PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI ‌Znanje daje sigurnost‌ Dubravko Klari‡, 2007

  • View
    60

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI ˝Znanje daje sigurnost˝ Dubravko Klarić, 2007. Udruga za borbu protiv ovisnosti ˝NE-ovisnost˝ Dunja Belaj, dipl. psiholog U Vrpolju , 12. prosinca 2012. godine. Cilj predavanja…. Definirati ovisnost, sredstva ovisnosti i odgovoriti na osnovna pitanja o ovisnosti! - PowerPoint PPT Presentation

Text of PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI ‌Znanje daje sigurnost‌ Dubravko Klari‡, 2007

  • PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTIZnanje daje sigurnostDubravko Klari, 2007.Udruga za borbu protiv ovisnosti NE-ovisnostDunja Belaj, dipl. psiholog

    U Vrpolju, 12. prosinca 2012. godine

  • Cilj predavanjaDefinirati ovisnost, sredstva ovisnosti i odgovoriti na osnovna pitanja o ovisnosti!Definirati rizine i zatitne imbenike koji utjeu na razvoj ovisnosti!Objasniti kako nastaje ovisnost!Upoznati s posljedicama ovisnosti!Upoznati s nainima borbe protiv ovisnosti!

  • to je ovisnost?Ovisnost se definirakao psihiko, a katkad i fiziko stanje neodoljive potrebe za uporabom sredstva ovisnosti:a karakterizirano je ponaanjem i drugim psihikim procesima koji ukljuuju unutarnju prinudu da se unato svjesnosti o prisutnim tetnim posljedicama, nastavi s povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva da bi se doivjeli ugodni uinci ili izbjegla patnja zbog sustezanja.

  • Sredstva ovisnostiDroge Alkohol i duhanski proizvodiKockanjeAnalgeticiDepresoriHipnoticiStimulansi HalucinogeniSvima je zajedniko da djeluju na sredinji ivani sustav tako da mijenjanju percepciju i svijest

    Igre na sreuKlaenje

  • Zato ljudi poseu za sredstvima ovisnosti?Razlozi su brojni:Nesreena obiteljska situacija, utjecaj vrnjaka, elja za novim iskustvima, bjeanje od straha i srama, dokazivanje osobnosti u periodu adolescencije, bjeanje od problema iz stvarnog ivota, oponaanje i imitiranje negativnih osobina nekih osoba iz javnog ivota, socijalna situacija u drutvu (rat i poratna situacija, nezaposlenost, neimatina, slabljenje moralnih i tradicionalnih kriterija vrijednosti, slabljenje obiteljskih normi, otuenje i osjeaj usamljenosti)

  • Osnovni povodi poetka uzimanja droga (HZJZ, 2005. godina)Znatielja 24,2%Zabava (uitak, postizanje high osjeaja) 27,7%Utjecaj vrnjaka (dijeljenje osjeaja s drugim uivaocima sredstva) 12,1%elja za samopotvrivanjem (rast samopouzdanja i poveanje sposobnosti) 7,3%Dosada (manjak interesa, male sredine) 9,0%Psihiki problemi (tjeskoba, tuga, stres i sl.) 10,2%Problemi u obitelji - 7,3%Neznanje o tetnim posljedicama 1,7%

  • Zato ljudi poseu za sredstvima ovisnosti?Nitko ne eli postati ovisnikom!!!

    Uzevi u obzir sve navedeno, namee se zakljuak da ovjek nee posegnuti za drogom, alkoholom ili kockom iz elje da mu bude loe ili da se truje, da bi naruio psiho-tjelesno stanje ili da svom ivotu oduzme svaku perspektivu. Sve su to neeljene nuspojave troenja sredstva ovisnosti i svaki ih potroa-ovisnik nastoji izbjei, odgoditi ili barem to je mogue vie ublaiti.

  • Zato ljudi poseu za sredstvima ovisnosti?

    Lakomisleno i bez vrstog stava prema drogi, mladi ovjek posee za njom da bi se prestao osjeati nedostatno, napeto, jadno, depresivno, kako bi se napokon osjeao slobodnim, ivim u pravom smislu te rijei, kako bi doivio ekstazu, uzbuenje, i kako bi manjkavosti za koje vjeruje da ih ima nadopunio s sredstvom.

  • Kako nastaje ovisnost?TJESKOBA/LOE RASPOLOENJE/NISKO SAMOPOUZDANJEKORITENJE SREDSTVAFINANCIJSKI, DRUTVENI I MEDICINSKI PROBLEMI

  • Kako nastaje ovisnost?Dojam i iluzija da se drogiranje moe drati pod kontrolom stvara droga sama, jer ovisnost nastaje neprimjetno, ve nakon nekoliko mjeseci zlouporabe.Spomenuto najmanje moe sagledati onaj tko o drogama sudi iz vlastitog iskustva.Mladom eksperimentatoru se naivno ini da sve to i nije tako ni strano ni zabrinjavajue kad on od droga uzima samo ono to je dobro, a zadrava nadzor i ne razvija ovisnost (greka programa prevencije ovisnosti).

  • to svi znamo o ovisnosti?Znamo da je to teka bolest koja naruava zdravlje, socijalne odnose, sliku o sebi, a koja moe zavriti i smru. Znamo i da ovisnost izazivaju droge, alkohol, cigarete i sl., a svejedno eksperimentiramo?!Prevencijski programi upozoravaju na najtee ishode. Ljudi, pogotovo mladi, teko prihvaaju (iz straha) da bi se njima moglo dogoditi neto teko i strano, zbog toga odbacuju, odnosno ignoriraju tu injenicu: To se meni ne moe dogoditi!!!Dovoljno je da bilo koje sredstvo ovisnosti samo stane na put vaem razvoju, makar i privremeno, te da zbog tih loih navika zaboravite na one zdravije (bavljenje sportom, glazbom, uenje, uivanje u drutvu prijatelja i obitelji) i ne ispunite sve svoje mogunosti.

  • Faze u razvoju ovisnostiFaza znatielje - vrijeme konzumacije, najee marihuane, ne traje dugo i mogu je povratak u normalan ivotFaza dvostrukog ivota - vrijeme konzumacije u kojem se poinje mijenjati ponaanje i koje moe potrajati dulje. Gube se moralne norme, a povratak u normalan ivot je teak. U ovoj fazi najvanije je prepoznati poetne znakove.Faza stalnog traenja euforije - stvorena je psihika ovisnost, a rehabilitacija je teka.Faza fizike i psihike ovisnosti - izljeenje je prilino teko.

  • Ovisnost i mozakAktivno uzimanje sredstva ovisnosti djeluje na mozak, a dugotrajnije uzimanje dovodi do opsenih promjena u modanoj funkciji koje traju dugo i nakon to osoba prestane uzimati sredstvo ovisnosti. Mozak ovisnika je drugaiji od mozga zdrave osobe. U ljudskom mozgu se nalazi dio evolucijski primitivnih modanih struktura. Te su modane strukture odgovorne za emocije, motivaciju, osjeaj straha, ljutnje i tjeskobe. Ovaj sustav kontrolira i primarne nagone kao to su potreba za hranom, piem, spolni nagon i sl., te se smatra da je odgovoran za odranje i opstanak vrste.

  • Ovisnost i mozakZadovoljenjem osnovnih potreba (npr. zadovoljenjem osjeaja gladi), podraavaju se te strukture unutar sustava, te se stvara osjeaj nagrade, ugode i zadovoljstva, koji je temeljno vrlo vana bioloka sila naeg opstanka. Mozak te emocije pohranjuje i "pamti" kao obrasce nagrade i ugode (ili neugode ako nagon nije zadovoljen).

  • Ovisnost i mozakUpravo ti procesi su zapravo kljuno zbivanje u fenomenu razvoja ovisnosti. Naime, uzimanjem sredstava ovisnosti, preko specifinih receptora na mozgu, umjetno se aktiviraju centri ugode i postie se prolazan osjeaj ugode odnosno nagrade. Taj osjeaj mozak pamti kao ugodan doivljaj i informaciju pohranjuje u centrima zaduenim za dugorono pamenje i uenje. Pamenje" mozga aktivira obrazac nauenog ponaanja te uvjetuje stalno i ponovljeno uzimanje sredstva ovisnosti kako bi se osjeaj ugode ponovo postigao. Tako ovisnost postaje proces koji sam sebe odrava.

  • Ovisnost i mozakKada se razvije ovisnost, kod nedostatka sredstva ovisnosti, podie se razina "hormona stresa". To stvara snaan osjeaj neugode odnosno kazne, koji se takoer pohranjuje u mozgu. Da bi uklonio ovaj osjeaj neugode, ovisnik posee za drogom kako bi uspostavio "ravnoteu". Kod kronine bolesti ovisnosti, zbog tolerancije na velike doze droge, kod uzimanja sredstava ovisnosti osjeaj ugode se vie ne postie. Ovisnik uzima drogu iskljuivo zbog izbjegavanja neugode, odnosno uklanjanja simptoma apstinencijske krize. Zbog te vezanosti uz promjene u strukturi i funkciji mozga danas se ovisnost smatra kroninom modanom boleu.

  • Kako razlikovati ovisnika od konzumenta sredstva ovisnosti?Ovisnici sredstvo ovisnosti stavljaju ispred svih drugih vrijednosti (obitelji, prijatelja, financijske sigurnosti, razliitih interesa, ali i sebe samog).Npr. ovisnik o kockanju e otuiti stvari ili novac iz vlastitog doma kako bi mogao kockati iako je svjestan da e time povrijediti obiteljSve to je prije bilo vano, (a moda bilo i poticaj za prvu konzumaciju npr. elja da se svidim prijateljima) prestaje biti vano.

  • Droga mi je potrebna?!

  • DSM-IV definira kriterije za ovisnost (tri moraju biti prisutna):Razvijanje tolerancije:Potrebne su sve vee doze da bi se postigao eljeni uinakUinci postaju znatno slabiji ako se uzima uobiajena dozaRazvijanje simptoma sustezanja kad osoba prestane uzimati ili smanji koliinu psihoaktivne tvari.Osoba uzima sve veu koliinu psihoaktivne tvari ili je uzima due vrijeme nego to je namjeravala.Osoba prepoznaje prekomjernu uporabu psihoaktivne tvari; moda je pokuala smanjiti koliinu, ali nije bila u stanju.Osoba troi puno svog vremena u nastojanjima da nabavi psihoaktivnu tvar ili da se oporavi od njezinih uinaka.Uporaba psihoaktivne tvari nastavlja se usprkos psihikim ili fizikim problemima koji su uzrokovani ili pogorani tvari.Mnoge aktivnosti su naputene ili smanjene uestalosti zbog uporabe supstance

  • Ovisnost i odrastanjeTko sam ja? Koja je moja uloga u drutvu? Kako se nositi s nadolazeim promjenama? (Imam li lijepo tijelo? Kako u se obui? Hoe li se svidjeti drugima?) Kako razviti samopouzdanje? Svi se tako osjeaju!!! Traite pomo, budite iskreni, budite svoji!!!

  • Ovisnost i odrastanjeRazvoj identiteta /manjak samopouzdanja- esto mladi pred prijateljima glume osobe kakve uistinu nisu jer misle da je ta osoba koju glume privlanija od njih samih S drogom sam bio potpuno neustraiv, vozio sam motor 150 km/h, nou, po kii, preko eljeznike pruge, kroz crveno, ispitivao sam granice, osjeao sam se besmrtno znao sam da mi sigurnost daje droga, zbog te odvanosti su mi se drugi divili, kako da prestanem, otkrit e da nisam takva osobaPritisak vrnjaka (Ma daj, to svi rade!!!, Nee probati jer se boji!!!)

  • Ovisnost i odrastanjeStrah adolescenti ispituju granice, do sada su ih strogo odreivali vai roditelji, a sada prve radite samostalno strah je najvanija emocija, ona nam signalizira da smo u opasnosti, nuno ju je strogo potivati!!!).Sram Hou li ispasti glup ako to kaem?; Kako u mu prii, hou li mu se svidjeti?Frustracija Nita ne ide kako isplaniram; Ja moram imati sve to mi treba!

  • Kocka ovisnost 21. stoljea

    Doba naglaenih materijalnih vrijednosti (Konzumerizam je izraz kojim se opisuje stav prema kojemu srea nekog pojedinca ovisi o konzumaciji dobara i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih dobara)

    elja da se brzo i lako zaradiDosada i nezadovoljstvo

  • Kocka ovisnost 21. stoljeaFaze kockanja:Faza dobitkaVeliki dobitak na kocki stvara osjeaj s