PROCJENA UGROŽENOSTI

ELKRON d.o.o. Broj:

Giardini 2, 52100 Pula; tel:052/222-211 Stranica:1/58

Procjena ugroţenosti: Općina Kriţ

NACRT

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I

OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA ZA PODRUČJE

OPĆINE KRIŽ

ELKRON d.o.o. Broj:



Sadrţaj

1. VRSTE, INTEZITET I UĈINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA

KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

1.1. PRIRODNE OPASNOSTI I PRIJETNJE 1.1.1. Poplave 4

1.1.2. Potresi 5

1.1.3. Ostali prirodni uzroci:

1.1.3.1. Suše 10

1.1.3.2. Olujno i orkansko nevrijeme 11

1.1.3.3. Klizišta 11

1.1.3.4.Tuĉa 12

1.1.3.5. Snjeţne oborine 13

1.1.3.6. Poledica 14

1.2 TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 1.2.1. Tehniĉko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama

u gospodarskim objektima 15

1.2.2. Tehniĉko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom,

Ţeljezniĉkom, cjevovodi) 18

1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana 21

1.2.4. Planirano provoĊenje obveza iz drţavnih planova i programa za podruĉje Općine 21

1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti 22

2 POSLJEDICE PO KRITIĈNU INFRASTRUKTURU 2.1. Proizvodnja i distribucija elektriĉne energije 24

2.2. Opskrba vodom 25

2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) 26

2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanja, prijevoza,

skupljanja i drugih radnji s opasnim tvarima iz Priloga II Seveso Direktive EU 27

2.5. Javno zdravstvo 28

2.6. Energetika (prirodni plin, nafta) 28

2.7. Telekomunikacije 28

2.8. Promet 29

2.9. Financijske usluge 30

2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 30

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.1. Pravne osobe koje se ZiS bave u okviru redovne djelatnosti 31

3.2. Gotove snage koje se ZiS bave u okviru redovne djelatnosti 32

3.3. Snage civilne zaštite 34

3.4. Pravne osobe koje se mogu ukljuĉiti u sustav ZiS 34

3.5. Udruge graĊana 34

3.6. Fiziĉke osobe sa materijalnim sredstvima 34

3.7. Potrebne snage za ZiS ovisno o katastrofi i velikoj nesreći 35

4 ZAKLJUĈNE OCJENE

4.1. Zaštita i spašavanje od poplava 38

4.2. Zaštita i spašavanje od potresa 38

4.3. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka 38

ELKRON d.o.o. Broj:



4.4. Zaštita od tehniĉko-tehnoloških nesreća s opasnim tvarima

u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu 39

4.5. Zaštita i spašavanje od nuklearnih i radioloških nesreća Općine Kriţ od NE Krško 40

4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima

otpada te asanacija 40

4.6. Kritiĉna infrastruktura 40

4.7.Snage za zaštitu i spašavanje 41

5. ZEMLJOVIDI

5.1. Korištenje i namjena prostora 1:25000

5.2. Prometna mreţa 1:25000

5.3.Elektroenergetska mreţa 1:25000

5.4. Telekomunikacijska mreţa 1:25000

5.5. Eksploatacija i korištenje nafte i plina 1:25000

5.6. Vodovodna mreţa 1:25000

5.7. Sustav odvodnje i proĉišćavanja voda 1:25000

5.8. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite prostora 1:25000

6. POLOŢAJ I KARAKTERISTIKE PODRUĈJA OPĆINE KRIŢ

6.1 Podruĉje odgovornosti 43

6.1.1 Ukupna površina podruĉja i broj gradova i naselja 43

6.1.2.Rijeke 43

6.1.3.Ostale geografsko-klimatske karakteristike: reljef, hidrološke karakteristike,

geološke, pedološke, meteorološke 43

6.1.4. Tehnološke karakteristike postrojenja 45

6.2. Stanovništvo 48

6.2.1.Odnos broja zaposlenih, nezaposlenih, umirovljenika 48

6.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika 48

6.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih

za evakuaciju 49

6.2.4. Gustoća naseljenosti po jedinici površine 50

6.3. Materijalna i kulturna dobra, te okoliš 6.3.1. Kulturna dobra 50

6.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, šumske površine 51

6.3.3. Vodoopskrbni objekti 51

6.3.4. Zone poljoprivredne proizvodnje 52

6.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata 52

6.3.6. Stambeni, poslovni i drugi objekti u kojima se moţe okupiti veći broj ljudi 53

6.3.7. Razmještaj i posebnosti ind. zona i objekata s obzirom na naselja 53

6.3.8. Skloništa i drugi objekti za sklanjanje 54

6.3.9. Zdravstvene ustanove 54

6.4. Prometno - tehnološka infrastruktura 54

6.4.1. Prometnice-cestovne, ţeljezniĉke 55

6.4.2. Mostovi, vijadukti, tuneli 56

6.4.3. Energetski sustavi, dalekovodi i trafostanice 56

6.4.4. Telekomunikacijski sustav 57

6.4.5. Hidrotehniĉki sustav 58

6.4.6. Plinovod, naftovod 58

PRILOG: Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog ureĊenja

ELKRON d.o.o. Broj:



1. VRSTE, INTEZITET I UĈINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA

KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

1.1. PRIRODNE OPASNOSTI I PRIJETNJE

1.1.1. Poplave

Na podruĉju Općine Kriţ kao dio sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja nalaze se

retencijski prostori za redukciju poplavnih valova , retencije “Ţutica“ i "Jantak".

Na podruĉju Općine Kriţ nije bilo poplava većih razmjera osim bujiĉnih voda koje

manjim dijelom mogu ugroziti prometnice te stambene i gospodarske objekte – plavljenje

podrumskih prostorija objekata.

Prema iskustvu najkritiĉniji mjeseci u godini su oţujak-travanj u vrijeme proljetnih kiša i

topljenja snijega te rujan-listopad kada su ĉeste i obilnije kiše. Koliĉina godišnjih oborina je cca

920 mm/m², maksimum u proljeće i jesen.

Problemi nastaju uslijed ekstermnih oborinskih voda u, te je tako u rujnu 2010. u naseljima

Šušnjari, Okešinec i Novoselec bilo poplavljeno poljoprivredno podruĉje i pojedini podrumski

dijelovi objekata koji su sanirani hitnom intervencijom. Na tom podruĉju procjenjuje se ugroza

od 50 stanovnika i plavljenje cca 50 ha poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Opasnost postoji i za naselja Velika Hrastilnica, Mala Hrastilnica i Johovac kada uslijed

ekstremnih oborina je ugroţena retencija Ţutica kao u jesen 2010. godine. Dolazi do

razlijevanja gdje nema nasipa u livade u duţini cca 400 m prije ţeljezniĉke pruge a djelomiĉno

plavi i parcela s juţne strane autoceste prema naselju Velika Hrastilnica. Procjenjuje se ugroza

za 10 domaćinstava ili cca 30 osoba a najveća ugroza postoji za divljaĉ koja se zatekne na tom

poplavnom podruĉju.

Na podruĉju Općine nije bilo proglašenja elementarne nepogode od poplava ni

angaţiranja ljudi i materijalnih dobara na obrani od poplava, osim redovnih aktivnosti

organizacija za izgradnju i odrţavanje vodopravnih objekata.

Plavljenjem podruĉja ne bi bilo prekida uobiĉajenog naĉina ţivota na duţe vrijeme kao

ni većih gubitaka osnovnih sredstava za ţivot i gubitaka zaposlenja.

ELKRON d.o.o. Broj:



1.1.2. Potresi

Podruĉje Općine spada u seizmiĉki aktivna podruĉja sa pojavom velikog broja relativno

slabijih potresa u duţim vremenskim razdobljima. Podruĉje Općine Kriţ spada u podruĉje

intenziteta potresa VIIº MCS ljestvice sa odstupanjima -VII i +VII.

Slika 1. Podruĉje s s maksimalnim intenzitetom oĉekivanih potresa MSK-64 i vjerojatnost

pojave 63% za povratni period od 500 godina. (Izvor DUZS)

Tablica 1.Ljestvica MSK - 78 (s dopunama i izmjenama iz 1980.)

U predmetnoj ljestvici radi lakšeg razumijevanja ukomponirane su još 4 veliĉine, i to: 1. koja odreĊuje kategoriju

graĊevina obzirom na naĉin izgradnje i vrstu uporabljenog materija, bez neophodnih antiseizmiĉkih mjera (A., B. i

C.), 2. koja odreĊuje koliĉinske karakteristike (u %), 3. koja odreĊuje klasifikaciju oštećenja od 1-5 stupnja (od

lagana oštećenja - do potpuna rušenja) i 4. koja odreĊuje grupna obiljeţja (ljude i okoliš, graĊevine i prirodne

pojave.

Stupanj

intenziteta

potresa

UĈINCI I EFEKTI POTRESA

I. NEZAMJETAN POTRES

II. JEDVA ZAMJETLJIV POTRES

III. SLAB POTRES

IV. ZAMJETAN POTRES

V. JAK POTRES

VI. LAGANE ŠTETE

GRAĐEVINE A./ Na mnogim graĊevinama (20-50%) od neobraĊenog kamena, seoskim graĊevinama, i

graĊevinama od nepeĉene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja)

-sitne pukotine u ţbuci i otpadanje manjih komada ţbuke. Na pojedinim graĊevinama

(10%), oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) – male pukotine uzidovima, otpadanje

većih komada ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova

dimnjaka.

B./ Na pojedinim graĊevinama

(10%) od peĉene opeke, graĊevinama od krupnih blokova te one izgraĊene od prirodnog

tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja)

Općina Kriţ

ELKRON d.o.o. Broj:



- sitne pukotine u ţbuci i otpadanje manjih komada ţbuke

MATERIJALNA

DOBRA

U rijetkim sluĉajevima moţe se razbiti posuĊe i drugi stakleni predmeti. Knjige padaju s

polica. Moguće je pomicanje teškog namještaja

OKOLIŠ Mala zvona mogu zvoniti.Domaće ţivotinje bjeţe iz nastambi. U pojedinim sluĉajevima u

vlaţnom tlu moguće su pukotine širine do 1 cm. Primjećuju se promjene izdašnosti izvora

i razine vode u zdencima.

LJUDE Trešnju osjete svi ljudi unutar graĊevina i na otvorenom. Ljudi u graĊevinama se uplaše i

bjeţe na otvoreno. Pojedinci gube ravnoteţu. VII. OŠTEĆENJA GRAĐEVINA

GRAĐEVINE A./ Na mnogim graĊevinama (20-50%) od neobraĊenog kamena, seoskim graĊevinama, i

graĊevinama od nepeĉene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i

duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim graĊevinama (10%), oštećenja 4.

stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza meĊu

pojedinim dijelovima graĊevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

B./ Na mnogim graĊevinama (20- 50%) od peĉene opeke, graĊevinama od krupnih blokova i

montaţnim graĊevinama, te one izgraĊene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom

konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) - manje pukotine u zidovima, otpadanje

većih komada ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova

dimnjaka.

C./ Na mnogim graĊevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i ĉeliĉnim skeletom, krupnopanelnim

graĊevinama i dobro graĊenim drvenim graĊevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) -

sitne pukotine u ţbuci i otpadanje manjih komada ţbuke

MATERIJALNA

DOBRA

Moguće je pomicanje teškog namještaja

OKOLIŠ Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina

vode u zdencima se mijenja, kao i izdašnost izvora. U pojedinim sluĉajevima stvaraju se novi, ili

nestaju postojeći izvori vode. Pojedini sluĉajevi klizišta na pješĉanim ili šljunĉanim obalama rijeka.

U pojedinim sluĉajevima odroni na cestama na strmim kosinama. Mjestimiĉno

pukotine u cestama i kamenim zidovima

LJUDE Ljudi se prestraše i bjeţe u panici na otvoreno. Mnogi se teško odrţavaju na nogama. Trešnju osjete

osobe koje se voze u automobilu.

VIII. RAZORNA OŠTEĆENJA GRAĐEVINA

GRAĐEVINE A./ Na mnogim graĊevinama (20- 50%) od neobraĊenog kamena, seoskim graĊevinama i

graĊevinama od nepeĉene opeke i nabijene gline, oštećenja 4.stupnja (razorna oštećenja) – otvori u

zidovima, rušenje dijelova graĊevine, razaranje veza meĊu pojedinim dijelovima graĊevine, rušenje

unutrašnjih zidova i zidova ispune.

Na pojedinim graĊevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje

graĊevina.

B./ Na mnogim graĊevinama (20-50%) od peĉene opeke, graĊevinama od krupnih blokova te one

izgraĊene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 3. stupnja (teška

oštećenja) -široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim graĊevinama

(10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima,rušenje dijelova graĊevine,

razaranje veza meĊu pojedinim dijelovima graĊevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

C./ Na mnogim graĊevinama (20- 50%) s armiranobetonskih i ĉeliĉnim skeletom,

krupnopanelnim graĊevinama i dobro graĊenim drvenim graĊevinama, oštećenja 2.

stupnja (umjerena oštećenja) - manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada ţbuke,

klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.

Na pojedinim graĊevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine

u zidovima, rušenje dimnjaka.

MATERIJALNA

DOBRA

Teţi namještaj ponekad se pomiĉe. Neke viseće svjetiljke su oštećene. Kipovi i spomenici se pomiĉu.

Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde i zidovi.

OKOLIŠ Ponegdje se lome grane stabala. Dolazi do odrona u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim

nagibom. Pukotine u tlu doseţu i nekoliko centimetara. Voda u jezerima se

muti. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju.

U mnogim sluĉajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u

zdencima.

ELKRON d.o.o. Broj:



LJUDE Opći strah i panika. Trešnja se osjeća jako i u automobilima u pokretu.

Izvor: Seizmološka sluţba, organizacijska jedinica geofiziĉkog odsjeka PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu.

Manji intenziteti potresa od I-V nisu posebno razraĊivani s obzirom da se radi o se Procjeni

katastrofa ili velikih nesreća.

Karakteristike potresa od IX do XII stupnja MSK-78 nisu opisane jer je malo vjerojatna pojava

istih.

Ugroţenost podruĉja s obzirom na vrstu gradnje

Objekti na podruĉju Općine Kriţ su uglavnom graĊeni od solidnijih i postojanijih materijala

(puna opeka od gline, beton, armirani beton i sl.), a kuće su zabatom orijentirane prema

uliĉnom tijeku i s uzduţnim trijemom s dvorišne strane. Kuće su poredane u nizu nisu zbijene

jedna uz drugu.

Stari objekti su prizemni, izduţenog, tlocrtnog oblika, prislonjeni uz meĊu, a noviji objekti su

dijelom katni objekti, slobodnostojeći, sa zadovoljavajućim razmakom do susjednih graĊevina

glede urušavanja u sluĉaju potresa.

Noviji stambeni objekti u svim naseljima su graĊeni su najviše do 3 etaţe (prizemlje+I

kat+potkrovlje), kao samostojeće graĊevine tako da im visina iznosi najviše do 12 m.

Najveći broj stambenih objekata izgraĊeno je u vremenu od 1960. do 2004. godine.

Znatan broj graĊevina u naseljima Općine je izgraĊeno prije 1941.godine, a kod tih objekata

drvene stropne konstrukcije i krovišta, te instalacije su dotrajali. Najveći postotak graĊevina na

podruĉju Općine je Tip B (obiĉne graĊevine od peĉene opeke, zgrade saĉinjene od blokova i

montaţne zgrade, zgrade saĉinjene od prirodnog tesanog kamena i one s djelomiĉno drvenom

konstrukcijom (60% graĊevina) i Tip C (25% graĊevina- armirano betonske zgrade i dobro

graĊene drvene kuće). GraĊevine tipa A ima cca 15%.

Moţe se predvidjeti oštećenost stanova izgraĊenih samo do 1964. godine za potres VIIIº MSK.

Tablica.2. Procjena oštećenja objekata za potres inteziteta VIIIº MSK

Broj oštećenih objekata Klasifikacija oštećenja

25 5. stupnja (potpuno rušenje)

45 4. stupnja (razorna oštećenja)

150 3. stupnja (teška oštećenja)

700 2. stupnja (umjerena oštećenja)

Izvor: Autor procjene

Posljedice s obzirom na gustoću naseljenosti stanovništva

Prema popisu iz 2001. godine na podruĉju Općine, ţivi 7406 stanovnika koji

ĉine 2531 kućanstvo. Najgušće su naseljeni Kriţ, Novoselec i Obedišće. U ovim naseljima bilo

ELKRON d.o.o. Broj:



bi najviše povrijeĊenih. Broj stanovnika po kućanstvu je priliĉno ujednaĉen u većini naselja.

Općinski prosjek iznosi 2,93.

Tablica.3. Prikaz ozlijeĊenih i poginulih

Poginulih 2 stanovnika

duboko zatrpani 20 stanovnika

srednje zatrpani 25 stanovnika

plitko zatrpani 15 stanovnika


Teţa oštećenja objekata mogu se oĉekivati u povijesnoj jezgri naselja Kriţ na objektima

tradicijskog graditeljstva koji su uglavnom objekti starijeg datuma izgradnje i neodrţavanim

konstruktivnim dijelovima:

-ţupni dvor Kriţ, Vila, Zagrebaĉka 32, Kriţ

– Stambena zgrada, Zagrebaĉka 8, Kriţ

U ovim graĊevinama ne predviĊa se da će biti zatrpanih osoba.

U urbanistiĉkom Planu Općine Kriţ predviĊene su mjere zaštite od rušenja kod projektiranja i

izgradnje te rekonstrukcija graĊevina i prometnica tako da se statiĉki dokaţe njihova otpornost

na rušenje uslijed potresa , te razmakom osigura sigurna evakuacija stanovništva.

Seizmološke karte za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500

Na priloţenim kartama prikazani su maksimalni intenziteti oĉekivanih potresa izraţeni u

stupnjevima MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63%, i

za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500 godina (izradio g. V. Kuk, rukovoditelj Seizmološke

sluţbe – Geofiziĉki zavod PMF-a, Zagreb).

Slika 2. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina

OPĆINA

KRIŢ

ELKRON d.o.o. Broj:





OPĆINA

KRIŢ

OPĆINA

KRIŢ

ELKRON d.o.o. Broj:




ZAKLJUĈAK

Potres VIIIº MCS na podruĉju Općine Kriţa bi prouzroĉio znatne posljedice koje bi se

oĉitovale u ljudskim ţrtvama i materijalnim štetama. Procjenjuje se manji broj zatrpanih osoba.

(tablica 3.).

1.1.3. Ostali prirodni uzroci

1.1.3.1. Suše

Ovo je podruĉje umjereno tople kišne klime u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i

oborine su jednoliko rasporeĊene na cijelu godinu.

Na podruĉju Općine Kriţ nisu proglašavane elementarne nepogode za štete nastale od

posljedica suša.

Procjena je da pojava suše ne bi ozbiljnije utjecala na odvijanje normalnog naĉina ţivota i

katastrofa i nesreća na postojeću infrastrukturu. Dobra prometna povezanost Općine omogućuje

sigurno i kvalitetno snabdijevanje hranom i vodom.

Posljedice dugotrajnih suša na ovom podruĉju su:

A) smanjenje poljoprivredne proizvodnje (pšenica, jeĉam, kukuruz, krumpir..) za 40%,

smanjenje stoĉne hrane (djetelina, zob..) za 25%-30%,

B) vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, na podruĉju Općine

Kriţ dio stanovništva se opskrbljuje iz kopanih ili bušenih bunara te je ugroţena vodoopskrba.

C) zbog smanjenja protoka vodotoka i smanjenja kisika dolazi do pomora organizama koji ţive

u vodi.

OPĆINA

KRIŢ

ELKRON d.o.o. Broj:



Postojeći kapaciteti vodocrpilišta zadovoljavaju potrebe stanovništva, pa nije realno govoriti o

suši kao o katastrofi.

1.1.3.2. Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar

Na podruĉju Općine Kriţ prevladava vrlo slab vjetar. Najkritiĉniji mjeseci za kad se

moţe se pojaviti jak ili olujan vjetar – u hladnom dijelu povezan s prodorima hladnog zraka sa

sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima, su u kolovozu i rujnu, te svibnju i

lipnju.

U prosjeĉno klimatskim prilikama oĉekuju se maksimalni udari vjetra izmeĊu 25 m/s i 38 m/s s

povratnim periodom od 50 godina.

Na podruĉju Općine je bilo naleta jaĉeg vjetra sa kratkim intenzitetom sa ograniĉenim štetama

ali nije proglašavana elementarna nepogoda u zadnjih 10 godina. Procjenjuje se da podruĉje

Općine Kriţ nije ugroţeno od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra u vidu katastrofa i

velikh nesreća.

1.1.3.3. Klizišta

Veći dio podruĉja općine zauzima nekoherentno tlo, dok se u sjevernom dijelu nalazi

podruĉje pojaĉane erozije. To su podruĉja naselja Bunjana i Prnjarovca istoĉni i juţni dio Kriţa.

Slika 6: Pedološka obiljeţja Općine Kriţ i okolice, Izvor PPUO

Podruĉje pojaĉane erozije

ELKRON d.o.o. Broj:



Za podruĉje Općine Kriţ donesena je Odluka u cilju zaustavljanja procesa erozije:

- odrţavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom

zemljištu;

- obvezno zatravnjivati strmo zemljište.

Zabranjuje se:

- sjeĉa stabala na strmim terenima, osim sjeĉe iz agrotehniĉkih razloga,

- preoravanje livada, pašnjaka i neobraĊenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u

oranice s jednogodišnjim kulturama,

- skidanje humusnog odnosno oraniĉnog sloja poljoprivrednog zemljišta na strmim terenima,

- proizvodnja jednogodišnjih kultura na strmim zemljištima.

Naselja na podruĉju Općine nisu ugroţena od klizišta već samo poljoprivredna tla.

1.1.3.4. Tuĉa

Podruĉje Općine Kriţ spada u podruĉje malo pogoĊenim od pojave tuĉe. Za ta podruĉja

broj dana s krutom oborinom kreće se od 0 do 0,9 dana. Indeks je funkcija srednjeg broja dana s

krutom oborinom i broja sluĉajeva sa štetom većom od 50 %, a svrha mu je prikaz podruĉja u

kojima tuĉa i/ili sugradica najĉešće uzrokuju štetu (slika 7)

Slika 7. Prostorna raspodjela indeksa ugroţenosti od pojave tuĉe sa štetom na branjenom

podruĉju Hrvatske. 1981– 2000. , Izvor: DHMZ

OPĆINA

KRIŢ

ELKRON d.o.o. Broj:



Slika 8. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tuĉom i/ili sugradicom za vrijeme sezone

obrane od tuĉe. Grad Zagreb i Zagrebaĉka ţupanija, 1981–2000.; Izvor: DHMZ

Elementarna nepogoda za podruĉje općine Kriţ proglašena je zbog olujnog nevremena

praćenog tuĉom 26. i 27. lipnja 2009. koja je prouzroĉilo štete na poljoprivrednim kulturama.

Prema ocjeni općinskog Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda najviše su

stradala naselja Novoselec, Okešinec, Obedišće i Vezišće. Štete su nastale uglavnom na

ratarskim kulturama, ponajviše pšenici, kukuruzu i uljanoj repici, te na povrtlarskim kulturama.

Prouzroĉene su štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, povrću, nasadima voćaka te

vinovoj lozi u prosjeku 70-80%.

Procjenjuje se da je podruĉje Općine Kriţ ugroţeno od tuĉe, a kao mikrolokacije mogu se

izdvojiti naselja Novoselec, Okešinec, Obedišće i Vezišće.

1.1.3.5. Snjeţne oborine

Na podruĉju Općine Kriţ snjeţne oborine se mogu oĉekivati svake godine.

Snjeţne oborine u visini od 50 cm uz pojavu sjevernog vjetra koji stvara nanose mogu

predstavljati problem za normalni rad i ţivot stanovništva a naroĉito za naselja koja su

udaljenija od središta Općine i to Razljev, Reĉica Kriška. Procjenjuje se prekid uobiĉajenog

naĉina ţivota na 5 do 6 sati.

Podjednako velik rizik od pojave snijega i maksimalnih visina snjeţnog pokrivaĉa je od

studenog do oţujka i od maksimalnih visina novog snijega do veljaĉe. Pojava snijega u

listopadu, travnju i svibnju je rijetka, ali s njom treba raĉunati.

OPĆINA

KRIŢ

ELKRON d.o.o. Broj:



Osim snijega opasnost multiplicira i pojava sjevernog vjetra, usponi terena, nedovoljna

širina prometnica i nedostatak odgovarajuće tehnike.

Uĉestalim snjeţnim padalinama, uz pojavu sjevernog vjetra i niskih temperatura

procjenjuje se 20 ozlijeĊenih osoba starije ţivotne dobi od posljedica padova i niskih

temperatura.

Ţupanijske i lokalne ceste

Prema statistiĉkim pokazateljima u zadnjih deset godina, koliĉine snjeţnih oborina koje

bi mogle poremetiti svakodnevno funkcioniranje vitalnih aktivnosti, pa i zatvaranje prometa su

lokalne ceste visinskog podruĉja III prioriteta ĉišćenja i to u sluĉajevima ako bi palo više od 25

cm snijega u 24 sata, jer se takve ceste ĉiste prema planu zimske sluţbe, a to znaĉi u roku od 24

h nakon prestanka padalina. Ugroza postoji za ceste

Broj ceste Relacija Duljina u km

LC-31181 ŢC-3126 – G. Prnjarovec – D. Prnjavorec 2,00

LC-31183 ŢC-3128 – Razljev 0,50

Za proraĉun opterećenja snijegom za statiĉki raĉun graĊevina koje zavisi od geografskog

poloţaja i nadmorske visine lokacije koja se razmatra, daje se nacionalnoj osnovi u obliku

karata s odgovarajućom geografskom lokacijom.Prema nacionalnom dokumentu za primjenu

norme HRN ENV 1991-2-3 podruĉje općine Kriţ spada u ZONU I opterećenja snijegom.

Za tu zonu vrijednosti opterećenja snijega ovisno o nadmorskoj visini kreću se od 1,1-

4,30 KN/m2.

Procjenjuje se da podruĉje Općine nije ugroţeno od snjeţnih oborina u vidu katastrofa i velikih

nesreća.

1.1.3.6. Poledica

Na podruĉju Općine Kriţ poledica je ĉesta pojava u prosincu i sijeĉnju i nanosi znatne

štete. U oţujku, travnju i studenom rizik od poledice je manji, sa srednjim brojem od cca 3 do 5

dana s poledicom. U ostalim mjesecima vjerojatnosti za poledicu gotovo da i nema, premda

vrlo mala vjerojatnost postoji samo u svibnju i listopadu.

Na podruĉju Općine od poledice su ugroţene nerazvrstane ceste, budući da nema

dovoljno opreme za posipavanje tih prometnica posipalima (NaCl i CaCl2), i u odrţavanju nisu

u prvom prioritetu. Kao mikro lokacije mogu se izdvojiti ceste koje prolaze kroz šumovito

podruĉje prema naseljima Gornji Prnjarovec, Šušnjari, Reĉica Kriška.

Najugroţenije je seosko stanovništvo koje mora obaviti dio poljoprivrednih poslova

naroĉito na prehrani stoke. Poledica bi uzrokovala stradanja ljudi sa dijagnozom prijelomi,

išĉašenja i uganuća. Štete nastaju i na stablima voćaka, vinove loze i ukrasnog bilja koje pod

teretom leda puca.

Zbog tehnologije odrţavanja i preventivnog posipavanja prometnica razvrstanih u veće razine

pripravnosti kod snjeţnih oborina ne bi trebalo doći do stvaranja poledice.

ELKRON d.o.o. Broj:



Realna mogućnost pojave poledice je prilikom padanja ledene kiše, kada se jednostavno zbog

kratkoće vremena dionica ne stigne na vrijeme posipati.

Na podruĉju Općine nije u zadnjih 10 godina proglašavano stanje elementarne nepogode

zbog poledice. Procjenjuje se ugroza za 20 osoba starije ţivotne dobi.

ZAKLJUĈAK

Procjenjuje se da podruĉje Općine Kriţ nije ugroţeno od suša, olujnog ili orkanskog nevremena

i jakog vjetra u vidu katastrofa i velikih nesreća.

Procjenjuje se da je podruĉje Općine ugroţeno od tuĉe za koju je već proglašavana elementarna

nepogoda a štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, povrću, nasadima voćaka te vinovoj

lozi u prosjeku su i do 70-80%.

Procjenjuje se groza od snjeţnih oborina i poledice za cca 20 osoba starije ţivotne dobi,

neprohodnost pojedinih lokalnih a naroĉito nerazvrstanih cesta i prekid uobiĉajenog naĉina

ţivota od 5 do 6 sati.

1.2. TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE I KATASTROFE

1.2.1. Tehniĉko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane akcidentom u

gospodarskim objektima

Na podruĉju Općine Kriţ postoje slijedeće pravne osobe koje u svom radu skladište,

proizvode ili koriste oasne tvari:

Tablica 4.

Redni

broj

Gospodarski

subjekt

Lokacija Opasna tvar Svojstvo Smještaj Koliĉina

(t)

1. INA d.d. sektor

trgovine na malo

BP Kriţ-sjever Dizel gorivo

Zapaljivost,

opasno po

okoliš

Podzemni

spremnici

107,6

motorni

benzini

Zapaljivost,

eksplozivnost,

opasno po

okoliš

Podzemni

spremnici

107,6

2. INA d.d. sektor

trgovine na malo

BP Kriţ-jug Dizel gorivo

Zapaljivost,

opasno po

okoliš

Podzemni

spremnici

107,5

motorni

benzini

Zapaljivost,

eksplozivnost,

opasno po

Podzemni

spremnici

108

ELKRON d.o.o. Broj:



okoliš

3. Plinacro d.d.

-pogon Posavina-

moslavina

MRS Novoselec

Ĉazmanska bb

Prirodni plin Zapaljivost,

eksplozivnost

MRS 1,4 t/h

4. Benzinska

postaja Sirovina

Benz – Transport

d.o.o.

Zaobilaznica Kriţ

- Novoselec

Motorni

benzin, dizel

gorivo

Zapaljivost,

eksplozivnost

Podzemni 150

Izvor: Plan intervencija Zagrebaĉke ţupanije

U Planu intervencija Zagrebaĉke ţupanije dan je proraĉun za najgori mogući sluĉaj.

Tablica 5. Rezultati proraĉuna za najgori mogući sluĉaj

Redni

broj

Gospodarski

subjekt

Lokacija Opasna tvar Model za

proraĉun zona

ugroţenosti

Zona

ugroţenosti

R (m)

Prog.raz.

procesa

1. Plinacro d.d.

-pogon Posavina-

moslavina

MRS

Novoselec

naselje

Okešinec

Prirodni plin RMP*Comp 70 2


Tumaĉenje oznaka u tablici:

R (m) - Udaljenost od toĉke ispuštanja do granice opasnosti (polumjer zone ugroţenosti)

Programska razina procesa:

1. proces ne prelazi granice tvrtke

2. proces prelazi granice tvrtke

Oznake:

TNT model - Smjernice za analizu izvanlokacijskih posljedica (EPA/CEPPO) – model

eksplozije oblaka pare

Tablica 6.Rangiranje procijenjenih opasnosti - ANALIZA RIZIKA Naziv tvrtke/ustanove Lokacija Vrsta

opasne

tvari

Gustoća

(osoba/ha)

Kategorij

a uĉinka

P

vrijedno

st

uĉestalo

sti

(vjerojat

nost

nesreće)

Procje

na

broja

ljudski

h

ţrtava

Poloţaj

na

matrici

rizika

Opis

posljedica

ELKRON d.o.o. Broj:



INA d.d. Sektor

trgovine na malo

Sirovina Benz –

Transporti d.o.o.

BP Kriţ-

sjever

BP Kriţ-jug

BP Kriţ -

zaobilaznica

5

5

5

AI 1x10-6

0 A1 -


Napomena: vjerojatnost pojave najgoreg dogaĊaja oznaĉava vjerojatnost nastanka najgoreg izvanrednog

dogaĊaja prilikom obavljanja istovrsnih aktivnosti s nekom od opasnih tvari. Na primjer, vjerojatnost

pojave najgoreg dogaĊaja od 10-6 znaĉi da postoji vjerojatnost da će jednom od milijun puta prilikom

obavljanja neke istovrsne aktivnosti s opasnom tvari doći do izvanrednog dogaĊaja.

Na podruĉju Općine Kriţ je pravna osoba "Din" Novoselec kategorizirana u IIa

kategoriju ugroţenosti od poţara a s obzirom na vrstu zapaljivih tvari, namjenu graĊevine i

prostora, površinu otvorenog prostora, broju zaposlenih te na temelju instaliranih kapaciteta za

proizvodnju i preradu.

Najvjerojatniji scenarij izvanrednog dogaĊaja na benzinskim postajama i podzemnim

skladištima naftnih derivata predstavlja istjecanje kod rukovanja (odspajanje

istakaĉko/utakaĉkih crijeva). Budući da je svim internim pravilnicima propisano prisustvo

odgovorne osobe tijekom istakanja/utakanja, pretpostavlja se da je za reakciju osoblja dovoljno

5 minuta. Za to vrijeme moţe isteći do 1680 kg benzina, odnosno 1890 kg diesel goriva. Ako

doĊe do poţara lokve i eksplozije para istekle koliĉine naftnih derivata, zona ugroţenosti iznosi

cca 200 m.

Za skladištenje loţivog ulja koriste se podzemni i nadzemni spremnici s tankvanom,

tako da u fazi skladištenja ne moţe doći do izvanrednog dogaĊaja s ozbiljnim posljedicama.

Tijekom istakanja loţivog ulja iz cisterne za dopremu u spremnik, moţe doći do

istjecanja i poţara, uĉinci kojeg neće biti većeg dosega (cca 50 m).

Kako se benzinske postaje nalaze van naseljenog mjesta (na autocesti i zaobilaznici) ne

postoji izravna ugroza za naselja i stanovništvo Općine. Ugroza postoji prvenstveno za osobe

koje se zateknu na benzinskim postajama.

Zapaljive tekućine, plinovi i druge opasne tvari koje se skladište ili koriste dijelom su u

podzemnim, a dijelom su u nadzemnim spremnicima i drugoj transportnoj ambalaţi (baĉve,

posude i dr.). Baĉve, boce i druge posude, kako prazne, tako i pune nisu uvijek odgovarajuće

ispravno skladištene sa stanovišta zaštite od poţara, ĉime se rizik od pojave poţara ili

eksplozije povećava. Za koliĉine koje svako domaćinstvo drţi u privatnim kućama ne moţe se

potpuno procijeniti koliĉina i ispravnost skladištenja, ali svakako i one doprinose povišenju

rizika. U objektima kako javnih tako i privatnih sadrţaja potencijalnu opasnost predstavlja

pojava nekontroliranog ispusta - razlijevanja goriva u kotlovnicama ili ispuštanja plina,

oštećenja dovodnih cijevi i ureĊaja za napajanje gorionika, izbijanje povratnog plamena iz kotla

i drugih kvarova na automatici i ureĊajima instalacije.

ELKRON d.o.o. Broj:



Procjenjuje se da na podruĉju Općine postoji vrlo mala mogućnost nastajanja katastrofe

i velike nesreća ove vrste.

1.2.2. Tehniĉko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu

(cestovnom, ţeljezniĉkom ili zraĉnom)

Cestovni promet

U sluĉaju incidenta ili akcidenta moţe se raditi o maksimalnoj koliĉini opasne tvari u

koliĉini koja se moţe nalaziti u punom spremniku autocisterne, što je najviše 30 tona. U sluĉaju

nesreće u prometu moguće je oneĉišćenje okoline neposredno uz prometnice a imale bi

ograniĉene posljedice na objekte i poljoprivredne površine. Ugroţeno bi bilo do 5 kućanstava ,

cca 15 osoba, sa uništenjem zgrada, vozila i opreme. Samo prevrtanje cisterni i istjecanje

opasnih tvari u okoliš najvjerojatnije ne bi dovelo do teţih i smrtnih posljedica.

Uslijed izlijevanja opasnih tvari najugroţenije je poljoprivredno tlo te mogućnost prodora

zagaĊenja u podzemne vode i time vodoopskrbnih bunara do 10 domaćinstava.

Pare, razni dimovi i produkti gorenja raspršili bi se zrakom. Ako bi došlo do poţara i eksplozije

za pretpostaviti je da bi bilo i smrtnih sluĉajeva osoba koje se zateknu u neposrednoj blizini

nesreće.

Ovisno o vrsti osloboĊene opasne tvari (od koje najĉešće stradaju respiratorni organi) i ako se

nesreća dogodila na gušće naseljenom dijelu uz ţupanijske prometnice Ţ3127, Ţ3128, i Ţ3124

te bi se najvjerojatnije morala izvršiti evakuacija ugroţenog stanovništva -procjenjuje se cca 15

osoba, a s tim u svezi došlo bi do kratkotrajnog prekida uobiĉajenog naĉina ţivota stanovništva

na kontaminiranom podruĉju.

Sa šireg stajališta Općine ne bi došlo do prekida uobiĉajenog naĉina ţivota.

Autocesta

Autocesta D4 zaobilazi sva veća naselja na udaljenosti od barem 500 m, a na manjoj se

udaljenosti nalaze tek dijelovi naselja Male Hrastilnice, Vezišće, Okešinec, Johovec i dio Kriţa.

Autocesta je u pogledu protupoţarne nadleţnosti vatrogasnih postrojbi u sklopu Hrvatskih

autocesta, meĊutim u sluĉaju većih prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozila za prijevoz

opasnih tvari, ukljuĉit će se u takve akcije i vatrogasne postrojbe sa podruĉja Zagrebaĉke

ţupanije te se u tim sluĉajevima s Hrvatskim autocestama dogovara suradnja i plan djelovanja.

Ţeljezniĉki promet

Podruĉjem Općine Kriţ prolazi magistralna ţeljezniĉka pruga M. G. 2.1. Dugo Selo–Novska u

duţini od 7 km. Planom se za ţeljezniĉku prugu osigurava koridor širine 200 m. Predmetna

pruga dio je alternativne trase X. MeĊunarodnog ţeljezniĉkog prometnog koridora

SALZBURG – LJUBLJANA – ZAGREB – BEOGRAD – SKOPJE – THESSALONIKI.

Prolazni su kolodvori Širinec i Novoselec koji su van naseljenih mjesta.

ELKRON d.o.o. Broj:



Procjenjuje se da ne postoji izravna opasnost po stanovništvo u Općini Kriţ u sluĉaju akcidenta

na ţeljezniĉkoj pruzi. Štete su moguće u sluĉaju istjecanja opasnih tvari i zagaĊenja

poljoprivrednih kultura i zemljišta.

Cjevovodi

Istoĉnim dijelom Općine Kriţ prolazi Jadranski naftovod, cjevovod promjera 700 mm i

kapaciteta 2090 m3/h, za meĊunarodni transport nafte od Omišlja na Krku do Siska, odakle se

grana prema sjeveru i istoku.

Podruĉjem općine prolazi ogranak prema sjeveru (Sisak– Bjelovar–MaĊarska).

Na podruĉju Općine otvorena su naftna i naftno-plinska polja. Nafta i plin se crpe na dubini 600

– 2100 metara. Leţišta se postupno iscrpljuju i koliĉine dobivene nafte i plina sve su manje, ĉak

i unatoĉ uvoĊenju novih metoda za poboljšanje postotka iscrpljivanja bušotina.

Nafta dobivena iz svih eksploatacijskih polja Zagrebaĉke ţupanije vodi se sabirnim

naftovodima do otpremne stanice (OS) GRABERJE u Ivanić gradu odakle se magistralnim

naftovodima otprema preko otpremne stanice OS STRUŢAC (izvan Zagrebaĉke ţupanije) do

rafinerije u Sisku na daljnju preradu.

Tablica 7.

Redni

broj

Gospodarski

subjekt

Lokacija Opasna tvar Svojstvo Smještaj Koliĉina

(t)

22 INA d.d. pogon

Ţutica

bušotina Ţu-009

JT sirova nafta

zapaljivost, opasno po okoliš

bušotinski objekti

6

bušotina ZU- 018 sirova nafta 5

bušotina Ţu -048 sirova nafta 5

bušotina ŢU -088 sirova nafta 5

bušotina ŢU-117 sirova nafta 5



23 INA d.d. pogon

Ţutica

bušotina ŢU-208

sirova nafta


zapaljivost,

opasno po okoliš

bušotinski objekti 7

bušotina ŢU-260

sirova nafta bušotinski objekti 8

bušotina ŢU-261

sirova nafta


bušotinski objekti 5

bušotina ŢU-263


bušotina ŢU-276 H


naftovod Čvor-OS

sirova nafta zapaljivost,

opasno po okoliš

cjevovod za transport nafte

75

bušotina Vez-004


opasno po okoliš

bušotinski objekt 7

naftovod OS-ŢU-Kriţ


opasno po okoliš

cjevovod za

transport nafte 235

plinovod 8 Okoli-Ţutica

prirodni (zemni) plin

eksplozivnost zapaljivost,

cjevovod za transport plina

7,7



zapaljivost, eksplozivnost

cjevovod za transport plina

4,6

kondenzatovod 4

plinski kondenzat opasno po okoliš cjevovod za kondenzat

70

ELKRON d.o.o. Broj:



Okoli-Ţutica


Tablica 8. Rezultati proraĉuna za najgori mogući sluĉaj

Redni

broj

Gospodarski

subjekt

Lokacija Opasna tvar Model za

proraĉun zona

ugroţenosti

Zona

ugroţenosti

R (m)

Prog.raz.

procesa

INA d.d.

pogon Ţutica

bušotina Ţu-009 JT sirova nafta EPA OCA pool fire

32 1 bušotina ZU- 018 sirova nafta

bušotina Ţu -048 sirova nafta

bušotina ŢU -088 sirova nafta

bušotina ŢU-117 sirova nafta



bušotina ŢU-208 sirova nafta -




bušotina ŢU-276 H sirova nafta EPA OCA pool fire

41

naftovod Čvor-OS

sirova nafta EPA OCA pool fire

125 2

bušotina Vez-004 1

naftovod OS-ŢU-Kriţ

sirova nafta EPA OCA pool fire

222 2



RMP*Comp 200



RMP*Comp 130

kondenzatovod 4 Okoli-Ţutica

plinski kondenzat Ne postoji adekvatan scenarij


Tablica 9.Rangiranje procijenjenih opasnosti - ANALIZA RIZIKA Naziv tvrtke/ustanove Lokacija Vrsta

opasne

tvari

Gustoća

(osoba/ha)

Kategorij

a uĉinka

P

vrijedno

st

uĉestalo

sti

(vjerojat

nost

nesreće)

Procje

na

broja

ljudski

h

ţrtava

Poloţaj

na

matrici

rizika

Opis

posljedica

INA d.d. -pogon

Ţutica

Naftovod

OS-ŢU-

Kriţ

Sirova

nafta

20 AI 1x10-7

0 B1 -

Naftovod

Ĉvor-OS

Sirova

nafta 20 AI 1x10

-7 0 B1 -


ELKRON d.o.o. Broj:



Napomena: vjerojatnost pojave najgoreg dogaĊaja oznaĉava vjerojatnost nastanka najgoreg izvanrednog

dogaĊaja prilikom obavljanja istovrsnih aktivnosti s nekom od opasnih tvari. Na primjer, vjerojatnost

pojave najgoreg dogaĊaja od 10-6 znaĉi da postoji vjerojatnost da će jednom od milijun puta prilikom

obavljanja neke istovrsne aktivnosti s opasnom tvari doći do izvanrednog dogaĊaja.

Dosta su ĉesti akcidenti uzrokovani dotrajalošću opreme, sa znaĉajnim negativnim utjecajem na

tlo, šume , vode. Zahvaljujući smanjenju intenziteta aktivnosti, stanje okoliša promijenilo se na

bolje, no neki problemi i dalje postoje.

Tim podruĉjima potrebno je unaprijed osigurati komunalnu infrastrukturu neophodnu za

proizvodnju s prihvatljivim utjecajem na okoliš (riješeni sustavi otpadnih voda, transport i sl.),

te da se u prvom redu saniraju napuštena polja.

Podruĉjem Općine Kriţ prolazi meĊunarodni naftovod, magistralni naftovod Graberje

Ivanićko–Sisak, te magistralni plinovodi Ivanić Grad–Kutina. Sjeverno od autoceste

Zagreb–Lipovac poloţeni su magistralni plinovodi Ivanić Grad–Kutina, DN 500 i DN

350, oba radnog tlaka 50 bara.

Plinskom mreţom je do sada pokriveno 100% Općine centralnom plinskom mreţom,

dok se preostali dio ulica u naseljima planira plinificirati za nekoliko godina, što ovisi o

potrebama i mogućnostima samih potrošaĉa.

Radi osiguranja visoke razine kvalitete usluge transporta plina te visoke pouzdanosti i

sigurnosti rada transportnog sustava, sustavno se obavlja operativni nadzor plinovoda i

pripadajućih objekata na terenu, kao i kontinuirani nadzor te upravljanje iz Nacionalnoga

dispeĉerskog centra u Zagrebu.

S obzirom da se cjevovodi naftovoda i plinovoda ne nalaze u blizini naseljenih mjesta nema

direktne ugroze po stanovništvo već bi svaka nesreća koja bi prouzroĉila oštećenja naftovoda i

ulazak nafte u ovu geološku sredinu imala dugotrajne posljedica na reţim izvorišta. Uslijed

eksplozije stradale bi osobe koje se zateknu u blizini akcidenta.

Zraĉni promet

Za podruĉje Općine ne postoji ugroza od ove vrste prometa.

1.2.3. Pucanje hidroakumulacijskih brana

Na podruĉju Općine Kriţ ne nalaze se hidroakumulacijske brane.

1.2.4. Planirano provoĊenje obveza iz drţavnih planova i programa na podruĉju Općine

Program ukupnog razvoja Općine Kriţ je zamišljen kao instrument koji će omogućiti Općini da

sa strateškim i usklaĊenim razvojnim planom nastupa prema razliĉitim donatorima i

investitorima, ukljuĉujući Vladu RH, Ţupaniju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili

multilateralnih donatora. Kratkoroĉno, cilj je PUR-a da omogući Općini efikasno i ekonomiĉno

pristupanje programima ministarstava Republike Hrvatske, predpristupnim fondovima

Europske unije (CARDS program, ISPA, SAPHARD, IPA...) te strukturnim fondovima EU ĉim

oni budu dostupni Hrvatskoj.

ELKRON d.o.o. Broj:



Planirano je da 2017. godine Općina će biti centar razvoja ruralnog turizma te malog i srednjeg

poduzetništva, s domaćim i stranim poduzećima s velikim udjelom novo-dodane vrijednosti. Te

će tvrtke zapošljavati veliki broj obrazovanih u poboljšanim općinskim i ţupanijskim

obrazovnim institucijama. Općina će biti poznata po turistiĉkim vrijednostima i ponudi, ĉistom

okolišu, komercijalnoj poljoprivredi i organskim poljoprivrednim proizvodima koji se u 2017.

prodaju širom Europske Unije. Ţivotni standard stanovništva Općine će se poboljšati do 2017. i

pribliţiti europskom prosjeku. Općina će takoĊer biti poznata po svojim nastojanjima da zaštiti

okoliš i koristi prirodne resurse Općine na pravilan i odrţiv naĉin. Većina tog uspjeha bit će

rezultat zajedniĉkih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora.

Daljnji planovi Jadranskog naftovoda obuhvaćaju izgradnju još jednog cjevovoda u sklopu

projekta izvoza ruske i kaspijske nafte na Sredozemlje. Cjevovod će se graditi unutar

postojećeg koridora naftovoda te se time zadrţavaju ograniĉenja prostornih intervencija:

– uţi zaštitni pojas naftovoda je 10 m sa svake strane cjevovoda.

– zona opasnosti iznosi 20 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

– širi zaštitni pojas naftovoda je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda,

U uţem zaštitnom pojasu ne smiju se graditi nikakvi nadzemni ili podzemni objekti radi

osiguranja mogućnosti vršenja intervencija na naftovodu.

U zoni opasnosti zabranjena je izgradnja objekata koji bi mogli onemogućiti pristup naftovodu.

Za sve zahvate u širem zaštitnom pojasu potrebno je zatraţiti posebne uvjete gradnje od

naftovoda.

1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Iako je udio zaraznih bolesti u pobolu i smrtnosti danas znatno manji nego u prošlosti,

nadzor nad zaraznim bolestima, mjere prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti stalni su

zdravstveni prioritet.

Na podruĉju Općine Kriţ u posljednjih deset godina nisu zabiljeţene nikakve epidemije

ni ljudi ni ţivotinja.

Pojava ptiĉje gripe i svinjske kuge regulirana je zakonskim odredbama od strane

Ministarstva poljoprivrede i Poljoprivredno savjetodavne sluţbe u Zagrebu. Vezano uz pojavu

bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda u Općini Kriţ poljoprivredno savjetodavna sluţba

odrţava kontakte izmeĊu drţavnih ţupanijskih tijela te Općine. Znaĉajnijih proizvoĊaĉa hrane

nema, već postoji manji broj domaćinstava koji za svoje vlastite potrebe uzgajaju stoku i

povrće. Skladišnih prostora za proizvedenu hranu nema već se ista uskladištuje u obiteljskim

domaćinstvima, podrumima i tavanima. U tovu se preteţno drţi junad i svinje a neznatno koze i

ovce.

Na podruĉju Općine Kriţ teško je precizirati podruĉje gdje bi postojala mogućnost

povećanja broja ţrtava i većih nastalih materijalnih šteta. Lokacija bi se mogla definirati uz

koncentraciju naselja a time i broj stanovnika koji ţive u pojedinom naselju.

a) Mogućnost pojave epidemija

ELKRON d.o.o. Broj:



Najveća ugroţenost stanovništva mogla bi biti od eventualne epidemije gripe. TakoĊer,

postoji mogućnost pojave hidriĉne epidemije u sluĉaju prodora crijevnih zaraznih bolesti u

vodovodni sustav, kao što su dizenterija, trbušni tifus i zarazna ţutica tipa A i kolera. Ovim

epidemijama moţe biti zahvaćen mali broj stanovnika (5-10% stanovništva).

Kao potencijalnu opasnost, mikrobiološkog oneĉišćenja, treba spomenuti i mikroorganizme:

Legionella spp. i Pseudomonas spp.., koji se javljaju na mjestima gdje voda stoji u cijevima uz

odreĊene pogodne uvjete (temperatura vode), a to se dogaĊa uslijed neravnomjernog korištenja

vode iz vodovodnih mreţa.

Pojava epidemija zaraznih bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom, vodom, priborom i

rukama- salmoneloze:

- posebno su takve epidemije moguće u neodgovarajućim higijensko- sanitarnim

uvjetima proizvodnje, pripreme i usluţivanja namirnica.

Trichinelosis- epidemije su uglavnom obiteljskog karaktera, meĊutim postoji opasnost od

dolaska trihineloznog mesa i mesnih proizvoda na trţište iz privatnih mesnica. Najveća

incidencija oboljelih je u prosincu i sijeĉnju.

TakoĊer treba voditi raĉuna i o mogućnosti pojave nekih zaraznih bolesti koje se prenose

kukcima, kao pjegavi tifus, borelioza i li pojava gnojnih i gljiviĉnih oboljenja koţe kao i svraba,

iako je vjerojatnost njihove pojave manja.

Virusne zarazne bolesti (morbili, rubeola, parotitis)- riziĉna populacija su emigranti sa

neprovedenom imunizacijom, odnosno osobe koje iz zdravstvenih indikacija nisu bile

cijepljene. Na podruĉju Općine ima pojave krpelja, koji mogu prenositi virusne bolesti.

Dom zdravlja Zagrebaĉke ţupanije, ambulanta Kriţ

Veterinarska stanica Kriţ

18 01 03* Otpad ĉije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi

prevencije infekcije

Alergeni

Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava organizma na inaĉe neškodljive

Tvari – alergene, vrlo ĉesto cvjetni prah-pelud. Peludna hunjavica ili alergijski rinitis, koju

izaziva pelud drveća, korova i trava, pojavljuje se sezonski.

Broj peludnih zrnaca u kubnom metru zraka koji uzrokuje tegobe u većine alergiĉnih osoba nije

isti za sve vrste peludi.

Trave: preko 10/m³ zraka

Korovi: preko 50/m³ zraka; Ambrozija: 20 – 30/m³ zraka; Breza: preko 30/m³ zraka

S obzirom na to da se kod bolesnika osjetljivost na peludne alergene razlikuje od

ĉovjeka do ĉovjeka, razinu peludi u zraku općenito moţemo okarakterizirati kao nisku,

umjerenu, visoku i vrlo visoku. Pri niskoj koncentraciji peludi u zraku simptomi bolesti javit će

se samo kod izrazito osjetljivih osoba. Pri umjerenoj koncentraciji peludi većina osoba će

razviti simptome, dok će pri visokoj i vrlo visokoj koncentraciji sve alergiĉne osobe imati

tegobe.

Zavod za javno zdravstvo Zagrebaĉke ţupanije je kupio tri uzorkivaĉa peludi te od veljaĉe

2008. godine provodi mjerenja koncentracije peludi u zraku, izraĊuje dva puta tjedno peludnu

prognozu te je dostavlja medijima na korištenje.

ELKRON d.o.o. Broj:



Na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije pa tako i u Općini Kriţ je 2007. godine zapoĉelo praćenje

koncentracije peludi alergogenih biljaka u zraku. Praćenje se obavlja temeljem „Programa

praćenja koncentracije peludi alergogenih biljaka u zraku na podruĉju zagrebaĉke ţupanije“ a

provodi ga Zavoda za javno zdravstvo zagrebaĉke ţupanije.

b) Mogućnost pojave stoĉnih zaraznih bolesti

Općenito epiootiološka situacija na podruĉju Općine je povoljna, što treba zahvaliti

dijagnostiĉkim ispitivanju ţivotinja i cijepljenja. Iskustveno, na uzgojnom podruĉju nije bilo

stoĉnih epidemija niti znaĉajnijih stoĉnih zaraza. Evidentirani su sporadiĉni sluĉajevi bruceloze

u ovaca, tuberkuloze goveda, te bjesnoće kod pasa.

Sagledavajući mogućnosti pojave stoĉnih zaraznih bolesti moramo naglasiti da je

najveća opasnost od urbane bjesnoće. Do danas nije bilo pojave bjesnoće kod domaćih

ţivotinja, ali upozoravamo da i ta mogućnost postoji jer silvatiĉna bjesnoća je gotovo stalno

prisutna. Deratizacija u suzbijanju bjesnoće vaţna preventivna mjera.

Daljnja opasnost postoji od pojave svinjske kuge od koje iako nije zarazna nego

parazitarna bolest, moramo biti oprezni kao i kod trihineloze.

c) Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda

Kod vinove loze konstantan problem predstavlja pojava bolesti pepelnica, a

pojedinih godina znaĉajnije štete priĉinjava peronospora. Crna pjegavost je bolest koja se

posljednjih godina proširila vinogradima. Kod ratarskih kultura javlja se pepelnica te rĊa, a na

krumpiru plamenjaĉa.

Biljne bolesti su manje izraţene jer su usjevi rascjepkani bez velikih poljoprivrednih površina

pod istim kulturama. Usjevi su meĊusobno odvojeni razliĉitim kulturama i stvaraju prirodnu

granicu ili prepreku razvoju većih biljnih bolesti.

Najvjerojatnija oboljenja vezana su na ĉitav kompleks gljiviĉnih, bakterioloških, virusnih i

mikroplazmatskih oboljenja kao i najezde insekata, glodara, skladišnih štetoĉina koji

priĉinjavaju velike štete.

Ugroţeni su i kompleksi šumskih površina od bolesti koje prate struĉne osobe Šumarije a

naroĉito kompleksi šuma u vlasništvu fiziĉkih osoba koji nisu pod stalnim nadzorom.

ZAKLJUĈAK

Procjenjuje se da za podruĉje Općine Kriţ ne postoji opasnost od epidemioloških i sanitarnih

opasnosti u vidu katastrofa i velikih nesreća.

2 POSLJEDICE PO KRITIĈNU INFRASTRUKTURU

2.1.Proizvodnja i distribucija elektriĉne energije

Tablica 10. 2.1. Proizvodnja i distribucija elektriĉne energije

VRSTA OBJEKT KRITIĈNE

INFRASTRUKTUR

E

UĈINAK POSLJEDICA

IMA NEMA

POPLAVE Niskonaponska

nadzemna 10 KV

mreţa na drvenim

stupovima (25 km) u

Oštećenja temelja

stupova mreţe

uslijed ekstremno

velikih oborina.

Kraći prekid

distribucije el.

Energije (5-6 h)

za pojedina

Donji Prnjarovac,

Šušnjari, Konšĉani

ELKRON d.o.o. Broj:



podruĉju bujica. naselja

POTRES

VIII° MCS

-35 kV dalekovod

TS 10/0.4 kV ;

Srednje naponska i

niskonaponska

mreţa

Oštećenje 35 kV

dalekovoda te time

prekida distribucije

preko TS 35/10 kV

Kriţ; oštećenja

vodova 0,4 kV,

cjelokupne mreţe i

manja oštećenja

trafostanica

Onemogućena

distribucija el.

energije.

Sva naselja

OLUJNO

NEVRIJEME

-10 kV dalekovod

-Sva nadzemna

mreţa 0,4 kV

Oštećenje 10 kV

dalekovoda zbog

atmosferskog

praţnjenja te time

prekida distribucije

preko ,

Prekid

distribucije el.

energije (6-8 h).

Sva naselja

TEHNIĈKO-

TEHNOLOŠKI

UZROCI

-35 kV dalekovod i

TS 35/10 kV Kriţ;

TS 10/0,4 kV

Havarija na

trafostanicima

Prekid dobave

el.energijom za

sva naselja u

sluĉaju havarije

na TS 35/10 kV

Kriţ.

-prekid distribucije

el. Energije za

naselje u kojem se

desila havarija na

TS 10/0,4 kV

ZAKLJUČAK:

Zbog svega gore navedenog moglo bi doći do nestanka elektriĉne energije te bi Općina Kriţ

vjerojatno ostala bez pitke vode jer bi crpne stanice prestale s radom. U sluĉaju višednevnog

nestanka elektriĉne energije sva kućanstva u naseljima Općine bila bi u opasnosti, prvenstveno

epidemiološko i sanitarnoj, iz razloga što bi se zalihe hrane iz hladnjaka i škrinja poĉele kvariti,

a uz nedostatak vode i same higijenske navike stanovništva dolaze u pitanje (pojava zaraznih

bolesti).

2.2. Opskrba vodom

Tablica 11. 2.2. Vodoopskrbni sustav


INFRASTRUKTUR

E

UĈINAK POSLJEDICA

IMA NEMA

POTRES VIII°

MCS

-transportni i

distributivni

cjevovodi

- individualni bunari

-Pucanje,

oštećenja

cjevovoda

-oštećenja,

pucanja zidanih

bunara

-prekid opskrbe

vodom a time i

zbog nehigijenskih

uvjeta i pojava

zaraznih bolesti

-središnji dio

Općine zbog

pucanja cjevovoda

-rubni dijelovi

Općine (naselja

Konšćina, Reĉica

ELKRON d.o.o. Broj:



Kriška, Razljev,

Donji Prnjarovac,

Bunjani)

POPLAVA -individualni bunari -plavljenjem

gospodarskih

objekata zbog

neadekvatne

odvodnje

-oticanje gnojavke i

stajskih gnojiva van

omeĊenih podruĉja

Rubni dijelovi

Općine (naselja

Konšćina, Reĉica

Kriška, Razljev,

Donji Prnjarovac,

Bunjani)

-podruĉja

sa

izvedenom

vodoopskrb

om

SUŠA -vodocrpilište

Prerovec (na

podruĉju Grada

Ivanić Grada)

-individualni bunari

Smanjenje vode

vodocrpilišta

pritisak pada

Dijelovi naselja

ostaju bez vode

-sva naselja sa

vodoopskrbom

-ostala naselja koja

se opskrbljuju iz

bunara.

TEHNIĈKO-

TEHNOLOŠKI

UZROCI

-akcidenti kod

prijevoza opasnih

tvari prometnicom

D4, Ţ3127 , Ţ3128,

Ţ3124

-akcidenti istijecanja

nafte na naftnom

polju Ţutica

-istijecanje

opasne tvari u

okolni teren

-oštećenje

naftovoda i

istijecanje nate u

okolni teren

-oneĉišćenje

podzemnih voda te

time i ugroza

sustava

individualne

vodoopskrbe

-Bunjani, Kriţ,

Novoselec,

Obedišće

ZAKLJUČAK:

U sluĉaju neadekvatne opskrbe vodom ili potpunog prestanka opskrbe vodom prvenstveno bi

došlo do epidemioloških i sanitarnih opasnosti (neadekvatna osobna higijena, neadekvatna

priprema hrane i sl.) tj. do pojave zaraznih bolesti ljudi pa i ţivotinja i to cijelog podruĉja i svih

stanovnika Općine Kriţ.

Trenutna situacija u vodoopskrbi ovog podruĉja, koje je vezano za vodocrpilište

Prerovec, ne zadovoljava potrebe za pitkom vodom stanovnika i gospodarstava ni po kapacitetu

ni po kvaliteti vode. Kvaliteta vode iz ovog sustava ne udovoljava u potpunosti odredbe

Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, zbog prevelikog sadrţaja organske tvari.

2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Tablica 12. 2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)


INFRASTRUKTURE

UĈINAK POSLJEDICE

POPLAVA -poljoprivredni

dijelovi u zonama

plavljenja

-poplave lokalnih

cesta

-poplavljeno poljoprivredno

zemljište

-prekid distribucije

prehrambenih proizvoda

uslijed prekida prometa

-smanjeni prinosi u prosjeku za 2-10%

na poljoprivrednim kulturama te 10-15%

na voćarskim

SUŠA -poljoprivredne

kulture i voćarske

-utjecaj visokih temperatura i

niske vlage na urod ,

-štete na pšenici procijenjene su na 40

posto, uljanoj repici, šećernoj repi, jaroj

ELKRON d.o.o. Broj:



kulture -osušeni, spaljeni pašnjaci od

visokih temperatura i niske

vlage

zobi i jarom jeĉmu na 50 posto, soji,

suncokretu i livadama i pašnjacima 30

posto, te kukuruzu 20 posto, na voćkama

35-42 %.

TUĈA -višegodišnji nasadi

vinove loze, povrće,

ratarske i povrtlarske

kulture, voće

- smanjeni prinosi, štete na

gospodarskim i stambenim

objektima, automobilima

- štete na poljoprivrednim kulturama,

naroĉito voću 70-80% (breskve, kruške,

jabuke, šljive i kupine)

TEHNIĈKO-

TEHNOLOŠKI

UZROCI

-akcidenti kod

prijevoza opasnih

tvari prometnicom

D4, Ţ3127 , Ţ3128,

Ţ3124

-akcidenti istjecanja

nafte na naftnom

polju

-istjecanje opasne tvari u

okolno poljoprivredno

zemljište

-oštećenje naftovoda i

istjecanje nate u okolni teren

-oneĉišćenje tla teškim metalima,

nemogućnost obrade tla – smanjeni

prinosi

-poljoprivredna podruĉja oko naselja

Mala i Velika Hrastilnica

ZAKLJUČAK:

Na podruĉju Općine Kriţ nema znaĉajnijih proizvoĊaĉa hrane. Opskrba prehrambenim

artiklima obavlja se putem maloprodajnih trgovina i pekarnicama u većim naseljima.

Nadzor nad zdravstvenom ispravnošću namirnica i predmeta opće uporabe u prometu, kao i

nad objektima za proizvodnju i promet namirnicama obavlja Sluţba za zdravstvenu ekologiju

Zavoda za javno zdravstvo Zagrebaĉke ţupanije u suradnji sa sanitarnom inspekcijom.

2.4. Proizvodnja, skladištenja, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge

radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili

potencijalnu opasnost koja moţe izazvati iznenadni dogaĊaj s negativnim posljedicama po

okoliš

Sukladno Uredbi o sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (N.N.,114/08.) na

podruĉju Općine Kriţa nema postrojenja ĉije koliĉine opasnih tvari bi mogle uzrokovati velike

nesreće prema odredbama Seveso II Direktive. Na podruĉju Općine od znaĉajnijih objekata

gdje se skladišti odreĊena koliĉina opasnih tvari, a predstavljaju stvarnu ili potencijalnu

opasnost koja moţe izazvati iznenadni dogaĊaj s negativnim posljedicama po stanovništvo i

okoliš je benzinske postaja Kriţ te Plinacro d.d. Posavina-Moslavina, MRS Kriţ.

Mjere zaštite i spašavanja od eventualne velike nesreće implementirane su u operativne

planove spašavanja pravne osobe, a ĉim poĉne primjena Seveso II. Direktive, operateri koji

potpadaju pod odredbe Direktive, umjesto operativnih izradit će unutarnje planove za sluĉaj

opasnosti; sukladno tome i na temelju podataka iz unutarnjih planova, ţupanija će izraĊivati

vanjske planove za jedan ili više pogona zajedno (ovisit će o blizini smještaja pogona).

Kod planiranja spreĉavanja ili ublaţavanja posljedica nesreće uzimat će se u obzir najgori

mogući sluĉaj (the worst case) koji se moţe dogoditi, pri ĉemu treba će se voditi raĉuna i o

prekograniĉnim utjecajima nesreće i na vrijeme postupiti prema ustaljenim standardnim

operativnim postupcima.

ELKRON d.o.o. Broj:



2.5. Javno zdravstvo

Tablica 13. 2.5. Javno zdravstvo


INFRASTRUKTURE

UĈINAK POSLJEDICE

POTRES VIII ºMCS -zgrada podruĉne ambulante u

Kriţu (tri tima opće medicine

plus jedan pedijatrijski tim, plus

ginekološka ordinacija, plus dva

stomatološka tima, plus ljekarna)

starija od 40 godina

- urušavanje

pregradnih zidova i

otpadanje dijelova

ţbuke

-smanjena mogućnost

pruţanja zdravstvene

usluge

POPLAVA,

PRIRODNI I

TEHNIĈKO-

TEHNOLOŠKI

UZROCI

-podruĉna ambulanta

nema

nema

2.6. Energetika (prirodni plin i nafta)

Naftovod

Podruĉjem Općine ne prolazi magistralni naftovod već sabirni naftovodi iz eksploatacijskih

polja.

Plinovod

Plinskom mreţom je pokriveno 100% Općine centralnom plinskom mreţom.

Štetne posljedice od potresa

U sluĉaju potresa VIIIº MSK došlo bi do pucanja plinske mreţe i pojave poţara. U sluĉaju

eksplozije došlo bi i do smrtnog stradanja osoba koje se zateknu u blizini, procjenjuje se do 3

smrtno stradale osobe.

Oštećenja sabirnih naftovoda u sluĉaju potresa takoĊer bi bila opasna po okoliš zbog istijecanja

nafte, osim onih kojima je otpornost povećana ojaĉanom stijenkom i klasom ugraĊenog

materijala.

2.7. Telekomunikacija

Tablica 14. 2.7. Telekomunikacije

VRSTA OBJEKT

KRITIĈNE

INFRASTRUKTUR

E

UĈINAK POSLJEDICE

POTRES VII i

VIIIº MCS

-telekomunikacijska

mreţa, poštanski

ured

-pucanje i

urušavanje

graĊevinskih

dijelova

Glede prekida samih telefonskih veza u manjem

potresu ne bi bilo većih posljedica jer većina

puĉanstva posjeduje mobilne ureĊaje. No u

sluĉaju razornijeg potresa gdje bi došlo do rušenja

ELKRON d.o.o. Broj:



telekomunikacijskih

centara, poštanskog

ureda, GSM baznih

stanica pokretne

mreţe, prekida

kabela i telefonskih

veza.

GSM baznih stanica pokretne mreţe ili prestanka

rada istih zbog prekida elektriĉne energije, došlo

bi do prekida i mobilne telefonije što bi u

konaĉnici zbog prekida svake komunikacije

dovelo do velikih psiholoških posljedica na

stanovništvo i oteţavanja provoĊenja akcija

zaštite i spašavanja. Isto tako rušenjem poštanskih

ureda došlo bi do prekida rada istih. Sve

navedeno bi psihološki negativno utjecalo na

stanovništvo (npr. ne bi se mogli javiti obitelji, ne

bi mogli izvršiti financijske obveze, itd.).

OLUJNO

NEVRIJEME

-telekomunikacijska

mreţa, poštanski

ured

-oštećivanje

telekomunikacijske

mreţe zbog rušenja

grana i stabala,

oštećivanje ureĊaja

uslijed atmosferskog

praţnjenja i nestanka

el.energije

Došlo bi do prekida telekomunikacijskih veza a s

time i oteţanog funkcioniranja a i prekida rada

mnogih poslovnih subjekata

2.8. Promet

Tablica 15 2.8. Promet

VRSTA OBJEKT

KRITIĈNE

INFRASTRUKTUR

E

UĈINAK POSLJEDICA

IMA NEMA

POPLAVE Lokalne ceste

31182 Ţ 3124 –

Konšĉani 1,9 km i

31183 Ţ 3128 –

Razljev 0,5 km

-plavljenje uslijed

velikih oborina od

rijeke Ĉesme

-nema -nema -nema

POTRES VIII°

MCS

-sve lokalne ceste na

podruĉju općine a

posebno na podruĉju

klizišta i erozije

(Šušnjari, Bunjani,

Prnjarovac)

- zbog loših

graĊevinskih

karakteristika

velika mogućnost

urušavanja

-nemogućnost

odvijanja

prometa, dostava

hrane i pomoći

- sve ceste

ugroţene a

naroĉito

nerazvrstane

OLUJNO

NEVRIJEME

-ceste kroz šumski

dio cca 3 km

L31183 i L31180

-nanošenje grana I

materije na cestu

-kraći prekid

prometa

-prekid prometa

promet Kriţ-

Reĉica Kriška

TEHNIĈKO-

TEHNOLOŠKI

UZROCI

-benzinska postaja

Kriţ - sjever, Kriţ -

jug

-benzinska postaja

Sirovina Benz –

ELKRON d.o.o. Broj:



Transporti d.o.o.

-akcidenti kod

prijevoza opasnih

tvari prometnicom

-akcidenti kod

prijevoza opasnih

tvari prometnicom

Ţ 3128, 3127 i

3124

-prekid prometa

-Bunjani, Kriţ,

Novoselec,

Obedišće,

2.9. Financijske usluge

Tablica 16. 2.9. Financijske usluge


INFRASTRUKTURE

UĈINAK POSLJEDICE

POPLAVA, POTRES,

PRIRODNI I TEHNIĈKO-

TEHNOLOŠKI UZROCI

-pošta, poslovnica "Fine",

poslovnica Privredne banke

Zagreb

nema

nema

ZAKLJUČAK:

Kod potresa jaĉine VIIIº MCS došlo bi do umjerenih oštećenja koji ne bi bitno utjecali na rad

usluga, osim kod oštećenja i prekida telekomunikacijskih veza ĉime je onemogućeno pruţanje

većine financijskih usluga. Olujno nevrijeme moţe zbog oštećenja telekomunikacijski veza biti

presudno u prekidu većine financijskih usluga.

2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

Tablica 17. 2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti


INFRASTRUKTURE

UĈINAK POSLJEDICA

IMA NEMA

POTRES

VIII° MCS

-povijesne graditeljske

cjeline:

povijesna jezgra Kriţa,

tradicijske kuće, crkve

- zbog loših

graĊevinskih

karakteristika

velika mogućnost

urušavanja

-urušavanje

dimnjaka , ţbuke

i slabijih

konstruktivnih

elemenata

objekata,

uništavanjae

vrijednog

inventara

objekata,

-ţupni dvor Kriţ Vila, Zagrebaĉka 32, Kriţ

– Stambena zgrada,

Zagrebaĉka 8, Kriţ u grupi gospodarskih

graĊevina:

– Stara ciglana, Bunjani – Mlin, Kriţ

– Tvorniĉki kompleks

Novoselec

OLUJNO

NEVRIJEME

povijesne graditeljske

cjeline:

povijesna jezgra Kriţa,

tradicijske kuće,

-oštećenja

graĊevina lošijih

graĊevinskih

karakteristika

(padanja crijepova,

odnošenje dijelova

konstrukcija slabije

povezanih ili već

oštećenih)

-uništavanje

vrijednog

inventara

objekata,

-ţupna crkva uzvišenja sv. Kriţa u Kriţu

-ţupni dvor Kriţ

Vila, Zagrebaĉka 32, Kriţ

-u grupi gospodarskih

graĊevina:

– Stara ciglana, Bunjani – Mlin, Kriţ

– Tvorniĉki kompleks

Novoselec:

ELKRON d.o.o. Broj:



3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

3.1 Pravne osobe koje se ZiS bave u okviru redovne djelatnosti

Tabela 18: Popis pravnih osoba koja se zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti

Br. Naziv pravne osobe

1. Zdravstvena ambulanta Kriţ, tri tima opće medicine , jedan pedijatrijski tim, ginekološka

ordinacija, dva stomatološka tima, ljekarna

2. Veterinarska stanica Kriţ – 3 djelatnika, nema sluţbeno vozilo

3. Veterinarska ambulanta “Nova” Kriţ, 2 djelatnika

4. Komunalno poduzeće Ivakop

5. Općinsko društvo Crvenog kriţa Kriţ

6. HEP –Distribucija, DP Elektra Kriţ-sa 24 satnom dispeĉerskom sluţbom i 5 vozila. (

radna platforma, teret. S dizalicom, teretno vozilo, prikolica, brigadno vozilo s

dizalicom.

7. Gradsko društvo Crvenog kriţa Ivanić Grad

8. Hrvatske vode, VGI Kutina -8 djelatnika, 1x malo terensko vozilo i jedno osobno vozilo

9. Hrvatske šume, šumarija Novoselec, 60 djelatnika, 3 zglobna traktora, 5 kombija.

10. Centar za socijalnu skrb Ivanić Grad

11. poduzeće za distribuciju i opskrbu plinom IVAPLIN iz Ivanić Grada - 26 zaposlenih, 6

servisna vozila i jedan rovokopaĉ.

12. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska postaja Ivanić - Grad

Izvor: Općina Kriţ

- Komunalno poduzeće «Ivakop» iz Ivanić Grada

Ivakop d.o.o. za komunalne djelatnosti, 48 zaposlenika i 21 vozilom:

Tablica 19. materijalni resursi tvrtke „IVAKOP”

R.B.

Vrsta vozila

Tip vozila

1. Osobni automobil W Golf

2. Moped Tomos APN 6

3. Moped Tomos APN 6

4. teretno KIA

5. Osobni automobil Fiat Doblo

6. Teretno VW Caddy

7. Teretno VW

8. Teretno FIAT

9. Rovokopaĉ FIAT Doblo

10. Teretni automobil FIAT Doblo

11. Teretni automobil MB 1314

12. Podizaĉ kontejnera Iveco 1624 Eurocargo

13. Podizaĉ kontejnera MB 1824

14. Kamion za smeće MB

15. Kamion za smeće MB Atego

ELKRON d.o.o. Broj:



16. Kiper FIAT Doblo

17. Osobni automobil IVECO ML 180E28K

18. Kamion za smeće BONETTI FX 100/50 4X4

19. Kamion za smeće BONETTI FX 100/50 4X4

20. Kompaktor Hanomag CD 285

21. Buldoţder Tomos APN 6


3.2. Gotove snage koje se ZiS bave u okviru redovne djelatnosti

Operativne snage zaštite i spašavanja

Općinsko vijeće Općine Kriţ je na 5.sjednici odrţanoj 06. studenog 2009. godine osnovalo i

imenovalo Stoţer zaštite i spašavanja koji broji 10 ĉlanova.

Kao dio operativnih snaga zaštite i spašavanja - izvršioci zadaća angaţiraju se dobrovoljna

vatrogasna društva koja djeluju u okviru Vatrogasne zajednice, i to:

Tabela 20: Popis DVD-a Općine Kriţ

Naziv postrojbe

Broj

ĉlano

va

Vatrogasna vozila /

kombi vozila Vat. pumpe

1. DVD Kriţ 63 Navalno vozilo TAM -

5500 - 2500 l, cisterna

NISAN - visokotlaĉni

modul, kombi vozilo

Rosenbauer

Honda

2. DVD Širinec 22 Navalno vozilo

BETFORD, kombi

IMV 1600

Magirus

3. DVD Bunjani 13 Kombi TAM 1600 Magirus

4. DVD Johovec 45 Kombi vozil Magirus

Honda

5. DVD M.Hrastilnica 42 Kombi vozilo -TAM Magirus

6. DVD V.Hrastilnica 27 Kombi vozilo - TAM Ziegler

7. DVD Vezišće 18 Kombi vozilo – TAM

1600

Honda

8. DVD Okešinec 25 Traktorska cisterna,

kombi vozilo - TAM

Magirus

Honda

9. DVD Obedišće 52 Visokotlaĉni modul -

TAM-5500, cisterna

6000 l

Ziegler

Honda

10. DVD Razljev 30 Rosenbauer

Honda

11. DVD Reĉica Kriška 41 Traktorska cisterna Rosenbauer

12. DVD Konšćan 32 Kombi vozilo - TAM Rosenbauer

13. DVD Novoselec 42 Traktorska cisterna,

navalno vozilo -

Rosenbauer

Honda

ELKRON d.o.o. Broj:



Magirius

14. DVD G.Prnjavorec 12 Magirius

15. DVD D.Prnjarovec 34 Rosenbauer

16. DVD Šušnjari 14 Rosenbauer

Izvor: Procjena ugroţenosti od poţara

Radi sudjelovanja u gašenju poţara, spašavanju osoba i imovine ugroţenih poţarom i

eksplozijom, pruţanja tehniĉke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, provedbi

preventivnih mjera zaštite od poţara i obavljanja drugih djelatnosti utvrĊenih planovima zaštite

od poţara osnivaju se vatrogasne postrojbe i udruge dobrovoljnih vatrogasaca a to na ovom

podruĉju pokrivaju Vatrogasna postrojba Grada Ivanić Grada (na temelju ugovora od 2007

god.) sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima općine Kriţ u suradnji sa Vatrogasnom

zajednicom Kriţ.

Tablica 21. JVP Ivanić Grad BROJ ĈLANOVA LIJEĈNIĈKO

UVJERENJE

STRUĈNI ISPIT

34 34 12

Tablica 22. JVP Ivanić Grad- vozila

ProizvoĊaĉ i

oznaka

podvozja

osovina

Karakteristike

pumpe (protok /

tlak)

Voda

(lit)

Pjeni

lo

"A"

(lit)

Pjeni

lo

"B"

(lit)

Pra

h

(kg)

CO2

(kg)

uku

pno

pogonskih

naziv

pjenila

"A"

naziv

pjenila

"B"

Vrsta/namje

na vozila

Ukupna masa

(kg):

MB1628 Atego 2 2

Rosenbauer

30/10 3 500 200 200 27 5

Tutogen Apirol navalno 16.000

TAM190T10 2 1 Turboinst.2400/8 8.000 0 0 18 0 0 0 cisterna 15.300

FAP 1620 2 1

Rosenbauer

30/10 4.500 100 500 18 5

0 Apirol cisterna v/p 15.500

MB1528 Atego 2 1 Rosenbauer 20/10

2.000 0 100 18 5 0 Apirol

ljestva DLK18 15.000

MB1328 Atego 2 2 0 0 0 50 10

0 0 tehniĉko 13 000

Nissan pick up 2 2

Rosenbauer

UHPS 400 25 32 0

0 Apirol malo tehniĉko 2.610

Nissan Patrol 2 2 zapovjedno 2.300

MB1828 Aksor 2 2 Rosenbauer40/10 2 500 500 2 000 Tutogen Apirol cisterna v/p 18 000

MB Sprinter 2 1

2.000


ELKRON d.o.o. Broj:



3.3. Snage civilne zaštite

Na podruĉju Općine Kriţ do sada nije bila formirana postrojba civilne zaštite opće namjene ali

obzirom na Procjenu ugroze procjenjuje se postrojba od 20 pripadnika.

3.4. Pravne osobe koje se mogu uključiti u sustav ZiS (privatne firme i poduzeća)

Tabela 23: Popis pravnih osoba koje se mogu ukljuĉiti u sustav zaštite i spašavanja

Br. Naziv pravne osobe

1. Naftalan specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Ivanić Grad

2. AEKS d.o.o.za proizvodnju, trgovinu I usluge- pravna osoba ovlaštena za otklanjanje

posljedica nastalih u sluĉajevima iznenadnog zagaĊenja- Ivanić Grad


3.5. Udruge građana

Tabela 24: Aktivnosti zaštite i spašavanja mogu obavljati i udruge graĊana koje na prostorima Općine

Kriţ djeluju i ĉiji rad Općina potiĉe i materijalno:

Br. Naziv udruge

1. Lovaĉka udruga „Vidra“ Kriţ (72 ĉlana)

2. Športska ribolovna udruga ”Šaran” - Kriţ

3 GSS Zagreb


3.6. Fizičke osobe sa materijalnim sredstvima

Fiziĉke i pravne osobe koje se bave ugostiteljstvom na podruĉju Općine Kriţ, a koji mogu uz

Crveni kriţ pribavljati potrebnu hranu su manji obrti:

prodavaonice prehrambenih proizvoda i pekarnice, te ugostiteljski objekti.

Tabela 25: Broj traktora, poljoprivrednih strojeva , baĉvi i cisterni

Traktori, broj

Kombajni,

broj

Linije za

krumpir

i šećernu

repu,

broj

Linije za

krmno

bilje,

broj

Ostali strojevi

za berbu

(kukuruza

i dr.), broj

Traktorske

prikolice,

broj

Baĉve i

cisterne

(za vino i

dr.), hl jednoosovinski

dvoosovinski

ukupno

do 40 kW (do

54

KS)

41 - 60 kW (55

-

82 KS)

61 - 100

kW (83

- 136

KS)

više od

100 kW

(više

od 136

KS)

140 636 481 133 17 5 18 2 - 40 483 3.300

Izvor: Drţavni zavod za statistiku

ELKRON d.o.o. Broj:



3.7. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje ovisno o katastrofi i velikoj nesreći

Za zadovoljavajuću zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od poplave na

podruĉju općine Kriţ bile bi potrebne slijedeće snage:

a) Operativne snage ZiS općine Kriţ

Stoţer zaštite i spašavanja Općine Kriţ- 10 ĉlanova

DVD Općine sa 50 ĉlanova i vatrogasna oprema za prijenos i crpljenje vode

postrojba CZ opće namjene Općine Kriţ – 20 ĉlanova

Zdravstvena ambulanta Kriţ

Veterinarska ambulanta Kriţ

Općinsko društvo Crvenog kriţa Kriţ

b) snage i kapaciteti pravnih osoba od znaĉaja za ZiS općine Kriţ

Komunalno poduzeće Ivakop-nadleţan za komunalne djelatnosti na podruĉju Općine

“Nova” Kriţ -veterinarska ambulanta

c) udruge od znaĉaja za ZiS općine Kriţ

- Centar za socijalnu skrb Ivanić Grad

- Gradsko društvo Crvenog kriţa Ivanić Grad

- Lovaĉka udruga “Vidra” Kriţ,

- Športska ribolovna udruga ”Šaran” - Kriţ

Oprema i sredstva stanovništva ( traktori veće nosivosti s prikolicama 100 kom. , lopate, pumpe.)

d) snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan Općine Kriţ

HEP –Distribucija, DP Elektra Kriţ

Hrvatske vode, VGI Kutina

Ivaplin d.o.o. sektor distribucije plina,

Hrvatske šume, Šumarija Novoselec

Za zadovoljavajuću zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od potresa na

podruĉju općine Kriţ bile bi potrebne slijedeće snage:



DVD Općine sa 200 ĉlanova i vatrogasna oprema








Fiziĉke i pravne osobe koje se bave ugostiteljstvom na podruĉju Općine Kriţ, a koji mogu uz

Organizacije CZ i Crvenog kriţa pribavljati potrebnu hranu:

oprema i sredstva stanovništva ( traktori veće nosivosti s kom. , lopate, alati za rezanje, bušenje ..)

ELKRON d.o.o. Broj:




- Lovaĉka udruga “Vidra" Kriţ (72 ĉlana),

- Športska ribolovna udruga ”Šaran” - Kriţ

-Centar za socijalnu skrb Ivanić Grad

- Gradsko društvo Crvenog kriţa Ivanić Grad



Ivaplin d.o.o. sektor distribucije plina,


Za zadovoljavajuću zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od posljedica suše na

podruĉju Općine Kriţ bile bi potrebne slijedeće snage:



DVD Općine sa 50 ĉlanova sa vatrogasnim vozilom kapaciteta 4000 l








Oprema i sredstva stanovništva ( traktori veće nosivosti s prikolicama 20 kom. , za dovoz tehniĉke

vode kapaciteta 3000l.)


- Lovaĉka udruga “Vidra” Kriţ (72 ĉlana),

- Športsko ribolovna udruga ”Šaran” - Kriţ




Za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od posljedica djelovanja oluje ili

orkanskog nevremena i tuĉe na podruĉju Općine Kriţ bile bi potrebne slijedeće snage:



DVD Općine sa 80 ĉlanova






ELKRON d.o.o. Broj:





oprema i sredstva stanovništva ( traktori veće nosivosti s prikolicama 20 kom. , za dovoz tehniĉke

vode kapaciteta 3000l.)


- lovaĉka udruga “Vidra” Kriţ (72 ĉlana),




Za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od posljedica djelovanja većih

snjeţnih oborina ili poledice na podruĉju Općine Kriţ bile bi potrebne slijedeće snage:



DVD Općine sa 100 ĉlanova







- Lovaĉka udruga “Vidra” Kriţ (72 ĉlana),

- Športsko ribolovna udruga “Šaran” - Kriţ




Tehniĉko-tehnološke nesreće i katastrofe

Razmjerno koliĉini i vrsti opasnih tvari, te njihovog istjecanja u okoliš ovisi angaţiranje, broj i

sastav struĉnih ekipa za saniranje stanja. U sluĉaju katastrofa i velikih nesreća općina Kriţ će se

osloniti prvenstveno na svoje postojeće snage a u sluĉaju potrebe pozvale bi se snage na

podruĉju drugih Općina i Gradova, posebno Ivanić Grada.

ZAKLJUĈAK

Procjenjuje se da su postojeće snage Općine Kriţ dovoljne uz formiranje postrojbe

civilne zaštite opće namjene dovoljne za zadovoljavajuću zaštitu i spašavanje za sve vrste

ugroza osim u sluĉaju tehniĉko-tehnološke nesreće ili katastrofe.

ELKRON d.o.o. Broj:



4 ZAKLJUĈNE OCJENE

Temeljem navedenog donose se zakljuĉne ocjene o raspoloţivim mogućnostima zaštite i

spašavanja, te procijenjene ljudske i materijalne resurse potrebne za nošenje s posljedicama

katastrofa i velikih nesreća.

4.1. Zaštita i spašavanje od poplava

Problemi nastaju uslijed ekstermnih oborinskih voda koje bi mogle izazvati plavljenje

podruma u naseljima Šušnjari, Okešinec i Novoselec. Plavi uglavnom poljoprivredno podruĉje i

pojedini podrumski dijelovi objekata.

Na tom podruĉju procjenjuje se ugroza od 50 stanovnika i plavljenje cca 50 ha poljoprivrednog

i šumskog zemljišta. Smanjenje prinosa je 2-10%.

Opasnost postoji za naselje Velika Hrastilnica, Mala Hrastilnica i Johovec kada uslijed

ekstremnih oborina je ugroţena retencija Ţutica. Procjenjuje se ugroza za 10 domaćinstava ili

cca 30 osoba a najveća ugroza postoji za divljaĉ koja se zatekne na tom poplavnom podruĉju.

Plavljenjem podruĉja ne bi bilo prekida uobiĉajenog naĉina ţivota na duţe vrijeme kao ni većih

gubitaka osnovnih sredstava za ţivot i gubitaka zaposlenja.

4.2. Zaštita i spašavanje od potresa

Na podruĉju Općine moguć je potres najviše VIIIº MCS i procjenjuje se ugroza za cca 62 osobe

od toga 2 poginula, 20 duboko zatrpanih osoba, 25 srednje i 15 plitko zatrpanih.

Najviše bi stradali sakralni objekti i objekti tradicijske gradnje u povijesnoj jezgri naselja Kriţ i

to:

-ţupni dvor Kriţ ,Vila, Zagrebaĉka 32, Kriţ

– Stambena zgrada, Zagrebaĉka 8, Kriţ

U grupi gospodarskih graĊevina:

– Stara ciglana, Bunjani

– Mlin, Kriţ

– Tvorniĉki kompleks Novoselec

Potres bi utjecao i na oštećenja telekomunikacijskog i elektroenergetskog sustava, oštećenjem

dalekovoda pomicanjem nosaĉa vodova te time i prekida distribucije, oštećenja zidanih cisterni

vodoopskrbe rubnih dijelova naselja i zamućenja istih.

4.3. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka

Suše

Na podruĉju Općine Kriţ nisu proglašavane elementarne nepogode za štete nastale od

posljedica suša.

ELKRON d.o.o. Broj:



Procjena je da pojava suše ne bi ozbiljnije utjecala na odvijanje normalnog naĉina ţivota i

katastrofa i nesreća na postojeću infrastrukturu. Postojeći kapaciteti vodocrpilišta zadovoljavaju

potrebe stanovništva, pa nije realno govoriti o suši kao o katastrofi.

Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar

Na podruĉju Općine je bilo naleta jaĉeg vjetra sa kratkim intenzitetom sa ograniĉenim štetama

ali nije proglašavana elementarna nepogoda u zadnjih 10 godina.

Klizišta

Veći dio podruĉja općine zauzima nekoherentno tlo, dok se u sjevernom dijelu nalazi

podruĉje pojaĉane erozije. To su podruĉja naselja Bunjana, Prnjarovca i Kriţa.

Tuĉa

Elementarna nepogoda za podruĉje općine Kriţ proglašena je zbog olujnog nevremena

praćenog tuĉom 26. i 27. lipnja 2009. koja je prouzroĉilo štete na poljoprivrednim kulturama.

Prema ocjeni općinskog Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda najviše su

stradala naselja Novoselec, Okešinec, Obedišće i Vezišće. Štete su nastale uglavnom na

ratarskim kulturama, ponajviše pšenici i kukuruznoj uljanoj repici, te na povrtlarskim

kulturama.

Snijeg i poledica:

Snjeţne oborine u visini od 50 cm uz pojavu sjevernog vjetra koji stvara nanose mogu

predstavljati problem za normalni rad i ţivot stanovništva a naroĉito za naselja koja su

udaljenija od središta Općine (Razljev, Reĉica Kriška,). Takve pojave zabiljeţene su sa

prekidom funkcioniranja najviše do dva dana zdravstvene i veterinarske sluţbe, sa prekidom

elektriĉne energije, mogućnošću redovne opskrbe stanovništva osnovnim kućnim

potrepštinama, mogućnost nastavka školovanja, odlazaka i dolazaka stanovništva na posao i

ograniĉeno kretanje motornih vozila a naroĉito javnog prijevoza.

4.4. Zaštita od tehničko-tehnoloških nesreća s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu

Najvjerojatniji scenarij izvanrednog dogaĊaja na benzinskim postajama i podzemnim

skladištima naftnih derivata predstavlja istjecanje kod rukovanja (odspajanje

istakaĉko/utakaĉkih crijeva). Ako doĊe do poţara lokve i eksplozije para istekle koliĉine

naftnih derivata, zona ugroţenosti iznosi cca 200 m. Pošto su benzinske postaje locirane van

naseljenih mjesta ugroza postoji samo za osobe koje se zateknu u zoni ugroţenosti.

Mogući su akcidenti istijecanja nafte na naftnom polju Ţutica te zagaĊenja podzemnih voda i

poljoprivrednih površina oko naselja Mala i Velika Hrastilnica

Mogući su akcidenti kod prijevoza opasnih tvari prometnicom D4, Ţ3127 , Ţ3128, Ţ3124.

Ugroza za naselja Bunjani, Kriţ, Novoselec, Obedišće.

ELKRON d.o.o. Broj:



4.5. Zaštita i spašavanje od nuklearnih I radioloških nesreća Općine Križ od NE KRŠKO

Općina Kriţ spada u sektor F4 (do 100 km) i akutni bi se uĉinci mogli oĉekivati samo u sluĉaju

najteţih nesreća (nesreće s oštećenjem reaktorske jezgre i katastrofalnim otkazom reaktorske

zgrade).

4.6. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada

Na podruĉju Općine nisu zabiljeţene epidemije i epizotije većih razmjera već pojedinaĉni

sluĉajevi oboljenja te se procjenjuje da nema ugroza od epidemioloških i sanitarnih opasnosti u

vidu katastrofa i velikih nesreća.

4.7. Kritična infrastruktura

Kritiĉna infrastruktura Općine Kriţ u vidu katastrofa i velikih nesreća moţe biti ugroţena od

potresa VIIIº MCS.

Distribucija elektriĉne energije

- srednje naponska i niskonaponska nadzemna mreţa- na drvenim i betonskim stupovima velika

duljina a 35 kV i 10/0,4 kV dalekovoda.

Zbog potresa, poledice i tehniĉko-tehnoloških uzroka moglo bi doći do nestanka elektriĉne

energije te bi Općina vjerojatno ostala bez pitke vode jer bi crpne stanice prestale s radom. U

sluĉaju višednevnog nestanka elektriĉne energije sva kućanstva u naseljima Općine bila bi u

opasnosti, prvenstveno epidemiološko i sanitarnoj, iz razloga što bi se zalihe hrane iz hladnjaka

i škrinja poĉele kvariti, a uz nedostatak vode i same higijenske navike stanovništva dolaze u

pitanje (pojava zaraznih bolesti).

Vodoopskrbni sustav

transportni distributivni cjevovod centralnog dijela Općine Kriţ,

javne i privatne cisterne,

bunari.

Nakon potresa u sluĉaju neadekvatne opskrbe vodom ili potpunog prestanka opskrbe vodom

prvenstveno bi došlo do epidemioloških i sanitarnih opasnosti (neadekvatna osobna higijena,

neadekvatna priprema hrane i sl.) tj. do pojave zaraznih bolesti ljudi pa i ţivotinja.

Problem Općine Kriţ predstavlja i neodgovarajuće riješena odvodnja otpadnih i

oborinskih voda. Moţe se zakljuĉiti, da se na podruĉju općine Kriţ, kao prijamnik otpadnih i

oborinskih voda, koristi okolni teren i prirodne depresije (vrtaĉe) što dovodi do zagaĊenja

vodoopskrbe iz privatnih i javnih cisterni.

ELKRON d.o.o. Broj:



4.8. Snage za zaštitu i spašavanje

Nosioci zaštite i spašavanja su DVD-i općine, a kao središnje društvo potrebno je formirati

DVD Kriţ te vatrogasce opremiti osobnom i skupnom zaštitnom opremom te postrojbu civilne

zaštite opće namjene od 20 ĉlana.

Procjenjuje se da Općina Kriţ ima dovoljne snage za provoĊenje zaštite i spašavanja na

podruĉju Općine uslijed katastrofa i velikih nesreća.

ELKRON d.o.o. Broj:



5. ZEMLJOVIDI

5.1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1 : 25000

5.2. PROMETNA MREŢA 1 : 25000

5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŢA 1 : 25000

5.4. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŢA 1 : 25000

5.5. EKSPLOATACIJA I KORIŠTENJA NAFTE I PLINA 1 : 25000

5.6. VODOVODNA MREŢA 1 : 25000

5.7. SUSTAV ODVODNJE I PROĈIŠĆAVANJA VODA 1 : 25000

5.8. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1 : 25000

ELKRON d.o.o. Broj:



6. POLOŢAJ I KARAKTERISTIKE PODRUĈJA

6.1 Podruĉje odgovornosti

Općina Kriţ smještena je na samom jugoistoĉnom rubu Zagrebaĉke ţupanije.

Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske prostor Općine Kriţ pripada

jugozapadnom dijelu Panonske megaregije. Kao sastavni dio Zagrebaĉke ţupanije Općina Kriţ

ulazi u podruĉje šireg zagrebaĉkog prostora.

Na zapadu i sjeverozapadu podruĉje Općine Kriţ graniĉi sa Gradom Ivanić Gradom.

Veći dio granice Općine Kriţ ujedno predstavlja i ţupanijsku granicu.

U sjeveroistoĉnom dijelu općine pruţa se granica sa Gradom Ĉazmom, odnosno sa susjednom

Bjelovarsko-bilogorskom ţupanijom, a juţni i istoĉni dio Općine Kriţ graniĉi sa Općinom

Velika Ludina, odnosno sa Sisaĉko-moslavaĉkom ţupanijom.

6.1.1 Ukupna površina podruĉja i broj gradova i naselja

Podruĉje općine zauzima površinu od 118,46 km2 odnosno 3,9 % ukupne površine ţupanije

koja iznosi 3058,15 km2.

Općina Kriţ prema površini je, ne raĉunajući gradove, jedna od najvećih na podruĉju ţupanije

Na podruĉju Općine Kriţ nalazi se 16 naselja (Bunjani, Donji Prnjarovec, Gornji Prnjarovec,

Johovec, Konšćani, Kriţ, Mala Hrastilnica, Novoselec, Obedišće, Okešinec, Razljev, Reĉica

Kriška, Širinec, Šušnjari, Velika Hrastilnica, Vezišće).

6.1.2 Rijeke

Općina Kriţ je locirana u jugoistoĉnom dijelu Zagrebaĉke ţupanije na sastavnici rijeĉnih dolina

Save i Ĉesme.

Vodne površine na podruĉju Općine obuhvaćaju vodotok i rijeke Ĉesme, potoke Liplenica i

Jukovec, te odvodne, lateralne i natapne kanale.

Svakako su od znaĉaja i odreĊenje da su retencije za obranu od poplava predviĊene povšine:

- Ţutica i

- Jantak.

6.1.3. Reljef, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji

Reljef i tlo

Reljefna struktura podruĉja općine sastoji se od niskih ravniĉarskih do blago uzdignutih terena

što osigurava neometano gospodarsko iskorištavanje i uvoĊenje infrastrukture. Veći dio

podruĉja općine zauzima nekoherentno tlo, dok se u sjevernom dijelu nalazi podruĉje pojaĉane

erozije.

Prema raspoloţivim podacima Ureda za katastarsko geodetske poslove Općina Kriţ raspolaţe

ukupno sa 6334 ha poljoprivrednih površina, što predstavlja 53,47% ukupne površine općine.

Većina ovih površina (5276 ha ili 83,3%) u privatnom je vlasništvu. ObraĊeno je ukupno 4202

ha poljoprivrednih površina, a neplodnih površina ima ukupno 1170 ha. Šumske površine

zauzimaju više od trećine ukupne površine općine (4168 ha).

ELKRON d.o.o. Broj:



Pedološki pokazatelji

Tablica 26.: Osnovne znaĉajke kartiranih pedoloških jedinica

Sist.

Jed.b

r.

Sadašnji naĉin

korištenja Tekstura Dreniranost Nagib

Ekološka

dubina tla

Dominantni

naĉin vlaţenja

1 Oranice, voćnjaci

vrtovi

Ilovasta,

glinasto

ilovasta

Dobra Ravno

Duboka

do vrlo

duboka

Automorfni

2 Oranice,livade

voćnjaci

Ilovasta,

glinasto

ilovasta

Dobra do

umjereno

dobra

Blage do

umjerene

padine

Duboka

do vrlo

duboka

Automorfni

3 Travnjaci, Oranice

Praškasto

ilovasta,

praškasto

glinasto

ilovasta

Umjereno

dobra

Skoro

ravno

Srednje

duboka Koluvijalni

4 Oranice,

Praškasta,

praškasto

ilovasta

Nepotpuna Ravno

Srednje

duboka do

duboka

Hipoglejni,

pseudoglejni

5 Oranice,travnjaci

Pjeskovito

ilovasta,

ilovasta

Nepotpuna Ravno Srednje

duboka Hipoglejni

6 Travnjaci, Oranice,

Praškasto

ilovasta,

praškasto

glinasto

ilovasta

Nepotpuna

do slaba

Skoro

ravno Plitka Koluvijalni

7 Oranice,voćnjaci

Praškasta,

praškasto

ilovasta

Nepotpuna

do umjereno

dobra

Skoro

ravno do

blage

padine

Srednje

duboka do

duboka

Pseudoglejni

8 Oranice,livade

Praškasta,

praškasto

ilovasta

Nepotpuna

do umjereno

dobra

Skoro

ravno

Srednje

duboka do

duboka

Pseudoglejni

9 Oranice,voćnjaci,

livade

Praškasta,

praškasto

ilovasta

Umjereno

dobra

Blage do

umjerene

padine

Srednje

duboka do

duboka

Pseudoglejni

10

Travnjaci Glinasta Vrlo slaba Ravno Vrlo plitka

do plitka Glejni

11

Livade Glinasto

ilovasta Vrlo slaba

Skoro

ravno

Vrlo plitka

do plitka Glejni

12

Pašnjaci Glinasto

ilovasta Vrlo slaba Ravno Plitka Glejni

13 Travnjaci Ilovasta Dobra

Umjerene

do

umjereno

strme

padine

Srednje

duboka do

duboka

Automorfni

Izvor: PPUO

ELKRON d.o.o. Broj:



Glavna obiljeţja klime Glavna obiljeţja klime ovog prostora uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela

Panonske nizine. To je podruĉje s izrazitim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji

euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se oĉituje na taj naĉin da u nekim

pokazateljima klime dolazi do izraţaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri ĉemu

niti jedno od ovih obiljeţja ne prevladava.

To je podruĉje umjereno tople kišne klime u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i

oborine su jednoliko rasporeĊene na cijelu godinu.

Koliĉina godišnjih oborina je cca 920mm/m², maksimum u proljeće i jesen.

Sijeĉanj i veljaĉa su najsušniji dio godine.

Srednja godišnja temperatura iznosi 10ºC – 11ºC. Najtopliji je srpanj s prosjekom od cca 21 ºC,

a najhladniji je sijeĉanj s prosjeĉnih cca 2 ºC.

Vjetrovi su umjereni, zimi su uglavnom sjeveroistoĉni, a ljeti sjeverozapadni.

Srednja jaĉina vjetra ne prelazi 2 – 3 bofora.

Slika 9. Karta izohijeta Grada Zagreba i Zagrebaĉke ţupanije, 1961–1990.

Izvor: Drţavni hidrometeorološki zavod

6.1.4 Tehnološke karakteristike postrojenja

Jedna od najznaĉajnijih djelatnosti za Općinu Kriţ je, kao i za Zagrebaĉku ţupaniju,

poljoprivredna proizvodnja. MeĊutim, posebnost ovog podruĉja u odnosu na ţupanijski prostor

predstavljaju eksploatacijska polja nafte i plina, koja svojim znaĉajem prelaze lokalne okvire, a

gospodarstvo jugoistoĉnog dijela ţupanije dobrim se dijelom temelji na njihovom

iskorištavanju. TakoĊer, sa drţavnog gledišta je znaĉajan i Jadranski naftovod kojim se odvija

meĊunarodni transport nafte, a prolazi juţnim dijelom općine.

U pogledu veliĉine i gospodarskog znaĉaja pojedinih naselja, moţe se konstatirati da na

podruĉju općine nema naselja koje bi imalo širi znaĉaj za podruĉje Zagrebaĉke ţupanije ili

Drţave.

Na podruĉju Općine Kriţ zastupljena je i drvna industrija kao tradicionalna industrija ovog

kraja. DIN Novoselec je jedan od subjekata nositelja razvoja drvne industrije kao i same

OPĆINA

KRIŢ

ELKRON d.o.o. Broj:



tradicije u drvnoj industriji. Postoji interes i za osnivanjem klastera drvne industrije po modelu

istoga Zagrebaĉke ţupanije.

Jedna od bitnih poljoprivrednih grana ovog kraja je i konjogojstvo, koje je vezano za uzgoj

autohtonih pasmina konja hrvatski posavac sa znaĉajnim potencijalom u daljem razvoju

turizma.

Tabela 27: Objekti sa stanovišta opasnosti koje proizlaze iz ĉinjenice da skladište opasne tvari u

većoj koliĉini u Općini Kriţ

Rb: Objekat/pogon Opasna tvar Koliĉina

1. KLAS d.d., SILOS - Kriţ Ţitarice 2400 t

Izvor: Procjena ugroţenosti od poţara

Tabela 28: Popis pravnih osoba u industriji, poduzetništvu i obrtništvu u Općini Kriţ

Rb.

Pravna osoba Rb. Pravna osoba Rb. Pravna osoba

1.

HEP-ODS d.o.o. Elektra

Kriţ, Kriţ Trg Svetog

Kriţa 7

28. TIVAL d.o.o., Kriţ,

Školska 2 54.

Modni studio Kolaković,

Novoselec

2. INA industrija nafte,

radilište Ţutica 29.

Caffe bar VESZELI

1857, Kriţ, Trg

Svetog Kriţa 10

55. Ugostiteljski obrt LAV,

Obedišće, Zagrebaĉka

3. INA industrija nafte, pogon

Šumećani 30.

JAZVIĆ d.o.o., Kriţ,

Zagrebaĉka 11 56.

Trgovaĉki obrt M-D,

Novoselec, Moslavaĉka 6

4. KLAS d.d. Kriţ,

Zagrebaĉka 6 31.

KADOIĆ d.o.o. za

trgovinu veliku i

malo, Kriţ,

Zagrebaĉka 17

57.

Ugostiteljski obrt

MOSLAVINA, Novoselec,

Moslavaĉka 89

5.

HRVATSKE ŠUME,

Šumarija Novoselec,

Novoselec, Kolodvorska27

32.

Obrt za ugostiteljstvo,

trgovinu i usluge

HALAĈEK, Kriţ,

Zagrebaĉka 19

58. Frizerski salon MATEO,


6. HRVATSKA POŠTA,

Pošta Kriţ 33.

Ugostiteljski obrt

OKOVIĆ, Kriţ,

Zagrebaĉka 10

59. MLIN KAPŠ, Novoselec,

Moslavaćka 117

7. HRVATSKA POŠTA,

Pošta Novoselec 34.

AUTO PETRA d.o.o.,

Kriţ, Zagrebaĉka 73 60.

Pekarski obrt ŠTRUCA,


8. CROSCO d.o.o., naftni

servis 35.

MAT ŠPORT d.o.o.,

Kriţ, Zaobilaznica 61.

JUP-BLITZ d.o.o.

Novoselec, Vezišće 68

9.

HŢ-INFRASTRUKTURA

d.o.o.,ţeljezniĉki kolodvor

Novoselec

36.

LUNA USLUGE

d.o.o., Kriţ, Školska

bb

62 AGRO-SERVIS,

Novoselec, Ĉesmanska bb

10.

DRVNA INDUSTRIJA

NOVOSELEC, Novoselec,

Park hrvatskih muĉenika

37.

LONIA, Trgovaĉko

dioniĉko društvo,

Kutina, Vinkovaĉka 2

63. MP-CROMING d.o.o.,

Obedišće, Selska 16

11.

FEROMIHIN d.o.o., za

proizvodnju, unutarnju i

vanjsku trgovinu,

Obedišće, Zagrebaĉka 61

38.

LONJA-STRUG d.d.,

za vodnogospodarsku

djelatnost, Kutina,

Vinkovaĉka 4

64..

AGRO –TRGOVINA

„PEZER“, Obedišće,

Zagrebaĉka 26

12. AAG DIZAJN CENTAR, 39. CROATIA 65. Autolimarska radionica,

ELKRON d.o.o. Broj:



Kriţ, Industrijska cesta OSIGURANJE,

filijala Kutina,

Školska 3

Okešinec, Ĉesmanska 41

13. AAG NAUTIKA d.o.o.,

Kriţ, Industrijska cesta 40.

MOSLAVINA

USLUGE d.o.o.,

Novoselac,

Kolodvorska 3

66. Autolimarski obrt TD,

Bunjani, Staklena 6

14.

HRVATSKI TELEKOM

d.d. Zagreb, Savska cesta

32

41.

Ugostiteljski obrt

MATRIX, Kriţ,

Braće Radia 1

67. Trgovaĉki obrt ŠIVA,

Okešinec

15. KOKOŠ d.o.o., Bunjani,

Moslovaĉka 86 42.

VETERINARSKA

STANICA, Kriţ,

Milke Trnine 10

68.

Prodavaonica

GRANIĈARKA, Obedišće,

Zagrebaĉka 93

16. EKO-DIV d.o.o., Bunjani,

Moslovaĉka 96 43.

VETERINARSKA

AMBULANTA

„NOVA“ d.o.o., Kriţ,

Josipa Badalića 24

69. Automehaniĉar ZAJEC,


17. STOLAR Izrada i montaţa,

Bunjani, Staklene 55 44.

ZOR – DUK d.o.o.,

prodavaonica boja i

lakova, Kriţ, Milke

Trnine 2

70.

Usluţni obrt-Automehanika

i vuĉna sluţba MEZAK,


18.

Proizvodnja i prerada mesa

i uzgoj svinja CEROVSKI,

Gornji Dragonoţec

45.

Prodavaonica

konfekcije AS, Kriţ,

Trg Sv. Kriţa

71. Cvjećarnica, kriţ

19.

MIJVIS GENERALNA

REPARACIJA MOTORA

d.o.o., Gornji Prnjarovec

121

46.

BOROVO trgovaĉka

mreţa Vukovar, Blage

Zadre 13a

72.

Trgovina mješovitom

robom SM, Novoselec, Hrv.

mladeţi

20. RIP-EKO d.o.o., Kriţ ,

Zagrebaĉka 5 47.

PRO-MED,

Novoselec,

Moslavaĉka 6

73. Izrada metalne galanterije,

Johovec 46

21. SIROVINA BENZ d.o.o.,

Knin, Drniška cesta 3 48.

PEKARA SPAĈI,

Novoselac,

Moslovaĉka 1

74.

Frizerski salon HEAD

OFFICE, Kriţ, Trg Svetog

Kriţa

22. Klesarske usluge BORIĆ,

Bunjani, Moslavaĉka 124 49.

CORSO

NOVOSELEC d.o.o.,

Novoselec,

Kolodvorska 12

75. Frizerski salon UNO, Kriţ,

Braće Radića

23. FEROALATI d.o.o., Kriţ,

Industrijska cesta 50.

Cvjećarnica

MARINA, Novoselec,

Kolodvorska 5

76. Ugostiteljski obrt ZAJEC,

Novoselec, Kolodvorska 2

24.

S.K.A.H. d.o.o. za

proizvodnju i promet, Kriţ,

Zagrebaĉka 4

51.

Caffe bar AURORA,

Novoselec,

Kolodvorska 30

77. Caffe bar PONY,

Novoselec, Kolodvorska 3

25. TIĈAK d.o.o., Kriţ, Dr.

E.Satlera 4 52.

Frizerski salon

MODELLE, Kriţ,

Zagrebaĉka 85

78. VILLA NOA d.o.o., Kriţ,

Trg Sv. Kriţa 8

26.

PRIVREDNA BANKA

ZAGREB, PJ-36 Ivanić

Grad

53.

FINANCIJSKA

AGENCIJA, Podr.

Kutina, Poslovnica

Kriţ, Trg Svetog

Kriţa

79. TISAK d.d. Zagreb,

Slavonska avenija 4

27.

V.L.M. d.o.o. za

proizvodnju, trgovinu i

usluge Kriţ, Moslavaĉka

13

ELKRON d.o.o. Broj:




6.2 Stanovništvo

U Općini Kriţ, prema popisu iz 2001. godine, ţivi 7406 stanovnika koji ĉine 2531 kućanstvo.

Udio stanovništva Općine Kriţ u ukupnom stanovištvu ţupanije koje ĉini 309.696 stanovnika,

iznosi 2,39%.

6.2.1 Odnos broja zaposlenih, nezaposlenih, umirovljenika

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na podruĉju Općine je bilo ukupno 2293 zaposlene

osobe, od ĉega najviše u preraĊivaĉkoj industriji 687, te potom 186 zaposlenih u poljoprivredi,

lovu i šumarstvu.

6.2.2 Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih ( 0-7, 8-50, 51-70, 71 i više god. )

Tabela 29: Struktura stanovnika po dobi u Općini Kriţ

Naselje Ukupno Mlado

( 0-14 god. )

Fertilno

( 14-49 god.

)

Radno

sposobno

( 15-65 god.

)

Postradno

( 65 i više god.)

Bunjani 672 109 351 472 91

Donji

Prnjarovec 66 8 26 40 18

Gornji

Prnjarovec 343 49 169 232 62

Jahovec 141 16 70 97 28

Konšćani 202 26 88 130 46

Kriţ 1905 306 977 1298 301

Mala

Hrastilnica 93 21 33 55 17

Novoselec 1520 235 783 1063 222

Obedišće 684 109 330 437 138

Okešinec 430 78 191 269 83

Razljev 139 21 66 97 21

Reĉica

Kriška 344 54 164 23o 60

Širinec 263 41 118 174 48

Šušnjari 140 17 51 83 40

ELKRON d.o.o. Broj:



Velika

Hrastilnica 184 41 87 105 38

Vezišće 280 41 127 180 59

UKUPNO: 7406 1172 3631 4962

1272

Izvor: PPUO

Tabela 30: Struktura stanovnika po spolu i dobi u Općini Kriţ

S

p

o

l

U k

u

p

n o

Starost

0-4 5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40

-

44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75

-

79

80-84

85-89

90-94

95

i viš

e

Nep

ozn

ato

sv.

7.406 358 389 425 503 506 476 499 507 552 588 482 392 457 440 381 258 99 51 12 2 29

m 3.578 200 196 218 246 263 263 250 261 285 306 252 186 211 178 140 66 27 10 4 - 16

ž 3.828 158 193 207 257 243 213 249 246 267 282 230 206 246 262 241 192 72 41 8 2 13

Izvor: drţavni zavod za statistiku

6.2.3 Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za

evakuiranje

Pri procjeni broja stanovnika koje je potrebno planirati za evakuaciju analizirane su slijedeće

kategorije stanovništva: trudnice, majke s djecom do 10 godina starosti, djeca do 14 godina

starosti planiranih za evakuaciju bez pratnje roditelja, te osobe iznad 70 godina starosti. Za

naznaĉene kategorije stanovništva bilo je moguće koristiti podatke iz Popisa stanovništva iz

2001. godine. Za kategoriju „trudnica“ ne postoje relevantni podaci za procjenu.

Imajući u vidu dostupne podatke o broju stanovništva za naznaĉene kategorije, potrebno je

razraditi mjere i postupke za evakuaciju cca 2534 stanovnika Općine kako slijedi:

Tablica 31: Procjena broja stanovnika za evakuaciju

trudnice 25 ( procijenjeno )

Majke s djecom do 10 godina starosti 1050

Djeca do 14 godina bez pratnje 425

Stanovništvo 70 god. i starije 832

Trajno nepokretne i trajno ograniĉeno pokretne

(štap, kolica)

28+(160+14)

Ukupno (najgori sluĉaj): 2534

Ukupno (najvjerojatniji sluĉaj ): 890


ELKRON d.o.o. Broj:



6.2.4 Gustoća naseljenosti po jedinici površine

Tabela 32: Gustoća naseljenosti iz popisa stanovništva 2001. godine u Općini Kriţ

Naselje Broj stanovnika Površina u km²

Gustoća - st./ km²

Bunjani 672 7,32 91,80

Donji Prnjarovec 66 2,87 23,00

Gornji Prnjarovec 343 1,98 173,23

Johovec 141 4,69 30,06

Konšćani 202 3,34 60,48

Kriţ 1905 7,52 253,32

Mala Hrastilnica 93 1,54 60,39

Novoselec 1520 4,41 344,67

Obedišće 684 2,81 243,42

Okešinec 430 5,71 75,31

Razljev 139 6,48 21,45

Reĉica Kriška 344 20,62 16,68

Širinec 263 2,97 88,55

Šušnjari 140 5,47 25,59

Velika Hrastilnica 184 28,66 6,42

Vezišće 280 12,07 23,20

UKUPNO 7406 118,46 62,52

Izvor: PPUO

6.3 Materijalna i kulturna dobra te okoliš

6.3.1 Kulturna dobra

Kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara (R):

u grupi sakralnih graĊevina:

– ţupna crkva uzvišenja sv. Kriţa u Kriţu; R br. 420

u grupi arheoloških lokaliteta:

– srednjevjekovni arheološki lokalitet crkva sv. Kriţa u Kriţu; R br. 420

Kulturna dobra zaštićena rješenjem o preventivnoj zaštiti (P):

u grupi povijesnih naselja (dijelova naselja):

– povijesna jezgra naselja Kriţ; P UP/1-380-19-03-93

u grupi sakralnih graĊevina:

– kapela sv. Jovana u Kriţu; P 02-13/53-1967

– kapela Sv. Vida, Novoselec; P 612-08/93-01/244

u grupi povijesnih graĊevina stilskih obljeţja:

– ţupni dvor Kriţ; P 612-08/92-01/344

u grupi arheoloških lokaliteta:

– srednjevjekovni arheološki lokalitet “jezgra naselja Kriţ”; P 612-08/93-01/323

ELKRON d.o.o. Broj:



6.3.2 Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

Nizinskim podruĉjem Općine se prostire šuma Veliki Jantak koja je kao znaĉajna komponenta

opće slike krajobraza okarakterizirana kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz.

Šumske površine u Općini Kriţ su razvrstane u gospodarskim jedinicama:

B) Ţutica,

C) Veliki Jantak,

D) Marĉa,

E) Ĉret – Var. Lug.

To su miješane šume u kojima prevladava hrast kitnjak, bukva i grab. Ukupno šumskih

površina ima 4.159 ha.

6.3.3 Vodoopskrbni objekti

Na podruĉju Općine Kriţ ne postoje vodocrpilišta niti vodospreme.

Opskrbljenost stanovništva putem javnog vodovoda u Općini Kriţ je 100% u svim naseljima

putem centralnog vodovoda, s tim da će se pojedine ulice u naseljima koje još nemaju

vodovodnu mreţu, opskrbiti naknadno prema mogućnostima.

U Općini Kriţ se vodoopskrba vrši putem sustava „Ivanić Grad“ temeljen na zahvatu

podzemnih voda na lokaciji Prerovec uz rijeku Savu.

Za to je izgraĊeno osam zdenaca, a crpilište ukupno daje oko 180 l/s, iako se ne koristi punim

kapacitetom zbog neizgraĊenosti opreme.

Koliĉina sirove i oneĉišćene još tako zahvaćene vode se potom u objektu „VS Perovac“

podvrgava otplinjavanju. Pomoću ĉetiri crpke ukupnog kapaciteta Q= 80 l/s otprema

cjevovodom do objekta „VS Dubrovĉak II“ radi kondicioniranja.

Tako obraĊena voda se cjevovodom Ø 300 mm dovodi u rezervoar „Soboĉani“ ( V= 2x1500

m³), te kotom preljeva Hp= 188 m.n.m. – dobavnim sustavom transportira dalje magistralnim

cjevovodom do naselja Kriţ, Novoselec i Obedišće i dalje vodopskrbnom mreţom.

Hidrantska mreţa

Hidrantska mreţa je izvedena u svim naseljima i to: Kriţ, Novoselec, Vezišće, Okešinec,

Obedišće, Razljev, Reĉica, Kriška, Konšĉani, Donji Prnjarovec, Šušnjari, Gornji Prnjarovec,

Bunjani, Širinec, Johovec, Mala Hrastilnica i Velika Hrastilnica.

ELKRON d.o.o. Broj:



6.3.4 Zone poljoprivredne proizvodnje

Tablica 33: Struktura zemljišta kategorizirana u Općini Kriţ

Ukupna

površina

u ha

Općina Kriţ – površine u ha

Oranice

i vrtovi Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci

Šumsko

zemljište

Neplodno

zemljište

11.673

4.165 59 56 1.912 188 4.159 1.134

Izvor: Drţavni zavod za statistiku

Poljoprivredne su površine pokrivene tradicionalno poznatim ratarskim kulturama:

F) kukuruzom,

G) uljanom repicom,

H) krmnim biljem,

I) pšenicom,

J) zobi i

K) djetelinsko – travnatim smjesama,

L) manje uzgojem cvijeća, ukrasnog bilja, sjemenja.

Površine uz rijeku Ĉesmu zbog mogućnosti navodnjavanja su uglavnom pokrivene

povrtlarskim kulturama, dok na obroncima Moslavaĉke gore prevladavaju voćarske i

vinogradarske površine.

Oko 2531 kućanstava prema popisu stanovništva iz 2001. godine se bavi poljoprivredom, ali su

im površine s kojima raspolaţu nedovoljno velike za ekonomski prihvatljivu proizvodnju. Tek

231 kućanstvo raspolaţe površinama za obradu preko 3 ha.

6.3.5 Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata

U Općini Kriţ postoje dvije poduzetniĉke zone: poduzetniĉka zona I. u kojoj je izgraĊena

kompletna infrastruktura i jedan poslovni objekt i poduzetniĉka zona II. (stara poduzetniĉka

zona). U naselju Kriţ postoji, industrijska cesta u kojoj se nalaze znaĉajnije pravne osobe na

podruĉju Općine Kriţ.

Najznaĉajniji su gospodarski subjekti drvna industrija "DIN Novoselec" i distribucijsko

poduzeće Hrvatske elektroprivrede "Elektra Kriţ", AAG (Obrada drva i interijera) koji

zapošljava veći broj ljudi.

ELKRON d.o.o. Broj:



6.3.6 Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i moţe biti ugroţen

velik broj ljudi

Tabela 34: Objekti u kojima moţe boraviti veći broj osoba istovremeno u Općini Kriţ

GraĊevina - objekt Lokacija

Broj osoba

Osnovne škole

OŠ Milka Trnina Kriţ, Školska 2 800

OŠ Milka Trnina podruĉna Novoselec, Moslavaĉka b.b. 100

Sportska dvorana u os. šk. Kriţ, Školska 2 200

Srednja škola

Gimnazija Kriţ, Školska 2 120

Djeĉji vrtić

Djeĉji vrtić Kriţ – objekt Kriţ Školska bb, Kriţ 100

Djeĉji vrtić Kriţ – objekt

Novoselec

Hr. Mladeţi bb, Novoselec 100

Društveni domovi

Dom umirovljenika Trg. Sv. Kriţa bb, kriţ 400

Dom kulture – kino dvorana Kriţ, Trg sv.kriţa b.b. 300

Dom umirovljenika Trg. Sv. Kriţa bb, Kriţ 50

Ostali društveni domovi

Društveni dom Vezišće 150

Društveni dom Okešinec 150

Društveni dom Obedišce 170

Društveni dom Novoselec 170

Društveni dom Razljev 150

Društveni dom Reĉica Kriška 130

Društveni dom Konšćani 130

Društveni dom D. Prnjarovec 100

Društveni dom Šušnjari 100

Društveni dom Bunjani 150

Društveni dom Širinec 100

Društveni dom M.Hrastilnica 80

Društveni dom Johovec 100

Društveni dom V.Hrastilnica 100

Zdravstvena ustanova

Dom zdravlja Zagrebaĉke

ţupanije, ispostava Ivanić-

Grad, ambulanta Kriţ

Kriţ, Zdeneka Tomiĉeka 1 100

Izvor: Procjena ugroženosti od požara Općine Križ, ožujak 2005. god.

6.3.7 Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja

U Općini Kriţ postoji industrijska cesta u naselju Kriţ u kojoj se nalaze pravne osobe:

ELKRON d.o.o. Broj:



HEP – DP Elektra Kriţ,

AAG Dizajn centar – obrada drva i interijera,

Fero alati d.o.o., Industrijska cesta bb, Kriţ

Hrvatske vode – pogon betonare.

Ţeljezniĉka stanica smještena je u Novoselcu, uz zonu drvne industrije koja se takoĊer koristi

infrastrukturom i uslugama ţeljeznice.

6.3.8 Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje

Zaštita i sklanjanje ljudi u sluĉaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti osigurava se

privremenim izmještanjem stanovništva, izgradnjom skloništa, te prilagoĊavanjem pogodnih

prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Obaveza izgradnje skloništa sukladno „Pravilniku o kriterijima za odreĊivanje gradova i

naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu‟ ( NN 2/91 )

utvrĊena je za naselja u kojima ţivi preko 2000 stanovnika.

U obuhvatu Prostornog plana ureĊenja općine Kriţ nema takvih naselja. Slijedom toga u

naseljima općine Kriţ izgradnja skloništa nije obavezna.

Zaštita stanovništva osigurat će se izgradnjom zaklona. Za zaklon će se koristiti podrumske

prostorije, te zakloni izgraĊeni u sluĉaju neposredne ratne opasnosti na slobodnim površinama.

Uz javne objekte u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je planirati slobodne površine na

kojima će se omogućiti izgradnja zaklona u sluĉaju neposredne opasnosti.

U Sportskom parku Kriţ postoje tereni za igranje rukometa, nogometa, košarke i tenisa. Teniski

se tereni nalaze i na Kovaĉkom polju Novoselec, a na Dundinom brijegu u Šušnjarima se nalazi

staza za motokross, te svi oni mogu prilagoditi kao površine za sklanjanje ljudi na sigurne

površine.

6.3.9 Zdravstveni kapaciteti ( javni i privatni )

Dom zdravlja Zagrebaĉke ţupanije – ispostava Ivanić – Grad, ambulanta Kriţ,

6.4 Prometno - tehnološka infrastruktura

Znaĉaj prostornog poloţaja Općine Kriţ u odnosu na ţupanijski i drţavni prostor

vezan je uz njen smještaj na vaţnim prometnim i infrastrukturnim pravcima za drţavu

i ţupaniju. Središnjim dijelom općine prolazi drţavna cesta D-4 i magistralna pruga MG 21,

dok ostale prometnice imaju regionalni i lokalni znaĉaj.

S prometno-geografskog aspekta Općina Kriţ predstavlja dio podruĉja središnje Hrvatske na

kojem se spajaju dva kljuĉna hrvatska prostora – podunavski i jadranski. Rezultat takvog

povoljnog geoprometnog poloţaja, na ĉvorištu europskih i regionalnih pronetnih pravaca je

relativno mala udaljenost ostalih dijelova Hrvatske (izuzev udaljenijih juţnodalmatinskih

prostora).

Podruĉje općine dobro je prometno povezano ţupanijskim cestama sa susjednim gradovima i

općinama: Ivanić Gradom na zapadu i sjeverozapadu, Ĉazmom na sjeveroistoku te Velikom

Ludinom na jugu i istoku.

ELKRON d.o.o. Broj:



6.4.1 Prometnice - cestovne, ţeljezniĉke,

Cestovni

Javne prometne površine na podruĉju Općine Kriţ razvrstane su u ĉetri kategorije:

– drţavna cesta D4 – auto cesta Zagreb–Lipovac

19

– ţupanijske ceste

– lokalne ceste

– nerazvrstane ceste

Na drţavnoj cesti D4 izvedeno je ĉvorište u Kriţ.

Za drţavne, ţupanijske, lokalne i nerazvrstane ceste planom se utvrĊuju slijedeće

minimalne širine koridora:

Osnovni problemi postojeće cestovne mreţe vezani su prvenstveno za modernizaciju

(asfaltiranje) svih razvrstanih cesta, gdje se to odnosi na trase lokalnih cesta. Ostale

trase razvrstanih javnih cesta potrebno je urediti u skladu s njihovom kategorijom. To

znaĉi rekonstrukcija kolnika u skladu s postojećim i planiranim prometom (nosivost i

prometnotehniĉki elementi).

Kako se prometna veza s okruţenjem realizira samo putem cestovne mreţe za

komunalni standard urbanih zona promatranog prostora od velikog je znaĉaja i javni

autobusni prijevoz putnika, kojeg treba organizirati u skladu s potrebama stanovnika.

Tabela 35: Broj i kategorija cesti u Općini Kriţ

DRŢAVNE CESTE

Broj ceste Relacija

Duljina u km

4 GP Bregana – Zagreb – Sl. Brod – GP

Bajakovo

7,5

ŢUPANIJSKE CESTE

Broj ceste Relacija

Duljina u km


ŢC-3126 ŢC-3124 – Gornji Prnjavorec 0,60

ŢC-3070 ŢC-3124 - Kriţ 0,93

ŢC-3128 ŢC-3124 – Novoselec – Reĉica Kriška 6,97

ŢC-3129 ŢC-3124 – Novoselec - Veţišće 3,90

ŢC-3124 Bunjani – Novoselec - Obelišće 10,75

LOKALNE CESTE

Broj ceste Relacija

Duljina u km


LC-31178 Širinec – Kriţ 3,70

LC-31179 ŢC-31180 – M.Hrastilnica – Johovec 1,85

LC-31180 ŢC-3127 – Kriţ – V.Hrastilnica 4,60

LC-31181 ŢC-3126 – G. Prnjarovec – D. Prnjavorec 2,00

ELKRON d.o.o. Broj:



LC-31182 ŢC-3124 – Konšćani 1,85

LC-31183 ŢC-3128 – Razljev 0,50

LC-37050 ŢC-3120 – G.Prnjavorec - Šušnjari 3,10

NERAZVRSTANE CESTE

Broj ceste Relacija

Duljina u km

1. Makadamske ceste 22,94

2. Asfaltne ceste 36,12

Izvor: PPUO

Na podruĉju Općine Kriţ ureĊeno je parkirališnih mjesta, trgova i platoa u površini od 5000 m2.

Ţeljezniĉki

Podruĉjem Općine Kriţ prolazi magistralna ţeljezniĉka pruga I reda, M. G. 2.1. Dugo Selo–

Novska.

Unutar Općine ima ukupno cca 8.350 m pruge. Prolazni kolodvori su Novoselec i Širinec.

Dio je to pruge pravca Zagreb – Vinkovci u duljini od 7 km.

6.4.2 Mostovi, vijadukti i tuneli

Za prijelaz preko autoceste izvedena su 3 nadvoţnjaka.

6.4.3 Energetski sustavi, dalekovodi i transformatorske stanice

Podruĉjem Općine Kriţ prolaze dalekovodi:

110 kV Mraclim – Kutina

35 kV Graberje – Kriţ – Popovaĉa

DP Elektra Kriţ je vlasnik većine trafostanica 10(20)/0,4 kV, a samo dio njih ( 6 kom. ) od

10/0,4 kV to nije.

Tabela 36: Popis objekata za distribuciju elektriĉne energije u Općini Kriţ

Naziv TS 10/0,4 kV

Instalirana

snaga u kVA

Naziv TS 10/0,4 kV

Instalirana

snaga u kVA

Kriţ Centar 400 Kriţ Gornji 160

Kriţ 4 100 D.Kriţ 3 – Mosl. 50

D.Kriţ 2 – Ledine 160 D.Kriţ 1 100

Johovec 50 M.Hrastilnica 50

V.Hrastilnica 100 Širinec 1 50

Širinec 2 100 Šušnjari 100

G.Prnjavorec 100 D.Prnjavorec 50

Reĉica1 100 Reĉica 2 100

Razljev 1 50 Konšćani 50

Vezišće 160 Okešinec 1 100

Okešinec 2 100 Obedišće 1 100

Novoselec 3 – Kaţa 160 Novoselec 6 50

ELKRON d.o.o. Broj:



Novoselec 4 250 Novoselec 1 400

Novoselec 2 250 Novoselec 5 100

Novoselec 7 400 Bunjani 1 100

Bunjani 2 100 Bunjani 3 100

Poslovni prostor 630 Platana 160

Badaliĉeva 50 Ţutiĉka 250

Obedišće 2 160 Šumeĉani 5 100

Razljev 100 Benzinska postaja 50

C.S.Obedišće 400 + 50 C.S.Veţišće 400

C.S.V.Hrastilnica 400 Benzinska – autocesta 250

DIN Novoselec 3x630 DIN Novoselec 2x400

Razljev 2 100 Vezišće 2 100

Obedišće 2 160

Izvor: PPUO

Elektriĉnom mreţom su obuhvaćena sva naselja Općine Kriţ.

Ostala distributivna mreţa energenata

Plinska visokotlaĉna magistralna mreţa po naseljima je izvedena kao niskotlaĉna, ali je već

starosti preko 40 godina.

6.4.4 Telekomunikacijski sustavi

Na podruĉju Općine Kriţ je riješena u okviru udaljenih pretplatniĉkih stupnjeva ( UPS ) koji su

razmješteni dijelovi pretplatniĉkog stupnja pristupne centrale ( LC ). UPS se koristi radi

poboljšanja kvalitete usluga i ekonomiĉnije izgradnje pristupnih mreţa. Postavlja se unutar već

postojećih većih graĊevina ( općina, pošta, stambeni objekti i dr. ) u zasebne prostorije ili kao

zaseban graĊevinski objekt. U Općini Kriţ su UPS-i vezani na pristupnu centralu Ivanić Grad.

Tablica 37: Popis postojećih udaljenih pretplatniĉkih stupnjeva na podruĉju Općine Kriţ

Naziv komutacije Kapacitet tt prikljuĉaka

1. UPS Kriţ 1220

2. UPS Mala Hrastilnica 160

3. UPS Novoselec 882

4. UPS Reĉica Kriška 300

5. UPS Šušnjari 160

6. UPS Vezišće 384

Ukupno 3106

Izvor: PPUO

Postoji mogućnost ustroja sustava hitnog pozivanja operativnih vatrogasaca i odreĊivanje

stalnog broja telefona za zaprimanje obavijesti o poţarima i drugim ugrozama po stanovništvo

Općine. Za sada je to jedino broj 93 Javne vatrogasne postrojbe grada Ivanić Grada.

ELKRON d.o.o. Broj:



6.4.5 Hidrotehniĉki sustavi

Vodne graĊevine

– retencija za obranu od poplava Ţutica

– retencija za obranu od poplava Jantak

– regulacija vodotoka Ĉesme

6.4.6 Plinovodi, naftovodi

Podruĉjem Općine Kriţ prolazi meĊunarodni naftovod, magistralni naftovod Graberje

Ivanićko–Sisak, te magistralni plinovodi Ivanić Grad–Kutina.

Sjeverno od autoceste Zagreb–Lipovac poloţeni su magistralni plinovodi Ivanić Grad–Kutina,

DN 500 i DN 350, oba radnog tlaka 50 bara.

Istoĉnim dijelom Općine Kriţ prolazi Jadranski naftovod, cjevovod promjera 700 mm i

kapaciteta 2090 m3/h, za meĊunarodni transport nafte od Omišlja na Krku do Siska, odakle se

grana prema sjeveru i istoku.

Podruĉjem općine prolazi ogranak Jadranskog naftovoda ( JANAF ) prema sjeveru (Sisak–

Bjelovar–MaĊarska), te paralelno s njim i magistralni plinovod..

Na podruĉju Općine se vrši eksploatacija nafte i plina iz ĉetiri eksploatacijska polja:

Bunjani,

Ţutica,

Vezišće i

Kriţ.

Nafta dobivena iz svi eksploatacijska polja u Zagrebaĉkoj ţupaniji otprema se do otpremne

stanice Graberje s kapacitetom spremnika 22.000 m³, te potom magistralnim naftovodom se

transportira na daljnju preradu.

Distribuciju plina za potrošaĉe na podruĉju općine vrši komunalno poduzeće Ivakop iz Ivanić

Grada putem mjerno redukcijske stanice MRS Novoselec.

Documents

PROCJENA UGROŽENOSTI