PROGRAM I SAŽECI RADOVA / PROGRAM & ABSTRACTSinet1.ffst.hr/_news/34308/Bastina.i.razvoj-Program.i.Knjiga.sazetaka.pdf11:15-11:30 Halima Sofradžija Tehnička racionalnost, panekonomizam

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP BAŠTINA I RAZVOJ – SOCIOEKONOMSKI,

SOCIOEKOLOŠKI I SOCIOKULTURNI ASPEKTI

INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE HERITAGE AND DEVELOPMENT – SOCIOECONOMICAL,

SOCIOECOLOGICAL AND SOCIOCULTURAL ASPECTS

PROGRAM I SAŽECI RADOVA / PROGRAM & ABSTRACTS

Split, 27. - 28. 09. 2013.

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU i ZNANSTVENI PROJEKT ‘TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj’

NAKLADNIK / PUBLISHERFilozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

ZA NAKLADNIKA / FOR PUBLISHER Marko Trogrlić

PRIPREMNI ODBOR / PREPARATORY COMMITTEEGorana Bandalović

Ivanka BuzovSnježana Dobrota

Šime PilićIvica PoljičakRenata Relja

UREDNIK / EDITOR Šime Pilić

LEKTURA ZA HRVATSKI JEZIK / PROOFREADING FOR CROATIAN LANGUAGE

Gordana Laco

LEKTURA I PREVODITELJI ZA ENGLESKI JEZIK / PROOFREADING AND TRANSLATIONS FOR ENGLISH LANGUAGE

Brian Daniel Willems, Zorana Šuljug Vučica, Montanense, d.o.o. Split

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

UVODNA RIJEČOkvirna tema ovog znanstvenog skupa je BAŠTINA I RAZVOJ, u ok-viru koga je planirano kritički razmotriti neke aspekte socioekonomskog, socioekološkog i sociokulturnog razvoja. Bogata materijalna i nematerijalna baština iziskuje promišljanje mogućeg sociokulturnoga i održivog razvoja. Baštinu je moguće na više načina definirati, uključivo i kao sjećanje koje se stvara svakodnevno i kao proces u kojemu je ključan prijenos vrijednosti na nadolazeće generacije. Međutim, i same su vrijednosti podložne promjenama i kao takve valoriziraju se kao prirodna i kulturna te materijalna i nemateri-jalna baštine. Stoga postoji potreba razumijevanja tumačenja baštine pa tako i bogate baštine od Dinare do Jadranskog mora, posebice u porječju rijeke Krke, ali i u širem kontekstu hrvatskog društva, regije i današnje Europe u globalizirajućem svijetu.Prema tome, cilj je ovoga znanstvenog skupa teorijski i empirijski razmotriti temeljna pitanja baštine i razvoja u spomenutim dimenzijama, s naglaskom na Porječje Krke u naznačenom kontekstu i to sa stajališta sociologije, ali i drugih znanstvenih disciplina, odnosno interdisciplinarno i multidisciplinar-no te transdisciplinarno. Stoga smo i okupili pedesetak sudionika iz različitih znanstvenih disciplina (od agronomije, arhitekture, ekonomije, ekologije i etnologije, preko historiografije, orijentalistike, politologije i drugih do, dakako, sociologije).

Znanstveni skup se organizira u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „TITIUS: Porječje Krke – baština i sociokulturni razvoj“.

U većini europskih jezika termin razvoj (eng. development, fr. developpe-ment, njem. Entwicklung) etimološki se povezuje s glagolskom skupinom odvijati. I naša riječ razvoj nastala je na glagolskoj osnovi viti (raz-viti). Prema tome pod razvojem se podrazumijeva odmotavanje nečega što je postojalo u ne-razvijenom obliku. I dan danas pojam razvoj sadrži u sebi promjene oblika i strukture onoga što se razvija. Razvoj nije samo rast bruto društvenog proizvoda (ma koliko on bio nužan) kao ni samo proces difer-encijacije društvenih sustava. Rast je, doduše, u modernom društvu, postao opći kriterij mjerenja razvoja. Istraživanje kulturnog razvoja ima dvije te-meljne dimenzije – analizu postojećeg stanja kulturne baštine i usmjeravanje budućeg razvoja sukladno planiranim prioritetima.Potrebno je, dakle, istraživati i dosadašnji te znanstveno predviđati budući razvoj, kako socioekonomski tako i sociokulturni, a naročito socioekološki. Danas su ekološki problemi globalni i prisutni su u svim društvima i na svim razinama. Baština obuhvaća vrlo široki raspon, od geološke do suvremene filmske baštine. Iz tog širokog raspona izdvojena su neka od ključnih pitanja kojima će se ovaj dvodnevni međunarodni skup baviti.

Šime Pilić

FOREWORDFramework theme of this symposium, within which it is planned to discuss some critical aspects of socio-economic, socio-cultural and socioecological development, is HERITAGE AND DEVELOPMENT. Rich tangible and intangible heritage requires consideration of possible socio-cultural and sus-tainable development. Heritage can be defined in several ways, as memories that are created every day, and as a process in which a key transfer of values to the upcoming generation is the most important. However, the values are subject to change, and as such are evaluated as natural and cultural tangible and also as intangible heritage. Therefore there is a need for understanding and interpreting heritage as well as rich heritage from Dinara to the Adriatic Sea, particularly in the Krka River Falls, in the broader context of Croatian society, the region and today’s Europe in a globalized world.Therefore, the aim of this symposium is to consider theoretically and empiri-cally fundamental questions of heritage and development in these dimen-sions, with a focus on river-basin waterfalls in the specified context and from the perspective of sociology, and other disciplines or interdisciplinary and multidisciplinary and transdisciplinary. Therefore, we have gathered around fifty participants from different disciplines (agriculture, architecture, eco-nomics, ethnology, through historiography, oriental studies, political science, and, of course, sociology).

Scientific conference is organized within the framework of scientific research project “TITIUS: River basin of Krka - Heritage and socio-cultural develo-pment”.

In most European languages term development (fr. Developpement, germ. Entwicklung) is etymologically associated with the verb group to perform or take place. Croatian word razvoj was also built on the basis of verb flutter/velop (raz-viti; de-velop). Therefore the development means unwinding of something which existed in the non-developed form. Even today, the concept of development has in itself changes of the shape and structure of that what is being developed. Development is not only the growth of gross domestic product (no matter how it was necessary), or just a process of differentiation of social systems. Growth has become in modern society a general criterion for measuring the development. The study of cultural development has two basic dimensions - analysis of the current state of the cultural heritage and guiding of future development in accordance with the planned priorities.Therefore, it is necessary to explore current economic and socio-cultural development and predict its future with special emphasis on socio-ecological development. Currently, the environmental issues are global and present in all societies and at all levels. Heritage covers a very wide range of heritage types, from geological to contemporary film heritage. From this wide range some of the key issues are singled out and will be considered during the two-day international conference.

Šime Pilić

6 MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP BAŠTINA I RAZVOJ – SOCIOEKONOMSKI, SOCIEKOLOŠKI I SOCIOKULTURNI ASPEKTI

Međunarodni znanstveni skup BAŠTINA I RAZVOJ

Socioekonomski, socioekološki i sociokulturni aspekti

Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu27. i 28. rujna 2013. godine

Znanstveni projekt „TITIUS: Porječje Krke – baština i sociokulturni razvoj“i Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Mjesto održavanja: Sveučilišna knjižnica u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti,

Seminarska dvorana 2-4, Ruđera Boškovića 31/IV (Kampus Sveučilišta u Splitu)

PROGRAM SKUPA

Petak , 27. rujna

8:00-9:00 Registracija sudionika

9:00-9:20 OTVARANJE SKUPA I POZDRAVNA RIJEČ - Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu - Marko Trogrlić, dekan Filozofskog fakulteta Split - Renata Relja, pročelnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu - Šime Pilić, Voditelj znanstveno-istraživačkog projekta TITIUS

9:20-10:00 UVODNA IZLAGANJA: - Ivan Cifrić - Tijana Trako Poljak Baština čovječanstva – održanje, korištenje i stvaranje - Vjeran Katunarić Sociokulturni razvoj: transformacija i/ili varijacija?

10:00-10:45 Moderator - Renata Relja 10:00-10:15 Matko Meštrović Kakav razvoj?10:15-10:30 Ljubinko Pušić Održivi razvoj između imperativa globalizacije i sociokulturnih vrijednosti10:30-10:45 Lejla Mušić Ekopatologija kao krajnji oblik radikalne alijenacije u postmodernoj sociologiji (Je li održivost dovoljno napredna strategija za rizično društvo budućnosti?)10:45-11:15 Diskusija

11:15-11:30 Pauza uz osvježenje

11:30:13:00 Moderator - Mina Petrović

INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE HERITAGE AND DEVELOPMENT 7– SOCIOECONOMICAL, SOCIOECOLOGICAL AND SOCIOCULTURAL ASPECTS

11:30-11:45 Ljiljana Zmijanović Održivi razvoj i upravljanje baštinom zaštićenih područja na primjeru Pokrčja11:45-12:00 Petre Georgijevski - Zlatko Žoglev Kulturna baština kao dio indiosinkratnosti društva i njezin utjecaj na formiranje identiteta12:00-12:15 Ivan Vuković Europski civilizacijski krugovi i razvoj civilizacije u širem prostoru porječja Krke 12:15-12:30 Đuro Medić Prilog revalorizaciji materijalne i kulturne baštine i obnovi Bukovice12:30-12:45 Miroslav Ivić Uloga medija u zaštiti i promoviranju baštine Pokrčja12:45-13:00 Aleksandra Ålund - Carl Ulrik Schierup Uloga kulturne baštine u suvremenom aktivizmu13:00-13:30 Diskusija


13:45-15:00 Moderator - Šime Pilić 13:45-14:00 Franjo Tomić - Ivan Šimunić Unapređenje poljoprivrede na prostoru Šibensko-kninske županije primjenom navodnjavanja14:00-14:15 Ivo Šimunović Lutanja u razvoju hrvatskog priobalja14:15-14:30 Gorana Bandalović Percepcija lokalnog stanovništva o turizmu u Šibenskom primorju: primjer Primoštena14:30-14:45 Mina Petrović Potencijali lokalnog razvoja: studije slučaja gradova u regiji Šumadije i Zapadne Srbije14:45-15:00 Sanja Stanić – Ivanka Buzov Značenje zelenih prostora u životu grada Šibenika15:00-15:30 Diskusija

15:30-16:15 RUČAK

16:15-17:45 Moderator - Drago Roksandić16:15-16:30 Mirha Bićo Čar Održivi razvoj: ekološki, socijalni i ekonomski aspekti. Promjene u vođenju suvremenog poslovanja16:30-16:45 Zdenka Damjanić Socio-ekološki aspekti vrednovanja mediteranskog krajolika – primjer otoka Krka16:45-17:00 Melika Arifhodžić Odgovorni turizam i ekologija


17:00-17:15 Leo Gracin Vinogradarstvo Šibensko-kninske županije s posebnim osvrtom na vinogorje Primošten17:15-17:30 Renata Relja - Nikša Alfirević Lokalne i regionalne socio-kulturne odrednice razvoja posebnih oblika turizma: studija slučaja drniške regije17:30-17:45 Nensi Segarić Baština kao temelj razvoja turizma: primjer Starigrad-Paklenica17:45-18:15 Diskusija


18:30-19:45 Moderator - Snježana Buzov18:30-18:45 Luka Šešo Od mitske do poželjne baštine. Slučaj brda Vrčevo18:45-19:00 Vlaho Kovačević Baština Visovca kao proces prijenosa i sjećanja svetoga19:00-19:15 Joško Ćaleta Revitalizacija i prezentacija crkvenog pučkog (glagoljaškog) pjevanja na primjeru manifestacije Puče moj u Zatonu kod Šibenika19:15-19:30 Marko Dragić Starinske molitve u Šibenskom zaleđu19:30-19:45 Snježana Dobrota - Jelena Blašković Stavovi studenata učiteljskog studija o uključivanju interkulturalizma u nastavu glazbene kulture19:45-20:15 Diskusija

20:15 Odlazak na večeru

Subota, 28. rujna

9:00-10:15 Moderator – Anton Šundalić 9:00-9:15 Drago Roksandić Triplex Confinium (Tromeđa) kao višeriječje9:15-9:30 Snježana Buzov Fetve u arhivu samostana Gospe od milosti na Visovcu9:30-9:45 Tea Perinčić Utjecaj mletačko-osmanskih ratovanja 17. st. na društvenu strukturu zaleđa dalmatinskih komuna9:45-10:00 Dragan Markovina Šibenik u kulturi sjećanja


10:00-10:15 Branka Prpa Materijalna i nematerijalna kulturna baština u programu fondacije Arkadija-Edangered Archives Programme10:15-10:45 Diskusija


11:00-12:15 Moderator - Lejla Mušić11:00-11:15 Marko Sinobad Pad američkog bombardera B-24 kod Kistanja u Drugom svjetskom ratu11:15-11:30 Halima Sofradžija Tehnička racionalnost, panekonomizam i raspolaganje prirodom (Kritička ekološka svijest – razvoj nove paradigme)11:30-11:45 Antun Šundalić Uloga obrazovanja u promjeni identiteta regije11:45-12:00 Zoran Radman Prirodna i kulturna baština u prostornim planovima i sudjelovanje građana u njihovoj izradi i donošenju12:00-12:15 Šime Pilić Socijalna i/ili etnička distanca u Pokrčju: Janjevci u Kistanjama12:15-12:45 Diskusija12:45-13:00 Pauza uz osvježenje 13:00-14:15 Moderator - Sanja Stanić 13:00-13:15 Živko Bjelanović Jedno prezime iz Pokrčja kao sociolingvistički fenomen13:15-13:30 Joško Božanić Kultura sjećanja i strategija zaborava13.30-13:45 Marija Lončar – Zorana Šuljug Vučica Značaj i uloga kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine13:45-14:00 Zdravko Živković Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji – stanje i mogućnosti njegova korištenja14:00-14:15 Ivica Poljičak Urbana obnova područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku14:15- 14:45 Diskusija14:45-15:00 ZATVARANJE SKUPA 15:00 RUČAK

Vodič kroz Split-Razgledanje grada za sudionike skupa, Turistička zajednica grada Splita


International Scientific ConferenceHeritage and Development

Socioeconomical, socioecological and sociocultural aspects

Split, Faculty of Philosophy, University of SplitSeptmeber, 27th and 28th, 2013

Scientific project „TITIUS: River basin of Krka – heritage and socio-cultural development” and Faculty of Philosophy- Department of Sociology, University of Split

Place: Split University Library, University Department for Forensic Sciences, Hall 2-4.,

Ruđer Bosković street, 31/IV (University Campus)

CONFERENCE PROGRAM

Friday, September, 27th

8:00-9:00 Registration of Conference participants

9:00-9:20 CONFERENCE OPENING AND WELCOME SPEECH - Ivan Pavić, Rector of the University of Split - Marko Trogrlić, Dean of the Faculty of Philosophy - Renata Relja, Department of sociology - Šime Pilić, Scientific Projekt TITIUS

9:20-10:00 INTRODUCTORY SPEECHES Ivan Cifrić - Tijana Trako Poljak The common heritage of humankind – protection, management and creation Vjeran Katunarić Socio-cultural development: transformation and/or variation?10:00-10:45 Moderator: Renata Relja10:00-10:15 Matko Meštrović Any development?10:15-10:30 Ljubinko Pušić Sustainable development between the imperatives of globalization and socio-cultural values10:30-10:45 Lejla Mušić Ecopatology as the uttermost form of the radical alienation in postmodern sociology - Does the sustainable development stand for the most efficient strategy to the future risk society?10:45-11:15 Discussion

11:15-11:30 Coffee break

11:30:13:00 Moderator - Mina Petrović


11:30-11:45 Ljiljana Zmijanović Study of the sustainable development and management of the heritage of protected areas in the Krka area11:45-12:00 Petre Georgijevski - Zlatko Žoglev Cultural heritage as part of the idiosyncrasy of society and its influence on forming identity12:00-12:15 Ivan Vuković European civilization circles and their development in the wider area of the Krka river12:15-12:30 Đuro Medić A contribution to the re-evaluation of the material and cultural heritage and renewal of Bukovica12:30-12:45 Miroslav Ivić The role of media in the protection and promotion of Pokrčje heritage12:45-13:00 Aleksandra Ålund - Carl Ulrik Schierup The role of cultural memory in contemporary activism13:00-13:30 Discussion


13:45-15:00 Moderator - Šime Pilić 13:45-14:00 Franjo Tomić - Ivan Šimunić The improvement of agriculture in Šibenik-Knin County by the application of irrigation14:00-14:15 Ivo Šimunović Wandering in the development of the Croatian coast14:15-14:30 Gorana Bandalović The perception of tourism among the local population of the Šibenik coastal region – the example of Primošten14:30-14:45 Mina Petrović Potential for local development: Case study of cities in Šumadia and Western Serbia14:45-15:00 Sanja Stanić – Ivanka Buzov Meaning of the green places in the city life of Šibenik15:00-15:30 Discussion

15:30-16:15 Lunch break

16:15-17:45 Moderator - Drago Roksandić16:15-16:30 Mirha Bićo Čar Sustainable development: ecological, social and economic aspects Changes in running a modern business16:30-16:45 Zdenka Damjanić Socio-ecological aspects of the evaluation the Mediterranean landscape - the example of the island of Krk16:45-17:00 Melika Arifhodžić Responsible tourism and ecology


17:00-17:15 Leo Gracin Wine growing in Šibensko-Kninska County with a special emphasis on the vineyard Primošten17:15-17:30 Renata Relja - Nikša Alfirević Local and regional sociocultural determinants of specific –interest tourism: cas study of the Drniš region17:30-17:45 Nensi Segarić Heritage as a foundation for the sustainable development of tourism: The example of Starigrad-Paklenica17:45-18:15 Discussion


18:30-19:45 Moderator - Snježana Buzov 18:30-18:45 Luka Šešo From mythic to desirable heritage: Case of hill Vrčevo18:45-19:00 Vlaho Kovačević The heritage of Visovac as a process of transmission and a remembering of the sacred19:00-19:15 Joško Ćaleta The Revitalization and presentation of traditional church (Glagolitic) singing - The Puče moj (Popule meus) festival in Zaton, near Šibenik19:15-19:30 Marko Dragić Antique prayers in Sibenik’s hinterland19:30 -19:45 Snježana Dobrota - Jelena Blašković Standpoints of the students of the Teacher Education University on the inclusion of interculturalism in music education19:45-20:15 Discussion

20:15 Departure on dinner

Saturday, September, 28th

9:00-10:15 Moderator - Anton Šundalić 9:00-9:15 Drago Roksandić Triplex confinium (triple border) as a multiple river basin 9:15-9:30 Snježana Buzov “Fatwas in the Ottoman Turkish Collection of the Monastery of Our Lady of Mercy (Visovac,Croatia)9:30-9:45 Tea Perinčić Impact of the Venetian-Ottoman wars of the 17th century on social structure in the Dalmatian hinterland9:45-10:00 Dragan Markovina Šibenik in the culture of memories


10:00-10:15 Branka Prpa Material and non material cultural heritage in the program of the Arcadia foundation - Edangered Archives Program10:15-10:45 Discussion


11:00-12:15 Moderator - Lejla Mušić11:00-11:15 Marko Sinobad The crash site of the US bomber B-24 near Kistanje during WWII11:15-11:30 Halima Sofradžija Tecnical rationality, paneconomism and nature management (Critical ecological awareness – development of new paradigm)11:30-11:45 Antun Šundalić The role of education in regional identity change11:45-12:00 Zoran Radman Natural and cultural heritage and the participation of citizens in the process of physical planning 12:00-12:15 Zdravko Živković Traditional construction in Dalmatia – state and possibilities of its usage12:15-12:45 Discussion


13:00-14:15 Moderator - Sanja Stanić 13:00-13:15 Živko Bjelanović One surname from Pokrčje as sociolinguistic phenomenon13:15-13:30 Joško Božanić The culture of memory and the strategy of forgetting13:30-13:45 Marija Lončar – Zorana Šuljug Vučica The importance and role of qualitative methodology in the study of cultural heritage13:45-14:00 Šime Pilić Social and/or ethnic distance in Pokrčje: people form Janjevo in Kistanje14:00-14:15 Ivica Poljičak Urban renewal of the area around the former Electrode and Ferroalloy Plant in Šibenik14:15- 14:45 Discussion 14:45-15:00 Closing Conference 15:00 Lunch

Guide to Split-city tour for participants, Tourist Board of Split


ALEKSANDRA ÅLUND CARL URLICK SCHIERUPREMESO- Institut za istraživanje migracija, REMESO- Institut za istraživanje migracija, etniciteta i društva /The Institute etniciteta i društva /The Institute for Research on Migration, Ethnicity for Research on Migration, Ethnicityand Society, Linköping University, and Society, Linköping University,Linkoping, Sweden Linkoping, Sweden [email protected] [email protected]

ULOGA KULTURNE BAŠTINE U SUVREMENOM AKTIVIZMU

Kulturna baština može imati važnu ulogu u suvremenom aktivizmu. Tradicijska iskustva dal-matinskih žena u području poljoprivrede, obrta, trgovine i organizaciji seoskoga i obiteljskoga života povijesno su obrađena. Kako ta iskustva dolaze do izražaja u suvremenom aktivizmu, manje je poznato. Služeći se primjerima korištenja tradicijskih kulturnih iskustava među migrantskim aktivistima u Švedskoj, kao osnovom za komparativnu raspravu, autori pokazuju dinamiku vezivanja povijesnih iskustava u aktivizmu protiv suvremenih oblika diskriminacije. Ključne riječi: migracije, građanstvo, rod, aktivizam, kulturalizam

THE ROLE OF CULTURAL MEMORY IN CONTEMPORARY ACTIVISM

Remembering and reemploying knowledge related to cultural traditions can have an important role for contemporary activism. Although women living in rural Dalmatia have a well-docu-mented store of traditional knowledge in the areas of agriculture, trade and the organisation of village and family among Swedish activists, which can inspire a discussion of a comparative perspective on the experiences life, it is still unclear in which ways this knowledge is applied to contemporary movements, ecological and otherwise, in the area. The present article discusses how cultural tradition is being reemployed of female Dalmatian activists.Contemporary scientific and media debates in Sweden have consolidated stereotypical categori-sations of female migrants as passive victims of traditional cultural values. This risks veiling agency from ethnic, gender and other kinds of discrimination inherent in the contemporary transformation of the Swedish welfare state. The authors discuss an alternative understanding of past memories in contemporary activism for gender equality and illustrate how civic agency echoes a dynamic interplay between the past and the present. Keywords: Migration, citizenship, gender, activism, culturalism


MELIKA ARIFHODŽIĆTuristička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo [email protected]

ODGOVORNI TURIZAM I EKOLOGIJA

U sredinama s posebno bogatom kulturnom i prirodnom baštinom, akcije njihove zaštite na svim se razinama prepoznaju kao urgentne, naročito imajući u vidu negativne utjecaje rasta tur-izma. Rad propituje zašto se uspostavljeni sustavi zaštite ekosustasva potpuno ne primjenjuju na lokalnoj razini, upravo gdje se i destruira prirodna baština. S druge strane, rastući je broj turista s izgrađenom kritičkom ekološkom sviješću, koji zahtijevaju odgovornost prema naslijeđu u destinacijama koje posjećuju i žele provesti odmor bez „osjećaja krivnje“. To se može promatra-ti kao eksterna, dodajuća snaga sustavu zaštita okoliša i kao takva treba se edukativno kanaliz-irati prema lokalnoj razini na način da se odgovornost gosta iskoristi za unapređenje ekološkoga senzibiliteta lokalne zajednice, primarne jedinice turizma. Ispitat će se modeli edukativne in-terakcije koji se lokalnoj zajednici nameću na jedan nov, inovativan način, podvlačeći i njezinu ulogu kao edukatora i na taj način podizati odgovornost kod lokalnog stanovništva. Ključne riječi: odgovornost, turizam, ekologija, lokalna zajednica, edukacija

RESPONSIBLE TOURISM AND ECOLOGY

In environments rich in cultural and natural heritage, taking action to protect them is recognized as urgent, particularly in regard to the negative impact of the growth of tourism. The paper ex-amines why the established system of eco-system protection has not been entirely applied at lo-cal levels, where the damage to natural heritage takes place. On the other hand, there is a large number of tourists who have already developed a critical ecological awareness and who demand responsibility regarding the heritage of the destinations they visit and who want to spend their holiday without ‘feeling guilty’. This could be viewed as an external, additional power to the system of environmental protection and as such it needs to be channeled toward the local level in a manner that the responsibility for guests is used to improve the ecological sensibility of the local community, which is the primary tourism unit. Models of educational interactions will be examined and they will be proposed to the local community in a new, innovative way, underlin-ing their educative role and therefore raise the feeling of responsibility of the local population. Keywords: natural heritage, responsible tourism, ecology, local community, education


GORANA BANDALOVIĆFilozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

PERCEPCIJA TURIZMA KOD LOKALNOG STANOVNIŠTVA ŠIBENSKOG PRIMORJA – PRIMJER PRIMOŠTENA

Polazeći od toga da je turizam izuzetno bitna grana hrvatskoga gospodarstva, u radu se istražuje važnost turizma za primoštensko stanovništvo. Općina Primošten u posljednje je vrijeme ostva-rila nekoliko hvalevrijednih projekata koji se odnose na izgradnju važnih objekata za domicilno stanovništvo te na uređenje povijesne jezgre i plaža. Sve to upućuje na činjenicu da Općina Primošten uvelike radi na daljnjem poboljšanju primoštenske pozicije kao poželjne turističke destinacije. Rad donosi rezultate empirijskoga istraživanja provedenoga metodom ankete na uzorku odrasloga primoštenskoga stanovništva o mišljenjima i stavovima o razvoju turizma na tom području. Ispitane su percipirane koristi i učinci koje turizam ima za tu lokalnu zajednicu. U tom kontekstu, važna su mišljenja ispitanika o turističkoj ponudi Primoštena, kao i o eksploat-aciji Primoštena Burnoga radi razvoja ruralnoga turizma.Ključne riječi: turizam, Primošten, lokalno stanovništvo, Primošten Burni, ruralni turizam

THE PERCEPTION OF TOURISM AMONG THE LOCAL POPULATION OF THE ŠIBENIK COASTAL REGION – THE EXAMPLE OF PRIMOŠTEN

Given that tourism is a very important branch of the Croatian economy the paper explores the importance of tourism for the local population of Primošten. The Municipality of Primošten has recently finished several notable projects related to the construction of important facilities for the local population and the organization of its historic center and beaches. All this points to the fact that the Municipality of Primošten is working hard on further enhancing its position as a desirable tourist destination. The paper presents the results of empirical research conducted by a survey of a sample of the adult population of Primošten on their opinions and attitudes toward the development of tourism in the area. The perceived benefits and effects that tourism plays in the local community are examined. In this context, the opinions of the respondents of the tourist attractions of Primošten are of great importance, as well as the exploitation of Primošten Burni for the development of rural tourism.Keywords: tourism, Primošten, local population, Primošten Burni, rural tourism


MIRHA BIRČO ČAR Ekonomski fakultet Univerziteta u [email protected]

ODRŽIVI RAZVOJ: EKOLOŠKI, SOCIJALNI I EKONOMSKI ASPEKT – PROMJENE U VOĐENJU SUVREMENOG POSLOVANJA

Suvremeno društvo pred sve svoje članove stavlja čitav niz izazova među kojima je dugoročno i obuhvatnošću najznačajniji onaj koji se odnosi na održivost razvoja. Taj zahtjev pose-bice je naglašen kada je riječ o poduzećima/industriji koji se smatraju ključnim izazivačima neravnoteže i zagađenja okoliša. Stoga današnja poduzeća moraju napraviti korjenite i sveo-buhvatne promjene u načinu vođenja poslovanja: kako u domeni definiranja strateških opred-jeljenja i organizacijske kulture (sustava vrednota, norma i uvjerenja članova organizacije), načina proizvodnje i obavljanja poslovnih procesa, tako i u domeni utjecaja na okoliš te komu-niciranja s okolišem općenito. U radu će biti ispitano na koje načine suvremena poduzeća vrše potrebne promjene u funkciji održivosti te kako poduzeća u BIH pokazuju svoje opredjeljenje za društveno odgovorno poslovanje kao i koliko su ta poduzeća angažirana na polju društveno odgovornoga djelovanja.Ključne riječi: održivost, promjene, poduzeća

SUSTAINABLE DEVELOPMENT: ECOLOGICAL; SOCIAL AND ECONOMIC ASPECTS – CHANGES IN RUNNING A MODERN BUSINESS

Modern society has placed a great number of challenges in front of all of its members, the most important of which being related to sustainability of development because it is long-term and related to contentment. This challenge is particularly important when it comes to enterprises/industries that are considered to be the main cause of imbalance and environmental pollution. Because of this, contemporary companies have to make radical and comprehensive changes in the way they run their business: in the areas of defining strategic orientations and organizational culture (value systems, the norms and beliefs of the members of the organization), modes of production, execution of business processes, their impact on the environment and communica-tion with the environment in general. This paper contains a study of the ways in which modern companies are making the necessary changes related to sustainability, along with examining the way that companies in Bosnia and Herzegovina show their commitment to corporate and social responsibility as well as their devotion to the idea of socially responsible behavior in business.Keywords: sustainability, changes, enterprises


ŽIVKO BJELANOVIĆFilozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

JEDNO PREZIME IZ POKRČJA KAO SOCIOLINGVISTIČKI FENOMEN

U formi mnogih prezimena iz pokrčja ogleda se nekadašnja nejezična stvarnost. Jedno od takvih prezimena jest prezime Uzelac. Zabilježili su ga mletački dokumenti 17. stoljeća kao Oselaz (Osselaz), a nalazi se i u popisu stanovništva Like i Krbave 1712. godine. Između forme kako su prezime zabilježili dokumenti pisani mletačkom i njemačkom grafijom i forme u kakvoj se danas upotrebljava postoji razlika koju je po jezičnim zakonitostima lako objasniti. U toj se razlici krije smisao nastanka prezimena i povijesna zbilja da su mletačke, odnosno austrijske vlasti, primamljivale naš živalj s turskog teritorija – naseljavale ga u napuštena sela uz granicu na kojoj se neprestano ratovalo.Prilog ne objašnjava samo prvotno značenje prezimenskog znaka nego još s jedne strane razlog zbog kojeg je opća imenica uselac postala vlastito ime i s druge strane razlog zbog kojeg je administracija dviju zapadnoeuropskih zemalja stanovnike označene kao Oselac (uselacz) zabilježila drugačije nego što je zabilježila ranije doseljeno stanovništvo u prostor sjeverne Dalmacije i Like. Ključne riječi: prezime, značenje, konverzija, opća imenica, vlastito ime

ONE SURNAME FROM POKRČJE AS SOCIOLINGUISTIC PHENOMENON In a form of many surnames from Pokrčje we can see former non-linguistic reality. One of those surnames is Uzelac. It was recorded in Venetian documents of the 17th century as Oselaz (Os-selaz) and it can be seen in the census of Lika and Krbava in 1712. Between the form in which the surname was recorded in Venetian and German graphics and the form it is used in nowadays there is a difference which can be easily explained linguistically. This difference keeps the secret of surname’s formation and historical reality in which Venetian and Austrian government attracted our population from Turkish territory – populated it in deserted villages along the border where there were constant wars. The paper does not only explain the primary meaning of the surname but also a reason due to which a general noun uselac became a personal name as well as the reason why administration of two western European countries recorded inhabitants with a name Oselac (uselacz) differ-ently from inhabitants who immigrated earlier in the area of north Dalmatia and Lika.Keywords: surname, meaning, conversion, general noun, personal name


JOŠKO BOŽANIĆFilozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

KULTURA SJEĆANJA I STRATEGIJA ZABORAVA Autor određuje organsku ljudsku zajednicu na Jadranskom arhipelagosu prostornom i vremen-skom odrednicom. Prostorno - ona je određena dosegom zvuka zvona sa mjesnog kampanela, a u vremenu - kolektivnom memorijom koja se održava usmenom predajom. Ovdje je riječ o smrti organske zajednice koja u vremenu masovnih medija i globalizacijskih procesa više nije moguća. Organsku zajednicu održavala je kultura sjećanja koja uključuje kul-turu govora i kulturu slušanja. Po prvi put u povijesti rođena je “gluha” publika za pripovjedače koji žele svojom pričom održati kontinuitet kolektivnog pamćenja. Kultura sjećanja imala je svoje rituale, svoje iskustvo autonomije i iskustvo zajedništva živih i mrtvih u aktualnoj sadašnjosti kroz sjećanje održavano pričom, glumom, ceremonijom. Nasuprot tom društvu oralno-auralne kulture, čije je pamćenje povezivalo niz generacija u milenijskoj vremenskoj perspektivi, društvo kulture masovnih medija i Interneta jest društvo bez pamćenja. Enormna produkcija informacija poništava mogućnost kvalitetne recepcije in-formacija i dokida emocionalni angažman koji informacija potencijalno u sebi nosi. Događa se paradoks koji se može svesti na formulu: maksimalna količina informacija = nula informacija. Taj paradoks upućuje na spoznaju fenomena suvremenog društva - strategiju zaborava (aktivne, planske proizvodnje gubitka sjećanja) kao pretpostavke pretvaranja društva u masu. Tzv. mas-ovna kultura posljedica je gubitka kulture sjećanja. Ona je kao takva rezultat strategije zaborava.Ključne riječi: otok, usmena predaja, pamćenje, globalizacija

THE CULTURE OF MEMORY AND THE STRATEGY OF FORGETING

The organic human community along the Adriatic archipelago is determined by space and time. Spatially – to the limits where the sound of the local church bell is heard; temporally – by the collective memory kept alive in folk traditions. The author deals with the termination of such a community which is becoming impossible in the time of globalization and mass media. The organic community endured while there was a cul-ture of memory which consisted of the oral and aural culture. Now, for the first time in history, the audience is ‘deaf’ to narrators who want to sustain the continuity of collective memory. The culture of memory had its rituals, its experience of autonomy and sense of community between the living and the dead through memory enlivened by storytelling, performing and ceremonies.This oral-aural culture connected generations through millennia. On the other hand, the culture of mass media and the Internet is a culture/society without memory. The enormous production of information disables the full reception of information and the possibility of emotional en-gagement. The paradox, thus, is as follows: maximal quantity of information = 0 information. It shows the phenomenon of contemporary society: the strategy of forgetting (i.e. active, planned memory loss) that turns society into an unthinking mass. So-called mass culture is the conse-quence of the loss of the culture of memory.Keywords: island, oral tradition, memory, globalization


SNJEŽANA BUZOVOdjel za bliskoistočne jezike i kulture Sveučilišta Ohio, Columbus, SAD / Department of Near Eastern Languages and Cultures, Ohio State University, Columbus, USA [email protected]

FETVE U ARHIVU SAMOSTANA GOSPE OD MILOSTI NA VISOVCU

Moje se priopćenje sastoji od triju dijelova. U prvom uvodnom dijelu govorit ću o fetvama uopće, i njihovu značaju u osmanskom kontekstu, te o kolekciji dokumenata na osmanskom turskom samostana na Visovcu. U drugom ću dijelu dati pregled sadržaja fetvi u kolekciji. U trećem ću dijelu ponuditi interpretaciju tih fetvi i njihova značaja. Glavni kontekst na koji ću se oslanjati u interpretaciji jest sama osmansko-turska kolekcija arhiva Samostana. Naime, iz uvida u kolekciju jasno je da se sadržaj mnogih fetvi (koje inače, kao takve, ne sadrže ni datuma, ni vlastitih imena niti drugoga nazivlja na osnovi kojih bi se mogle smjestiti u bilo kakav pov-ijesni ili geografski kontekst), može lako objasniti u kontekstu drugih dokumenata u kolekciji: sudskih isprava te dekreta lokalnih, provincijskih i centralnih osmanskih vlasti. U tom smislu, brojne fetve, koje se odnose na imovinsko-pravne odnose koji uključuju sudsku i političku vlast, lokalno stanovništvo i redovnike, imaju osobit značaj u rasvjetljavanju cijeloga niza prava na zemlju koje poznaje osmanski sustav. One također dodatno osvjetljavaju i položaj franje-vaca Bosne Srebrene, kao i povijest toga samostana. Konačno, ova kolekcija fetvi ima i puno širi značaj: kroz pokušaj odgovaranja na pitanje zašto bi franjevački redovnici tražili pravno mišljenje (fetvu) islamskih juriskonzulta (muftije), i što je ono zapravo njima značilo, može se doći i do boljega razumijevanja cijeloga procesa nastanka fetve uopće i njezine funkcije u islamskom pravu i osmanskoj pravnoj praksi.Ključne riječi: fetve, franjevci, samostan Visovac, islamsko pravo, otomansko pravo

FATWAS IN THE OTTOMAN TURKISH COLLECTION OF THE MONASTERY OF OUR LADY OF MERCY (VISOVAC; CROATIA)

My presentation consists of three parts. First, I will discuss fatwas in general and the importance of fatwas in the Ottoman context, along with the Ottoman Turkish collection of the Visovac Monastery. In the second part I will review the content of the fatwas in this collection. In the third part I will offer some interpretation of the significance of these fatwas. The main context for the analysis of the fatwas is the Ottoman collection of the Monastery. My research of this collection reveals a conspicuous connection between the fatwas and other documents in the collection, issued by local legal, and administrative authorities at all levels (local, provincial and central). Since fatwas as such do not contain dates, proper names or names of geographic loca-tions, these other documents help date most of the fatwas to the late seventeenth century. The fatwas also shed new light on the issue of the status of the monks of the Franciscan prov-ince of Bosnia, as well as the history of this particular monastery. Finally, there is the broader significance of this fatwa collection: an attempt to answer the question of the reason(s) for the monks to seek legal advice from the Islamic jurists may lead to a better understanding of the en-tire process of issuing fatwas in general, and their function in Islamic law and Ottoman practice,Keywords: fatwas, Franciscans, Visovac Monastery, Islamic law, Ottoman law


IVAN CIFRIĆ TIJANA TRAKO POLJAK Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Filozofski fakultet Sveučilišta u [email protected] [email protected]

BAŠTINA ČOVJEČANSTVA – ODRŽANJE, KORIŠTENJE I STVARANJE

Autori polaze od teze da je baština (heritage) zajedničko dobro (common good) lokalne za-jednice, društva ili čovječanstva pa zahtijeva i zajedničku skrb. Postoje lokalna (nacionalna) i globalna (svjetska) baština. Baština obvezuje pojedinca i zajednicu na očuvanje, razumno korištenje i upravljanje. Općenito razlikujemo prirodnu i kulturnu (stvorenu) baštinu. Postoje tipologije koje zajednička dobra dijele na tri kategorije: 1) globalni prirodni sustavi (natural global commons) – primjerice, klima, ozonski omotač; 2) globalni antropogeni sustavi (human-made global) – znanstvene činjenice, norme, transnacionalne strukture (internet); 3) globalni rezultati politike (global policy outcomes) – primjerice mir, stabilnost, financijska stabilnost, zdravlje, jednakost, pravda, itd.Nekoć se baštinilo samo na razini lokalne zajednice, a danas globalne zajednice. S globalizaci-jom baštinimo i dio od drugih, a drugi od nas. Baština tako postaje predmet zajedničkih interesa lokalnih zajednica, društava i međunarodne zajednice pa nastaju neki problemi zajedničke baštine: održanje, upravljanje i pristupačnost (korištenje) dobrima. Seljačka društva kolektivno su održavala naslijeđena zajednička dobra, a koristila ih i upravljala njima putem tradicijskih norma, dogovora (pravilima – statutima). Globalna zajednička dobra predmet su međunarodnih interesa i odnosa pa je ključna međunarodna kooperacija (međunarodni ugovori). S obzirom na različit stupanj razvijenosti (tehnologije), globalna baština postaje sve više ograničeno dobro, predmet iskorištavanja, svačije-ničije dobro što koriste najrazvijenije zemlje. Za baštinu kao zajedničko dobro vrijede načela neisključenosti (pristupačnosti) i nerivaliteta (konkurencije). Ključne riječi: baština, zajedničko naslijeđe čovječanstva, globalna zajednička dobra, stvorena dobra


THE COMMON HERITAGE OF HUMANKIND – PROTECTION; MANAGEMENT AND CREATION

The paper relies on the thesis that heritage is a common good of a local community, society or humankind, and that it therefore deserves our common concern. There are two types of heri-tage: local (national) and global (world). Individuals and communities should protect, use and manage the heritage reasonably. Generally, there are natural and cultural (created) heritages. There are typologies which divide the common good into three main categories: (1) natural global commons – for example, climate, ozone layer; (2) human-made global – scientific facts, norms, transnational structures (internet); (3) global policy outcomes – for example, peace, stability, financial stability, health, equality, justice, etc. In the past, the heritage was primarily limited to local communities while today we must also examine it in the context of global communities. Globalization has led to us sharing our heritage with other communities and vice versa. Heritage thus becomes an object of common interest among local communities, societies and international communities, who thus share issues con-nected with their common heritage: protection, management and accessibility. Rural societies have collectively protected their inherited common good and have used and managed them according to traditional norms and regulations (rules - statutes). The global com-mon good is subject to international interests and relations which makes international coopera-tion (international contracts) crucial. Considering different levels of (technological) development, global heritage increasingly becomes a limited good, subject to exploitation, to everyone’s and no one’s good, and used by the most developed countries. Heritage as a common good should be led by the principles of non-exclusion (accessibility) and non- rivalism (competition). Key words: heritage, common heritage of humankind, global common goods, human-made goods


JOŠKO ĆALETA Institut za etnologiju i folkloristiku, [email protected]

REVITALIZACIJA I PREZENTACIJA CRKVENOGA PUČKOG (GLAGOLJAŠKOG) PJEVANJA NA PRIMJERU MANIFESTACIJE PUČE MOJ U ZATONU KOD ŠIBENIKA

Jedna je od značajnih tradicija koju baštini prostor poriječja rijeke Krke i crkveno pučko (glagoljaško) pjevanje. Glagoljaško je pjevanje posebno slavensko, hrvatsko pučko crkveno pjevanje zapadne (rimske) liturgije, koje se razvilo u hrvatskim primorskim krajevima od Istre do južne Dalmacije, uključujući otoke. U širem smislu glagoljaško pjevanje predstavlja cjelok-upno liturgijsko, paraliturgijsko i nabožno pjevanje svećenika i laika (solista i skupina) proizišlo iz crkvenoga pjevanja na crkvenoslavenskom jeziku koje već u srednjem vijeku uključuje i crkveno pjevanje na živom narodnom hrvatskom jeziku. Paralelno s tim, i napjevi glagoljaškoga pjevanja poprimali su značajke svjetovne vokalne tradicijske glazbe pojedinih mjesta i regija - u slučaju poriječja Krke i vlaško u unutrašnjosti te bodulsko na priobalju i otocima. Povijesna zbivanja (ratovi, društvena uređenja), crkvena politika (II. vatikanski koncil), rodne promjene (muški pivači vs. žene pivačice) u 20. stoljeću doveli su do značajnih promjena (repertoar, načini izvedbe, tonski odnosi) u glazbenoj praksi crkvenoga pučkoga pjevanja pa je jedan od os-novnih modela čuvanja baštine postao njegovo prezentiranje u obliku javnoga nastupa (tematski koncerti, smotre). Na primjeru jedne od najdugovječnijih smotra na ovom području (Puče moj) koja se već 19 godina održava u Zatonu kod Šibenika, autor razmatra sadašnje stanje crkvenoga pučkoga pjevanja na području poriječja Krke. Ključne riječi: crkveno pučko pjevanje, glagoljaško pjevanje, hrvatska tradicijska glazba, festi-vali tradicijske glazbe

THE REVITALIZATION AND PRESENTATIONOF TRADITIONAL CHURCH (GLAGOLITIC) SINGING – THE PUČE MOJ (POPULE MEUS) FESTIVAL IN ZATON, NEAR ŠIBENIK

The heritage of traditional church (Glagolitic) singing is one of the recognizable traditions of the Krka (river) region. Glagolitic singing was developed along the Croatian coastal regions from southern Istria to Dalmatia, including the islands. It emerged from the church singing in Old Church Slavonic, which in the Middle Ages already included chanting in the lively Croatian language and dialects. This is the main reason that Glagolitic singing took oncharacteristics of the secular vocal music of traditional individual (Dalmatian) localities and regions. Historical events (wars, social systems), church policy (Vatican Council II), gender changes (male vs. female singers) in the 20th century led to significant changes (repertoire, performing models, tonal relationships) in the musical practice of church singing.One of the basic models of heritage preservation became the presentation of this music inthe form of public performances (thematic concerts, festivals). The author analyzes the current state of traditional church singing in the region of the river Krka through the example of one of the longest-running traditional church singing festivals in the region - Puče moj (O my people), in Zaton, near Šibenik.Keywords: traditional church singing, glagolitic singing,, Croatian traditional music, hrvatskatradicijska glazba, traditional music festivals


ZDENKA DAMJANIĆEkonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected]

SOCIOLOŠKI ASPEKTI VREDNOVANJA MEDITERANSKOG KRAJOLIKA – PRIMJER OTOKA KRKA

U radu se polazi od pojma održivoga razvoja i utjecaja koji dugoročno onečišćivanje i ugrožavanje okoliša, najčešće ruralnoga, ima na vrijednost i značaj krajolika. U posljednjih pola stoljeća najveće onečišćenje okoliša domaćega je podrijetla i posljedica proizvodnje, ali i vanjskih prekograničnih utjecaja. Razvoj ruralnih sredina, naročito onih u funkciji turizma, ne može se reducirati samo na ekonomske vrijednosti, već ima i estetsku vrijednost koja je dio duha i vrijednosnoga sustava kulture koja zajedno s religijom, tradicijom i stilom života čini identitet nekoga društva ili regije. U Hrvatskoj se razlikuju tradicijski kulturni identitet, moderni i postmoderni koji sa svojim obilježjima utječu na dinamiku promjena kulturnoga identiteta čitavoga društva, a posredno i na promjene krajobraza i njegovo vrednovanje. U radu se komentira dio istraživanja koje je autorica provela među stanovnicima otoka Krka, na uzorku od 1290 ispitanika, u svezi s problematikom razdvajanja kućnoga otpada. Analizira se procjena stanja onečišćenosti okoliša na otoku Krku te nužnost razvrstavanja otpada s obzirom na razvoj turizma, očuvanje prirodnih ljepota i spremnost na ekološko djelovanje, te utjecaj standarda kućanstva na onečišćivanje okoliša.Ključne riječi: krajolik, onečišćenje, otpad, razvrstavanje otpada

SOCIO_ECOLOGICAL ASPECTS OF THE EVALUATION THE MEDITERRANEAN – THE EXAMPLE OF ISLAND KRKThe paper is based on the concept of sustainable development and the impact that long-term pollution and damage to the environment, mostly rural, has on the value and importance of the landscape. In the last half-century the greatest amount of pollution has a domestic origin and is a consequence of production, but there is also an impact on external borders. The development of rural areas, especially those involved in tourism, cannot be reduced solely to an economic value, but there is also an aesthetic value which is part of the spirit and value of culture, including re-ligion, tradition and a style of living which create the identity of a society or region. In Croatia, we can differentiate traditional, modern and postmodern cultural identities by the effects their characteristics have on the dynamics of change in the cultural identity of the whole society, and indirectly on changes in the landscape and its evaluation. In the paper we comment on a part of the research the author conducted among residents of the island of Krk. The sample of 1290 respondents provided opinions about issues of the separation of domestic waste. We analyze the assessment of environmental pollution on the island, and the necessity of waste segregation in regard to the development of tourism, the preservation of natural beauty, environmental impact, and the impact of standards on the contamination of household environments.Keywords: landscape, pollution, waste, waste separation


SNJEŽANA DOBROTA JELENA BLAŠKOVIĆFilozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected] [email protected]

STAVOVI STUDENATA UČITELJSKOG STUDIJA O UKLJUČIVANJU INTERKULTURALIZMA U NASTAVU GLAZBENE KULTURE

Interkulturalizam je stvarna aktualizacija i interakcija raznih etničkih kultura u svim svojim specifičnostima na jednom prostoru. Međusobnim prožimanjem kultura uspostavlja se komu-nikacija i dijalog u različitosti. Jedan od načina uspostavljanja dijaloga je glazba kao potencijalni rasadnik pluralističkih ideja. Cilj je ovoga rada ispitati stavove studenata druge (N=161) i četvrte (N=149) godine učiteljskoga studija Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, s odsjecima u Čakovcu i Petrinji, o uključivanju svjetskih glazba (World Music) u nastavu glazbene kulture u nižim razredima osnovne škole. U radu se ispituju stavovi studenata o uključivanju svjetskih glazba u glazbenu nastavu, njihove preferencije prema svjetskim glazbama, postojanje utjecaja dobi na stavove o uključivanju svjetskih glazba u nastavu glazbene kulture i na preferencije studenata o svjetskim glazbama te stavovi studenata o mogućnosti ostvarivanja korelacije između interkul-turalne glazbene nastave i ostalih nastavnih predmeta. Rezultati pokazuju kako većina studenata ima pozitivan stav prema svjetskim glazbama i njihovu uključivanju u nastavu glazbene kulture kao jedan vid prevladavanja predrasuda o određenim etničkim skupinama. Ne postoji značajan utjecaj dobi na stavove studenata prema uključivanju svjetskih glazba u nastavu glazbene kulture ni na njihove preferencije prema svjetskim glazbama. Autorice sugeriraju mogućnost proširivanja nastavnih programa glazbene kulture uvođenjem različitih primjera svjetskih glazba. Ključne riječi: interkulturalizam, svjetske glazbe, glazbena nastava

STANDPOINTS OF THE STUDENTS OF THE TEACHER EDUCATION UNIVERSITY ON THE INCLUSION OF INTERCULTURALISM IM MUSIC EDUCATION

Interculturalism is real actualisation and interaction among various ethnic cultures in all seg-ments found in one particular location. Communication and dialogue in such diversity are established through the mutual permeation of cultures. Music as a potentially fertile ground for pluralist ideas, thoughts and horizons is one of the ways to establish dialogue. The aim of this paper is to question students in the second (N=161) and fourth (N=149) years of education studies at the Faculty of Teacher Education, with departments in Čakovec and Petrinja, in order to find out the students’ viewpoints on the inclusion of world music in music education in the lower grades of primary school. The paper looks into students’ standpoints on including world music into music education, their preferences in world music, how their age influences their opinion on incorporating world music into music education as well as their preferences in world music. It also enquires into students’ viewpoints on the possibility of establishing a correlation between intercultural music education and other school subjects. The results indicate that a majority of students have positive views on world music and its incorporation into music educa-tion as one means of overcoming prejudice against certain ethnic groups. Age has no significant influence on students’ standpoints on the inclusion of world music into music education nor on their preferences in world music. The authors suggest the possibility of broadening music education curricula by introducing various examples of world music.Keywords: interculturalism, world music, music education


MARKO DRAGIĆ Filozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

STARINSKE MOLITVE U ŠIBENSKOM ZALEĐU

Koliko je do sada poznato hrvatska vjerska lirska pjesma Narodil nam se kralj nebeski seže u 13. stoljeće. Ta se pjesma usmenom komunikacijom sačuvala do naših dana, kao i božićne pjesme: Bog se rodi u Vitliomi (14. st.) i Va se vrime godišća. (15. st.). Međutim, hrvatska vjerska usmena lirika iznimno je malo istražena. Stoga se u ovom radu navodi petnaestak starinskih molitvi koje su u šibenskom zaleđu izvorno zapisane od 2006. do 2013. godine. Među tim molitvama su molitve koje se mole na Veliki četvrtak; Veliki petak; molitva svetom Duhu; molitva pred spavanje. U šibenskom zaleđu iznimno je raširen kult svetoga Roka, te se u radu navodi život toga sveca i molitva koju mu vjernici upućuju. U radu je najviše molitvi protiv nevremena u kojima se najčešće spominje irudica koja po narodnom vjerovanju predvodi olujno nevrijeme. Duboku religioznost vjernika šibenskoga zaleđa svjedoči i prenje između duše grješnika i Duha svetoga. U radu se molitve interpretiraju u biblijskom, etnološkom i antropološkom kontekstu. Neke od tih molitvi imaju antologijsku vrijednost. Izvorno navedene molitve sadrže iznimno jezično blago.Od desetak kazivačica najstarija je rođena 1928., a najmlađa je rođena 1949. godine. I to nas upozorava na nužnost očuvanja vjerske usmene lirike kao i općenito nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti zaborav.Ključne riječi: Biblija, molitve, šibensko zaleđe, vjerska usmena lirika

ANTIQUE PRAYERS IN ŠIBENIK’ HINTERLAND

As far as it is known the Croatian religious lyrical poem Narodil nam se kralj nebeski dates back to the 13th century. It has been preserved up to our time through oral communication, as well as in Christmas carols like Bog se rodi u Vitlioni (14th century) and Va se vrime godišća (15th cen-tury). However, Croatian oral religious poetry has been insufficiently researched. Therefore, this paper presents fifteen antique prayers which were originally recorded in Sibenik’s hinterland from 2006 to 2013. Among these are included prayers: for Maundy Thursday, for Good Friday, to the Holy Spirit; and before sleep. Saint Roch’s cult is especially widespread throughout Sibenik’s hinterland. This paper contains a record of his life and is a prayer addressed to him by his believers. The majority of the prayers found in this paper are aimed against bad weather and they very often mention irudica, which, according to popular belief, leads to stormy weather. The deep religiousness of the people living in Sibenik’s hinterland is also witnessed by a con-versation between a sinner’s soul and the Holy Spirit.The prayers in the paper are interpreted in biblical, ethnological and anthropological contexts. Some of these prayers have an anthological value. These originally listed prayers contain an exceptional linguistic treasure. Of the ten tellers present in this paper, the oldest was born in 1928 and the youngest in 1949. This also warns us of the necessity to preserve oral religious poetry, as well as intangible cul-tural heritage in general, which is in danger of falling into oblivion. Keywords: the Bible, prayers, Sibenik’s hinterland, oral religious poetry


PETRE GEORGIEVSKI ZLATKO ŽOGLEVUniverezitet u Bitolju Univerezitet u [email protected]; [email protected]

KULTURNA BAŠTINA KAO DIO IDIOSINKRANOSTI I NJEZIN UTJECAJ NA FORMIRANJE IDENTITETA

U tekstu se kulturna baština razmatra kao dio širega koncepta “idiosinkratnost” i definira se kao ukupan način života ljudi i materijalne i duhovne vrijednosti (kulturni kapital) koje su stvarale generacije u dužem razdoblju. Identitet se definira kao “osjećaj vlastitosti” koji se formira u procesu socijalizacije u obitelji kao i kroz formalni i “skriveni” nastavni program u kojem se procesu vrši kulturna i društvena reprodukcija.U procesu socijalizacije djece i mladeži utječu mnogobrojni činitelji, među kojima veoma značajnu ulogu ima kulturna baština. Ta njezina uloga dolazi do izražaja u formiranju triju os-novnih vidova identiteta: osobnoga, društvenoga (pripadnost društvenom sloju i uže društvenoj grupi) i nacionalnoga koji je, također, posebnoga vida društvenoga identiteta.Kulturna baština u procesu socijalizacije i posebice u formiranju nacionalnoga identiteta pomaže u jačanju patriotizma pojedinca, kao što pomaže i u nadilaženju krize identiteta, kako osobnoga tako i društvenoga. Idiosinkratnost i time kulturna baština konkretnih društava i društvenih zajednica predstavlja temelj razlikovanja i prepoznavanja od ostalih društava i društvenih zajednica, no i temelj daljega njihova kulturnoga, duhovnoga i sveukupnoga razvoja.Ključne riječi: kulturna baština, kulturni kapital, idiosinkratnost, socijalizacija, identitet

CULTURAL HERITAGE AS PART OF THE IDIOSYNCRASY OF SOCIETY AND ITS INFLUENCE ON FORMING IDENTITY

In this text cultural heritage is considered as part of the wider concept of “idiosyncrasy” and it is defined as the overall pattern of human life as well as the material and spiritual values (cultural capital) which have been achieved by generations over longer period of time. Identity is defined as “a sense of self” and it is formed through the process of civilization in the family as well as through a formal and “hidden” curriculum. Cultural and social reproduction is carried out through this process.The process of the socialization of children and youths is influenced by many factors, among which cultural heritage has very important role. This role is evidenced in the formation of the three basic types of identity: personal identity, social (belonging to a a certain social class and social group) and national, which is also a separate type of social identity.Cultural heritage, in the process of socialization and separately in forming national identity, helps in strengthening the patriotism of individuals, as well in overcoming crises of identity, both personal and social. Idiosyncrasy and the cultural heritage of certain societies and social communities represent the basis that differentiates and defines them from other societies and so-cial communities, as well as the basis for their future cultural, spiritual and overall development.Keywords: cultural heritage, cultural capital, idiosyncrasy, socialization, identity


MIROSLAV IVIĆ‘Slobodna Dalmacija’ d.o.o [email protected]

ULOGA MEDIJA U ZAŠTITI I PROMOVIRNJU BAŠTINE POKRČJA

U radu bih, nakon okvirnoga prikaza materijalne i nematerijalne baštine Pokrčja, problema-tizirao stupanj nužne zaštite kako, u vremenima sveopće komercijalizacije i zahtjeva za što većim iskorištavanjem (i) baštine radi turističke zarade, kulturno i graditeljsko naslijeđe i prirodno bogatstvo Pokrčja ne bi bilo devastirano i upropašteno. U radu bih se bavio načinima promoviranja održivoga korištenja i zaštite baštine. Ispitivao bih i problematizirao dosadašnje načine promoviranja baštine Pokrčja. Osobito težište rada bilo bi istraživanje utjecaja medija na zaštitu i promoviranje baštine Pokrčja. S tim ciljem analizirao bih i istraživao lokalne i regionalne medije, učestalost bavljenja temom ugrožavanja i zaštitom te održivim korištenjem i razvojem baštine Pokrčja.Ključne riječi: zaštita, baština, promoviranje, mediji, tisak

THE ROLE OF MEDIA IN THE PROTECTION AND PROMOTION OF POKRČJE HERITAGE

After representing material and non-material heritage of Pokrčje, the paper discusses the level of necessary protection in order to stop the devastation and destruction of the cultural and construction heritage and natural wealth of Pokrčje at the times of general commercialization and need for increasing use (i) of heritage for the purpose of tourism. The paper deals with the methods and ways of promotion of sustainable usage and heritage protection. Furthermore, it discusses recent ways of promotion of Pokrčje heritage. Special emphasises of the paper is put on the research of media influence on protection and promotion of Pokrčje heritage. With this aim, local and regional media are researched as well as the frequency of the topic of endanger-ing and protection as well as sustainable usage and development of Pokrčje heritage. Keywords: protection, heritage, promotion, media, press


LEO GRACIN Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u [email protected]

VINOGRADARSTVO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA VINOGORJE PRIMOŠTEN

Vinogardarska područja Europe proizvodi su baštine određenoga kraja. Realnost je vinogra-darstva u primoštenskom kraju da se zadrži na sadašnjoj razini. Razlozi su višestruki: nedo-voljna populacija; imovinsko-pravni odnosi; turistička djelatnost; nerazvijenost znanja i tehnika održavanja i podizanja nasada; nedovoljno razumijevanje lokalne sredine prema vinskomu turizmu i općenito prodaji vina; loša zakonska regulativa o trgovanju vinom (možda se to riješi nedavnim ulaskom u EU). Budućnost vinogradarstva ovoga kraja može se odvijati u različitim pravcima. Uslijed intenzivnoga trenda razvoja vinskoga turizma u svijetu, sudionici se uključuju u taj trend i ponuda se razvija. Mogući je razvoj i da se kupuje i prerađuje grožđe s drugih područja (zbog niže cijene grožđa). U svijetu postoji praksa zadržavanja specifičnih i teže obradivih područja gdje se, radi očuvanja baštine, odnosno krajolika, potiče i podržava vinogradarstvo s različitih državnih ili lokalnih razina. Ekološka se proizvodnja može uvrstiti zbog proširenja ponude i kao jedan od razloga da proizvod uspije na tržištu, ali su troškovi takve proizvodnje veći, a cijena gotovoga proizvoda uvećava se za rast troškova. Razvoj ovoga kraja moguć je kroz razvoj brenda vina, za što postoje svi potrebni preduvjeti (sorta, karakteristični terroir). Sličan scenarij trebao bi vrijediti i za ostala specifična i turistički razvi-jena područja u poriječju Krke. Najveća je prednost vinogradarskih područja Šibensko-kninske županije specifični terroir koji se posebno ocrtava kroz autohtone sorte grožđa koje su temelj razvoja hrvatskoga vinogradarstva.Ključne riječi: vinogradarstvo, Šibensko-kninska županija, vinogorje Primošten, razvoj, brend vina


WINE GROWING IN ŠIENSKO-KNINSKA COUNTY WITH A SPECIAL EMPHASIS ON THE VINEYARD PRIMOŠTEN

Vineyard areas in Europe are heritage product of a certain area. Reality of Primošten vineyard is to keep it at a present level. There are several reasons for this: insufficient population, property relations, tourism, underdevelopment of knowledge and techniques for maintaining and growing plantations, insufficient understanding of the local community for wine tourism and generally for wine sales, poor legislation regrading wine trade (this might be solved by Croatia joining the EU). The future of the vineyards in this area can develop in different directions. Due to the intensive development trend in wine tourism in the world, participants are joining this trend and consequently, offer is developed. Possible development is also to buy and process grapes from other areas (due to the grapes price). In the world, there is a practice of keeping specific areas which are harder to cultivate where, due to the preservation of the heritage and landscape, wine growing is encouraged and supported from different state and local levels. Ecological production can be listed due to the expansion of the offer and as one of the reasons for product’s success on the market. However, expenses of this production are even higher and the price of a final product is enlarged for the rise of expenses. Development of this area is possible through the wine „brand“ development which has all necessary preconditions (variety, characteristically „terroir“). Similar scenario should be applicable to other specific and touristically developed areas in the Krka basin. The greatest advantage of wine growing areas of Šibensko-kninska County is a specific terroir which can especially be seen through indigenous varieties of grapes which represent the basis for the development of Croatian wine growing.Keywords: wine growing, Šibensko-kninska County, vineyard Primošten, development of wine ‘brand’


VLAHO KOVAČEVIĆFilozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

BAŠTINA VISOVCA KAO PROCES PRIJENOSA SJEĆANJA SVETOG

U svojoj koncepciji, područje prirodne i kulturne baštine otočića Visovca u antropologiji definirano je ključnim elementom: divljenjem (sakralizacija). Primarna uloga prirode i kulture u uspostavi procesa divljenja pokazuje na sveto, a ono je, sociološki gledano, integralni dio čovjekove prirode i kulture. U radu se izlaže proces za ponovnim zadobivanjem svetoga gdje se uspostavlja sjećanje na sveto, te se u tom kontekstu preispituje sfera prirode i kulture kao proces prijenosa i kreacije sjećanja na sveto. Obrađujući različite oblike udivljenja (sakralizacije) prema prirodnomu ili kulturnomu naslijeđu otočića Visovca, slijedimo temeljna egzistencijalna pitanja s kojima su suočene sve grupe ljudi u svijesti postojanja, uma, osjećaja, interesa, običaja i ukusa. Zato sveto, kao interpretativno sredstvo cjelokupne ljudske kulture, moguće je misaono dokučiti i relativno uspješno sociološki dešifrirati u teorijskom ozračju simbolične interakcije. Na tom fonu razlaže se odnos svetoga prema prirodnom i kulturnom naslijeđu što traži temeljne promjene u dosadašnjoj tehnoekonomskoj razini koja je izazvala ekološku krizu i još dublju krizu morala i kulture. Autor polazi od teze da prirodna i kulturna baština Visovca, kao proces prijenosa i sjećanja svetoga, razvija stvaralačke potencijale u čovjekovoj slobodi koji mijenjaju postojeći oblik društvenosti. U tom smislu, proces prijenosa sinteze prirodnoga ili kulturnoga naslijeđa događa se kao proces za ponovnim zadobivanjem svetoga gdje se uspostavlja sjećanje vjere. Ključne riječi: baština, sjećanje, sveto, simbolična interakcija, stvaralački potencijali


THE HERITAGE OF VISOVAC AS A PROCESS OF TRANSMISSION AND A REMEMBERING OF THE SACRED

In its conception, the field of natural and cultural heritage of the small island of Visovac has been defined in anthropology by the key elemen of: admiration (sanctification). The primary role of nature and culture in establishing the process of admiration points to the sacred, which is, sociologically speaking, an intergral part of human nature and culture.The paper shows the process of regaining of the sacred, where a memory of the sacred is established, and it is within this context that the sphere of nature and culture as a process of transmission and creation of the sacred is being questioned again. Working with various forms of admiration (sanctification), in accordance with the natural or cultural heritage of the small island of Visovac, we track the basic existential issues in which all groups of people conscience of existence, mind, feelings, interests, customs and taste are faced with. Therefore the sacred - as an interpretative means of human culture as a whole – is possible to grasp intellectually and to sociologically define relatively successfully in theoretical ways of symbolic interaction. On this note, the relation of the sacred toward natural and cultural heri-tages is elaborated, by asking for thorough changes to today’s techno-economic plane has which caused an ecological crisis and an even deeper moral and cultural crisis.The author holds that the natural and cultural heritage of Visovac as a process of transmission and remembering of the sacred develops the creative potential of humanity’s freedom by chang-ing the existing form of society. In this sense the process of the transmission of the synthesis of natural or cultural heritages takes place as a process of regaining the sacred, where the remem-brance of faith is established.Keywords: heritage, remembering, sacred, symbolic interaction, creative potential


VJERAN KATUNARIĆOdjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru [email protected]

SOCIOKULTURNI RAZVOJ: TRANSFORMACIJA I/ILI VARIJACIJA?

Prvi dio izlaganja posvećen je ključnim teorijskim pristupima. Dvije glavne paradigme (so-ciokulturne) evolucije potječu iz različitih disciplina: transformacijska iz sociologije (Spencer, Marx), a varijacijska iz biologije (Darwin). Prva je teleološki usmjerena, srodna liberalnoj i socijalističkoj ideologiji, i nakon Drugoga svjetskoga rata dominirala je diskursom razvoja. Druga, socijaldarvinistička, bliska neoliberalnoj ideologiji, utjelovljena u doktrini slobodnoga tržišta, preuzima vodstvo, nimalo slučajno, urušavanjem komunističkoga bloka na Istoku i de-montiranjem države blagostanja na Zapadu. U međuvremenu pojavile su se kombinirane para-digme razvoja u rasponu od ekologijskoga holizma (npr. Gaia) preko mnogostrukih modernosti (Eisenstadt, slično Huntington) do kulturno održivoga razvitka (npr. Shaffer, hrvatska strategija iz 2002.).U drugom dijelu izlaganja razmotrit će se prednosti i nedostatci spomenutih paradigma i pokušati odgovoriti na pitanje koji je (paradigmatski) oblik sociokulturnoga razvoja najpriklad-niji za Hrvatsku ili njezina pojedina područja; posebice, koliko su važni kulturni resursi razvoja, od baštine do žive kulture. Zaključak se usredotočuje na tvrdnju da je najpogodniji oblik razvitka hibridan, a ne uniforman, budući da predstavlja kolektivnu sposobnost koja se stječe, poput akrobatskoga plesa na žici, nakon duže povijesti pokušaja i pogrešaka (s ekstremima).Ključne riječi: transformacija, varijacija, održivi razvitak, kultura

SOCIO-CULTURAL DEVELOPMENT: TRANSFORMATION AND/OR VARIATION?

The first part of the presentation is devoted to the key theoretical approaches. Two main para-digms of (socio-cultural) evolution originate from different disciplines: transformation from sociology (Spencer, Marx), and variation from biology (Darwin). The first is teleological, akin to liberal and socialist ideology, and after the Second World War predominates in the discourse of development. The second paradigm, Social Darwinist, akin to neoliberal ideology embodied in the doctrine of free markets, takes lead, not incidentally, upon the collapse of the communist bloc in the East and after the dismantling of the welfare state in the West. In the meantime, some combined paradigms of development appeared, ranging from ecological holism (e.g. Gaia) over multiple modernities (Eisenstadt, Huntington and the like) to culturally sustainable development (e.g. Shaffer, Croatian cultural strategy in 2002).The second part of the presentation deals with the advantages and disadvantages of these paradigms. It also tries to answer the question of which paradigmatic forms of socio-cultural development may be most appropriate for Croatia or some of its areas; in particular, regarding the extent to which important cultural resources, from heritage to living cultures, may contrib-ute to development. The conclusion is focused on the idea that the most appropriate forms of sustainable development are hybrid rather than uniform as they result from a collective ability that is acquired, an acrobatic dancing along a tightrope after a longer history of trial and error (with extremes).Keywords: Transformation,variation, sustainable devlopment, culture


MARIJA LONČAR ZORANA ŠULJUG VUČICA Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu [email protected] [email protected]

ZNAČAJ I ULOGA KVALITATIVNE METODOLOGIJE U ISTRAŽIVANJU KULTURNE BAŠTINE

Naglašavajući važnost sociološkoga razumijevanja utjecaja različitih strujanja – ekonomskih, političkih, ekoloških i sl. na svakodnevni život u suvremenom društvu, autorice polaze od kulture kao područja participacije i intervencije u oblikovanju života pojedinaca i zajednica. Sukladno tomu, kulturna baština ističe se kao nositelj povijesnoga i kulturnoga identiteta pri čemu se lokalni okviri i konteksti pokazuju značajnima u interpretaciji značenja odnosa između lokalnoga i globalnoga. Razmatranje navedenoga podrazumijeva cijeli niz teorijsko-metodoloških pitanja od toga što je kulturna baština, kako ju definirati i konceptualizirati, kako joj pristupiti u društvenim istraživanjima, koje metode odabrati i sl. S obzirom na metodološke specifičnosti kvalitativne metodologije, autorice problematiziraju njezin značaj i mogućnosti primjene u istraživanjima uloge i značenja kulturne baštine, loka-lnih identiteta, potencijala lokalne zajednice i sl. Naime, kvalitativno istraživanje „smješta“ istraživača u svijet raznolikoga spektra interpretacijskih praksa, pri čemu se polazi od naturalističkoga pristupa (prirodno okružje, višestruki izvori podataka, induktivna analiza po-dataka itd.) društvenoj stvarnosti. Drugim riječima, istraživači se usmjeravaju na svakodnevne prakse, pokušavajući dati smisao fenomenima u terminima značenja koja im pojedinci pridaju. Ključne riječi: kulturna baština, kvalitativna metodologija, istraživački pristupi i metode, loka-lni identiteti, svakodnevne kulturne prakse

THE IMPORTANCEAND ROLE OF QUALITATIVE METHODOLOGY IN THE STUDY OF CULTURAL HERITAGE

Stressing the importance of a sociological understanding of the impact of various trends - economic, political, environmental, etc. on daily life in contemporary society - the authors start from culture as an area of participation and intervention in shaping the lives of individuals and communities. Accordingly, cultural heritage stands out as the bearer of the historical and cultural identity. Local frameworks and contexts become significant in interpreting the signifi-cance of the relations between the local and the global. Such considerations involve a number of theoretical and methodological issues about cultural heritage: how to define and conceptualize it, how to access it in social studies, which method to choose, etc.According to the methodological specifics of qualitative methodology, the authors discuss the importance and possibilities of its application in research of the role and significance of cultural heritage, local identity, community resources, etc. The qualitative research “places” the re-searcher in the world of diverse interpretive practices, whereby the researcher proceeds from the naturalistic approach (natural environment, multiple data sources, inductive data analysis, etc.) to social reality. In other words, researchers are focusing on everyday practice, trying to make sense of phenomena in terms of the importance that individuals attach to them.Keywords: cultural heritage, qualitative methodology, research approaches and methods, local identities, everyday cultural practices


ĐURO MEDIĆ Ekonomski fakultet Sveučilišta u [email protected]

PRILOG REVITALIZACIJI MATERIJALNE I KULTURNE BAŠTINE I OBNOVI BUKOVICE

U ovom radu autor opisuje Bukovicu kao geografski prostor, odnosno dio Dalmatinske zagore koji se nalazi između rijeke Zrmanje na sjeveru, rijeke Krke na istoku i Ravnih kotara na jugu. Taj je prostor poznat po kraškom reljefu, oskudnoj zemlji, važnim povijesnim zbivan-jima, arheološkim lokalitetima i geostrateškim točkama. Poznat je po specifičnoj materijalnoj i bogatoj kulturnoj baštini (posebice u području arheologije, književnosti, glazbe, duhovnosti i folklora). Poznat je po vjekovnom siromaštvu, iseljavanju stanovnika, slabom vredno-vanju njegovih prirodnih resursa i njegove kulturne baštine. Bukovica je dugo bila, i još jest, najnerazvijenija regija u Hrvatskoj. U zadnjem ratu 1991. - 1995.g. i neposredno poslije njega, mnoga su privredna poduzeća uništena, a siromaštvo povećano. Nakon bijega velikoga dijela srpskoga stanovništva 1995.g., pogoršala se demografska slika Bukovice, a njezina se privreda vrlo sporo obnavlja. Na prostoru Bukovice sada postoji nekoliko općina, odnosno lokalnih samouprava (Obrovac, Ervenik, Knin, Benkovac i Kistanje) koje nemaju institucijsku regionalnu strukturu, već se, prema središnjoj državnoj strukturi, pojavljuju kao pojedinačne lokalne zajednice što otežava njihov razvoj. Takve nepovoljne smjernice u povijesti Bukovice, autor razmatra u širem povijesnom i društvenom kontekstu te zagovara makroekonomski i socioekonomski pristup regionalnomu razvoju Bukovice jer razvoj takvih specifičnih regija nije samo njihov problem. Obnova i razvoj Bukovice istovremeno je velik problem šire državno-političke zajednice, tj. problem Repub-like Hrvatske i njezina regionalnoga razvoja. U tom kontekstu autor govori o regionalnom identitetu Bukovice i obnovi njezine privrede s pomoću koordinacije napora spomenutih općina, lokalnih poduzetnika, znanstvenika, središnje državne uprave i korištenja fondovima iz Europske unije, posebice Europskim fondom za regionalni razvoj i Fondom za ruralni razvoj.Ključne riječi: baština, Bukovica, obnova, regionalni razvoj, poduzetništvo


A CONTRIBUTION TO THE RE-EVALUATION OF THE MATERIAL AND CULTURAL HERITAGE AND RENEWAL OF BUKOVICA

In this work, the author describes Bukovica as a geographic space, a part of the inland Dalma-tian zone known as Dalmatinska zagora, situated between the Zrmanja River in the north, the Krka River in the east and Ravni kotari in the south. This area is not only known for its karst relief, its parsimonious soil, momentous historical events, archaeological sites and geostrate-gic points, as well as its specific material and rich cultural heritage (particularly in the fields of archaeology, literature, music, spirituality and folklore), but also for its perpetual poverty, depopulation, and insufficient exploitation of its natural resources and its cultural heritage. Bu-kovica has long been, and still is, the most underdeveloped region in Croatia. In the most recent war, from 1991 to 1995, and in its immediate aftermath, many companies were destroyed, and poverty increased. After the flight of a significant portion of the local Serb population in 1995, the demographic situation in Bukovica worsened, and its economy is only slowly recovering. Currently there are several municipalities, i.e., local self-governing units, in the Bukovica area (Obrovac, Ervenik, Knin, Benkovac and Kistanje), which do not have an institutionalized re-gional structure, rather they stand as individual local communities in relation to the central state authorities, which impedes their development.The author considers such inauspicious tendencies in Bukovica’s history in the broader historical and social context. He advocates a macroeconomic and socioeconomic approach to Bukovica’s regional development, because the development of such a specific region is not only a problem for the local populace. The renewal and development of Bukovica is simultaneously a major problem for the wider state/political community, i.e., a problem for the Republic of Croatia and its overall regional development. In this context, the author speaks of Bukovica’s regional identity and the revival of its economy through the coordinated efforts of the aforemen-tioned municipalities, local businesses, scholars and the central state, and the use of financial resources from the European Union, particularly the European Regional Development Fund and the European Agricultural Fund for Rural Development.Keywords: heritage, Bukovica, renewal, regional development, entrepreneurship


DRAGAN MARKOVINAFilozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

ŠIBENIK U KULTURI SJEĆANJA

Kultura sjećanja kao prepoznati termin u historiografiji i ostalim društveno-humanističkim znanostima spada u fenomene dvadesetoga stoljeća, a definirana je radom brojnih teoretičara, poput Halbwachsa, Nore, Assmanna, Hobsbawma i drugih. Kontekstualizacija službenoga sjećanja izazvana je prije svega raskidom tradicijskih veza s prošlošću i potrebom izgradnje su-vremenoga društva u smjeru postmodernističke misli i strukturalizma te uspostavljanja službene komunikacije sadašnjosti s nestalim svijetom. Kako, općenito govoreći, upotreba prošlosti predstavlja ogledalo političke kulture, na način da to kako se sjećamo i čega se sjećamo prilično pouzdano iskazuje i naše prioritetne političke vrijednosti, u radu će se analizirati odnos službenoga Grada Šibenika prema vlastitom povijesnom naslijeđu, prije svega u odnosu prema antifašističkoj borbi i simboličnu liku Rade Končara te prema Nikoli Tomasseu. Aktualno viđenje Končara i Tomassea bit će posebno zanimljivo u svjetlu recentnoga ulaska Republike Hrvatske u EU, u prvom redu uvažavajući europsko antifašističko i multikulturalno naslijeđe.Ključne riječi: kultura sjećanja, Šibenik, Rade Končar, Nikola Tomasseo, Europska unija, antifašističko naslijeđe

ŠIBENIK IN THE CULTURE OF MEMORIES

Culture of memories, as a recognized term in historiography and other social and human sci-ences, is a phenomenon of the 20th century and it is defined by works of many theorists such as Halbwachsa, Nore, Assmanna, Hobsbawma and others. Contextualization of the official memories is caused primarily by breaking the traditional connections to past and by a need for the development of modern society in a direction of postmodernist thought and structuralism as well as by a need for establishing official communication between present and world which disappeared. As, generally speaking, the use of past represents the mirror of political culture in a way that how and what we remember reliably represents our priorities regarding the politi-cal values, this paper analyses the relation between official City of Šibenik and its historical heritage, primarily with regards to the relation towards anti-fascist struggle and symbolic figure of Rade Končar as well as with regards to the relation towards Nikola Tomasseo. Actual view of Končar and Tomasseo is going to be especially interesting in the light of recent event of Croatia joining the EU, in the first place taking into account the European anti-fascist and multicultural heritage.Keywords: Culture of memories, Šibenik, Rade Končar, Nikola Tomasseo, European Union, anti-fascist heritage


MATKO MEŠTROVIĆEkonomski institut [email protected]

KAKAV RAZVOJ?

Društveni se razvoj ne može više jednostavno usmjeravati k materijalnim ciljevima i postignućima, nego mora uvažavati nematerijalne dimenzije. Ne može više biti antropocentričan jer obuhvaća planetarnu ekologiju. Njegov je bitni smisao proces kolektivnoga učenja i samou-pravljanje čovječanstva.Ljudski svijet, analogno fizičkoj i biološkoj evoluciji, utjelovljuje osnovno načelo - samonadi-laženje (self-transcendence). Taj pojam, ključan za razumijevanje čovjeka i njegovih socijetal-nih sustava baš kao i drugih živih bića i ekosustava, trebao bi biti zajednički interdisciplinarni početak i kraj za humanističke i prirodne znanosti.Društvenoznanstvene percepcije društvenoga svijeta ne postoje, naravno, izvan povijesnoga političkoga, društvenoga, ekonomskoga i kulturnoga konteksta. U trijumfalizmu slobodnoga tržišta mnogi su etički obziri nestali, a sve dramatičnije spoznaje o klimatskim promjenama i njihovim nesagledivim posljedicama upozoravaju da zapravo nije riječ o “baštini i razvoju”, nego o upitnom vladajućem poimanju svijeta i čovjeka. Ključne riječi: nematerijalne dimenzije, samonadilaženje, etički obziri, vladajuće percepcije

ANY DEVELOPMENT?

Social development can no longer be simply geared toward material aims and achievements but it much include nonmaterial dimensions. It can no longer be anthropocentric but must encom-pass planetary ecology. Its meaning may be summed up as a collective learning process and humanity’s self-management.The human world, analogous to physical and biological evolution, incorporates the basic prin-ciple of self-transcendence. This concept is the key to understanding humanity and its social systems as well as nonhuman living beings and ecosystems. It should become the common interdisciplinary beginning and end for the humanistic as well as the natural sciences.Social scientific perceptions of the social world do not, of course, exist outside the political, social, economic, and cultural contexts within which they emerge. In the prevailing atmosphere of free-market triumphalism, many ethical considerations have disappeared. The increase in environmental stress, most dramatically evidenced by climate change, has raised far more fun-damental issues of rethinking not only “heritage and development” but the dominant perception of the world and humanity.Keywords: nonmaterial dimensions; self-transcendence; ethical considerations; dominant per-ception


LEJLA MUŠIĆFakultet političkih nauka Univerziteta u [email protected]

EKOPATOLOGIJA KAO KRAJNJI OBLIK RADIKALNE ALIJENACIJE U POSTMODERNOJ SOCIOLOGIJI - Je li održivost dovoljno napredna strategija za rizično društvo budućnosti?

Postmoderna sociološka teorija s radovima Fukoyame, Lyotarda i Baudrillarda, postavlja upit-nim koncept održivosti u suvremenoj sociologiji jer se čini nemogućim da se ostavlja okolina za buduće generacije ako ne možemo predvidjeti kakvi će sve svjetovi postojati, uzme li se u obzir napredan razvoj tehnike i tehnologije, virtualni svjetovi, dogovorene istine i simulirane vizije događaja.Giddens je u svom djelu postavio koncept održivosti upitnim jer zmajeva kočija rizika, u skladu s Beckovom sintagmom Napretkom napretka napreduju i rizici!, dovodi do sumnje u održanje svijeta, ako se ne razvije ekološka svjesnost. Myerson, postmoderni sociolog, razvija pojam ekopatologija modernosti, svjedočeći o vremenu u kojem je svijest o postojanju rizika na nultu i mogućem apokaliptičnom scenariju uvjetovala nastanak ekopatologije postmodernosti ili sliko-vito: “Baš kad ste pomisili da ste pripitomili psihopatologiju, pojavila se još opasnija rođakinja ekopatologija”.Ključne riječi: ekopatologija, ekološka kriza, rizično društvo, koncept održivoga razvoja, Gid-densova zmajeva kočija

ECOPATOLOGY AS THE UTTERMOST FORM OF THE RADICAL ALIENATION IN POSTMODERN SOCIOLOGY – Does the sustainable devlopment stand for the most efficient strategy to the future risk society?

Postmodern sociological theory in works of Fukoyame, Lyotarda i Baudrillarda, questions the sustainable development concept in contemporary sociological theory, because it seams impos-sible to leave the environment for the future for the next generation if we are unable to presup-pose what kind of world will exist considering the rapid technical and technological advance-ments, virtual worlds, agreed truths and simulated vision of events. Giddens in his writings holds that sustainable development concept is problematic, because jug-gernaut carriage, in a line with Becks statement Advancement of advancement means advance-ment of the risks as well!, ends in doubt in sustainability of world, if the ecological conscious-ness is not developed. Myerson, the postmodern sociologist , develops the term ecopatology of modernity, witnessing the time in which the consciousness on the null risks existence and pos-sible apocalyptical scenario conditions the formation of postmodern ecopatology or metaphori-cally: „ Just as You have come to think that You have timed the psycopatology, the even more dangerous cousin came, the ecopatology“!Keywords: ecopatology, the ecological crisis, risk society, the sustainable developmant concept, Giddens’s juggernaut carriage


TEA PERINČIĆPomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja [email protected]

UTJECAJ MLETAČKO-OSMANSKIH RATOVANJA 17. STOLJEĆA NA DRUŠTVENU STRUKTURU ZALEĐA DALMATINSKIH KOMUNA

Povijest Dalmacije u drugoj polovici 17. stoljeća obilježena je dugotrajnim ratnim sukobima Mlečana i Osmanlija. Kandijski (1645.-1669.) i Morejski (1684.-1699.) rat donijeli su promjene granica tih dviju država u zaleđu dalmatinskih obalnih komuna, ali i ključne promjene u strukturi stanovništva toga područja. Migracije koje su se odvijale tijekom tih pol-stoljetnih sukoba ostavile su posljedice u etničkom i kulturološkom sastavu stanovništva toga područja do današnjih dana. S druge strane, memorija na ove ratove uvelike je uvjetovala oblikovanje nematerijalne i materijalne kulturne baštine. U izlaganju će se predstaviti te ključne povijesne promjene s posebnim osvrtom na primjere iz područja Pokrčja.Ključne riječi: Kandijski rat, Morejski rat, zaleđe Dalmacije, migracije, sociokulturne promjene

IMPACT OF THE VENETIAN-OTTOMAN WARS OF THE 17th CENTURY ON SOCILA STRUCTURE IN THE DALMATIAN HINERLAND

The history of Dalmatia in the second half of the 17th century was marked by long-term con-flicts between Venice and the Ottoman Empire. The Candian (1645-1669) and Morean (1684-1699) Wars caused changes in state borders in the hinterland of Dalmatian coastal communities as well as crucial changes in the structure of the inhabitants of this region. Migrations which oc-curred during these half-century long wars left consequences in ethnic and cultural components of the inhabitants of this region up to present. On the other hand, memory of these wars largely influenced the creation of intangible and tangible cultural heritages. Here these crucial historical changes will be presented with special attention paid to examples from the Krka river area.Keywords: Candian War, Morean War, Dalmatian hinterland, migrations, social-cultural changes


MINA PETROVIĆFilozofski fakultet Univerziteta u Beogradu [email protected]

POTENCIJALI LOKALNOG RAZVOJA: STUDIJE SLUČAJA U REGIJAMA ŠUMADIJE I ZAPADNE SRBIJE

Rad se zasniva na relacijskom konceptu prostora i lokalno zasnovanoga razvoja i bavi se značajem koji za pokretanje lokalnoga razvoja imaju identitet mjesta i stupanj vezanosti lokalnih aktera za mjesto, kao i njihova percepcija vlastitih razvojnih potencijala (vrijednosti, aktivizam, inovativnost) i razvojnih potencijala lokalnih resursa (ekoloških, ekonomskih, kulturnih, socijalnih: socijalna kohezija i socijalni kapital). Analiza se oslanja na istraživanja „Karakteristike teritorijalnog kapitala u Srbiji – strukturni i djelatni potencijal lokalnog raz-voja“, čiji je nositelj Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Istraživanje obuhvaća studije slučajeva četiriju gradova (Šabac, Užice, Novi Pazar i Kragujevac) s rangom gradova nacionalnoga značaja u regiji Šumadije i Zapadne Srbije (jedan od 5 NUTS2 regije u Srbiji). Gradovi se međusobno razlikuju po ekološkim (ravničarski / brdsko-planinski), sociodemografskim (stupanj etničke heterogenosti), ekonomskim (uspješnost privatizacije, strane investicije, neformalna ekonomija); kulturno- -povijesnim karakteristika-ma (i naslijeđu). Cilj je analize da pokaže kako navedene lokalne razlike utječu na profiliranje identiteta mjesta i vezanosti za mjesto ključnih aktera, te da li i kako svi navedeni (objektivni i subjektivni) faktori utječu na uspješnost u aktiviranju lokalnoga razvoja. Studije slučaja obuhvaćaju reprezentativne ankete s građanima i intervjue s predstavnicima lokalnih institucija u oblasti ekonomije, kulture i zaštite životne sredine. Ključne riječi: lokalni razvoj, studije slučaja, gradovi, Srbija.

POTENTIALS FOR LOCAL DEVELOPMENT: CASE STUDY OF CITIES IN ŠUMADIA AND WESTERN SERBIA

The work is grounded on a relational concept of space and locally-based development. It ad-dresses the importance that place-identity and place-attachment, together with actors’ develop-ment potentials (values, activism, innovation) and their perception of the development potentials of local resources (ecological, economic, cultural, social: social cohesion and social capital) have on generating local development. The analysis is based on the research entitled “Territorial capital in Serbia: structural and action potentials for local development”, conducted by the Insti-tute for Sociological Research, University of Belgrade. The researc includes case studies from four cities (Sabac, Uzice, Kragujevac and Novi Pazar), ranked as cities of national importance in the region of Šumadia and Western Serbia (one of five NUTS2 regions in Serbia). The cities differ in the following features: ecological (lowland / highland), socio-demographic (degree of ethnic diversity), economic (success of privatization, extent of foreign investment and informal economy), cultural and historic (along with heritage). The analytical aim is to show how these differences affect the place-identity and place-attachment of local actors, and if and how all of the abovementioned factors (objective and subjective) affect local development. The case studies include a representative survey of citizens and interviews with representatives of local institutions in the fields of economy, culture and the environment.Keywords: local development, case studies, cities, Serbia


ŠIME PILIĆ Filozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

SOCIJALNA I/ILI ETNIČKA DISTANCA U POKRČJU: JANJEVCI U KISTANJAMA

Janjevci se smatraju jednom od najstarijih etničkih grupa hrvatske dijaspore, koji su baveći se obrtom i trgovinom živjeli gotovo sedam stoljeća na Kosovu, gdje su početkom 14. st. migrirali s područja Dubrovačke Republike. Janjevci su kao hrvatska nacionalna manjina, među susjednom srpskom i albanskom populacijom, ostali relativno zatvorena društvena grupa s patrijarhalnim elementima i dobnom strukturom karakterističnom za predtranzicijska društva Poslije 2. svj. rata, Janjevci su postupno migrirali prema Hrvatskoj (koncentrirani u zagrebačkoj četvrti Dubrava), a u procesu ratova i raspada Jugoslavije, preostalo stanovništvo Janjeva orga-nizirano emigrira s Kosova i ondašnje hrvatske vlasti naseljavaju ga u Kistanje (Sj. Dalmacija) i to u prostore koji su napustili Srbi tokom rata 1991-95.Između lokalnog stanovništva i Janjevaca postoje kulturološke i socijalne razlike. Problemi inače mogu nastati kada pripadnici jedne etničke skupine usele u geografski i društveni prostor „sta-rosjedilaca“. Stoga nas je zanimala etnička distanca između Janjevaca i autohtonog stanovništva u Kistanjama i okolnim naseljima (Srba i Hrvata). Na tom prostoru Pokrčja odnose smo istraživali anketom pomoću ljestvice etničke distance (Bogardusova skala pored nekih slabosti ipak poka-zuje odnos ispitanika prema određenoj etničkoj grupi). U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja o spremnosti stupanja s pripadnicima drugih etničkih skupina u prisne kontakte i analiziraju na onoj razini na kojoj se realizira stvarni svakodnevni život, tj. na lokalnoj razini.Ključne riječi: etnička distanca, (e)migracija Janjevaca, Kistanje, identitet, lokalno stanovništvo

SOCIAL AND/OR ETHNIC DISTANCE IN POKRČJE: PEOPLE FROM JANJEVO IN KISTANJE

Janjevci, one of the oldest ethnic groups of Croatian diaspora, lived dealing with trade and com-merce almost seven centuries in Kosovo, where they migrated in the early 14th century from the area of the Dubrovnik Republic. Janjevci - Croatian national minority, surrounded by Serbian and Albanian population, remained relatively closed social group with patriarchal elements and age structure tipical for the pre-transitional society. After 2nd World War Janjevci have gradually migrated to Croatia (concentrated in Zagreb, Dubrava). During the war and breakup of Yugoslavia, emigration of the remain population in Janjevo from Kosovo was organized. Croatian authorities settled them in Kistanje (North Dalmatia) in the areas which Serbs left during 1991-95.There are cultural and social differences between the local population and those from Kosovo (Janjevci). Problems can arise when members of an ethnic group immigrate to the geographical and social space of ‘the natives’. Therefore, we were interested in ethnic distance between popu-lation from Kosovo (Janjevci) and the autochthons in Kistanje and surrounding neighborhoods (inhabited by Serbs and Croats). In this area of Pokrčje we conducted survey research trying to explore relationships using the scale of ethnic distance (Bogardus scale which, despite some of its weaknesses, still shows the relationship of the respondents towards particular ethnic group). This paper presents the results of an empirical study on readiness of members of an ethnic group to enter into intimate contact with others. The results are analyzed at the same level at which they are conducted in everyday life, ie locally.Keywords: ethnic distance, (e)migration from Kosovo (Janjevci), Kistanje, identity, local residents


IVICA POLJIČAK Veleučilište u Šibeniku [email protected]

URBANA OBNOVA PODRUČJA BIVŠE TVORNICE ELEKTRODA I FEROLEGURA U ŠIBENIKU

Proces urbanizacije u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskoga rata bio je neraskidivo povezan s procesom ubrzane industrijalizacije, na čemu se temeljila državnoindustrijska razvojna strategija. Propašću socijalističkoga društvenoga sustava, tijekom tranzicije, zbog nekonkurent-nosti na tržištu i tehnološke dotrajalosti, urušio se dotadašnji industrijski sklop na kojem je počivao razvitak Šibenika. U vrlo kratkom razdoblju, od grada s izrazitim industrijskim obilježjima, Šibenik je danas deindustrijaliziran. Od prevladavajućega doživljaja „prljavoga“ grada, s velikim ekološkim problemima 1980-ih godina, u novim okolnostima dominantna je deindustrijalizirajuća slika Šibenika.Proces deindustrijalizacije Šibenika proizveo je čitav niz socijalnih posljedica, od kojih je veliki broj nezaposlenih jedna od najznačajnijih. Također je u prvi plan dospjelo pitanje sudbine nekadašnjih velikih tvorničkih sklopova, poglavito područja nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u neposrednom dodirnom području povijesne gradske jezgre i na samom ušću rijeke Krke u Šibenski zaljev. U ovom se radu temeljno razmatra urbana obnova područja bivše tvornice TEF, njezini dosadašnji učinci i ograničenja te njezina perspektiva.Ključne riječi: urbanizacija, (de)industrijalizacija, urbana obnova, Šibenik, TEF

URBAN RENEWAL OF THE AREA AROUND THE FORMER ELECTRODE AND FERROALLOY PLANT IN ŠIBENIK

The process of urbanization in Croatia after World War II was inextricably linked with the pro-cess of rapid industrialisation, which was a base for the state-industrial development strategy. The collapse of the communist social structure during the transition period, caused by the lack of competitiveness in the market and technological obsolescence, led to the decomposition of the industrial structure which had represented the basis for the development of Šibenik. In a very short period of time Šibenik lost its distinguishing industrial characteristics and became deindustrialised. The dominating image of the deindustrialised city of Šibenik has replaced the previously prevailing picture of a “dirty” town with major environmental problems from the 1980s. The process of the deindustrialisation of Šibenik has caused a series of social consequences, among which the great number of unemployed people is probably the most important one. The problem of the former factories has also emerged, especially in the area of the former Electrode and Ferroalloy Plant (TEF) in the vicinity of the historic town centre and at the mouth of the Krka river, which flows into Šibenik Bay. This paper discusses the urban renewal of the area around the TEF, its present effects and constraints as well as its prospects.Keywords: urbanization, (de)industrialisation, urban renewal, Šibenik, TEF


BRANKA PRPA Institut za noviju istoriju Srbije, [email protected]

MATERIJALNA I NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA U PROGRAMU FONDACIJE ARKADIJA-ENDANGERED ARCHIVES PROGRAMME

EAP, fondacije Arkadija, pokriva sa svojim grantovima ugrožene arhivske dokumente širom svi-jeta. Proces zaštite odvija se kroz formu digitalizacije dokumenata, kao prvoga stupnja zaštite, koja prethodi konzervatorskim i restauratorskim zahvatima. Poslom administrira Britanska knjižnica gdje se, pored države i njezinih institucija čiji su dokumenti, pohranjuje jedna kopija digitaliziranoga korpusa kopirane građe. Britanska knjižnica kreira poseban sajt preko kojega će svi ti dokumenti biti dostupni svima. Bord panelista (njih šestero), na kraju svakoga godišnjega ciklusa evaluira vrijednost prispjelih aplikacija koje moraju biti u povijesnom okviru predindustrijskih društava i preporučuje Up-ravnomu odboru Arkadije što treba financirati. Arkadija je, inače, jedan od glavnih konzultanata UNESCO-a u proglašavanju svjetske kulturne baštine.Ključne riječi: zaštita ugrožene materijalne i nematerijalne kulturne baštine, EAP, digitalizacija

MATERIAL AN NON MATERIAL CULTURAL HERITAGE IN THE PROGRAM OF THE ARCADIA FOUNDATION- ENDANGERED ARCHIVES PROGRAMME The EAP, of the Arcadia foundation with its grants helps protect endangered archival documents world wide. The process of preservation consists of several stages, the first of which is digitisa-tion of documents, after which conservation and restoration processes follow. The process is administered by the British Library, where, additional to the state of origin and its intitutions who keep the documents, one copy of the digitised corpus of the documents is stored. The Brit-ish Library undertakes to create a website where all the documents will be available to the wide audience.The advisory board (with 6 panelists) evaluates the received applications yearly, and the ap-plications must pertain to the historical frame of pre-industrial societies. Having evaluated the recieved applications, the advisory board recommends the selected applications for financing to Arcadia’s Executive board. Arcadia is one of the major consultants of the UNESCO in defining the world heritage.Keywords: Preservation of endangered archival materials and intangible cultural heritage; the EAP; digitisation


LJUBINKO PUŠIĆ Filozofski fakultet Univerziteta u Novom [email protected]

ODRŽIVI RAZVOJ IZMEĐU IMPERATIVA GLOBALIZACIJE I SOCIOKULTURNIH VRIJEDNOSTI

U radu se promišljaju uvjeti unutar kojih se oblikuje ideja o održivom razvoju i to u svojim dvama, suprotstavljenim pravcima: a) kao skup snažnih globalizirajućih procesa i b) kao slabi lokalizirani procesi. Njihova suprotstavljenost očituje se unutar svakoga od pet međusobno is-prepletenih megauvjeta kojima se definira ideja o održivom razvoju: ekonomskoga, političkoga, ekološkoga, tehnološkoga i društvenoga, odnosno kulturnoga.U obama slučajevima razmatra se smisao ideje o održivom razvoju i to na dvjema ravninama: a) kao teorijskoga koncepta i b) kao provedbenoga projekta. Takva diskurzivna sučeljavanja nuždan su put za razumijevanje kulturnoga konteksta ideje o održivom razvoju, s obzirom na to da se u njegovoj jezgri nalaze vrijednosti baštine. Namjera provedenoga pristupa očituje se u pokušaju da se pokaže kako je najslabija točka koncepta o održivom razvoju ona u kojoj se sudaraju ideje modernosti, progresizma i tradicije, odnosno kulturalnosti. Rad pokazuje kako ideja o održivom razvoju može imati smisla samo u okolnostima izmijenjenoga ‘odnosa snaga’, odnosno ako kompleks kulturnih vrijednosti dobije značenje conditio sine qua non.Ključne riječi: održivi razvoj, globalizacija, kulturalnost, progresizam.

SUSTAINABLE DEVELOPMENT BETWEEN THE IMPERATIVES OF GLOBALIZATION AND SOCIO-CULTURAL VALUES

In this paper we reconsider the conditions within which the idea of sustainable development is formed. This happens in two opposite directions: (a) as a group of strong, globalizing processes and (b) as weak, localized processes. The opposition between them is visible within each one of five, intertwined, megaconditions, by which we define the idea of sustainable development: economic, political, environmental, technological and social or cultural. In both cases, we investigate the meaning of the idea of sustainable development at two levels: (a) as a theoretical concept and (b) as a project. These discursive confrontations are necessary for understanding the cultural context of the idea of sustainable development, since the values of heritage are to be found in its core. The purpose of this approach lies in an attempt to show that the weakest link in the concept of sustainable development is the one in which two ideas clash: the idea of modernity, or progressivism, and the idea of tradition, or culturality. The paper shows how the idea of sustainable development makes sense only in the circumstances of a ‘bal-ance of forces’, which happens when the complexity of cultural achieves the status of a primary condition.Keywords: sustainable development, globalization, culturality, progressivism


ZORAN RADMAN URBOS doo. [email protected]

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA U PROSTORNIM PLANOVIMA I SUDJELOVANJE GRAĐANA U NJIHOVOJ IZRADI I DONOŠENJU

Rijeka Krka i Pokrčje sa svojom su prirodnom i kulturnom baštinom vrlo prepoznatljiv fenomen hrvatskoga krajobraza i hrvatskoga kulturnoga naslijeđa. Očuvanje i zaštita prirod-nih i kulturnih dobara, pored ostaloga, osigurava se i provodi i sustavom prostornoga uređenja kroz dokumente prostornoga uređenja. Dokumentima prostornoga uređenja ostvaruju se ciljevi prostornoga uređenja, među kojima su razumno korištenje i zaštita prirodne baštine te zaštita kulturnih dobara i vrijednosti. U prvom dijelu ovoga rada pokazat će se tretman zaštite prirodne i kulturne baštine u prostornim planovima nekih županija te u prostornim planovima uređenja odabranih općina i gradova, posebice u Pokrčju. U drugom dijelu rada pokazat će se niska razina sudjelovanja građana u donošenju prostornih planova u odabranim gradovima i njihova zavisnost o razvijenosti građanstva.Ključne riječi: baština, prostorni plan, sudjelovanje građana, građanstvo, Pokrčje.

NATURAL AND CULKTURAL HERITAGE AND THE PARTICIPATION OF CITIZENS IN THE PROCESS OF PHYSICAL PLANNING The Krka river, with its surrounding area of great natural and cultural importance, is a very recognizable phenomenon of the Croatian landscape and Croatian cultural heritage. Its preser-vation and protection is ensured and implemented through the process and documentation of physical planning. The goals of physical planning, amongst which are the sustainable use and protection of natural and cultural heritage, are achieved through the physical planning process. The first part of this paper will provide the treatment of natural and cultural heritage protection within the documentation of physical planning of some counties and selected municipalities and cities, especially in the region around the Krka river. The second part of the paper will the insight into the low participation rate of local citizens in the process of physical planning and its dependence on community development.Keywords: heritage, physical planning, citizen participation, citizenry, Pokrčje


RENATA RELJA NIKŠA ALFIREVIĆFilozofski fakultet Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu Sveučilišta u Splitu [email protected] [email protected]

LOKALNE I REGIONALNE SOCIOKULTURNE ODREDNICE RAZVOJA POSEBNIH OBLIKA TURIZMA: STUDIJA SLUČAJA DRNIŠKE REGIJE

U ovom se radu problematizira održivi razvoj turizma i to u kontekstu lokalnih, odnosno re-gionalnih sociokulturnih odrednica grada Drniša i njegove šire regije. Specifični oblici turizma (što uključuje avanturistički, eko-, gastro-, eno-... i druge specifične oblike turizma) promatraju se kao potencijalni novi pravac gospodarskoga i društvenoga razvoja drniške regije, pri čemu se u obzir uzimaju postojeći lokalni prirodni i društveni resursi te druge specifične razvojne karakteristike i ograničenja toga zemljopisnoga područja. Pritom se polazi od stajališta da je, u aktiviranju gospodarskih kapaciteta grada Drniša i njegove okolice, potrebno izbjeći već “prevladane” obrasce neodrživoga ekonomskoga razvoja, zasnovanoga na masovnom turizmu te ekstenzivnoj eksploataciji prirodnih (i ostalih) resursa. U radu se analiziraju “alternativne” razvojne mogućnosti, koje slijede koncepciju održivoga društveno- -ekonomskoga razvoja kroz specifične oblike turizma te iskazuju odgovarajuće praktične preporuke za aktere koji se bave definiranjem javnih politika u zajednici i regiji.Ključne riječi: održivi razvoj, specifični oblici turizma, grad Drniš

LOCAL AND REGIONAL SOCIOCULTURAL DETERMINANTS OF SPECIFIC-INTEREST TOURISM: CASE STUDY OF THE DRNIŠ REGION

In this paper, we discuss the sustainable development of tourism in the context of local and re-gional social/cultural characteristics of the town of Drniš and its wider region. Specific-interest tourism (including adventure tourism, eco-tourism, tourism oriented toward gastronomy and enology, etc.) is viewed as a potentially new development for the economic and social develop-ment of the Drniš region. Such an approach is based on existing natural and social resources as well as on other specific developmental characteristics and constraints of this geographical area. We adopt the view that in order to activate the economic potential of the city of Drniš and its wider surroundings one needs to avoid the past pattern of unsustainable development, based on mass tourism and the extensive utilization of natural (and other) resources. This paper analyzes ‘alternative’ developmental opportunities, compatible with the notion of sustainable socio-economic development through specific-interest tourism. Practical recommendations are made regarding actors involved in defining public policies in the community and the region.Keywords: sustainable development, specific interest tourism, city of Drniš


DRAGO ROKSANDIĆFilozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

TRIPLEX CONFINIUM (Tromeđa) KAO VIŠERJEČJE

Triplex Confinium (Tromeđa) izvorno je imperijalni fenomen, konstrukt habsburško- -mletačko-osmanskih razgraničenja s mnogobrojnim povijesnim implikacijama, aktualnima u svagdašnjicama sve do ovoga doba. Ekohistorijski gledajući, Tromeđa je imaginarna točka koja “umrežava” izvorišta Cetine, Krke, Une i Zrmanje, odnosno njihova poriječja. Rijetki su pokušaji da se ekohistoriji Tromeđe pristupi s njezinih rijeka. Ovom ću se prilikom u vezi s tim ograničiti na ranonovjekovnu epohu, dakle “klasično doba” povijesti Tromeđe.Ključne riječi: Triplex Confinium (Tromeđa), imperijalno višegraničje, Jadransko more, Podi-narje, rijeke na Tromeđi

TRIPLEX CONFINIUM (TRIPLE BORDER) AS A MULTIPLE RIVER BASIN

The Triplex Confinium (Croatian: Tromeđa) was originally the name for a mountain peak in the vicinity of Knin in Croatia which was chosen by peace negotiators authorized by the Habsburg Court, the Ottoman Sultan and the Venetian Dodge in 1699, to settle imperial borderlines; it was chosen as the place at which these three borderlines crossed each other. The historical implica-tions of this delineation, affecting the whole space between the Adriatic and the Danube, and, in particular, the region linking the Adriatic littoral and the Dinaric mountain chain in Croatia and Bosnia and Hercegovina, are innumerable. This makes the Triplex Confinium a symbol for a variety of complex inter- and transcultural phenomena. What has not been properly investigated until now is an ecohistorical phenomenon related to the fact that the springs of rivers Cetina, Krka, Una and Zrmanja are interwoven with each other in the subregion of Knin. Each of these rivers, going in its own direction, define, in environmental terms, the Triplex Confinium as a very particular eco-system, (re)creating a space which was originally defined “from above” as a space (re)produced “from below”. Describing the early modern Triplex Confinium in eco-histor-ical terms is the main topic of this contribution.Keywords: Triplex Confinium (Tromeđa), imperial multiple borderland, Adriatic Sea, Dinaric Mountains, rivers of the Triplex Confinium


NENSI SEGARIĆOdjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru [email protected]

BAŠTINA KAO TEMELJ RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA: PRIMJER STARIGRADA- PAKLENICA

Odgovoran odnos lokalne zajednice prema prirodnoj i kulturnoj baštini, temeljna je pret-postavka održivog razvoja turizma. Negativne ekološke posljedice masovnog turizma utjecale su na promjene turističkih potreba (Müller, 2004), pa tako novi turisti (Tomić-Koludrović, Petrić, 2007) ne žele biti dio masovnosti, obrazovaniji su, informirani, kreativni, žele otkrivati i sudjelovati u autentičnoj lokalnoj sredini, pa posjećuju ruralne sredine koje nisu bile izložene velikim turističkim intervencijama (Urry, 2002). U Starigradu-Paklenica turizam je dominantna gospodarska djelatnost, koji se intenzivno počeo razvijati 1970-ih kao masovni sezonski turizam temeljen isključivo na vrijednostima prirodnog okoliša. No, s vremenom vrijednosti lokalne autentične kulturne baštine postaju važni element turističke atraktivnosti kojom se upotpunjuje primarna ponuda sunca i mora.iIzlaganje se temelji na rezultatima istraživanja, provedenom krajem 2012. i tijekom 2013. godine, iz kojih je razvidno da kulturna baština, valorizirana kao turistički resurs, jača senzibiliziranost lokalne zajednice na prepoznavanje i očuvanje lokalne tradicionalne materijalne i nematerijalne baštine. Novom turističkom ponudom smanjuju se negativne posljedice sezonalnosti, čime su stvorene pretpostavke za budući razvoj odgovornog turizma u kojemu su i turisti i lokalno stanovništvo odgovorni kako prema prirodnim, tako i prema kulturnim vrijednostima okoliša. Ključne riječi: baština, održivi razvoj turizma, lokalna zajednica, novi turisti

HERITAGE AS A FOUNDATION FOR THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF TOURISM: THE EXAMPLE OF STARIGRAD-PAKLENICA

A responsible local community relationship toward its natural and cultural heritage proves to be a crucial precondition for tourism’s sustainable development. The negative ecological conse-quences of mass-tourism have effected a change in tourist needs (Müller, 2004) so that new tourists (Tomić-Koludrović, Petrić, 2007) do not want to be part of mass consumption. They are better educated, informed, creative; they want to discover and take part in a local environment; and they visit rural communities that have not been affected by large-scale tourist interven-tions (Urry, 2002). In Starigrad-Paklenica tourism is a dominant economic activity, intensively developed since the 1970s as mass-seasonal tourism based solely on the natural environment. However, the values of an authentic cultural heritage have become a very important element of tourist attractions that enrich the core attraction of the sun and the sea.This paper is based on field research results conducted in 2012 and 2013 which show how cultural heritage, if recognized as a tourist resource, strengthens the awareness of a local com-munity for the preservation of their local traditional material and non-material heritage. With this new tourist attraction, the negative consequences of the seasonal tourist rhythm are reduced and preconditions for the future development of responsible tourism are being made where both tourists and the local population are responsible for preserving the value of the natural and cultural environment.Keywords: heritage, sustainable development, tourism, local community, new tourists


MARKO SINOBADMinistarstvo kulture Republike Hrvatske [email protected] PAD AMERIČKOG BOMBARDERA B-24 KOD KISTANJA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Na području Hrvatske, od kolovoza 1943. do svibnja 1945. godine, srušeno je više stotina američkih zrakoplova. Pretežno je riječ o teškim bombarderima, ali su bili prisutni i borbeni zrakoplovi. Pripadali su 15. američkoj zrakoplovnoj armiji (15th Army Air Force) koja je iz svojih baza na jugu Italije djelovala na području Italije, Francuske, Njemačke, Poljske, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Balkana. Zrakoplovi koji su se srušili na području Hrvatske za cilj su najčešće imali razne strateške objekte izvan Hrvatske. Tek su rijetki oboreni u misijama koje su za cilj imale strateške objekte u hrvatskim gradovima. Jedan teški bombarder tipa B-24 ‘’Liberator’’ srušio se u blizini sela Kistanja kod Knina. Identifikacija tipa zrakoplova izvršena je na temelju dijelova koji su pronađeni u obližnjim zaseocima, dok je identifikacija serijskoga broja zrakoplova utvrđena razmatranjem iskaza ljudi koji su bili svjedoci pada zrakoplova i izvještaja o izgubljenim posadama zrakoplova (Missing Air Crew Reports) koje je sastavilo Američko ministarstvo rata (Department of War). Riječ je o bombarderu tipa B-24J, serijskoga broja 44-10561 koji je pripadao 756. bombarderskoj eksadrili (756th Bomb Squad-ron) 459. bombarderske grupe (459th Bomb Group). Zrakoplov se srušio u povratku iz misije na ciljeve u Njemačkoj i Poljskoj 13. rujna 1944. godine.Ključne riječi: Drugi svjetski rat, B-24 Liberator, Kistanje

THE CRASH OF THE US BOMBER B-24 NEAR KSITANJE DURING WWII

More than a hundred US planes crashed during the period of August 1943 and May 1945 in the territory of Croatia. These mainly include heavy bombers, but fighter aircraft can be found as well. The aircraft belonged to the 15th Army Air Force which operated in Italy, France, Germany, Poland, Austria, the Czech Republic, Slovakia, Hungary, Romania and the Balkans from its bases in southern Italy. Aircraft which crashed in Croatia were mainly operating against various strategic targets outside Croatia. Only a few crashed during missions in the territory of Croatia. A heavy B-24 Liberator bomber crashed next to Kistanje near Knin. The aircraft was identified on the basis of parts found in nearby hamlets. The serial number was established based on information obtained from eye witnesses of the crash as well as Missing Air Crew Reports maintained by the US Department of War. The aircraft is a B-24J bomber, serial number 44-10561 which belonged to the 756th Bomb Squadron. It crashed on November 23rd, 1944 on the way back from its mission in Germany and Poland. Keywords: World War II, B-24, Liberator, Kistanje


HALIMA SOFRADŽIJAFakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu [email protected]

TEHNIČKA RACIONALNOST, PANEKONOMIZAM I RASPOLAGANJE PRIRODOM (kririlčka ekološka svijest – razvoj nove paradigme)

Proces tehniziranja svijeta poprima takve razmjere kakvih do sada nije bilo u povijesti, to zauvijek mijenja našu stvarnost na svim razinama ljudskoga iskustva. Suvremeno društvo već se suočava s nemogućnošću upravljanja novostvorenim rizicima koji su rezultat tehničkoga djelovanja, što neosporno ima dalekosežne posljedice za cjelokupno društvo. Baviti se pitanjem kritičke ekološke svijesti znači u središte propitivanja staviti najaktualnije društvene i političke procese koji oblikuju našu realnost. U radu se nastoje osvijetliti pitanja: zašto je globalizacija svojim panekonomizom toliko pogubna za očuvanje prirode? (Paić, Beck) te da paradigma gos-podarstva mora uzmaknuti pred paradigmom ekologije. Ekološko pitanje nužno već prodire u prvi plan politike i političkih programa, o čemu je govorio V. Hosle, jer suvremena demokratska država mora biti i ekološka: dobra politika bit će ona koja bude čuvala zalihe života našega svijeta. Ključne riječi: resursi, ekologija, politika, tehnologija, odgovornost

TECHNICAL RATIONALITY, PANECONOMISM, AND NATURE MANAGEMENT (Critical ecological awareness – development of new paradigm)

The process of the technologizing of the world has gone on unrecorded for centuries, and it has permanently changed our reality on all levels of human experience. Modern society is already faced with the impossibility of managing the newly created risks that are the result of technical activities which indisputably cause long-term consequences for society in general. Dealing with the issue of critical ecologic awareness implies paying attention to and questioning the most up-to-date social and political processes that shape our reality. The paper sheds light on the follow-ing issues: why globalization, together with paneconomism, has become so hazardous to nature preservation (Paic, Beck) that the paradigm of economy has had to step back from the paradigm of ecology. The issue of ecology has been unavoidably penetrating the foreground of politics and political programs, which has been mentioned by V. Hosle, since the modern democratic state needs to be at the same time an ecological state: good politics will be that which will take care of the natural reserves of our world full of life. Keywords: resources, ecology, politics, technology, responsibility


SANJA STANIĆ IVANKA BUZOVFilozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u [email protected] [email protected]

ZNAČAJ ZELENIH POVRŠINA U ŽIVOTU GRADA ŠIBENIKA

Zeleni prostori ispunjavaju mnoge funkcije u urbanom kontekstu koje unapređuju kvalitetu ur-banoga okoliša i života u gradu. Priroda u gradu pruža mogućnosti za dokolicu i estetski užitak, kao i zdraviji život, te omogućuje psihološke i socijalne koristi koje obogaćuju život ljudima. Prvobitno privilegij povlaštenih klasa, parkovi i zelene površine demokratiziraju se u moder-nosti, s procesima industrijalizacije i urbanizacije, dok sve veća značaj dobivaju u održivom razvoju gradova u 21. stoljeću. Aspekti poput količine javnih zelenih prostora po stanovniku, javni parkovi i rekreacijska područja spominju se kao važni čimbenici livabilnoga grada, te ugode i atrakcije za njegove stanovnike. Stoga je u komuniciranju zelenih urbanih prostora posebno važno mišljenje građana, odakle proizlazi i sociološki interes i zanimanje. Radi ispitivanja funkcija i značaja zelenih prostora, provedeno je anketno istraživanje stanovnika grada Šibenika. Rezultati su pokazali kako ispitanici najviše prepoznaju estetske, rekreativne i socijalne uloge zelenih prostora, te smatraju kako bi ih u gradu trebalo biti znatno više. Nacio-nalni park Krka percipira se kao prirodna baština i turistička atrakcija s ekonomskim potenci-jalima, čije je prirodne i kulturne vrijednosti nužno očuvati. U pogledu osobnoga korištenja tim prostorom, ispitanici ga u najvećem broju posjećuju povremeno kako bi se u društvu s drugima koristili njegovim prirodnim blagodatima. Međutim, velikom broju Šibenčana visoke cijene ulaznica predstavljaju prepreku u korištenju tim prostorom. Ključne riječi: kvaliteta urbanoga prostora, Nacionalni park Krka, park, zelene površine, razvoj

MEANING OF THE GREEN SPACES IN THE CITY LIFE OF ŠIBENIK Green spaces fulfill many functions in the urban context, enhancing the quality of the urban en-vironment and life in the city. Nature in the city provides opportunities for leisure and aesthetic pleasure, as well as healthier lives, and provides psychological and social benefits that enrich people’s lives. Originally the privilege of the urban elites, parks and green spaces become de-mocratized in modernity as a part of the process of industrialization and urbanization, and they acquire greater within the sustainable development of cities in the 21st century. The amount of public green space per capita, consisting of public parks and recreational areas are mentioned as important factors for livable city, and comfort and attractions for its residents. Therefore, in the context of communicative aspects of the green urban spaces people’s views/opinions are of particular importance, and that is where sociological interests and concerns develop. In order to test the function and meaning of green space survey was conducted on the sample of inhabit-ants of Šibenik. The results show that most respondents recognize the aesthetic, recreational and social role of green space, and hold the view that there should be more parks in the city. Krka National Park is perceived as a natural heritage site and tourist attraction with economic poten-tial, and concern is expressed about the necessity of the preservation of its natural and cultural wealth. In terms of personal use of the area of the National Park most of the respondents visited it occasionally and in groups in order to enjoy the nature. However, for a large part of the popu-lation of the city the high ticket prices represent a barrier to use this space more often.Keywords: quality of urban space, the Krka National Park, park, green space, development


LUKA ŠEŠOHrvatsko katoličko sveučilište, [email protected]

OD MITSKE DO POŽELJNE BAŠTINE. SLUČJA BRDA VRČEVO U ovom izlaganju želja mi je pokazati određene mehanizme pri izgradnji identiteta koji se primarno temelje na implementaciji nacionalnih, domoljubnih i vjerskih vrijednosti i tradicija dok s druge strane dezintegriraju danas nepoželjne poveznice s “poganskim” vjerovanjima u vještice. Kao primjer navodim brdo Vrčevo kod Donjih Rašana u Ravnim kotarima koje je predstavljalo mitski prostor i okupljalište vještica. Nezadovoljni takvom “poganskom” tradici-jom (zbog koje je “Vještičje brdo Vrčevo” više puta bilo prikazano na nacionalnoj televiziji), lokalni stanovnici odlučili su podići kapelicu i posvetiti je Blaženoj Djevici Mariji. Tako su željeli pokazati javnosti da njihov identitet i tradiciju ne čine “poganska praznovjerja” i vještice, već katoličanstvo i druge, s njim povezane, vrijednosti i tradicije.Ključne riječi: Ravni kotari, promjena tradicije, mit, vještice, katoličanstvo.

FROM MYTHIC TO DESIRABLE HERITAGE: CASE OF HILL VRČEVO

In this paper the aim is to represent certain mechanisms during the development of the iden-tity which is primarily based on the implementation of national, patriotic and religious values and traditions while on the other hand they are disintegrating undesirable connections with „pagan“beliefs in witches. As an example we state hill Vrčevo near Donji Rašani in Ravni kotari which presented a mythic area and meeting place for witches. Unsatisfied with this „pagan“tradition (due to which „Witch hill Vrčevo“was several times shown on national televi-sion) local inhabitants decided to build a chapel and dedicate it to Saint Mary. In this way, they wanted to show to the public that their identity and tradition do not consist of „pagan superstitions“and witches but Catholicism and related values and traditions.Keywords: Ravni kotari, change of tradition, myth, witches, Catholicism


IVO ŠIMUNOVIĆEkonomski fakultet Sveučilišta u [email protected]

LUTANJA U RAZVOJU HRVATSKOG PRIOBALJA

Priobalno područje Hrvatske oskudijeva rudnim bogatstvom. Njegovo su najveće bogatstvo lju-di, prostor i geografski položaj. Ti resursi omogućavaju razvoj širokoga spleta aktivnosti među kojima su na poseban način povijesno i suvremeno isticani pomorstvo i turizam kao najmoćnije i najprirodnije integrativne djelatnosti hrvatskoga priobalja. Na razmeđi smjene političkoga sustava, ekonomskoga sustava, ljudskih preferencija i međunarodne integracije pod okriljem globalizma i neoliberalnoga kapitalizma, nastale su u prostoru pomutnje izazvane težnjom da se na lagan i jeftin način osigura egzistencija. Taj neoblikovani i opasni obrazac razvoja, o kojem se nitko ne brine, imao je određene refleksije na prostor koji ćemo nastojati obrazložiti metodom geometrije prostora i metodom razumnoga vođenja razvoja i prostora u suvremenim uvjetima života. Aplikacije će biti na makronivou kako bi nalazi bili što jasniji i što intrigantniji za one koji su se dužni brinuti o razvoju tih izuzetno važnih hrvatskih regija.Ključne riječi: integralno planiranje, upravljanje razvojnim sustavom i dileme

WANDERING IN THE DEVELOPMENT OF THE CROATIAN COAST

Croatian coastal area is poor in mineral resources. Its greatest wealth is people, space and geographic position. These resources enable the development of wide range of activities among which maritime affairs and tourism were emphasized both in history and nowadays as the most powerful and natural integrative activities of Croatian coast. During the change of political and economical system, preferences of people and international integration, as a part of globalism and neoliberal capitalism, confusion caused by the need to ensure one’s safe life in an easy and cheap way was created in this area. This unshaped and dangerous way of development nobody cares about had certain reflexions in this area which we are going to try to explain by a method of space geometry and method of reasonable guidance of the development and space in modern life conditions. Application is going to be done on a macro level in order to have clear findings interesting for those who are obliged to take care of the development of these extremely impor-tant Croatian regions.Keywords: integral planning, management of system of development and dilemmas


FRANJO TOMIĆ IVAN ŠIMUNIĆAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected] [email protected]

UNAPREĐENJE POLJOPRIVREDE NA PROSTORU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PRIMJENOM NAVODNJAVANJA

Prostor Šibensko-kninske županije nalazi se u poriječju Krke. Površina je kopnenoga dijela Županije 298.373 ha, a poljoprivredne površine iznose 179.567 ha. Međutim, poljoprivreda je vrlo ekstenzivna jer se obrađuju svega 31.795 ha (oranice, vrtovi, voćnjaci, maslinici i vinogra-di), dok livadama i pašnjacima pripada čak 147.772 ha. Za uspješan uzgoj poljoprivrednih kul-tura potrebno je osigurati pet vegetacijskih čimbenika. Na prostoru Šibensko-kninske županije prirodno su osigurani svjetlost, toplina i zrak. Hranjiva tvar većim se dijelom osigurava također prirodno iz tla, a manjim se dijelom nadopunjuje pravilnom gnojidbom organskim i mineralnim gnojivima. Međutim, o vodi (petom vegetacijskom čimbeniku) najviše ovisi uspjeh poljo-privredne proizvodnje. Naime, na prostoru cijele Dalmacije pa i Šibensko-kninske županije, u prošlosti je stalno bila potrebna „borba stanovništva“ protiv vode i za vodu (a posebice sada na-kon što su nastupile klimatske promjene). U jesensko-zimskom razdoblju potrebno je primjenji-vati melioracijske mjere zaštite i odvodnje suvišnih voda, a u proljetno-ljetnom razdoblju nužno je navodnjavanje. Mjere zaštite i sustavi odvodnje većim su dijelom izvedeni pa je sada potreb-nije izvoditi sustave navodnjavanja. Od ukupnih poljoprivrednih površina Županije pogodna tla za navodnjavanje nalaze se na 13.878 ha. Deficit vode u vegetacijskom razdoblju, prosječno za sve uzgajane kulture u unutrašnjem dijelu Županije, iznosi 1690 m³/ha, a na primorskom dijelu 2230 m³/ha. Na temelju tih podataka ukupna potrebna voda za navodnjavanje iznosi 25,395.270 m³. Na određenim lokacijama postoje izvori vode, a na ostalima je potrebno vodu osigurati. Primjenom navodnjavanja moguće je ostvariti unapređenje poljoprivrede, tj. uzgoj raznolikih kultura i postići proizvodnju visokih, stabilnih i kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Ključne riječi: poljoprivreda, navodnjavanje, unapređenje, Šibensko-kninska županija


THE IMPROVEMENT OF AGRICULTURE IN ŠIBENIK-KNIN COUNTY BY THE APPLICATION OF IRRIGATION

Šibenik-Knin County is situated in the River Krka basin. The land area of the county is 298,373 ha, while agricultural land covers 179,567 ha. However, agriculture is very extensive because only 31,795 ha are cultivated (ploughed fields, gardens, orchards, olive groves and vineyards), while as many as 147,772 ha are under meadows and pastures. For the efficient production of agricultural crops, five growing factors have to be provided. Of these factors, light, warmth and air are naturally available in the territory of Šibenik-Knin County. Most of the nutrient matter is naturally provided from the soil and, to a lesser extent, supplemented through the adequate application of organic and mineral fertilizers. However, the efficiency of agricultural production mostly depends on water (the fifth growing factor). Namely, the inhabitants of Dalmatia and Šibenik-Knin County have been constantly struggling against or for water (especially after the onset of climate changes). Ameliorative measures for the protection and surplus of water drain-age have to be applied in the autumn-winter period, while irrigation is required in the spring-summer period. Protection measures and drainage systems have been largely realized, and now irrigation systems need to be developed. Of the total arable land in the county, soil suitable for irrigated farming is situated on 13,878 ha. Water deficiency in the growing season amounts to 1690 m3/ha on average for all crops grown in the interior, and 2230 m3/ha in the littoral area. Based on these data, the total amount of water needed for irrigation is 25,395,270 m3. Water sources exist on some locations, while for other parts water has to be obtained. The application of irrigation can upgrade agriculture, that is, enable the production of diverse crops and achieve high yields of stable and high-quality agricultural products. Keywords: agriculture, irrigation, improvement, county


ANTUN ŠUNDALIĆ Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku [email protected]

ULOGA OBRAZOVANJA U PROMJENI IDENTITETA REGIJE

Industrijalizacija je, među ostalim, donijela i potrebu za obrazovanjem kao potrebu za obra-zovanom radnom snagom. Na tragu prve i druge industrijske revolucije stvoreni su temelji zaživljavanja gospodarstva znanja u trećoj industrijskoj revoluciji. Uz gospodarstvo znanja razvija se i društvo znanja. Dok gospodarstvo znanja povezuje znanje, obrazovanje, inovacije i gospodarstvo te se prepoznaje kao gospodarstvo koje znanje iskorištava u proizvodnji i komercijalizaciji, društvo znanja prepoznaje se u ljudskim potencijalima (znanje ljudi, njihove mogućnosti, zdravlje ljudi ...) kao neopipljivi kapital. Društvo znanja znanje je pretvorilo u nje-gov ključni resurs. Fizički je kapital u uzmaku pred simboličnim te se sve više izvor bogatstva nacija traži u sustavu obrazovanja i istraživanja.Sve te promjene imale su učinak i u regiji Slavonije i Baranje. Njezina se nekadašnja socio-profesionalna struktura stanovništva promijenila, struktura djelatnosti također. Odnos prema obrazovanju kako mladih tako i odraslih, doškolovanjem, dobio je pozitivnu konotaciju. Obra-zovanje je postalo egzistencijalna potreba koju takvom shvaćaju i sami studenti što pokazuje istraživanje provedeno u siječnju 2013. na osječkom Sveučilištu. Zbog spomenutih promjena može se ustvrditi da je obrazovanje postalo važan činitelj u izgradnji (i promjeni) identiteta regije.Ključne riječi: obrazovanje, regionalni identitet, društvo znanja, ekonomija znanja, ljudski potencijali

THE ROLE OF EDUCATION IN REGIONAL IDENTITY CHANGE

Among other things, industrialization brought the need for the education of the workforce. The foundations for the knowledge economy of the third industrial revolution have been laid on the tracks of the first and second industrial revolutions. The knowledge economy has been followed by the knowledge society. Whereas knowledge economy connects knowledge, education, in-novations and economy and is recognized as an economy which uses knowledge in its produc-tion and commercialization, knowledge society is recognized through human potential (human knowledge, competences, vitality...) as a form of intangible capital. The knowledge society has transformed knowledge into its key resource. Physical capital retracts in front of symbolical capital while sources of national wealth are more and more looked upon as educational and research systems.All these changes have affected the Slavonia and Baranya regions as well. Their former socio-professional structures have changed, along with their economic activities. The attitude toward education among the young and adults has gained positive connotations. Education has become an existential need and this was reflected in students’ answers in research conducted in January 2013 at the University of Osijek. Owing to the aforementioned changes, it could be claimed that education became a significant factor in regional identity building and change. Keywords: education, regional identity, knowledge society, knowledge economy, human poten-tial


IVAN VUKOVIĆFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, [email protected]

EUROPSKI CIVILIZACIJSKI KRUGOVI I RAZVOJ CIVILIZACIJE U ŠIREM PROSTORU RIJEKE KRKE

Za moto ovoga rada poslužio sam se nadahnutom izjavom američke studentice izrečenom 30. ožujka 2013. godine na RTL-u Zagreb koja glasi: „I sada kada sam prošla cijelu Europu, ovdje na slapovima Krke našla sam smisao svoga života i doživjela preobraćenje te mi više nije žao umrijeti“. Eto kako mladi Amerikanci intelektualci i mnogi Europljani koji dolaze svake godine, a naročito u proljeće i ljeto kada su rijeka Krka i njezini slapovi najljepši i daju inspiraciju za život i smrt, u tome pronalaze smisao ljudskoga življenja i prolaznosti. Stoga mislimo kako je moguće ispisati stotine i stotine stranica, te dati različite sociološko-kulturne i antropološke aspekte, a da se ipak ne razumije život i društvene i civilizacijske reprodukcije na širim prostorima rijeke Krke. U tom kontekstu, civilizacijsku evoluciju i perspektive razvoja moguće je sagledati jedino kroz razvoj europskih civilizacijskih krugova, počevši od staroga doba preko srednjega vijeka do raz-voja modernoga europskoga društva; posebice od Francuske buržoaske revolucije do suvremene civilizacije, kao što su Dalmacija i šire područje rijeke Krke. Naravno, zbog toga je potrebno ekonomski, prirodni, politički i kulturni razvoj staviti u kontekst europske civilizacije i njezine perspektive, kako bi ljudi koji posjete rijeku Krku upoznali njezin „dobri duh“ i prirodne ljepote, nadahnjivali se novim životom i tražili smisao i prolaznost ljudskoga življenja.Ključne riječi: europski civilizacijski krugovi, rijeka Krka, perspektive širega prostora Krke, nova integrirana Europa

EUROPEAN CIVILIZATION CIRCLES AND THEIR DEVELOPMENT IN THE WIDER AREA OF THE KRKA RIVER

A statement by a young American student from March 30th 2013 on the RTL Zagreb TV chan-nel inspired me to use it as a motto for this work: “After travelling across the whole of Europe I finally found the sense of life and experienced a transformation…I am not sorry to die any more.” This is how young Americans and many Europeans who come for a visit every year, especially in spring and summer when the Krka river and its waterfalls look amazing and give inspiration for both life and death, find a sense for living and the transitory nature of life. This leads us to believe that it is possible to write hundreds of pages and give different socio-cultural and anthropological aspects on life without understanding it, nor the social and civilization reproductions of the wider Krka area. In this context the evolution of civilization can only be seen through the development of European civilization circles starting from the Old Ages through the Middle Ages to modern European societies, especially the French Revolution and modern civilization. This is the period of the complete integration of the Republic of Croatia and its different areas such as Dalmatia and the wider Krka area. These are the reasons why it is important to put economic, natural, political and cultural developments into the context of European civilization and its perspective. People who visit the Krka river should recognize its “good spirit” and natural beauty, they should be inspired by with a new feeling for life and find the sense and transitory nature of it. Keywords: European civilization circles, the Krka river, perspectives of the wider Krka area, new integrated Europe


LJILJANA ZMIJANOVIĆFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, [email protected]

ODRŽIVI RAZVOJ I UPRAVLJANJE BAŠTINOM ZAŠTIĆENIH PODRUČJA NA PRIMJERU POKRČJA

Snažna je potreba integriranoga pristupa upravljanju koji povezuje očuvanje baštine s održivim razvojem. Priroda očuvanja u modernom obliku tolerira određene antropogene utjecaje koji nisu u konfliktnim odnosima s ciljevima zaštite. Moderna koncepcija upravljanja zaštićenim područ-jima leži na objedinjenim ekološkim, ekonomskim i sociokulturnim aspektima razvoja. Konač-nu koncepciju valja razmatrati u okvirima kulturne održivosti ili kulturno održivoga razvoja, kao koncepcije koja podupire ekonomsku i kulturnu održivost lokalnih zajednica, pružajući kvalitativno vrjedniju priliku da kroz kulturni kontekst imaju mogućnost istinskoga dioništva i ostvarivanja ekonomskih beneficija. Potonje se poglavito odnosi na lukrativno promišljanje o datostima održivoga turizma, s naglaskom na nacionalne parkove Krku i Kornate. Sve se to mora promišljati po načelima ekološke, sociokulturne, ekonomske i tehnološke održivosti. Integracija načela održivoga razvoja u održivo upravljanje perspektivna je opcija, uvjetovana stalnom potragom za mjerama upravljačkoga konteksta koje bi pomirivale povećanje ekonom-skih beneficija s jedne strane i interesa zaštite s druge, a da istodobno ne dođe do konfliktnih odnosa između ciljeva. Iz tih dijametralno suprotstavljenih premisa, dijalektički izranja „con-culsio“: održivi razvoj kao koncepcija koja zadovoljava i pomiruje ekonomske i konzervatorske standarde, uvažavajući autonomnost kako ekonomske, tako i konzervatorske logike. Ključne riječi: baština, održivi razvoj, Pokrčje, upravljanje, zaštićeno područje

STUDY OF THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND MANAGEMENT OF THE HERITAGE OF PROTECTED AREAS IN THE KRKA AREA

There is a strong need for an integrated approach to management which connects heritage protection with sustainable development. The nature of protection in the modern sense tolerates certain anthropogenic affects which do not conflict with the goals of protection. The modern concept of protected areas management lies in united ecological, economic and socio-cultural aspects. The final concept should be regarded as a concept which supports the economic and cultural sustainability of local communities in terms of cultural sustainability or culturally sustainable development. This should give them a chance to gain partnership and economic privileges through a cultural context. The latter especially concerns the profitable rethinking of sustainable tourism, with an accent on the National Parks Krka and Kornati. All profitable enti-ties of the protected area, along with its cultural goods, must evolve according to principles of ecological, socio-cultural, economic and technological sustainability. The integration of sustain-able development into sustainable management is a perspective in constant search of manage-ment measures which would balance the rise of economic profits on the one side and the protec-tion of the environment on the other, without any conflict from either side. A logical conclusion comes out of these diametrical premises: sustainable development as a concept which satisfies economic and conservational logic, but also respects autonomy in the standards and parameters of economic and conservational logic. Keywords: heritage, sustainable development, the Krka area, management, protected area


ZDRAVKO ŽIVKOVIĆMinistarstvo kulture Republike Hrvatske [email protected]

TRADICIJSKO GRADITELJSTVO U DALMACIJI – STANJE I MOGUĆNOSTI NJEGOVA KORIŠTENJA

Dalmacija je bogata tradicijskim graditeljstvom kako po sačuvanosti, tako i po raznolikosti. Relativna se sačuvanost može zahvaliti prvenstveno kamenu kao osnovnom gradbenom materi-jalu, a raznolikost geologiji tla, kulturnim utjecajima itd. Posebnost tradicijskoga graditeljstva Bukovice i Ravnih kotara čine nalazišta pločastoga kamena (benkovački kamen). Priobalje i otoci bili su pod utjecajem jadranskoga kulturnoga kruga dok je zaleđe bilo pod utjecajem i jadranskoga i dinarskoga. Relativan mir na otocima omogućavao je i normalan (miran) razvitak dok je zaleđe bilo nemirno područje (ratovi s Turcima). U najnovije doba (II. pol. 20. st.) razvit-kom turizma, tradicijska baština na priobalju i otocima značajno je devastirana dok je u zaleđu sačuvanija (doduše i zbog depopulizacija područja). Stjecajem različitih okolnosti ruralni pros-tor pa tako i ruralna baština u posljednjih 60-ak godina bili su zapušteni i od društva i od struke. Toliko da su i sami seljaci, dakle baštinici te kulture, bili posramljeni zbog te iste baštine kao nečega zaostaloga i nazadnoga. Ta se svijest tek posljednjih desetak godina počela mijenjati. I to je presudna činjenica. Ljudi shvaćaju da je tradicijska baština potencijal. Stare seoske kuće pa i ansambli uređuju se kako za bavljenje seoskim turizmom tako i za život. U toj obnovi u stručnom smislu ima dobih, ali i loših zahvata. U ovome trenutku to je najvažnija stvar kada je u pitanju tradicijsko graditeljstvo.Ključne riječi: Bukovica, Ravni kotari, ruralni prostor, ruralna baština, tradicijsko graditeljstvo.

TRADITIONAL CONSTRUCTION IN DALMATIA – STATE AND POSSIBILITIES OF ITS USEAGE

Dalmatia is rich in traditional construction keeping in mind both preservation and diversity. Rela-tive preservation can be thanked primarily to the stone as a basic construction material but also to the diversity of land geology, cultural influences etc. The findings of panel stone (Benkovac stone) are a specialty of traditional construction of Bukovica and Ravni kotari. Coast and islands were under the influence of Adriatic cultural circle while the hinterland was under Adriatic influence as well as the influence from Dinara. Relative peace on the islands enabled normal (peaceful) devel-opment while the hinterland was a turbulent area (wars with Turks). In recent times (2nd half of 20th century), with the development of tourism, traditional heritage on the coast and islands was significantly devastated while the one in the hinterland was more preserved (the reason is also de-population trend in this area). Due to the different circumstances, rural area and heritage during the recent 60 years were neglected by both the society and profession. It was done up to a level that the villagers, that is the carriers of this culture and heritage, were ashamed of their heritage and perceived it as something neglected and retrogressive. This state of mind started to change around a decade ago. And this was a crucial event. People started to understand the potential of traditional heritage. Old village houses and ensembles were decorated for rural tourism and life. During this reconstruction, in professional sense, there were both good and bad projects. At this point, when it comes to traditional construction this is the most important thing.Keywords: Bukovica, Ravni kotari, rural area, rural heritage, traditional construction


SADRŽAJ /CONTENTSUVODNA RIJEČ / FOREWORD ............................................................................................4/5 PROGRAM SKUPA / CONFERENCE PROGRAM ..............................................................6/10 SAŽECI / ABSTRACTS ............................................................................................................15

ALEKSANDRA ÅLUND - CARL ULRIK SCHIERUP ....................................................... 15Uloga kulturne baštine u suvremenom aktivizmu The role of cultural memory in contemporary activism

MELIKA ARIFHODŽIĆ ........................................................................................................ 16Odgovorni turizam i ekologija Responsible tourism and ecology

GORANA BANDALOVIĆ ...................................................................................................... 17Percepcija lokalnog stanovništva o turizmu u Šibenskom primorju: primjer Primoštena The perception of tourism among the local population of the Šibenik coastal region – the example of Primošten

MIRHA BIĆO ČAR ................................................................................................................. 18Održivi razvoj: ekološki, socijalni i ekonomski aspekti. Promjene u vođenju suvremenog poslovanja Sustainable development: ecological, social and economic aspects.Changes in running a modern business

ŽIVKO BJELANOVIĆ ........................................................................................................... 19Jedno prezime iz Pokrčja kao sociolingvistički fenomenOne surname from Pokrčje as sociolinguistic phenomenon

JOŠKO BOŽANIĆ .................................................................................................................. 20Kultura sjećanja i strategija zaborava The culture of memory and the strategy of forgetting

SNJEŽANA BUZOV ............................................................................................................... 21Fetve u arhivu samostana Gospe od milosti na Visovcu Fatwas in the Ottoman Turkish Collection of the Monastery of Our Lady of Mercy (Visovac, Croatia)

IVAN CIFRIĆ, TIJANA TRAKO POLJAK ......................................................................... 22Baština čovječanstva – održanje, korištenje i stvaranje The common heritage of humankind – protection, management and creation

JOŠKO ĆALETA ..................................................................................................................... 24Revitalizacija i prezentacija crkvenog pučkog (glagoljaškog) pjevanja na primjeru manifestacije Puče moj u Zatonu kod Šibenika The Revitalization and presentation of traditional church (Glagolitic) singing - The Puče moj (Popule meus) festival in Zaton, near Šibenik


ZDENKA DAMJANIĆ ............................................................................................................ 25Socio-ekološki aspekti vrednovanja mediteranskog krajolika – primjer otoka Krka Socio-ecological aspects of the evaluation the Mediterranean landscape - the example of the island of Krk

SNJEŽANA DOBROTA, JELENA BLAŠKOVIĆ ............................................................... 26Stavovi studenata učiteljskog studija o uključivanju interkulturalizma u nastavu glazbene kulture Standpoints of the students of the Teacher Education University on the inclusion of interculturalism in music education

MARKO DRAGIĆ ................................................................................................................... 27Starinske molitve u Šibenskom zaleđu Antique prayers in Sibenik’s hinterland

PETRE GEORGIJEVSKI - ZLATKO ŽOGLEV ................................................................ 28Kulturna baština kao dio indiosinkratnosti društva i njezin utjecaj na formiranje identiteta Cultural heritage as part of the idiosyncrasy of society and its influence on forming identity

MIROSLAV IVIĆ .................................................................................................................... 29Uloga medija u zaštiti i promoviranju baštine Pokrčja The role of media in the protection and promotion of Pokrčje heritage

LEO GRACIN .......................................................................................................................... 30 Vinogradarstvo Šibensko-kninske županije s posebnim osvrtom na vinogorje Primošten Wine growing in Šibensko-Kninska County with a special emphasis on the vineyard Primošten

VLAHO KOVAČEVIĆ ............................................................................................................ 32Baština Visovca kao proces prijenosa i sjećanja svetoga The heritage of Visovac as a process of transmission and a remembering of the sacred

VJERAN KATUNARIĆ .......................................................................................................... 34Sociokulturni razvoj: transformacija i/ili varijacija? Socio-cultural development: transformation and/or variation?

MARIJA LONČAR – ZORANA ŠULJUG VUČICA ........................................................... 35Značaj i uloga kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine The importance and role of qualitative methodology in the study of cultural heritage


ĐURO MEDIĆ ......................................................................................................................... 36Prilog revalorizaciji materijalne i kulturne baštine i obnovi Bukovice A contribution to the re-evaluation of the material and cultural heritage and renewal of Bukovica

DRAGAN MARKOVINA ....................................................................................................... 38Šibenik u kulturi sjećanja Šibenik in the culture of memories

MATKO MEŠTROVIĆ ........................................................................................................... 39Kakav razvoj? Any development?

LEJLA MUŠIĆ ......................................................................................................................... 40Ekopatologija kao krajnji oblik radikalne alijenacije u postmodernoj sociologiji (Je li održivost dovoljno napredna strategija za rizično društvo budućnosti?) Ecopatology as the uttermost form of the radical alienation in postmodern sociology - Does the sustainable development stand for the most efficient strategy to the future risk society?

TEA PERINČIĆ ....................................................................................................................... 41Utjecaj mletačko-osmanskih ratovanja 17. st. na društvenu strukturu zaleđa dalmatinskih komuna Impact of the Venetian-Ottoman wars of the 17th century on social structure in the Dalmatian hinterland

MINA PETROVIĆ ................................................................................................................... 42Potencijali lokalnog razvoja: studije slučaja gradova u regiji Šumadije i Zapadne Srbije Potentials for local development: case study of cities in Šumadia and Western Serbia

ŠIME PILIĆ ............................................................................................................................. 43Socijalna i/ili etnička distanca u Pokrčju: Janjevci u Kistanjama Social and/or ethnic distance in Pokrčje: people form Janjevo in Kistanje

IVICA POLJIČAK .................................................................................................................. 44Urbana obnova područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku Urban renewal of the area around the former Electrode and Ferroalloy Plant in Šibenik

BRANKA PRPA ....................................................................................................................... 45Materijalna i nematerijalna kulturna baština u programu fondacije Arkadija-Edangered Archives Programme Material and non material cultural heritage in the program of the Arcadia foundation - Edangered Archives Program


LJUBINKO PUŠIĆ .................................................................................................................. 46Održivi razvoj između imperativa globalizacije i sociokulturnih vrijednosti Sustainable development between the imperatives of globalization and socio-cultural values

ZORAN RADMAN ................................................................................................................. 47Prirodna i kulturna baština u prostornim planovima i sudjelovanje građana u njihovoj izradi i donošenju Natural and cultural heritage and the participation of citizens in the process of physical planning

RENATA RELJA - NIKŠA ALFIREVIĆ ............................................................................... 48Lokalne i regionalne socio-kulturne odrednice razvoja posebnih oblika turizma: studija slučaja drniške regije Local and regional sociocultural determinants of specific –interest tourism: case study of the Drniš region

DRAGO ROKSANDIĆ ........................................................................................................... 49Triplex Confinium (Tromeđa) kao višeriječje Triplex confinium (triple border) as a multiple river basin

NENSI SEGARIĆ .................................................................................................................... 50Baština kao temelj razvoja turizma: primjer Starigrad-Paklenica Heritage as a foundation for the sustainable development of tourism: The example of Starigrad-Paklenica

MARKO SINOBAD ................................................................................................................. 51Pad američkog bombardera B-24 kod Kistanja u Drugom svjetskom ratu The crash site of the US bomber B-24 near Kistanje during WWII

HALIMA SOFRADŽIJA ......................................................................................................... 52Tehnička racionalnost, panekonomizam i raspolaganje prirodom (Kritička ekološka svijest – razvoj nove paradigme) Technical rationality, paneconomism and nature management (Critical ecological awareness – development of new paradigm

SANJA STANIĆ - IVANKA BUZOV ..................................................................................... 53Značenje zelenih prostora u životu grada Šibenika Meaning of the green spaces in the city of Šibenik

LUKA ŠEŠO ............................................................................................................................. 54Od mitske do poželjne baštine. Slučaj brda Vrčevo From mythic to desirable heritage: Case of hill Vrčevo


IVO ŠIMUNOVIĆ .................................................................................................................... 55Lutanja u razvoju hrvatskog priobalja Wandering in the development of the Croatian coast

FRANJO TOMIĆ - IVAN ŠIMUNIĆ ..................................................................................... 56Unapređenje poljoprivrede na prostoru Šibensko-kninske županije primjenom navodnjavanjaThe improvement of agriculture in Šibenik-Knin County by the application of irrigation

ANTUN ŠUNDALIĆ ............................................................................................................... 58Uloga obrazovanja u promjeni identiteta regije The role of education in regional identity change

IVAN VUKOVIĆ ...................................................................................................................... 59Europski civilizacijski krugovi i razvoj civilizacije u širem prostoru porječja Krke Euoropean civilization circles and their development in the wider area of the Krka river

LJILJANA ZMIJANOVIĆ ..................................................................................................... 60Održivi razvoj i upravljanje baštinom zaštićenih područja na primjeru Pokrčja Study of the sustainable development and management of the heritage of protected areas in the Krka area

ZDRAVKO ŽIVKOVIĆ .......................................................................................................... 61Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji – stanje i mogućnosti njegova korištenja Traditional construction in Dalmatia – state and possibilities of its usage

-------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji S V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A U S P L I T U

UDK 316.44(063)(048)

MEĐUNARODNI znanstveni skup Baština i razvoj - socioekonomski, socioekološki i sociokulturni aspekti (2013 ; Split) Titius: porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj : program i sažeci radova = program & abstracts / Međunarodni znanstveni skup Baština i razvoj - socioekonomski, socioekološki i sociokulturni aspekti / = International scientific conference Heritage and development - socioeconomical, socioecological and sociocultural aspects, Split, 27.-28.09.2013 ; <urednik, editor Šime Pilić>. - Split : Filozofski fakultet Sveučilišta, 2013.

ISBN 978-953-7395-58-2

1. Pilić, Šime I. Kulturna baština -- Sociološko gledište II. Održivi razvoj -- Kulturno gledište

150328054

-------------------------------------------

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU2013.

Documents

PROGRAM I SAŽECI RADOVA / PROGRAM & ABSTRACTSinet1.ffst.hr/_news/34308/Bastina.i.razvoj-Program.i.Knjiga.sazetaka.pdf11:15-11:30 Halima Sofradžija Tehnička racionalnost, panekonomizam