Prof. dr. sc. Pero Lučin

Strateški menadžment Stručni skup za ravnatelje osnovnih škola Primošten, 22. do 25. travnja 2008.

Što nas čeka? 1

Što je to strateški menadžment? Zašto nam to treba? Kako obrazovni sustav treba odgovoriti na promjene?Promjene modela upravljanja u školi i u državiKako odgovoriti na potrebe pojedinca i društva?Kako to treba izgledati?Strategija Sveučilišta u Rijeci

2Sadržaj

Trljanje štapova? Koja glupa ideja!

3

Što je to strateški menadžment?

Mala priča o Svima, Nekom, Bilo kom i Nikom 4

Imali smo važan posao za obaviti i Svi su bili sigurni da će ga Netko obaviti.

Bilo tko ga je mogao obaviti,ali Nitko nije.

Netko se naljutio zbog togajer je to posao Svih.

Svi su mislili da Bilo tko to može obaviti, aliNitko nije uočio da Svi to neće obaviti.

Završilo je tako da su svi krivili Nekoga kad Nitko nije učinio ono što je Bilo tko mogao učiniti.

Što je strateški menadžment? 5

Strateški menadžment je znanost i umjetnost formuliranja, implementacije i procjene funkcionalnih odluka koje će omogućiti organizaciji ispunjavanje postavljenih ciljeva i zadataka.

Gdje organizacija ide?Gdje će biti nakon 1-3-5 godina?Kako ostvariti ciljeve?Kako znati da su ciljevi ostvareni?

Proces utvrđivanja ciljeva i zadataka +

razvijanje politika i planova za postizanje ciljeva i zadataka +

alociranje resursa za implementaciju politika i planova

• ne samo postignuća kroz formalno obrazovanje i talent, već i vještine, znanje i iskustvo (know-how), “prešutno znanje” ("tacit knowledge“), iskustveno znanje

Struktura nacionalnih i institucijskih politika 6

• društveni kapital

PolitikaStrategija

Akcijski planKapaciteti

Administrativni kapacitet

Resursi (proračun)

Ljudski kapital Fizički kapaciteti

Oprema/infrastruktura

Financijska sredstva

Legislativni okvir +

“Filozofije” u procesu donošenja odluka 7

Filozofija procesa donošenja odluka

Kontekst i primarna pozornost

Pravila implementacije

Usmjerenost Širina

Politička Percepcija drugih Diskretna Fokusirana

Autokratska Osobna agenda Kontinuirana Fokusirana

Menadžerska Kvaliteta programa Kontinuirana Široka

Kolegijalna “Korektnost” procesa Diskretna Široka

Strateška analizaAnaliza okruženja (Environmental Scan)

Benchmarking, Ekspertne analize, Konzultiranje dionika Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT)

Utvrđivanje i strateških pravacaIzjava o misijiIzjava o vizijiIzjava o vrijednostimaUtvrđivanje ciljeva i metoda za njihovo postizanje

Planiranje (akcijski planovi)Zadaci, odgovornosti, vremenski plan

Pisanje i komuniciranje planovaMonitoring, evaluacija i prilagođavanje planova

8Elementi strateškog planiranja

Definiranje misije(mission statement)

Vizija(identificiranje željenih ishoda)

Definiranje procesa i ishoda

Ciljevi(5-7)

Zadatak 1Zadatak 2Zadatak 3Zadatak 4

Indikator 1Indikator 2Indikator 3Indikator 4

Instrumentii kapaciteti

ImplementacijaTko?Kada?Kako?

Indikatori(1-2)

Zadaci(5-10)

Akcijski planovi

Evaluacija Odgovornosti

SWOTi background

analize

Upravljanje i strateško planiranje 9

Osnovni elementi 10

Definiranje misije

Ciljevi

Standardi

Zadaci

ŠIROKO

USKO

Nije

mjerljiv

o

Mjerljiv

o

SWOT 11

Prijetnje (Threats)Čimbenici izvan institucije koji mogu onemogućiti postizanje ciljeva.

Slabosti (Weaknesses)Izostanak internih resursa potrebnih za postizanje ciljeva.

Mogućnosti (Opportunities)Čimbenici izvan institucije koji pojačavaju sposobnost postizanja ciljeva.

Snage (Strengths)Unutarnje karakteristike i resursi koji mogu pomoći u postizanju ciljeva.

VANJSKI UNUTARNJI

SWOT 11

Prijetnje (Threats)•Premalen odaziv izvrsnih studenata medicine na naše natječaje•Ulazak u EU •Opće znanstveno-tehnološko zaostajanje Hrvatske•Nedovoljno ulaganje u znanost i nastavu•Loša politika na razini fakulteta i države (Bolonjski proces)•Loša politika fakulteta i ministarstva budući da se za izbor u viša zvanja više vrednuje kvantiteta umjesto kvalitete•Nekonkurentnost prema kadrovima iz Europe

Slabosti (Weaknesses)•Nezadovoljstvo radnim okruženjem i nedostatak motivacije•Nedostaje komunikacije i kritičnosti•Loši međuljudski odnosi •Nedovoljna educiranost nastavnog kadra za izvođenje nastave •Razjedinjenost među istraživačkim grupama •Nedostatak timskog rada •Loša kadrovska politika i zapošljavanje ljudi nemedicinske struke•Nerealno procjenjivanje djelatnika•Slaba povezanost s klinikom

Mogućnosti (Opportunities)•Šira suradnja sa kvalitetnim vanjskim kadrom i veća suradnja s drugim zavodima i klinikama•Znanstveno usavršavanje koje je moguće već unutar fakulteta tj. pojedinih istraživačkih grupa •Financije koje nudi EU sa svojim pojedinim programima ili za obrazovanje ili za znanstveni rad (FP6, FP7 itd, zaklade)•Strategija Sveučilišta (definiranost) + EU

Snage (Strengths)•Veliki broj ljudi sa visokim znanstveno-nastavnim kvalifikacijama i znanjem koje su ljudi stekli•Mladi znanstvenici i nastavnici•Kadar i opremljenost laboratorija (intelektualni potencijal)•Kvalitetni projekti•Spremnost i želja djelatnika za učenjem i usavršavanjem•Volja za timskim radom

12

Zašto nam to treba?

Svijet se promijenio

InfotehBiotehNanoteh

13

Globalno zatopljenjeNestajanje fosilnih goriva

Društvena kohezijaPolitikaPravo na zdravljeMentalni modeli

14

Internet Systems Consortium, Inc.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

1990 Internet dolazi na tržište

1992: www (izmišljen)

Broj priključaka na Internet (milijuni)

Internet – star svega jedno desetljeće

151,093,529,692 korisnika u prosincu 2007.

3,499,295,014 do 2015.

16

Internet Systems Consortium, Inc.

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

Broj korisnika (milijuni)

Mobilni telefon – niti desetljeće

Društvo

Pojedinac

Novi koncepti učenja

Znan

je

Vrijeme1500 2000

IzgradnjaPoučavanje

Razvoj znanja – ušli smo u eksponencijalnu fazu 17

Wikimedia – kolaborativno i brzo generiranje znanja 18

Imagine a world in which every single human being can freely share in the sum of all knowledge. That's our commitment.

Zamisli svijet u kojem svaki čovjek može slobodno pristupiti cjelokupnom ljudskom znanju.

Današnji učenik može očekivati 10-14 zaposlenja (US Department of Labor)

Deset najtraženijih poslova 2010. nisu postojali u 2004.

2,7 milijardi upita se mjesečno uputi na Google

Količina tehničkih informacije se udvostruči svake dvije godine ....

... očekuje se da će se 2013. udvostručavati svaka 72 sata Treća generacija optičkih vlakana može prenijeti istodobno 150

milijuna telefonskih poziva u sekundi …

….. do 38 godine

….. kome su ta pitanja bila upućena ranije?

Svijet se promijenio

... 1900 CDa u sekundi

19

20

U sljedećih 13 godina:iPod ili sličan uređaj moći će spremiti: godinu dana video snimka (8.760 sati) do 2012. (5 godina od danas) svu komercijalnu glazbu ikad snimljenu do 2015. (8 godina od danas) sav sadržaj ikad stvoren (u svim medijima) do 2020. (13 godina).

Do 2013. će biti konstruiran superkompjuter “jači” od ljudskog mozga ...... do 2023. će koštati 1000 EUR ...

... a do 2043. će biti “jači” od svih ljudskih mozgova zajedno.

Tijekom proteklih 25 godina: “Snaga” kompjutera se povećala 3.500 puta Cijena kompjuterske memorije se smanjila 45.000 puta Cijena kompjuterskih diskova se smanjila 3,6 milijuna puta.

Svijet se promijenio

Mi pripremamo studente za poslove koji još ne postoje ...

... i za korištenje tehnologija koje još nisu izmišljene.

212012.

Prvašić će imati 13 godina

Maturant će imati 22 godine

Diplomant će imati 28 godina

RFID/GPS će moći pratiti bilo što (i bilo koga) E-tinta, e-papir, fleksibilni i savitljivi mobilni

telefoni i kompjuteri Pametna odjeća i pametni materijali Pametne boje za zidove 24/7 praćenje sastava krvi Bakterije u pasti za zube uništavaju plakove Većina stanova/kuća s bežičnim pristupom Komuniciranje s kompjuterom putem govora Nakit koji mijenja oblik, boju i strukturu Prijenosni prevoditelj

Radio-frequency identification detector

222015.

Prvašić će imati 16 godina

Maturant će imati 25 godine

Diplomant će imati 31 godinu

Automobili s autopilotom Pametni i prilagodljivi materijali ¼ TV celebritija - sintetski Snovi pojačani s pomoću kompjutera GPS i nadzor nad motorom povezani –

automatsko ograničavanje brzine Papirnati i metalni novac nestaje Osobno oporezivanje na mjestu kupnje Osobno računalo brzo kao mozak Nestaju monitori – zamjenjuju ih naočale Anti-tehnologijska supkultura Sintetski organi

232025.

Prvašić će imati 26 godina

Maturant će imati 35 godina

Diplomant će imati 41 godinu

AI tehnologija imitira ljudsko razmišljanje Roboti čiste ulice Uređaji za kontrolu emocija Nano-solarne stanice u boji za zidove Holografska televizija (3D) AI učitelji postižu bolje rezultate od ljudskih Kompjuteri sami pišu software Sintetska bakterija DNA analiza za 1€ Pametni make-up Elektronskih ljubimaca više od prirodnih Životna dob iza 100

Individualizam

Diferencijacija

Odnosi

Integracija

Pomak u dominaciji mentalnih modela 24

Zapadnjačko razmišljanje Istočnjačko razmišljanje

Nova evolucijska sila!

Biće koje nadzire protok informacijaWim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology

25

26Homo Zappiens

Generacija koja: – Igra igrice

• Grand Theft Auto, World of Warcraft, PS2, Xbox, LAN Parties

– Komunicira 24/7• SMS, MSN, chat rooms, mobile

– Integrira f2f i virtualne prijatelje– Nikad ne čita upute– Nije zainteresirana za tehnologiju

Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology

Ne mogu slušati i stalno su u pokretu

Generacija za koju je učenje igra i zabava

Oni su svjesni razvoja znanja!

“DOK ZAVRŠIMO DRUGI RAZRED SVE ŠTO SMO NAUČILI BITI ĆE ZASTARJELO”

27

Izloženost medijima

10.000 sati igrajući video igre 200.000 e-mailova 20.000 sati pred TV 10.000 sati na mobilnom telefonu manje 5.000 sati čitajući

Prosječna će osoba o 21. godine provesti:

Prensky, 2003.

28

Optimističan pogled? 29

1. Stalna i sve veća informacijska povezanost 2. Stalan rast ekonomija koje su u nastajanju (Kina,

Indija, Rusija, Brazil ..)3. Ubrzavanje globalizacije4. Brze demografske promjene5. Sve složenije i osjetljivije poslovno okruženje6. Sve kraće vrijeme za donošenje poslovnih odluka7. Sve manji prostor za profitabilnost8. Brze promjene industrije i tržišta9. Sve veći zahtjev javnosti za transparentnošću,

boljim rukovođenjem i većom odgovornošću10. Eksplozija ekonomije na znanostima o životu

Karen Crennan, Paul F. Nunes and Marcia A. Halfin, Making the trend your friend Outlook 2006, No. 2

Pesimističan pogled? 30

“Nemoj me zvati pesimistom samo zato što mislim da je čamac napola prazan”

Globalno zatopljenje 31

World, OPEC, and Non-OPEC Oil Production 32

Duncan, RC (2000). The Heuristic Oil Forecasting Method: User's Guide & Forecast #4. www.halcyon.com/duncanrc/ (Forecast #4). 30 p.

The Olduvai Theory: 1930-2030 33

Duncan, RC (2000). The Heuristic Oil Forecasting Method: User's Guide & Forecast #4. www.halcyon.com/duncanrc/ (Forecast #4). 30 p.

Svijet se promijenio – škole nisu 34

1883 1943 2003

Svijet se promijenio – politički proces nije 35

ČAŠA JE SKORO

POTPUNO PRAZNA

ČAŠA JE SKORO

POTPUNO PUNA

100 MILIJARDI

DUG

36

Kako obrazovni sustav treba odgovoriti na promjene?

• Fleksibilnost sadržaja • Fleksibilnost modela učenja • Fleksibilnost vremena i mjesta• Fleksibilnost ciljeva i

vrednovanja• Fleksibilnost mreža (zajednica)

za učenje

Ključna riječ je fleksibilnost

Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology

37

Sadržaji su dostupni posvuda Kurikuli ne mogu biti više okvir

ili katalog – moraju se temeljiti na ishodima (ciljevima) učenja

Kontekst postaje važniji od sadržaja

Fleksibilnost sadržaja 38

Fleksibilnost modela učenja

Usmjerava učitelj Usmjerava skupina Usmjerava učenik

39

40Fleksibilnost vremena i mjesta

Sve manje nastave s cijelim razredom

Vremenski okvir prilagođen temi Različita razdoblja individualnog i

grupnog rada Nezavisnost vremena i mjesta Dualni putovi učenja Hibridni načini komuniciranja

(platforme za teleučenje, iTV, PDA, prijenosni uređaji)

Sedam sati dnevno. Svaki sat 45 min. Svaki tjedan isti. 40 tjedana godišnje.

Fleksibilnost mreža (zajednica) za učenje Otvaranje škola i sveučilišta

• npr. uključivanje u međunarodne programe razvoja učenja s IBM-om

• npr. međunarodne zajednice škola, sveučilišta i privatnih kompanija

41

Škole i sveučilišta gube monopol u obavljanju obrazovnih usluga

Fleksibilnost ciljeva i vrednovanja

Student (učenik) je “vlasnik” svojeg procesa učenja

Nastavnici mogu definirati kompetencije Student (učenik) preuzima odgovornost za:

• formuliranje svojih vlastitih ciljeva učenja• i njihovo provjeravanje

Student (učenik) može pokazati (dokazati) svoje kompetencije

• prikazujući materijale koji pokazuju njegove kompetencije, npr. elektronički portfolio

42

Škole trebaju i izgledati drukčije 43

44

Promjene modela upravljanja u školi i u državi

5Kvaliteta

1Autonomija

ŠKOLA

2Metode učenja

3Sadržaj

4Ljudi

Što treba napraviti? 45

46

Strategija Sveučilišta u Rijeci

http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/SVURI01-01Strategija.pdf

47University of Rijeka (2009)

Promjene okruženja

Integriranje u Europsku uniju Bolonjski proces Nacionalna visokoobrazovna i

znanstvena politika Sveučilišni kampus na Trsatu

48

Osnovni elementi 49

Definiranje misije

Ciljevi

Standardi

Zadaci

ŠIROKO

USKO

Nije

mjerljiv

o

Mjerljiv

o

Specifični Mjerljivi Prihvatljivi Realistični Izvodljivi ProduljiviPoticajni

50

Sveučilište koje provodi kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima učenja i fleksibilnim akademskim profilima kroz sve tri razine sveučilišnih studija, usmjereno fleksibilnim putovima učenja i cjeloživotnom obrazovanju, sukladno potrebama zajednice, gospodarstva i razvitka društva.

Istraživačko sveučilište s utvrđenim istraživačkim profilom, centrima izvrsnosti, kolaborativnim istraživanjima, institucijskom brigom za razvitak istraživačkih karijera i dvostruko većom znanstvenom produkcijom.

Sveučilište s najvišom razinom organiziranosti i odgovornosti u kojem se izražava talent i poduzetnička energija svakog pojedinca (nastavnika, asistenta, administratora i studenta) s transparentnim procesima i s ljudima koji se ravnopravno natječu u Europskom istraživačkom prostoru i Europskom prostoru visokog obrazovanja.

Sveučilište koje je aktivno uključeno u gospodarstvo i razvoj zajednice te pomaže gospodarsku i socio-kulturnu tranziciju u društvo znanja.

Dinamično Sveučilište aktivno uključeno u Europski istraživački prostor i Europski prostor visokog obrazovanja koje sustavno i organizirano potiče unutarnju i vanjsku mobilnost znanstvenika i studenata.

Studiji i studenti

Znanstveni rad i inovacije

Kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni resursi

Povezanost s zajednicom i gospodarstvom

Integriranost u EU, otvorenost prema svijetu i mobilnost

Strateški ciljevi

Zadatak 1. Uspostaviti omjer preddiplomskih i diplomskih studija od najmanje 1:2.

Reforma studijskih programa i fleksibilno stvaranje akademskih profila

► Indikator 1.1 Broj akreditiranih studijskih programa I, II i III ciklusa visokog obrazovanja.

Zadatak 2. Transformirati najmanje ¾ stručnih studija u sveučilišne i smanjiti omjer studenata na stručnim i sveučilišnim studijima na najmanje 1:10.

Indikator 1a. Vrste studija na Sveučilištu.

39

58

48

0

20

40

60

I II IIIa IIIbVrste studija

Bro

j pro

gram

a

010203040

2002 2003 2004 2005 2006

stručni sveučilišni

51

52

Izvješće za 2010. Izvješće za 2012.

Izvješće za 2011. Izvješće za 2009.

Izvješće za 2008.

Izvješće za 2007.

Forma i sadržaj godišnjeg izvješća

Strategije sveučilišnih sastavnica

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Usvajanje Strategije Revizija Strategije

Operativni plan, zadaće i odgovornosti

Zadatak 11. Kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja nastavnog i nenastavnog osoblja provesti sustavno osposobljavanje najmanje 50% djelatnika u načelima strateškog menadžmenta.

► Indikator 3.11Udio zaposlenika koji su završili sustavno osposobljavanje za strateški menadžment.

53

Zadatak 12. Voditelji sveučilišnih sastavnica proći sustavnu izobrazbu (kroz formalne i neformalne programe učenja) za rukovođenje i utvrđivanje sveučilišnih politika. Do kraja 2007. sačiniti petogodišnji program izobrazbe.

► Indikator 3.12Broj osoba koje su dovršile sustavno osposobljavanje za rukovođenje.

Obrazovanje za strateški menadžment

Nemojmo zaboraviti da smo u 21. stoljeću 54

Prijetnje

“Nemojte me gnjaviti s novim idejama, vidite da moram u boj!”

55

Vrste nastavnika

Diffusion of Innovations, E.M. Rogers (1995)

InovatoriRani adopteri

Rana većina Kasna većina

Zaostali (lijeni)

I RA RV KV Z

56

Problemi?? 57

MiMi OčekivanjaOčekivanja

Reality ?

Možemo li mi to?A tko će drugi?

58

Petar Turčinović (2006)

“Svi misle da je potrebno mijenjati svijet, ali nitko pritom ne misli da treba mijenjati sebe.”

59

If you keep doing what you have always done,you're going to get what you always got.

Roderick G. W. Chu became Chancellor of the Ohio Board of Regents on January 1, 1998. His primary responsibility is to challenge and guide Ohio’s higher education system toward new levels of performance and achievement in serving students, Ohioans, and the nation.

Mijenjanje navika i ponašanja

Ako nastavite raditi ono što ste uvijek radili,dobit ćete ono što ste uvijek dobivali.

60

Zahvaljujemnapažnji!pero@nzz.hr

Razgovarajmo!