of 127 /127
Ray Moynihan i Alan Cassels PRODAVANJE BOLESTI Kako nas farmaceutska industrija pretvara u pacijente

Prodavanje Bolesti (Kako Nas Farmaceutska Industrija Pretvara u Pacijente

  • Upload
    -

  • View
    231

  • Download
    26

Embed Size (px)

Citation preview

Ray Moynihan i Alan Cassels

PRODAVANJE BOLESTIKako nas farmaceutska u industrija pretvara pacijente

SADRAJ

P r e d g o v o r : Prodavanje bolesti

9

1. P r o d a v a n j e s v i m a Visoka razina kolesterola u krvi 2. U t i p c i za lijenike Depresija 3. Suradnja sa slavnim osobama Menopauza 4. P a r t n e r s t v o s pacijentima Poremeaj deficita pozornosti 5. P r e t v a r a n j e rizika u m e d i c i n s k a stanja Visok krvni tlak 6. R e k l a m i r a n j e bolesti Predmenstrualni disforini poremeaj 7. O b l i k o v a n j e j a v n o g mnijenja Socijalna anksioznost 8. Ispitivanje trita Osteoporoza 9. O b u z d a v a n j e p a s a u v a r a Sindrom iritabilnog crijeva 10. P o d r i v a n j e p r o d a j e enska seksualna disfunkcija 183 165 149 131 113 97 77 57 39 19

P o g o v o r : to moemo uiniti? Biljeke Kratice Zahvale Kazalo

203 207 207 245 249

Za Marian, Lyndu, Morgana i Chasea

PredgovorProdavanje bolestiPrije trideset godina prvi ovjek j e d n e od najpoznatijih farmaceutskih tvrtki na svijetu d a o je nekoliko vrlo iskrenih izjava. H e n r y G a d s d e n , agresivni predsjednik uprave M e r c k a , nedugo prije umirovljenja rekao je novinaru asopisa Fortune koliko je ogoren jer je potencijalno trite njegove tvrtke ogranieno na bolesne ljude. D a o je naslutiti kako bi mu bilo drae da je M e r c k vie nalik na proizvoaa vakaih guma W r i g l e y ' s te rekao kako o d a v n o sanja o proizvodnji lijekova za z d r a v e ljude. Jer, tada bi M e r c k m o g a o 'prodavati svima'. 1 Tri desetljea kasnije san pokojnoga Henryja G a d s d e n a je ostvaren. Marketinke strategije najveih svjetskih farmaceutskih tvrtki u dananje su vrijeme agresivno u p u e n e i zdravima. Usponi i padovi s v a k o d n e v n o g ivota postali su mentalni p o r e m e a j i , u o b i a j e n e t e g o b e p r e t v o r e n e su u zastraujua stanja, a sve se vie obinih ljudi pretvara u pacijente. P u t e m promotivnih kampanja u kojima iskoritava n a e najdublje strahove od smrti, propadanja i bolesti, 500 milijardi dolara vrijedna farmaceutska industrija doslovce mijenja z n a e n j e ljudskosti. P r i m j e r e n o nagraeni za spaavanje ivota i ublaavanje patnje, svjetski farmaceutski divovi vie nisu zadovoljni p r o d a j o m lijekova s a m o bolesnima. Jer, kao to je na W a l l Streetu dobro poznato, vrlo je unosno uvjeravati zdrave ljude da su bolesni. U vrijeme kad mnogi od nas ive due, zdravije i vitalnije no to su ivjeli nai preci, intenzivne i lukave reklamne kampanje "podizanja svijesti" usredotoenost na zdravlje pretvaraju u zabrinutost z b o g bolesti.- Blai problemi prikazuju se kao ozbiljne bolesti pa tako stidljivost postaje znak socijalne anksioznosti, a predmenstrualna napetost postaje mentalna bolest nazvana predmenstrualni disforini

9

poremeaj. U o b i a j e n e seksualne tekoe shvaaju se kao seksualne disfunkcije, prirodna ivotna p r o m j e n a je bolest p o m a n j k a n j a

v r e m e n s k o m razdoblju porasla za nevjerojatnih 3 0 0 % .

7

Mnogi

od tih lijekova poboljali su kvalitetu ivota ili su ga produljili. N o , sve je jasnije da se previe lijekova uzima zbog nezdravih utjecaja obmanjujueg marketinga, a ne zbog istinske potrebe. Marketinke su strategije, kao i farmaceutske tvrtke, u dananje vrijeme uistinu globalne. V i n c e Parry radi u svojemu njujorkom uredu na M a n h a t t a n u i predstavlja prvu crtu globalnog marketinga. Reklamni strunjak Parry specijalizirao se za najlukaviji oblik prodaje lijekova: farmaceutskim tvrtkama p o m a e stvoriti n o v e bolesti. U z a p a n j u j u e m lanku s n a s l o v o m " U m i j e e k o m e r c i j a l i z i r a l a bolesti" Parry j e n e d a v n o otkrio kako tvrtke 'podravaju stvaranje' medicinskih poremeaja." K a t k a d se nekoj slabo poznatoj bolesti posveti nova pozornost, katkad se koja stara bolest redefinira i p r e i m e n u j e , a katkad se stvori posve nova disfunkcija. Parry m e u njima izdvaja erektilnu disfunkciju, adultni poremeaj deficita pozornosti i predmenstrualni disforini p o r e m e a j - koji je toliko prijeporan da neki istraivai poriu njegovo postojanje. Iznenaujue iskren Parry n a d o d a j e kako farmaceutske tvrtke, uz komercijalizaciju svojih bestselera poput Prozaca i Viagre, kreu u smjeru komercijalizacije uvjeta koji stvaraju trite za te tablete. Radei p o d vodstvom farmaceutskih tvrtki, gurui s Avenije M a d i s o n , poput Parryja, s medicinskim strunjacima surauju u 'stvaranju novih shvaanja bolesti i medicinskih stanja'. 9 Prema njegovim rijeima, cilj je kupcima lijekova diljem svijeta ponuditi "nov nain razmiljanja". 10 Cilj je povezivanje medicinskoga stanja i vaega lijeka, kako bi se njegova prodaja poveala koliko je god mogue. Z a m i s a o da farmaceutske tvrtke sudjeluju u stvaranju novih bolesti, mnogima od nas moe zvuati neobino, ali je upuenima u svijet industrije itekako d o b r o poznata. U n e d a v n o objavljenom izvjeu agencije Reuters Business Insight, namijenjenom direktorima farmaceutskih tvrtki, pie da m o g u n o s t 'stvaranja trita novihII

h o r m o n a nazvana menopauza, a rastreseni slubenici d a n a s imaju adultni p o r e m e a j deficita p o z o r n o s t i . S a m rizik o b o l i j e v a n j a

o d o d r e e n e bolesti postao j e p u n o p r a v n a "bolest", p a zdrave sredovjene e n e d a n a s boluju od prikrivene bolesti kostiju z v a n e osteoporoza, a zdravi sredovjeni mukarci doivotno boluju od visokog kolesterola. Postoje ljudi koji doista boluju ili su izloeni vrlo visokom riziku obolijevanja, pa im medicinska dijagnoza i jaki lijekovi mogu donijeti veliku dobrobit. N o , relativno zdravim ljudima dijagnoza i lijek mogu donijeti velike tekoe, goleme trokove i vrlo stvarnu opasnost od katkad smrtonosnih nuspojava. To je golemo podruje postalo novo globalno trite potencijalnih pacijenata - desetaka milijuna ljudi - najvanija meta promotivnih kampanja u koje farmaceutske tvrtke ulau milijarde dolara. arite t e p r o d a j e su, d a k a k o , S j e d i n j e n e A m e r i k e D r a v e , sjedite mnogih najveih farmaceutskih tvrtki na svijetu u kojemu se odvija najvei dio aktivnosti opisanih u ovoj knjizi. Uz manje od 5 % svjetskog stanovnitva, S j e d i n j e n e A m e r i k e D r a v e v e i n e gotovo 5 0 % svjetskog trita receptnih lijekova. 3 N o , unato t o m e , troenje u S j e d i n j e n i m D r a v a m a i dalje raste bre no igdje na svijetu, poveavi se za gotovo 100% u samo est godina - ne samo zbog velikog poveanja cijene lijekova, v e i zbog toga to ih lijenici jednostavno propisuju sve vie." Propisivanje lijekova za najintenzivnije reklamirane kategorije, kao to su lijekovi za srce ili antidepresivi, u Sjedinjenim Dravama astronomski je poraslo pa se iznos potroen na te lijekove udvostruio za manje od pet godina. 5 M n o g e druge drave takoer biljee trend porasta. M l a d i su Australci 2 0 0 0 . godine uzimali deset puta vie antidepresiva no to su ih uzimali 1990. godine.' Kanadska potronja novih lijekova za sniavanje razine kolesterola u krvi u slinom je 101

bolesti' donosi n e b r o j e n e milijarde prihoda o d porasta p r o d a j e lijekova." P r e m a t o m izvjeu, jedna od glavnih strategija prodaje jest promjena naina na koji ljudi razmiljaju o svojim uobiajenim boljkama kako bi se "prirodni procesi" pretvorili u medicinska stanja. Ljude je potrebno "uvjeriti" da se "problemi koje su do tada moda prihvaali tek kao n e u g o d n o s t i " - p o p u t elavosti, izboranosti i seksualnih t e k o a - d a n a s s m a t r a j u "dostojnima1

primaju n o v a c od farmaceutskih tvrtki koje e zaraivati milijarde, ovisno o t o m e kako e pravila biti napisana. M n o g i specijalisti, koji odluuju o t o m e h o e li vae seksualne tekoe biti definirane kao seksualne disfunkcije, h o e li v a e e l u a n e tegobe biti s h v a e n e kao ozbiljna medicinska stanja i h o e li v a m svakodnevni rizici biti prikazani kao smrtonosne bolesti, nalaze se na platnim popisima tvrtki koje v a m ele prodali lijekove. N o v a n a isplata ne mora nuno kupovati utjecaj, ali mnogi promatrai smatraju da su se lijenici jednostavno previe zbliili s farmaceutskim tvrtkama. M n o g o je medicinskih stanja u kojima je vrlo neizvjesno gdje valja povui crtu koja zdravlje razdvaja od bolesti. G r a n i c e koje razdvajaju "normalno" i "abnormalno" esto su vrlo elastine, mogu se znatno razlikovati od zemlje do zemlje te se s v r e m e n o m mijenjati. to ire postavite granice koje definiraju bolest, to je podruje potencijalnih pacijenata v e e , kao i trite onih koji proizvode lijekove. Strunjaci u dananje vrijeme te granice preesto crtaju olovkama farmaceutskih tvrtki, sve ire i ire. P r e m a njihovom miljenju, 9 0 % starijih osoba u Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a ivi u m e d i c i n s k o m stanju z v a n o m visok krvni tlak, gotovo 5 0 % ena o p t e r e e n o je seksualnom disfunkcijom z v a n o m F S D , a vie od 40 milijuna Amerikanaca trebalo bi uzimati lijekove za sniavanje razine kolesterola u krvi. 1 7 Uz malu p o m o medija gladnih senzacija potonje se stanje rutinski prikazuje kao raireno, ozbiljno i, nadasve, izljeivo p o m o u lijekova. Alternativni naini shvaanja i rjeavanja zdravstvenih problema te nie procjene broja osoba pogoenih takvim problemima esto se zanemaruju u marketinkoj mahnitosti farmaceutskih tvrtki. D o k se granice definiranja bolesti sve vie ire, uzroci tih navodnih epidemija prikazuju se to je ue mogue. Velik zdravstveni problem, p o p u t s r a n e bolesti, u svijetu farmaceutskog marketinga katkad moe biti sveden na usko arite razine kolesterola u krvi ili krvnoga tlaka. Spreavanje lomova kuka m e u starijim osobama postaje usko 13

medicinske

intervencije". ^ V e l i a j u i razvoj u n o s n o g n o v o g trita bolesti kao to je "enska seksualna disfunkcija", u izvjeu se izraava optimistian stav o financijskoj budunosti farmaceutske industrije. "U nadolazeim e m o godinama sve vie svjedoiti stvaranju bolesti p o d pokroviteljstvom industrije."13

Nezdrav utjecaj farmaceutske industrije postao je globalni skandal, on iz temelja izopauje medicinsku znanost, kvari medicinsku praksu i naruava povjerenje javnosti u lijenike.1"1 Zatakavanje nepovoljnih rezultata istraivanja utjecaja antidepresiva na d j e c u , nuspojava lijekova protiv artritisa i podmiivanja lijenika u Italiji i Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama najnovije su u nizu sramota. 1 ' 3 G o l e m i porast potronje lijekova utjecao je na dvoznamenkasti postotak poveanja iznosa premija z d r a v s t v e n o g osiguranja, dodatno raspirujui

o p i gnjev prema toj industriji, osobito u Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama. Z b o g toga mnogi lijenici, znanstvenici, lanovi skupina za zatitu prava pacijenata, politiari i urednici medicinskih asopisa pokuavaju onemoguiti utjecaj industrije na znanstvena istraivanja i lijenike navike propisivanja lijekova."' Vrijeme je da shvatimo kako se njezin utjecaj u dananje vrijeme protee sve do samih definicija bolesti. M a r k e t i n k i strunjaci n e e d o s l o v c e sjesti i ispisati pravila dijagnosticiranja bolesti, ali sve vie sponzoriraju o n e koji to i n e . D a n a s j e u o b i a j e n o d a industrija sponzorira v a n e m e d i c i n s k e skupove na kojima se definicije bolesti razmatraju i prepravljaju. K a o to e m o vidjeti, neki medicinski strunjaci koji piu pravila istodobno 12

ograniena opsjednutost gustoom kostiju u zdravih sredovjenih e n a . O s o b n a tjeskoba u velikoj se mjeri shvaa kao posljedica kemijske neravnotee serotonina u mozgu, a to je shvaanje usko koliko je i zastarjelo. Kao i gotovo sve to se danas dogaa na podruju zdravstvene skrbi, nae shvaanje bolesti oblikuje se p o d dalekosenim utjecajem svjetskih farmaceutskih divova. N o , suavanje arita o n e m o g u u j e n a m iri uvid u zdravlje i bolest, katkad na veliku tetu pojedinca, a katkad na tetu zajednice. Razmotrimo jednostavan primjer: kad bi poboljanje ljudskoga zdravlja bilo na primarni cilj, dio milijardi dolara, koje se t r e n u t a n o ulau u skupe lijekove za sniavanje razine kolesterola u krvi zdravih osoba zabrinutih za zdravlje, mogao bi se korisnije uloiti u bolje k a m p a n j e za suzbijanje puenja te za poveanje tjelesne aktivnosti i poboljanje prehrane. U prodaji bolesti primjenjuje se mnogo razliitih strategija, ali im je zajedniki nazivnik marketing straha. Strah od sranog udara neko se koristio kako bi se e n a m a prodala zamisao da je m e n o p a u z a stanje koje iziskuje hormonske nadomjestke. Strah od samoubojstva m e d u mladima koristi se da bi se roditeljima prodala zamisao da je i blagu depresiju nuno lijeiti jakim lijekovima. Strah od prijevremene smrti koristi se za prodaju zamisli da je visoka razina kolesterola stanje koje automatski iziskuje ispisivanje recepta. Pa ipak, ironino je da razvikani lijekovi katkad izazovu upravo o n o stanje koje bi trebali sprijeiti. D u g o r o n a nadomjesna hormonska terapija p o v e a v a rizik od sranog udara u ena, dok antidepresivi vjerojatno poveavaju rizik od suicidalnog razmiljanja u mladih. B a r e m je jedan od najprodavanijih lijekova za sniavanje razine kolesterola u krvi povuen s trita zbog sumnje da uzrokuje smrt. J e d a n od najstranijih sluajeva odnosi se na lijek koji se prodavao kao p o m o pri crijevnim tegobama, ali je nekim ljudima izazvao toliko jak zatvor da su j e d n o s t a v n o umrli. Pa ipak, slubeni dravni z a k o n o d a v c i u t o m su sluaju, kao i u 14

mnogim drugim sluajevima, bili vie zainteresirani za zatitu prihoda farmaceutske industrije nego za javno zdravlje. " Farmaceutska industrija i njezini pobornici brane svoje1

marketinke kampanje tumaei ih kao nastojanje podizanja svijesti o pogreno s h v a e n i m bolestima te pruanje korisnih informacija 0 najnovijim lijekovima. Direktori tvrtki t v r d e da reklamiranjem potroaima pruaju m o , a njihove plaene slavne osobe navodno educiraju javnost o zdravstvenim pitanjima putem luksuznih asopisa 1 televizijskih intervjua. O p a a j u se i vrijedni primjeri industrijski sponzoriranih nastojanja da se s o d r e e n o g zdravstvenog problema ukloni stigma ili da se pokrene i te kako potrebna aktivnost, kao to se dogodilo s H I V - o m i A I D S - o m . N o , o p a a m o i k a m p a n j e koje se nipoto ne mogu smatrati edukacijom, v e p u k o m promidbom: neobjektivnim prikazivanjem uzroka ljudskih bolesti i iskrivljavanjem naega znanja o lijekovima, odnosno velianjem dobrobiti lijekova i omalovaavanjem njihove kodljivosti i cijene. Ublaavanje amerikih zakona o reklamiranju potkraj devedesetih g o d i n a d v a d e s e t o g stoljea d o v e l o j e d o , d o t a d n e v i e n o g , agresivnog reklamiranja lijekova namijenjenih obinim ljudima, koji danas v i d e deset ili vie takvih reklama d n e v n o . Gledatelji na N o v o m Z e l a n d u takoer su izloeni takvoj promidbi. U drugim dijelovima svijeta industrija se nepokolebljivo bori za slino ublaavanje zakona. Pobornici takav marketing shvaaju kao vrijednu uslugu, a kritiari smatraju da se bolest na taj nain postavlja u sredite ljudskoga ivota. D o i s t a b o l e s n i ljudi u s m j e r e n i su p r e m a o g r a n i e n o m rasponu najskupljih farmaceutskih rjeenja, a deseci milijuna zdravih ljudi strahuju da su njihova tijela slaba, disfunkcionalna, manjkava ili u stanju raspadanja. Takvo trgovanje boleu zapravo je n a p a d na nau kolektivnu duu, a napadaju je oni koji se ele okoristiti naim strahom. Posrijedi nije mrana zavjera v e obina, bjelodana pljaka. 15

Knjiga Prodavanje bolesti razotkriva najnovije marketinke tehnike vieslojnih kampanja farmaceutske industrije. Iz tehnike u tehniku, iz stanja u stanje, pojavljuje se obrazac, formula za promjenu naega s h v a a n j a bolesti s ciljem proirenja trita za lijekove. Bolesti razmotrene u ovoj knjizi nisu jedine koje se pretjerano prodaju, ali su m e u najdramatinijim, najuvjerljivijim i najnovijim primjerima kojima raspolaemo. Kad upoznate formulu i p o n e t e prepoznavati trikove toga zanata, c r n u magiju marketinga bolesti p o e t e t e opaati posvuda. N e k e od promidbenih strategija moda su v a m v e poznate, ali e prljavi trikovi i potajni postupci vjerojatno okirati i razbjesniti mnoge itatelje. Cilj knjige Prodavanje bolesti nije daljnje

su njezina djela postala vrlo vana jer je marketinka rika industrije postala glasnija, a utjecaj na zdravstvenu skrb m n o g o jai. Rastua prodaja tijekom proteklog desetljea uinila je farmaceutske tvrtke najprofitabilnijim korporacijama na svijetu.22

Ali, negativna strana

povelike dobiti za dioniare jest neizdrivi porast trokova za o n e koji financiraju zdravstveni sustav, bez obzira na to je li posrijedi drava ili osiguravajue kue. Ne udi to je nezdrav utjecaj industrije postao t e m o m politikih rasprava u m n o g i m zemljama, koje su se razbuktale u Australiji, tijekom n e d a v n i h pregovora o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a . K a d javnost dozna vie o utjecaju industrije na definicije poremeaja i disfunkcija te o njezinim m e t o d a m a stvaranja "novih trita bolesti", prodaja bolesti vjerojatno e se pribliiti aritu takvih rasprava. Kao plod vrsne znanstvene istrage, o v o se novinarsko djelo nudi kao dio rasprave koju ete nastaviti sa svojim prijateljima, lanovima obitelji, lijenicima, drugim zdravstvenim djelatnicima, kolegama, zdravstvenim dunosnicima i izabranim politikim predstavnicima: rasprave koja propituje industrijski sponzoriranu prodaju bolesti te istrauje n o v e n a i n e definiranja i shvaanja bolesti. Ta bi se konverzacija znatno unaprijedila pritjecanjem energije i entuzijazma p o s v e n o v e globalne suradnje neovisnih istraivaa i pobornika zdravlja s primarnim ciljem poticanja razboritije i potkrepljenije javne rasprave o ljudskom zdravlju, umjesto prodavanja straha u svrhu prodaje lijekova.

diskreditiranje i te kako ozloglaene farmaceutske industrije niti mnogih njezinih vrijednih proizvoda. Cilj nije ni ocrnjivanje mnogih estitih i dosljednih ljudi koji rade u tim divovskim korporacijama te su, kao i mnogi drugi marljivi medicinski znanstvenici, motivirani iznai i razviti nekodljive i djelotvorne nove terapije. Namjera n a m je razotkriti nain na koji promidbena mainerija industrije preveliki dio uobiajenoga ivota pretvara u bolest kako bi proirila trite za lijekove. Neovisni je mislilac Ivan lllich prije vie od tri desetljea izazvao zabrinutost tvrdei da rastui medicinski establiment "medikalizira" s a m ivot tako to p o t k o p a v a ljudsku s p o s o b n o s t p r i h v a a n j a stvarnosti patnje i smrti te previe obinih ljudi pretvara u pacijente. '' Kritizirao je m e d i c i n s k i sustav "koji p r e u z i m a n a d l e n o s t n a d ljudima koji jo nisu bolesni, n a d ljudima koji ne m o g u realno o e k i v a t i o z d r a v l j e n j e i n a d ljudima za koje lijenici n e m a j u djelotvornijih terapija od o n i h koje bi im mogli ponuditi njihovi ujaci ili ujne". 2 0 Medicinska novinarka Lynn Payer prije deset godina opisala je proces koji je nazvala "trgovanjem bolestima": lijenici i farmaceutske tvrtke n e p o t r e b n o p o m i u granice bolesti kako bi imali vie pacijenata te prodavali vie lijekova. 2 1 U m e u v r e m e n u 161

*

Napomena: Ako nije drugaije naznaeno, svi dolarski iznosi navedeni u ovoj knjizi odnose se na amerike dolare.

17

1. poglavlje

Prodavanje svimaVisoka razina kolesterola u krviS l a b o poznat kao zdravstveni p r o b l e m u v r i j e m e d o k je H e n r y G a d s d e n prije trideset godina upravljao M e r c k o m , strah od stanja n a z v a n o g "visoki kolesterol" ubrzo je zavladao zdravstvenim

razmiljanjima desetaka milijuna ljudi diljem svijeta. Promidba toga straha i te kako se isplatila onima koji prodaju tablete: brojne drave u proteklih su nekoliko godina na lijekove za sniavanje razine kolesterola u krvi potroile vie nego na bilo koju drugu kategoriju receptnih lijekova. 1 D a n a s ti lijekovi proizvoaima donose prihode koji nadmauju 25 milijardi dolara godinje, a m e u njima su najvea imena svjetske industrije, ukljuujui n j e m a k i Bayer, britanskovedsku A s t r a Z e n e c u i ameriki Pfizer. 2 U manje bogatim zemljama, ukljuujui n e k e d r a v e i s t o n e E u r o p e , rastui trokovi za tu skupinu lijekova mogu sami po sebi zaprijetiti bankrotom cijeloga zdravstvenog sustava. 3 S u p r o t n o r a i r e n o m v j e r o v a n j u s a m kolesterol nije smrtni neprijatelj, v e bitna sastavnica tjelesnoga ustrojstva te presudno vana za ivot. Znanstveni dokazi otkrivaju da je poviena razina kolesterola u krvi u mnogim sluajevima p o v e z a n a s p o v e a n i m rizikom sranih i modanih udara u budunosti. Ali, u sluaju zdravih ljudi nije izvjesno u kolikoj mjeri povieni kolesterol poveava rizik od srane bolesti te za koliko bi ljudi to doista mogao biti problem. O p e p r i h v a e n o jest d a j e visoki kolesterol s a m o j e d a n o d mnogih imbenika koji utjeu na izglede za nastanak srane bolesti. N o , u n a t o t o m e privlai g o l e m u pozornost zato jer je na njega 19

m o g u e utjecati lijekovima - lijekovima koji se u dananje vrijeme p o n o s e p r o m i d b e n i m budetima ravnima budetima nekih vrsta piva ili sokova. Za strunjake na p o d r u j u prevencije, kao to je britanski istraiva profesor S h a h Ebrahim, novi lijekovi za sniavanje razine kolesterola u krvi - zvani slatini - i n e korisnu terapiju za osobe koje v e boluju od o d r e e n o g oblika srane bolesti. N o , za v e i n u zdravih ljudi postoje jeftiniji, sigurniji i djelotvorniji naini odravanja zdravlja. Poboljavanje prehrane, vie tjelesne aktivnosti i prestanak puenja logine su i d o b r o poznate strategije. E b r a h i m je j e d a n od mnogih istraivaa koji smatraju da je uska usredotoenost na kolesterol potencijalno opasna jer odvraa pozornost od istinske prevencije, j e d a n od slatina, Bayerov B a y c o l , v e je p o v u e n iz prodaje jer je bio povezan s nekoliko sluajeva smrti. 4 Najnoviji statin, Crestor tvrtke A s t r a Z e n e c a , t a k o e r j e predmet zahtjeva za povlaenjem s trita zbog vrlo rijetkih, ali tekih nuspojava slabljenja miia i zatajenja bubrega.5

kolesterol". K a o i za mnoga druga m e d i c i n s k a stanja, definicija "visokog kolesterola" redovito se mijenja te se iri kako bi se sve vie zdravih ljudi proglasilo bolesnima. G r a n i c e koje definiraju medicinska stanja s v r e m e n o m se polako p o m i u , a podruja potencijalnih pacijenata n e p r e s t a n o se proiruju. P o v e a n j e je katkad naglo i dramatino. Vijee amerikih strunjaka za kolesterol prije nekoliko je godina promijenilo definiciju spustivi vrijednost razine kolesterola koja iziskuje lijeenje (meu ostalim promjenama) te milijune zdravih ljudi proglasilo bolesnima i doslovce preko noi utrostruilo broj onih kojima bi mogla biti potrebna terapija lijekovima.7

P r e m a slubenim smjernicama za pitanja kolesterola, koje je d e v e d e s e t i h godina objavio Dravni institut za zdravstvo, trinaest milijuna A m e r i k a n a c a trebalo bi se podvrgnuti terapiji statinima. G o d i n e 2 0 0 1 . novi je tim strunjaka izmijenio te smjernice te broj kandidata za terapiju statinima povisio na 36 milijuna, to je podsjetilo na san H e n r y j a G a d s d e n a o prodaji svima. 8 N o , pet od etrnaest autora te nove, proirene definicije, ukljuujui predsjednika Vijea, bilo je u financijskim vezama s proizvoaima statina.1' G o d i n e 2004. V i j e e sastavljeno o d novih strunjaka p o n o v n o j e izmijenilo t e smjernice te ustvrdilo da bi 40 milijuna A m e r i k a n a c a , uz dobrobiti od p r o m j e n e naina ivota, moglo imati koristi od uzimanja statina. 10 Sukobi interesa tada su postali jo izraeniji. O s a m od d e v e t strunjaka koji su donijeli najnovije smjernice po pitanju kolesterola, ujedno je, u svojstvu promotora, savjetnika ili istraivaa, bilo na platnom popisu najveih svjetskih farmaceutskih tvrtki - Pfizera, M e r c k a , Bristol-Myers S q u i b b a , Novartisa, B a y e r a , Abbotta, A s t r a Z e n e c e i GlaxoSmithKlinea." Veina autora bila je u vezi s najmanje etiri n a v e d e n e tvrtke. J e d a n je "strunjak" primao naknadu od deset tvrtki. Te veze nisu spomenute u objavljenoj inaici smjernica, a razmjeri sukoba interesa javnosti nisu bili poznati sve dok ih medijske organizacije nisu otkrile, izazvavi silnu polemiku. 1 2 Postojanje takvih veza ne bi smjelo podrazumijevati da bi ijedan od 21

Z o r a novoga d o b a kolesterola svanula je 1987. g o d i n e k a d je M e r c k u prodaju pustio prvi statin M e v a c o r , izazvavi veliko u z b u e n j e n a m e d i c i n s k o m tritu. P o t v r e n o j e d a M e v a c o r sniava razinu kolesterola u krvi, to je znailo da ga se moe nuditi i propisivati zdravim ljudima - potencijalno golemom tritu. Od tada je o d o b r e n o jo nekoliko konkurenata, a promidba lijekova uhvatila je mahniti t e m p o . N o , jedna se vrsta istaknula i d a n a s dri gotovo p o l o v i c u u k u p n o g trita - Lipitor. S p r o d a j o m koja n a d m a u j e 10 milijardi dolara godinje, Lipitor je najprodavaniji receptni lijek u povijesti.6

N j e g o v p r o i z v o a Pfizer n a j v e a je farmaceutska

tvrtka na svijetu. S glavnim sjeditem na M a n h a t t a n u i trinom vrijednou procijenjenom na 2 0 0 milijardi dolara, Pfizer je jedna od najveih korporacija na svijetu to uvelike moe zahvaliti iroko rasprostranjenom strahu od visokog kolesterola. Prodaja tih lijekova u proteklom je desetljeu znatno porasla zato jer je znatno porastao i broj ljudi kojima je dijagnosticiran "visoki 20

autora oblikovao smjernice tako da pogoduju njegovim farmaceutskim sponzorima. Problem je i sve jasnije opaanje pristranosti. Sve pojedinosti o tim financijskim vezama naknadno su objavljene na vveb-stranicama amerike vlade pa ih i sami moete razmotriti.'3

milijarde dolara, a gotovo polovica toga iznosa p o t j e e izravno od farmaceutske industrije. -' Lijenike se "educira" o uzimanju lijekova i o t o m e koliko bi ih ljudi trebalo uzimati, a edukaciju sponzoriraju proizvoai lijekova. Edukaciji prethodi z n a n s t v e n o istraivanje. Procjenjuje se da se 6 0 % b i o m e d i c i n s k i h istraivanja i djelatnosti u S j e d i n j e n i m Amerikim Dravama danas financira iz privatnih izvora, uglavnom farmaceutskih tvrtki.0 1

Koliko god se n e u p u e n i m a mogu doimati n e o b i n o , takvi veliki sukobi interesa postali su p o s v e u o b i a j e n i u svijetu m e d i c i n e . N o , oito se potvruje da su autori definicija visokog kolesterola i preporuka o uzimanju lijekova ujedno plaeni za promicanje tvrtki koje proizvode te lijekove.14

U n e k i m podrujima, kao to je ispitivanje

M e u t i m , takav pristup kolesterolu ne

lijekova protiv depresije, ta se brojka blii udjelu od 100%. G o t o v o sva klinika istraivanja novih antidepresiva financirali su njihovi proizvoai, a ne javni ili neprofitni izvori.21

razlikuje se od mnogih drugih uobiajenih stanja. Procjenjuje se da je gotovo 9 0 % autora ovih smjernica u sukobu interesa zbog financijskih veza s farmaceutskom industrijom.15

Rezultati tih istraivanja

godinje se razmatraju i objavljuju u sklopu vie od 3 0 0 0 0 0 znanstvenih skupova i konferencija p o d pokroviteljstvom industrije, a organizatori su esto medicinske udruge poput Amerike udruge za bolesti srca, koje takoer primaju financijsku potporu farmaceutskih tvrtki. 2 2 Na vrhu te hijerarhije nalaze se takozvani "idejni v o e " - v o d e koji oblikuju medicinsko mnijenje - stariji lijenici koji piu smjernice, p r e d v o d e sponzorirana istraivanja, educiraju svoje kolege u sklopu sponzoriranih konferencija i objavljuju radove u medicinskim

Povezanost autora smjernica i industrije s a m o je d i o g o l e m e mree povezanosti lijenika i farmaceutskih tvrtki. Utjecaj industrije na lijeniku praksu, medicinsku izobrazbu i znanstvena istraivanja iznimno je rasprostranjen i prijeporan jer ne utjee samo na lijeniko propisivanje lijekova v e i na samu definiciju te edukaciju o stanjima kao to je "visoki kolesterol". K a o to je j e d a n istraiva iskreno rekao, tijesna povezanost lijenika i farmaceutske industrije postala je "nain ivota". 16 Povezivanje zapoinje s besplatnim pizzama za marljive bolnike specijalizante i staiste te se nastavlja u n e d o g l e d . 1 7 K a d ameriki lijenici napuste bolnike o d j e l e i z a p o n u s vlastitom p r a k s o m , doekuje ih vojska od 80 0 0 0 predstavnika farmaceutskih tvrtki - ili trgovakih putnika - koji uvijek imaju spreman osmijeh, nekoliko toplih utipaka i dozu prijateljskih savjeta o najnovijim lijekovima i bolestima. Prema tvrdnjama onih koji prouavaju te o d n o s e , to su temelji doivotnog prijateljstva farmaceutske industrije i medicinske profesije.18

a s o p i s i m a , koji opstaju zahvaljujui r e k l a m a m a f a r m a c e u t s k e industrije. M n o g i idejni v o d e l a n o v i s u uglednih a k a d e m s k i h ustanova te se istodobno nalaze na platnom popisu farmaceutskih tvrtki, kao savjetnici i promotori. J e d a n od idejnih voa na podruju kolesterola je dr. Bryan Brewer, vii dunosnik u D r a v n o m institutu za zdravstvo ( N I H ) , koji financira drava, a sjedite mu je u Bethesdi, nedaleko od Washingtona, D C . U sklopu pripreme za uvoenje na trite najnovijeg statina, Crestora tvrtke A s t r a Z e n e c a , dr. B r e w e r je na seminaru A m e r i k e udruge za bolesti srca taj prijeporan lijek predstavio u vrlo pozitivnom svjetlu, kao nekodljiv i djelotvoran. 2 3 Njegovo je izlaganje prihvaeno kao v a n o i utjecajno, a naknadno je objavljeno u p o s e b n o m d o d a t k u 23

Potom slijedi daljnje medicinsko usavravanje, lijenici pohaaju t e a j e v e ponavljanja koje su katkad i slubeno obvezni pohaati. U Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a to je d a n a s p o s a o vrijedan 22

Amerikog

kardiolokog24

glasnika,

namijenjenog

lijenicima

koji

A m e r i k a n a c a proglasila bolesnima te potencijalnim kandidatima za terapiju lijekovima. M e d u lanovima strunog vijea koje je donijelo tu definiciju bio je i dr. Bryan Brewer, koji je povezan s A s t r a Z e n e c o m te s jo osam drugih farmaceutskih tvrtki.28

propisuju lijekove.

Trenutak nije mogao biti povoljniji za proizvoaa

jer se objavljivanje lanka vremenski poklopilo s izlaskom Crestora na golemo ameriko trite. S e m i n a r A m e r i k e udruge za bolesti srca i p o s e b a n d o d a t a k asopisu sponzorirala je A s t r a Z e n e c a . Dr. B r e w e r je takoer primao naknadu tvrtke, iako ta veza nije otkrivena u njegovu lanku. U to je vrijeme bio plaeni savjetnik tvrtke te jedan od njezinih plaenih promotora. Prema izvjeima s kasnijih javnih sasluanja u amerikom Kongresu, dr. B r e w e r primio je oko 2 0 0 0 0 0 dolara od vanjskih privatnih zainteresiranih izvora, ukljuujui farmaceutske tvrtke, te je istodobno bio voditelj odsjeka LI N I H - U , koji se financira iz dravnog prorauna.25

N e k e neovisne skupine za zatitu prava pacijenata smatraju da su strunjaci za kolesterol, vezani uz farmaceutske tvrtke, u tom sluaju pretjerali proirivi granice bolesti i svojom mreom obuhvatili previe zdravih ljudi. U Centru za znanost u interesu javnosti, sa sjeditem u W a s h i n g t o n u , D C , zabrinutost je postala toliko velika da su njegovi djelatnici otpoeli javnu kampanju traenja neovisnog razmatranja slubenih smjernica o problemu kolesterola.29

Vie od trideset lijenika, zdravstvenih istraivaa i znanstvenika potpisalo je pismo u p u e n o direktoru N I H - a kojim su istaknuli da

Pokuaji

raiavanja

tih z a m r e n i h

odnosa

lijenika

i

n a v e d e n e smjernice te proirene p r e p o r u k e za terapiju lijekovima nisu potkrijepljene znanstvenim dokazima, a N I H je te argumente glatko o d b a c i o . 3 0 Ta je neovisna kampanja dijelom potaknuta ogorenom kritikom klinikog asistenta Sveuilita Harvard i pisca dr. Johna Abramsona. Dr. A b r a m s o n tvrdi da je V i j e e donositelja smjernica stvorilo pretjerano pozitivnu p r e d o d b u znanstvenih spoznaja o rizicima i dobrobitima lijekova za sniavanje razine kolesterola u krvi te da je u konanici o b m a n u l o lijenike i javnost. 3 1 "To je izopaenje znanosti", kae dr. A b r a m s o n . "Mislim da su otili predaleko." 3 2 A b r a m s o n izriito p o d u p i r e primjenu tih lijekova u sluaju visokog rizika od srane bolesti, a osobito u sluajevima osoba koje su v e pretrpjele srani udar. N o , jedan je od onih lijenika koji tvrde da propisivanje statina zdravim mukarcima i e n a m a izloenim relativno niskom riziku od srane bolesti, ne mora donijeti istinske dobrobiti, a moe ih suoiti s opasnostima. 3 3 K a d je pokrenuta kampanja za neovisno razmatranje smjernica o problemu kolesterola, na drugom mjestu u Sjedinjenim Amerikim D r a v a m a o t p o e l a je druga, prilino razliita i m n o g o bolje 25

farmaceutskih tvrtki u posljednjih su nekoliko godina privukli mnogo publiciteta, ali su esto bili tek neto vie od snalaljivog dotjerivanja javne predodbe. Primjerice, prema neslubenom kodeksu

industrije, jo uvijek je prihvatljivo da farmaceutska tvrtka plati zrakoplovnu kartu za tri stotine navodno neovisnih lijenika, smjesti ih u gol f-od ma ral ite, plati im sudjelovanje na skupu, "educira" ih o svojem najnovijem lijeku, a potom ih u v e d e u redove svojih plaenih promotora.20

tovie, j e d a n je glasnogovornik industrije gorljivo zagovarao "scenarij g o l f - o d m a r a l i t a " k a o p o s v e p r i m j e r e n nain kojim

farmaceutske tvrtke p o d u a v a j u veliki broj promotora koji su im potrebni kao podrka njihovim "komunikacijskim nastojanjima". 2 7 I u t o m e je najvea opasnost takve povezanosti: lijenici, ljudi od kojih s povjerenjem o e k u j e m o pouzdane savjete o jakim lijekovima, postaju sudionici marketinkih kampanja za te iste lijekove, te ne s a m o to p o m a u prodaji lijekova (iako neovisni) v e p o m a u i promicanju o d r e e n e definicije bolesti, koja p o v e a v a trite za te lijekove. Tako je definicija visokog kolesterola vie od 40 milijuna 24

financirana kampanja. N o v a skupina za zatitu prava pacijenata, nazvana Koalicija B o o m e r , na svjetskoj se sceni pojavila r e k l a m o m e m i t i r a n o m tijekom televizijskog prijenosa d o d j e l e O s c a r a 2 0 0 4 . godine. Tom je reklamom zapoela kampanja kojom je srana bolest trebala postati "bolest o kojoj se najvie govori" m e d u a m e r i k i m pripadnicima b a b y boom narataja.'"1

promicanju visoke razine kolesterola u krvi kao zastraujueg stanja. Ta skupina - koju ne financira industrija - istie da je kolesterol samo jedan od mnogih imbenika rizika te da su dobrobiti od lijekova esto znatno preuveliane. Tijesna financijska38

povezanost farmaceutske

industrije

i

U reklami se pojavio slavni

medicinske profesije ubrzano se razvija i na podruju potronje putem osnivanja skupina nalik Koaliciji B o o m e r p o d pokroviteljstvom Pfizera. P r e m a podacima jednoga britanskog istraivanja na svjetskoj razini, procjenjuje se da se dvije t r e i n e svih skupina za zatitu prava pacijenata i dobrotvornih zdravstvenih ustanova oslanja na pokroviteljstvo farmaceutskih tvrtki ili proizvoaa pomagala. P r e m a rezultatima toga istraivanja, najvelikoduniji pokrovitelj je tvrtka Johnson & Johnson, a za njom slijedi Pfizer. '' Takvo pokroviteljstvo ostavlja d o j a m velikodunosti pa i pokrovitelju i primatelju m o e donijeti velike dobrobiti. Svakako je vano istaknuti da su skupine za zatitu prava pacijenata sjajan nain za oblikovanje javnoga mnijenja o bolestima i j e m su lijeenju vai proizvodi namijenjeni. U iroj zdravstvenoj zajednici oito vladaju razliita vienja definicije visoke razine kolesterola u krvi te primjerenosti lijekova. Sponzoriranje skupina za zatitu prava p a c i j e n a t a , koje odailju j e d n o s t a v n u poruku i odravaju usredotoenost na strah od visokog kolesterola, n e d v o j b e n o doprinosi p o v e a n j u p r o d a j e lijekova za sniavanje razine kolesterola u krvi. 4 0 U W h i t e River Junctionu, smjetenom m e u umovitim planinama Vermonta na sjeveroistoku Sjedinjenih Amerikih Drava, prodavanje straha od visokog kolesterola p o i n j e smetati lijenicima p o p u t dr. Lise S c h w a r t z . "Pacijenti su v e o m a zabrinuti zbog kolesterola", kae, "i m n o g o njih dolazi na pretragu razine kolesterola u krvi." 4 1 Dr. S c h w a r t z pokuava uvjeriti svoje pacijente da visoki kolesterol nije toliko stanje, koliko j e d a n od i m b e n i k a koji mogu p o v e a t i rizik s r a n e bolesti ili m o d a n o g udara. Njezin suprug dr. S t e v e W o l o s h i n nailazi na jednaku zabrinutost svojih pacijenata i slae se 273

H e n r y Winkler, pripadnicima zrelijih narataja diljem svijeta poznatiji kao pametnjakovi Fonz iz humoristine serije, koji je, uz superenu Lyndu Carter i nekadanje srcolomce Jamesa Coburna i Errola Flynna, postao lan te n e o b i n e n o v e koalicije slavnih.35

Uz savjete o prestanku puenja i intenzivnijoj tjelesnoj aktivnosti, ta skupina istie presudnu vanost lijenikih pregleda i redovitih pretraga razine kolesterola u krvi. Na svojoj vveb-stranici upuuju vas da biste u svakom trenutku trebali "znati svoje brojeve" i uvijek ih nositi sa s o b o m , " k a o to nosite v o z a k u d o z v o l u " .36

Poetna

stranica ukraena je zgodnim slikama kampanja za graanska prava i mirovnih prosvjeda iz ezdesetih godina, koje aludiraju na pokret emancipacije i pobune. lako Koalicija B o o m e r nekima moe izgledati kao p o m o d a n novi pokret, zapravo je posrijedi tek neto vie od najnovijeg pokuaja lane neovisne inicijative: strunjaci za o d n o s e s javnou iz velikih korporacija p o k r e u lane n e o v i s n e k a m p a n j e . P r e m a p o d a c i m a objavljenim u Wall Street Journalu, program te Koalicije osmislila je j e d n a nizozemska agencija za o d n o s e s javnou, a financira je Pfizer - proizvoa Lipitora, lijeka za sniavanje razine kolesterola u krvi - s poetnim ulaganjem procijenjenim na manje od 10 milijuna dolara.37

lako se poticaji na podvrgavanje pretragama mogu doimati

kao dobrobit za javnost, program skupine ne odraava prijepore u definiranju toga stanja i kriterija za terapiju. Za razliku od lane neovisne inicijative zvjezdane koalicije, istinske skupine za neovisnu inicijativu, kao to je C e n t a r za korisnike medicinskih usluga sa sjeditem na M a n h a t t a n u , potiu neto zdraviji skepticizam prema 26

da kolesterol nije medicinsko stanje, v e imbenik rizika. "Nastojim ga smjestiti u kontekst drugih i m b e n i k a rizika s kojima su ljudi s u o e n i " nadodaje. "Primjerice, ako puite, vjerojatno je najvanije da prestanete puiti." Dr. Schwartz i dr. Woloshin, zaposleni u Veteranskom medicinskom c e n t r u u W h i t e River J u n c t i o n u , p o d u p i r u terapiju lijekovima za sniavanje razine kolesterola u krvi u sluaju pacijenata koji v e boluju od srane bolesti i osoba iz skupine visokog rizika, ali misle da bi dugorono uzimanje statina zdravim ljudima iz skupine niskog rizika moglo donijeti malo dobrobiti te ih izloiti nepoznatim opasnostima. O s i m toga, nepotrebna opsjednutost razinom kolesterola u krvi kod mnogih moe izazvati tjeskobu koja im nimalo ne p o m a e . Nakon izobrazbe na pretrpanim odjelima njujorkih bolnica taj se medicinski dvojac preselio u V e r m o n t kako bi prihvatili akademska radna mjesta na uglednom M e d i c i n s k o m fakultetu Dartmouth, gdje su danas oboje izvanredni profesori, te istodobno rade u Veteranskom medicinskom centru. Za razliku od veine onih koji stvaraju najnovije definicije visoke razine kolesterola, njih d v o j e nisu u financijskim v e z a m a s f a r m a c e u t s k o m industrijom. K a o lijenici zaposleni u dravnoj bolnici ne primaju predstavnike farmaceutskih kua i odbijaju p o n u d e za industrijski sponzoriranu p r o m i d b u . O b o j e redovito objavljuju lanke u najuglednijim svjetskim medicinskim asopisima, a svojim inteligentnim i duhovitim nastupom uspijevaju nasmijati i dvoranu punu prekaljenih istraivaa. J e d a n od njihovih novijih projekata kritiki je osvrt na slubene smjernice o kolesterolu, lako bi, prema tim smjernicama, lijekovi za sniavanje razine kolesterola u krvi bili blagotvorni za 40 milijuna Amerikanaca, W o l o s h i n i Schwartzova procjenjuju da ih trenutano uzima vie od 10 milijuna Amerikanaca.42

mogli j e d n a k o lako smanjiti i bez lijekova, p u t e m drugih naina kao to je prestanak puenja, "lako smo zabrinuti zbog pretjeranog lijeenja, brojke otkrivaju i visoku razinu nedovoljnog lijeenja", kae W o l o s h i n . " N o , trebali bismo se usredotoiti na ljude kojima lijekovi doista mogu p o m o i , umjesto da se bavimo lijeenjem velikoga broja ljudi iz skupine niskog rizika", d o d a j e Schwartzova. N j i h o v o razmatranje smjernica o kolesterolu dio je opsenijeg razmatranja naina na koji se definicije mnogih uobiajenih stanja proiruju te se posljedino p o v e a v a i broj potencijalnih pacijenata kojima se mogu propisati lijekovi i terapije. Kolesterol je za njih najbolji primjer trenda koji smatraju rastuim. "To je nastojanje da se sve ljude pretvori u bolesnike", kae Schwartzova. "I taj je trend globalan", d o d a j e W o l o s h i n . J e d a n od najvanijih naina uvjeravanja zdravih ljudi da su bolesni predstavljaju reklamne kampanje lijekova i bolesti u p u e n e izravno potroaima, u koje se s a m o u Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a godinje uloi vie od 3 milijarde dolara - oko 10 milijuna dolara dnevno. J e d n a od novijih, uestalo emitiranih reklama u Sjedinjenim Amerikim Dravama, donosi dojmljivu snimku sredovjene surferice na savrenim valovima. N o , oputeno ozraje prekida se kad surferica stigne do obale i nehotice srui red dasaka za surfanje, koje su bile uredno poslagane na pijesku. M a r k e t i n k o m arolijom nezgoda s daskama odnosi se na previsoku razinu kolesterola u njezinoj krvi, a u tom sluaju moe p o m o i reklamirani statin. S v e s m o "strahom natjerali u to stanje", kae S c h w a r t z o v a , "a lijekovi n u d e lak nain njegova rjeavanja. Ljudi misle da im je cilj sniziti brojke koje govore o vrijednosti kolesterola. P r o m i e se zamisao "sve je u brojkama", ali, zapravo nije - vano je jeste li snizili svoj rizik od srane bolesti. B u d u i da je kolesterol postao stanje, uspjeh terapije moete definirati kao sniavanje razine kolesterola u krvi, kao da je kolesterol sam po sebi problem." 29

M e u vie od 30 milijuna

"nelijeenih" m n o g o je onih kojima bi, prema miljenju o v o g para, lijekovi za sniavanje razine kolesterola u krvi mogli initi d o b r o . N o , m n o g o je i onih koji bi rizik od sranog ili m o d a n o g udara 28

Problem

je

pronalaenje

djelotvornih

naina

smanjivanja

Pa ipak, tvrdnja prema kojoj uzimanje lijekova za sniavanja razine kolesterola u krvi smanjuje vjerojatnost prijevremene smrti, jedna je od glavnih poruka koje se promiu na sve strane, ak i u zemljama u kojima je izravno reklamiranje lijekova jo uvijek zabranjeno, a masovni marketing preuzima oblik "podizanja svijesti o bolestima". Iskoritavanje straha od smrti u svrhu prodaje statina izazvalo je bijes neovisnih znanstvenika, potroaa i lijenika diljem svijeta. Njihova je zabrinutost dvojaka. P r v o , za v e i n u zdravih ljudi kojima je taj marketing u p u e n , n e m a uvjerljivih dokaza da statini mogu smanjiti vjerojatnost prijevremene smrti. Drugo, jo vanije, usredotoenost promidbe na kolesterol odvraa pozornost od drugih djelotvornih i korisnih naina produljivanja ivota i poboljavanja zdravlja. Pfizerove aktivnosti "podizanja svijesti" 2003. godine toliko su zabrinule nekoliko dunosnika Svjetske zdravstvene organizacije da su pismeno osudili tu promidbu te svoju osudu, kao pismo, objavili u Lancetu.47 Strunjaci Svjetske zdravstvene organizacije bili su osobito zgroeni r e k l a m o m , objavljenom u novinama i asopisima, koja je prikazivala truplo u mrtvanici, a uz sliku je pisalo: " J e d n o s t a v n a pretraga razine kolesterola u krvi mogla je sprijeiti ovakav ishod." K a o i veliki dio s u v r e m e n e farmaceutske promidbe, reklame nisu izravno promicale o d r e e n i lijek - v e su sijanjem straha nastojale proiriti trite za lijekove - te su iznosile p o g r e n e i izvrnute informacije o zdravlju i bolesti. N a v e d e n a je reklama trebala poveati svijest javnosti o sranoj bolesti - rasprostranjenom zdravstvenom problemu v e z a n o m uz mnoge imbenike rizika, ukljuujui puenje, sjedilaki nain ivota, n e u r a v n o t e e n u p r e h r a n u , pretilost, visok krvni tlak, dijabetes i visoku razinu kolesterola u krvi. P r e m a miljenju dunosnika Svjetske zdravstvene organizacije, ta je reklama bila neprihvatljiva zato to je, od svih drugih poznatih imbenika rizika, "istaknula samo kolesterol".

uestalosti srane bolesti, modanog udara i prijevremene smrti, a ne sniavanje razine kolesterola. Sniavanje razine kolesterola p o m o u lijekova nekima nedvojbeno moe p o m o i , dok za druge moe biti uzaludno, nepotreban troak i ak kodljivo. Prema strogoj i neovisnoj analizi svih klinikih istraivanja statina, ne postoje uvjerljivi dokazi da ti lijekovi donose dobrobit zdravim enama u kojih se srana bolest jo nije pojavila - enama poput naizgled zdrave surferice iz reklame.43

U sluaju ena kod kojih se v e pojavio odreeni oblik srane bolesti, lijekovi mogu pruiti blago smanjenje rizika od buduih problema sa srcem, odnosno smanjiti njihovu vjerojatnost s 18 na 14% u razdoblju od otprilike pet godina.44

M e u t i m , ne postoje uvjerljivi dokazi da

lijekovi mogu smanjiti vjerojatnost prijevremene smrti ena. Za mukarce je situacija neto drugaija. U sluaju onih koji v e imaju o d r e e n i oblik s r a n e bolesti te drugih pripadnika skupine visokog rizika, lijekovi m o g u smanjiti vjerojatnost razvoja bolesti i p r i j e v r e m e n e smrti. Rezultati o p s e n o g istraivanja zatite srca, objavljeni u britanskom a s o p i s u Lancet, otkrili su da su srani bolesnici koji su statin uzimali pet godina, vjerojatnost smrti smanjili s okvirno 15 na 13%, a vjerojatnost ponovnih sranih ili modanih udara s 25 na 2 0 % 5 ' Za v e i n u mukaraca koji jo nisu razvili ni j e d a n oblik srane bolesti, dobrobiti nisu toliko jasne. Tumaenja znanstvenih podataka za tu skupinu se razlikuju, pa neki znanstvenici govore o velikim dobrobitima, dok drugi, poput A b r a m s o n a s H a r v a r d a , tvrde kako n e m a dokaza da ti lijekovi znaajnije smanjuju rizik srane bolesti ili smrti. N e d a v n o razmatranje dokaza navelo je na zakljuak da su lijekovi, u sluaju ljudi koji ne boluju od srane bolesti u bilo kojem obliku, donijeli "neznatno te kliniki gotovo nevano poboljanje".46

Dakle, za mnoge inae zdrave mukarce i e n e nema jasnog dokaza da ti lijekovi mogu znaajno pridonijeti spreavanju prijevremene smrti. 30

31

Iz toga iitavamo da puai, pretile osobe i oni koji ive sjedilakim nainom ivota mogu bez opasnosti nastaviti puiti, ostati pretili ili se malo kretati ukoliko uzimaju lijek za sniavanje razine kolesterola u krvi.

porasta trokova i n e p o t r e b n i h opasnosti koje m o g u proizai iz nepotrebnog lijeenja zdravih ljudi. P r e m a miljenju dr. l o n e H e a t h iz L o n d o n a , f a r m a c e u t s k a promidba izopauje cijelu zamisao prevencije. Ta lijenica o p e prakse i dugogodinja djelatnica Kraljevskog koleda o p e medicine

Dunosnici Svjetske zdravstvene organizacije u pismu tvrde da Pfizerova kampanja nije bila "tona, informativna ni uravnoteena". tovie, n a v o d i l a je na p o g r e a n z a k l j u a k i v j e r o j a t n o na

izraava o d l u a n , etiki pristup m e d i c i n i te je m n o g o pisala o povezanosti siromatva i slabog zdravlja. K a o i mnogi njezini kolege, sve je vie zabrinuta z b o g pretjerane usredotoenosti s u v r e m e n e zdravstvene skrbi na "zdrave bogatae" te nedovoljne usredotoenosti na "bolesne siromahe".51

" n e o p r a v d a n o uzimanje lijekova". Pismo zavrava naglaavanjem p o t r e b e da autoriteti na p o d r u j u zdravstva energinije pristupe reguliranju f a r m a c e u t s k e p r o m i d b e te objavljivanju neovisnih i uravnoteenih informacija o zdravlju, kojima e opovrgnuli njezine poruke. N o , p r o b l e m ne predstavlja s a m o informacija koja navodi na pogrean zakljuak te potreba za boljom informiranou. Takve su p r o m i d b e n e k a m p a n j e m n o g o opasnije. K a o to su i drugi primijetili, agresivne reklamne k a m p a n j e koje kolesterol istiu kao velik zdravstveni problem, a lijekove za sniavanje razine kolesterola u krvi kao kljuno rjeenje, utjeu i na o n e koji obavljaju z a d a u zatite i poboljanja javnog zdravlja. 4 8 Z b o g kulturalne opsjednutosti "sniavanjem brojki" mnogi su slubeni donositelji odluka usko u s r e d o t o e n i na mali d i o c j e l o k u p n e p r e d o d b e , to ograniava njihovu sposobnost kreativne i d j e l o t v o r n e b o r b e protiv s r a n e bolesti.49

Kao i Lisa S c h w a r t z te Steve W o l o s h i n s druge strane Atlantskog o c e a n a , britanski lijenici poput lone H e a t h u dananje su vrijeme suzdrani u procjeni uspjenosti sniavanja rizika od srane bolesti u svojih pacijenata. Ameriki sustav skrbi za veterane, koji se financira iz dravnog prorauna, svoje lijenike poput W o l o s h i n a i Schwartzove slubeno ocjenjuje prema t o m e koliko savjesno kontroliraju i lijee rizini imbenik visokog kolesterola, osobito u ljudi koji v e boluju od srane bolesti. Slino postupa i britanska Dravna zdravstvena sluba. 5 2 Takvi sustavi p r o c j e n e rada lijenika d o n o s e o d r e e n e dobrobiti, kae H e a l h o v a , provjeravajui ozbiljnost pristupa sranoj bolesti. Ali, po njezinom miljenju, djeluju i kao snani poticaji na propisivanje brzih rjeenja - lijekova za sniavanje razine kolesterola u krvi. N o , manjkavost takva sustava jest u t o m e to s e , z b o g tolike usredotoenosti na smanjivanje rizika za zdrave, " p o t r e b e bolesnih marginaliziraju". H e a t h o v a tvrdi da se slino izvrtanje prioriteta dogaa u cijelom svijetu jer se milijarde troe na neznatno smanjivanje rizika srane bolesti m e u bogatim i zdravim ljudima. "To je vrsto p o v e z a n o s p o h l e p o m bogatih zemalja i strahom od smrti - ini se da su ljudi sposobni poricati realnost smrti sve do posljednjeg trenutka. Ali, sniavanje razine kolesterola na zapadu te istodobno proputanje lijeenja onih koji u afrikim dravama umiru od A I D S - a , jednostavno je sramotno." 5 3

Nezdrava opsjednutost kolesterolom zahvatila je i najvie razine donositelja odluka diljem svijeta, kao u sluaju slubenih, dravno p o d u p r t i h s m j e r n i c a p r e m a kojima b i g o t o v o j e d a n o d etiri A m e r i k a n a c a trebao uzimati statine. P r e m a istim smjernicama, svi ljudi stariji od dvadeset godina - njih otprilike 200 milijuna - trebali bi redovito kontrolirati razinu kolesterola u krvi. 5 0 D r u g e drave jo nisu donijele tako sveobuhvatne preporuke, dijelom zbog mogueg 32

33

Stavove dr. lone H e a t h o izopaenosti prevencije dijeli profesor S h a h Ebrahim sa Sveuilita Bristol, strunjak za starenje i sranu bolest. Profesor Ebrahim vjeruje u korisnost statina za o s o b e koje su v e pretrpjele srani udar, ali dobrobit za v e i n u drugih ljudi smatra toliko neznatnom da ne opravdava "pretvaranje u pacijente ljudi p o p u t m e n e " - zdravih sredovjenih mukaraca. K a e da bi zdravstveni sustav, sudei po znanstvenim dokazima, trebao manje vremena posveivati propisivanju statina zdravima te se vie posvetiti suzbijanju puenja, ljudima osiguravati vie mogunosti za redovitu tjelesnu aktivnost i omoguiti im v e u dostupnost prodavaonica u kojima se prodaje svjee v o e i povre. P r e m a njegovu miljenju, sve te dalekosenije p r o m j e n e mogu donijeti mnogo vie zdravstvenih dobrobiti, a ne samo smanjiti uestalost srane bolesti. lako n e m a sumnje da statini mnogim ljudima mogu p o m o i , njihove nuspojave u vrlo rijetkim sluajevima mogu biti p o g u b n e . Svi lijekovi imaju i negativne utjecaje, pa tako i lijekovi za sniavanje razine kolesterola u krvi. A k o se lijek propisuje zdravoj osobi - k a o to je sluaj s v e i n o m lijekova n a m i j e n j e n i h prevenciji

prije nekoliko su godina dovela do njegova dobrovoljnog povlaenja s trita, a b u d u i da su uslijedile tisue tubi, tvrtka i njezini osiguravatelji morali su odvojiti milijarde dolara za sudske parnice ili nagodbe.50

Uprava tvrtke smatra da je statin prodavala odgovorno,

pa svaku tubu odbacuje u pojedinanim parninim postupcima. Ne priznajui krivnju, Bayer je do sada rijeio 3000 parnica, a pred njim je jo njih 8 0 0 0 .57

Proizvoa najnovijega statina Crestora bio je prisiljen odbijati z a h t j e v e s k u p i n e za zatitu prava p o t r o a a P u b l i c Citizen za p o v l a e n j e m toga lijeka s trita, a biljee se sve brojniji sluajevi p r o p a d a n j a miia, pa a k i zatajenja bubrega u osoba koje su uzimale taj lijek.50

lako A s t r a Z e n e c a priznaje da su rijetki sluajevi

propadanja miia i zatajenja bubrega povezani s Crestorom, i dalje tvrdi da je njezin lijek jednako siguran kao i drugi statini te optuuje organizaciju Public Citizen za izazivanje " n e p o t r e b n e zabrinutosti". M e u t i m , tvrtka je poetkom 2005. godine izvijestila zakonodavce o smrti jednoga pacijenta, vjerojatno povezanoj s lijekom. 5 9 O d l u k e o povlaenju lijekova poput Crestora s trita u Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a donosi S a v e z n a uprava za hranu i lijekove (FDA), dravno tijelo zadueno za procjenu sigurnosti i djelotvornosti lijekova. F D A je d o b r o poznata diljem svijeta, a njezine o d l u k e mogu utjecati na odluke mnogih drugih drava. N o , jednako kao i lijenici, udruge pacijenata i profesionalne udruge, F D A se takoer djelomino oslanja na financijsku potporu farmaceutskih tvrtki ije proizvode procjenjuje. N o v sustav naplaivanja usluge korisnicima, u v e d e n d e v e d e s e t i h godina, znai da vie od p o l o v i c e rada na procjeni lijeka financira izravno farmaceutska industrija, a slino je u mnogim drugim dravama, ukljuujui Australiju, Veliku Britaniju i K a n a d u . 6 0 Zahtjev za povlaenjem Crestora s trita razmatrali su ljudi koji znaju da dio njihove plae - i plaa njihovih kolega - dolazi iz blagajne A s t r a Z e n e c e te drugih farmaceutskih divova. 35

o d r e e n e bolesti - te su nuspojave jo vanije. N o , unato t o m e to su lijekovi iz te kategorije najprodavaniji u povijesti, a ljudi ih mogu godinama uzimati, d u g o r o n e su nuspojave slabo p r o u e n e . N e d a v n i m razmatranjem svih klinikih istraivanja statina otkriveno je da je s a m o treina tih istraivanja iznjedrila i temeljita izvjea 0 nuspojavama. 5 5 "To je jednostavno skandalozno", kae inae blag Ebrahim, iznimno zabrinut zbog toliko velikog propusta u znanstvenim dokazima, "gotovo nevjerojatno". Postojea izvjea o nuspojavama otkrivaju najmanje dvije vrlo vane, iako iznimno rijetke nuspojave: teko stanje propadanja miia zvano rabdomioliza i oteenja jetre. M e u t i m , budui da milijuni ljudi diljem svijeta uzimaju statine, ak 1 rijetke nuspojave dosegnu p o v e e brojke. Izvjea o katkad smrtonosnom propadanju miia povezanim s Bayerovim slatinom B a y c o l o m , u sluaju uzimanja s drugim lijekom, 34

K a m p a n j u protiv Crestora v o d i o je dr. S i d n e y W o l f e , voditelj skupine za istraivanja na p o d r u j u zdravstva organizacije Public Citizen. W o l f e , gotovo d v a metra visok intelektualac i pijanist, koji svakoga jutra pjeaci do svog ureda u W a s h i n g t o n u , D C , j e d a n je od najupuenijih, najagresivnijih i najutjecajnijih b o r a c a za prava pacijenata na svijetu, lako je v e desetljeima u t o m poslu, i dalje ga uasavaju nezdravi sukobi interesa, globalni problem medicinskog establimenta, koji ak dopire do samih temelja nadzornih dravnih tijela kao to je F D A . W o l f e i njegovi kolege kao primjer sukoba interesa istaknuli su jednoga vieg dunosnika u drugoj dravnoj ustanovi, D r a v n o m institutu za zdravstvo ( N I H ) , kad su otkrili razmjere dvostruke uloge dr. Bryana Brewera kao dravnog dunosnika i plaenog promotora Crestora tvrtke A s t r a Z e n e c a . W o l f e se p i s m o m obratio direktoru N I H - a , postavio pitanja o B r e w e r o v i m v e z a m a s t o m t v r t k o m i n a p o m e n u o da te v e z e nisu o t k r i v e n e u njegovu u t j e c a j n o m novinskom lanku u kojemu je podrao Crestor. 6 1 Direktor N I H - a odgovorio mu je izrazivi aljenje zbog toga to financijske veze dr. Brewera s proizvoaem lijeka nisu otkrivene, ali je n a p o m e n u o da je viim dravnim istraivaima u slobodno vrijeme doputeno raditi za farmaceutske tvrtke. 6 2 Dr. B r e w e r je o d b i o poziv na razgovor o toj t e m i iako je u pismu direktoru N I H - a svoje javno izlaganje o Crestoru obranio kao "nepristrano". 6 3 O n n e d v o j b e n o nije jedini vii istraiva N I H a u tijesnoj vezi s f a r m a c e u t s k o m industrijom. N o v i n a r i i drugi istraivai u proteklih su nekoliko godina otkrili m n o g e s u k o b e interesa te naposljetku potaknuli Kongres na provoenje istraga. 64 U sklopu jednoga sasluanja u zgradi Kongresa u W a s h i n g t o n u , lanovi povjerenstva izrazili su razoaranje sluajem istraivaa iz N I H - a koji je od industrije primio 430 0 0 0 dolara, te drugoga istraivaa koji je imao dionice vrijedne gotovo dva milijuna dolara. 6 5 lako je N I H u poetku branio neke od tih veza, potkraj 2004. neoekivano je svim 36

znanstvenim lanovima zabranio sve financijske v e z e s privatnim tvrtkama.66

a k je i F D A , koju financira industrija, n e o e k i v a n o odluila temeljito istraiti sigurnost C r e s t o r a pa je u tu svrhu okupila povjerenstvo svojih savjetnika, vijee koje e vjerojatno obuhvaati lijenike u vrstim financijskim vezama s proizvoaima statina, to je sukob interesa svojstven mnogim savjetodavnim tijelima te nadzorne slube, kao i m n o g i m utjecajnim tijelima koja d o n o s e odluke na podruju zdravstvene skrbi.67

U paradoksalnom nastavku prijepora

o k o d r a v n i h smjernica o kolesterolu, d v a autora tih smjernica napustila su svoje poloaje i prela u farmaceutsku industriju, a jedan se od njih pridruio M e r c k u , tvrtki pokojnoga Henryja G a d s d e n a .68

Kakva god bila budunost Crestora i drugih statina te kakvi god bili izgledi za neovisniju regulativu lijekova i objektivnije smjernice, sve se vie sumnja u prodaju visokog kolesterola i vrijednost lijekova za njegovo sniavanje. tovie, od s a m o g p o e t k a kolesterolske manije osamdesetih godina, kritiari poput novinara i zdravstvenog istraivaa T h o m a s a M o o r e a razotkrivali su slabosti a r g u m e n a t a onih koji bi oito pozdravili d o d a v a n j e statina i u v o d u za p i e . 6 9 Istraivai poput Lise S c h w a r t z i Stevea W o l o s h i n a te njihovih kolega iz D a r t m o u t h a postali su svjetski poznati po promicanju upuenijeg i skeptinijeg pristupa rizicima i dobrobiti svih terapija te isticanju zabrinutosti da bi nas sve ire definicije bolesti mogle n e p o t r e b n o pretvoriti u pacijente. N a j v e a prepreka razboritijoj raspravi o kolesterolu, sranoj bolesti i drugim zdravstvenim problemima vjerojatno je povezanost velikog broja ljudi od kojih traimo savjete o takvim pitanjima - naih lijenika - s proizvoaima lijekova. Te v e z e katkad o b u h v a a j u nekoliko stotina tisua dolara godinje, a katkad tek nekoliko toplih utipaka.

37

2. poglavlje

Utipci za lijenikeDepresijaKad M i c h a e l O l d a n i i z a e iz svojega a u t o m o b i l a i p o e otvoriti prtljanik, iz njega se iri miris svjeeg p e c i v a . P o d i e kutiju besplatnih uzoraka lijekova i stavlja je na druge dvije kutije, ukraene naljepnicama s nazivom p o p u l a r n o g antidepresiva. K a o j e d a n od 80 0 0 0 trgovakih predstavnika farmaceutskih tvrtki u Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a , O l d a n i je jutro z a p o e o nosei neodoljive darove - tople utipke. 1 Obdaren kosom crnom poput ugljena i tajanstvenom

talijanskom naoitou, O l d a n i je s v a k o d n e v n o odlazio u p o h o d e na bojite lijenikih ordinacija, vitlajui farmaceutskim o r u j e m masovnog zavoenja: hranom, dodvoravanjem i prijateljskim stavom - te velikim koliinama besplatnih uzoraka. 2 Njegov osnovni cilj bilo je p o v e a v a n j e prodaje antidepresiva njegove tvrtke, ali je kljuna strategija u njegovu ostvarenju bila prodaja o d r e e n i h shvaanja depresije." O l d a n i i tisue njemu slinih v e gotovo dva desetljea usauju i utvruju uvjerenje da je depresija rasprostranjena psihika bolest najvjerojatnije prouzroena kemijskom n e r a v n o t e o m u mozgu, a najbolje ju je lijeiti suvremenom skupinom lijekova zvanih selektivni inhibitori p o n o v n e p o h r a n e serotonina ( S S R I ) , a m e u njima su

*

Napomena: lijekovi spomenuti u ovom poglavlju u nekim dravama imaju drugaije nazive. Primjerice, Paxil je u Australiji Aropax, a u Velikoj Britaniji prodaje se pod nazivom Seroxat. Zoloft je u Velikoj Britaniji Lustral.

39

Prozac, Paxil i Zoloft.' Njihov se rad poprilino isplatio: broj recepata za te tablete u nekim se zemljama tijekom devedesetih godina i vie nego utrostruio, pa su antidepresivi postali jedna od najprodavanijih kategorija lijekova, d o n o s e i svojim p r o i z v o a i m a prodaju koja premauje 20 milijuna dolara.4

mnogi lijenici tvrde da nisu p o d utjecajem.

10

Istraivanja navode na

zakljuak da su lijenici izloeni utjecaju predstavnika farmaceutskih tvrtki skloniji lijekovima n e g o t e r a p i j a m a koje ne o b u h v a a j u

lijekove, te da e propisati skupe lijekove u sluajevima kad su im na raspolaganju jednako djelotvorne, ali jeftinije inaice." Istraivai su ak pretpostavili mogunost povezanosti doze i reakcije: odnosno, to su lijenici e e u kontaktu s predstavnicima farmaceutskih tvrtki, to se vie priklanjaju "komercijalnim" porukama u odnosu na "znanstvena" stajalita o vrijednosti proizvoda.12

Trokovi za trgovake predstavnike i njihove besplatne uzorke najvea su stavka u iznosu od otprilike 25 milijardi dolara, koliko se u Sjedinjenim Amerikim Dravama godinje izdvaja za promidbu, te ine temelj globalne financijske mree farmaceutske industrije i medicinske profesije.5

O n o to z a p o i n j e utipcima za lijenike,

U sluaju novih antidepresiva, jaz izmeu komercijalnih poruka i znanstvenog vienja postao je zastraujue velik jer je dobrobit od tih lijekova m n o g o skromnija, a rizici m n o g o ozbiljniji no to promidba tvrdi v e deset godina.13

zavrava raskonim primanjima za idejne v o d e u luksuznim hotelima. I nikada se ne p r o d a j e s a m o lijek, v e i vrlo jasno d e f i n i r a n o vienje bolesti. Strunjaci za m e n t a l n e bolesti podsjeaju nas da je o d r e e n j e depresije kao posljedice pomanjkanja m o d a n e tvari serotonina tek j e d n o od mnogih znanstvenih stajalita - a uz to jo i pojednostavljeno te zastarjelo. 7 N o , tu teoriju na ivotu odrava opsena marketinka mainerija koja zapoinje jutarnjim posjetima trgovakih predstavnika farmaceutskih tvrtki. N a k o n velike p r o m j e n e stava i karijere, M i c h a e l O l d a n i d a n a s radi na doktoratu iz antropologije na P r i n c e t o n u , kojim pokuava shvatiti m e u o d n o s trgovakih predstavnika farmaceutskih tvrtki i lijenika. Prema njegovu miljenju, uz takvu konkurenciju uspijevaju s a m o p r e d s t a v n i c i koji su "vrsni u uspostavljanju p o v j e r e n j a , sklapanju saveza i postizanju vjernosti p o d u a v a n j e m i d a v a n j e m sebe"." Ljudska su bia prirodno sklona uzvratiti ljubaznost, a lijenici to najbolje mogu uiniti ispisivanjem recepata za p r o i z v o d e koje predstavnici zastupaju.'' Ti dvosmjerni odnosi za Oldanija postaju vrlo osobni, a "poslovne se transakcije nikada ne o b a v e . . . nitko ih ne vidi", lako su takvi prisni kontakti u velikoj mjeri skriveni od oiju javnosti, iznimno su unosni za o n e koji ih financiraju. Kontakti predstavnika f a r m a c e u t s k i h tvrtki i lijenika mogu dovesti do smanjenja objektivnosti u ispisivanju r e c e p a t a , iako 406

P r e m a zakljucima neovisne

analize klinikih istraivanja - koja su m a h o m financirali proizvoai - prednosti antidepresiva u odnosu na placebo pripravke u najboljem su sluaju skromne, ali njihove nuspojave o b u h v a a j u seksualne t e k o e , ozbiljne apstinencijske reakcije i z a m j e t n o p o v e a n j e suicidalnosti m e u mladima. 1 4 Pomalo je ironino da je marketing tih novih antidepresiva upravo nastojao izazvati strah od samoubojstva kao m o g u e posljedice proputanja lijeenja depresije u mladih osoba. 1 5 P r e m d a mnogi lijenici i istraivai vjeruju da ti lijekovi u nekim s l u a j e v i m a doista s p r e a v a j u s a m o u b o j s t v o , raspoloivi dokazi upuuju na zakljuak da u d j e c e i adolescenata poveavaju vjerojatnost suicidalnog razmiljanja i ponaanja.

D o k oblaci i magla ranoga svibanjskog jutra obavijaju krovove M a n h a t t a n a , tisue psihijatara d o l a z e u v e l e b a n kongresni centar kako bi se u sklopu godinjeg kongresa A m e r i k e psihijatrijske udruge (APA) upoznali s najnovijim znanstvenim spoznajama. P u t e m nisu mogli ne uoiti goleme reklame koje najavljuju taj dogaaj, a na njima i naziv jednoga od najvanijih sponzora kongresa, Pfizera, koji proizvodi Zoloft, najprodavaniji antidepresiv na svijetu. U kongresnom 41

centru nalik na katedralu najprije dolaze na prvu postaju za brojne posjetitelje - u izlobenu d v o r a n u koja nudi nestvarno putovanje u zamreni svijet psihijatrije financirane iz blagajni farmaceutskih tvrtki. Prvi tand u dvorani je Pfizerov. lako je rano nedjeljno jutro, a petodnevna je konferencija tek otvorena, stotine lijenika v e stoje oko tandova poput oduevljene d j e c e u luna - parku, ispunjavaju o b r a s c e i prijavljuju se za n a g r a d n u igru u nadi da e osvojiti pokoju sitnicu. N a j e d n o m s e t a n d u kao nagrada nudi o b i a n laserski pokaziva, ali je uzbuenje ipak veliko. Cirkuska predstava je z a p o e l a , a gomilu o b r a u j e d e s e t a k ljubaznih i s p o s o b n i h prodavaa, fino odjeveni kolovoe. " V e o m a mi je drago da sam vas upoznao", ljubazno kae jedan od njih; Prisan o d n o s psihijatrije s farmaceutskom industrijom doao je na zao glas. Kad je nekadanja urednica asopisa New England Journal of Medicine objavila svoj glasoviti uvodnik s naslovom " J e li medicina na prodaju?" upravo je tu skupinu specijalista odabrala za ilustraciju svoje tvrdnje.17

U sklopu toga njujorkog kongresa psihijatri su novosti s podruja bipolarnog p o r e m e a j a doznali za d o r u k o m koji im je u hotelu Marriott M a r q u i s organizirala tvrtka Lilly, proizvoa Prozaca.21

Za

rukom u G r a n d Hyattu, pod pokroviteljskom tvrtke G S K , proizvoaa Paxila, delegati su stjecali saznanja o poslijeporoajnoj depresiji.22

U

sklopu v e e r n j e g skupa u velikoj plesnoj dvorani hotela Roosevelt, zahvaljujui Pfizeru, savjesni su lijenici sluali o rasprostranjenom anksioznom poremeaju. znanosti.24 23

Dobrodoli u suvremeni svijet medicinske

N e k i psihijatri nisu ostali u kolu brze i n e p o t e n e z a r a d e . Dr. Loren M o s h e r , psihijatar s harvardskom d i p l o m o m , prije nekoliko je godina "uznemirio d u h o v e " kad je s g a e n j e m napustio svoju strukovnu udrugu. N a k o n gotovo tri desetljea lanstva u Amerikoj psihijatrijskoj udruzi, M o s h e r je izjavio da se psihijatrija, po njegovu miljenju, "gotovo potpuno prodala farmaceutskim tvrtkama" te da on ne eli biti "pijun farmaceutske tvrtke". 2 5 D o d a o je da Amerika psihijatrijska udruga i druge sline skupine diljem svijeta n a n o s e ozbiljnu tetu zdravstvenoj skrbi te ih potaknuo da "ozbiljno pristupe novcu, politici i znanosti. Nazovite stvari pravim i m e n o m . . . odnosno, budite poteni." L o r e n a M o s h e r a nije razljutila ta sablanjiva veza s a m a po sebi, v e njezin poguban utjecaj na psihijatrijsku praksu. Zgrozilo ga je suavanje arita na terapije lijekovima, z b o g ega psihijatri gube sposobnost "razumijevanja cijelosti ljudskoga bia u njegovu socijalnom kontekstu". B u d u i da je u psihijatriji nalazio m n o g o plemenitiji cilj, koji se ne svodi samo na tehniku ulogu usklaivanja pacijentovih neurotransmitera (ukljuujui serotonin), rekao je da vie ne moe gledati kako njegova profesija o d o b r a v a "rasprostranjenu uporabu i zlouporabu toksinih kemijskih tvari". M o s h e r o v istup nipoto nije jedina kritika tih tijesnih veza s industrijom i uske usredotoenosti na kemijske uzroke i kemijska rjeenja. Dr. D a v i d Healy, psihijatar sa Sveuilita W a l e s , strunjak 43

Napisala je kako je osoblje asopisa nailo na velike

p o t e k o e traei iskusnog i n e o v i s n o g psihijatra koji bi napisao osvrt na antidepresive jer tek "nekoliko njih" u cijelim Sjedinjenim Amerikim Dravama nije bilo financijski povezano s proizvoaima lijekova. Godinji psihijatrijski kongresi p o d pokroviteljstvom industrije takoer su postali legendarni. 1 8 Farmaceutske su tvrtke 2004. godine platile oko 2000 dolara za svaki kvadrat prostora u golemoj izlobenoj dvorani.l - a moda jo i mnogo manji. 1 '" Na osnovu znanstvene % literature vidljivo je da neki v o d e i psihijatri smatraju da od socijalne fobije zapravo pati manje o d 1 % stanovnitva. 3 7 Na pitanje o prodaji poremeaja socijalne anksioznosti, N a r r o w j e o d g o v o r i o d a su, prema njegovu miljenju, n e k e televizijske reklame za Paxil tono opisale jak strah ljudi paraliziranih u socijalnim situacijama, ali je izrazio zabrinutost z b o g agresivne marketinke k a m p a n j e koja bi mogla o b i n u stidljivost pretvoriti u m e n t a l n u bolest. R e k a o j e kako iznoenje o m j e r a p o p u t " j e d a n o d o s a m " ima nepovoljan uinak jer " n e r e a l n e brojke zapravo trivijaliziraju poremeaj"." 1 Od tada tvrtka u promidbi koristi nie procjene, pa neke reklame govore da poremeaj pogaa vie od 10 milijuna ljudi, umjesto 30 ili vie milijuna, koliko bi podrazumijevao omjer "jedan od osam". Kampanja kojom je tvrtka G S K promicala p o r e m e a j socijalne anksioznosti, d o i m a se kao j e d a n od onih sluajeva u kojima se ljudima pogoenim blagom boleu, ili posve zdravim ljudima, govori da moda boluju od ozbiljnog psihikog poremeaja. Kao u sluaju pokuaja predoavanja menopauze kao stanja pomanjkanja hormona 141

koje iziskuje lijeenje, trgovaka se strategija i u o v o m sluaju zasnivala na proraunatoj suradnji sa slavnim osobama, odnosno s amerikim ragbijakim f e n o m e n o m , Rickyjem VVilliamsom. U n a t o uspjesima na igralitu, W i l l i a m s je n a v o d n o vrlo stidljiv. K a o i D e b o r a h Olguin iz naselja stambenih prikolica u Kaliforniji, svoje mentalne bolesti postao je svjestan tek kad je vidio televizijsku reklamu.39

Nipoto ne elimo omalovaiti istinsku patnju onih koji ekstremno strahuju od javnog nastupa i drugih socijalnih situacija. tovie, cilj nam je razotkriti kako promidba lijekova, preruena u edukaciju ili podizanje svijesti, nastoji temeljito izmijeniti nae vienje izljeivih bolesti te istodobno usmjeriti ljude prema najnovijem lijeku. D a n nakon W i l l i a m s o v o g televizijskog intervjua na N B C - u , ista je mrea emitirala prilog najavljen kao niz savjeta za stidljive ljude. Strunjak je velikom gledateljstvu rekao da "terapija lijekovima moe pomoi u sluaju poremeaja socijalne anksioznosti ili ak straha od javnih nastupa", lako je glasnogovornik tvrtke G S K rekao da ragbijaka zvijezda "nije angairana za p r o d a j u njihova proizvoda", porast prodaje Paxila vjerojatno nije bio p o s v e n e o e k i v a n a posljedica Williamsovih medijskih nastupa i daljnjeg medijskog zanimanja koje je izazvao. 4 3 lako nije bio angairan s ciljem prodaje toga proizvoda, zanimljivo je da je s a m o godinu dana kasnije, u tvrtkinom priopenju za javnost o novoj formulaciji Paxila, rjeito pohvalio lijek. " B u d u i da sam patio od poremeaja socijalne anksioznosti, v e o m a sam sretan jer su d a n a s na raspolaganju n o v e mogunosti lijeenja, primjerice lijeenje Paxilom C R , kako bi se pomoglo ljudima s tim stanjem." 4 4 D o k je zvijezda Ricky W i l l i a m s sretan z b o g svojega Paxila, a vjerojatno i zbog suradnje s tvrtkom G S K , tisue drugih ljudi, poput D e b o r a h O l g u i n , p o k r e u sudske postupke protiv tvrtke tvrdei da ih se nije upozorilo na mogunost ovisnosti o lijeku i na potekoe pri odvikavanju. Visoka, preplanula i uporna Karen Barth M e n z i e s iz losangeleske odvjetnike tvrtke B a u m H e d l u n d glavna je odvjetnica za koordinaciju tih sudskih postupaka. " D o sada nam se zbog istog razloga obratilo 10 0 0 0 osoba", rekla je. " P o e o sam uzimati lijek, nisam imao pojma da izaziva ovisnost i sada sam ovisan o njemu." , r ' lako tvrtka G S K priznaje da neki ljudi nailaze na tekoe ako naglo prestanu uzimati lijek, o p o v r g a v a da Paxil izaziva ovisnost. Tu optubu odluno o d b a c u j e . Ali problem odvikavanja nije jedini koji optereuje Paxil i tvrtku G S K . 143

U ljeto 2002. godine uz veliki je publicitet otkriveno da Williams, igra M i a m i Doplhinsa, boluje od poremeaja socijalne anksioznosti. l a n c i o t o m e objavljeni su u New York Timesu i u Los Angeles Timesu, a prilog o t o m e objavljen je u emisiji Oprah show, j e d n o m od najtraenijih medijskih prostora. Ta je sportska zvijezda na dravnoj televizijskoj mrei N B C izjavila: " O d u v i j e k sam bio stidljiv." N e k i su mediji otkrili, a drugi su propustili spomenuti da je tvrtka G S K u to vrijeme plaala W i l l i a m s a za p o m o u podizanju svijesti javnosti 0 p o r e m e a j u socijalne anksioznosti. 4 0 Takoer je i uzimao Paxil. N j e g o v i medijski nastupi nisu bili p l o d inteligentnog novinarstva, v e j e d n o s t a v n o posljednji val tada v e trogodinje p r o m i d b e n e k a m p a n j e s ciljem p r o m j e n e shvaanja toga stanja. Paxil je iste godine takoer postao velika zvijezda, nakratko nadmaio Prozac i Zoloft te postao najprodavaniji antidepresiv na svijetu." Na pitanje jesu li W i l l i a m s o v e izjave o vlastitoj stidljivosli bile d i o proraunatog pokuaja medikalizacije stidljivosti, glasnogovornik tvrtke G S K je rekao: "To je vana primjedba, ali mislim da nije bilo tako." D o d a o je da se stidljivost znatno razlikuje od p o r e m e a j a socijalne anksioznosti, koji je opisao kao nedovoljno dijagnosticirano 1 n e d o v o l j n o lijeeno stanje. "Vrlo s m o zadovoljni s u r a d n j o m s R i c k y j e m . N j e g o v a je poruka vana, a njegova pria nadahnjuje ljude sa simptomima p o r e m e a j a socijalne anksioznosti da zatrae terapiju." 4 2 B u d u i da simptomi obuhvaaju znojenje, rumenilo lica ili ubrzano kucanje srca, nedvojbeno je da e mnogo ljudi "zatraiti terapiju" - to je u o v o m sluaju uglaeni e u f e m i z a m za kupnju Paxila. 142

J e d a n od najvanijih strunih savjetnika te losangeleske odvjetnike tvrtke je ugledni psihijatar profesor D a v i d Healy sa Sveuilita W a l e s , lako antidepresive, ukljuujui Paxil, smatra korisnima, H e a l y tvrdi da se preveliki dio uobiajenog ivota pretvara u medicinsku b o l e s t - t e da je promidba poremeaja socijalne anksioznosti klasian primjer toga problema. "Mijenjamo sam doivljaj ljudskog ivota", rekao je.46

pripravak. " K a d su vlasti proirile istragu te razmotrile jo nekoliko slinih antidepresiva, opazile su sline opasnosti. Uz r a z m a t r a n j e n u s p o j a v a , o d l u i l o se istraiti i navodnu

4

dobrobit antidepresiva. Kad su pregledali sva industrijski financirana istraivanja p r o v e d e n a na d j e c i s d e p r e s i j o m , zaprepastio ih je podatak prema kojem je djelotvornost antidepresiva neznatno vea od djelotvornosti placebo pripravaka. '' N o , propisivanje antidepresiva mladima nezaustavljivo je raslo.50 4

"Ako imate vrlo ozbiljan p r o b l e m , a ja v a m propiem lijek poput Paxila, moda u v a m spasiti ivot, brak ili karijeru. Ali, ako nemate takav problem, v e vrlo blag problem, izloit u vas v e e m riziku ako vas pretvorim u psihijatrijskog pacijenta i propiem v a m lijek, nego da sam izostavio lijeenje."47

S a m o u Sjedinjenim A m e r i k i m51

D r a v a m a , o s o b a m a m l a d i m o d o s a m n a e s t godina, godinje s e ispisivalo 5 milijuna recepata za Zoloft i Paxil. Uz rasplamsavanje

skandala i tvrdnji o t e m e l j n o j manjkavosti zakonskih propisa o lijekovima, vlasti su n a p o k o n reagirale. Izuzevi Prozac, britanske su se vlasti 2 0 0 3 . g o d i n e izjasnile protiv propisivanja tih lijekova djeci. U aru predsjednike kampanje 2004. godine u Sjedinjenim Amerikim Dravama F D A je napokon donijela propis o o b v e z n o m upozorenju u " c r n o m okviru" na deklaracijama svih antidepresiva, ukljuujui Prozac. Taj e potez vjerojatno smanjiti stopu propisivanja antidepresiva u Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama i u svijetu. Elliot Spitzer, glavni odvjetnik drave N e w York, sredinom 2004. godine sam je p o k r e n u o sudski postupak protiv tvrtke G S K , javno je optuujui za prevaru. Izjavio je da je tvrtka zatakala podatke o nuspojavama Paxila i o nedostatku dokaza o njegovoj dobrobiti za djecu u depresiji, pa je stoga o b m a n u l a i lijenike i javnost. 5 2 Tvrtka G S K taj je sluaj rijeila n a g o d b o m u roku od tri mjeseca, lako je o p t u b e odbacila kao n e o s n o v a n e , pristala je platiti 2,5 milijuna dolara kako bi izbjegla trokove dugotrajnog sudskog postupka s dravom N e w York. 5 3 P r e m a sudskim spisima, tvrtka je izjavila da Paxil nije bio slubeno o d o b r e n za propisivanje djeci (lijenici su ga propisivali neovisno o indikacijama), pa im je stoga bilo z a k o n o m z a b r a n j e n o objaviti sve rezultate klinikih ispitivanja. 5 4 Pa ipak, prema novinskim izvjeima, u internom dopisu koji je tvrtka G S K 2 0 0 3 . g o d i n e poslala svojim predstavnicima, izriito im se nalae 145

H e a l y j a je u p r o t e k l o m d e s e t l j e u sve vie ljutio raskorak izmeu promidbe antidepresiva i znanstvene stvarnosti - osobito u sluaju suicidalnog ponaanja. R a d e i na pravnim p r e d m e t i m a , H e a l y je d o b i o p o s e b a n pristup arhivi tvrtke G S K , u kojoj j e , kako tvrdi, pronaao dokaze za probleme odvikavanja od Paxila. Nadalje kae da su ispitivanja Paxila u lijeenju djeje depresije otkrila da je taj lijek izazvao blago p o v e a n j e rizika od suicidalnog razmiljanja i p o n a a n j a . H e a l y j e v a su otkria izazvala globalnu zabrinutost te pojaala nastojanja potroakih i medijskih aktivista, koja su naposljetku prisilila zdravstvene vlasti u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a i drugdje na pokretanje istrage o sigurnosti cijeloga niza novih antidepresiva. N a k o n p o d r o b n o g ispitivanja Paxila na djeci i adolescentima s depresijom, koja je provela tvrtka G S K , nadzorna tijela u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama napokon su otkrila da je potencijalno v a n o ponaanje u tim istraivanjima pogreno definirano kao "emocionalna labilnost". Prisiljena p o n o v n o razmotriti rezultate vlastitih istraivanja, tvrtka G S K izvijestila je da je u d j e c e koja su uzimala Paxil doista zabiljeena v e a incidencija suicidalnog razmiljanja i pokuaja, nego u skupini djece koja su uzimala placebo 144

da s lijenicima, koji propisuju lijekove, ne raspravljaju o moguoj povezanosti sa suicidalnim ponaanjem.55

Kao to smo se uvjerili u sluaju depresije, dio kampanje "podizanja svijesti" o poremeaju socijalne anksioznosti bio je usmjeren ogranienom prikazivanju toga stanja kao posljedice "kemijske neravnotee" u mozgu, koju je mogue ispraviti kemijskim rjeenjima poput Paxila.58

Otprilike u vrijeme kad je njujorki glavni odvjetnik iznio optube tvrtka G S K najavila je sastavljanje novoga registra svojih istraivanja, kako bi javnosti omoguila bolji uvid u rezultate istraivanja, bez obzira na to jesu li povoljni ili nisu. Registar tvrtke G S K dio je svjetskog nastojanja sastavljanja globalnog registra svih istraivanja - inicijativa koju reformatori zagovaraju v e desetljeima i koja bi u industrijski financiranu medicinsku znanost mogla uvesti d o b r a n o zakanjelu transparentnost.56

Tvrdnja tvrtke p r e m a kojoj j e d n a od o s a m o s o b a ima psihiki p o r e m e a j koji "moe biti p o v e z a n s kemijskom neravnoteom", jednako je apsurdna koliko i pogrena. Razboritija javna rasprava o uzrocima socijalne n e l a g o d e , k o j o m bi se, umjesto poticanja prodaje, doista nastojalo educirati ljude, primijenila bi posve drugaiji pristup. U novijem priruniku o socijalnoj anksioznosti pie da

lako se neki p r o m a t r a i nadaju da ti p o m a c i

nagovijetaju novo d o b a otvorenosti i pouzdanosti farmaceutske industrije, takve su pretpostavke preuranjene. Sastavljanje j a v n o g registra istraivanja oteat e prikrivanje rezultata istraivanja nepovoljnih za tvrtke ili istraivae, ali nee utjecati na promidbene kampanje s ciljem promjene naega vienja medicinskih stanja. Tvrtka C o h n & W o l f e , podrunica goleme W P P grupe, spretno je provela kampanju tvrtke G S K s ciljem promicanja p o r e m e a j a socijalne anksioznosti, poluila milijardu medijskih napisa, znatno poveala prodaju Paxila i za svoj trud dobila nagradu svoje struke. A k o se zakonski uvjeti ne p r o m i j e n e , marketinki e svijet biti o h r a b r e n tim uspjenim p r i m j e r o m , tvrtka C o h n & W o l f e e ga ponoviti, a vrlo vjerojatno i njezini konkurenti, koji e sudjelovati u stvaranju stanja kakva V i n c e Parry jo nije ni zamislio, j e d a n od konkurenata, tvrtka M a n n i n g Selvage a n d L e e ( M S & L ) sa sjeditem na M a n h a t t a n u , u oglasu n e d a v n o u p u e n o m direktorima farmaceutskih tvrtki kae:

plodonosnija analiza njezinih uzroka " n e e z a p o e t i s razlozima stiljivosti ili anksioznosti pojedinaca, v e s razmatranjem kulturalnih utjecaja na obrasce drutvene interakcije". 5 9 Urednici knjige, kojom su obuhvaeni radovi raznih istraivaa sa svih strana svijeta, tvrde kako je prvi korak prema razumijevanju pitanje: "Kakvo je to drutvo koje u svojim lanovima stvara rasprostranjenu socijalnu nelagodu?" Prema miljenju urednika, to pitanje potie razmatranje i istraivanje kulturalnih pojava kao to su n a d m e t a n j e , definicija uspjeha i promjenjivi o b r a s c i naih o d n o s a - a ne istraivanje kemijske neravnotee u mozgu. Tvrdnja da je "uzrok" toga stanja u p o j e d i n c u s a m o m i da je proizaao iz biolokih ili psiholokih razloga, sve nas n e d v o j b e n o odvraa od ireg razumijevanja sloenog izvora socijalne anksioznosti - bez obzira na to h o e m o li je definirati kao mentalni poremeaj, lako to stanje nije jedini takav sluaj, o n o slui kao uvjerljiv primjer m n o g o ireg p r o b l e m a . P o r u k e farmaceutske p r o m i d b e nastoje odrati usredotoenost javnosti na uskom rasponu kemijskih rjeenja

"U tvrtki M S & L imamo nov i vii cilj. Ne mijenjamo samo shvaanja, jer shvaanja mogu biti prolazna. Mi doista, u svakom smislu, mijenjamo svjetonazor."57

zdravstvenih problema. N o , podravaju i usredotoenost na uzak raspon uzroka. S v e je vie znanstvenih d o k a z a koji potvruju da na zdravlje pojedinaca i stanovnitva utjee mnogo vie imbenika, a ne samo

146

147

razina serotonina i koliina konzumiranih lijekova.

00

imbenici kao

to su obrazovanje, okruje, gospodarstvo i neravnopravnost imaju jak utjecaj na zdravlje. Z b o g usmjeravanja pozornosti javnosti i donositelja odluka u vladi prema toliko usko definiranim kemijskim uzrocima i farmaceutskim rjeenjima mogli bismo, k a o zajednica, previdjeti m n o g o sigurnije, jeftinije i djelotvornije naine olakavanja tereta istinske bolesti te lijeenja i usreivanja veega broja ljudi. J e d a n od najboljih primjera takvoga ograniavanja j a v n e rasprave vjerojatno je trenutana opsjednutost mjerenjem gustoe kostiju s ciljem spreavanja prijeloma.

8. poglavlje

Ispitivanje tritaOsteoporozaBilo je v e d r o zimsko jutro u E d m o n t o n u , glavnom gradu kanadske provincije Alberte. Tlo je bilo prekriveno novim slojem snijega koji je napadao preko noi. Jo nije bilo tragova ptijih noica na vrhovima zapuha pa se svijet d o i m a o vrlo glatkim, lijepim i j e d n o s t a v n i m . B a r e m j e tako mislila W e n d y A r m s t r o n g , nekadanja medicinska sestra koja je postala b o r a c za prava pacijenata, dok je, gledajui kroz kuhinjski prozor, podizala telefonsku slualicu. Na telefonskoj sekretarici U d r u g e potroaa Alberte tijekom noi ostavljena je samo jedna poruka. e n a iz Edmontona zabrinutim je glasom upitala: " t o se, dovraga, d o g a a ? " Govorila je o n e e m u to je ula na radiju. Z v u a l o je kao reklama, ali nije bila sigurna. Popularni spiker sportskog programa lokalne radiopostaje zastraivao je svoje sluatelje kao da najavljuje hokejaku utakmicu. "ujte, jeste li zabrinuti z b o g strane bolesti n a z v a n e 'osteoporoza', koja hara zemljom? A k o jeste, danas poite u Saint Mike's i izmjerite gustou svojih kostiju. Alberta Health e ak platiti pretragu." 1 To zastraivanje od strane lokalnog sportskog novinara bilo je tek poetak globalne desetogodinje kampanje kojom se e n e nastojalo potaknuti na mjerenje gustoe kostiju. Kampanju su revno podupirale farmaceutske tvrtke, koje zarauju prodajui lijekove za osteoporozu, i specijalisti radiolozi, koji zarauju obavljajui pretrage. Primjenjujui m n o g e sofisticirane p r o m i d b e n e tehnike, taj je neslubeni savez pokuao cijeli narataj zdravih ena uvjeriti da u svakom trenutku

148

149

m o g u doivjeti prijelom i da su im ivoti u opasnosti jer na njih neprestano vreba "tihi kradljivac" - osteoporoza. Promidbene kampanje u pravilu p r o p u t a j u napomenuti

B u d u i da se osteoporoza ne oituje simptomima, farmaceutske su se tvrtke morale doista potruditi kako bi uvjerile e n e u ozbiljno shvaanje stanja. U t o m je nastojanju bilo presudno izazvati strah koji e ljude potaknuti da se podvrgnu pretragama i p o t o m z a p o n u s terapijom. V a n u ulogu u industrijskim k a m p a n j a m a odigrali su marketinki strunjaci poput Kym W h i t e . S a m o p o u z d a n a Kym W h i t e , strunjakinja za o d n o s e s javnou zaposlena u newyorskom uredu tvrtke O g i l v y P u b l i c Relations, gotovo d v a d e s e t godina p o m a e najveim svjetskim zdravstvenim, farmaceutskim i biotehnolokim tvrtkama u promidbi, ukljuujui uspjeno p r o v o e n j e kampanja "podizanja svijesti o bolestima". K y m W h i t e prisjea se prvoga istraivanja trita v e z a n o g za osteoporozu, koje je otkrilo velik problem za farmaceutsku industriju: prosjean ovjek nije bio osobito zabrinut zbog osteoporoze. tovie, p o e t k o m d e v e d e s e t i h malo j e ljudi u o p e u l o z a osteoporozu, a o n i koji su uli za nju, m a h o m su je o d b a c i v a l i k a o neto to pogaa pogrbljene starice. M a r k e t i n k i je svijet zakljuio da je osteoporozu potrebno vratiti u ivot. W h i t e o v a objanjava: " S v e su tvrtke, zainteresirane za osteoporozu, trebale uvjeriti e n e koje se pribliavaju pedesetoj, da je osteoporoza p r o b l e m o kojemu valja razmiljati u tim godinama, jer u pedesetim i ezdesetim godinama moraju poduzeti neto kako ne bi zavrile poput o n e starice koju su vidjele na ulici." 5 J e d n a od tvrtki zainteresiranih za osteoporozu bila je tvrtka M e r c k , koja je 1995. godine na trite uvela lijek z v a n Fosamax, prvu "zvijezdu" novoga narataja lijekova protiv osteoporoze. I prije no to je lijek stigao na ameriko trite, tvrtka M e r c k financirala je distribuciju aparata za mjerenje gustoe kostiju kako bi ene dobile dijagnozu za koju e im biti propisan lijek tvrtke M e r c k - a ta je briljantna strategija tvrtki donijela pohvale za poslovnu pronicljivost.'' J e d a n j e analitiar primijetio: " t o vie lijenika ima mogunost 151

injenicu da je vrijednost mjerenja gustoe kostiju vrlo prijeporna, da je dobrobit od lijekova esto vrlo skromna, a nuspojave ozbiljne, te da jo nije izvjesno je li to u o p e bolest. Smanjenje gustoe kostiju s g o d i n a m a se d o g a a m n o g i m ljudima - posrijedi je prirodan, n o r m a l a n proces, osim u vrlo rijetkim sluajevima. O s o b i t o niska gustoa kostiju doista p o v e a v a vjerojatnost prijeloma, ali je samo j e d a n u nizu imbenika - p o p u t skliskih prostirki u v a e m d o m u ili moda p o t r e b e za boljim n a o a l a m a . Kad je skupina neovisnih kanadskih istraivaa i lijenika na Sveuilitu Britanske Kolumbije prije nekoliko godina razmotrila sve znanstvene podatke o

osteoporozi, zakljuila je da je rasprostranjena