose koje plaća

poslodavac, troškove obrazovanja, ostale troškove rada i subvencije prema

djelatnostima, a dobivaju se Anketom o trošku rada (ATR) koja se provodi na

temelju Uredbe Vijeća br. 530/1999. Nadalje, prikupljaju se podaci o zaradama

prema spolu, dobi, zanimanju, završenoj školi, radnom stažu, vrsti radnog

odnosa i radnog vremena, satima rada, te strukturi zarada (bruto plaća i obvezna

izdvajanja iz plaće) dobiveni istraživanjem o strukturi zarada.

36


Indeks troška rada izračunava se u skladu s Uredbom (EZ) br. 450/2003

Europskog parlamenta i Vijeća dok se procijenjeni podaci o trošku rada za

godine u kojima se ne provodi istraživanje izračunavaju iz raspoloživih izvora.


proširenje skupova podataka

povećano korištenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za

provođenje aktivnosti iz područja zarada i troška rada


donošenje odluka u području politike tržišta rada

provođenje mjera socijalne politike

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

MODUL 1.02.03 Rodna statistika i diskriminacija



Prikupljanje, obrada i diseminacija podataka prema spolu provodi se za

statistička područja obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno

pravosuđe, a osobito vezano za jaz u razlikama plaća. Procjene o jazu u

37


razlikama plaća za svaku kalendarsku godinu izračunavaju se na temelju

raspoloživih podataka i istraživanja o strukturama zarada, a prema Uredbi

Vijeća (EZ) br. 530/1999.


proširenje skupova podataka prema spolu za statistička područja

obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno pravosuđa

unaprjeđivanje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u

skladu s europskom praksom


opći pokazatelji za donošenje mjera iz područja rodne ravnopravnosti

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica

mediji

Europska komisija

Tema 1.03 Obrazovanje

MODUL 1.03.01 Obrazovanje



Cilj aktivnosti iz područja obrazovanja jest proizvesti usporedive podatke i

pokazatelje o svim razinama i područjima obrazovanja. U okviru ovog modula

38


prikupljaju se podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, visokim

učilištima, kao i učeničkim i studentskim domovima. Također se za potrebe

ispunjavanja sveobuhvatnog upitnika o obrazovanju UOE4 preuzimaju

financijski podaci iz administrativnog izvora, odnosno iz evidencija

Ministarstva znanosti i obrazovanja. Za definiranje obrazovnih razina i područja

koristi se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja5.

Podaci se prikupljaju na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog

parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije (EU) br. 912/2013.


kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike obrazovanja

daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka

primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja


donošenje mjera u području obrazovnih aktivnosti

podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih

mjera

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


mediji

Europska komisija

4 UNESCO institut za statistiku, OECD i Eurostat

5 International Standard Classification of Education (ISCED)

39


MODUL 1.03.02 Strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje



Modul obuhvaća statistike o sudjelovanju u cjeloživotnom učenju, strukovnom

osposobljavanju te podatke o ishodima obrazovanja.

Istraživanjem o obrazovanju odraslih prikupljaju se podaci o sudjelovanju

odraslih u aktivnostima cjeloživotnog učenja. Svrha istraživanja jest prikupiti

podatke o sudjelovanju odraslih osoba u obrazovanju i učenju. Cjeloživotno

obrazovanje podrazumijeva sudjelovanje u formalnome i neformalnom

obrazovanju te informalnom učenju.

Aktivnost se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog

parlamenta i Vijeća.

Istraživanjem o strukovnom osposobljavanje u poduzećima prikupljaju se

podaci o profesionalnom osposobljavanju i usavršavanju koje poduzeća

organiziraju za svoje zaposlenike u kontekstu razvoja vještina i znanja stručnim

i strukovnim obrazovanjem. Strukovno osposobljavanje i usavršavanje proizlazi

iz primjene strategija cjeloživotnog učenja. Ulaganje poduzeća u obrazovanje

zaposlenika pokazatelj je želje i spremnosti poduzeća da odgovori na rastuće

zahtjeve globalnog tržišta te stupnja općega ekonomskog napretka neke zemlje.

Istraživanje se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 1552/2005 Europskog


Također, putem Ankete o radnoj snazi prikupljaju se podaci o razinama

sudjelovanja u obrazovanju i osposobljavanju/usavršavanju za dobnu skupinu

15+. Podaci dobiveni predmetnom anketom omogućuju izračun povezanih

pokazatelja kao što su broj osoba koje rano napuštaju obrazovanje i

osposobljavanje/usavršavanje ili broj mladih koji nisu zaposleni, niti su u

sustavu obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja.


unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u

skladu s europskom praksom

40


povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja

vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata


opći pokazatelji sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima i

cjeloživotnom učenju

podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih

mjera

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


mediji

Europska komisija

Tema 1.04 Kultura

MODUL 1.04.01 Kultura i sport



U sklopu predmetnog modula donesen je plan razvoja i diseminacije redovitih

europskih podataka o kulturi koji se temelji na konceptualnom okviru i

preporukama koje su sadržane u konačnom izvješću Mreže za kulturu

41


europskog statističkog sustava6 koje je objavljeno 2012., a uzevši u obzir

UNESCO-ov okvir za kulturne statistike iz 2009.

Posljednjih godina sport također postaje sve značajniji u nizu europskih

strategija te samim time i dio šireg plana politika EU-a. Usvajanjem strategije

Europa 2020. te u skladu s rastućim interesom kreatora politika o ulozi kulture

u društvenom razvitku, uloga statistike kulture ogleda se u podupiranju tih

politika traženim podacima.

U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o umjetničkom stvaralaštvu i

reproduktivnom izvođenju, medijima, kinematografiji, arhivima, muzejima,

galerijama i zbirkama te knjižnicama u godišnjoj i višegodišnjoj periodici.

Podaci se koriste za nacionalne potrebe te za izvještavanje Eurostata i

UNESCO-a.


unaprijediti načine prikupljanja, obrade i diseminacije podatka u skladu

s europskom praksom




donošenje mjera u politici planiranja razvitka kulture

GLAVNI KORISNICI


mediji

Europska komisija

UNESCO – UIS

6 ESSnet ─ Culture

42


Tema 1.05 Zdravstvo i sigurnost

MODUL 1.05.01 Javno zdravstvo

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo


Cilj ovog modula jest pružiti usklađene i usporedive skupove podataka u

području javnog zdravstva koji se odnose na zdravlje, odnosno zdravstveno

stanje, morbiditet, invaliditet, uzroke smrti, odrednice zdravlja, zdravstvenu

skrb, financijske, ljudske i druge resurse unutar zdravstva te raspodjelu tih

sredstava između zdravstvenih djelatnosti.

Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog

parlamenta i Vijeća te Uredbe (EZ) br. 328/2011 Europskog parlamenta i

Vijeća.


daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije

podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih

rješenja

rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja


praćenja, analize i ocjena zdravstvenog stanja stanovništva i rada

zdravstvenih službi

zdravstveno planiranje i donošenje odluka u području zdravstva

praćenje provođenja mjera zdravstvene zaštite

43


GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica

Europska komisija

MODUL 1.05.02 Zdravstvo i sigurnost na radu


KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj ovog modula jest omogućiti prikupljanje ujednačenih podataka u području

zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji se odnose na prevenciju i zaštitu

zdravlja i sigurnosti radnika na radu, posebice nesreće na radu, profesionalne

bolesti i druge bolesti povezane s radom kao i izloženost povećanim rizicima.

Aktivnosti se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog

parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije (EZ) br. 349/2011.




rješenja


donošenje odluka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

praćenje provođenja mjera u području zaštite zdravlja i sigurnosti na

radu

44


GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica

poslodavci, sindikati

stručnjaci za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu

mediji

Europska komisija

Ostale teme 1.05 N iz područja zdravstva i sigurnosti za

nacionalne potrebe

MODUL 1.05.N.1 Zdravstvena statistika



Cilj ovog modula jest pružiti podatke o prijavama oboljelih i umrlih od zaraznih

bolesti koje se obavezno prijavljuju u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o

zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine, br. 79/07., 113/08. i

43/09.) i Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje važno Republici

Hrvatskoj. Dodatno se prikupljaju epidemiološki podaci o oboljelima od

tuberkuloze, oboljelima od HIV/AIDS-a, testiranima na HIV i HIV

seropozitivnim osobama, oboljelima od legionarske bolesti, te broju oboljelih i

umrlih od malarije. Zbirna izvješća za gripu omogućuju praćenje aktivnosti

gripe, a modul osigurava i podatke o izvršenim obveznim imunizacijama protiv

zaraznih bolesti.

45


Podaci dobiveni mikrobiološkim istraživanjem pružaju podatke o radu

mikrobiološkoga i parazitološkog laboratorija, radu laboratorija za dijagnostiku

tuberkuloze te o rezistenciji mikroorganizama na antimikrobna sredstva.

Istraživanja u ovom modulu osiguravaju i pokazatelje kojima se prate

morbiditet i mortalitet, ozljede i posljedice ozljeda te bolesti srca i krvnih žila.

Pokazatelji dobiveni ovim modulom omogućuju praćenje izvršenja nacionalnih

programa ranog otkrivanja određenih bolesti koje su definirane kao

javnozdravstveni prioriteti (nekih tumora te kroničnih zaraznih i nezaraznih

bolesti), praćenje izvršenja u provedbi programa ranog otkrivanja

ambliopije/slabovidnosti te statistike o radu službi za prevenciju i

izvanbolničko liječenje ovisnika. Također, istraživanja u sklopu ovog modula

omogućuju praćenje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih

bolesti prema indikatorima vezanim za zdravstvene rizike za nastanak kroničnih

nezaraznih bolesti, a prate se i zdravstvene potrebe starijih osoba.

Istraživanja s područja zdravstvene ekologije osiguravaju podatke o

zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe te ispitivanje

zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.




rješenja

praćenje izvršenja nacionalnih preventivnih programa pomoću

programskih rješenja koja će omogućiti validnije i vremenski

učinkovitije prikupljanje i analizu podataka

razvoj specifičnih pokazatelja za praćenje ozljeda prema metodologiji

EU-a

razvoj specifičnih pokazatelja (incidencija i letalitet) za infarkt miokarda

i moždani udar

46



praćenje zdravstvenog stanja populacije vezano uz bolesti srca i krvnih

žila, zloćudnih bolesti i ozljeda, praćenje provođenja nacionalnih

preventivnih programa

izvještavanje o stanjima povezanim sa bolestima srca i krvnih žila,

zloćudnim bolestima i ozljedama, te o izvršenju nacionalnih

preventivnih programa u Hrvatskoj

prikaz trendova smrtnosti u vremenu radi planiranja preventivnih akcija,

ukazivanje na moguće grupiranje neke bolesti na nekom geografskom

području, planiranje mreže zdravstvene skrbi i evaluaciju preventivnih

programa.

planiranje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i evaluacija

zdravstvenih programa

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica

šira javnost

MODUL 1.05.N.2 Ostali državni javnozdravstveni registri



Ovaj modul pruža podatke o oboljelima ili umrlima od zloćudnih bolesti,

oboljelima od šećerne bolesti, osobama s invaliditetom, oboljelima od

shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja liječenima u stacionarnim

ustanovama, podatke o izvršenim samoubojstvima kao i podatke o liječenim

ovisnicima o psihoaktivnim drogama.

47



daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka

s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja.

Planiran je potpuni prelazak svih izvora Registra za rak na elektronski

način izvještavanja, implementacijom ONKO+ poruke razvijene unutar

Cro screening twinning projekta uz preduvjet prilagodbe postojećih

zakona i pravilnika. Navedene promjene omogućit će validnije i

vremenski učinkovitije prikupljanje i analizu podataka

u sklopu integracije Registra za psihoze i Registra izvršenih

samoubojstava u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav

planiran je potpuni prelazak na elektronski način prijavljivanja

psihijatrijskog obrasca te stvaranje preduvjeta za daljnji razvoj prihvata

podataka iz drugih relevantnih izvora. Očekuje se da će navedene

promjene omogućiti validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje

podataka te praćenje više pokazatelja za psihotične poremećaje iz

shizofreniformnog spektra

unaprjeđenje interoperabilnosti i načina prikupljanja podataka, obrade i

diseminacije podataka pomoću primjene modernih informacijsko-

komunikacijskih rješenja uz potpuni prelazak CroDiab registra na

elektronski način izvještavanja.


izvještavanje o stanju u Hrvatskoj vezano za zloćudne bolesti,

izvještavanje o veličini problema psihotičnih poremećaja i izvršenih

samoubojstava, liječenih ovisnika o psihoaktivnim drogama, oboljelima

od šećerne bolesti te o osobama s invaliditetom

prikaz trendova pojavnosti i smrtnosti u vremenu radi planiranja

preventivnih akcija, ukazivanje na moguće grupiranje neke bolesti na

određenome geografskom području, planiranje mreže onkološke skrbi i

evaluacija programa ranog otkrivanja raka

praćenje pojavnosti psihotičnih poremećaja i izvršenih samoubojstava,

prikaz trendova u vremenu, planiranje mjera zdravstvene zaštite,

planiranje resursa i mreže skrbi, evaluacija zdravstvenih programa

48


planiranje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u području šećerne bolesti

te evaluacija Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa

šećernom bolešću, praćenje trendova pojavnosti i smrtnosti u vremenu

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica

šira javnost

Tema 1.06 Raspodjela dohotka i životni uvjeti

MODUL 1.06.01 Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o

raspolaganju vremenom



Anketa o potrošnji kućanstava (APK) je istraživanje koje pruža osnovne

podatke o obilježjima anketiranih kućanstava, visini i strukturi prosječnih

godišnjih izdataka za potrošnju, visini i strukturi ukupno upotrijebljenih

izdataka po kućanstvu, utrošenim količinama prehrambenih proizvoda i pića te

podatke o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima. Struktura izdataka za

potrošnju kućanstava prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP7.

Podaci iz ovog istraživanja služe i za izračun pondera za praćenje indeksa

potrošačkih cijena te izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava

nacionalnih računa). Istraživanje se provodi u skladu s Eurostatovim

metodološkim preporukama te međunarodnim standardima i klasifikacijama na 7 Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (Classification of Individual Consumption by

Purpose).

49


temelju džentlmenskog sporazuma između država članica Europske unije i

Eurostata.

Anketa se provodi na temelju džentlmenskog sporazuma iz 1989.

Anketa o raspolaganju vremenom osigurava podatke o neplaćenom radu u

kućanstvu. Posao koji obavljaju žene u kućanstvu nisu dovoljno prepoznali

kreatori javnih politika, stoga je uočavanje te vrednovanje rada žena izvan

njihova plaćenog posla važno za donošenje odluka u socijalnoj politici.

Vrijednost ovih podataka ogleda se u mogućnosti prikaza korištenja radnog

vremena za žene i muškarce, uzimajući u obzir aktivnosti koje određena

skupina ljudi provodi te kada i koliko dugo.

Anketa se provodi na temelju Eurostatovih metodoloških uputa „Harmonised

European time survey“, izdanje 2008.


povećanje učinkovitosti u fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći

pritom računa o kvaliteti rezultata


istraživanje pruža sliku visine i strukture izdataka za potrošnju

kućanstava prema različitim obilježjima kućanstava

izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena, izračun finalne

potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa)

donošenje mjera u području socijalnih politika

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


Europska komisija

50


mediji

međunarodne organizacije (UN, OECD, EIGE, Svjetska banka)

MODUL 1.06.02 Dohodak, socijalna uključenost i životni uvjeti



U sklopu statistike dohotka, socijalne uključenosti i životnih uvjeta provodi se

Anketa o dohotku stanovništva (ADS) na čijim se rezultatima temelji izračun

pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku.

Istraživanje EU-SILC8, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za

praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti za sve zemlje

članice Europske unije. Podaci dobiveni ovim istraživanjem koje se provodi

redovito u godišnjoj periodici omogućuju praćenje politika i donošenje odluka u

kontekstu strategije Europa 2020.

Istraživanjem se prikupljaju podaci o sastavu kućanstava, podaci o bruto i neto

dohotku te različitim monetarnim i nemonetarnim primanjima članova

kućanstava, podaci o financijskom stanju kućanstava, ekonomskoj aktivnosti i

obrazovnom statusu članova kućanstava, brizi o vlastitom zdravlju, brizi o djeci

te podaci o drugim aspektima životnog standarda.

Provedba Ankete temelji se na Uredbi (EZ) br. 1177/2003 Europskog

parlamenta i Vijeća te Eurostatovoj metodologiji propisanoj za istraživanje EU-

SILC.


povećano korištenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za

statističke svrhe

povećanje učinkovitosti u fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći

pritom računa o kvaliteti rezultata

8 Statistika Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (Statistics on Income and Living Conditions)

51



donošenje odluka u području socijalne politike


praćenje stanja socijalnog napretka, odnosno smanjenja siromaštva

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


Europska komisija

mediji

međunarodne organizacije (UN, OECD, Svjetska banka)

MODUL 1.06.03 Kvaliteta života



Mjerenje blagostanja i razvoj pokazatelja putem kojih se mjeri blagostanje

postali su jedan od prioriteta službene statistike. U sklopu Europskoga

statističkog sustava razvijen je popis pokazatelja s pomoću kojih se može

mjeriti blagostanje stanovništva, a za čiji se izračun koristi nekoliko izvora

podataka kao što su Anketa o dohotku stanovništva (ADS), Anketa o radnoj

snazi (ARS) te Europska zdravstvena anketa (EHIS).

Pravnu osnovu predstavlja Uredba Komisije (EU) br. 62/2012.

52





unaprjeđenje diseminacije


donošenje mjera u području istraživanja zadovoljstva životnim uvjetima

podloga za donošenje mjera javnih politika i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


mediji

Europska komisija

Tema 1.07 Socijalna zaštita

MODUL 1.07.01 Socijalna zaštita (ESSPROS)



ESSPROS je harmonizirani sustav koji predstavlja sredstvo analize i usporedbe

financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a su pružiti

sveobuhvatan i smislen opis socijalne zaštite u zemljama članicama EU-a i

zemljama kandidatima, financiranja socijalnih naknada te stvaranje sustava

pogodnog za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

53


ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav

čine stabilni skupovi podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite koji se

prikupljaju na godišnjoj razini, dok moduli sadržavaju dodatne statističke

informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Središnji sustav, na godišnjoj osnovi, prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u

bruto iznosima, odnosno prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na

njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva drugoga

obveznog davanja.

Modul o korisnicima mirovina prikuplja podatke o korisnicima mirovina za sve

programe ESSPROS-a koji sadržavaju mirovinske naknade, u skladu sa

standardnom klasifikacijom mirovinskih primanja ESSPROS-a, vodeći pri tome

računa o izbjegavanju dvostrukog izračunavanja.

Modul o naknadama socijalne zaštite u neto iznosu – ograničeni pristup

prikuplja podatke o naknadama socijalne naknade nakon njihova tretiranja

fiskalnim mjerama. Sustav ESSPROS različito tretira umanjenje socijalnih

naknada ovisno o tome opterećuje li ono korisnika ili neki drugi subjekt.

Na razini Republike Hrvatske identificirano je petnaest aktivnih i tri neaktivna

programa socijalne zaštite koji potpadaju pod obuhvat istraživanja ESSPROS.

Ovo istraživanje provodi se na temelju Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog

parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 1322/2007, Uredbe Komisije

(EZ) br. 10/2008, Uredbe Komisije (EU) br. 110/2011 i Uredbe Komisije (EZ)

263/2011.


prikupljanje i diseminacija podataka o mirovinskim programima za

korisnike koji ostvaruju mirovine po posebnim propisima (branitelji,

policija i drugi)

unaprjeđenje kvalitete i obuhvata podataka

povećano korištenje podataka iz administrativnih izvora

kraći rokovi objavljivanja podataka

54



donošenje odluka u području socijalne politike

provođenje i nadzor mjera socijalne politike

pružanje informacija o socijalnom učinku fiskalnih mjera

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


mediji

Europska komisija

Tema 1.10 Statistika kriminala i kaznenog pravosuđa

MODUL 1.10.01 Sigurnost i kriminal



Modul obuhvaća godišnje podatke o počiniteljima kaznenih djela (punoljetnim,

maloljetnim i pravnim osobama). Cilj ove statistike je izrada detaljnih

statističkih pokazatelja o rasprostranjenosti kriminala i odlukama tijela

kaznenog postupka.

Navedena statistika obuhvaća skup pokazatelja iz administrativnih izvora i

redovitih statističkih istraživanja koji se, na godišnjoj razini, dostavljaju

Eurostatu i Uredu Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (Upitnik o trendovima

u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa). Pokazatelji se odnose na

statistiku prijavljenih kaznenih djela policiji (statistika počinjenih kaznenih

55


djela i osumnjičenih počinitelja), državnom odvjetništvu (broj optuženih osoba

prema pojedinima kaznenim djelima i prema glavnim socio-demografskim

obilježjima), sudovima (broj osoba kod kojih je iniciran kazneni postupak i

izrečena presuda prema pojedinim kaznenim djelima), zatvorskom sustavu

(statistika osoba lišenih slobode prema različitim kategorijama), Ministarstvu

pravosuđa (statistika iniciranih i zaključenih predmeta prema različitim

kategorijama) te na viktimološka istraživanja (npr. korupcija).

Upitnik o trendovima u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa

ispunjava se na temelju međunarodno usklađenih definicija. Eurostat i Ured

Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal razvili su sveobuhvatnu Međunarodnu

klasifikaciju delikata za statističke svrhe9 koja će se koristiti kao standard u

budućim prikupljanjima statističkih podataka o statistici kriminaliteta.

Anketno istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju koje će financirati Eurostat

trebalo bi biti implementirano 2019. u svim državama Europske unije, a

obuhvaćat će različite pokazatelje nasilja počinjenog u kontekstu rodne

netrpeljivost i naknadnog društvenog tretiranja individualne viktimizacije.

Pravna osnova za provođenje ovog modula jest komunikacija Komisije

Europskog parlamenta i Vijeća Measuring social inclusion in the EU: Statistics

Action Plan 2011-2015 COM (2011) final.


kontinuirani rad na izradi novih indikatora i analiza povezanih s

aktualnim prioritetima kaznene fenomenologije (kibernetički kriminal,

pranje novca, trgovina ljudima)

postupno mapiranje nacionalnih kaznenih djela u Međunarodnu

klasifikaciju delikata za statističke svrhe i korištenje navedene

klasifikaciju kao izvještajnog standarda

priprema metodološke i organizacijske podloge te provedba Ankete o

rodno uvjetovanom nasilju


s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

9 The International Classification of Crime for Statistical Purposes (ICCS)

56



donošenje mjera u području kaznene fenomenologije

detaljni prikaz i analiza pojedinih aktualnih oblika kriminala

(kibernetički kriminal, pranje novca, trgovina ljudima)

davanje prikaza i analiza odluka tijela koja provode kazneni progon i

kazneni postupak

podloga za donošenje mjera kazneno-pravnih politika i praćenje učinaka

tih mjera

izrada anketnih, nacionalno reprezentativnih pokazatelja viktimizacije

stanovništva prema određenim oblicima kriminala

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica

mediji

Europska komisija

57

Poglavlje II. – MAKROEKONOMSKE STATISTIKE

Poglavlje II. ─ MAKROEKONOMSKE STATISTIKE

Tema 2.01 Godišnji ekonomski računi

MODUL 2.01.01 Europski sustav računa



Cilj ove aktivnosti jest implementacija novog europskog sustava računa (ESA

2010). ESA 2010 adekvatna je i sveobuhvatna metodologija kvalitetnih

obračuna nacionalnih računa potrebnih za vođenje ekonomske politike

Europske unije (npr. procedura prekomjernog deficita, strukturni fondovi i sl.)

te za detaljne ekonomske analize.

Podaci se proizvode i diseminiraju u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013

Europskog parlamenta i Vijeća.


rad na razvoju i poboljšanju metodologije kompilacije nacionalnih

računa aktivnim sudjelovanjem u radnim skupinama Eurostata za

područje nacionalnih računa

kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i unaprjeđenju

kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguravanja podatkovne

osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje

ekonomske politike. Potpunom primjenom transmisijskog programa

Eurostat-a u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja

omogućit će se usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s

pokazateljima ostalih zemalja članica EU-a

58



podloga su za donošenje ekonomske politike Europske unije (procedure

prekomjernog deficita zemalja članica, strukturni fondovi i sl.)

omogućuju izradu ekonomskih prognoza i projekcije

GLAVNI KORISNICI

Eurostat i Europska centralna banka


Hrvatska narodna banka

Europska komisija, ustrojstvena jedinica za proračun EU-a (DG BUDG)

akademska zajednica

analitičari

financijska tržišta

MODUL 2.01.02 Godišnji sektorski računi



Izračun godišnjih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima obuhvaća

izračun računa proizvodnje, račun primarne raspodjele dohotka, račun

sekundarne raspodjele dohotka, račun uporabe dohotka i kapitalni račun po

institucionalnim sektorima te usklađuje nefinancijske i financijske račune

institucionalnih sektora. Rezultat izračuna jesu izravnavajuće stavke koje

predstavljaju mjere ekonomskog uspjeha kao što su: dodana vrijednost,

poslovni višak, raspoloživi dohodak, štednja i neto uzajmljivanje/neto

pozajmljivanje.

Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog

parlamenta i Vijeća, Uredbe (EZ) br. 1392/2007 Europskog parlamenta i

59


Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 i Uredbe Europskog

parlamenta i Vijeća (EZ) br. 400/2009.


rad na razvoju i poboljšanju metodologije izrade sektorskih računa

aktivnim sudjelovanjem u radnoj skupini Eurostata i Europske centralne

banke o tromjesečnim europskim računima po institucionalnim

jedinicama

institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućavanja

konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu

Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju

ili se njima koriste makroekonomske statistike


kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguranja podatkovne


ekonomske politike. Potpunom primjenom transmisijskog programa

Eurostat-a u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja




izrada pokazatelja za analizu produktivnosti i statistike ekonomskog

rasta koji omogućuju izradu pokazatelja za niz strateških dokumenata

Komisije o konkurentnosti, makroekonomskog nadzora (EDP

notifikacije – procedura u slučaju prekomjernog deficita, Postupak u

slučaju makroekonomskih neravnoteža – MIP, Europski semestar)

podloga za donošenje ekonomske politike

omogućuje izradu ekonomskih prognoza i projekcije

60


GLAVNI KORISNICI


Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka


akademska zajednica

analitičari


MODUL 2.01.03 Tromjesečni i godišnji nacionalni računi: osnovni

agregati



Godišnji nacionalni računi osnovni agregati: bruto domaći proizvod

Prema proizvodnoj metodi u tekućim i stalnim cijenama: bruto vrijednost

proizvodnje, intermedijarna potrošnja, dodana vrijednost, agregati raščlanjeni

po djelatnostima. Prema rashodnoj metodi u tekućim i stalnim cijenama: izdaci

za konačnu potrošnju kućanstava, države i neprofitnih ustanova koja služe

kućanstvima (NPUSK), bruto investicije u fiksni kapital, promjena zaliha, izvoz

i uvoz roba i usluga. Prema dohodovnoj metodi u tekućim cijenama: sredstva

zaposlenih, porezi i subvencije na proizvodnju i uvoz te bruto poslovni višak i

mješoviti dohodak.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i publiciraju na temelju Uredbe (EU) br.

549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Godišnji nacionalni računi imaju važnu ulogu za ekonomske analize te vođenje

ekonomskih i monetarnih politika. Podaci godišnjih nacionalnih računa koriste

se pri izradi brojnih pokazatelja poput strukturnih pokazatelja, indeksa održivog

razvoja i analiza produktivnosti.

61


Tromjesečni nacionalni računi osnovni agregati: bruto domaći proizvod

Tromjesečni bruto domaći proizvod prema osnovnim kategorijama izdataka i

područjima djelatnosti NKD-a 2007.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i publiciraju na temelju Uredbe (EU) br.


Tromjesečni bruto domaći proizvod upućuje na kratkoročna gospodarska

kretanja, dok je osnovna svrha izračun realne stope rasta.

Tromjesečni nacionalni računi imaju važnu ulogu za ekonomske analize te

vođenje ekonomskih i monetarnih politika.





ekonomske politike. Potpunom primjenom Eurostatova transmisijskog

programa u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja



unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja

konzistentnosti podataka svih institucija uključenih u hrvatski statistički

sustav, a koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se

koriste podacima iz područja makroekonomskih statistika

prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s novim

zahtjevima omogućit će primjenu nove metodologije iz područja

makroekonomskih statistika uz istodobno povećanje financijske

učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja izvještajnih

jedinica


opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih

mjera

62


izrada makroekonomskih modela za analizu različitih aspekata

proizvodnje, potrošnje, produktivnosti i drugih obilježja ukupnog

gospodarstva RH i pojedinih djelatnosti

omogućavanje izrade ekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

Vlada RH i Hrvatski sabor



Europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

akademska zajednica

analitičari


mediji

MODUL 2.01.04 Tablice ponude i uporabe i input-output tablice



Tablice ponude i uporabe te iz njih izvedene input-output tablice pružaju

jedinstveni okvir koji objedinjava tri metode izračuna bruto domaćeg

proizvoda: proizvodnu, dohodovnu i rashodovnu. Sučeljavajući raznovrsne

izvore prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.) te prema

Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD 2015.), sustav tablica ponude i

uporabe osigurava uzajamnu konzistentnost tri metode bruto domaćeg

proizvoda. Izrađuju se na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog


Tablice ponude i uporabe sadržavaju godišnje podatke o strukturama:

proizvodnje i intermedijarne potrošnje, dohodaka ostvarenim u nacionalnom

63


gospodarstvu te konačnim upotrebama proizvedenih i uvezenih proizvoda.

Kompilacija tablica ponude i uporabe provodi se prema konceptima tekućih i

stalnih cijena.


unaprjeđenje sustava tablica ponude i uporabe podrazumijeva

kontinuiran rad na prilagodbi administrativnih izvora podataka za

potrebe kompilacije nacionalnih računa, razvoj kvalitete izvora podataka

iz baznih statistika (strukturno-poslovne, poljoprivredne i društvene)

kao i razvoj sustava praćenja tijekova dobara u nacionalnom

gospodarstvu

suradnja i institucionalna koordinacija svih povezanih sektora unutar

Državnog zavoda za statistiku te ostalih institucija koje čine Hrvatski

statistički sustav

poboljšanje statističkog praćenja transakcija povezanih s procesima

ekonomske globalizacije u svrhu poboljšanja kvalitete sustava tablica

ponude i uporabe

razvojem sustava tablica ponude i uporabe stvaranje preduvjeta za

vjerodostojnu izradu satelitskih računa ključnih sektora nacionalnog

gospodarstva kao što su: turizam, zaštita okoliša, energetika i zdravstvo


uvid u strukturna obilježja nacionalnog gospodarstva: sastav

proizvodnje i intermedijarne potrošnje domaćih proizvođača, raspodjela

dohotka prema funkcionalnim obilježjima te sastav konačnih upotreba

domaćih i uvezenih proizvoda

uvid u veličinu uvozne komponente ukupne ponude i upotrebe u

nacionalnom gospodarstvu

na temelju izvedenih input-output tablica izrada matrice potpunih

zahtjeva koja čini temeljnu komponentu ekonomskih modela opće

ravnoteže

podloga za donošenje mjera industrijske politike i praćenje učinaka tih

mjera

64


podloga za izradu procjene ekoloških učinaka, učinaka turističke

potrošnje te ostalih učinaka ekonomskih šokova

GLAVNI KORISNICI

nositelji ekonomske politike Hrvatske: Vlada RH, HNB

nositelji europske ekonomske politike i Europskoga statističkog sustava:

Eurostat, Europska komisija, istraživački instituti unutar institucija

Europske unije

akademska zajednica



analitičari

mediji

šira zainteresirana javnost

MODUL 2.01.05 Regionalni računi



Regionalni računi pružaju godišnje informacije o bruto domaćem proizvodu i

bruto dodanoj vrijednosti u tekućim cijenama na razini NKPJS-a - 2. razine i

županija. Također prikazuju podatke o regionalnim bruto investicijama u fiksni

kapital i regionalnim računima kućanstava. Bruto investicije u fiksni kapital

mjere investicije rezidentnih proizvodnih jedinica u regiji. Regionalni računi

kućanstava predstavljaju regionalnu raščlambu odgovarajućih računa na

nacionalnoj razini. Cilj im je mjerenje primarnoga i raspoloživog dohotka

kućanstava koji nastaje nakon transakcija sekundarne raspodjele u određenoj

regiji. Regionalni računi izrađuju se na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013


65


Regionalni računi osiguravaju podatke prema djelatnostima i proizvodnim

aktivnostima te o primarnim i raspoloživim dohocima kućanstava. Ostvarena

dodana vrijednost zbog postojanja procesa primarne i sekundarne distribucije

dohotka nužno ne implicira stvaranje i raspodjelu dohotka u istoj regiji, a

regionalna distribucija BDP-a po stanovniku ne znači nužno i jednaku

regionalnu distribuciju blagostanja, mjerenog ukupnim regionalnim

raspoloživim dohotkom kućanstava.


istraživanje i analiza novih izvora podataka u cilju unaprjeđenja

kvalitete statistike regionalnih računa. U tom smislu potrebno je daljnje

poticanje suradnje između Državnog zavoda za statistiku i drugih

institucija unutar statističkog sustava

aktivnosti usmjerene na ostvarenje kompletnog obuhvata Eurostatova

transmisijskog programa koji uključuje i razvoj novih proizvoda u

okviru transmisijskog programa, kao što je regionalni BDP u stalnim

cijenama

skraćivanje rokova objavljivanja podataka u Republici Hrvatskoj


pokazatelj proizvodnje i gospodarskog razvoja regije i županije


mjera

za potrebe izračuna bruto domaćeg proizvoda po paritetu kupovne moći

kojim je omogućena usporedba po regijama država članica EU-a koje se

koriste drugim valutama i u kojima su cjenovne razine drukčije

osnova za dodjelu sredstava u skladu s kohezijskom politikom EU-a

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Cohesion_policy

66


GLAVNI KORISNICI


europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka



akademska zajednica

analitičari


mediji


Tema 2.02 Tromjesečni računi

MODUL 2.02.01 Tromjesečni sektorski računi



Izračun tromjesečnih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima

obuhvaća izračun računa proizvodnje, račun primarne raspodjele dohotka, račun

sekundarne raspodjele dohotka, račun uporabe dohotka i kapitalni račun po

institucionalnim sektorima te usklađuje nefinancijske i financijske račune

institucionalnih sektora. Rezultat izračuna jesu izravnavajuće stavke koje

predstavljaju mjere ekonomskog uspjeha kao što su: dodana vrijednost,

poslovni višak, raspoloživi dohodak, štednja i neto uzajmljivanje/neto

pozajmljivanje.

Pravna osnova za provođenje aktivnosti je Uredba (EU) br. 549/2013

Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba (EZ) br. 1221/2002 Europskog

parlamenta i Vijeća te Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96.

67



rad na razvoju i poboljšanju metodologije izrade sektorskih računa

aktivnim sudjelovanjem u radnoj skupini Eurostata i Europske centralne

banke o tromjesečnim europskim računima po institucionalnim

jedinicama




ili se njima koriste makroekonomske statistike


izrada pokazatelja za analizu produktivnosti i statistike ekonomskog

rasta koji omogućuju izradu pokazatelja za niz strateških dokumenata

Komisije o konkurentnosti, makroekonomskog nadzora (EDP

notifikacije – procedura u slučaju prekomjernog deficita, Postupak u

slučaju makroekonomskih neravnoteža – MIP, Europski semestar)

podloga za donošenje ekonomske politike

omogućavanje izrade ekonomskih prognoza i projekcija

GLAVNI KORISNICI


Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka


akademska zajednica

analitičari


68


Tema 2.03 Monetarne i financijske statistike

MODUL 2.03.01 Financijski računi – metodologija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Razvoj i primjena metodologije financijskih računa svih institucionalnih sektora

prema financijskim instrumentima u skladu s odredbama Uredbe (EU) br.

549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te transmisijskog programa ESA-e, uz

korištenje priručnika i drugog zakonskog okvira EU-a (Priručnik o izvorima i

metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama

za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i

dugu 2016.).


kontinuirano unaprjeđenje metodološkog okvira statistike godišnjih

financijskih računa

MODUL 2.03.02 Financijski računi – podaci



Godišnji financijski računi

Financijski računi prikazuju stanja, transakcije, cjenovne i tečajne promjene te

ostale promjene u obujmu imovine po pojedinim financijskim instrumentima

između sektora nacionalne ekonomije te nacionalne ekonomije i ostatka svijeta.

Godišnji financijski računi imaju važnu ulogu u ekonomskim analizama i

analizama financijske stabilnosti, vođenju ekonomskih i monetarnih politika, te

69


provedbi ostalih mjera i procedura na razini EU-a. Postupak izrade godišnjih

financijskih računa sastoji se od prikupljanja i kontrole ulaznih podataka,

njihove kompilacije i objavljivanja u skladu s odredbama Uredbe (EU) br.

549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te korištenje priručnika i drugog

zakonskog okvira EU (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje

financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne

financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).


kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike godišnjih financijskih

računa

unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućivanja

konzistentnosti podataka svih institucija nositelja službene statistike


ili se koriste podacima koji su potrebni pri izradi godišnjih financijskih

računa

korištenje i prilagodba administrativnih izvora podataka za potrebe

izrade godišnjih financijskih računa u skladu s izvještajnim zahtjevima

EU-a doprinijet će očekivanom povećanju učinkovitosti statističkog

sustava i smanjenju opterećenja izvještajnih jedinica


službeni pokazatelj stanja i transakcija financijskom imovinom i

obvezama, neto bogatstva i neto pozajmljivanja/zaduživanja po

institucionalnim sektorima

izrada makroekonomskih modela i ekonomskih prognoza

analiza financijske stabilnosti RH

podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih

učinaka

70


GLAVNI KORISNICI



Europska komisija, Europska središnja banka, ostale europske institucije


akademska zajednica


mediji


MODUL 2.03.03 Monetarni i financijski pokazatelji



Monetarna i financijska statistika bavi se prikupljanjem, obradom i

objavljivanjem statističkih pokazatelja kamatnih stopa, tečajeva, monetarnih

agregata kao krivulja prinosa i bilančnih informacija i sl. Podaci se redovito

učitavaju na Eurostaove internetske stranice i koriste se za izradu različitih

statističkih Eurostatovih publikacija. U skladu s odredbama Kompendija

statističkih zahtjeva Eurostata za 2016., obveznik izvještavanja Eurostata jest

ESB. HNB će dostavljati ESB-u predmetne podatke u skladu s izvještajnim

zahtjevima ESB-a, čime će ujedno biti ispunjen Eurostatov izvještajni zahtjev.


kontinuirano praćenje izvještajnih zahtjeva ESB-a u domeni monetarne i

financijske statistike i daljnji razvoj izvještajnih sustava u skladu s

promjenama i nadopunama zahtjeva ESB-a, čime će ujedno biti

ispunjeni i Eurostatovi izvještajni zahtjevi

71


kontinuirano unaprjeđenje kvalitete podataka s ciljem izrade dodatnih

pokazatelja za potrebe praćenja stabilnosti financijskog sustava, analize

kretanja iz područja monetarne politike te supervizije poslovanja

kreditnih institucija

kontinuirano unaprjeđenje informacijskih sustava s ciljem njihove

integracije, daljnjeg razvoja baza podataka te automatizacije poslovnih

procesa


pokazatelji kretanja aktivnosti financijskog sustava

podloga za praćenje stabilnosti financijskog sustava

podloga za donošenje mjera monetarne politike i praćenje učinaka tih

mjera


podloga za obavljanje supervizije poslovanja kreditnih institucija

GLAVNI KORISNICI

ministarstva i državna tijela, npr. Ministarstvo financija, Državni zavod

za statistiku

europske i međunarodne institucije, npr. Europska središnja banka,

Europska komisija, Međunarodni monetarni fond

analitičari financijskih institucija i financijskih tržišta


akademska zajednica

mediji


72


Ostale teme 2.03 N iz područja monetarnih i

financijskih statistika za nacionalne potrebe

MODUL 2.03.N.1 iz područja financijskih računa – podaci za

nacionalne potrebe – Tromjesečni financijski računi svih sektora za

ESB – podaci



Tromjesečni financijski računi svih sektora za ESB

Tromjesečni financijski računi svih sektora za ESB prikazuju stanja,

transakcije, cjenovne i tečajne promjene te ostale promjene u obujmu imovine

po pojedinim financijskim instrumentima između sektora nacionalne ekonomije

te nacionalne ekonomije i ostatka svijeta. Oni imaju važnu ulogu u ekonomskim

analizama i analizama financijske stabilnosti, vođenju ekonomskih i monetarnih

politika, kao i provedbi ostalih mjera i procedura na razini EU-a. Postupak

izrade tromjesečnih financijskih računa svih sektora za ESB sastoji se od

prikupljanja i kontrole ulaznih podataka, njihove kompilacije i objavljivanja u

skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa

Zajednice (ESA 2010) te Smjernicama Europske središnje banke

(ECB/2013/24) od 25. srpnja 2013. o statističkim izvještajnim zahtjevima

Europske središnje banke u području tromjesečnih financijskih računa, uz

korištenje priručnika i drugog zakonskog okvira EU-a (Priručnik o izvorima i

metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama

za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i

dugu 2016.).

73



kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike tromjesečnih financijskih

računa svih sektora za ESB




ili se koriste podacima koji su potrebni pri izradi tromjesečnih

financijskih računa


izrade tromjesečnih financijskih računa u skladu s izvještajnim

zahtjevima ESB-a doprinijet će očekivanom povećanju učinkovitosti

statističkog sustava i smanjenju opterećenja izvještajnih jedinica


izrada službenih tromjesečnih pokazatelja stanja i transakcija

financijskom imovinom i obvezama, neto bogatstva i neto

pozajmljivanja/zaduživanja po institucionalnim sektorima u skladu s

izvještajnim zahtjevima ESB-a


analiza financijske stabilnosti Republike Hrvatske


učinaka

GLAVNI KORISNICI

Europska središnja banka, Europska komisija i ostale europske

institucije




akademska zajednica

74



mediji


Tema 2.04 Statistika javnih financija

MODUL 2.04.01 Statistika javnih financija ─ metodologija



Cilj ovog modula jest implementirati metodološki okvir za statistiku javnih

financija u skladu s Eurostatovim priručnicima, smjernicama i uputama te

sudjelovanje u metodološkim raspravama na radnim sastancima i radnim

skupinama koje organizira Eurostat.

Kontinuirano unaprjeđenje metoda i načina izračuna prema propisanoj

metodologiji.

Pravna osnova za provedbu istraživanja jest Uredba Europskog parlamenta

(EU) br. 549/2013, Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća

te Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001.


kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i kvalitete statistike

nacionalnih računa radi osiguranja podatkovne osnovice potrebne za

praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike.

Potpunom primjenom transmisijskog programa Eurostat-a u pogledu

obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja omogućit će se

usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s ostalim zemljama

članicama EU-a

75


kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i podizanju kvalitete

statistike nacionalnih računa koja je podloga podacima za prikaz

ekonomskih aktivnosti države i statističkih podataka o javnim

financijama

prilagodba administrativnih izvora podataka prema novim zahtjevima

osigurat će primjenu relevantne metodologije iz područja

makroekonomskih statistika povećanjem financijske učinkovitosti

statističkog sustava i smanjenjem opterećenja za izvještajne jedinice




ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama

MODUL 2.04.02 Statistika javnih financija – podaci

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku,



Prijem ulaznih podataka, njihova obrada i izračun te objavljivanje statistike

nefinancijskih i financijskih računa države uključujući detaljnu razradu poreza i

socijalnih doprinosa te raspodjelu rashoda države prema klasifikaciji COFOG.

Integrirane tablice godišnje statistike državnih financija obračunavaju se,

proizvode te šalju u Eurostat dva puta na godinu. Tromjesečni nefinancijski i

financijski računi šalju se svakog tromjesečja dok se detaljna razrada poreza i

socijalnih doprinosa te raspodjela rashoda države prema klasifikaciji COFOG

šalju jedanput na godinu.

Pravna osnova za provođenje istraživanja je Uredba (EU) br. 549/2013

Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog

parlamenta i Vijeća te Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br.

400/2009.

76


Tromjesečni podaci o financijskim računima i dugu opće države

(Tromjesečni financijski računi i dug opće države (Maastrichtški dug))

Tromjesečni financijski računi i dug opće države imaju važnu ulogu za

ekonomske analize, vođenje ekonomskih i monetarnih politika, kao i provedbu

ostalih mjera i procedura na razini EU-a. Postupak izrade tromjesečnih

financijskih računa i pokazatelja duga opće države sastoji se od prikupljanja i

kontrole ulaznih podataka, kompilacije te objavljivanja podataka u skladu s

odredbama Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe

Vijeća (EZ) br. 479/2009, uz korištenje priručnika i drugog zakonskog okvira

EU (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa,

Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće

države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).



statistike nacionalnih računa kao podloge podacima za prikaz


financijama

potpuna implementacija Eurostatova transmisijskog programa u cilju

usporedbe pokazatelja javnih financija s ostalim zemljama članicama

EU-a i njihove pravodobnog objavljivanja

prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s relevantnom

metodologijom iz područja javnih financija uz povećanje učinkovitosti

statističkog sustava i smanjenje opterećenja za izvještajne jedinice




ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama

kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike tromjesečnih financijskih

računa i duga opće države

77


unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućivanja



ili se koriste podacima koji su potrebni pri izradi tromjesečnih

financijskih računa i duga opće države


izrade tromjesečnih financijskih računa i duga opće države u skladu s

izvještajnim zahtjevima EU doprinijet će očekivanom povećanju

učinkovitosti statističkog sustava i smanjenju opterećenja izvještajnih

jedinica




mjera


pokazatelji ekonomske aktivnosti opće države – prihoda i izdataka,

manjkova ili viškova, financiranja, ostalih ekonomskih tijekova i bilance

stanja

prikaz statističkih podataka o javnim financijama

prikaz temeljnih agregata opće države

detaljna razrada poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti

službeni pokazatelj tromjesečnog deficita i duga opće države



učinaka

GLAVNI KORISNICI



akademska zajednica

78



analitičari


mediji



MODUL 2.04.03 Statistika javnih financija – metodologija II



Cilj ovog modula jest implementirati metodološki okvir za statistiku javnih

financija – područje izrade fiskalnog izvješća u skladu s Eurostatovim

priručnicima, smjernicama i uputama u suradnji s Hrvatskom narodnom

bankom uključujući davanje mišljenja na pojedine specifične metodološke

slučajeve koje inicira Eurostat.

Pravna osnova su Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96, Uredba (EU) br. 549/2013

Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96, Uredba (EZ)

br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba (EZ) br. 1392/2007 i

Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009.





financijama te izrade fiskalnog izvješća

potpuna implementacija Eurostatovog transmisijskog programa u cilju

usporedbe pokazatelja javnih financija i podataka iz fiskalnog izvješća s

ostalim zemljama članicama EU-a i njihova pravodobnog objavljivanja

79


prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s relevantnom

metodologijom iz područja javnih financija i fiskalnog izvješćivanja uz

povećanje učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja za

izvještajne jedinice




ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama i iz fiskalnog

izvješćivanja

Ostale teme 2.04 N iz područja statistika javnih

financija za nacionalne potrebe

MODUL 2.04.N.1 Financijski izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija


Sustav financijskog izvještavanja za proračune te proračunske i

izvanproračunske korisnike reguliran je Zakonom o proračunu (Narodne

novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i Pravilnikom o financijskom izvještavanju u

proračunskom računovodstvu (Narodne novine, br. 3/15, 93/15, 135/15, 2/17 i

28/17). Baza ovih podataka, koji se prikupljaju u ime i za račun Ministarstva

financija, osim što se koristi za administrativne svrhe, služi također i kao izvor

podataka za nacionalne račune, objavljivanje i dostavu podataka u vezi s

proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici te kao izvor

podataka o transakcijama i stanjima za glavninu sektora opće države u smislu

definicije sektora prema metodologiji ESA-e 2010.

80



kontinuirano osiguravanje primjerenosti sadržaja, oblika i periodičnosti

izvještaja kao izvora podataka za statističke potrebe, u okvirima

ispunjavanja primarne administrativne namjene izvještaja i uz

izbjegavanje prekomjernog opterećenja izvještajnih jedinica


izvor podataka o transakcijama i stanjima za glavninu sektora opće

države definiranog u smislu metodologije ESA-e 2010., za nacionalne

račune, objavljivanje i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom

i druge namjene u službenoj statistici.

GLAVNI KORISNICI

Državni zavod za statistiku



MODUL 2.04.N.2 Izvještaji o vlastitim prihodima i primicima

državnoga, županijskih i gradskih/općinskih proračuna te o uplati i

rasporedu zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i

trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za

druge javne potrebe


81



Podaci iz platnog prometa o naplaćenim prihodima, u skladu s Naredbom o

načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za

financiranje drugih javnih potreba važećom za određenu godinu, iskazuju se u

skupu izvještaja s mjesečnom učestalošću, među kojima su najvažniji izvještaji

o vlastitim prihodima i primicima državnoga, županijskih i gradskih/općinskih

proračuna (Izvještaj P-1) te o uplati i rasporedu prihoda proračuna, određenih

ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i prihoda za

druge javne potrebe (Izvještaj P-2).


kontinuirano održavanje usklađenosti izvještaja s važećim Naredbama


izvor podataka o prihodima za izradu nacionalnih računa koji osigurava

podrobnu analitičku razradu po vrstama prihoda i informacije o

mjesečnoj dinamici prihoda za izračun vremenske prilagodbe novčanoga

tijeka

GLAVNI KORISNICI:



MODUL 2.04.N.3 Financijski izvještaji neprofitnih organizacija


82


KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija (Narodne novine, broj 121/14), Pravilnika o izvještavanju u

neprofitnom računovodstvu i Registra neprofitnih organizacija (Narodne

novine, broj 31/15) reguliran je sustav financijskog izvještavanja za neprofitne

organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo, kao i za neprofitne organizacije

koje vode jednostavno knjigovodstvo. Baza ovih podataka koji se prikupljaju u

ime i za račun Ministarstva financija, osim što se koristi za administrativne

svrhe, služi također i kao izvor podataka za nacionalne račune, objavljivanje i

dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj

statistici te kao izvor podataka o transakcijama i stanjima za sektor neprofitnih

ustanova koje služe kućanstvima i za dio sektora opće države, u smislu

definicije sektora prema metodologiji ESA-e 2010.


kontinuirano osiguravanje primjerenosti sadržaja, oblika i periodičnosti

izvještaja kao izvora podataka za statističke potrebe, u okvirima

ispunjavanja primarne administrativne namjene izvještaja i uz

izbjegavanje prekomjernog opterećenja izvještajnih jedinica


izvor podataka za nacionalne račune, objavljivanje i dostavu podataka u

vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici, o

transakcijama i stanjima za sektor neprofitnih ustanova koje služe

kućanstvima i za dio sektora opće države, u smislu definicije sektora

prema metodologiji ESA-e 2010.

GLAVNI KORISNICI




83


MODUL 2.04.N.4 Podaci u vezi s proračunskim okvirom država članica

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija, Državni

zavod za statistiku


Podaci po novčanom tijeku najmanje o ukupnom rezultatu, ukupnim prihodima

i ukupnim rashodima (mjesečno za podsektore središnje države i socijalnih

fondova, tromjesečno za podsektor lokalne države) i vezna tablica tih podataka

prema standardu ESA 2010 – objavljivanje na jedinstvenoj mrežnoj stranici

(nositelj je Ministarstvo financija); praćenje i objavljivanje podataka na

godišnjoj razini o potencijalnim obvezama države (državna jamstava,

nenaplativi zajmovi), o obvezama iz djelovanja javnih poduzeća i o udjelu

države u kapitalu poduzeća, kao i dodatno podataka o javno-privatnim

partnerstvima koje zahtijeva Eurostat, na način koji je utvrdio Eurostat i DG

ECFIN – dio objavljuje i Eurostat (nositelj je Državni zavod za statistiku).


daljnje kontinuirano održavanje dinamike objavljivanja i usklađenosti

metodologije sa zahtjevima Europske komisije/Eurostata


osiguranje javne dostupnosti osnovnih fiskalnih podataka s visokom

učestalošću objavljivanja

osiguranje javne dostupnosti podataka o potencijalnim obvezama države

i sličnim činiteljima relevantnima za proračunski okvir

84


GLAVNI KORISNICI

mediji

šira javnost

Europska komisija i Eurostat

Tema 2.05 Određivanje vlastitih sredstava

MODUL 2.05.01 Određivanje vlastitih sredstava iz BND-a



Cilj ovog modula jest osigurati analizu, usporedivost, pouzdanost i obuhvatnost

bruto nacionalnog dohotka (BND) zemalja članica radi određivanja vlastitih

sredstava EU-a prema Uredbi Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003. To se radi

na temelju dostave opisa izvora i metoda primijenjenih pri kompilaciji BND-a i

BDP-a, čiji se podaci redovito šalju u Eurostat. Cilj je i izračunati ponderiranu

stopu PDV-a po stopama PDV-a godine n-1 na temelju osnovica PDV-a iz n-3.

Navedene podatke kontinuirano verificiraju Eurostat i DG Budget.




statističkih podataka o bruto domaćem proizvodu i bruto nacionalnom

dohotku



makroekonomskih statistika uz istodobno povećanje financijske

učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja izvještajnih

jedinica

85





ekonomske politike. Potpunom primjenom Eurostatova transmisijskog

programa u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja



osiguranje pravodobnih izračuna potrebnih za kompilaciju bruto

nacionalnog dohotka




mjera


GLAVNI KORISNICI




Europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

analitičari


MODUL 2.05.02 Praćenje vlastitih sredstava iz poreza na dodanu

vrijednost (PDV-a)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija, Državni

zavod za statistiku

86


KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Za potrebe izračuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije

po osnovi poreza na dodanu vrijednost utvrđuje se osnovica za vlastita sredstva

od poreza na dodanu vrijednost. Primici od PDV-a država članica prilagođuju

se detaljnim podacima nacionalnih računa kako bi se ispravila činjenica da

harmonizirana pravila Europske unije nisu u potpunosti primijenile sve zemlje

članice (različite stope i obuhvat oporezovanih proizvoda). U Republici

Hrvatskoj svake godine izračun prosječne ponderirane stope PDV-a i osnovice

za vlastita sredstva iz PDV-a obavlja Državni zavod za statistiku na temelju

nacionalnih računa, dok Ministarstvo financija izrađuje Izvješće o osnovici za

vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost na temelju kojega izvršava

uplate u proračun EU-a. Eurostat detaljno provjerava izračuna osnovice za

vlastita sredstva iz PDV-a.

Opće uprave Europske komisije DG BUDG i DG TAXUD provjeravaju i

koriste ove podatke za fiskalne svrhe.

Navedena aktivnost temelji se na Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89.


rad s Eurostatom i Europskom komisijom na kontinuiranom

unaprjeđenju praćenja vlastitih sredstava iz PDV-a

kontinuirana suradnja i institucionalna koordinacija svih institucija

relevantnih za funkcioniranje hrvatskog poreznog sustava: Ministarstva

financija uključujući Poreznu upravu i Carinsku upravu, Državnog

zavoda za statistiku te ostalih institucija

kontinuirano osiguravanje pravodobnih izračuna prosječne ponderirane

stope PDV-a i osnovice za vlastita sredstva iz PDV-a te izrade Izvješća

o osnovici za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost

87



za potrebe izračuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske

unije po osnovi poreza na dodanu vrijednost, pomoću utvrđivanja

prosječne ponderirane stope PDV-a i osnovice za vlastita sredstva od

PDV-a

uvid u strukturna obilježja prihoda od PDV-a prema raznim razinama

agregacije Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD 2015.) za

svrhu utvrđivanja stopa PDV-a primijenjenih na kupnju proizvoda i

usluga u nacionalnom gospodarstvu

GLAVNI KORISNICI


Europska komisija

Tema 2.06 Cijene

MODUL 2.06.01 Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena



Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena mjeri se promjena u razini cijena

dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili plaćaju

kućanstva te čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih

prema harmoniziranom pristupu i posebnom skupu definicija. Istraživanje se

provodi na temelju Uredbe (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama je

pokazatelj je u kojem se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u

88


tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. u vremenu. Istraživanje

se provodi na temelju Uredbe Komisije (EU-a) br. 119/2013.


kontinuirano će se pratiti promjene relevantnog EU zakonodavstva, kao

i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija indeksa

stanovanja s europskim statističkim sustavom




osiguravanje usporedive mjere inflacije sa zemljama Europske unije

izračun utjecaja promjene poreznih stopa na promjene cijena uz

pretpostavku da su promjene u poreznim stopama primijenjene

trenutačno i u potpunosti

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica

analitičari


mediji



MODUL 2.06.02 Prostorna usporedivost cijena


89



ECP (europski program usporedbe cijena) pokrenut je 1980. s ciljem usporedbe

cijena i razine BDP –a između članica Europske unije i članica OECD-a. Da bi

ta usporedba bila moguća potrebno je bruto domaći proizvod različitih zemalja i

valuta izraziti zajedničkom valutom kako bi se dobila jedinstvena razina cijene.

Eurostat i OECD upravo tu usporedivost provode projektom PPP-a (paritet

kupovne moći). Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u projektu od 1993. u

raznim radnim skupinama.

Eurostat je nadležna institucija za godišnji obračun i diseminaciju PPP-a za 37

europskih zemalja. To uključuje 28 zemalja članica EU, tri članice EFTE

(Island, Norveška i Švicarska), pet zemalja sa statusom kandidata za članstvo u

EU (Crna Gora, Srbija, Makedonija, Turska i Albanija) te Bosnu i Hercegovinu

sa statusom potencijalnog kandidata.

Pravna osnova projekta utvrđuje se Uredbom (EZ) br. 1445/2007 Europskog



proučavanje i praćenje međunarodnih i nacionalnih metodologija i

standarda te nacionalnog zakonodavstva vezanog za poslove odjela,

razvoj metodologija, uvođenje i primjena međunarodnih statističkih

standarda, stručno sudjelovanje u radu na projektima, kontinuirano

stručno usavršavanje, aktivno sudjelovanje na radnim sastancima itd.




izračun pariteta kupovne moći od najnižih razina agregacije podataka do

BDP-a po paritetu kupovne moći

međunarodna usporedivost ekonomskog blagostanja zemalja s ciljem

transparentne raspodjele financijskih sredstava iz strukturnih fondova

makro i mikro analize međunarodnih organizacija i nacionalnih instituta

90


u svrhu komparativnih analiza, kao i za računanje regionalnih i sub-

regionalnih agregata te indeksa rasta

GLAVNI KORISNICI

međunarodne organizacije (UN, OECD, EU)

banke

državne agencije

javne i privatne kompanije


akademska zajednica

mediji

pojedinci

MODUL 2.06.03 Statistika stanovanja



Indeks cijena stambenih nekretnina mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih

objekata koja su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi

upotrebe, a vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu. Pravna osnova za

izračun i dostavu podataka indeksa cijena stambenih nekretnina definirana je

Uredbom Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013.


kontinuirano će se pratiti promjene relevantnog zakonodavstva EU-a,

kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija

indeksa stanovanja s europskim statističkim sustavom

91



s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja iz

područja statistike stanovanja


mjerenje kretanja tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila

kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe

GLAVNI KORISNICI

analitičar


mediji



Ostale teme 2.06 N iz područja statistike cijena za

nacionalne potrebe

MODUL 2.06.N.1 Indeks potrošačkih cijena



Indeks potrošačkih cijena odražava promjene u razini cijena dobara i usluga

koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno

stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Podaci o maloprodajnim

cijenama prikupljaju se na temelju reprezentativne košarice dobara i usluga.

Cijene prikupljaju snimatelji cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih

mjesta na devet geografskih lokacija.

92




kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj indeksa potrošačkih

cijena




osiguravanje opće mjere inflacije u nacionalnim okvirima

očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za

indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i sl.)

osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i

drugih statističkih serija

za analitičke svrhe

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica

analitičari


mediji


međunarodne institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja

banka, Međunarodni monetarni fond

93


Tema 2.07 Statistika robne razmjene Republike

Hrvatske s inozemstvom

MODUL 2.07.01 Statistika robne razmjene s inozemstvom



Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest

INTRASTAT obrazac kojim izvještajne jedinice izvješćuju o primicima i/ili

otpremama na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi ili

napušta teritorij Republike Hrvatske. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni

subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene

s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određenoga za izvještajnu

godinu.

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno

državama nečlanicama EU-a, jesu Jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i

uvozu robe. Državni zavod za statistiku dobiva od Carinske uprave kontrolirane

Jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova. Poštujući osnovne

metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za

statistiku prikupljene podatke iz sustava INTRASTAT (robna razmjena s

državama članicama EU-a) i sustava EXTRASTAT (robna razmjena s državama

nečlanicama) statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne

razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.

Pravna osnova za INTRASTAT proizlazi iz sljedećih temeljnih propisa: Uredbe

(EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o

statistici Zajednice i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage,

Uredbe (EZ) br. 222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o

izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004 te Uredbe (EU) br. 659/2014 Europskog

parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004.

Pravna osnova za EXTRASTAT proizlazi iz sljedećih temeljnih propisa: Uredbe

(EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009., Uredbe

(EU) 2016/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni

94


Uredbe (EZ) br. 471/2009 i Uredbe Komisije (EU) 2016/2119 оd 2. prosinca

2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te

Uredbe Komisije (EU) br. 113/2010.

Osim navedenih temeljnih uredbi, aktivnosti INTRASTAT i EXTRASTAT

statistike temelje se na brojnim provedbenim uredbama.


kontinuirano unaprjeđivanje i usklađivanje sa EU standardima u

području statistike robne razmjene s inozemstvom te kontinuirano

unaprjeđenje kvalitete statističkih podataka uz istovremeno smanjenje

opterećenja izvještajnih jedinica za INTRASTAT

provođenje EU projekata čiji su ciljevi pojednostavljenje sustava

INTRASTAT i smanjenje opterećenja za izvještajne jedinice. U tu svrhu

nužno je u suradnji s Ministarstvom financija, Carinskom upravom

žurno provesti sve operativne aktivnosti vezane uz prikupljanje novih

statističkih varijabli za tok robe OTPREME te unaprjeđenje

informacijskog sustava INTRASTAT za prikupljanje, obradu i analizu

INTRASTAT podataka

razmjena mikro podataka s državama članicama EU na razini poslovnih

subjekata u cilju pojednostavljenja INTRASTAT izvještavanja,

unaprjeđenja kvalitete i učinkovitosti europske i nacionalne statistike

nastavak rada na unaprjeđenju povezivanja detaljnih demografskih

podataka o poslovnim subjektima s podacima o obilježjima poslovnih

subjekata u Republici Hrvatskoj, koji sudjeluju u robnoj razmjeni s

inozemstvom

provođenje aktivnosti na modernizaciji i unaprjeđenju obrade i

diseminacije, te unaprjeđenju kvalitete podataka statistike robne

razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom

razvoj i kontinuirano unaprjeđivanje koje se propisuje uredbama EU-a

vezanima za područje robne razmjene s inozemstvom te njihovim

izmjenama i dopunama

95



osnovni izvor informacija za brojne institucije koje kreiraju gospodarsku

politiku

omogućavanje državnim tijelima da pripremaju multilateralne i

bilateralne pregovore

pružanje informacija o smanjenju odnosno povećanju materijalnih

resursa zemlje te o sudjelovanju naše zemlje u međunarodnoj podjeli

rada

izrada platne bilance i nacionalnih računa zemlje, izračun bruto

domaćeg proizvoda i analiza gospodarskog ciklusa


GLAVNI KORISNICI




Hrvatska gospodarska komora

gospodarstvenici


međunarodne institucije i organizacije, npr. UNSD, IMF, WTO, OECD


mediji


96


Tema 2.08 Međunarodna razmjena usluga i bilanca

plaćanja

MODUL 2.08.01 Platna bilanca



Platna bilanca Republike Hrvatske sistematičan je prikaz vrijednosti

ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s nerezidentima u određenom

razdoblju (najčešće godina, tromjesečje ili mjesec). Platna bilanca sastavlja se

korištenjem rezultata statističkih istraživanja koja provodi Hrvatska narodna

banka, administrativnih izvora podataka te izvješća o robnoj razmjeni s

inozemstvom i statističkih registara Državnog zavoda za statistiku.

Metodološki okvir za sastavljanje platne bilance propisan je Priručnikom za

sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (6. izdanje, MMF,

2009.), Uredbom (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća,

Smjernicom Europske središnje banke od 9. prosinca 2011. o statističkim

izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike

(preinačena) (ESB/2011/23), BOP Vademecumom (Eurostat), OECD

referentnom definicijom inozemnih izravnih ulaganja (4. izdanje, OECD,

2008.) te Priručnikom o statistici međunarodne trgovine uslugama 2010. (UN).


kontinuirano unaprjeđenje primjene međunarodno propisane

metodologije s ciljem poboljšanja kvalitete sastavljanja pojedinih

pozicija platne bilance

unaprjeđenje suradnje i koordinacije između HNB-a i drugih nositelja

službene statistike s ciljem pravodobne dostave metodološki usklađenih

podataka

kontinuirano ažuriranje uzoraka na kojima HNB provodi statistička

istraživanja kako bi se osigurala reprezentativnost populacije

97


kontinuirano usklađivanje metodologije s ciljem postizanja potpune

konzistentnosti između podataka platne bilance i statistike nacionalnih

računa

kontinuirano praćenje i usklađivanje s izvještajnim zahtjevima Europske

komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda


opći pokazatelji gospodarske aktivnosti u odnosima s inozemstvom

izrada makroekonomskih modela i pokazatelja


učinaka

izrade makroekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI





akademska zajednica


mediji



ostale međunarodne institucije, npr. Banka za međunarodna poravnanja

(BIS) i MMF

98


MODUL 2.08.02 Statistika inozemnih izravnih ulaganja



Statistika inozemnih izravnih ulaganja sastavni je dio statistike platne bilance i

stanja međunarodnih ulaganja. Podaci o inozemnim izravnim ulaganjima

prikazuju se prema komponentama ulaganja (vlasnička ulaganja, zadržana

dobit, dužnički instrumenti), zemljama ulagača/ulaganja i djelatnostima

rezidenata te podataka o portfeljnim ulaganjima (ulaganja u vlasnički kapital

koja se ne mogu klasificirati kao izravna ulaganja i ulaganja u dužničke

vrijednosne papire).

Tromjesečni statistički podaci o izravnim i portfeljnim ulaganjima izrađuju se u

skladu s metodologijom propisanom u Priručniku za sastavljanje platne bilance

i stanja međunarodnih ulaganja (6. izdanje, MMF, 2009.), BOP Vademecuma

(Eurostat), OECD-ovom referentnom definicijom inozemnih izravnih ulaganja

(4. izdanje, 2008.) te Uredbom (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i

Vijeća.


kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike inozemnih izravnih

ulaganja radi osiguranja podatkovne osnove potrebne za praćenje

gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike RH te agregiranje

podataka na razini EU-a



makroekonomskih statistika uz istodobno smanjenje opterećenja

izvještajnih jedinica

99



sastavljanje pozicija platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja

izvještavanje Europske komisije (Eurostat) o inozemnim izravnim

ulaganjima po zemljama i djelatnostima u skladu s Uredbom (EZ) br.


izrada makroekonomskih modela i pokazatelja

podloga za donošenje mjera promicanja inozemnih ulaganja i praćenje

njihovih učinaka


učinaka

GLAVNI KORISNICI


ministarstva i druga tijela državne uprave i lokalne samouprave


Hrvatska gospodarska komora

veleposlanstva

analitičari

mediji


MODUL 2.08.03 Međunarodna trgovina uslugama



Statistika međunarodne razmjene usluga sastavni je dio statistike platne bilance,

a proces sastavljanja provodi se statističkim istraživanjima Hrvatske narodne

100


banke te s pomoću terenskih istraživanja i ekonometrijskih modela (kod usluga

putovanja).

Metodološka osnova statistike međunarodne razmjene usluga propisana je

Priručnikom za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (6.

izdanje, MMF, 2009), BOP Vademecumom (Eurostat), Priručnikom o statistici

međunarodne trgovine uslugama (UN, 2010) te Uredbom (EZ) br. 184/2005



kontinuirano unaprjeđenje primjene međunarodno propisane

metodologije s ciljem poboljšanja obuhvata pojedinih pozicija usluga na

tekućem računu platne bilance

kontinuirano ažuriranje uzoraka na kojima HNB provodi statistička

istraživanja kako bi se osigurala reprezentativnost populacije

kontinuirano praćenje i usklađivanje s izvještajnim zahtjevima EU-a

opći pokazatelj kretanja aktivnosti u razmjeni usluga s inozemstvom

podloga za donošenje mjera podrške izvozu usluga i praćenje učinaka

tih mjera

omogućivanje izrade ekonomskih prognoza i makroekonomskih modela

GLAVNI KORISNICI



analitičari


mediji



101

Poglavlje III. − POSLOVNE STATISTIKE

Poglavlje III. ─ POSLOVNE STATISTIKE

Tema 3.01 Godišnje poslovne statistike

MODUL 3.01.01 Proizvodnja strukturnih poslovnih statistika



Strukturne poslovne statistike opisuju strukturu, izvođenje i učinak

gospodarskih djelatnosti, vrednovan u tržišnim cijenama, promatranjem

jedinica koje te djelatnosti obavljaju; osiguravaju informacije o prihodima i

rashodima, zaposlenosti, produktivnosti, nacionalnoj i regionalnoj

specijalizaciji, veličini poduzeća, investicijama, poslovnoj demografiji itd.

Svrha istraživanja o strukturnim statistikama poduzeća jest praćenje poslovanja

i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim

propisima i standardima strukturnih poslovnih statistika (Uredba (EZ) br.

295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća). Dobiveni pokazatelji omogućuju

analizu poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije te uvid u

tendencije poslovne demografije; osnova su za izradu tržišnih analiza i

donošenje poslovnih odluka te za izračun bruto domaćeg proizvoda i ocjenu

osnovnih makroekonomskih kategorija.


kontinuirana harmonizacija godišnjih podataka o strukturi i poslovanju

poduzeća te statistike poslovne demografije s europskim standardima

strukturnih poslovnih statistika kako bi se u potpunosti uskladili i

dopunili postojeći podaci, kao i unaprjeđivanje kvalitete proizvedenih

podataka

nastavak rada na prilagodbi statističke jedinice ''poduzeće'' u domeni

strukturnih poslovnih statistika poduzeća prema Uredbi Vijeća (EEZ) br.

696/93

102


zadovoljenje novih korisničkih potreba nastalih iz globalizacijskih

procesa te praćenje i primjena novih metodoloških okvira, u skladu s

dinamikom i razvojnim procesima u europskom statističkom sustavu te

promjenama u europskom zakonodavnom okviru

kontinuirani razvoj i unaprjeđenje tehnološke i metodološke podloge za

kompilaciju strukturnih poslovnih statistika s orijentacijom na detekciju

i korištenje dostupnih statističkih i administrativnih izvora




koriste podacima iz područja strukturno poslovnih statistika

unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije sa svim

posjednicima administrativnih izvora za svrhu pronalaženja adekvatnih

zakonskih i podzakonskih rješenja na temelju kojih funkcioniraju

financijski, porezni i računovodstveni sustav Republike Hrvatske, a u

cilju adekvatnog namirivanja statističkih potreba


analiza poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije

izrada tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka

podloga za izračun bruto domaćeg proizvoda i ocjenu osnovnih

makroekonomskih kategorija


mjera

GLAVNI KORISNICI

poslovni subjekti



mediji

103



europske institucije (Eurostat, Europska komisija)

MODUL 3.01.02 PRODCOM



Osnovni cilj PRODCOM statistika jest osiguravanje relevantnih, ažurnih,

pouzdanih i usporedivih statističkih informacija o proizvedenim industrijskim

proizvodima u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3924/91, provedbenim

propisima Vijeća EU-a i nacionalnim standardima. PRODCOM statistike

sadržavaju podatke o vrijednosti i obujmu industrijske proizvodnje za oko 4000

industrijskih proizvoda koje je moguće povezati s podacima robne razmjene s

inozemstvom na razini proizvoda te osigurava usporedbu nacionalne

proizvodnje s europskom i drugom međunarodnom proizvodnjom na razini

proizvoda. Podaci se objavljuju na godišnjoj razini za sve proizvode zajedno s

povezanim podacima robne razmjene s inozemstvom (izvoz/uvoz) za

nacionalno najvažnije proizvode za koje se izračunava raspoloživa potrošnja u

Republici Hrvatskoj. Eurostat također objavljuje nacionalne podatke za sve

države članice, izračunava i objavljuje ukupne podatke za EU, zajedno s

povezanim podacima robne razmjene s inozemstvom (izvoz/uvoz) za sve

proizvode. Osim statističkih podataka o količinama i vrijednostima

proizvedenih industrijskih proizvoda za donošenje mjera za posebne politike

industrije i praćenje razvoja tržišta industrijskih proizvoda i njihovog položaja

na međunarodnim tržištima potrebno je osigurati njihovo kontinuirano

usklađivanje što je propisano uredbama EU-a za PRODCOM statistike.

104



smanjenje opterećenja davatelja podataka povećanim korištenjem

raspoloživih sekundarnih i administrativnih izvora podataka za

statističke svrhe

povećanje učinkovitosti sveukupnih statističkih procesa pri proizvodnji,

obradi i diseminaciji PRODCOM statistike vodeći pritom računa o

kvaliteti rezultata

kontinuirano godišnje usklađivanje PRODCOM statistike s izmjenama i

dopunama Uredbe EU-a, posebice Nomenklature industrijskih

proizvoda prema relevantnoj PRODCOM Listi EU-a i promjenama u

europskom zakonodavnom okviru

osigurati podatke o raspoloživoj potrošnji industrijskih proizvoda u

Republici Hrvatskoj bilanciranjem podataka s podacima robne razmjene

s inozemstvom (izvoz/uvoz)


donošenje strateških odluka u području posebnih industrijskih politika

vezanih uz industrijsku proizvodnju

provođenje mjera u području posebnih industrijskih politika vezanih uz

industrijsku proizvodnju

donošenje poslovnih planova poduzeća o plasiranju njihove proizvodnje

na nacionalnom i međunarodnom tržištu

GLAVNI KORISNICI


mediji


poduzeća i poslovne udruge

Europska komisija

105


MODUL 3.01.03 Statistika stranih podružnica (FATS)

a)Statistika iFATS



Statistika stranih podružnica opisuje strukturu i poslovanje stranih podružnica.

Državni zavod za statistiku (DZS) prikuplja, obrađuje i objavljuje podatke o

stranim podružnicama, tj. o domaćim poduzećima pod inozemnom kontrolom u

RH (iFATS), dok HNB vodi statistiku o aktivnosti stranih povezanih subjekata

koje kontroliraju institucionalne jedinice rezidentne u RH (oFATS). Statistika

iFATS uključuje podatke prema načelu ''krajnje institucionalne jedinice kontrole

inozemne podružnice'' (KJK), koju u istraživanjima DZS-a predstavlja sjedište

prvog stranog vlasnika kao zamjena za KJK, s raščlambom prema ekonomskoj

aktivnosti i geografskom raščlambom prema državama sjedištima KJK-a.

Svrha istraživanja o stranim podružnicama jest praćenje poslovanja i

osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim

propisima i standardima statistike stranih podružnica (Uredba (EZ) br. 716/2007

Europskog parlamenta i Vijeća). Dobiveni pokazatelji omogućuju analizu

poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije stranih podružnica;

osnova su za pripremu politika iz područja gospodarstva, tržišnog natjecanja,

poduzetništva, istraživanja, tehničkog razvoja i zapošljavanja u kontekstu

procesa liberalizacije kako bi se izmjerili izravni i neizravni učinci strane

kontrole na zaposlenost, plaće i produktivnost u određenim državama i

sektorima.


kontinuirana harmonizacija godišnjih podataka FATS statistika s

europskim standardima strukturnih poslovnih statistika kako bi se u

potpunosti uskladili i dopunili postojeći podaci te detektirala zemlja

sjedišta KJK-a i unaprijedila kvaliteta proizvedenih podataka

106


nastavak rada na prilagodbi statističke jedinice ''poduzeće'' u domeni

strukturnih poslovnih statistika poduzeća prema Uredbi Vijeća (EEZ) br.

696/93


procesa te praćenje i primjena novih metodoloških okvira u skladu s

dinamikom i razvojnim procesima u europskom statističkom sustavu i promjenama u europskom zakonodavnom okviru

kontinuiran razvoj i unaprjeđenje tehnološke i metodološke podloge za

kompilaciju FATS statistika s maksimalnom orijentacijom na detekciju i

korištenje dostupnih statističkih i administrativnih izvora




koriste podacima iz područja FATS statistika

unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije sa svim

posjednicima administrativnih izvora za svrhu iznalaženja adekvatnih

zakonskih i podzakonskih rješenja na temelju kojih funkcionira

financijski, porezni i računovodstveni sustav Republike Hrvatske, a u

cilju adekvatnog namirivanja statističkih potreba


analiza poslovanja i strukturnih promjena stranih podružnica

analiza učinaka strane kontrole na zaposlenost, plaće i produktivnost u

određenim državama i sektorima

priprema politika iz područja gospodarstva, tržišnog natjecanja,

poduzetništva, istraživanja, tehničkog razvoja i zapošljavanja u

kontekstu procesa liberalizacije

izrada tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka

podloga za ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija


mjera

107


GLAVNI KORISNICI

poslovni subjekti



mediji


europske institucije (Eurostat, Europska komisija, statistike država

članica EU)

b) Statistika oFATS



Statistika oFATS prati ekonomske aktivnosti inozemnih podružnica domaćih

poduzeća i domaćih podružnica inozemnih poduzeća. U skladu s Uredbom (EZ)

br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, inozemne FATS statistike na

nacionalnoj razini prate aktivnosti poduzeća u inozemstvu pod kontrolom

domaće izvještajne jedinice, koja je ujedno pod kontrolom rezidenata (nije u

pretežitom inozemnom vlasništvu). Varijable koje obuhvaća FATS statistika

jesu: broj zaposlenika, prodaja, troškovi zaposlenika, dodana vrijednost, bruto

investicije u materijalnu imovinu, izvoz proizvoda i usluga, uvoz proizvoda i

usluga u nerezidentnim jedinicama obuhvaćenim istraživanjem te tako pružaju

informaciju o ekonomskom utjecaju ulaganja rezidentnog poduzeća u

inozemstvu. Podaci se prikupljaju jedanput na godinu za prethodnu godinu, pri

čemu se osim Uredbe (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća uzima i

metodološki okvir definiran u Eurostatovim metodološkim publikacijama BOP

Vademecum (tekuće izdanje, 2016.) i Priručnik s preporukama za FATS

(3. izdanje, 2012.).

108



kontinuirana suradnja i analiza pojedinačnih podataka koji se prikupljaju

od obveznika izvještavanja radi unaprjeđivanja kvalitete FATS statistike

u cilju dobivanja što kvalitetnijih podataka za sastavljanje agregata EU-a


konzistentnosti podataka svih institucija


sastavljanje agregatnih pokazatelja na razini EU-a

analiza obujma ekonomske aktivnosti inozemnih ulaganja

GLAVNI KORISNICI


Eurostat

analitičari

Ostale teme 3.01 N iz područja godišnjih poslovnih

statistika za nacionalne potrebe

MODUL 3.01.N.1 Godišnje statistike građevinarstva za nacionalne

potrebe



Svrha ovog modula jest osigurati raspoloživost godišnjih agregata koji

uključuju podatke o završenim zgradama i stanovima, vrijednostima izvršenih

109


radova na građevinama, o utrošenoj električnoj energiji i gorivima u

građevinskoj djelatnosti te o broju i površini porušenih stanova. Podaci se

prikupljaju na temelju Programa statistike stanovanja i izgradnje zgrada u

zemljama u području UN/ECE-a (Programme of Current Housing and Building

Statistics for Countries in the UN/ECE Region – No. 43, ISBN 92-1-116584-9).


kontinuirani razvoj i unaprjeđenje sustava godišnjih statistika

građevinarstva te usklađivanje s međunarodnim i nacionalnim

standardima i potrebama korisnika. Time će se omogućiti prikupljanje,

obrada i diseminacija pouzdanih, objektivnih, usporedivih i pravodobnih

pokazatelja o stanju i kretanjima u građevinarstvu te osigurati

dostupnost statističkih podataka prilagođenih zahtjevima korisnika

kontinuirano poboljšanje sveukupnih statističkih procesa pri obradi i

diseminaciji podataka

upotreba administrativnih izvora podataka radi smanjenja troškova i

rasterećenja izvještajnih jedinica


analiza stanja, utvrđivanje dinamike i strukturnih promjena u

građevinskim radovima u tijeku vremena

procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda po

djelatnostima u građevinarstvu i po županijama

poduzimanje mjera u području stambene gradnje, za planiranje

proizvodnje građevinskih materijala i gotovih građevinskih elemenata za

ugradnju te drugih industrijskih proizvoda za opremu zgrada i stanova,

za donošenje odluka o razvijanju građevinskog poduzetništva i različitih

usluga vezanih za stanovanje i sl.

izrada pokazatelja za unaprjeđenje energetske politike Republike

Hrvatske u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta te za

sastavljanje Statističke energetske bilance Republike Hrvatske za

građevinsku djelatnost

110


GLAVNI KORISNICI


mediji


stručno-poslovne organizacije

neprofitne organizacije

Tema 3.02 Kratkoročne poslovne statistike

MODUL 3.02.01 Kratkoročne poslovne statistike



Osnovni cilj kratkoročnih poslovnih statistika jest osiguravanje relevantnih,

ažurnih, pouzdanih i usporedivih statističkih pokazatelja o najnovijim

kretanjima u različitim nacionalnim gospodarskim područjima i njihovu

usporedbu s europskim i drugim međunarodnim gospodarstvima za svrhu

donošenja odluka tekuće ekonomske politike u Republici Hrvatskoj i Europskoj

uniji. Kratkoročne poslovne statistike (STS) pokrivaju četiri glavna ekonomska

područja: industriju, građevinarstvo, trgovinu na malo i ostale usluge (npr.

prijevoz, informacije i komunikacije, poslovne usluge, ali ne i financijske

usluge). Područja i djelatnosti STS-a definirani su u odnosu na Nacionalnu

klasifikaciju djelatnosti − NKD 2007., koja je identična statističkoj klasifikaciji

ekonomskih djelatnosti Europske unije NACE Rev. 2. Razvoj u različitim

gospodarskim područjima opisan je serijom pokazatelja (STS pokazatelja), kao

što su proizvodnja, promet, proizvođačke cijene, broj zaposlenih, bruto plaće i

ostali pokazatelji u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1165/98 i nacionalnim

metodologijama za pojedine pokazatelje. STS pokazatelji objavljuju se kao

indeksi kao što su indeks industrijske proizvodnje (obujam), indeks

proizvođačkih cijena, indeks građevinskih radova, indeks prometa u trgovini na

111


malo i drugi pokazatelji, koji pokazuju promjene u odnosu na fiksnu baznu

godinu ili na prethodnu godinu (lančani indeksi). Pokazatelji ne predstavljaju

apsolutne iznose ili novčane vrijednosti. STS indeksi objavljuju se kao

kalendarski prilagođene vremenske serije te sezonski i kalendarski prilagođene

vremenske serije. Te prilagodbe olakšavaju mjesečne i tromjesečne usporedbe

pokazatelja. Informacije o gospodarskim kratkoročnim kretanjima prikupljaju

se poslovnim istraživanjima, a za neke pokazatelje koriste se administrativni i

drugi raspoloživi izvori. Osim konstantnog zahtjeva da se osiguraju brzo

dostupni kratkoročni poslovni pokazatelji visoke kvalitete, potrebno je osigurati

njihovo kontinuirano unaprjeđivanje i tekuće usklađivanje sa standardima EU-

a, pritom vodeći računa o smanjenju opterećenja davatelja podataka povećanim

korištenjem raspoloživih administrativnih izvora podataka te povećanju

učinkovitosti u svim fazama provedbe istraživanja. Najnoviji dokumenti o

pravnom temelju i metodologijama za kratkoročne poslovne pokazatelje mogu

se naći na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku i Eurostata.


smanjenje opterećenja davatelja podataka povećanim korištenjem

raspoloživih alternativnih izvora podataka koji se ne prikupljaju za

statističke svrhe

modernizacija načina prikupljanja podataka i povećanje učinkovitosti

sveukupnih statističkih procesa pri proizvodnji, obradi i diseminaciji

kratkoročnih poslovnih statistika vodeći pritom računa o kvaliteti

rezultata

kontinuirano usklađivanje kratkoročnih poslovnih statistika i izrada

novih kratkoročnih poslovnih pokazatelja u skladu s Uredbom Vijeća

(EZ) br. 1165/98, a posebice s novim europskim zakonodavnim okvirom

iz područja poslovnih statistika koji je u postupku donošenja


praćenje i donošenje kratkoročnih odluka u području tekuće ekonomske

politike vezanih za posebna gospodarska područja čija kretanja

odražavaju kratkoročni poslovni pokazatelji

112


provođenje mjera tekuće ekonomske politike vezanih za gospodarska

područja čija kretanja pokazuju kratkoročni poslovni pokazatelji

formuliranje i praćenje ekonomske i monetarne politike Republike

Hrvatske i Europske unije u kombinaciji s drugim gospodarskim

skupovima podataka, kao što su nacionalni računi

GLAVNI KORISNICI

Vlada RH


Europska komisija (Eurostat)

Europska središnja banka (ECB)

ekonomski analitičari

mediji


Ostale teme 3.02 N iz područja kratkoročnih poslovnih


MODUL 3.02.N.1 Kratkoročne poslovne statistike građevinarstva za

nacionalne potrebe



Osim podataka koji se prikupljaju, obrađuju i diseminiraju u skladu s Uredbom

Vijeća (EZ) br. 1165/98 za nacionalne potrebe potrebno je osigurati i

raspoloživost mjesečnih agregata koji uključuju podatke o izdanim

građevinskim dozvolama za sve vrste građevina (a ne samo za zgrade),

113


tromjesečnih agregata koji uključuju podatke o vrijednostima narudžaba i

vrijednostima izvršenih radova te tromjesečne agregate koji uključuju podatke o

cijenama prodanih novih stanova.


kontinuirano praćenje promjena relevantnoga međunarodnoga i

nacionalnog zakonodavstva, kao i potrebe korisnika, čime će se nastaviti

razvoj i unaprjeđenje sustava kratkoročnih poslovnih statistika

građevinarstva te omogućiti prikupljanje, obrada i diseminacija

pouzdanih, objektivnih, usporedivih i pravodobnih pokazatelja o stanju i

kretanjima u građevinarstvu te osigurati dostupnost statističkih podataka

prilagođenih zahtjevima korisnika

kontinuirano poboljšanje sveukupnih statističkih procesa pri obradi i

diseminaciji podataka

modernizacija načina prikupljanja podataka

upotreba administrativnih izvora podataka radi smanjenja troškova i

rasterećenja izvještajnih jedinica


predviđanje dinamike kretanja građevinske djelatnosti; budućih radova i

strukture investicija na razini države i na razini lokalne samouprave

poduzimanje mjera u području stambene gradnje, za planiranje

proizvodnje građevinskih materijala i gotovih građevinskih elemenata za

ugradnju te drugih industrijskih proizvoda za opremu zgrada i stanova,

za donošenje odluka o razvijanju građevinskog poduzetništva i različitih

usluga vezanih za stanovanje i sl.

analiza stanja, utvrđivanje dinamike i strukturnih promjena u

građevinskim radovima u tijeku vremena

utvrđivanje razine i dinamike prodanih novih stanova te za informiranje

sudionika koji kreiraju stambenu i financijsku politiku, grade i prodaju

stanove i procjenjuju nekretnine

114


GLAVNI KORISNICI


mediji


stručno-poslovne organizacije


Tema 3.03 Energija

MODUL 3.03.01 Energetske statistike ─ proizvodnja



Cilj ovog modula jest prikupljanje, obrada i objavljivanje godišnje i mjesečne

energetske statistike za energente u naturalnom iznosu za primarne (npr. nafta,

prirodni plin, čvrsti ugljen itd.) i sekundarne (npr. benzin, dizel, koks, goriva

itd.). Ovaj modul također pokriva energetsku statistiku potrošačkih cijena

električne energije i prirodnog plina.

Godišnje statistike

Prikupljeni statistički podaci pokrivaju uglavnom proizvodnju, transformaciju i

potrošnju energenata, a uključeni su i podaci o vanjskoj trgovini energenata i

strukturi proizvodnje, uvoza, izvoza i potrošnje energije po energentima.

Godišnja energetska bilanca krajnji je output ovog načina prikupljanja

podataka. Energetska bilanca obuhvaća: godišnju proizvodnju, uvoz, izvoz,

zalihe i isporuke električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog

plina; godišnju proizvodnju topline i obnovljive energije; godišnju potrošnju

energenata koji su transformirani u drugi oblik energije ili potrošeni za

115


neenergetske svrhe i godišnju finalnu potrošnju energije prema sektorima i pod-

sektorima potrošnje.

Modul pruža vrijedne informacije o strukturi energetskog sustava u EU, što

omogućuje praćenje glavnih nacionalnih politika i ciljeva, kao i politika i

ciljeva EU-a (energetska ovisnost, udio obnovljivih izvora energije, energetska

učinkovitost) te znatno pridonosi u određivanju godišnje emisije ugljikova

dioksida.

Mjesečne statistike

Mjesečni statistički podaci obuhvaćaju praćenje energenta u naturalnom izrazu:

o proizvodnji, uvozu, izvozu, zalihama i isporukama električne energije, nafte i

naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina te potrošnju osnovnih sirovina za

spomenutu proizvodnju. Obnovljivi izvori obuhvaćeni su u ograničenom

opsegu. Iako se mjesečna energetska statistika ne može direktno usporediti s

godišnjom niti je toliko kompletna, pruža nam brzi uvid u trendove kretanja

energije prije nego su godišnji podaci dostupni. Mjesečni podaci o energiji

koriste se za rane procjene emisije CO2. Također se prikupljaju važni podaci o

strateškim zalihama nafte i naftnih derivata, kao odgovor na razmatranja o

sigurnosti opskrbe.

Cijene energije

Podaci o cijenama električne energije i prirodnog plina prikupljaju se i obrađuju

dva puta na godinu, a objavljuju se svake godine. Podaci se rastavljaju na

potrošačke skupine i prikazuju se tri razine cijena (polugodišnje cijene sa i bez

PDV-a i ostalih poreza za električnu energiju i plin isporučen distributivnim

mrežama prema vrstama potrošača).

Energetska istraživanja provode se na temelju Uredbe (EZ) br. 1099/2008

Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EU) br. 147/2013, Uredbe

Komisije (EU) br. 431/2014 i Uredbe (EU) br. 2016/1952 Europskog

parlamenta i Vijeća te Energetskog statističkog priručnika (Energy Statistics

Manual – IEA/OECD/Eurostat/ European Commission) i nacionalnih

statističkih standarda koji su dostupni na internetskim stranicama Državnog

zavoda za statistiku.

116



unaprjeđenje kvalitete podataka za izračun pokazatelja o energetskoj

učinkovitosti

osiguravanje kvalitetnih podataka o obnovljivim izvorima energije

osiguravanje podataka statistika energije na razini odjeljaka NKD-a

poboljšanja kvalitete podataka statistika energije u okviru darovnica

EU-a angažmanom vanjskih stručnjaka

održavanje kontinuirane suradnje za energetske statistike, posebice za

izradu energetske bilance i energetskih računa s Energetskim institutom

″Hrvoje Požar″ (EIHP)


donošenje strateških odluka u području energetske politike

provođenje mjera energetske politike

GLAVNI KORISNICI


Europska komisija


akademska zajednica


mediji


MODUL 3.03.02 Energetske statistike ─ metodologija i razvoj


117



Razvoj energetske statistike nužan je jer se povećavaju zahtjevi energetske

politike u obujmu i u kvaliteti. Stoga ovaj modul obuhvaća kontinuirano

praćenje međunarodnih metodologija energetske statistike i usklađivanje

hrvatske energetske statistike s njima, a najvažnije aktivnosti u trogodišnjom

razdoblju su sljedeće:

izrada novih statističkih standarda za energetske statistike i revizija

postojećih

ispunjavanje izvješća o kvaliteti podataka za energetske statistike svakih

pet godina

osiguravanje kvalitetnijih dodatnih podataka koji su važni Republici

Hrvatskoj

Razvoj je predviđen sljedećom legislativom EU-a o energetskoj statistici:

Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom

Komisije (EU) br. 147/2013, Uredbom Komisije (EU) br. 431/2014, Uredbom

(EU) br. 2016/1952 Europskog parlamenta i Vijeća te Energetskim statističkim

priručnikom (Energy Statistics Manual – IEA/OECD/Eurostat/ European

Commission), kao i nacionalnih statističkih standarda koji su dostupni na

internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku.


unaprjeđenje kvalitete podataka statistika energije

osiguravanje podataka statistika energije na razini odjeljaka NKD-a

poboljšanja kvalitete podataka statistika energije u sklopu darovnica

EU-a angažmanom vanjskih stručnjaka

održavanje kontinuirane suradnje za energetske statistike, posebice za

izradu energetske bilance i energetskih računa s EIHP-om

118



donošenje strateških odluka u području razvoja energetike u Republici

Hrvatskoj

praćenje i provođenje mjera energetske politike Republike Hrvatske

GLAVNI KORISNICI


Europska komisija


akademska zajednica


mediji

Tema 3.04 Transport

MODUL 3.04.01 Statistika transporta

a) Cestovni prijevoz robe



Statistika cestovnog prijevoza robe usmjerena je na prikupljanje i diseminaciju

podataka o obilježjima cestovnih teretnih vozila koja su registrirana u Republici

Hrvatskoj i koja sudjeluju u prijevozu robe, putovanjima koja su prešla ta vozila

i prevezenoj robi u tim vozilima. Riječ je o širokom spektru podataka o

prijeđenoj udaljenosti tih vozila, vrsti prevezene robe, načinu pakiranja, mjestu

polazišta i odredišta robe, svrsi prijevoza i obilježjima teretnih vozila. Podaci o

robi dostupni su u tonama i tonskim kilometrima.

119


Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Uredbe (EU) br. 70/2012



unaprjeđenje kvalitete podataka

modernizacija prikupljanja podataka primjenom novih tehnoloških

rješenja


donošenje odluka u području prometne politike

provođenja mjera prometne politike

pokazatelj održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni

transportni forum (ITF)

gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE)

b) Željeznički prijevoz


120



Tromjesečna statistika željezničkog prijevoza putnika i robe uključuje podatke

o prevezenim putnicima i putničkim kilometrima te prevezenoj robi i

ostvarenim tonskim kilometrima.

Godišnji podaci o željezničkom prijevozu putnika i robe sadržavaju podatke o

broju putnika i putničkih kilometara, prevezenoj robi i tonskim kilometrima,

broju intermodalnih teretnih jedinica te podatke o kretanju vlakova. Detaljno

izvješće sadržava i dodatne informacije o vrsti prijevoza, vrsti robe, vrsti

opasne robe te zemlji ukrcaja i iskrcaja putnika i robe.

Za referentnu godinu 2020. prikupljat će se regionalni skup podataka o

prevezenim putnicima i prevezenoj robi prema vrsti prijevoza (unutarnji i

međunarodni) i regiji ukrcaja odnosno iskrcaja putnika i robe te će se provoditi ,

brojenje prometa vlakova na željezničkoj mreži prema željezničkim

segmentima.

Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Uredbe (EZ) br. 91/2003

Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/2032 Europskog






provođenje mjera prometne politike

praćenje i razvoj elemenata prometa u politikama koje se odnose na

regije i transeuropske mreže


121


GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni


Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE)

c) Pomorski promet



Statistika pomorskog prometa usmjerena je na mjesečno prikupljanje i

diseminaciju podataka o broju putnika i tonama robe prema vrsti robe i tereta,

podataka o relacijama na kojima se odvija prijevoz putnika i robe (luka ukrcaja

ili iskrcaja) te o vrsti, veličini i zastavi plovila.

Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Odluke Komisije 2010/216/EU,

Uredbe (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i 2012/186/EU:

Delegirane odluke Komisije.



122





GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija



d) Prijevoz na unutarnjim vodnim putovima



Statistika prijevoza na unutarnjim vodnim putovima usmjerena je na

prikupljanje i diseminaciju podataka o tonama robe i tonskim kilometrima

prema vrsti robe, prema zastavi i vrsti plovila, podataka o prijevozu opasne

robe, prijeđenim kilometrima plovila, prijevozu kontejnera prema vrsti robe i

broju nesreća na unutarnjim vodnim putovima.

Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Uredbe (EZ) br. 1365/2006

Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/1954 Europskog


123




u suradnji s državama članicama i Eurostatom razvijati metodologiju za

kompiliranje statistike putničkog prijevoza na unutarnjim vodnim

putovima i statistike nesreća na unutarnjim vodnim putovima

u sklopu odobrenih darovnica planirati pilot prikupljanje podataka o

putničkom prijevozu na unutarnjim vodnim putovima





GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija



Dunavska komisija


e) Zračni promet


124



Statistika zračnog prometa usmjerena je na mjesečno prikupljanje i

diseminaciju podataka o prometu zrakoplova, prevezenih putnika i tereta u

zrakoplovu i ukrcanih i iskrcanih putnika i tereta prema partnerskim zračnim

lukama. Podaci se prikupljaju prema prijevoznicima, vrsti zrakoplova, vrsti

prometa, prethodnoj/narednoj zračnoj luci zrakoplova i zračnoj luci

polazišta/odredišta putnika i robe. Podaci se prikupljaju i diseminiraju na

temelju Uredbe (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća.

Prikupljaju se također i podaci o zaposlenima i infrastrukturi po zračnim

lukama i zrakoplovnoj floti registriranoj u RH koji služe za popunjavanje

godišnjeg dobrovoljnog Eurostatova upitnika Annual questionnaire on Aviation.



unaprjeđenje suradnje s nadležnom agencijom koja u djelokrugu svog

rada vodi i održava registar zrakoplova




GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija


125


f) Zajednički upitnik za statistiku transporta (Eurostat/

ITF/UNECE)



Skup godišnjih pokazatelja uključuje podatke o cestovnoj i željezničkoj

infrastrukturi, duljini cjevovoda i unutarnjih plovnih putova, troškovima za

investicije i održavanje cestovne, željezničke i riječne infrastrukture,

prijevoznim sredstvima (registriranim cestovnim motornim vozilima i

priključnim vozilima, željezničkim prijevoznim sredstvima, registriranim

plovilima na unutarnjim vodnim putovima), broju poduzeća i broju zaposlenih,

troškovima za investicije i održavanje prijevoznih sredstava u poduzećima koja

se bave cestovnim prijevozom robe, željezničkim prijevozom i prijevozom na

unutarnjim vodnim putovima, obujmu cestovnog prometa u vozilo kilometrima,

prevezenim putnicima i robi te prijeđenim kilometrima u kopnenom transportu i

cestovnim prometnim nesrećama.

Navedene statistike služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje

Zajedničkog upitnika za statistiku transporta (Eurostat/ITF/UNECE).




rada brine o vodnim putovima

aktivno sudjelovanje u razvojnim aktivnostima unutar europskog

statističkog sustava u području mjerenja obujma cestovnog prometa

izraženog u vozilo-kilometrima

u sklopu odobrenih darovnica razvijat će se metodologija za

kompiliranje statistike obujma cestovnog prometa u vozilo kilometrima

i pripadajuće metode izračuna

kontinuirani rad na uspostavi cjelovite i kompilirane statistike mjerenja

obujma cestovnog prometa i njezina uključivanja u hrvatski statistički

126


sustav, jačanje suradnje s nadležnom institucijom koja prikuplja i

objavljuje podatke o brojanju prometa na hrvatskim cestama,

uključivanje stanica za tehnički pregled vozila kao administrativnog

izvora podataka

u sklopu odobrenih darovnica u području statistike mobilnosti putnika

razvijat će se metodologija i izračun putničkih kilometara osobnih vozila




pokazatelji održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

Dunavska komisija




g) Regionalna statistika transporta


127



Skup godišnjih pokazatelja koji uključuju podatke o cestovnoj i željezničkoj

infrastrukturi, duljini vodnih putova, registriranim cestovnim vozilima i

cestovnim prometnim nesrećama po regijama.

Opisane statistike služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Upitnika za

regionalnu statistiku transporta (REGWEB, Eurostat).

Statistika prema regijama uključuje i prikupljanje podataka o putničkim

kilometrima u cestovnom prijevozu putnika u osobnim vozilima i autobusima.

Podaci služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Upitnika za regionalnu

statistiku okoliša (Eurostat).




rada brine o vodnim putovima

u sklopu odobrenih darovnica u području statistike mobilnosti putnika

razvijat će se metodologija i izračun putničkih kilometara osobnih vozila


provođenje mjera regionalne razvojne politike



provođenje mjera politike zaštite okoliša

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica

128



Europska komisija

MODUL 3.04.02 Razvojne aktivnosti za podršku novim prometnim

politikama

a) Mobilnost putnika, obujam cestovnog prometa, emisije

plinova iz transporta



Potrebno je kontinuirano razvijati i proizvoditi statističke pokazatelje potrebne

za mjerenje napretka u postizanju kvantitativnih ciljeva koji su postavljeni u

Bijeloj knjizi 2011. o jedinstvenome europskome prometnom području, kojima

se želi unaprijediti mobilnost prijevoza robe i putnika, smanjiti opterećenost

važnih prometnih čvorišta te smanjiti prometom prouzročeno zagađenje

okoliša.

Za tu svrhu razvijat će se statistike kojima će se pratiti emisije plinova iz

transporta, mjeriti obujam cestovnog prometa, intermodalnog transporta i

mobilnosti putnika.


aktivno sudjelovanje u razvojnim aktivnostima unutar europskoga

statističkog sustava u novim područjima statistike transporta

u sklopu odobrenih darovnica razvijat će se metodologija u području

statistike mobilnosti putnika i intermodalnog transporta

u sklopu odobrenih darovnica prikupljat će se podaci o mobilnosti

putnika

129


u sklopu odobrenih darovnica razvijat će se metodologija za

kompiliranje statistike obujma cestovnog prometa u vozilo kilometrima

i pripadajuće metode izračuna

kontinuirani rad na uspostavi cjelovite i kompilirane statistike mjerenja

obujma cestovnog prometa i njezina uključivanja u hrvatski statistički

sustav, jačanje suradnje s nadležnom institucijom koja prikuplja i

objavljuje podatke o brojenju prometa na hrvatskim cestama,

uključivanje stanica za tehnički pregled vozila kao administrativnog

izvora podataka

unaprjeđenje i dopuna postojećih podataka o intermodalnom transportu


praćenje ciljeva u Bijeloj knjizi o jedinstvenom europskom prometnom

području



pokazatelji održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

b) Statistika sigurnosti prometa


130



Podaci o sigurnosti prometa obuhvaćaju godišnje podatke o svakoj pojedinoj

cestovnoj prometnoj nesreći (pojedinosti o nesreći, sudionicima i vozilima) iz

evidencije praćenja prometnih nesreća Ministarstva unutarnjih poslova. Državni

zavod za statistiku podatke dostavlja Eurostatu na temelju sporazuma s

nadležnim ministarstvom, a u skladu s Odlukom Vijeća 93/704/EZ.

Riječ je o multimodalnoj statistici sigurnosti prometa jer su osim cestovnih

nesreća uključeni i podaci koji se odnose na sigurnost u željezničkome,

zračnome i pomorskom prometu.


uspostava suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja



koriste podacima iz područja sigurnosti prometa u željezničkome,

zračnom i pomorskom prometu


donošenje odluka u području sigurnosti prometa


GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

131


Ostale teme 3.04 N iz područja transporta za nacionalne

potrebe

MODUL 3.04.N.1 Statistike transporta za nacionalne potrebe



Skup mjesečnih podataka o graničnome cestovnom prometu putničkih vozila i

broju putnika u tim vozilima

Skup mjesečnih podataka o graničnom prometu putnika u željezničkome i

zračnome te prometu na unutarnjim vodnim putovima i pomorskom prometu

Skup tromjesečnih podataka o pomorskom i obalnom prijevozu putnika i robe

brodara izraženih u broju putnika i putničkim kilometrima i tonama robe i

tonskim kilometrima, broju zaposlenih i utrošenom gorivu

Skup tromjesečnih podataka o prekrcaju robe i kontejnera, prekrcajnim

sredstvima, broju zaposlenih i utrošenom gorivu

Skup podataka o registriranim plovilima u lučkim kapetanijama (trgovačka

mornarica)

Skup godišnjih podataka o utrošenoj električnoj energiji u cjevovodnom

transportu

Skup godišnjih podataka o broju plovila, utrošenom gorivu, zaposlenima u

poduzećima koja se bave prijevozom robe na unutarnjim vodnim putovima

Skup tromjesečnih i godišnjih podataka o zračnom prijevozu koji su ostvarili

zračni prijevoznici (prijevoz putnika, putnički kilometri, prijevoz robe, tonski

kilometri, broj zrakoplova, utrošeno gorivo, zaposleni i utrošenim sredstvima za

investicije

Skup godišnjih podataka o prometu putnika i prometu robe prema vrsti robe na

željezničkim kolodvorima i postajama

132


Skup godišnjih podataka o utrošenom gorivu i utrošenim sredstvima za

investicije u zračnim lukama. Skup godišnjih podataka o gorivu u cestovnom

prijevozu robe te o utrošenom gorivu u željezničkom prijevozu

Skup godišnjih podataka o prijevoznim sredstvima, prijeđenim kilometrima i

linijama, broju zaposlenih i utrošenom gorivu u cestovnom linijskom prijevozu

putnika i gradskom prijevozu



prilagodba administrativnih izvora


procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda

podaci za znanstvena istraživanja energetskog sustava Republike

Hrvatske (Energetska bilanca RH; veza: Modul 3.03.01 – Energetske

statistike – proizvodnja)

popunjavanje međunarodnih upitnika

GLAVNI KORISNICI


mediji

akademska zajednica


Europska komisija

Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE)




133


Tema 3.05 Turizam

MODUL 3.05.01 Statistika turizma



Osnovni cilj statistike turizma jest uspostava okvira za sustavni razvoj,

proizvodnju i diseminaciju kvalitetnih statističkih pokazatelja iz područja

statistike turizma u Republici Hrvatskoj. Zakonodavstvo za područje statistike

turizma obuhvaća statistiku unutarnjeg turizma (statistika ponude) i statistiku

nacionalnog turizma (statistika turističke potražnje).

Statistika unutarnjeg turizma obuhvaća podatke o dolascima i noćenjima turista

u komercijalnom smještaju prema zemlji prebivališta, vrstama i kategorijama

turističkih smještajnih objekata i prema načinu dolaska turista te podatke o

smještajnim kapacitetima (broj soba, apartmana, mjesta za kampiranje i broj

postelja) po vrstama i kategorijama turističkih smještajnih objekata, stopa

popunjenosti soba i stalnih postelja u skupini 55.1 Hoteli i sličan smještaj

NKD-a 2007. U nekomercijalnome turističkom smještaju prate se dolasci i

noćenja turista prema zemlji prebivališta u kućama i stanovima za odmor te

ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje (npr. kod

stanovnika turističkoga grada/općine).

Statistika nacionalnog turizma obuhvaća podatke o turističkoj aktivnosti

stanovništva Republike Hrvatske s obzirom na glavni motiv putovanja

(privatno, poslovno), duljinu boravka (jednodnevno, višednevno putovanje),

glavno odredište (unutar i izvan RH), vrstu smještaja, način organizacije

putovanja te izdatke na putovanju. Osim navedenih obilježja putovanja,

prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije. Za ispitanike

koji u promatranom razdoblju nisu odlazili na putovanja, prikupljaju se razlozi

neodlaska na putovanja.

Ova istraživanja provode se na temelju Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog

parlamenta i Vijeća, Provedbene uredbe Komisije br. 1051/2011 i Delegirane

uredbe Komisije br. 253/2013.

134



kontinuirani rad na analizi i unaprjeđenju kvalitete administrativnog

izvora za praćenje komercijalnoga i nekomercijalnoga turističkog

prometa

u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom uprave rad na

uspostavi Središnjeg registra za ugostiteljske usluge i pružanje usluga u

turizmu

kontinuirani rad na unaprjeđenju metoda prikupljanja podatka te

kvalitete podataka u području praćenja nacionalne statistike turizma

kontinuirano praćenje promjena relevantnog zakonodavstva EU-a, kao i

potreba korisnika čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija statistike

turizma s europskim sustavom statistika te će se time uskladiti i/ili

unaprijediti i dopuniti postojeći podaci iz područja statistike turizma




analiza uloge i značenja turizma u nacionalnom gospodarstvu

analiza stanja, utvrđivanja dinamike i promjena vrsta i kategorija

turističkih smještajnih objekata na nacionalnoj i lokalnoj razini

analiza temeljnih komponenti turističke ponude i analizu odnosa između

turističke ponude i potražnje

praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim i nekomercijalnim

smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih

podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma

definiranje politike turizma i donošenje relevantnih mjera na nacionalnoj

i lokalnoj razini te praćenja učinaka tih mjera u području turizma

utvrđivanje glavnih ekonomskih koristi i troškova koji proizlaze iz

razvoja turizma

135


GLAVNI KORISNICI

Ministarstvo turizma, ostala ministarstva i tijela državne uprave

Hrvatska turistička zajednica, županijske turističke zajednice i turističke

zajednice grada/općine

Hrvatska gospodarska komora, županijske gospodarske komore

strukovna udruženja u turizmu

Europska komisija

Svjetska turistička organizacija (UNWTO)

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD)


veleposlanstva

mediji


Ostale teme 3.05 N iz područja turizma za nacionalne

potrebe

MODUL 3.05.N.1 Statistike turizma za nacionalne potrebe



Osim podataka koji se prikupljaju, obrađuju i diseminiraju u skladu s Uredbom

(EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća, za nacionalne potrebe u

području statistike turizma potrebno je osigurati podatke o turističkoj aktivnosti

u organizaciji putničkih agencija (broj poslovnica u zemlji i inozemstvu, broj

zaposlenih, domaći turisti i noćenja po zemljama posjeta, strani turisti i noćenja

u Hrvatskoj prema zemlji prebivališta, broj domaćih izletnika na jednodnevnim

putovanjima, jednodnevna putovanja za turiste koji borave u turističkome

136


mjestu, turistički promet prema vrstama turističkih smještajnih objekata u

Hrvatskoj); o kapacitetima i poslovanju luka nautičkog turizma te broju

putovanja i putnika na stranim brodovima za kružna putovanja u teritorijalnome

moru Republike Hrvatske prema zastavi broda te druge relevantne pokazatelje

za područje turizma.


analiza mogućnosti korištenja administrativnih izvora podataka za

statističko praćenje nautičkog turizma

usklađivanje nacionalnoga statističkog sustava potrebama metodologije

turističkih satelitskih računa



kontinuirano praćenje promjena relevantnoga nacionalnoga i

međunarodnog zakonodavstva te potreba korisnika čime će se nastaviti

razvoj i unaprjeđenje sustava statistike turizma te će se time uskladiti

i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci iz područja statistike turizma

kontinuirano poboljšanje statističkih procesa pri obradi i diseminaciji

podataka


osigurati pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj

analizirati ulogu i važnost specifičnih oblika turizma

analizirati ulogu i važnost turističkih agencija i drugih distribucijskih

kanala u suvremenom turizmu

podloga za donošenje relevantnih mjera i odluka u području razvoja

specifičnih oblika turizma na nacionalnoj i lokalnoj razini te praćenje

učinaka tih mjera

137


GLAVNI KORISNICI


Hrvatska turistička zajednica, županijske turističke zajednice i turističke

zajednice grada/općine

Hrvatska gospodarska komora, županijske gospodarske komore

strukovna udruženja u turizmu


mediji


Tema 3.06 Poslovni registri

MODUL 3.06.01 Poslovni registri i statističke jedinice



Statistički poslovni registar (SPR) jest potpuna, opsežna, strukturirana i

redovito ažurirana baza podataka o administrativnim i statističkim jedinicama

koje su uključene u proizvodnju roba i usluga. SPR osigurava okvir za

provedbu statističkih istraživanja, statističkih analiza populacije poslovnih

subjekata, izradu statistike poslovne demografije, uspostavu veza s

administrativnim izvorima podataka te za identifikaciju i kreiranje statističkih

jedinica.

Sadržava podatke o pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju neku djelatnost

i doprinose BDP-u. Podaci se preuzimaju iz administrativnih izvora, a za

ažuriranje se koriste i podaci statističkih istraživanja poslovnih statistika te

izravni kontakti s izvještajnim jedinicama. Podaci se ažuriraju najmanje

jedanput na godinu.

138


Jedinice koje se registriraju u SPR-u jesu: pravne jedinice, poduzeća, lokalne

jedinice, grupe poduzeća te nerezidentne jedinice koje su vlasnički povezane s

rezidentnim jedinicama.

Pravnu osnovu za uspostavu i vođenje SPR-a čini Uredba (EZ) br. 177/2008

Europskog parlamenta i Vijeća koja propisuje obvezu vođenja statističkoga

poslovnog registra, njegov obuhvat, sadržaj, izvore, standarde kvalitete i dr.,

dok Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 daje definicije statističkih jedinica koje su

obuhvaćene statističkim poslovnim registrima.


kontinuirana harmonizacija podataka s europskim standardima i

metodologijom statističkih poslovnih registara, kako bi se u potpunosti

uskladili i dopunili postojeći podaci, kao i unaprjeđivanje same kvalitete

podataka

implementacija statističke jedinice ''poduzeće'' prema Uredbi Vijeća

(EEZ) br. 696/93


procesa te praćenje i primjena novih metodoloških okvira, a u skladu s

dinamikom i razvojnim procesima u okvirima europskog statističkog

sustava

kontinuirani razvoj i unaprjeđenje tehnološke i metodološke podloge za

ažuriranje podataka Statističkog poslovnog registra, s osnovnim ciljem

što veće automatizacije procesa te korištenja svih dostupnih statističkih i

administrativnih izvora

unaprjeđenje suradnje i povezanosti s posjednicima administrativnih

podataka radi omogućavanja konzistentnosti podataka i unaprjeđenja

kvalitete podataka svih institucija koje u djelokrugu svog rada

prikupljaju podatke koji se koriste za ažuriranje Statističkoga poslovnog

registra


priprema populacije za statistička istraživanja

provođenje analiza populacije poslovnih subjekata

139


pretvaranje administrativnih podataka i kategorija u međunarodno

usporedive statističke koncepte

praćenje kretanja u populaciji poslovnih subjekata i priprema statistike

poslovne demografije

GLAVNI KORISNICI

statistički odjeli Državnog zavoda za statistiku



mediji


europske institucije (Eurostat, Europska komisija)

Ostale teme 3.06 N iz područja poslovnih registara za

nacionalne potrebe

MODUL 3.06.N.1 Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika


KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika predstavlja popis

proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i

izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave koji ustrojava i vodi Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja

obuhvata proračunskih i izvanproračunskih korisnika općeg proračuna. Registar

sadržava osnovne matične podatke o proračunskim i izvanproračunskim

korisnicima državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne

140


(regionalne) samouprave, od čega se dio podataka objavljuje. Registar se, osim

za administrativne svrhe, koristi i za svrhu izrade službene statistike.

Registar se vodi na temelju Zakona o proračunu (Narodne novine, br.

87/08, 136/12 i 15/15), prema Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i

izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i

izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih

korisnika (Narodne novine, br. 128/09 i 142/14).


trajno održavanje potpune ažurnosti Registra i usklađenost sa

sektorskom klasifikacijom jedinica prema metodologiji ESA-e 2010. u

smislu kako je obuhvat izvanproračunskih korisnika reguliran Zakonom

o proračunu


u sklopu službene statistike, jedan od izvora podataka za sektorsku

klasifikaciju jedinica opće države prema metodologiji ESA-e 2010.,

ponajprije za utvrđivanje obuhvata pod-podsektora proračunske

središnje države

GLAVNI KORISNICI

proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna

JLP(R)S-a, tijela JLP(R)S-a




141


MODUL 3.06.N.2 Registar neprofitnih organizacija


KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija (Narodne novine, broj 121/14), Pravilnikom o izvještavanju u

neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne

novine, broj 31/15) regulirano je da Registar neprofitnih organizacija u

elektroničkom obliku vodi Ministarstvo financija kao popis neprofitnih

organizacija. Registar sadržava osnovne matične podatke o neprofitnim

organizacijama. Podaci iz Registra javni su i dostupni na internetskoj stranici

Ministarstva financija. Osim za navedenu administrativnu svrhu, Registar se

koristi i za potrebe službene statistike.


trajno održavanje potpune ažurnosti Registra


u sklopu službene statistike jedan od izvora podataka za sektorsku

klasifikaciju jedinica opće države prema metodologiji ESA-e 2010.

GLAVNI KORISNICI





142


MODUL 3.06.N.3 Registar poslovnih subjekata



Registar poslovnih subjekata je baza podataka koja sadržava sljedeće podatke o

poslovnim subjektima: matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB), naziv ili

tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, podaci o registraciji, pravno ustrojbeni

oblik, oblik vlasništva, podrijetlo kapitala, glavna djelatnost te podaci o

promjeni. Također, sadržava i podatke o dijelovima poslovnih subjekata kao što

su: matični broj (sastoji se od matičnog broja poslovnog subjekta i rednog broja

dijela), naziv ili tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, glavna djelatnost te podaci

o promjeni. Registar se odnosi na pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju

djelatnost u skladu s propisima, tijela javne vlasti (tijela državne uprave, druga

državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne

osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač RH ili

jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje

obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa

financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih

sredstava (nameta, davanja i sl.), kao i trgovačka društva u kojima RH i jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko

vlasništvo, razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. — NKD

2007., u potpunosti usklađenoj s EU-ovim standardom NACE Rev. 2 –

Statistical Classification of Economic Activities in the European Community.

Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata na temelju

Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, broj 98/94),

Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Narodne

novine, br. 58/07 i 72/07) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata

prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. − NKD 2007. (Narodne

novine, broj 55/16).

143



unaprjeđenje kvalitete, funkcionalnosti i obuhvata podataka


prikupljanje podataka o gospodarskim obilježjima subjekata te

djelatnosti i drugim pokazateljima koji se mogu mjeriti statističkim

metodama

korištenje, javno objavljivanje i diseminacija svih podataka za statističke

i druge svrhe

GLAVNI KORISNICI



akademska zajednica


mediji

144

Poglavlje IV. – STATISTIKE POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

Poglavlje IV. ─ STATISTIKE POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I

RIBARSTVA

Tema 4.01 Poljoprivredne statistike

MODUL 4.01.01 Poljoprivredne statistike

a) Statistika biljne proizvodnje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni Zavod za statistiku


Statistika biljne proizvodnje obuhvaća godišnje podatke o žitaricama i glavnim

usjevima, opskrbnim bilancama vina te petogodišnje podatke o vinogradima i

voćnjacima. U pripremi je integrirana uredba o obujmu ulaganja i proizvodnje u

poljoprivredi (SAIO10

) koja će zahtijevati usklađivanje i analizu trenutnog

stanja. Poboljšanje u implementaciji novih i kombiniranih metoda prikupljanja

podataka doprinijet će modernizaciji prikupljanja, obrade, transmisije i

diseminacije podataka iz područja statistike biljne proizvodnje.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe (EU) br.

543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Delegirane uredbe Komisije (EU)

br. 1557/2015.


kontinuirano praćenje najavljene promjene zakonodavstva EU-a kao i

potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba

statistika biljne proizvodnje te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i

dopuniti postojeći podaci

10

Statistics on agricultural input and output

145


razvoj statistika biljne proizvodnje u sklopu provedbe programa

Europske unije te projektima sufinanciranim iz sredstava zajmova i

darovnica EU-a

daljnje usklađivanje i integracija statistike biljne proizvodnje u

nacionalni statistički sustav i koordinacija s posjednicima statističkih

podataka čime se nastoji smanjiti teret izvještavanja poslovnim

subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te ostvariti

racionalnije korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku




praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike biljne proizvodnje

i izvještavanje korisnika o površini i proizvodnji žitarica te glavnih

usjeva, voća, povrća i grožđa

GLAVNI KORISNICI

Ministarstvo poljoprivrede




europske institucije (Eurostat, Opća uprava Europske komisije za

poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI))

međunarodne institucije (FAO)

mediji

b) Statistika stočarstva


146



Područje statistike stočarstva obuhvaća aktivnosti prikupljanja, diseminacije i

transmisije podataka o: godišnjem broju stoke (goveda, svinja, ovaca, koza i

kopitara prema vrstama i kategorijama), godišnjem broju peradi, godišnjoj

stočnoj proizvodnji (meso, jaja, vuna i med), strukturi valionica u godišnjoj

periodici, godišnjoj bruto domaćoj proizvodnji za goveda, svinje, ovce, koze i

perad, izradi prognoza o bruto domaćoj proizvodnji mesa izraženoj u broju

zaklanih grla za goveda, svinje i ovce, mjesečnoj proizvodnji i trgovini

jednodnevnom peradi te praćenju klanja stoke za goveda, svinje, ovce, koze,

kopitare i perad u klaonicama.

Istraživanja o stočarstvu provode se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1165/2008

Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbom Komisije (EZ) br. 617/2008.


kontinuirano praćenje promjena u zakonodavstvu EU-a kao i potreba

korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba statistike

stočarstva te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći

podaci

razvoj statistike stočarstva u sklopu provedbe programa Europske unije i

projektima sufinanciranim iz sredstava zajmova i darovnica EU-a

daljnje usklađivanje i integracija statistike stočarstva u nacionalni

statistički sustav i koordinacija s posjednicima statističkih podataka

čime se nastoji smanjiti teret izvještavanja poslovnim subjektima i

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ostvariti racionalnije

korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku



147



praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike stočarstva i

izvještavanje korisnika o brojnom stanju stoke i peradi te stočnoj

proizvodnji (meso, jaja, vuna i med)

GLAVNI KORISNICI





Europske institucije, npr. Eurostat, Opća uprava Europske komisije za

poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI)


mediji

c) Statistika mlijeka i mliječnih proizvoda



Područje statistike mlijeka i mliječnih proizvoda obuhvaća aktivnosti

prikupljanja, diseminacije i transmisije podataka o mjesečnim, godišnjim i

trogodišnjim podacima za statistiku mlijeka i mliječnih proizvoda. Najveći dio

podataka preuzima se od Hrvatske poljoprivredne agencije – Središnjeg

laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM) kao administrativnog izvora

podataka.

Iz navedenoga administrativnog izvora prikupljaju se godišnji podaci o količini

prikupljenoga kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka, sadržaju mliječne masti i

proteina, proizvodnji mliječnih proizvoda te vanjskoj trgovini mljekara

mlijekom i proizvodima, mjesečni podaci o količini prikupljenoga kravljeg

mlijeka, sadržaju mliječne masti i proteina te proizvodnji mliječnih proizvoda

148


od kravljeg mlijeka. Na trogodišnjoj razini prikupljaju se podaci o broju

mljekara prema količini prikupljenoga i obrađenog mlijeka te količini mliječnih

proizvoda.

Navedeno područje statistike obuhvaća i podatke o proizvodnji mlijeka i

mliječnih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima koji se prikupljaju

godišnjim istraživanjem o stočarstvu. Istraživanja iz područja statistike mlijeka

i mliječnih proizvoda provode se u skladu s metodološkim osnovama za

prikupljanje podataka u statistici mlijeka i mliječnih proizvoda (Narodne

novine, broj 42/13).


kontinuirano praćenje promjena u zakonodavstvu EU-a,

kao i potreba korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i

prilagodba statistike mljekarstva te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i

dopuniti postojeći podaci

razvoj statistike mljekarstva u sklopu provedbe programa Europske

unije i projektima sufinanciranima iz sredstava zajmova i darovnica

EU-a

daljnje usklađivanje i integracija statistike mljekarstva u nacionalni

statistički sustav, čime se nastoji smanjiti teret izvještavanja poslovnim

subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te ostvariti

racionalnije korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku




praćenje i izvještavanje korisnika o gospodarskoj aktivnosti u području

statistike mlijeka i mliječnih proizvoda

GLAVNI KORISNICI


149





Europske institucije npr. Eurostat, Opća uprava Europske komisije za

poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI)


mediji

d) Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstva



Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava jest okosnica

poljoprivredne statistike. Sadašnji sustav za izradu europske statistike na razini

poljoprivrednoga gospodarstva temelji se na Uredbi (EU) br. 1166/2008

Europskog parlamenta i Vijeća. Zakonska osnova istječe nakon provedbe

Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2016., nakon čega se

stvara potreba za izradom novog pravnog okvira za razdoblje 2020. – 2027.

Odbor za europski statistički sustav (ESSC) prihvatio je Strategiju

poljoprivrednih statistika za 2020. godinu i dalje na sjednici od 19. studenog

2015. (dokument ESSC 2015/27/04) kojom se predlaže modernizacija

poljoprivredne statistike s ciljem integracije postojećeg zakonskog okvira te

novih potreba donošenjem dvaju okvirnih propisa.

U tijeku je donošenje objedinjene uredbe za poljoprivredna gospodarstva

(IFS11

) te planova za budući razvoj kao i utvrđivanje prioritetnih akcija.

Trenutačno zakonodavstvo obuhvaća trogodišnje podatke o radnoj snazi,

korištenju zemljišta, broju stoke, metodama poljoprivredne proizvodnje i

mjerama ruralnog razvoja. Planirana promjena zakonodavstva koja je u

proceduri donošenja rezultirat će potrebama za usklađivanjem i unutarnjom

11

Integrated Farm Statistics

150


preraspodjelom raspoloživih resursa te pripremama za Popis poljoprivrede

2020.

Prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na

razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br.

1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1337/2011

Europskog parlamenta i Vijeća traženi podaci dijele se u tri kategorije: osnovni,

dodatni i ad hoc podaci. Osnovni podaci, koji su detaljno definirani Prilogom

III. podaci su o općim obilježjima poljoprivrednih gospodarstava te obilježjima

zemljišta i stoke. Podaci se prikupljaju u trogodišnjoj dinamici na temelju

uzorka, a svakih deset godina potrebno je provoditi popis svih poljoprivrednih

gospodarstava.


priprema za buduću promjenu zakonodavstva i njegovu implementaciju

pripreme za provođenje pilot – istraživanja u 2019. kao i za Popis

poljoprivrede 2020.

razvoj strukturnih statistika poljoprivrede u sklopu provedbe programa

istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava Europske unije i

projektima sufinanciranim iz sredstava EU-a

uvođenje novih metoda prikupljanja podataka i osuvremenjivanje

postojećih rješenja za obradu, prijenos i diseminaciju podataka


podaci Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i

metodama poljoprivredne proizvodnje (PO-22/STR) osnovni su podaci u

poljoprivrednoj statistici te imaju ključnu ulogu u kreiranju, provedbi,

praćenju i evaluaciji mjera Zajedničke poljoprivredne politike

GLAVNI KORISNICI



151



znanstveni-istraživački instituti

europske institucije (Eurostat, DG CLIMA, DG AGRI, JRC, EEA)


mediji

Tema 4.02 Poljoprivredne strukture

MODUL 4.02.01 Organska proizvodnja i gospodarenje



Ekološka proizvodnja i gospodarenje obuhvaćaju aktivnosti prikupljanja,

obrade, prijenosa i diseminacije podataka o broju subjekata uključenih u

ekološku proizvodnju, površinama, broju stoke, certificiranim ekološkim

proizvodima životinjskog podrijetla i akvakulturi te preradi ekoloških

proizvoda.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe Vijeća (EU)

br. 834/2007 i Uredbe Komisije br. 889/2008.


daljnja modernizacija obrade podataka unaprjeđenjem postojećih

aplikacija za obradu

daljnje usklađivanje i integracija ekološke proizvodnje u nacionalni

statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka i

Ministarstvom poljoprivrede

152



praćenje utjecaja poljoprivrede na okoliš

GLAVNI KORISNICI




europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, DG AGRI, FAO

itd.)

mediji

Tema 4.03 Korištenje zemljišta i krajolika

MODUL 4.03.01 Korištenje zemljišta i zemljišnog pokrova



Statistika korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova obuhvaća godišnje podatke

o korištenim poljoprivrednim površinama po kategorijama te o površinama

zasijanim u jesenskoj sjetvi. U pripremi je integrirana uredba o obujmu ulaganja

i obujmu proizvodnje (Statistics on agricultural input and output – SAIO) u

poljoprivredi koja će zahtijevati usklađivanje i analizu trenutnog stanja.

Poboljšanje u implementaciji novih metoda prikupljanja podataka doprinijet će

modernizaciji prikupljanja, obrade, transmisije i diseminacije podataka iz

područja statistike korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe br. 543/2009

Europskog parlamenta i Vijeća i delegirane Uredbe Komisije (EU) 2015/1557.

153



kontinuirano će se pratiti najavljene promjene u zakonodavstvu EU-a

kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i

prilagodba statistika korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova te će se

time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci

razvoj statistika korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova u sklopu

provedbe programa Europske unije i projektima sufinanciranim iz

sredstava zajmova i darovnica EU-a

daljnje usklađivanje i integracija statistike korištenja zemljišta i

zemljišnog pokrova u nacionalni statistički sustav i koordinacija s

drugim posjednicima statističkih podataka čime se nastoji smanjiti teret

izvještavanja poslovnim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima i ostvariti racionalnije korištenje proračunskih sredstava

za službenu statistiku




praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike korištenja

zemljišta i zemljišnog pokrova te izvještavanje korisnika o: površini

glavnih kategorija korištenoga poljoprivrednog zemljišta te površinama

zasijanim u jesenskoj sjetvi

GLAVNI KORISNICI


154


Tema 4.04 Agromonetarne statistike

MODUL 4.04.01 Poljoprivredni računi i cijene (ostalo)



Poljoprivredni računi i cijene obuhvaćaju ekonomske račune za poljoprivredu,

regionalne ekonomske račune za poljoprivredu, input radne snage u

poljoprivredi, statistiku jediničnih vrijednosti poljoprivrednih proizvoda,

statistiku poljoprivrednih cijena i indeksa cijena te zemljišne cijene i rente.

Ekonomski računi za poljoprivredu, uključujući input radne snage u

poljoprivredi kompiliraju se, izračunavaju i objavljuju temeljem Uredbe (EZ)

br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EZ) br. 1137/2008


Regionalni ekonomski računi za poljoprivredu, statistika jediničnih vrijednosti

poljoprivrednih proizvoda i statistika poljoprivrednih cijena i indeksa cijena

kompiliraju se, obrađuju, verificiraju i objavljuju temeljem džentlmenskog

sporazuma ‒ Sporazuma o EU-ovim indeksima poljoprivrednih cijena (outputa

i inputa), kao i apsolutnih cijena za glavne poljoprivredne proizvode i sredstva

proizvodnje i zemljišne cijene i rente, Sporazuma o jediničnim vrijednostima

poljoprivrednih proizvoda te Sporazuma o regionalnim ekonomskim računima

za poljoprivredu.

Također, u području poljoprivrednih računa i cijena, na razini EU-a, planira se

izmjena i dopuna postojeće uredbe o ekonomskim računima poljoprivrede,

uvođenje novih uredbi te novih područja istraživanja. Izmjene u legislativi

zahtijevat će analizu trenutačnog stanja, revizije postojećih serija podataka kao i

pojačanu suradnju sa sekundarnim i administrativnim izvorima podataka.


kontinuirano praćenje promjena i sudjelovanje u raspravi o relevantnom

zakonodavstvu EU-a, vodeći računa i o potrebama korisnika, čime će se

nastaviti razvoj i harmonizacija statistike poljoprivrednih računa i cijena

155


s europskim sustavom statistika te uskladiti, unaprijediti i dopuniti

postojeći podaci iz ovog područja

revizija postojećih izračuna u skladu s prijedlogom izmjena i dopuna

Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća




pokazatelj kretanja dohotka u području poljoprivrede

evaluacija utjecaja Zajedničke poljoprivredne politike na poljoprivrednu

djelatnost

podloga za donošenje mjera poljoprivredne politike i praćenje njihovih

učinaka


GLAVNI KORISNICI




europske institucije (Eurostat, DG AGRI)


mediji

156


MODUL 4.04.02 Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka

(ostalo) NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo poljoprivrede


Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (sustav FADN) provodi se

na razini godišnjih istraživanja s ciljem utvrđivanja dohotka poljoprivrednih

gospodarstava. U sklopu aktivnosti prikupljaju se strukturni, proizvodni,

ekonomski i financijski podaci. Izvješća temeljena na individualnim podacima

dostavljaju se poljoprivrednicima. Izvješća zbirnih rezultata (Standardni

rezultati) dostavljaju se, na zahtjev, nadležnim ustanovama i znanstveno-

obrazovnim institucijama dok se posebna vrsta izvješća (Farm Return)

priprema i dostavlja nadležnom tijelu Europske unije.

Provedba istraživanja FADN regulirana je Zakonom o poljoprivredi (Narodne

novine, broj 30/15) i Pravilnikom o provedbi sustava poljoprivrednih

knjigovodstvenih podataka (Narodne novine, broj 70/13) koji su usklađeni s

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1217/2009.


provedba godišnjih FADN istraživanja na uzorku od 1251

poljoprivrednoga gospodarstva

uspostava i unaprjeđenje razmjene podataka s Agencijom za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (proizvodni resursi, potpore i

sl.)



157



utvrđivanje razine dohotka poljoprivrednika

izrada analitičkih podloga u poljoprivredi

analiza mjera poljoprivredne politike

GLAVNI KORISNICI

akademska zajednica


Tema 4.05 Statistika šumarstva

MODUL 4.05.01 Statistika šumarstva i bioraznolikosti



Područje statistike šumarstva obuhvaća aktivnosti prikupljanja, diseminacije i

transmisije podataka za baznu statistiku šumarstva, ekonomske račune i cijene u

šumarstvu. Podaci statistike šumarstva odnose se na površinu šumskog

zemljišta, uzgoj i njegu šuma (vrijednosni pokazatelji), proizvode šumarstva,

sječe drva, vrijednosti šumarskih dobara i usluga te vrijednosti neodvojivih

nešumarskih sekundarnih aktivnosti, vrijednost utrošenih inputa (proizvoda i

usluga) u šumarsku proizvodnju, potrošnju fiksnoga kapitala te naknade za

zaposlenike. Podaci se u potpunosti prikupljaju iz administrativnog izvora

podataka i to od javnog poduzeća Hrvatske šume i Ministarstva poljoprivrede.

158


Prikupljeni podaci usklađeni su s metodologijom i definicijama definiranima

upitnikom JFSQ12

koji se dostavlja u Eurostat i ostale relevantne institucije.

Obveza ispunjavanja Upitnika temelji se na odluci Međunarodne radne skupine

za statistiku šumarstva (IWG13

) iz 1990. sastavljene od predstavnika Eurostata,

UNECE-a14

, FAO-a15

i ITTO-a16

.

Ekonomski računi za šumarstvo dostavljaju se u Eurostat na temelju sporazuma

(džentlmenski sporazum) u sklopu Europske strategije za račune okoliša

ESEA17

.


poboljšanje međuinstitucionalne suradnje u pogledu prikupljanja

podataka kod šuma u privatnom vlasništvu

nastavak praćenja svih promjena u obvezama vezanim za izvještavanje o

podacima iz područja statistike šumarstva

daljnji razvoj ekonomskih računa šumarstva u skladu s daljnjim

razvojem metodologije


praćenje i izvještavanje o gospodarskoj aktivnosti u području šumarstva

koja se odnosi na površine šumskog zemljišta, uzgoj i njegu šuma

(vrijednosni pokazatelji), proizvode šumarstva, sječu drva, vrijednosti

šumarskih dobara i usluga te vrijednosti neodvojivih nešumarskih

sekundarnih aktivnosti, vrijednost utrošenih inputa (proizvoda i usluga)

u šumarsku proizvodnju, podatke o potrošnji fiksnoga kapitala te

naknade za zaposlenike

12

Joint Forest Sector Questionnaire 13

Intersecretariat Working Group on Forest Sector Statistics 14

The United Nations Economic Comission for Europe 15

Food and Agriculture Organization 16

International Tropical Timber Organization 17

The European Strategy for Environmental Accounts

http://www.fao.org/home/en/

http://www.itto.int/

159


GLAVNI KORISNICI




europske i međunarodne institucije, npr. Eurostat, FAO, UNECE, ITTO

(International Tropical Timber Organization)

Ostale teme 4.05 N iz područja statistike šumarstva za

nacionalne potrebe

MODUL 4.05.N.1 Statistika lovstva



Statističkim istraživanjem o lovstvu prikupljaju se podaci o broju registriranih

lovaca te odstrelu divljači prema vrstama.

Podaci se preuzimaju od Ministarstva poljoprivrede-Uprava lovstva, odnosno

Hrvatskoga lovačkog saveza kao administrativnih izvora.


unaprjeđenje međuinstitucionalne suradnje u pogledu prikupljanja

podataka


praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike lovstva i

izvještavanje korisnika o tome: podaci o broju registriranih lovaca te

odstrelu divljači prema vrstama

160


GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica

Tema 4.06 Statistika ribarstva

MODUL 4.06.01 Statistika ribarstva

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo poljoprivrede


Statistika ribarstva, prema trenutačnom zakonodavstvu, obuhvaća biološke,

ekonomske i tehničke podatke o ribarstvu. Izvješća agregirana prema

zahtjevima krajnjih korisnika podataka dostavljaju se na temelju Okvira za

prikupljanje podataka Europske unije, preporuka Opće komisije za ribarstvo

Sredozemlja te zahtjeva Međunarodne komisije za zaštitu atlantske tune,

Eurostata, Državnog zavoda za statistiku i drugih krajnjih korisnika podataka.

Obveza prikupljanja podataka za svrhu praćenja ribarstva i statističkih

istraživanja u ribarstvu regulirana je Zakonom o morskom ribarstvu (Narodne

novine, broj 62/17), Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i

Vijeća, Uredbom (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te propisima

koji proizlaze iz njih te preporukama Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja.



kao i potrebe korisnika, čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija

statistika poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s europskim sustavom

statistika te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći

podaci iz područja statistike ribarstva.



161



provedba i praćenje provedbe Zajedničke ribarstvene politike

pregled općih pokazatelja gospodarskih aktivnosti u ribarstvu

kontrola i nadzor gospodarskih aktivnosti u ribarstvu

izrada strateških studija, planova upravljanja, programa i ostalih

dokumenata vezanih za provođenje Zajedničke ribarstvene politike

evaluacija učinaka mjera upravljanja ribarstvom

usklađivanje s ostalim državama članicama Europske unije u cilju

upravljanja ribolovnom flotom i resursima na regionalnoj i

međunarodnoj razini

GLAVNI KORISNICI



akademska zajednica

europske institucije, npr. Odbor Europskog parlamenta za ribarstvo

(podaci vezani za Zajedničku ribarstvenu politiku), Glavna uprava

Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo

međunarodne i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom

regionalne koordinacijske skupine za obradu podataka i regionalno

usklađivanje aktivnosti prikupljanja podataka

države članice EU-a

lokalne zajednice

162


Tema 4.07 Statistika agrookoliša

MODUL 4.07.01 Poljoprivredno-okolišni pokazatelji



Poljoprivredno-okolišni pokazatelji obuhvaćaju aktivnosti iskorištavanja

postojećih poljoprivrednih i okolišnih podataka za dobivanje relevantnih

informacija vezanih za okoliš u skladu sa zahtjevima za razvoj poljoprivredno-

okolišnih pokazatelja potrebnih za praćenje integracije okolišnih pitanja u

zajedničku poljoprivrednu politiku. U tijeku je prilagodba postojećih statističkih

alata u cilju boljeg prikupljanja informacija o okolišu vezanim za poljoprivredu

te razrađivanje novih izvora podataka. Trenutačno zakonodavstvo obuhvaća

izradu poljoprivredno-okolišne statistike i pokazatelja kao što su mineralna

gnojiva, bilance aktivnih tvari dušika (N) i fosfora (P), prodaja i uporaba

sredstava za zaštitu bilja te pokazatelji krajolika.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe (EU) br.

1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije br. 408/2011.


kontinuirano praćenje najavljene promjene u zakonodavstvu kao i

zahtjeva korisnika te će se, u skladu s navedenim, nastaviti razvoj,

usklađivanje i prilagodba poljoprivredno-okolišnih pokazatelja

razvoj statistike poljoprivredno-okolišnih pokazatelja kompiliranjem

postojećih izvora podataka

daljnje usklađivanje i integracija poljoprivredno-okolišnih pokazatelja u

nacionalni statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih

podataka

163



praćenje utjecaja poljoprivrede na okoliš

GLAVNI KORISNICI




europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, DG AGRI, FAO)

mediji

164

Poglavlje V. – STATISTIKE ZA VIŠE PODRUČJA

Poglavlje V. ─ STATISTIKE ZA VIŠE PODRUČJA

Tema 5.02 Strategija Europa 2020. i održivi razvoj

MODUL 5.02.01 Pokazatelji Europa 2020.: proizvodnja i diseminacija



Strategija Europa 2020. ima jasno definirane ciljeve koji se odnose na pet

područja: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i

klima/energetika. Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti pametan,

održiv i uključiv rast. Pod pametnim rastom podrazumijeva se učinkovitije

ulaganje u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održivi rast podrazumijeva

tranziciju u niskougljično gospodarstvo, dok se pod uključivim rastom

podrazumijeva stvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva.

Za praćenje napretka prema ciljevima strategije Europa 2020. ključni su podaci

o stopi zaposlenosti prema spolu (dobna skupina 20 – 64 godine), bruto

domaćim izdacima za istraživanje i razvoj (GERD), emisiji stakleničkih plinova

(bazna godina 1990), udjelu obnovljivih izvora energije u bruto krajnjoj

potrošnji energije, primarnoj potrošnji energije te konačnoj potrošnji energije,

ranom napuštanju obrazovanja i osposobljavanju prema spolu, tercijarnom

obrazovanju prema spolu (dobna skupina 30 – 34 godine), stanovništvu koje je

izloženo riziku od siromaštva ili isključenosti (osobe koje žive u kućanstvima s

vrlo niskim intenzitetom rada, osobe izložene riziku od siromaštva nakon

socijalnih transfera te teško deprivirane osobe). Pokazatelji sadržani u

dokumentu Europa 2020. nužni su za proučavanje i definiranje širokog spektra

javnih politika, posebno socijalnih i gospodarskih pitanja na nacionalnoj i

regionalnoj razini.




165



pokazatelji potrebni za redovito te učinkovito praćenje i kreiranje javnih

politika iz područja društvenih i energetskih statistika

podloga za donošenje mjera u području javnih politika

GLAVNI KORISNICI



akademska zajednica


mediji

Europska komisija, UN, međunarodni korisnici

MODUL 5.02.02 Pokazatelji održivog razvoja: proizvodnja i

diseminacija



Ciljevi ovog modula jesu pružanje visokokvalitetnih pokazatelja i statističkih

podataka nužnih za praćenje provedbe Strategije održivog razvitka Republike

Hrvatske na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

Održivi razvoj jest onaj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne

ugrožava potrebe budućih generacija. Održivi razvoj ostvaruje ravnotežu

između zahtjeva za unaprjeđivanjem kakvoće života (ekonomska sastavnica), za

ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva

166


za očuvanjem svih sastavnica okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i

sadašnja i buduće generacije.

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske za desetogodišnje razdoblje

prihvaćena je u Hrvatskom saboru 20. veljače 2009. (Narodne novine, broj

30/09) i sadržava analizu postojećega gospodarskoga, socijalnoga i okolišnog

stanja te utvrđuje smjernice dugoročnog djelovanja. Strategija sadržava

temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju

dugoročne preobrazbe prema održivom razvoju Republike Hrvatske. U

dokumentu je identificirano osam ključnih izazova na kojima Republika

Hrvatska mora raditi radi postizanja održivog razvoja:

1. poticaj rasta broja stanovnika RH

2. okoliš i prirodna dobra

3. usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju

4. ostvarivanje socijalne kohezije i pravde

5. postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije

6. jačanje javnog zdravstva

7. povezivanje RH

8. zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka.

Održivi razvoj temeljni je cilj Europske unije utvrđen Lisabonskim ugovorom,

kojim se uređuju sve politike i aktivnosti Unije. Cilj održivog razvoja je

kontinuirano globalno poboljšanje kvalitete života i dobrobiti za sadašnje i

buduće generacije usklađivanjem ekonomske učinkovitosti, društvene

solidarnosti i ekološke odgovornosti.

Praćenje europskih pokazatelja održivog razvoja temelji se na skupu od više od

130 pokazatelja (EU SDI), uključenih u okvir koji obuhvaća deset tema.

Održivi razvoj, također, predstavlja i globalni izazov. Statističko povjerenstvo

Ujedinjenih naroda (UNSC) u ožujku 2016. dogovorilo je skup od 241

globalnog pokazatelja za praćenje napretka prema sljedećih 17 UN ciljeva i 169

podciljeva koji su dio Programa održivog razvoja do 2030.

167


1. iskorjenjivanje siromaštva

2. iskorjenjivanje gladi

3. zdravlje i dobrobit

4. kvalitetno obrazovanje

5. rodna ravnopravnost

6. pitka voda i higijenski uvjeti

7. pristupačnost i čista energija

8. dostojanstven rad i gospodarski rast

9. industrija, inovacije i infrastruktura

10. smanjenje nejednakosti

11. održivi gradovi i održive zajednice

12. odgovorna potrošnja i proizvodnja

13. odgovor na klimatske promjene

14. život ispod vode

15. život na kopnu

16. mir i pravda/snažne institucije

17. partnerstvo za ciljeve

Državni zavod za statistiku će, u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih

podataka i nositeljima službene statistike, kao i donositeljima odluka, izradit

nacionalni akcijski plan za sustavno praćenje i izvještavanje o UN ciljevima

održivog razvoja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Potrebno je

provesti mapiranje raspoloživosti podataka nužnih za izračunavanje pokazatelja

održivog razvoja, definirati izvore podataka za statističke (i nestatističke)

pokazatelje, kao i odrediti odgovorne institucije koje će biti zadužene za

određene podatke iz svog djelokruga rada za svrhu proizvodnje pojedinih

pokazatelja.

Za praćenje napretka Globalnih pokazatelja ključni su sljedeći statistički

podaci:

168


- iz anketnih istraživanja na kućanstvima (Anketa o radnoj snazi, Anketa

o potrošnji, Anketa o dohotku, Anketa o obrazovanju odraslih, Anketa o

energiji, Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i dr.)

- iz anketnih istraživanja na poduzećima (Inovacije, istraživanje i razvoj,

struktura zarada, trošak rada, itd.)

- zdravstvene, rodne i demografske statistike

- podaci o energiji i gospodarenju otpadom

- podaci granskih statistika (poljoprivreda, okoliš, industrija, trgovina,

turizam, tržište rada)

- makroekonomski pokazatelji iz područja nacionalnih računa


upoznavanje donositelja odluka s UN ciljevima održivog razvoja kako

bi ih na odgovarajući način uklopili u svoje strategije, programe i

planove razvoja bilo da je riječ o ukupnom razvoju ili razvoju pojedinog

sektora

daljnji razvoj i sustavno praćenje pokazatelja održivog razvoja u

koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka, nositeljima

službene statistike i donositeljima odluka



izrada web portala o pokazateljima ciljeva održivog razvoja


pokazatelji potrebni za redovito te učinkovito praćenje ciljeva održivog

razvoja

podloga za donošenje mjera u području javnih politika

169


GLAVNI KORISNICI

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i druga tijela državne uprave



akademska zajednica

europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN,OECD)

mediji

Tema 5.03 Statistika okoliša

MODUL 5.03.01 Statistika otpada i opasnih tvari

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu


Redovito prikupljanje statističkih podataka o proizvodnji i gospodarenju

otpadom nužno je za praćenje provedbe politike otpada koju je utvrdila

Europska unija.

Statistički podaci o otpadu imaju svoju zakonsku osnovu od 2002., kao odgovor

na potrebu za prikupljanjem usporedivih i usklađenih podataka, koju čini

Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća. Podaci sačinjavaju

dio Strukturalnih pokazatelja za praćenje Lisabonske strategije i Strategije

održivog razvoja Europske unije.

170



unaprjeđenje kvalitete podataka o otpadu s posebnim naglaskom na

građevni otpad, otpad koji nastaje pri istraživanju, eksploatiranju i

fizikalno-kemijskoj obradi mineralnih sirovina te otpad od hrane

unaprjeđenje kvalitete podataka o porijeklu otpada u sektoru uslužnih

djelatnosti i kućanstva

izmjenom baze podataka Registar onečišćavanja okoliša koja čini temelj

za izradu statistika otpada u skladu s odredbama Pravilnika o registru

onečišćavanja okoliša (Narodne novine, broj 87/15) omogućit će se

unaprjeđenje kvalitete izrade izvješća o statistikama otpada u cijelosti


izrada nacionalnih izvješća iz područja gospodarenja otpadom

objavljivanje podataka u Statističkom ljetopisu

izrada pokazatelja iz područja gospodarenja otpadom

praćenje provedbe nacionalne i europske politike gospodarenja otpadom

GLAVNI KORISNICI


jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

mediji

akademska zajednica

Europska komisija

građani

171


MODUL 5.03.02 Statistika voda



Statistika voda pruža podatke o vodnim resursima, korištenju voda i

pročišćavanju otpadnih voda.

Na temelju istraživanja iz ovog područja prikupljuju se, obrađuju, analiziraju i

objavljuju podaci o korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja u industriji;

skupljanju, pročišćavanju i distribuciji vode te javnoj odvodnji.

Podaci se prikupljaju na temelju Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09,

63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) u koji je transponirana Direktiva 2000/60/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za

djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama)

izmijenjena i dopunjena Odlukom br. 2455/2001/EZ, Direktivom 2008/105/EZ i

Direktivom 2009/31/EZ te na temelju sporazuma o zajedničkom prikupljanju

podataka Eurostat/OECD (Zajednički upitnik OECD-a i Eurostata za okoliš,

Područje kopnenih voda). Zahtijevani podaci dostavljaju se u Eurostat.


kontinuirano praćenje promjena u zakonodavstvu, kao i zahtjeva

korisnika te u skladu s tim nastavak razvoja, usklađivanje i prilagodba

statistike voda europskom sustavu statistika

daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja za statistiku u nacionalni

statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka i

nositeljima službene statistike



172



pokazatelj korištenja voda

pokazatelj o javnoj odvodnji

podloga za donošenje mjera u okolišu i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike



akademska zajednica


mediji

Tema 5.04 Regionalne i urbane statistike

MODUL 5.04.01 Regionalne statistike i njihova koordinacija



Koordinacija proizvodnje i diseminacije Europskih regionalnih statistika preko

svih relevantnih statističkih tema. Regionalni podaci su publicirani prema

NUTS klasifikaciji, najviše na NUTS razini 1 i 2. Podaci se prikupljaju za

slijedeće razine: regije, gradovi, gradska područja. Podaci se također prikupljaju

za stupnjeve urbanizacije, ruralni razvoj, pokazatelje maritimnih statistika,

pokazatelje kohezijskih politika, zemljišni pokrov LUCAS.

173



prikupljanje, obrada i diseminacija podataka za razinu regija, gradova,

gradskih područja


proširenje obuhvata podataka


donošenje odluka u području regionalnih područja


GLAVNI KORISNICI

Europska komisija


mediji

javnost

MODUL 5.04.02 Urbane statistike



Urbane statistike imaju veliku važnost u kreiranju politika država članica EU-a.

Prikupljeni podaci važan su izvor za analizu i praćenje stanja okoliša te

ekonomskih i socijalnih procesa u gradovima. Urbane statistike pružaju jasnu

sliku o različitim aspektima života i rada u gradovima diljem Europe.

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija imaju jaku urbanu dimenziju.

174


Usporediva i pouzdana gradska statistika podupire informiranost javnosti te

omogućuje kreiranje mjera politike na lokalnoj razini. Ekonomski razvoj

gradova i gradskih aglomeracija znatno utječe na cjelokupni razvitak zemalja

članica EU-a. Podaci koji se odnose na gradove, osim za nacionalne potrebe,

koriste se i za dizajniranje mjera, praćenje učinaka kohezijskih politika i

njihove urbane dimenzije.

Republika Hrvatska sudjeluje u projektu urbanih statistika sa sedam gradova:

Zagreb, Rijeka, Pula, Zadar, Split, Slavonski Brod i Osijek. Podaci se

prikupljaju na nekoliko razina: grad, funkcionalno urbano područje te na razini

gradskih četvrti.


proširenje obuhvata podataka za sedam gradova u Republici Hrvatskoj



usporedba različitih društveno-ekonomskih aspekata razvitka gradova

donošenje odluka vezanih za provedbu urbanog razvoja

kreiranje politike regionalnog razvitka RH te uključivanje u programe

EU-a

GLAVNI KORISNICI

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a

tijela gradske vlasti


mediji

javnost

Europska komisija

175


Ostale teme 5.04 N iz područja regionalnih i urbanih


MODUL 5.04.N.1 Prostorni statistički registar



Prostorni statistički registar (u daljnjem tekstu: PSR) jest registar koji sadržava

podatke o prostornim jedinicama za statistiku 1., 2. i 3. razine Nacionalne

klasifikacije prostornih jedinica za statistiku po županijama,

gradovima/općinama, oblicima mjesne samouprave (mjesni odbori, kotarevi i

gradske četvrti), naseljima, statističkim krugovima, popisnim krugovima,

ulicama/trgovima, kućnim brojevima, kućanstvima i drugo. Navedene podatke

PSR vodi u alfanumeričkome i grafičkom obliku. Podaci se redovito ažuriraju.

Način prikupljanja podataka: on-line pristup, elektronički medij, papir. Glavni

administrativni izvor podataka za registar jest Državna geodetska uprava, dok

su izvor statističkih podataka istraživanja Državnog zavoda za statistiku. Podaci

registra čine sastavni dio informacijskog sustava koji se osniva u svrhu

izvršenja poslova određenih Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

(Narodne novine, br. 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 09/17).

Pravna osnova za ustroj Registra jest Pravilnik o ustroju, vođenju i korištenju

podataka iz statističkih registara Državnog zavoda za statistiku (Narodne

novine, br. 59/14)


unaprjeđenje načina preuzimanja prostornih podataka iz Registra

prostornih jedinica Državne geodetske uprave


176



ažurna i točna evidencija prostornih jedinica u Republici Hrvatskoj

osnova za statističke registre i statističke aktivnosti koje koriste podatke

o prostornim jedinicama

GLAVNI KORISNICI:



akademska zajednica


mediji

Tema 5.05 Geografske i lokalne informacije

MODUL 5.05.01 GISCO



GISCO ili Geografski informacijski sustav odgovoran je da zadovolji potrebe

Europske komisije za geografskim informacijama za tri razine: Europska unija,

države članice i njihove regije. Primarna zadaća tog sustava izrada je

statističkih i tematskih mapa ali sustav služi i kao baza podataka geografskih

informacija država članica Unije. Baza podataka sadržava geografske podatke

koji pokrivaju cijelu Europu, kao npr. administrativne granice i tematske

geoprostorne informacije kao što su podaci o populacijskom gridu.

GISCO također promovira širenje aktivnosti o geografskim informacijama te

korištenje geografskih informacija i Geografskog informacijskog sustava – GIS

unutar Europskoga statističkog sustava i unutar Komisije EU-a. GISCO

177


predsjeda radnom skupinom za integraciju statističkih podataka s

geospacijalnim informacijama koja obuhvaća predstavnike nacionalnih

statističkih ureda te nacionalnih kartografskih i katastarskih ureda.

Pravnu osnovu predstavlja Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih

podataka (Narodne novine, broj 56/13).


u sklopu darovnice prikazati broj poslovnih subjekata na mreži od 1 km2

daljnje povezivanje statističkih podataka i geoprostornih informacija u

alatu GIS-a

daljnji razvoj i unaprjeđenje portala GeoSTAT Državnog zavoda za

statistiku


priprema, provođenje i praćenje skupa tehnologija, mjera, normi,

provedbenih pravila, usluga, i ostalih čimbenika koji omogućuju

djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja

prostornih podataka za svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj i

europskoj razini iz djelokruga službene statistike

GLAVNI KORISNICI

javnost

mediji


MODUL 5.05.02 INSPIRE


178


KRATAK OPIS AKTIVNOSTI:

INSPIRE se temelji na uspostavljenim infrastrukturama prostornih podataka

kojima upravljaju države članice Europske unije i ne zahtijeva novo

prikupljanje podataka, ali zahtijeva harmonizaciju već postojećih podataka.

Prostorni podaci pohranjuju se, raspoloživi su te se održavaju na najprikladnijoj

razini.

Potrebno je omogućiti dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz različitih

izvora diljem Europske unije i njihovo zajedničko korištenje između različitih

korisnika i aplikacija.

Prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini državne vlasti dijele se s drugim

državnim tijelima. Prostorni podaci moraju biti raspoloživi pod uvjetima koji

bezrazložno ne ograničavaju njihovu širu uporabu.


daljnji razvoj i unaprjeđenje portala GeoSTAT Državnog zavoda za

statistiku na način da korisnici mogu preuzeti kartografske podloge i

podatke putem servisa WMS


priprema, provođenje i praćenje skupa tehnologija, mjera, normi,

provedbenih pravila, usluga, i ostalih čimbenika koji omogućuju

djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja

prostornih podataka za svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj i na

europskoj razini iz djelokruga službene statistike

GLAVNI KORISNICI

javnost

mediji


179


Tema 5.06 Znanost i tehnologija

MODUL 5.06.01 Statistika znanosti i tehnologije



Statistike o znanosti i tehnologiji obuhvaćaju prikupljanje podataka o

istraživanju i razvoju (IR – R&D), podatke o ljudskim potencijalima u znanosti

i tehnologiji te statistike o patentima, a na temelju Odluke br. 1608/2003/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća te Provedbene uredbe Komisije (EU) br.

995/2012.

Zakonodavni okvir obuhvaća nekoliko skupova i kompilacija prikupljanja

podataka: prikupljanje podataka IR-a i proračunska izdvajanja za IR (GBARD),

kompilacija podataka o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji, kao i

kompilacija podataka o patentima. Glavne metodološke smjernice za ova

istraživanja propisane su u priručnicima Frascati i Canberra.


kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike znanosti i

tehnologije, s naglaskom na ulaganja u istraživanje i razvoj

daljnja harmonizacija statistika znanosti i tehnologije s europskim

sustavom statistika s naglaskom na statistike istraživanja i razvoja




donošenje mjera u području znanosti i tehnologije s naglaskom na

ulaganja u istraživanje i razvoj

podloga za planiranje te kreiranje politika i strategija, praćenje njihove

provedbe, analize, kao i za međunarodne usporedbe

180


GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


mediji

Europska komisija

MODUL 5.06.02 Statistika inovacija



U sklopu ovog modula provodi se Istraživanje o inovacijskim aktivnostima

poduzeća koje predstavlja izvor harmoniziranih podataka o inovacijama u

poslovnom sektoru. Prema tom istraživanju, inovativna poduzeća definiraju se

kao poduzeća koja su, u promatranom razdoblju, uvela inovaciju proizvoda ili

procesa odnosno neku organizacijsku ili marketinšku inovaciju. Inovacijske

aktivnosti uključuju sve znanstvene, tehnološke, organizacijske, financijske i

komercijalne aktivnosti kojima je svrha uvođenje inovacije. Neinovativna

poduzeća se, prema razlogu neuvođenja inovacijskih aktivnosti, primarno mogu

podijeliti u dvije skupine, i to na ona poduzeća koja nisu imala uvjerljivi razlog

za uvođenje inovacija te ona koja su imala namjeru uvođenja inovacija, ali ih

zbog znatnih prepreka nisu uspjela uvesti.

Provedba istraživanja temelji se na pravnoj osnovi Europske unije: Odluci br.

1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Provedbenoj uredbi Komisije

(EU) br. 995/2012.


nastavak razvoja i harmonizacije statistika o inovacijama s europskim

sustavom statistika u cilju usklađivanja i stvaranja pretpostavki za

ispunjenje budućih zahtjeva

181




kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike inovacija


opći pokazatelji podatka o inovacijama

podloga za planiranje te kreiranje politika i strategija, praćenje njihove

provedbe, analize, kao i za međunarodne usporedbe

podloga za domaće i međunarodne znanstveno-istraživačke projekte

kojima je svrha analiza inovativnosti, konkurentnosti hrvatskih

poduzeća te komparativne analize

podloga za donošenje mjera u području ulaganja u inovacijske aktivnosti

koje ne proizlaze iz istraživanja i razvoja

GLAVNI KORISNICI


akademska zajednica


mediji

Europska komisija

Tema 5.07 Informacijsko društvo

MODUL 5.07.01 Statistika informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT)


182



Osnovni cilj statistike informacijskog društva jest osiguravanje relevantnih,

ažurnih i usporedivih informacija za potrebe mjerenja i razumijevanje

društveno-ekonomskog utjecaja uporabe IKT-a i utjecaja na produktivnost, kao

i pokazatelje informacijskog društva za promatranje dostignuća političkih

ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU-a. Zbog toga će se razviti i unaprijediti

pokazatelji informacijskog društva za sustavno mjerenje i promatranje akcijskih

planova Strategije e-Hrvatska, kao i praćenje tekućih ciljeva strategije Europa

2020. i EU-ove digitalne politike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija

te njihov utjecaj na gospodarstvo i društvo iz dokumenta Praćenje digitalne

ekonomije i društva 2016. – 2021 (Monitoring the Digital Economy and Society

2016-2021) koji je izradila Europska komisija u prosincu 2015.


unaprjeđenje statistike o uporabi informacijskih i komunikacijskih

tehnologija u poduzećima

unaprjeđenje statistike o uporabi informacijskih i komunikacijskih

tehnologija u kućanstvima i kod pojedinaca

izrada pokazatelja o informacijskom društvu za Praćenje digitalne

ekonomije i društva 2016. – 2021., strategije Europa 2020. i Strategije

e-Hrvatska


donošenje strateških odluka u području uporabe digitalnih,

informacijskih i komunikacijskih tehnologija

provođenje mjera u području uporabe digitalnih, informacijskih i

komunikacijskih tehnologija

183


GLAVNI KORISNICI


mediji


Europska komisija

Tema 5.09 Računi za okoliš i promjena klime

MODUL 5.09.01 Monetarni računi okoliša



U sklopu statistike monetarnih računa okoliša prikupljaju se, obrađuju,

analiziranju i diseminiraju podaci o investicijama u zaštitu okoliša te izdaci za

dobra i usluge u okolišu.

Investicije obuhvaćaju ulaganja u opremu i uređaje za kontrolu onečišćenja, u

specijalnu opremu za sprečavanje onečišćenja, u opremu i uređaje povezane s

čistom tehnologijom i tehnologijom na kraju proizvodnog procesa. Podaci se

iskazuju prema Klasifikaciji djelatnosti u zaštitu okoliša (CEPA) i Nacionalnoj

klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.).

Na temelju tekućih izdataka za dobra i usluge u okolišu izračunavaju se output,

bruto dodana vrijednost, izvoz i zaposlenost izražena ekvivalentom pune

zaposlenosti prema djelatnostima NKD-a 2007., Klasifikaciji djelatnosti za

zaštitu okoliša (CEPA) te Klasifikaciji djelatnosti gospodarenja resursima

(CReMA).

Ekološki porezi obuhvaćaju poreze i naknade za okoliš koji se odnose na

energente, transport, onečišćenje i resurse.

184


Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EU) br. 691/2011 Europskog



kontinuirano praćenje najavljene promjene u zakonodavstvu, kao i

korisničkim zahtjevima te će se, u skladu s navedenim, nastaviti razvoj,

usklađivanje i prilagodba monetarnih računa okoliša europskome

statističkom sustavu

daljnji razvoj monetarnih računa okoliša, posebno u području statistike

poreza

daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički

sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka




pokazatelj kretanja o investicijama u zaštitu okoliša

pokazatelj kretanja tekućih izdataka za dobra i usluge u okolišu

podloga za donošenje mjera u području okoliša i praćenje njihovih

učinaka

GLAVNI KORISNICI





mediji

185


MODUL 5.09.02 Fizički računi okoliša



Fizički računi okoliša obuhvaćaju podatke potrebne za izračune emisija u zrak i

ekonomske račune protoka materijala. Podaci se prikupljaju na temelju Uredbe

(EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

Računi emisija u zrak izračunavaju se za plinove CO2, CO2 iz biomase, N2O,

CH4, HFC, PFC, SF6, NOX, SO2, NH3, NMHOS i CO te čestice PM10 i PM2,5

prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), dok se za

ekonomske račune protoka materijala prikupljaju i kompiliraju podaci o

domaćem vađenju sirovina, uvozu i izvozu sirovina, poluproizvoda i gotovih

proizvoda za intra + extra EU-27 te domaći proizvedeni output.


kontinuirano praćenje najavljene promjene u zakonodavstvu kao i

korisničkim zahtjevima korisnika te će se u skladu s tim nastaviti razvoj,

usklađivanje i prilagodba fizičkih računa okoliša europskom sustavu

statistika

daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički

sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka

unaprjeđenje i koordinacija aktivnosti koje se odnose na proizvodnju,

diseminaciju i analizu podataka



186



pokazatelj kretanja emisija u zrak

pokazatelj protoka materijala

podloga za donošenje mjera u okolišu i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI





mediji

187

Poglavlje VI. – PODRŠKA STATISTIČKOM OUTPUTU

Poglavlje VI. ─ PODRŠKA STATISTIČKOM OUTPUTU

Tema 6.01 Kvaliteta, evaluacija, statistička koordinacija

i klasifikacije

MODUL 6.01.01 Upravljanje NUTS klasifikacijom



Upravljanje redovitim pregledima stanja NUTS18

klasifikacije u skladu s

odredbama Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća. Praćenje

formalnih postupaka koji se odnose na ažuriranje NUTS klasifikacije.

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (u nastavku

teksta: NKPJS 2012.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje,

upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema

razinama prostorne podjele Republike Hrvatske. NKPJS 2012. čini statističku

osnovu za učinkovito vođenje regionalne razvojne politike, za socioekonomske

analize i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije.

NKPJS 2012. jest hijerarhijska klasifikacija kojom se uspostavljaju prostorne

jedinice za statistiku 1., 2. i 3. razine prema kojima se dijeli prostor Republike

Hrvatske za svrhe regionalne statistike. Prostorna jedinica za statistiku 1. razine

jest Republika Hrvatska kao administrativna jedinica. Prostorne jedinice za

statistiku 2. razine sastoje se od dvije neadministrativne jedinice nastale

grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Prostorne

jedinice za statistiku 3. razine sastoje se od 21 administrativne jedinice (20

županija i Grad Zagreb).

18

Nomenclature des unités territoriales statistiques (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)

188



proširenje skupa podataka na nižoj teritorijalnoj razini dostupnih na

portalu GeoSTAT

MODUL 6.01.02 Klasifikacije za statistiku robne razmjene



U statistici robne razmjene koriste se sljedeće dvije klasifikacije: detaljna

klasifikacija proizvoda Kombinirane nomenklature (CN) i zemljopisna

klasifikacija Geonomenklature (GEONOM). Kombinirana nomenklatura

ažurira se i objavljuje svake godine u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br.

2658/87. GEONOM je nomenklatura zemalja za potrebe statistike vanjske

trgovine Europske unije i statistike trgovine između država članica, a temelji se

na Uredbi br. 471/2009 i revidira se prema potrebi, obično svakih nekoliko

godina.

Pravnu osnovu predstavljaju Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87, Uredba (EZ) br.

471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba Komisije (EU) br.

1106/2012.


razvoj i kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete podataka u skladu s

uredbama EU-a vezanima za područje robne razmjene s

inozemstvom te njihovim izmjenama i dopunama

189


MODUL 6.01.03 Koordinacija za statističku povjerljivost i pristup

mikropodacima



Koordinacija različitih aktivnosti u području statističke povjerljivosti i pristupa

mikropodacima usmjerena je prema osiguranju statističke povjerljivosti kao

jednom od temeljnih načela službene statistike. Aktivnosti unutar ovog modula

odnose se na poboljšanje pristupa mikropodacima, kao i raspoloživost

povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe te razvoj i harmonizaciju

pravila i metoda zaštite tabličnih podataka i mikropodataka. Koordinacija

navedenih aktivnosti osigurana je radom Odbora za statističku povjerljivost u

suradnji s relevantnim ustrojstvenim jedinicama Zavoda. Također, Statistički

savjet kao savjetodavno i stručno tijelo za strategijska pitanja službene

statistike, u okviru svoje nadležnosti, daje stručna mišljenja i prijedloge o

stajalištima i smjernicama za primjenu načela statičke povjerljivosti. Statistička

povjerljivost i pristup mikropodacima uređeni su Zakonom o službenoj statistici

(Narodne novine, br. 103/03, 75/09 i 59/12), Pravilnikom o uvjetima i načinu

korištenja povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe (Narodne

novine, broj 137/13) i Pravilnikom o pristupu povjerljivim statističkim

podacima (Obavijesti Zavoda br. 4/2013.).


razvoj učinkovitog sustava za zaštitu povjerljivih statističkih podataka

unaprjeđenje pristupa mikro podacima

povećanje raspoloživih baza podataka za znanstvene svrhe


korištenje povjerljivih podataka za znanstvene svrhe

190


GLAVNI KORISNICI

ustrojstvene jedinice Zavoda

nositelji službene statistike


akademska zajednica

Eurostat

MODUL 6.01.04 Statistički standardi za podatke i metapodatke

(uključujući klasifikacije)



Klasifikacije su jedan od osnovnih alata za proizvodnju statističkih podataka te

Zavod kontinuirano radi na razvoju i održavanju klasifikacijskih standarda

službene statistike i potrebnih metodoloških alata za njihovu primjenu.

Aktivnosti se odnose na daljnji razvoj klasifikacijskog okvira, koji uključuje

Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD), Klasifikaciju proizvoda po

djelatnostima (KPD) i Nacionalnu klasifikaciju zanimanja (NKZ), uključujući

razvoj i održavanje metodoloških alata za njihovu ispravnu primjenu i

tumačenje (objašnjenja, tablice veza, abecedni indeksi), što je preduvjet za

usporedivost statističkih podataka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Osim

spomenutih aktivnosti ovaj modul uključuje i aktivnosti koje se odnose na

kontinuirano održavanje i razvoj klasifikacijske baze podataka. Pravna osnova

za provođenje navedenih aktivnosti jesu Odluka o NKD-u 2007. (Narodne

novine, br. 58/07 i 72/07), Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike

Hrvatske – KPD 2015. (Narodne novine, br. 157/14) i Nacionalna klasifikacija

zanimanja 2010. – NKZ 10. (Narodne novine, br. 147/10 i 14/11).

191



pravodobno usklađivanje klasifikacijskih standarda službene statistike

RH u skladu s promjenama na razini EU-a te drugih međunarodnih

tijela, organizacija ili institucija

unaprjeđenje funkcionalnosti klasifikacijskog sustava KLASUS


upotreba klasifikacijskih standarda pri proizvodnji statističkih podataka

GLAVNI KORISNICI

ustrojstvene jedinice Državnog zavoda za statistiku



akademska zajednica

mediji


192

4. PREGLED GLAVNIH REZULTATA SLUŽBENE STATISTIKE PO PODRUČJIMA

STATISTIČKO PODRUČJE I MODULI

ODGOVORNI NOSITELJI SLUŽBENE

STATISTIKE

NAZIV POSJEDNIKA ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA

DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

PREGLED GLAVNIH REZULTATA SLUŽBENE STATISTIKE

1. 2. 3. 4.

Poglavlje I. − DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE

Tema 1.01 Stanovništvo

Modul 1.01.01 Vitalna statistika, migracije stanovništva i projekcije


Apsolutni i relativni pokazatelji za rođene i umrle osobe te sklopljene i razvedene brakove, i to prema geografskim, demografskim, ekonomskim i obrazovnim obilježjima (statistika rođenih, statistika umrlih, statistika sklopljenih brakova i statistika razvedenih brakova). Umrle osobe prema uzroku smrti, vrsti i uzroku nasilne smrti, podaci o majci umrlog dojenčeta. Opće i specifične stope vitalnih događaja. Broj i strukture doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo (statistika vanjske migracije stanovništva) te preseljenih osoba unutar granica Republike Hrvatske (statistika unutarnje migracije stanovništva). Opće stope migracije i specifične stope migracije prema dobi i spolu. Procjena stanovništva prema dobi i spolu. Tablice mortaliteta. Projekcije stanovništva prema dobi i spolu. Projekcije kućanstava.

193



STATISTIKE




Modul 1.01.02 Popis stanovništva, integracija migranata, boravišne dozvole, međunarodna zaštita, provedba nacionalnog zakonodavstva o imigraciji


Ministarstvo unutarnjih poslova Popisom stanovništva, kućanstava i stanova dobiva se broj i teritorijalni razmještaj stanovništva prema demografskim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima te podaci o kućanstvima, obiteljima i stanovima. Podaci su dostupni u desetogodišnjoj periodici. Podaci o međunarodnoj zaštiti, boravišnim dozvolama i boravištu državljana trećih zemalja, sprječavanju ilegalnog ulaska i boravka te povratka državljana trećih zemalja.

Tema 1.02 Tržište rada

Modul 1.02.01 Zaposlenost i nezaposlenost


Podaci o radno sposobnom stanovništvu prema spolu, ekonomskoj aktivnosti, demografska i obrazovna obilježja aktivnog stanovništva, obilježja glavnoga i dodatnog posla te posla koji je osoba obavljala u prošlosti, položaj u zaposlenju, sati rada, radno vrijeme, djelatnost, zanimanje, obilježja nezaposlenih osoba, neaktivne osobe, stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti dobiveni Anketom o radnoj snazi koja se provodi na temelju Uredbi EU-a te ad hoc moduli prema Eurostatovu programu. Podaci o popunjenim i slobodnim radnim mjestima prema zanimanjima i djelatnostima dobiveni istraživanjem o slobodnim radnim mjestima koja se provodi na temelju uredbi EU-a.

Modul 1.02.02 Zarade i trošak rada


Podaci o visini i strukturi troškova rada koji obuhvaćaju osnovnu plaću, nadnice, socijalne doprinose koje plaća poslodavac, troškove obrazovanja, ostale troškove rada i subvencije prema djelatnostima, a dobiveni Anketom o trošku rada koja se provodi na temelju uredbi EU-a.

194



STATISTIKE




Zarade prema spolu, dobi, zanimanju, završenoj školi, radnom stažu, vrsti radnog odnosa i vrsti radnog vremena, sati rada, kao i struktura zarada (bruto plaća i obvezna izdvajanja iz plaće) dobivena istraživanjem o strukturi zarada koje se provodi na temelju uredbi EU-a. Indeks troška rada u skladu s uredbama EU-a te procijenjeni podaci o trošku rada, iz raspoloživih izvora, za godine kada se ne provodi istraživanje.

Modul 1.02.03 Rodna statistika i diskriminacija


U sklopu statistike tržišta rada svi podaci o zaposlenima te bruto i neto plaći (godišnje istraživanje) prate se prema spolu. Svi podaci o fizičkim osobama raščlanjeni su prema spolu i objavljuju se u publikaciji Žene i muškarci u Hrvatskoj.

Tema 1.03 Obrazovanje

Modul 1.03.01 Obrazovanje


Podaci o djeci u dječjim vrtićima i drugim pravnim osobama, učenicima u osnovnim i srednjim školama – redovitim, za djecu i mladež s teškoćama u razvoju, u školama i razrednim odjelima s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina te posebnom obrazovanju (umjetničke škole i škole za odrasle), studentima na ustanovama visokog obrazovanja prema spolu, dobi, upisima i završavanju, vrstama visokih učilišta, načinu studiranja, vrsti i programu studija, znanstvenim područjima; državi prebivališta, stranim državljanima; podaci o zaposlenima prema spolu, vrsti zaposlenosti/angažiranosti, razini obrazovanja na kojoj predaju, dobnim skupinama; podaci o učeničkim i studentskim domovima.

195



STATISTIKE




Modul 1.03.02 Strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje


Podaci o (ne)sudjelovanju odraslih u formalnome i neformalnom obrazovanju te informalnom učenju, povezanost aktivnosti neformalnog obrazovanja uz posao, tko je platio sudjelovanje u tim aktivnostima, poteškoće pri sudjelovanju, jezici; prema dobnim skupinama, spolu, razini obrazovanja i regiji. Podaci o poduzećima koja pružaju strukovno osposobljavanje, obilježja SOP tečajeva – prosječni broj sati po osobi, vrsta tečaja, troškovi; prema NKD-u i veličini poduzeća. Podaci o osobama koje sudjeluju u cjeloživotnom učenju, NEET (mladi koji nisu niti u zaposlenju niti u obrazovanju), osobe koje rano napuštaju obrazovanje ili osposobljavanje.

Tema 1.04 Kultura

Modul 1.04.01

Kultura i sport


Podaci o kazalištima, profesionalnim orkestrima i zborovima, ansamblu narodnih plesova i pjesama – izvedena djela, predstave, koncerti, priredbe, posjetitelji, zaposleni prema spolu; radiju i televiziji – odašiljači, program, zaposleni prema spolu, pretplatnici; kinematografiji – predstave, posjetitelji, zaposleni prema spolu, proizvodnja filmova, uvoz/izvoz filmova, promet filmova, videodjela u prometu prema zemlji podrijetla; muzeji i muzejske zbirke, galerije i zbirke prema vrsti, predmeti i posjetitelji stalnog postava, povremene izložbe, prostorije i zaposleni prema vrsti zaposlenosti/angažiranosti, volonteri; knjižnice – prema vrstama, statusu, broju svezaka, obrađenoj knjižnoj i neknjižnoj građi, korištenju knjižne građe, korisnicima, prinovi knjižne i neknjižne građe, međuknjižničnim posudbama, zaposleni prema vrsti radnog vremena; arhivi i arhivske zbirke – prema nazivu i sjedištu, arhivski fondovi i zbirke, zaposleni.

196



STATISTIKE




Tema 1.05 Zdravstvo i sigurnost

Modul 1.05.01 Javno zdravstvo


Podaci o uzrocima smrti, rezultati Europske zdravstvene ankete EHIS (European Health Interview Survey), zaposleni u zdravstvu, Registar djelatnika u zdravstvu, Registar zdravstvenih ustanova, rezultati istraživanja zdravstvenih resursa tehnološki napredne medicinske opreme, zdravstvena potrošnja prema SHA-u, pobol bolnički ispisanih

pacijenata prema ISHMT19

, podaci o radu, organizaciji i utvrđenim bolestima i stanjima u

stacionarnim zdravstvenim ustanovama, podaci o radu, organizaciji te utvrđenim bolestima i stanjima u zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini i specijalističko-konzilijarne djelatnosti.

Modul 1.05.02

Zdravstvo i sigurnost na radu


Podaci o osobama ozlijeđenim na radu i oboljelim od profesionalnih bolesti.

Ostale teme 1.05 N iz područja zdravstva i sigurnosti za nacionalne potrebe

Modul 1.05.N.1 Zdravstvena statistika


Rad mikrobioloških i parazitoloških laboratorija u Hrvatskoj; rad laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze u RH; rezistencija mikroorganizama na antimikrobna sredstva; prijavljeni slučajevi i epidemije zaraznih bolesti; izvršene obvezatne imunizacije protiv zaraznih bolesti; osobe testirane na HIV (virus humane imunodeficijencije) i HIV pozitivne osobe,

19

Internal Shortlist for Hospital Morbidity Tabulation

197



STATISTIKE




zabilježene nepoželjne nuspojave cijepljenja; oboljenja ili smrti od malarije; tjedna prijava gripe. Statistika o ozljedama i posljedicama ozljeda; o bolestima srca i krvnih žila; praćenje izvršenja nacionalnih programa ranog otkrivanja određenih javnozdravstvenih prioriteta; podaci o radu službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika, istraživanje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti; podaci o zdravstvenim potrebama starijih osoba. Zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe; zdravstvene ispravnosti vode za piće, stolnih, mineralnih i izvorskih voda.

Modul 1.05.N.2

Ostali državni javnozdravstveni registri


Statistika o raku s Registrom za rak RH; statistika osoba s invaliditetom s Hrvatskim registrom o osobama s invaliditetom; statistika o psihozama i izvršenim samoubojstvima s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava; prijava osoba sa šećernom bolešću s CroDiab registrom osoba sa šećernom bolešću.

Tema 1.06 Raspodjela dohotka i životni uvjeti

Modul 1.06.01

Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o raspolaganju vremenom


Podaci o visini i strukturi prosječnih godišnjih izdataka za potrošnju te visini i strukturi ukupno upotrijebljenih po kućanstvu, podaci o utrošenim količinama prehrambenih proizvoda i pića te podaci o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima.

Modul 1.06.02 Dohodak, socijalna uključenost i životni uvjeti


Podaci o sastavu kućanstava, podaci o bruto i neto dohotku te različitim monetarnim i nemonetarnim primanjima članova kućanstava, podaci o financijskoj situaciji kućanstava, ekonomskoj aktivnosti i obrazovnom statusu članova kućanstava, brizi o vlastitom zdravlju, brizi o djeci te podaci o drugim aspektima životnog standarda.

198



STATISTIKE




Modul 1.06.03

Kvaliteta života


Podaci o materijalnim uvjetima života, zdravlju, obrazovanju, slobodnom vremenu i slobodnim aktivnostima, ekonomskoj i fizičkoj sigurnosti, temeljnim pravima, životnim uvjetima s obzirom na okruženje te općenito podaci o zadovoljstvu životom.

Tema 1.07 Socijalna zaštita

Modul 1.07.01

Socijalna zaštita (ESSPROS)


ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilne, na godišnjoj razini prikupljane, skupove podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Tema 1.10 Statistika kriminala i kaznenog pravosuđa

Modul 1.10.01

Sigurnost i kriminal


Podaci o punoljetnim i maloljetnim počiniteljima kaznenih djela i prekršaja te pravnim i odgovornim osobama kao počiniteljima kaznenih djela i prekršaja.

Poglavlje II. − MAKROEKONOMSKE STATISTIKE

Tema 2.01 Godišnji ekonomski računi

Modul 2.01.01

Europski sustav računa


Harmonizacija podataka nacionalnih računa s Europskim sustavom računa (ESA 2010).

Rad na derogacijama prema ESA-i 2010. transmisijskom programu dostave podataka.

199



STATISTIKE




Modul 2.01.02

Godišnji sektorski računi




Izrada godišnjih nefinancijskih računa prema institucionalnim sektorima.

Godišnja dostava podataka u Eurostat prema definiranim transmisijskim tablicama u Eurostat.

Modul 2.01.03 Tromjesečni i godišnji nacionalni računi: osnovni agregati


Izrada tromjesečnog i godišnjeg BDP-a prema proizvodnoj i rashodnoj metodi u tekućim i stalnim cijenama prema područjima djelatnosti NKD-a 2007. te osnovnim kategorijama izdataka.

Izrada BDP-a prema dohodovnoj metodi u tekućim cijenama (sredstva zaposlenih, porezi i subvencije na proizvodnju i uvoz, te bruto poslovni višak i mješoviti dohodak).

Modul 2.01.04

Tablice ponude i uporabe i input-output tablice



Ministarstvo financija – Porezna uprava Financijska agencija


Središnji obrtni registar

Tablice ponude i uporabe u tekućim i stalnim cijenama, uključujući tablice vrednovanja (porezi umanjeni za subvencije na proizvode, trgovačke i transportne marže) te tablica uporabe uvoznih proizvoda.

Izvedene proizvod x proizvod i industrija x industrija input-output tablice.

Razina diseminacije: 65 odjeljaka NKD-a x 65 robnih skupina KPD-a (Eurostatov transmisijski format).

Modul 2.01.05 Regionalni računi


BDP i BDV do razine NKPJS – 2. razine i županija, bruto investicije u fiksni kapital i računi kućanstava do razine NKPJS – 2. razine. Regionalni računi osiguravaju podatke prema djelatnostima i proizvodnim aktivnostima te o primarnim i raspoloživim dohocima kućanstava.

200



STATISTIKE




Tema 2.02 Tromjesečni računi

Modul 2.02.01

Tromjesečni sektorski računi




Izrada tromjesečnih nefinancijskih računa prema institucionalnim sektorima.

Tromjesečna dostava podataka prema definiranim transmisijskim tablicama u Eurostat.

Tema 2.03 Monetarne i financijske statistike

Modul 2.03.01

Financijski računi – metodologija


Kontinuirani razvoj i primjena metodologije financijskih računa svih institucionalnih sektora prema financijskim instrumentima u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te transmisijskog programa ESA (tablice 6 i 7), uz korištenje priručnika i drugoga zakonskog okvira EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016).

Modul 2.03.02

Financijski računi ‒ podaci

Hrvatska narodna banka Hrvatska narodna banka Državni zavod za statistiku Ministarstvo financija Ostali nositelji službene statistike

Izrada i dostava godišnjih podataka o financijskim stanjima i transakcijama po pojedinim financijskim instrumentima između sektora ekonomije prema transmisijskom programu ESA (tablice 6 i 7). Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 724/2014 Provedbena odluka Komisije 2014/403/EU Priručnici i drugi zakonski okviri EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).

201



STATISTIKE




Modul 2.03.03 Monetarni i financijski pokazatelji

Hrvatska narodna banka Hrvatska narodna banka Modul monetarne i financijske statistike obuhvaća izradu i dostavu podataka o kamatnim stopama, monetarnim agregatima, euro krivuljama prinosa, bilančnim informacijama i sl. koji se redovito učitavaju na Eurostatove internetske stranice i koriste za izradu različitih Eurostatovih statističkih publikacija. U skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva Eurostata za 2016., obveznik izvještavanja Eurostata jest ESB. HNB će dostavljati ESB-u predmetne podatke u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB-a, čime će ujedno biti ispunjen Eurostatov izvještajni zahtjev.

Ostale teme 2.03 N iz područja monetarnih i financijskih statistika za nacionalne potrebe

Modul 2.03.N.1 iz područja financijskih računa – podaci za nacionalne potrebe – Tromjesečni financijski računi svih sektora za ESB – podaci


Hrvatska narodna banka Državni zavod za statistiku Ministarstvo financija Ostali nositelji službene statistike

Izrada i dostava tromjesečnih podataka o financijskim stanjima i transakcijama po pojedinim financijskim instrumentima između sektora ekonomije u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB-a. 2014/3/EU: Smjernica Europske središnje banke od 25. srpnja 2013. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području tromjesečnih financijskih računa (ESB/2013/24) (SL L 2, 7.1.20214.) Smjernica (EU) 2016/66 Europske središnje banke od 26. studenoga 2015. o izmjeni Smjernice ESB/2013/24 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području tromjesečnih financijskih računa (ESB/2015/40) (SL L 14, 21.1.2016.) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 724/2014 Provedbena odluka Komisije 2014/403/EU.

202



STATISTIKE




Priručnici i drugi zakonski okviri EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).

Tema 2.04 Statistika javnih financija

Modul 2.04.01 Statistika javnih financija – metodologija


Proširenje obuhvata i kvalitete statistike nacionalnih računa kako bi se uz potpunu primjenu transmisijskog programa Eurostat-a u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja omogućila usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s pokazateljima ostalih zemalja članica EU-a.

Modul 2.04.02 Statistika javnih financija ‒ podaci


Temeljni agregati sektora opće države, detaljna razrada poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti poreza i socijalnih doprinosa te podaci o potrošnji države prema funkcijama (COFOG) te redovita objavljivanja nacionalnim korisnicima i Eurostatu u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima utvrđenim u Kalendaru priopćenja prema Uredbi EU-a.

Hrvatska narodna banka Hrvatska narodna banka Državni zavod za statistiku Ministarstvo financija

Tromjesečni podaci o financijskim računima i dugu opće države Izrada i dostava tromjesečnih statistika financijskih računa za sektor opće države i tromjesečno izvješćivanje o dugu prema kriteriju iz Maastrichta prema transmisijskom programu ESA (tablice 27. i 28.) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 724/2014. Provedbena odluka Komisije 2014/403/EU Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 Priručnici i drugi zakonski okviri EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje

203



STATISTIKE




financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).

Modul 2.04.03 Statistika javnih financija – metodologija II

Državni zavod za

statistiku

Izrada Fiskalnog izvješća te redovito objavljivanje podataka nacionalnim korisnicima i Eurostatu u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima utvrđenim u Kalendaru priopćenja prema Uredbi EU-a.

Ostale teme 2.04 N iz područja statistika javnih financija za nacionalne potrebe

Modul 2.04.N.1 Financijski izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika


Ministarstvo financija Podaci godišnjih, tromjesečnih, polugodišnjih i devetomjesečnih financijskih izvještaja o poslovanju proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

204



STATISTIKE




Modul 2.04.N.2 Izvještaji o vlastitim prihodima i primicima državnog, županijskih i gradskih/općinskih proračuna te o uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe


Ministarstvo financija Podaci s mjesečnom učestalošću iz platnog prometa o naplaćenim prihodima, uključujući raspored zajedničkih prihoda, u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba važećom za određenu godinu.

Modul 2.04.N.3 Financijski izvještaji neprofitnih organizacija

Ministarstvo financija Ministarstvo financija Podaci financijskih izvještaja neprofitnih organizacija koje vode dvojno knjigovodstvo (godišnji, polugodišnji, tromjesečni, devetomjesečni) i onih koje vode jednostavno knjigovodstvo (godišnji).

205



STATISTIKE




Modul 2.04.N.4 Podaci u vezi s proračunskim okvirom država članica

Ministarstvo financija/Državni zavod za statistiku

Ministarstvo financija Državni zavod za statistiku

Podaci po novčanom tijeku najmanje o ukupnom rezultatu, ukupnim prihodima i ukupnim rashodima (mjesečno za podsektore središnje države i socijalnih fondova; tromjesečno za podsektor lokalne države) i vezna tablica tih podataka prema standardu ESA – objavljivanje na jedinstvenoj mrežnoj stranici; praćenje podataka na godišnjoj razini o potencijalnim obvezama države (državna jamstava, nenaplativi zajmovi), o obvezama iz djelovanja javnih poduzeća i o udjelu države u kapitalu poduzeća, kao i dodatno podataka o javno-privatnim partnerstvima koje zahtijeva Eurostat, na način koji su utvrdili Eurostat i DG ECFIN.

Tema 2.05 Određivanje vlastitih sredstava

Modul 2.05.01 Određivanje vlastitih sredstava iz BND-a

Državni zavod za

statistiku

Izrada godišnjih podatka o bruto nacionalnom dohotku (BND): BND upitnik i izvještaj o kvaliteti. Godišnja dostava podataka prema rokovima koje definira Eurostat.

Modul 2.05.02 Praćenje vlastitih sredstava iz poreza na dodanu vrijednost (PDV-a)

Ministarstvo financija Državni zavod za statistiku

Državni zavod za statistiku Ministarstvo financija ‒ Porezna uprava Financijska agencija Središnji obrtni registar

Izvješće o PDV-u prema standardima Europske unije za praćenje vlastitih sredstava iz poreza na dodanu vrijednost.

206



STATISTIKE




Tema 2.06 Cijene

Modul 2.06.01 Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena

Državni zavod za

statistiku

Mjesečni pokazatelj kretanja harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama klasificiranih prema klasifikaciji ECOICOP20. Redovita mjesečna diseminacija nacionalnim korisnicima i Eurostatu u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima utvrđenim u Kalendaru priopćenja prema Uredbi EU-a.

Modul 2.06.02

Prostorna usporedivost

cijena


Kontinuirana transmisija podataka u Eurostat prema unaprijed definiranim rokovima koje određuje Eurostat, s krajnjim ciljem obračuna BDP –a prema paritetu kupovne moći Glavni outputi programa ECP PPP su: indeksi fizičkog obujma ukupno i po stanovniku; paritet kupovne moći i indeksi komparativne razine cijena.

Modul 2.06.03

Statistika stanovanja


Ministarstvo financija – Porezna uprava Tromjesečni pokazatelj kojim su obuhvaćene kategorija izdataka indeksa cijena stambenih nekretnina na nove i postojeće stambene objekte te kategoriju ukupno na razini RH. Državni zavod za statistiku je, za potrebe korisnika, dodatno definirao tri geografska područja – Grad Zagreb, Jadran i ostalo. Redovita tromjesečna diseminacija indeksa cijena stambenih nekretnina u Eurostat u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima utvrđenim u kalendaru Priopćenja prema Uredbi EU-a.

20

Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni

207



STATISTIKE




Ostale teme 2.06 N iz područja statistike cijena

za nacionalne potrebe

Modul 2.06.N.1 Indeks potrošačkih cijena


Mjesečni pokazatelj kretanja indeksa potrošačkih cijena klasificiranih prema klasifikaciji ECOICOP.

Redovita mjesečna diseminacija nacionalnim korisnicima u skladu s rokovima utvrđenim u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.

Tema 2.07 Statistika robne razmjene

Modul 2.07.01

Statistika robne razmjene s inozemstvom


Ministarstvo financija – Carinska uprava

Ministarstvo financija – Porezna uprava

Naturalni i vrijednosni podaci o robnoj razmjeni između država članica EU-a (INTRASTAT) prema različitim obilježjima (po zemljama namjene/otpreme, po proizvodima Kombinirane nomenklature, po proizvodima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK, Rev. 4), prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007., te prema obilježjima poduzeća)

Naturalni i vrijednosni podaci o robnoj razmjeni s državama nečlanicama EU-a (EXTRASTAT) prema različitim obilježjima (po zemljama namjene/podrijetla, po proizvodima Kombinirane nomenklature, po proizvodima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK, Rev. 4), prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007., te prema obilježjima poduzeća i valuti računa).

208



STATISTIKE




Tema 2.08 Međunarodna razmjena usluga i bilanca plaćanja

Modul 2.08.01 Platna bilanca

Hrvatska narodna banka Hrvatska narodna banka Državni zavod za statistiku

Platna bilanca Republike Hrvatske sistematičan je prikaz vrijednosti ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s nerezidentima u određenom razdoblju (najčešće godina, tromjesečje i mjesec).

Modul 2.08.02 Statistika inozemnih izravnih ulaganja



Prikupljanje, izrada i objavljivanje podataka o inozemnim izravnim ulaganjima prema komponentama ulaganja (vlasnička ulaganja, zadržana dobit, dužnički instrumenti), zemljama ulagača/ulaganja i djelatnostima rezidenata te podacima o portfeljnim ulaganjima (ulaganja u vlasnički kapital koja se ne mogu klasificirati kao izravna ulaganja i ulaganja u dužničke vrijednosne papire).

Modul 2.08.03

Međunarodna trgovina uslugama



Prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka o prihodima i rashodima ostvarenih u razmjeni usluga između rezidenata i nerezidenata.


Tema 3.01 Godišnje poslovne statistike

Modul 3.01.01

Proizvodnja strukturnih poslovnih statistika


Financijska agencija

Ministarstvo financija – Porezna uprava Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i

Godišnji podaci o strukturi i poslovanju poduzeća (poslovna demografija, financijski pokazatelji poduzeća, podaci o zaposlenima,) za područje “poslovnog gospodarstva” koje uključuje djelatnosti Industrije (područja B – E, NKD 2007.), Građevinarstva (područje F),

209



STATISTIKE




obrta ‒ Središnji obrtni registar Ministarstvo pravosuđa ‒ Sudski registar Hrvatska narodna banka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga REGOS Središnji registar osiguranika

Trgovine (područje G), Nefinancijskih usluga (područja H, I, J, L, M, N i S – odjeljak 95) i Financijskih usluga (područje K, NKD 2007.). Raščlamba prema klasifikaciji NKD 2007. djelatnosti (razina četiriju znamenki), u kombinaciji sa raščlambom prema razredima veličine poduzeća (razina triju znamenki) i raščlambom prema statističkim regijama (NUTS2 i razina dviju znamenke NKD-a). Detaljna raščlamba prometa za odabrane dijelove uslužnog sektora prema vrstama proizvoda i usluga te prema rezidentnosti kupaca. Svi podaci proizvode se u skladu s relevantnim propisima EU-a o strukturnim poslovnim statistikama.

Modul 3.01.02 PRODCOM


Količinski i vrijednosni pokazatelji o outputima industrijskih djelatnosti na razini proizvoda iz relevantnih verzija Nomenklature industrijskih proizvoda (NIP), koja se temelji na PRODCOM Listi, u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3924/91, provedbenim propisima Vijeća EU-a o uspostavljanju i ažuriranju PRODCOM Lista za svaku godinu.

Godišnji rezultati:

ažuriran i/ili revidiran NIP svake godine u skladu s ažuriranom i/ili revidiranom verzijom PRODCOM Lista i nacionalnim potrebama.

Izrada korisničke baze podataka PRODCOM-a i CN-a na internetu po uzoru na Eurostat.

Modul 3.01.03

Statistika stranih podružnica (FATS)


HNB (adresar podružnica) Modul pokriva proizvodnju i diseminaciju dva skupa pokazatelja o stranim podružnicama (za tuzemne i inozemne FATS statistike):

a) Statistike iFATS – tuzemne FATS statistike – domaća poduzeća pod inozemnom kontrolom

Godišnji podaci o strukturi i poslovanju poduzeća pod inozemnom kontrolom (financijski pokazatelji poduzeća, podaci o zaposlenima) za područje “nefinancijskoga poslovnoga gospodarstva” koje uključuje djelatnosti Industrije (područja B – E, NKD 2007.),

210



STATISTIKE




Građevinarstva (područje F), Trgovine (područje G), i Nefinancijskih usluga (područja H, I, J, L, M, N i S – odjeljak 95, NKD-a 2007.). Raščlamba prema klasifikaciji NKD 2007. djelatnosti (razina triju znamenke) u kombinaciji s geografskom raščlambom prema državama u kojima je sjedište prvoga stranog vlasnika (kao zamjena za sjedište KJK). Svi podaci proizvode se u skladu s relevantnim propisima EU-a o FATS statistikama.

Hrvatska narodna banka Hrvatska narodna banka b) Statistike oFATS – inozemne FATS statistike

Prikupljanje i izrada skupa godišnjih pokazatelja o poslovanju i strukturi inozemnih podružnica domaćih poduzeća koja posluju u inozemstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća u dijelu koji se odnosi na inozemne FATS statistike.

Ostale teme 3.01 N iz područja godišnjih-poslovnih statistika za nacionalne potrebe

Modul 3.01.N.1 Godišnje statistike građevinarstva za nacionalne potrebe


Skup godišnjih pokazatelja o: - završenim zgradama prema namjeni zgrada, građevinskoj veličini, lokaciji, vrsti

investitora, opremljenosti instalacijama te podataka o broju i površini završenih stanova - vrijednostima izvršenih radova na građevinama u Republici Hrvatskoj prema vrsti

građevina, vrsti radova i lokaciji građevine te o utrošenoj električnoj energiji i gorivima u građevinskoj djelatnosti

- stanovima koji su (zbog rušenja, prenamjene stambenog prostora u nestambeni ili iz drugih razloga) isključeni iz stambenog fonda, tj. za koje se stambeni fond smanjio.

211



STATISTIKE




Tema 3.02 Kratkoročne-poslovne statistike

Modul 3.02.01 Kratkoročne poslovne statistike


Mjesečni i tromjesečni kratkoročni poslovni pokazatelji za analizu i praćenje kretanja u gospodarstvu u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1165/98, a uključuju pokazatelje iz različitih gospodarskih područja prema NKD-u 2007., u skladu s četiri aneksa Uredbe:

- industrija (područja B – E, NKD-a 2007.) - građevinarstvo (područje F, NKD-a 2007.) - trgovina na malo (odjeljak G47, NKD-a 2007.) - ostale usluge (odjeljci G45 i G46, područja H do N i P do S, NKD 2007.)

Kratkoročni poslovni pokazatelji poput proizvodnje, prometa, proizvođačkih cijena, građevinskih dozvola, broj zaposlenih osoba, sati rada, bruto plaća i nadnica i drugih aktualnih pokazatelja gospodarskih kretanja proizvode se i diseminiraju uglavnom u obliku indeksa raščlanjenih prema NKD-u 2007. na razini odjeljaka i područja, a neki pokazatelji i na razini posebnih agregata npr. GIG-a za područje industrije u skladu s Uredbom EU-a o kratkoročnim poslovnim statistikama. Kratkoročni poslovni pokazatelji koji imaju utjecaj sezonskih varijacija desezoniraju se i provodi se kalendarska prilagodba u skladu sa zahtjevima i preporukama EU-a. Kratkoročni poslovni pokazatelji izračunavaju se na baznu godinu 2015. počevši od prvih pokazatelja za 2018. s novim ponderacijskim sustavom za kratkoročne pokazatelje koji se odnose na obujam proizvodnje i proizvođačke cijene u skladu s propisima EU-a, a neki pokazatelji koriste lančanu bazu koju nacionalno i objavljuju. Bazna godina mijenja se svakih pet godina kada preračunavaju vremenske serije u skladu s propisima EU-a. Redovita mjesečna i tromjesečna diseminacija kratkoročnih poslovnih pokazatelja nacionalnim korisnicima i Eurostatu u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima

212



STATISTIKE




utvrđenim u kalendaru Priopćenja za svaku izvještajnu godinu prema Uredbi EU-a. Nacionalna diseminacijska baza svih kratkoročnih pokazatelja dostupna je na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Ostale teme 3.02 N iz područja kratkoročnih-poslovnih statistika za nacionalne potrebe

Modul 3.02.N.1

Kratkoročne poslovne statistike građevinarstva za nacionalne potrebe

Državni zavod za

statistiku

Skup mjesečnih i tromjesečnih pokazatelja o: - broju izdanih građevinskih dozvola za sve vrste građevina, prema namjeni građevine,

lokaciji građevine, vrsti radova, vrsti investitora, građevinskoj veličini zgrada te o broju i površini stanova za koje su izdane građevinske dozvole

- vrijednostima narudžaba i vrijednostima izvršenih radova prema vrsti građevina i vrsti radova

- cijenama prodanih novih stanova po 1 m2 stambene površine te struktura cijene stana (građevinsko zemljište, troškovi gradnje te ostali troškovi).

Tema 3.03 Energija

Modul 3.03.01

Energetske statistike – proizvodnja


Statistička energetska bilanca Republike Hrvatske Godišnja proizvodnja, uvoz, izvoz, zalihe i isporuke električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina Godišnja proizvodnja topline i obnovljive energije Godišnja potrošnja energenata koji su transformirani u drugi oblik energije ili potrošeni za neenergetske svrhe

213



STATISTIKE




Godišnja finalna potrošnja energije prema sektorima i pod-sektorima potrošnje Mjesečni podaci o energentima u naturalnom izrazu

Mjesečni podaci o proizvodnja, uvoz, izvoz, zalihe i isporuke električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina Potrošnja osnovnih sirovina za spomenutu proizvodnju Cijene električne energije i plina

Polugodišnje cijene sa i bez PDV-a te ostalih poreza za električnu energiju i plin, isporučenih distributivnim mrežama prema vrstama potrošača

Modul 3.03.02

Energetske statistike – metodologija i razvoj


Kontinuirano praćenje međunarodnih metodologija energetske statistike i usuglašavanje Hrvatske energetske statistike s njima, koje uključuje:

- izradu novih Statističkih standarda za pojedine statistike energije i revizija postojećih

- reviziju energetskih podataka te osiguravanje kvalitetnijih podataka te ispunjavanje izvješća o kvaliteti energetskih podataka svakih pet godina

Tema 3.04 Transport

Modul 3.04.01

Statistika transporta


a) Cestovni prijevoz robe

Skup tromjesečnih pokazatelja: obilježja vozila i autodani vozila, prijeđeni kilometri, tone robe i tonski kilometri prema vrsti prijevoza, prema vrsti robe, prema zemljama polazišta i odredišta, prema načinu pakiranja, prema svrsi prijevoza, zemlje kroz koje vozilo prolazi u tranzitu, prijevoz opasne robe.

214



STATISTIKE




b) Željeznički prijevoz Skup tromjesečnih i godišnjih pokazatelja: - tone robe i tonski kilometri prema vrsti prijevoza, vrsti robe, prema zemlji ukrcaja i

iskrcaja, prema vrsti pošiljke, vrste opasne robe, broj nakrcanih intermodalnih jedinica prema vrsti prijevoza i vrsti prijevozne jedinice, prevezene intermodalne prijevozne jedinice prema broju i TEU (za kontejnere i izmjenične sanduke), broj praznih intermodalnih prijevoznih jedinica prema vrsti prijevoza i vrsti prijevozne jedinice, broj putnika i putnički kilometri prema vrsti prijevoza i zemlji ukrcaja i iskrcaja, vlak-kilometri.

Regionalne statistike prijevoza robe i putnika za 2020 Rezultati o brojenju prometa vlakova na željezničkoj mreži prema željezničkim segmentima za 2020.

c) Pomorski promet Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Skup mjesečnih, tromjesečnih i godišnjih pokazatelja:

- broj brodova prema bruto težini brodova, nosivosti, vrsti brodova, veličini klase u GT i DWT, zastavi broda

- bruto težina robe u tonama prema vrsti robe, smjeru, relaciji (luka ukrcaja i iskrcaja), vrsti tereta (ukrcajne jedinice i ostala vrsta tereta), vrsti opasne robe, podaci za pune i prazne ukrcajne jedinice (kontejneri, ro-ro jedinice)

- putnici prema relaciji i vrsti (uključeni putnici na brodovima za kružna putovanja koji su počeli i završili putovanje i putnici na brodovima za kružna putovanja koji su u tranzitu)

d) Prijevoz na unutarnjim vodnim putovima

Skup mjesečnih, tromjesečnih i godišnjih pokazatelja:

- prijevoz robe (tone i tonski kilometri) prema zastavi plovila, prema vrsti prijevoza, vrsti plovila, vrsti robe, vrsti pakiranja, lukama i regijama ukrcaja i iskrcaja, kretanje plovila, prijevoz kontejnera prema zastavi plovila

- vrsti prijevoza i statusu nakrcanosti (tone, tonski kilometri, TEU i TEU km), vrsti robe, veličini kontejnera i regijama, prijevoz opasne robe prema vrsti prijevoza i vrsti opasne robe

215



STATISTIKE




Podaci o prometnim nesrećama i prometnim nesrećama s ispuštanjem opasnih tereta na unutarnjim plovnim putovima

e) Zračni promet Skup mjesečnih i godišnjih pokazatelja:

- broj putnika i količina robe, broj letova, raspoloživa putnička sjedala iskazani prema zračnoj luci partneru (prethodnoj i sljedećoj zračnoj luci), smjeru putovanja (dolazak, odlazak), vrsti prometa (redoviti, izvanredni), vrsti leta (putnički, teretni), prijevozniku i vrsti zrakoplova

- broj putnika i količina robe iskazani prema zračnoj luci partneru (polaznoj i odredišnoj zračnoj luci), smjeru putovanja (dolazak, odlazak), vrsti prometa (redoviti, izvanredni), vrsti leta (putnički, teretni) i prijevozniku

- broj putnika i količina robe, putnici u direktnom tranzitu, putnici u transferu, broj letova (komercijalnih i ukupnih), iskazani prema izvještajnoj zračnoj luci.

f) Zajednički upitnik za statistiku transporta

(Eurostat/ITF/UNECE)

Hrvatske ceste

Ministarstvo unutarnjih poslova

Centar za vozila Hrvatske

Skup godišnjih pokazatelja o:

- infrastrukturi (vrsta i dužina cesta, dužina željezničkih pruga, dužina cjevovoda, dužina plovnih putova) i troškovima za investicije i održavanje infrastrukture

- prijevoznim sredstvima (registrirana cestovna motorna i priključna vozila i prvi put registrirana cestovna motorna i priključna vozila prema vrstama vozila, nosivosti, vrsti motora, željeznička prijevozna sredstva, broj i vrsta plovila)

- broju poduzeća, broju zaposlenih, troškovima za investicije i održavanje za prijevozna sredstva (u cestovnom, željezničkom prijevozu, cjevovodnom transportu, prijevozu na unutarnjim vodnim putovima)

- obujmu cestovnog prometa u vozilo-kilometrima

216



STATISTIKE




- prevezenoj robi i putnicima i prometnom učinku u željezničkom, cestovnom prijevozu, prijevozu na unutarnjim vodenim putovima, cjevovodnom transportu

- cestovnim prometnim nesrećama

g) Regionalna statistika transporta

Hrvatske ceste


Skup godišnjih pokazatelja o:

- registriranim cestovnim motornim i priključnim vozilima prema vrstama i regijama - poginulim i ozlijeđenim osobama u cestovnim prometnim nesrećama prema regijama - cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi te duljini vodnih putova prema regijama

Modul 3.04.02

Razvojne aktivnosti za podršku novim prometnim politikama


a) Mobilnost putnika, cestovni promet, emisije plinova iz transporta

Hrvatske ceste


Centar za vozila Hrvatske

Razvoj metodologije i prikupljanje podataka o prometnim navikama stanovništva

Razvoj metodologija za kompiliranje statistike obujma cestovnog prometa u vozilo kilometrima i pripadajuće metode izračuna

Godišnji skup pokazatelja intermodalnog transporta prema glavnim skupinama rezultata: statistika o prijevozu intermodalnih prijevoznih jedinica prema različitim vrstama prijevoza, intermodalni prijevoz prema zonama ukrcaja i iskrcaja te prikaz intermodalnih transportnih lanaca

b) Statistika sigurnosti prometa


Nacionalna baza podataka o cestovnim prometnim nesrećama

Podaci koji se odnose na sigurnost u željezničkome, zračnome i pomorskom prometu

217



STATISTIKE




Ostale teme 3.04 N iz područja transporta za nacionalne potrebe

Modul 3.04.N.1

Statistike transporta za nacionalne potrebe



Skup mjesečnih pokazatelja o graničnome cestovnom prometu vozila u ulazu i izlazu u/iz Republike Hrvatske prema vrstama vozila (osobna vozila i autobusi), broj putnika u osobnim vozilima i autobusima Skup mjesečnih pokazatelja o graničnom prometu putnika u željezničkome i zračnom prometu te prometu na unutarnjim vodnim putovima i pomorskom prometu (ulaz i izlaz domaćih i stranih putnika) Skup tromjesečnih podataka o pomorskome i obalnom prijevozu: prijevoz putnika i robe hrvatskih brodara, broj zaposlenih i utrošeno gorivo Skup tromjesečnih pokazatelja o prekrcaju robe i kontejnera, prekrcajnim sredstvima, broju zaposlenih i utrošenom gorivu Skup podataka o trgovačkoj mornarici (registrirana plovila u lučkim kapetanijama) Skup godišnjih podataka o utrošenoj električnoj energiji u cjevovodnom transportu Skup godišnjih podataka o broju plovila, utrošku goriva, zaposlenima u poduzećima koja se bave prijevozom robe na unutarnjim vodnim putovima (brodari) Skup tromjesečnih i godišnjih podataka o zračnom prijevozu koji su ostvarili hrvatski zračni prijevoznici (prijevoz putnika, robe, broj zrakoplova, utrošeno gorivo, zaposleni i utrošena sredstva za investicije) Skup godišnjih podataka o prometu putnika i prometu robe prema vrsti robe na željezničkim kolodvorima i postajama Skup godišnjih podataka o utrošenom gorivu i utrošenim sredstvima za investicije u zračnim lukama Skup godišnjih podataka o gorivu u cestovnom prijevozu robe

218



STATISTIKE




Skup godišnjih podataka o utrošenom gorivu u željezničkom prijevozu Skup godišnjih podataka o prijevoznim sredstvima, prijeđenim kilometrima i linijama, broj zaposlenih i podaci o utrošenom gorivu u cestovnom linijskom prijevozu putnika i gradskom prijevozu

Tema 3.05 Turizam

Modul 3.05.01

Statistika turizma Državni zavod za statistiku

Administrativni posjednik izvora sustava e-Visitor je Hrvatska turistička zajednica; za praćenje turističke ponude: smještajna statistika

Skup podataka za: a) turističku ponudu i b) turističku potražnju

a) Turistička ponuda: smještajna statistika

Skup mjesečnih i godišnjih pokazatelja turizma u skladu s propisima EU-a za statistiku turizma:

- broj smještajnih objekata, soba i postelja prema vrsti smještaja na razini Hrvatske, statističkih regija prema gustoći naseljenosti i prema udaljenosti grada/općine od mora

- broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista prema vrsti smještaja, zemlji prebivališta, na razini Republike Hrvatske, statističkih regija prema gustoći naseljenosti i prema udaljenosti grada/općine od mora

- iskorištenost postelja i soba za hotele i sl. (NKD 2007. skupina 55.1) - broj smještajnih objekata u skupini 55.1 NKD-a 2007. koji raspolažu s jednom ili više

soba za osobe sa smanjenom pokretljivošću, uključujući i korisnike invalidskih kolica b) Turistička potražnja: nacionalni turizam (domaći i izlazni turizam)

Skup godišnjih pokazatelja o turističkim putovanjima stanovništva RH u zemlji i inozemstvu s obzirom na glavni motiv putovanja (privatno ili poslovno) i na duljinu boravka (jednodnevno putovanje, višednevno putovanje)

Obilježja putovanja: mjesec odlaska na putovanje, vrsta putovanja, duljina boravka,

219



STATISTIKE




način organizacije putovanja, vrsta smještaja, glavno prijevozno sredstvo na putovanju, izdaci za putovanje i na njemu. Obilježja osoba na turističkim putovanjima: spol, dob, stupanj obrazovanja, radni status, ukupni prihodi kućanstva

Ostale teme 3.05 N iz područja turizma za nacionalne potrebe

Modul 3.05.N.1

Statistike turizma za nacionalne potrebe


Skup pokazatelja iz područja turizma koji se prikupljaju istraživanjima za nacionalne potrebe:

- o poslovanju putničkih agencija - o kružnim putovanjima stranih brodova u teritorijalnome moru Republike Hrvatske - iz područja nautičkog turizma - ostali relevantni podaci koji se odnose na specifične oblike turizma

Tema 3.06 Poslovni registri

Modul 3.06.01

Poslovni registri i statističke jedinice

Državni zavod za

statistiku

Državni zavod za statistiku ‒ Administrativni poslovni registar

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta – Obrtni registar

Financijska agencija

Ministarstvo financija ‒ Porezna uprava

Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.

Sudski registar

Statistički poslovni registar Ažurirana i potpuna baza poslovnih subjekata sa svim podacima potrebnim za pripremu okvira za provedbu statističkih istraživanja i analize populacije poslovnih subjekata koji posluju na teritoriju RH

220



STATISTIKE




Hrvatska odvjetnička komora

Hrvatska javnobilježnička komora

Ostale teme 3.06 N iz područja poslovnih

registara za nacionalne potrebe

Modul 3.06.N.1 Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika


Ministarstvo financija Osnovni matični podaci o proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Modul 3.06.N.2 Registar neprofitnih organizacija


Ministarstvo financija Osnovni matični podaci o neprofitnim organizacijama na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 121/14) prema Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 31/15)

Modul 3.06.N.3

Registar poslovnih subjekata



Poslovni subjekti

Registar poslovnih subjekata jest baza podataka koja sadržava podatke o poslovnim subjektima: matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB), naziv ili tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, podaci o registraciji, pravno ustrojbeni oblik, oblik vlasništva, podrijetlo kapitala, glavna djelatnost, podaci o promjeni; za dijelove poslovnih subjekata: matični broj (sastoji se od matičnog broja poslovnog subjekta i rednog broja dijela), naziv ili tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, glavna djelatnost i podaci o promjeni

Odnosi se na pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, tijela javne vlasti (tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe

221



STATISTIKE




čiji je osnivač RH ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja, i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo, razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. — NKD 2007., u potpunosti usklađenoj s EU-ovim standardom NACE Rev. 2 – Statistical Classification of Economic Activities in the European Community.

Poglavlje IV. − STATISTIKE POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

Tema 4.01 Poljoprivredne statistike

Modul 4.01.01 Poljoprivredne statistike


a) Statistika biljne proizvodnje

Godišnji podaci o korištenim poljoprivrednim površinama, godišnji podaci o požnjevenim površinama,prirodima po hektaru i proizvodnji žitarica, povrća, krmnog bilja, ostalih usjeva, voća i vinograda Priprema i izrada godišnjih opskrbnih bilanci za glavne poljoprivredne proizvode na nacionalnoj razini Podaci o strukturi vinograda: starost, gustoća, najvažnije sorte vinove loze Podaci o strukturi voćnjaka: starost i gustoća glavnih voćnih vrsta, godišnji podaci o promjenama u voćnjacima

222



STATISTIKE




Opskrbne bilance vina izrađuju se u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede prema zadanim rokovima.

b) Statistika stočarstva Ministarstvo poljoprivrede

Hrvatska poljoprivredna agencija Godišnji podaci o broju stoke: goveda, svinje, ovce i koze (prema kategorijama), kopitari (po vrstama)

Godišnji podaci o broju peradi (po vrstama)

Godišnji podaci o stočnoj proizvodnji (meso, jaja, vuna i med) Mjesečno praćenje o proizvodnji i trgovini jednodnevne peradi Godišnji podaci o strukturi valionica Godišnji izračun bruto domaće proizvodnje za goveda, svinje, ovce, koze i perad Izrada prognoza o bruto domaćoj proizvodnji mesa izraženoj u broju zaklanih grla za goveda, svinje i ovce Mjesečno praćenje klanja stoke za goveda, svinje, ovce, koze, kopitare i perad

c) Statistika mlijeka i mliječnih proizvoda

Hrvatska poljoprivredna agencija

Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM)

Podaci o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda te sadržaju masti i proteina u mlijeku (mjesečno i godišnje)

Praćenje proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima Podaci o prikupljanju sirovog mlijeka u mljekarama Trogodišnje prikupljanje podataka o strukturi mljekara

d) Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava

Popis poljoprivrede :

Statistički podaci o poljoprivrednoj radnoj snazi, korištenim poljoprivrednim površinama, broju stoke, peradi i ostalih životinja, ekološkoj poljoprivredi, poljoprivrednim strojevima i opremi, ostalim aktivnostima na poljoprivrednom gospodarstvu te podaci o metodama poljoprivredne proizvodnje.

Transmisija mikropodataka u bazu Eurofarm nakon provođenja istraživanja

223



STATISTIKE




Izračunavanje standardnog outputa (SO) koeficijenata za glavne poljoprivredne proizvode Izrada tipologije poljoprivrednih gospodarstava (prema vrsti proizvodnje, prema ekonomskoj snazi) za poljoprivredna gospodarstva obuhvaćena istraživanjem

Tema 4.02 Poljoprivredne strukture

Modul 4.02.01 Organska proizvodnja i gospodarenje


Godišnji podaci o broju subjekata uključenih u ekološku proizvodnju, površinama, broju stoke, certificiranim ekološkim proizvodima životinjskog podrijetla i akvakulturi te preradi ekoloških proizvoda

Tema 4. 03 Korištenje zemljišta i krajolika

Modul 4.03.01 Korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova


Godišnji podaci o korištenim poljoprivrednim površinama po kategorijama (oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi, maslinici, trajni travnjaci i povrtnjaci) te godišnji podaci o površinama zasijanim u jesenskoj sjetvi

Tema 4. 04 Agromonetarne statistike

Modul 4.04.01 Poljoprivredni računi i cijene (ostalo)



Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Agencija za poljoprivredno zemljište

Ministarstvo financija – Porezna uprava

Ekonomski računi poljoprivrede (EAA): izrada prve i druge procjene realnog dohotka te godišnjih ekonomskih računa poljoprivrede

Input radne snage u poljoprivredi: izrada prve i druge procjene te godišnjih podataka za plaćenu i neplaćenu radnu snagu izraženu u godišnjoj jedinici rada (AWU)

Ekonomski računi poljoprivrede – regionalni: godišnji podaci po regijama

224



STATISTIKE




Statistike jediničnih vrijednosti poljoprivrednih proizvoda – godišnje

Prognoza indeksa cijena u poljoprivredi – godišnje

Izračun indeksa cijena u poljoprivredi – tromjesečno i godišnje

Apsolutne (prosječne proizvođačke cijene) cijene za glavne poljoprivredne proizvode i sredstva za proizvodnju – tromjesečno i godišnje

Zemljišne cijene i rente: godišnji podaci o cijenama i rentama za određene kategorije zemljišta

Modul 4.04.02 Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (ostalo)

Ministarstvo poljoprivrede Državni zavod za statistiku

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Dohodovni položaj poljoprivrednika, sektorske analize u poljoprivredi, analiza provedbe mjera Zajedničke poljoprivredne politike na mikrorazini i makrorazini.

Tema 4.05 Statistika šumarstva

Modul 4.05.01 Statistika šumarstva i bioraznolikosti


Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske šume

Godišnji podaci o površini šuma i šumskog zemljišta, promjene u šumskim površinama Godišnji pokazatelji o proizvodnji šumskih sortimenata (trupci, prostorno drvo, ogrjevno drvo) crnogorice i bjelogorice Inputi u šumarstvu, štete od požara Cijene i ekonomski računi u šumarstvu

225



STATISTIKE




Ostale teme 4.05 N iz područja statistike šumarstva za nacionalne potrebe

Modul 4.05.N.1 Statistika lovstva


Ministarstvo poljoprivrede Hrvatski lovački savez

Godišnji podaci o broju lovaca (članovi i pripravnici) Godišnji podaci o odstrelu divljači po vrstama

Tema 4.06 Statistika ribarstva

Modul 4.06.01 Statistika ribarstva

Ministarstvo poljoprivrede Godišnji podaci o broju ribara, ribarskim plovilima, alatima i opremi, godišnji podaci o ulovu i uzgoju morske ribe i ostalih morskih organizama, tromjesečni podaci o ulovu i iskrcaju morske ribe i ostalih vrsta organizama, godišnji podaci o uzgoju morske ribe te ostalih vrsta morskih organizama, godišnji podaci o resursima i proizvodnji u slatkovodnom ribarstvu te godišnji podaci o količini i vrijednosti prodaje slatkovodne ribe iz uzgoja i morske ribe te ostalih vrsta morskih organizama iz uzgoja i ulova

Tema 4.07 Statistika agrookoliša

Modul 4.07.01 Poljoprivredno-okolišni pokazatelji


Ministarstvo poljoprivrede Godišnji podaci o poljoprivredno okolišnim pokazateljima: uporaba mineralnih gnojiva, bilance aktivnih tvari (N, P), prodaja i uporaba sredstva za zaštitu bilja, bruto balans dušika i fosfora te pokazatelji krajolik

226



STATISTIKE





Tema 5.02 Strategija Europa 2020. i održivi razvoj

Modul 5.02.01 Pokazatelji Europa 2020.: proizvodnja i diseminacija


Podaci iz Ankete o radnoj snazi o stopi zaposlenosti prema spolu (dobna skupina 20 – 64). Podaci s područja istraživanja i razvoja o bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj (GERD)

Podaci iz područja statistike energije o emisiji stakleničkih plinova (bazna godina 1990.), udjelu obnovljivih izvora energije u bruto krajnjoj potrošnji energije, primarnoj potrošnji energije te konačnoj potrošnji energije

Podaci iz Ankete o radnoj snazi o ranom napuštanju obrazovanja i osposobljavanju prema spolu, tercijarnom obrazovanju prema spolu (dobna skupina 30 – 34), iz Ankete o dohotku stanovništva podaci o stanovništvu koje je izloženo riziku od siromaštva ili isključenosti (osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, osobe izložene riziku od siromaštva nakon socijalnih transfera te teško deprivirane osobe)

227



STATISTIKE




Modul 5.02.02 Pokazatelji održivog razvoja: proizvodnja i diseminacija

Državni zavod za

statistiku Podaci iz anketnih istraživanja na kućanstvima (Anketa o radnoj snazi, Anketa o potrošnji,

Anketa o dohotku, Anketa o obrazovanju odraslih, Anketa o energiji, Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i dr.) Podaci iz anketnih istraživanja na poduzećima (inovacije, istraživanje i razvoj, struktura zarada, trošak rada) Podaci zdravstvene, rodne i demografske statistike Podaci o energiji, gospodarenju otpadom Podaci iz granskih statistika (poljoprivreda, okoliš, industrija, trgovina, turizam, tržište rada) Makroekonomski pokazatelji iz područja nacionalnih računa.

Tema 5.03 Statistika okoliša

Modul 5.03.01 Statistika otpada i opasnih tvari


Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Proizvedeni otpad po (EWC-STAT) kategorijama otpada i djelatnostima NKD-a, oporabljeni/zbrinuti otpad po (EWC-STAT) kategorijama otpada i postupcima oporabe/zbrinjavanja; uređaji za oporabu/zbrinjavanje otpada po statističkim regijama (NUTS2. razina) i obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, podaci o proizvedenome komunalnom otpadu, podaci o gospodarenju otpadom te podaci o otpadu od hrane u skladu s Eurostat-ovim predloškom. Ostali podaci o posebnim kategorijama otpada i prekograničnom prometu otpada koji se prijavljuju Eurostat-ovu Centru za otpad

Modul 5.03.02

Statistika voda Državni zavod za statistiku

Podaci o izvorima, snabdijevanju, korištenju, obradi i ispuštanju otpadnih voda – svake godine

228



STATISTIKE




Tema 5.04 Regionalne i urbane statistike

Modul 5.04.01 Regionalne statistike i njihova koordinacija

Državni zavod za

statistiku Podaci prikupljeni prema klasifikaciji NKPJS, najviše na razini 1, 2 i 3. NKPJS razini,

gradovi, općine, naselja, do razine kućnog broja

Modul 5.04.02 Urbane statistike


Objavljivanje demografskih podataka (stanovništvo, nacionalnost, struktura kućanstava), podataka o socijalnoj strukturi (kućanstva, zdravlje, kriminal), ekonomski podaci (tržište radne snage, ekonomska aktivnost, razlike u prihodima i siromaštvo), podaci o obrazovanju (završena škola, broj učenika), podaci iz područja okoliša (potrošnja vode, količina bačenog otpada), podaci o turizmu (dolazak stranih turista, dolazak domaćih turista) u PC – Axis bazi podataka

Ostale teme 5.04 N iz područja regionalnih i urbanih statistika za nacionalne potrebe

Modul 5.04.N.1 Prostorni statistički registar


Primjena u aktivnostima službene statistike (prikupljanje, obrada i diseminacija podataka)

229



STATISTIKE




Tema 5.05 Geografske i lokalne informacije

Modul 5.05.01

GISCO Državni zavod za

statistiku Interaktivne karte objavljene na portalu za regionalne statistike GeoSTAT RH u skladu s

programskim dokumentima Državnog zavoda za statistiku

Modul 5.05.02 INSPIRE Državni zavod za

statistiku Objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja prostornih podataka u svrhu zadovoljenja

potreba na nacionalnoj i europskoj razini iz djelokruga službene statistike

Tema 5.06 Znanost i tehnologija

Modul 5.06.01 Statistika znanosti i tehnologije


Državni zavod za intelektualno vlasništvo Podaci o pravnim jedinicama koje se bave istraživanjem i razvojem; financijskim pokazateljima o istraživanju i razvoju – bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj prema sektorima, područjima znanosti i vrstama istraživanja, bruto investicijama i tekućim izdacima, izvorima sredstava za istraživanje i razvoj; zaposlenima/angažiranima u istraživanju i razvoju prema sektorima, spolu, vrsti zaposlenosti/angažiranosti, ekvivalentu pune zaposlenosti/angažiranosti, istraživačima prema akademskom stupnju/nazivu, sektorima, područjima znanosti, dobnim skupinama, državljanstvu i spolu; podaci o proračunskim izdvajanjima za istraživanje i razvoj (stvarni izdaci i doneseni proračun) prema društveno-ekonomskim ciljevima i sektorima; podaci o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji prema spolu, dobnim skupinama, razinama obrazovanja i zanimanju; podaci o patentima – patentne prijave u nacionalnom postupku prema vrsti prijavitelja, tehničkom području i klasifikacijskoj oznaci MKP-a, patenti priznati u nacionalnom postupku prema vrsti prijavitelja, tehničkom području i klasifikacijskoj oznaci MKP-a, patenti koji vrijede u Republici Hrvatskoj

230



STATISTIKE




Modul 5.06.02 Statistika inovacija


Podaci o broju poduzeća koja su uvela inovaciju proizvoda, inovaciju procesa, koja su imala nedovršene ili napuštene inovacijske aktivnosti za inovaciju proizvoda ili procesa, o inovacijskim aktivnostima i izdacima za inovacije proizvoda i procesa, o inovacijskim aktivnostima financiranima iz javnog sektora, suradnji u inovacijskim aktivnostima, broj poduzeća koja su uvela organizacijsku ili marketinšku inovaciju, pravo intelektualnog vlasništva, obilježjima poduzeća bez inovacija, o osnovnim podacima poduzeća kao što su broj zaposlenih, promet te udio zaposlenih osoba s visokim obrazovanjem.

Tema 5.07 Informacijsko društvo

Modul 5.07.01 Statistika informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT)


Skup godišnjih podataka: a) za uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima b) za upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i od strane pojedinaca, u skladu s propisima EU-a o statistikama informacijskog društva u uredbi (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća te njihova diseminacija u Eurostat prema rokovima i transmisijskim zahtjevima a) uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima Skup godišnjih podataka o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u poduzećima (uporaba osobnih računala, interneta, računalnih sustava u poslovnim procesima, korištenje e-trgovine, korištenje e-uprave te ostala aktualna pitanja vezana za uporabu IKT-a) u skladu s Aneksom I. Uredbe (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća te implementacijskim mjerama za svaku godinu b) uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i od strane pojedinaca Skup godišnjih aktualnih podataka o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

231



STATISTIKE




kućanstvima i od strane pojedinaca (uporaba osobnih računala, interneta, korištenje e-trgovine, korištenje e-uprave i ostala pitanja vezana za korištenje IKT-om) u skladu s Aneksom II. Uredbe (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća te implementacijskim mjerama za svaku godinu

Tema 5.09 Računi za okoliš i promjena klime

Modul 5.09.01

Monetarni računi okoliša


Računi okoliša – svake godine

Ekološki porezi (obuhvaćaju poreze i naknade za okoliš) – svake godine

Modul 5.09.02

Fizički računi okoliša Državni zavod za statistiku

Podaci za račune za emisije u zrak: CO2, CO2 iz biomase, N2O, CH4, HFC, PFC, SF6, NOX, SO2, NH3, NMHOS i CO te čestice PM10 i PM2,5 NKD) ‒ svake godine Ekonomski računi protoka materijala: domaće vađenje sirovina, uvoz i izvoz sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda za intra+extra EU-27 te domaći proizvedeni output – svake godine

Poglavlje VI. − PODRŠKA STATISTIČKOM OUTPUTU

Tema 6.01 Kvaliteta, evaluacija, statistička

koordinacija i klasifikacije

Modul 6.01.01 Upravljanje NUTS klasifikacijom


Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.), (Narodne novine, broj 96/12 i 102/12).

232



STATISTIKE




Modul 6.01.02 Klasifikacije za statistiku robne razmjene


Podaci o izvozu i uvozu po proizvodima Kombinirane nomenklature na različitim razinama agregacije i po zemljama partnerima

Modul 6.01.03 Koordinacija za statističku povjerljivost i pristup mikropodacima


Unaprijeđen pristup mikropodacima, povećan broj raspoloživih baza podataka za znanstvene svrhe, pripremljena i harmonizirana pravila i metode zaštite tabličnih i mikro podataka

Modul 6.01.04 Statistički standardi za podatke i metapodatke (uključujući klasifikacije)


Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. (NKD 2007.) u potpunosti je usklađena s NACE-om Rev. 2 i primjenjuje se u poslovnim registrima, statističkim istraživanjima pri prikupljanju, obradi i objavljivanju podataka u skladu s Odlukom o NKD-u 2007. (Narodne novine br. 58/07 i 72/07) i Pravilnikom o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2007. (Narodne novine br.80/07 i 45/09) Klasifikacija proizvoda po djelatnostima 2015. – KPD 2015. usklađena je s CPA Ver. 2.1 i primjenjuje se u statističkim istraživanjima o proizvodnji, raspodjeli, potrošnji, vanjskoj trgovini, transportu i dr. uslugama u skladu s propisima EU-a. Nacionalna klasifikacije zanimanja 2010. (NKZ 10.) u potpunosti je usklađena s Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja ISCO 08 i objavljena u Narodnim novinama br.147/10 i 14/11. Primjenjuje se u statističkim istraživanjima s pomoću kojih se prikupljaju podaci o zanimanjima u skladu s propisima EU-a Funkcionalnost klasifikacijskog sustava KLASUS poboljšana je

Documents

PROGRAM STATISTIČKIH AKTIVNOSTI · program statistiČkih aktivnosti republike hrvatske 2018. – 2020. nacrt prijedloga zagreb, studeni 2017