Prof.dr.Sadik Bahtić

SVJETSKI EKONOMSKI RAZVOJ SVJETSKA EKONOMIJA I

GLOBALNI EKONOMSKI RAST Osnovni cilj svjetskog ekon.razvoja: 1. cijelo svjetsko gospodarstvo-jedna privreda,

2. ekonomije svih zemlja-jedna ekonmija,

3. jedno svjetsko-globalno tržište, koje do sada funkcionira kao totalitarna globalizacija, jer je pod jakim utjecajem SAD i svjetskih institucija kao, MMF, WTO, NATO...

SVJETSKI EKONOMSKI RAZVOJ Danas u svijetu trenutno živi oko

7, 204.520 milijardi stanovnika. Zemlje sa najbrojnijom populacijom u svijetu su:

1. Kina (1,389.833.558 stanovnika),

2. Indija (1,260.064.590),

3. Sjedinjene američke države (321.365.534),

4. Indonezija (251.394.962),

5. Brazil (201.229.742),

6. Pakistan (183.694.851) itd.

SVJETSKI EKONOMSKI RAZVOJ Po visini ostvarenog GDP u 2013.g.odini : 1. Prve su SAD $16,004 triliona.

2. Na drugom mjestu je Kina sa ostvarenih $5,955 triliona.

3. Na trećem mjestu je Japan sa $5,825 triliona.

4. Četvrta je Njemačka sa $3,451, peta

5. Francuska $2,639, šesta

6. V. Britanija sa $2,531,

7. Sedmi Brazil sa $2,045,

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ Najviši GDP po glavi stanovnika(GDP per

capita) u 2012.g. imali su: 1.Luksemburg $ 106.406, 2.Katar $104.756, 3.Norveška $94.170, 4.Švicarska $78.881, 5.Australija $67.304, 6.Danska $56.426, 7.Švedska $54.815, 8.Kanada $52.300, 9.Singapur $52.052, 10.SAD $51.704, itd, a najniži Etiopija $410 i Somalija $150.

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ Svijet budućnosti je svijet velikih ekonomskih sila, prije

svega: 1.SAD, 2.Kine, 3.Rusije i 4.zemalja u usponu BRIKS ( Brazil, Rusija, Indija, Kina, S.

Afrika). U svjetskoj ekonomiji SAD učestvuju 27%. Kina mora kompenzirati smanjenje izvoza povećanjem

domaće potrošnje. U narednih desetak godina Kina će davati jednu trećinu

svjetskog gospodarskog rasta, a tržišta u razvoju činiće skoro polovinu svjetskog BDP.

SVJETSKI EKONOMSKI RAZVOJ Najsnažnije ekonomije svijeta troše ogromna sredstva za

svoje određene programe. Samo na program naoružanja troši se 2,5% godišnjeg BDP. Na naoružanje najviše troše: 1.SAD, 2.Rusija, 3.Kina, 4.V. Britanija, 5.Turska, 6.Južna koreja, 7.Francuska, 8.Japan i 9.Izrael.

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ Značajan uticaj na globalnu ekonomiju

imaju zemlje BRIKS-a, jer imaju polovinu svjetske populacije i čine 25% svjetske ekonomije i pokrivaju 45% svjetskog tržišta.

Imaju pozitivan rast privrede, nemaju recesije, nemaju inflacije, imaju zalihe deviza, nafte i zlata, nemaju visoku nezaposlenost, niti velike dugove.

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ Za sadašnje stanje svjetske

ekonomije karakteristično je da je broj bogatih građana u svijetu u porastu u siromašnim zemljama, a broj siromašnih građana je u porastu u bogatim zemljama.

Distribucija bogatstva je totalno neujednačena, jer 87% bogatih ili siromašnih ostaje dugo u istom statusu, što znači bogati ostaju bogati a siromašni siromašni.

SVJETSKI EKONOMSKI RAZVOJ Među 100 najbogatijih ljudi u svijetu, koji

posjeduju bogastvo od 73 do 10 biliona dolara, čak 35 je Amerikanaca, ali je među njima je 10 ruskih državljana, pet Njemaca, četiri iz Brazila i Francuske...

U cilju prevazilaženja krize, sve više zemalja štampa novac.

Vjeruje se da je labava monetarna politika, sa više svježeg jeftinog novca, znatno podstakla ekonomiju SAD.

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ Najveće i najmoćnije ekonomije svijeta u 2013.godini

bile su ekonomije: 1.SAD, 2.Kine, 3.Japana, 4.Njemačke, 5.Francuske, 6.Brazila, 7.Velike Britanije, 8.Rusije, 9.Italije i 10.Indije.

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ-SAD SAD su najjača vojna i najveća ekonomska sila svijeta i

najbogatija zemlja svijeta. Imaju 310 miliona stanovnika i po broju stanovnika su

četvrta populacija u svijetu. Sa dva okeana geografski su izolirane od ostatka

svijeta. Američka ekonomija je najveća nacionalna ekonomija

od 1920. godine. U svjetskoj ekonomiji učestvuje sa 27%. Temelj američke ekonomije je slobodno tržište i

preduzetništvo. SAD proizvode i troše najviše energije na svijetu.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE Sjedinjene države su najveći proizvođač.

Proizvode petinu svjetske proizvodnje.

U SAD se proizvodi gotovo sve.

SAD su istraživačka laboratorija sa najviše naučnih otkrića i priznatih patenata.

U prošloj godini ostvareni GDP je 16,2 triliona dolara, uz ekonomski rast od 1,8%.

Ostvaren je sa 22,1% u industrijskom sektoru, 1% u poljoprivredi a 76,8% u sektoru usluga.

KINA Kina je već na drugom mjestu najmoćnijih ekonomija

svijeta. U svjetskoj ekonomiji učestvuje sa 13,27%. Rast GDP u 2013. ostvaren je 7,6% (najniže od 1994). U

2014.godini očekuje se 7,9%. Kina ima cirka 1,4 milijarde stanovnika i siguran

prirodni priraštaj. Po površini je treća u svijetu. Kineska ekonomija rapidno raste, ubrzano se

modernizuje, proširuje svoj ekonomski, politički i vojni potencijal i za očekivati je da za 8 do 10 godina nadmaši SAD i postane vodeća ekonomija svijeta.

KINA Problem Kine je njena prevelika ovisnost od izvoza u

zapadne zemlje, koju pokušava ublažiti povećanjem domaće potrošnje.

Najveći inostrani priliv novca Kina ostvaruje od SAD i u njenom posjedu je više od hiljadu milijardi američkih obveznica.

Kina ima veliki uticaj i na valutna kretanja u svijetu.

Kupovna moć Kine je preko 10 triliona.

U strukturi društvenog proizvoda industrija učestvuje sa blizu 47%, poljoprivreda sa 10%, a usluge sa 43%.

Stopa nezaposlenosti je 4,3%.

Kineska vojska je najbrojnija ali i sve opremljenija.

KINA Procjenjuje se da će do 2025.godine Kina biti

najveća svjetska ekonomija, sa 38 triliona BDP, što podupiru velika ulaganja, ubrzana urbanizacija.

Nosilac rasta u Kini je srednja klasa, kao što je u SAD bila 1800 do 1900. godina.

Ako Kina uspije oponašati SAD iz tog period biće to zlatne godine kineske ekonomije.

Ipak, realnija je procjena da bi 2023 .godine kinesko gospodarstvo moglo biti umjesto američkog, najveće na svijetu.

JAPAN Japan je ostrvska zemlja sa nekoliko velikih i

preko 3.000 malih ostrva.

Ima 127.450.000 stanovnika i deseti je po veličini u svijetu.

Japan je jedna od vodećih svjetskih ekonomskih sila.

Treća je ekonomija svijeta, sa kupovnom moći odmah iza SAD i Kine.

Četvrti je najveći svjetski izvoznik i šesti uvoznik.

Već dugo je vodeći u tehnologiji.

JAPAN Uspjeh Japana se zasniva na marljivom radu,

radnoj disciplini i dobroj organizaciji rada.

Iako ovisi o uvozu goriva i sirovina, Japanska industrija učestvuje u BDP sa 30%.

Gotovo sve sirovine mora uvoziti.

Japanu usluge donose 60% BDP.

Najjači je u elektronici ( Sony, Toshiba), robotici i automobilskoj industriji ( Toyota, Honda, Nissan ), itd.

JAPAN Japan ulaže preko 3% BDP u naučna istraživanja.

Ima veliki trgovinski suficit, naročito sa SAD i EU.

Najviše izvozi automobile, elektroniku i mašine.

Najviše izvozi u SAD (23%), EU 14% i Kinu (14%).

Japan je prezadužen ali istovremeno veliki kreditor drugim zemljama.

Dug Japana je 225% od BDP, radi čega mu je kreditni rejting je smanjen.

EVROPSKA UNIJA Evropska unija (EU) je zajednica 28 evropskih

država.

Zasniva se na jedinstvenom tržištu, carinskoj uniji, jedinstvenoj moneti (euro) koju je do sada prihvatilo samo 12 članica unije.

Područje država koje koriste euro zove se Eurozona.

EU je najmoćnija regionalna organizacija u svijetu.

U EU živi oko 500 miliona ljudi.

EVROPSKA UNIJA Evropa nema pretenzija da bude dominantna vojna

sila i dalje će se oslanjati na NATO, ali će ostati ekonomska super sila.

Evropske zemlje imaju male energetske kapacitete i ovisne su o uvozu energenata i plina iz arapskih zemalja i Rusije.

Dužnička kriza u Evropi, koja je prošle godine kulminirala u Grčkoj i Španiji, splašnjava, ali zbog sve težeg položaja nekih zemalja (Italija, Portugal, Kipar) nisu bez osnova strahovanja za rascjep EU.

U nastojanju da se zaustavi rast deficita, EU nastoji nametnuti novu politiku štednje.

NJEMAČKA Njemačka je jedna od vodećih industrijskih

zemalja svijeta, peta ekonomija po snazi u svijetu.

Nema prirodnih sirovina, ali ima visok nivo istraživačkog rada.

Nakon pada komunizma u Evropi 1990, Njemačka se ponovno ujedinila i danas je federacija sastavljena od 16 država.

Ima 82,68 miliona stanovnika, od čega blizu 10 miliona stranaca ( najviše Turaka).

NJEMAČKA Među prvim je zemljama u svijetu po obrazovanju,

privrednoj proizvodnji i tehnološkom razvoju. Njemački jezik je jedan od najvažnijih svjetskih

jezika. Ona je najveći uvoznik i drugi najveći izvoznik robe u

svijetu. Razvila je visok životni standard i uspostavila visok

stepen socijalne sigurnosti građana. Prihodi po stanovniku su 25.000 eura godišnje. Druga je po pružanju pomoći svijetu. Njemačka ima važnu ulogu u politici EU i svijeta. Jedna je od glavnih poluga EU. Godine 2001.

NJEMAČKA U Njemačkoj u 3 miliona preduzeća radi 42 miliona

radnika, više nego ikad.

Stopa nezaposlenosti je 5,2%.

Preduzeća su pretežno porodične firme srednje veličine, do 500 zaposlenih.

Većina poslodavaca ima dovoljno rezervnog kapitala.

U proizvodni proces svake godine se uključi 100.000 inženjera i naučnika.

Njemačka je 2010-te ostvarila GDP 2.9 triliona, od čega 27,8% u industriji, 0,9% u poljoprivredi i 71,3% od usluga.

FRANCUSKA Ekonomiju Francuske sačinjava opadajuće

državno i rastuće privatno preduzetništvo.

Vlada još uvijek ima većinsko vlasništvo u željeznici, energetici i vazdušnom saobraćaju.

Zahvaljujući velikim zemljišnim površinama, savremenim tehnološkim mjerama i subvencioniranju, Francuska je postala vodeća poljoprivredna zemlja Zapadne Evrope.

U Francuskoj živi 65,350.000 stanovnika.

FRANCUSKA Vanjski dug je prošle godine iznosio 1.800

milijardi eura i dostigao 90% GDP, zbog čega je kreditni rejting smanjen na AA+.

Početkom 2014. dug je porastao na $2.51 triliona što je 95,1% GDP.

Ekonomija Francuske i dalje posrće.

U 2012. godini prodaja automobila opala za 14%, a Renaulta čak 22%.

Francuski predsjednik F. Holand stanje francuske ekonomije ocijenio je „lošijim“ nego se očekivalo.

BRAZIL Brazil je ranije bio portugalska kolonija, a sada je

savezna federalna republika sa 27 država.

Moderniziran je 60-tih godina prošlog vijeka, kada je podignuta industrija i izgrađen nova a prijestonica Brazilija.

Brazil je po veličini peta najveća zemlja svijeta.

Ima 201.229.740 miliona stanovnika.

Svrstavaju ga u grupu zemalja BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, J. Afrika) u kojima žive 3 milijarde stanovnika. J

Politički je i ekonomski lider Latinske Amerike.

BRAZIL Brazilska ekonomija je jedna od najbrže rastućih

ekonomija na svijetu.

U 2011.g. Brazil je bio šesta ekonomija svijeta.

Nazvali su ga „peto ekonomsko čudo“.

Uspon Brazila kao ekonomske sile pospješilo je regionalno povezivanje.

Po veličini BDP je trenutno šesta a po kupovnoj moći sedma zemlja svijeta.

Zadnjih godina značajno je unaprijedio ekonomiju, ušao u grupu zemalja G7, a stopa nezaposlenosti je svega 5,4 % (novembar 2013).

VELIKA BRITANIJA Veliku Britaniju ili tačnije Ujedinjeno Kraljevstvo

sačinjavaju Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska. V. Britanija je parlamentarna monarhija.

Ima 62 miliona stanovnika.

Vodeća je zemlja finansijske i političke moći.

Ima važan geopolitički položaj, jer drži u posjedu najprometniji dio svjetskog mora kanal Lamanš, koji joj je pomogao da postane svjetska velesila.

V. Britanija je kolijevka industrijske revolucije, a i danas šesta industrijska sila na svijetu i sedma ekonomija svijeta.

RUSIJA Raspadom SSSR-a nastalo je 15 država na tlu Evrope.

Rusija je i danas teritorijalno najveća zemlja svijeta sa 89 federalnih jedinica različitih nivoa autonomije, a rasprostire se na evropski i azijski dio.

Zauzima 11,5% površine zemlje.

Ima 150 miliona stanovnika.

I najviše visokoobrazovanih u Evropi.

Vojno i ekonomski je još jaka, ali ni blizu nivou koji je imao SSSR.

RUSIJA Ekonomija Rusije se temelji na izvozu sirovina i

energenata (nafte i plina) i na rastućoj potrošnji.

Rusija je po vojnom potencijalu koji posjeduje (nuklearni i balistički potencijal) i po onom koji gradi među vodećim u svijetu.

Osnova ruske ekonomije su nafta, zemni gas i na metalurgiji zasnovana industrija strojeva, automobila i aviona.

Po zalihama nafte i plina Rusija je super sila.

ITALIJA U Italiji živi 60 miliona stanovnika, a u zadnjih 150

godina stanovništvo je utrostručeno.

Unutar državne teritorije su dvije samostalne male države, Vatikan i San Marino.

Italija ima 20 regija, od kojih 5 s posebnom autonomijom.

Italija je jedan od osnivača EU i članica zemalja G8.

Ekonomija Italije podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje dominiraju mala i srednja preduzeća i manje razvijeni jug, u kojem prevlađuje poljoprivreda.

ITALIJA Po ekonomskoj snazi Italija je treća u Evropi a deseta

u svijetu.

Zadnjih godina ekonomija Italije zaostaje za vodećim članicama EU, pa je vlada prije 2 godine radi smanjivanja visokog budžetskog deficita pokrenula program štednje vrijedan 59 milijardi dolara.

Italija ima visok rastući javni dug, koji nadmašuje 100% BDP.

Posebno velike gubitke imalo je finansijsko tržište Italije, što se teško odrazilo na telekomunikacije i auto-industriju ( Fiat).

INDIJA Vodeći svjetski ekonomisti daju velike šanse

Indiji da u kasnijem periodu postane jedna od vodećih svjetskih ekonomija.

Indija je individualno još siromašna, ali s velikim potencijalom.

Ima 1,2 milijarde stanovnika.

U Indiji je mnogo siromašnih, ali je ona i zemlja bogataša (porodice Mital, Ambani...).

Do nedavno jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta zadnjih godina bilježi ubrzan ekonomski razvoj, uz respektabilnu softversku tehnologiju.

INDIJA Životni standard stanovništva je još nizak, iako je

ekonomija Indije već danas u rangu sa Rusijom, EU, Njena vojna moć je sve bliže nivou Kine i Rusije. Poseban problem Indije je visok natalitet, zbog čega je

1972.godine kao kazna za počinioce zločina uvedena kastracija, koja je u početku dala određene efekte.

Indija je, bez sumnje, potencijalna super sila. Ne ovisi od izvoza.

Procjenjuje se da će u ovom vijeku ( 2050-te) Indija će postati jedna od tri vodeće ekonomske sile svijeta.

Tajna indijskog uspjeha su jeftina radna snaga i jeftine inovacije (jeftin mali automobil, laptop $100).

EKONOMIJE SKORE BUDUĆNOSTI Predvodnici globalnog rasta u ovoj dekadi mogle bi postati i

neke druge zemlje, koje dolaze iz drugog plana, ali se intenzivno razvijaju, kao što su:

Indonezija,

Nigerija,

Meksiko,

Filipini,

Turska i

Iran.

Izmjenom geopolitičke strukture Bliskog Istoka, sve značajniji faktor regionalne moći postaju Turska, Iran, Irak, a na području Afrike sve više Nigerija i Egipat.

INDONEZIJA Indonezija je ostrvska zemlja jugoistočne Azije,

smještena na arhipelagu od 17.500 ostrva.

Ima 251 milion stanovnika i po broju stanovnika je četvrta u svijetu.

Indonezija je i najveća islamska zemlja.

Vjeruje se da će Indonezija u skoroj budućnosti biti jedan od predvodnika ekonomskog rasta.

Predviđaju joj da će do 2020-te postati deseta najjača ekonomija svijeta, a do 2030-te nadmašiti ekonomiju Njemačke i Velike Britanije i postati po veličini sedma ekonomija svijeta.

NIGERIJA Afričke zemlje se bore sa siromaštvom, ali imaju

sve veći uticaj na globalnu ekonomiju.

Posjeduju ogromne zalihe najdragocjenijih minerala, dragulja...

Druga ekonomija Afrike (iza Južne Afrike, a ispred Egipta, Alžira, Angole i Maroka) je ekonomija Nigerije.

Nigerija ima 168.8 miliona stanovnika.

MEKSIKO

Na ubrzani rast ekonomije Meksika gleda se kao na ekonomsko čudo.

Vjeruje se da će za 10 godina Meksiko preteći Brazil i postati vodeća ekonomija Latinske Amerike.

Meksiko je atraktivno područje za strana ulaganja, jer je blizu SAD i ima niske proizvodne troškove i jeftinu radnu snagu.

Meksiko četvrti najveći izvoznik automobila na svijetu.

Značajan uticaj na meksičku ekonomiju imaju ekonomska kretanja u SAD, a veći napredak bi mogao biti ugrožen visokim stepenom kriminala i korupcije, koji zadaju sve više brige meksičkoj vladi.

TURSKA Turska je razvijena, a do prošle godine politički i

ekonomski stabilna evropsko- azijska zemlja.

Ima 75 miliona stanovnika.

Njena ekonomija je spona između istoka i zapada.

Jedan od osnivača OECD i grupe zemalja G-20.

Ključni sektori privrede su bankarstvo, turizam, poljoprivreda, građevinarstvo, rudarstvo, naftna petrohemijska industrija,elektronska, mašinska, automobilska industrija.

TURSKA Turska gradi u Istanbulu najveći aerodrom na svijetu

sa 6 pisti, koji će primati 150 miliona putnika godišnje.

Gorući problem Turske je korupcija, zbog čega zadnjih mjeseci zemlju potresaju masovni protesti, za koje vlada optužuje strane sile.

Politička nestabilnost ozbiljno ugrožava ekonomski rast, što bi moglo dovesti u pitanje ocjene OECD-a da će Turska nastaviti sa dinamičnim usponom i šezdesetih godina ovog vijeka podići se sa sadašnjeg 16-tog na sedmo mjesto najvećih ekonomija svijeta.

IRAN Iran je jedina šiitska država u islamskom svijetu.

Ima 70 miliona stanovnika.

Ima razvijenu poljoprivredu i industriju.

Iran ulaže mnogo u nauku, tehnologiju, elektroniku, nuklearnu i auto industriju.

Nafta i plin čine 80% iranskog izvoza, ali svega 10% vrijednosti ekonomije.

Posljednjih 20 godina rapidno raste lokalna proizvodnja namijenjena domaćoj potrošnji.

IRAN Vanjski dug Irana je svega 3,7% od BDP i treći je u

svijetu po niskoj razini vanjskog duga.

Proizvodi vlastite tenkove, transportere, podmornice, avione i razvija vlastiti sporan nuklearni program.

Uprkos sankcijama koje su mu nametnute zbog provođenja nuklearnog programa, Iran je danas osamnaesta ekonomija u svijetu.

KANADA Kanada se sastoji od 10 provincija i 3 teritorije.

Ima 35.150.000 stanovnika.

Ekonomija Kanade je na 11. mjestu u svijetu.

U prošloj godini ostvaren je BDP 1.839 triliona, uz rast 1,7%.

Ostvaren je 28,5% u industriji, 69,8 u uslužnim djelatnostima, a svega 1,7% u poljoprivredi.

BDP po stanovniku je 52.300 (2012).

Kamatne stope su niske a finansiranje dostupno.

AUSTRALIJA Australija je jedna od najbogatijih zemalja, druga

Švajcarska.

Ima 22.8 miliona stanovnika.

GDP po stanovniku je $42.640.

Usluge čine 70% BDP.

Nakon 17 godina rasta ekonomija Australije je na raskršću, s tendencijom pada zadnjih par godina.

Osnova rasta do sada je bilo rudarstvo ( željezna ruda, ugalj, zlato, gas) a jačaju nove industrije, vađenje nafte i plina, proizvodnja hrane…

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ Najznačajniju karakteristiku

dosadašnjeg svjetskog ekonomskog razvoja predstavljaju ogromne razlike između razvijenog i nerazvijenog dijela savremenog svijeta.

BOGATI-SIROMAŠNI

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ To najbolje pokazuje podatak da

razvijene zemlje, u kojima živi oko 16 % svjetskog stanovništva raspolažu sa više od 80% svjetskog dohotka, dok najnerazvijenije zemlje sa preko 40% svjetskog stanovništva raspolažu sa svega oko 3% svjetskog dohotka.

Nastanak i održavanje takvih razlika u razvijenosti tzv „JAZ“ima dugu istorijsku prošlost.

NERAZVJENE ZEMLJE Nerazvijene zemlje - karakteristike - najniži dohodak po stanovniku u svijetu, - najveći broj zaposlenih u ekstenzivnoj poljoprivredi, - oskudica kapitala, - oskudica kvalificirane radne snage, - nizak stepen pismenosti, - kratak životni vijek stanovništva, - jak demografski pritisak, - problemi u elementarnom obezbijeđivanju hrane, - slabe političke institucije, - nerazvijenost tržišnih institucijaa itd. Najveći broj takvih zemalja nalazi se u Africi.

TRANZICIJSKE ZEMLJE Ovu grupu sačinjavaju zemlje bivšeg SSSR-a i niz

komunističkih, odnosno socijalističkih zemalja Centralne i Istočne Evrope koje prolaze kroz proces tranzicije od komandno-planskih ka tržišnim ekonomijama.

Karakteristike tranzicijskih zemalja: - raspolažu sohdnim nivoom obrazovanja

stanovništva, - raspolažu značajnim industrijskim sektorom

proizvodnje, - raspolažu razvijenom ali zastarjelom

infrastrukturom.

TRANZICIJSKE ZEMLJE Među ekonomskim karakteristikama ovih

zemalja mogu se pomenuti još i slijedeće:

- nizak nivo produktivnosti,

- nizak nivo konkurentnosti roba i usluga,

- visok nivo unutrašnje i vanjske zaduženosti,

- visok stepen inflacije,

- nezaposlenosti,

- deficit trgovačkih, odnosno platnih bilanca

ZEMLJE U RAZVOJU Zemlje iz ove grupe se po mnogim

pokazateljima približavaju ili su na nivou prve grupe, ali ostvaruju izvjestan razvoj (rast dohotka po stanovniku, nešto viši nivo industrijske proizvodnje, određeni obim učešća u međunarodnoj razmjeni i si).

U ovoj grupi nalazimo niz zemalja Azije, Afrike, Latinske Amerike.

NOVE INDUSTRIJSKE ZEMLJE Ovu grupu čine zemlje koje su u posljednje dvije

decenije XX stoljeća postigle izvanredno dinamičan razvoj na osnovu značajnih napora u obezbjeđivanju akumulacije i investicija što je rezultiralo visokim stopama rasta i dohotka po stanovniku .

U ove zemlje ubrajamo: R. Koreja, Malezija, Izrael, Irska, Tajvan, Hong Kong i dr.

VISOKO RAZVIJENE ZEMLJE Grupa najrazvijenih zemalja savremenog

svijeta su:

SAD,

Zemlje Zapadne Evrope,

Kanada,

Japan,

Australija,

Novi Zeland.

VISOKO RAZVIJENE ZEMLJE Karakteristike visoko razvijenih zemalja su:

U ekonomskoj sferi: - veliki kapital uložen u opremu, - visoka produktivnost rada, - stalno rastuće učešće sekundarnog i tercijarnog

sektora u ukupnoj proizvodnji, - stimuliranje preduzetništva, -visoko učešće u svjetskoj trgovini, - razvijen sistem tržišnih institucija, - stabilan politički i pravni sistem, - briga za okolinu i si.

VISOKO RAZVIJENE ZEMLJE Karakteristike u političkoj sferi:

- stabilan demokratski sistem,

- višestranački politički sistem,

-lične slobode,

-odsustvo raznih oblika diskriminacije i si.

Karakteristike u socijalnoj sferi:

- briga za siromašne i hendikepirane,

- stalan porast nivoa obrazovanja,

- zdravstvena zaštita,

- trend urbanizacije i sl.

SVJETSKI EKONOMKSI RAZVOJ

Bitne karakteristike svjetskog ekonomskog razvoja

1.Globalizacija,

2.Integracija i

3.Tranzicija.

GLOBALIZACIJA KAO SVJETSKI PROCES

Globalizacija je svjetski proces kojeg diktiraju globalisti- ekonomski razvijene države.

Globalizam je ideologija koja treba da obuhvati planetu-cijeli svijet.

Globalizacija je prvo nastala na području ekonomije širenjem i osvajenjem svjetskih tržišta a poslije se proširila na sve druge oblasti.

Globalizacija je danas sve i možemo je vidjeti na svakom mjestu: u kući, na radnom mjestu, novinama, robnim kućama, vladinim statistikama, akademskim literaturama itd.

GLOBALIZACIJA Radi se o pojavi novog tipa koju karakterišu:

- politička,

- odbrambena,

- bezbjednosna,

- tehnološka,

- ekonomska i

- finansijski jaka baza itd.

Globalizacijski procesi su započeli početkom 70-ih godina prošlog vijeka.

GLOBALIZACIJA „GLOBALIZACIJA“ je moderni naziv za

KOLONIJALIZACIJU“.

„Globalizacija je moderni naziv za pretvaranje svijeta u jedinstven prostor,sa jednom svjetskom vladom“.

„Cilj globalista je stvaranje i oblikovanje planete-svijeta bez nacionalnih država s jednom svjetskom vladom“.

Globalisti svoje ciljeve ostvaruju preko korporacija-multinacionalnih kompanija.

GLOBALIZACIJA „Analizirajući zbivanja u savremenom svijetu,

politikolozi su prepoznali i objavili šemu po kojoj centri moći mijenjaju sudbine čitavih država i stvaraju novi svjetski poredak“ :

1. Uzmi jednu državu koju želiš za svoj cilj – i nazovi je kriminalnom državom,

2. Podržavaj lokalne teroriste (u toj istoj državi) i govori o njima kao o "borcima za slobodu",

3. Napravi maksimalnu štetu među civilnim stanovništvom - i zahtijevaj što prije međunarodne sankcije i međunarodne snage za intervenciju,

GLOBALIZACIJA 4. Kritikuj izbore u toj državi i zahtjevaj kontrolu

nad njima. Govori da ti izbori nisu slobodni, da su lažirani i da je tamošnja vlada diktatorska,

5. Širi ciljane laži - to se naziva "međunarodni medijski odjek",

6. Konačno umarširaj u tu državu i uspostavi kontrolu nad njom - nazovi to "mirovna misija", "oslobađanje" ili "humanitarna intervencija",

7. Iznesi sve resurse te države i prisvoji ih - nazovi to "stranim investicijama" i "obnavljanjem" (te iste države).

GLOBALIZACIJA Nakon 7 koraka još jedna država je "oslobođena" i

"demokratizovana". A sada ponavljaj ovaj postupak toliko često dok sve

države koje se suprotstavljaju "poslušnosti" ne budu "oslobođene".

Pritom ne treba voditi računa o ljudskim životima (osim o vlastitim), a za propagiranje svog dobročinstva i "istinitog" izvještavanja treba obilno koristiti medije.

Kada je misija obavljena, okončaš ovu misiju, pa staviš cijelo svjetsko stanovništvo pred izbor:

ili šutite ili ćete doživjeti "sudbinu terorista".

GLOBALIZACIJA Osnovni ekonomski aspekti globalizacije jesu :

liberalizacija,

privlačenje investicija i

privatizacija.

Glavnu ulogu na tržištu imaju multinacionalne korporacije.

Svijet je podjeljen na tri bloka:

europski, tj. Europsku uniju,

azijsko-pacifički, tj. ASEAN i

sjeverno-američki, tj. NAFTA.

POZITIVNI ASPEKTI GLOBALIZACIJE 1.Globalizirana i modernizirana privreda zahtjeva

viši nivo obrazovanja i kvalificiranosti radne snage ,

2.Ujednačavanje uslova i regulative domaćih i stranih ulaganja ,

3.Povećanje izgleda za zapošljavanje ,

4.Veća sloboda kretanja roba i kapitala ,

5.Povećana su strana ulaganja u rentabilne privredne grane i djelatnosti ,

6. Jačanje intenziteta međunarodne konkurencije.

NEGATIVNI ASPEKTI GLOBALIZACIJE 1.Globalizacija dovodi do ukidanja klasičnog pojma

ekonomskog i političkog suvereniteta zemalja,

2. Discipliniranje učlanjenih zemalja na sprovođenje odluka donesenih u međunarodnim centrima ekonomske i političke moći ,

3. Nametanje modela društvenog razvoja, kulturnih obrazaca i načina života od strane najrazvijenijih zemalja ,

4. Pandemično širenje ekonomskih kriza i drugih negativnosti pojednih oblasti (organizovani kriminal, terorizam) na cijeli svijet.

GLOBALIZACIJA Ekonomski gledano, može se reći da su uzroci i

poticaji globalizacije:

1.kapitalistički način proizvodnje,

2.tehnološki napredak i

3.međunarodna regulacija.

Špekulanti zarađuju prebacujući navedene faktore s mjesta gdje su jeftiniji na mjesta gdje su skupi, a proizvođači lociraju svoje pogone tamo gdje je to najjeftinije - u nerazvijene zemlje.

Domaće tržište više ne postoji, ono je dio jedinstvenog globalnog tržišta.

CILJEVI GLOBALIZACIJE Glavni ciljevi globalizacije:

1.glavni cilj globalizacije je PROFIT,

2.osvajanje novih tržišta,

3.pronalazak novih tržišta,

4.pronalazak novih i jeftinijih sirovina,

5.smanjenje rizika u poslovanju,

6.uklanjanje ili ograničavanje konkurencije radi dominacije na svjetskom na tržištu.

GLOBALIZACIJA Globalizacija stvara jaz između bogatih i

siromašnih tako što se velike i moćne privatne firme spajaju i šire, dok se mala preduzeća gube i nestaju u globalizovanju poslova koje rade.

Na isti taj način stvaraju se vlasnici jakih globalnih firmi koje je teško kontrolirati jer zbog svog ulaganja kapitala žele još više, traže, kupuju, prodaju, sve da bi ostvarili još veći profit.

MKO KAO GLAVNI NOSIOCI PROCESA GLOBALIZACIJE

Globalisti svoj ostvaruju preko multinacionalnih kompanija,kojima je profit na prvom mjestu i koje žele svakim danom da budu veće i moćnije,te da ostale subjekte u svijetu unište ili stave pod svoju kontrolu .

U oblasti svjetske proizvodnje 1999.godine postojalo je oko 60.000 transnacionalnih kompanija sa više od 500.000 filijala širom svijeta,koje su kontrolisale više od 25% svjetske proizvodnje.

MKO Multinacionalne kompanije kontroliraju sve

grane u svijetu, između ostalog procjenjuje se da danas u svijetu ima oko 350 korporacija, od čega 49 najvećih i da kontroliraju sav svijet.

MKO su postale najveći dugoročni investitori u svijetu.

Za dugoročna investiranja neophodna im je monetarna i valutna stabilnost zemalja gdje ulažu svoj kapital i odgovarajući pravni sistem zaštite svojih investicija i bezbjednost transfera dobiti.

MKO Multinacionalne kompanije imaju:

1. moć,

2. kapital i

3. znanje.

Znači, mali broj ljudi ima veliko bogatstvo i vlada svjetskom ekonomijom.

Cilj im je samo PROFIT.

MKO U ostvarenju svojih ciljeva i interesa na svjetskom

tržištu multinacionalne kompanije ne biraju sredstva:

1.kupuju,

2.potkupljuju,

3.ucjenjuju,

4.špijuniraju,

5.prijete,

6.podržavaju i izazivaju ratove ,

7.ako nikako ne ide onda likvidiraju - ubijaju.

MKO Velike svjetske kompanije također vode međusobnu

borbu u ostvarivanju svjetske dominacije nad sirovinama,energentima,vodom, proizvodnim kapacitetima dislociranim u svijetu, nad tržištima, nad finansijama, itd.

Svoju globalnu moć MK ostvaruju putem kontrole tri najznačajnija tržišta:

- tržišta roba

- finansijska tržišta

- tržišta informacija i znanja

MKO Multinacionalne kompanije su veliki,moćni i

samostalni subjekti koji u funkciji ostvarivanja vlastitih interesa angažiraju:

1.vlade i ukupan državni establišment svojih zemalja,

2.državni establišment drugih zemalja,

3.establišment međunarodnih organizacija i institucija

4.značajan broj različitih institucija i organizacija –npr (NVO).

MKO Danas multinacionalne kompanije

kontroliraju:

1.više od 2/3 svjetske proizvodnje,

2.3/4 međunarodnog transfera tehnologije.

U obezbjeđivanju ove kontrole uz naprijed navedeno treba istaći da transnacionalne kompanije u posjedu imaju veliki kapital i koncetraciju vrsnih menadžera.

MKO Jedan od najznačajnijih faktora njihove

uspješnosti su briljantni menadžeri koji znaju i umiju da sačinjavaju i rukovode sprovođenjem kvalitetnih strategija poslovanja i razvoja.

Važno je istaći da globalisti za razliku od antiglobalista zauzimaju rukovodeće pozicije i u svom posjedu imaju više od 90% svjetskog kapitala.

MKO Motivi zbog kojih se danas odvija kretanje kapitala u svijetu, a što

je i glavni magnet za MNK da idu za ostvarenjem što većeg profita seljenjem iz jedne interesne sfere u drugu, a neki od njih su:

1. ostvarenje što većeg profita, 2. jeftina radna snaga, 3. niže cijene sirovina i energije; 4. izbjegavanje carina i drugih uvoznih dadžbina, ponajviše

izgradnjom proizvodnih objekata ( fabrika ) unutar datog carinskog područja;

5. proširivanje tržišta i ostvarivanje političkih utjecaja u nekim zemljama;

6. omogućavanje određenih poreskih olakšica ( offshore zone); 7. beneficirani režim poslovanja (odnosno stvaranju slobodnih

zona u kojima funkcionira sistem olakšica.

MKO-PREDNOSTI Prednosti MK

1. novi „svježi“ kapital u vidu direktnih investicija (bez čega ne može biti nikakvog ekonomskog rasta)

2. nova tehnologija, (bez koje nije moguć ekonomski napredak u podizanju kvaliteta proizvodnje, konkurentnosti,strukturnih promjena itd.)

3. povećanje zaposlenosti, (ali i nezaposlnosti,kada se izvodi tehnološka modifikacija,ili prilikom tzv.preuzimanja,kako zahtijevaju preuzete domaće kompanije)

4. porast izvoza i deviznih prihoda neophodnih za servisiranje spoljnjih dugova i za novi uvoz.

MKO-SLABOSTI Slabosti MK 1. uništavanje domaće proizvodnje i lokalne ekonomije

prekomjerno isporučenim jeftinim proizvodima, 2. rast nezaposlenosti, 3. pad životnog standarda, 4. jačanje socijalnog raslojavanja, 5. zagađivanje okoliša, 6. istiskivanje domaćih proizvođaća , 7. uvlačenje srednjih i malih kompanija u sferu djelatnosti MNK, 8. liberalizacija poreskog i radnog zakonodavstva, 9.deformacija socijalno radnih odnosa, 10.izbjegavanje ekonomske i političke kontrole MNK od strane

države, 11.mogućnost utjecaja na stabilizaciju u državi.

INTEGRACIJA

Drugi bitan momenat koji obilježava savremenu svjetsku privredu predstavljaju integracioni procesi, odnosno procesi ekonomske integracije više zemalja određenog područja.

Taj proces, koji ustvari znači spajanje pojedinačnih privreda više zemalja u jednu potpuniju međunarodnu cjelinu, jednu originalnu istorijsku pojavu koja započinje već nakon II svjetskog rata.

EVROPSKA UNIJA Evropska unija (skraćeno: EU) je međuvladina i

nadnacionalna zajednica dvadeset osam (28) evropskih demokratskih država koja počiva na zajedničkim ciljevima, institucijama i aktima država članica:

jedinstveno tržište,

jedinstvena valuta,

zajednička odbrambena politika,

saradnja u svim oblastima života i rada.

Uticaj Evropske unije na svjetska pitanja svakim danom postaje sve veći.

EVROPSKA UNIJA Važne institucije Evropske unije su:

Evropska komisija,

Evropski parlament,

Evropsko vijeće,

Evropski sud pravde i

Evropska centralna banka.

EVROPSKA UNIJA Osnivački ugovor o EEZ predvidio je

„četiri velike slobode“ što je predstavljalo ključnu determinantu

unutrašnje trgovinske politike:

1. slobodu kretanja roba,

2. slobodu kretanja kapitala,

3. slobodu obavljanja usluga,

4. slobodu kretanja ljudi.

BOSNA I HERCEGOVINA I PROCESI INTEGRACIJA

Zašto Bosni i Hercegovini trebaju integracije?

1. Proces evropskih i svjetskih integracija trebaju Bosni i Hercegovini i oni su starteški interes za sve njene građane.

2. Za BiH evropski put i evropske integracije nemaju alternativu.

3. Bosna i Hercegovina je geografski u Evropi i mi pripadamo kući evropskih zemalja.

4. Evropski put je za dobrobit svih njenih građana s toga moramo ubrazti procese evropskih integracija.

BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKE INTEGRACIJE

5. Evropski procesi u Bosni i Hercegovini ne smiju biti taoci dnevno političkih dešavanja u BiH,jer Evropi je interes da se BiH razvija i integrira u evropske procese.

6. Evropske integracije jačaju ekonomiju Bosne i Hercegovine a ekonomija će najbrže da integrira Bosnu i Hercegovinu u EU.

Bosna i Hercegovina je mala država s bogatim prirodnim resursima koje treba da stavimo u funkciju i da postanemo ekonomski moćna država, (kao Švicarska, Austrija, Danska itd.) zemlja ugodnog življenja i zemlja uspješnog poslovanja.

BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKE INTEGRACIJE

Evropske integracije sa ekonomskog stanovišta za sobom donose:

- političku i ekonomsku sigurnost, - integraciju u veliko evropsko tržište, - povoljan ambijent za domaće i strane investicije, - otvaranje fabrika i pokretanje domaće proizvodnje, - više ulaganja, - više radnih mjesta, - smanjenje deficita-povećanje izvoza a smanjenje

uvoza i - i na kraju bolji život za sve građane Bosne i

Hercegovine.

BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKE INTEGRACIJE

Ulazak u NATO savez također treba da nam bude prioritet jer nam donosi niz pogodnosti i imat će pozitivne efekte na ekonomiju Bosne i Hercegovine.

NATO je politička i vojna organizacija-savez koji ima 28 članica.

Osnovan je 1949 godine od strane 13 zemalja članica.

Svih 28 zemalja članica NATO su sigurne, jer članom 5.Vašingtonskog sporazuma, oružani napad na jednu ili više članica smatrat će se napadom na sve njih.

Pravo na odbranu i samoodbranu-član 51 povelje UN-a

BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKE INTEGRACIJE

Ulazak u NATO savez -NATO kišobran BiH donosi:

- političku i ekonomsku sigurnost,

- dolazak stranih investitora-niko ne želi da ulaže u nesigurnu zemlju,

- pokretanje javnih radova,

- pokretanje privrede,

- povećanje proizvodnje,

- povećanje zaposlenosti,više radnih mjesta a manje siromaštva,

- lična sigurnost za sve građane BiH.

TRANZICIJA Sljedeći bitan momenat koji karakterizira

savremenu svjetsku privredu je proces intenzivnih političkih i ekonomskih promjena kroz koje prolazi značajan dio savremenog svijeta, u okviru kojeg je skoro polovina Evrope, a koji se uobičajeno naziva tranzicijom.

Radi se o procesu prelaska s dogovorne ekonomije na tržišnu.

Proces Tranzicije prate dva procesa:

1.Privatizacija i

2.Liberalizacija

TRENDOVI BUDUĆNOSTI Među najpoznatije pokušaje sagledavanja ovih trendova sigurno se

ubrajaju radovi eminentnog američkog naučnika J. Naisbitt-a koji opisuje osnovne karakteristike razvoja u prvoj polovini XX stoljeća i

to: od industrijskog ka informatičkom društvu, od klasične ka visokoj tehnologiji, od nacionalnih ka svjetskoj (globalnoj) ekonomiji, od kratkoročnih ka dugoročnim ciljevima, od centralizacije ka decentralizaciji, od institucija ka samopomoći, od predstavničke ka participativnoj demokratiji, od hijerarhijske ka mrežnoj (network) organizaciji, od Sjevera ka Jugu, od ili - ili prema višekratnim opcijama.

AZIJSKI MEGATRENDOVI Osam (8) azijskih megatrendova“:

od nacionalnih država ka umreženim državama,

od izvozno vođenih ka potrošački vođeniim,

od zapadnog utjecaja ka azijskom putu,

od vlade kontrolisanih ka tržišno vođenim,

od sela ka super gradovima,

od radnointenzivnih ka visokim tehnologijama,

od dominacije muškaraca ka usponu žena,

od Zapada ka Istoku.

SVIJET BUDUĆNOSTI Neki eksperti vide ovaj dolazeći period kao

obećavajući; drugi sa manje vjerovatnosti.

Sve veći jaz između bogatih i siromašnih, do kojih je doveo krupni kapital potakao je mnoge eksperte i teoretičare dotle, da oni u bliskoj budućnosti predviđaju velike probleme i poremećaje u svijetu sa potencijalno tragičnim posljedicama, a da

svijet iz ove teške ekonomske situacije može izvući samo treći svjetski rat.

HVALA NA PAŽNJI