PROCJENA RIZIKA...Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari – HOTEL LERO d.o.o. ALFA ATEST d.o.o. 12 1 UVOD Sukladno Pravilniku o nositeljima,

ALFA ATEST d.o.o.

[email protected]

www.alfa-atest.hr

21000 SPLIT , POLJIĈKA CESTA 32 tel.: 021 / 270 506 ; fax.: 021 / 270 507

OIB : 03448022583 Matiĉni broj: 2685779 IBAN: HR5324020061100583287 Šifra djelatnosti: 7120

■ ZAŠTITA NA RADU ■ INSPEKCIJA DIZALA ■ ISPITIVANJA I MJERENJA ■ ZAŠTITA OKOLIŠA ■ ZAŠTITA OD POŢARA ■ OSPOSOBLJAVANJA ■

PROCJENA RIZIKA

PRAVNIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU

DJELATNOST KORIŠTENJEM

OPASNIH TVARI

HOTEL LERO d.o.o.

(Iva Vojnovića 14, 20000 Dubrovnik)

Rujan 2019. godine

Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari – HOTEL LERO d.o.o.

ALFA ATEST d.o.o. 2

Sadrţaj:

DOKUMENTACIJA .................................................................................................................3

RJEŠENJE DRŢAVNE UPRAVE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ........................................... 3

TIM ZA IZRADU PROCJENE ................................................................................................ 5

IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ......................................................................................... 6

1 UVOD ............................................................................................................................ 12

2 OPĆI PODACI O PRAVNOJ OSOBI – HOTEL LERO D.O.O. ....................................... 13

3 IDENTIFIKACIJA VRSTA RIZIKA – OPASNIH TVARI I IZRAĈUN OPASNOSTI S

GRANIĈNIM KOLIĈINAMA ZA KOJE SE IZRAĐUJU OPERATIVNI PLANOVI.................... 15

4 PROCJENA POSLJEDICA OD IZVANREDNOG DOGAĐAJA, UKLJUĈIVŠI I ANALIZU

NAJVJEROJATNIJIH MOGUĆIH I NAJGOREG MOGUĆEG SLUĈAJA I PRORAĈUN ZONA

UGROŢENOSTI S PODACIMA O MOGUĆIM NESREĆAMA KOJE UKLJUĈUJU OPASNE

TVARI, NJIHOVOM UTJECAJU I MOGUĆIM POSLJEDICAMA PO STANOVNIŠTVO (BROJ

ŢRTAVA) I OKOLIŠ (TLO, VODA, ZRAK I DRUGE SASTAVNICE OKOLIŠA) U PODRUĈJU

IZVAN PODRUĈJA POSTROJENJA, ODNOSNO LOKACIJE PRAVNE OSOBE ................ 17

5 PODACI O LOKACIJI, UKLJUĈUJUĆI GAUSS – KRÜGEROVE KOORDINATE

SMJEŠTAJA OPASNIH TVARI TE O OKRUŢENJU LOKACIJE POSTROJENJA ................ 30

6 PODACI O VRSTAMA, KOLIĈINAMA I NAĈINU SKLADIŠTENJA, ODNOSNO

POHRANE OPASNIH TVARI ............................................................................................... 34

SVOJSTVA OPASNE TVARI – LUEL ...................................................................................34

7 PODACI O MOGUĆEM UTJECAJU PRIRODNIH NESREĆA NA LOKACIJU I

MOGUĆNOST NASTANKA NESREĆE TE PROCJENA POSLJEDICA UTJECAJA

OPASNIH TVARI PO LJUDE, MATERIJALNA DOBRA I OKOLIŠ ....................................... 35

8 VELIĈINA ZONE UGROŢENOSTI I MAKSIMALNI DOSEG UĈINKA NESREĆE,

UKLJUĈUJUĆI GRAFIĈKI PRIKAZ ..................................................................................... 47

9 PODACI O VLASTITIM SNAGAMA I SREDSTVIMA ZA SPAŠAVANJE TE PROCJENA

NJIHOVIH OPERATIVNIH MOGUĆNOSTI I DOSTATNOSTI ZA PROVOĐENJE MJERA

CIVILNE ZAŠTITE ................................................................................................................ 49


ALFA ATEST d.o.o. 3

DOKUMENTACIJA

Rješenje Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje


ALFA ATEST d.o.o. 4


ALFA ATEST d.o.o. 5

Tim za izradu Procjene

Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15, 118/18) te Pravilnika o

nositeljima, sadrţaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te

naĉinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN br. 49/17) donosim

O D L U K U

o imenovanju struĉnog tima za izradu Procjene rizika pravnih osoba koje obavljaju

djelatnost korištenjem opasnih tvari za pravnu osobu HOTEL LERO d.o.o.:

1. Voditelj

AnĊela Dţelalija, dipl.ing.biol. i eko.mora ________________________

2. Ĉlan

Marko Kadić, struĉ.spec.ing.sec. ________________________

3. Ĉlan

Hrvoje Marinac, dipl.ing.el. ________________________

4. Ĉlan

Jana Ivanišević, dipl.ing.kem.tehn. ________________________

5. Suradnik na izradi

Irena Ţderić, mag.chem. ________________________

Odgovorna osoba:

M. P.

Denis Radić - Lima, dipl. ing. strojarstva


ALFA ATEST d.o.o. 6

Izvod iz sudskog registra


ALFA ATEST d.o.o. 7


ALFA ATEST d.o.o. 8


ALFA ATEST d.o.o. 9


ALFA ATEST d.o.o. 10





1 UVOD

Sukladno Pravilniku o nositeljima, sadrţaju i postupcima izrade planskih dokumenata

u civilnoj zaštiti te naĉinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN br.

49/17), obveza je pravnih osoba koje se bave takvom vrstom djelatnosti kod kojih se

u postrojenju utvrdi prisutnost opasnih tvari, izraditi Procjenu rizika pravnih osoba te

Operativne planove.

Procjena rizika pravnih osoba u svojoj sveobuhvatnosti obuhvaća graĊevine i prostor

u njihovom vlasništvu ili na korištenju te prostor oko tih lokacija koji moţe biti ugroţen

uĉincima nesreća na postrojenjima u kojima obavljaju djelatnost.

Procjenom rizika treba definirati imaju li potencijalne nesreće uzrok svog nastanka u

prirodnim pojavama, kojima ĉovjek uglavnom ne moţe upravljati ni kontrolirati

(prirodni uzrok nastanka i snaga djelovanja) ili tehniĉko - tehnološkim nesrećama

koje je direktno ili posredno prouzroĉio ĉovjek te navesti intenzitet, koliĉinu i obim

uzroka i posljedica pojedinih nesreća.

Na lokaciji pravne osobe HOTEL LERO d.o.o. prisutne su opasne tvari (LUEL) u

koliĉinama iznad 2% donjih graniĉnih malih koliĉina iz Uredbe o sprjeĉavanju velikih

nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN br. 44/14, 31/17 i 45/17).

S obzirom na koliĉinu opasne tvari koja se koristi i skladišti, pravna osoba HOTEL

LERO d.o.o., sukladno Pravilniku o nositeljima, sadrţaju i postupcima izrade planskih

dokumenata u civilnoj zaštiti te naĉinu informiranja javnosti u postupku njihovog

donošenja (NN br. 49/17), ima obvezu izrade Procjene rizika pravnih osoba

(sukladno ĉl. 53. st. 1. navedenog Pravilnika) te Operativnog plana (sukladno ĉl. 50.

st. 1. navedenog Pravilnika).

Na lokaciji pravne osobe koriste se i opasne tvari natrijev hipoklorit i UNP. MeĊutim,

njihove koliĉine su manje od koliĉina propisanih Uredbom o sprjeĉavanju velikih

nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari te stoga nisu ni predmet obrade u ovoj Procjeni.



2 OPĆI PODACI O PRAVNOJ OSOBI – HOTEL LERO D.O.O.

Pravna osoba HOTEL LERO d.o.o.

Adresa sjedišta Iva Vojnovića 14, 20000 Dubrovnik

Odgovorna osoba

Marko Blaţek, direktor hotela

Djelatnost Hoteli i sliĉan smještaj

NKD 5510

Broj djelatnika

Hotel radi u 3 smjene.

Prva smjena: max 40 djelatnika

Druga smjena: max 20 djelatnika

Recepcija (24/7)

Ukupno: 93 (53 stalno zaposlena djelatnika; 40 sezonskih djelatnika)

Pravna osoba HOTEL LERO d.o.o. je hotel s 4 zvjezdice i nalazi se u Gradu

Dubrovniku na podruĉju Lapada na adresi Iva Vojnovića 14. Hotel se nalazi 5 min od

morske obale te je u blizini stare jezgre Dubrovnika (1,2 km). Hotel je nedavno

obnovljen i posluje cijelu godinu, a smještaj nudi u 180 suvremeno opremljenih soba.

Hotel se sastoji od tri meĊusobno spojene zgrade. Hotel nudi prostor za odrţavanje

manjih kongresa i sastanaka. Glavna konferencijska dvorana Hotela Lero moţe

primiti i do 120 sudionika u kino postavu, 75 u "uĉionica" stilu, a manja konferencijska

dvorana do 30 osoba u kino stilu. Na prostoru hotela se osim tailor-made poslovnih

dogaĊaja organiziraju i vjenĉanja.

Popis objekata i prostora kojima raspolaţe pravna osoba HOTEL LERO d.o.o.:

- 204 sobe

- Glavna konferencijska dvorana

- Vanjski bazen

- Piano bar

- Restoran Terra

- Fitness dvorana

- Sauna i Wellnes centar

- Skladišni prostor



- Kotlovnica

- Kancelarije


3 IDENTIFIKACIJA VRSTA RIZIKA – OPASNIH TVARI I IZRAĈUN OPASNOSTI S GRANIĈNIM KOLIĈINAMA ZA KOJE SE IZRAĐUJU OPERATIVNI PLANOVI

Pravna osoba Hotel Lero d.o.o. za potrebe rada skladišti opasne tvari. Popis opasnih tvari u koliĉinama iznad 2% donjih graniĉnih

malih koliĉina iz Uredbe o sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN br. 44/14, 31/17 i 45/17) prikazan je u tablici

1.

Tablica 1. Popis opasnih tvari pravne osobe Hotel Lero d.o.o.

PRAVNA

OSOBA,

LOKACIJA

GAUSS-

KRUGEROVE

KOORDINATE

SMJEŠTAJ

OPASNE

TVARI

IDENTIFIKACIJU

VRSTA RIZIKA –

OPASNA TVAR

Donje

graniĉne

koliĉine

opasnih tvari

(t)*:

KOLIĈINA

OPASNE

TVARI

Razred

opasnosti

i kod(ovi)

kategorije

ZONA

UGROŢENOSTI

Oznake

upozorenja

RAZVRSTAVANJE OZNAĈAVANJ

E

male

ko

liĉin

e

veli

ke

ko

liĉin

e

Razred opasnosti i kod(ovi) kategorije

Oznake upozorenja

Piktogrami

HOTEL LERO

d.o.o.;

Iva Vojnovića

14,

20000

Dubrovnik

4.7

2/6

.50

42

/18

.08

Podzemni

spremnik LUEL

25

00

25

00

0

77,4 t

Najgori sluĉaj za

izlijevanjem

autocisterne:

max. domet 113 m

Najvjerojatniji

sluĉaj za izlijevanje

autocisterne:

max. domet 53 m

Zap. tek. 3;

Aspir. toks. 1;

Nadraţ. koţa 2;

Ak. toks. 4;

Karc. 2;

TCOP 2;

Kron. toks. vod. okol. 2

H226

H304

H315

H332

H351

H373

H411

GHS02

GHS08

GHS09

GHS07



Kako je vidljivo iz tablice 1., na lokaciji pravne osobe prisutne su opasne tvari (LUEL)

iznad 2% donjih graniĉnih malih koliĉina iz Uredbe o sprjeĉavanju velikih nesreća

koje ukljuĉuju opasne tvari (NN br. 44/14, 31/17 i 45/17) te slijedom toga, pravna

osoba ima obvezu izrade Procjene rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost

korištenjem opasnih tvari i Operativnog plana pravnih osoba koje djelatnost obavljaju

korištenjem opasnih tvari.

Na lokaciji pravne osobe osim LUEL-a, koriste se i opasne tvari natrijev hipoklorit, i

UNP. Njihove koliĉine su ispod 2% donjih graniĉnih malih koliĉina iz Uredbe o

sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN br. 44/14, 31/17 i 45/17)

te slijedom toga se ni ne obraĊuju u ovoj Procjeni.



4 PROCJENA POSLJEDICA OD IZVANREDNOG DOGAĐAJA, UKLJUĈIVŠI I ANALIZU NAJVJEROJATNIJIH MOGUĆIH I NAJGOREG MOGUĆEG SLUĈAJA I PRORAĈUN ZONA UGROŢENOSTI S PODACIMA O MOGUĆIM NESREĆAMA KOJE UKLJUĈUJU OPASNE TVARI, NJIHOVOM UTJECAJU I MOGUĆIM POSLJEDICAMA PO STANOVNIŠTVO (BROJ ŢRTAVA) I OKOLIŠ (TLO, VODA, ZRAK I DRUGE SASTAVNICE OKOLIŠA) U PODRUĈJU IZVAN PODRUĈJA POSTROJENJA, ODNOSNO LOKACIJE PRAVNE OSOBE

Izvori opasnosti predstavljaju aktivnosti i radnje prilikom kojih moţe doći do

ugroţavanja ţivota i zdravlja ljudi, iznenadnog oneĉišćavanja tla, zraka, biljnog i

ţivotinjskog svijeta te kulturne baštine.

Nesreća u tehnološkom postrojenju moţe nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije

opasne tvari koje moţe biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada

ili namjerne diverzije. Duţnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji

koriste opasne tvari u svom radu je provoĊenje preventivnih mjera za sprjeĉavanje

nesreće, ograniĉavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo

ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu upoznavanja

lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprjeĉavanje

nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga civilne zaštite, u sluĉaju

nesreće.

Izvore opasnosti na lokaciji pravne osobe Hotel Lero d.o.o. predstavlja:

istjecanje UNP-a

istjecanje LUEL-a

Budući da je koliĉina UNP-a ispod 2% donjih graniĉnih malih koliĉina iz Uredbe o

sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN br. 44/14, 31/17 i 45/17)

ne obraĊuje se detaljnije u ovom dokumentu.

4.1. Procjena posljedica od izvanrednog dogaĊaja povezanih s UNP-om

UNP je ukapljeni naftni plin sastava propan (35%) i butan (65%) te pripada skupini

zapaljivih tvari. Opasnost po okoliš predstavlja nekontrolirano ispuštanje plina, koji u

kontaktu sa zrakom ĉini zapaljivu plinsku smjesu (granica ekspl. donja 1,5 vol%,

gornja 9,5 vol%). Na lokaciji pravne osobe UNP se nalazi u podzemnom spremniku.



Slika 1. Spremnik UNP-a na lokaciji hotela Lero

UNP je potrebno skladištiti u namjenskim spremnicima i metalnim (ĉeliĉnim) bocama

pod tlakom u skladu s propisima o skladištenju i pretakanju ukapljenih naftnih

plinova. Skladištiti na otvorenom prostoru ili u dobro provjetravanim prostorijama

zaštićenima od eksplozije. Potrebno je izbjegavati skladištenje u prostoru s

kemikalijama koje mogu uzrokovati poţar (oksidansi, kiseline).

Mogući uzroci izvanrednog dogaĊaja povezanih s propan butan plinom:

nepaţnja, nemar ili nebriga pri radu, ili nepravilno rukovanje

oštećenje spremnika

urušavanje objekta ili dijela objekta

poţar na objektu

drugi razlozi (potres, udar groma, diverzija).

Opasnost od eksplozije - pare UNP-a teţe su od zraka te se mogu proširiti na

znatne udaljenosti od mjesta propuštanja. UNP sa zrakom stvara eksplozivne smjese



(već kod koncentracije 1,5 vol% u smjesi sa zrakom) koje lako eksplodiraju u dodiru

sa vrućim predmetima, iskrom ili otvorenim plamenom.

Opasnost po zdravlje - pare UNP-a nisu otrovne, ali udisanje većih koliĉina bez

kisika moţe izazvati glavobolju, opijenost i sliĉno. Pri duţem boravku u atmosferi

UNP-a moţe doći do gubitka svijesti pa i smrti pri izrazito velikim koncentracijama.

Prilikom dodira nezaštićenih dijelova tijela sa tekućom fazom UNP-a moţe doći do

oštećenja koţe i oĉiju sliĉnih opeklinama.

Ako nije došlo do poţara ili eksplozije, UNP nema nikakvih štetnih utjecaja na okoliš.

Postupci u sluĉaju sluĉajnog ispuštanja UNP-a (prema Sigurnosno-tehniĉkom listu):

Koristiti osobna zaštitna sredstva

Sprijeĉiti širenje UNP-a ukoliko se moţe na siguran naĉin

Evakuirati zonu opasnosti.

U sluĉaju istjecanja ukloniti sve izvore paljenja.

Sprijeĉiti izlijevanje proizvoda u kanalizaciju/površinske podzemne vode.

Poţar zbog istjecanja plina ne gasiti ako nije moguće sa sigurnošću zaustaviti

istjecanje.

Kada izmjerena koncentracija plina u zraku na mjestu istjecanja padne ispod

granice eksplozivnosti, pristupiti intervenciji.

Dodatna upozorenja: Dodirom stvara ozebline. Ima svojstva kriogene tekućine te

mnogi materijali u kontaktu s rashladnim - kriogenim tekućinama postaju krti i

pucaju.

Radi sprjeĉavanja nastanka izvanrednog dogaĊaja potrebno je tijekom cijele godine

provoditi slijedeće preventivne mjere:

- redovita kontrola i odrţavanje opreme i instalacije na spremniku,

- redovito svakodnevno dreniranje spremnika za plin od vode, a naroĉito u

zimskom periodu kada moţe doći do smrzavanja vode i puknuća drenaţnog

ventila,

- redovito odrţavanje i ispitivanje vatrogasne opreme,

- redovito ĉišćenje i odrţavanje zelenih površina od suhe trave, raslinja i

zapaljivih materijala,

- zabrana izvoĊenja bilo kakvih radova u poslovnom prostoru od vanjskih

davatelja usluge bez unaprijed odreĊenih posebnih mjera zaštite od poţara i

zaštite okoliša sa kojima mora biti upoznat izvoditelj radova,

- redovito vršiti vjeţbe gašenja poţara te vjeţbe evakuacije i spašavanja u

sluĉaju izvanrednog dogaĊaja.



4.2. Procjena posljedica od izvanrednog dogaĊaja povezanih s LUEL-om

LUEL je potrebno drţati u propisno izvedenim i opremljenim spremnicima. Na lokaciji

pravne osobe LUEL (ekstra lako loţivo ulje) se nalazi u podzemnom spremniku.

Slika 2. Spremnik LUEL-a na lokaciji hotela Lero

Mogući uzroci izvanrednog dogaĊaja povezanih s ekstra lakim loţ uljem:

istjecanje loţ ulja iz spremnika zbog:

- propuštanja stjenke spremnika ili prateće opreme spremnika

(sigurnosni ventili, brtvila, poklopci, odušci)

- pucanja ili oštećenja dijelova cjevovoda za distribuciju loţ ulja (cijevi,

ventili, brtve)

istjecanje loţ ulja iz instalacije koja povezuje autocisternu i spremnik tijekom

punjenja spremnika zbog:

- nepaţjivosti vozaĉa pri rukovanju opremom za pretakanje

- ostavljanja autocisterne bez nadzora



- neispravnosti vozila za prijevoz (poput propuštanja plašta spremnika

autocisterne, propuštanja cijevi i ventila, kvara sistema upravljanja vozilom,

kvara ostale prateće opreme autocisterne)

- neispravnog sustava uzemljenja

- nekontroliranog pokretanja vozila za vrijeme praţnjenja

- neispravne fleksibilne cijevi za pretakanje ili nepropisnog prikljuĉivanja cijevi

- praţnjenja autocisterne prilikom grmljavine

zapaljenje:

- otvorenim plamenom, uţarenim tijelima ili iskrom

- vrućim predmetima

- elektriĉnom strujom

- statiĉkim elektricitetom

- zapaljenje autocisterne kod dopreme loţ ulja zbog loše uzemljenosti prilikom

pretakanja (statiĉki elektricitet)

- prijenosa poţara s drugih lokacija

- sabotaţe tj. namjernog izazivanja iznenadnog dogaĊaja

- prirodnih nepogoda.

U sluĉaju zapaljenja ili istjecanja ekstra lakog loţ ulja doći će do slijedećih

potencijalnih ugroza:

Opasnost od toplinskog zraĉenja

Opasnost od opeklina

Opasnost od udisanja para nastalih zapaljenjem, lokalno oneĉišćenje zraka

vrlo malog opsega i snage

Opasnost za vodene organizme ako loţ ulje dospije u vodotoke

(ekotoksiĉnost)

Opasnost po zdravlje:

- nakon udisanja: Unesrećenog udaljiti iz oneĉišćenog prostora na svjeţi zrak. U sluĉaju vrtoglavice, muĉnine, glavobolje i trajnih tegoba odmah zatraţiti lijeĉniĉku pomoć. U sluĉaju nesvjestice prebaciti ozlijeĊenu osobu u bolnicu, u boĉnom poloţaju, pazeći na prohodnost dišnih putova. U sluĉaju oteţanog disanja ili prestanka disanja, otvoriti dišne puteve, zapoĉeti s reanimacijom (masaţa srca i umjetno disanje) te odmah potraţiti lijeĉniĉku pomoć.

- nakon dodira s koţom:

Svući natopljenu odjeću i obuću, a mjesta dodira ispirati temeljito vodom i sapunom barem 15 - 20 minuta. U sluĉaju pojave crvenila potraţiti savjet lijeĉnika.

- nakon dodira s oĉima:

Ukloniti kontakte leće i ispirati najmanje 15 minuta tekućom vodom. U sluĉaju nadraţaja, zamagljenog vida i naticanja odmah potraţiti lijeĉniĉku pomoć.

- nakon gutanja: NE izazivati povraćanje! Ne davati ništa na usta. Uvijek pretpostaviti da je došlo do aspiracije u pluća. Ako doĊe do povraćanja, glavu drţati ispod visine kukova, da se sprijeĉi prodor u pluća. Odmah potraţiti lijeĉniĉku pomoć.



Opasnost od eksplozije: Pare su teţe od zraka te se zadrţavaju u blizini tla i na

mjestima udubljenja, mogu se proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju

i poţar. Posebno voditi raĉuna o tome da postoji opasnost od stvaranja eksplozivne

smjese sa zrakom na temperaturama iznad temperature plamišta.

Postupci u sluĉaju sluĉajnog ispuštanja LUEL-a (prema Sigurnosno-tehniĉkom listu):

Koristiti osobna zaštitna sredstva

Na vidljivom mjestu istaknuti znak zabrane prilaska i rada s otvorenim plamenom i

ureĊajima koji iskre

Evakuirati zonu opasnosti

U sluĉaju istjecanja ukloniti sve izvore paljenja

Ne pušiti

Stati uz vjetar u odnosu na mjesto ispuštanja

Utvrditi podruĉje opasnosti i sprijeĉiti istjecanje i izlijevanje u vodotokove, kanale,

drenaţne sustave i tlo iskapanjem zaštitnog jarka, ograĊivanjem vrećama

napunjenim suhim pijeskom, zemljom ili glinom.

Radi sprjeĉavanja nastanka izvanrednog dogaĊaja potrebno je prilikom pretakanja

loţ ulja iz autocisterne u spremnik:

prikljuĉiti autocisternu na ureĊaj za uzemljenje u nultom poloţaju, nakon ĉega

se ureĊaj ukljuĉuje radno stanje

provjeriti razinu goriva u spremniku te ispravnost prikljuĉnih spojeva, nakon

ĉega se ureĊaj ukljuĉuje u radno stanje

provoditi nadzor nad pretakanjem

kontrolirati razinu goriva u spremniku



4.3. Analiza najgoreg i najvjerojatnijeg mogućeg sluĉaja

Pri analizi, izraĉunu i procjeni zona ugroţenosti koristi se tablica graniĉnih vrijednosti

izloţenosti prema preporuci iz Uredbe.

Tablica 2. Graniĉne vrijednosti izloţenosti prema Uredbi o sprjeĉavanju velikih nesreća koje

ukljuĉuju opasne tvari

Scenarij Visoka

smrtnost Smrtnost

Trajne posljedice

Privremene posljedice

Granica domino efekta

Vatra (stacionarna

radijacija) 12,5 kW/m2 7 kW/m2 5 kW/m2 3 kW/m2 12,5 kW/m2

BLEVE11/vatrena kugla

(nestacionarna radijacija)

Unutar radijusa vatrene kugle

350 kJ/m2

200 kJ/m2 125 kJ/m2

200-800 m

(ovisno o vrsti

spremnika)

Eksplozivna vatra (trenutna termiĉka

radijacija) LFL12 ½ LFL - - -

VCE13/ Eksplozija parnog oblaka – nadtlak

0,3 bar (0,6 otvoreni

prostor) 0,14 bar 0,07 bar 0,03 bar 0,3 bar

Toksiĉna emisija (upijena doza)

LC50 (30min)14 - IDLH15

LOC16

(1/10 IDLH)

-

[11]BLEVE, Boiling Liquid Expanding Vapour Explosion – eksplozivno širenje para vrijuće kapljevine

[12]LFL, Lower Flammability Limit – donja granica zapaljivosti

[13]VCE, Vapour Cloud Explosion – eksplozija parnog oblaka

[14]LC50, Lethal concentration for 50% sampled population, smrtonosna koncentracija za 50%

organizama koji su bili izloţeni otrovu

[15]IDLH, Immediately Dangerous to Life or Health – trenutna opasnost po ţivot i zdravlje definirana

Nacionalnim institutom za zaštitu na radu (National Institute for Occupational Safety and Health

(NIOSH))

[16]LOC, Level of Concern – razina ozbiljnosti uĉinka



4.3.1. LUEL (analiza najgoreg mogućeg sluĉaja)

Scenarij: Istjecanje cijele koliĉine LUEL-a iz autocisterne od 12 m3 prilikom procesa

pretakanja u podzemni spremnik te zapaljenje lokve

Ulazni parametri modela za procjenu najgoreg mogućeg sluĉaja:

1. Podaci o mediju:

Naziv medija: LUEL

Molekularna masa: 170,33 g/mol

LEL: 6 000 ppm

UEL: 49 000 ppm

2. Atmosferski podaci:

Temperatura zraka: 20 º C

Brzina vjetra: 1,5 m/s (na visini od 3 m)

Relativna vlaţnost: 50 %

Naoblaka: umjerena

Klasa stabilnosti: F

Topografija terena: urbano podruĉje

3. Podaci o izvoru opasnosti:

Volumen spremnika autocisterne: 12 m3

Koliĉina tvari koja sudjeluje u proraĉunu: 10,32 t

Temperatura skladištenja: 20 º C

Vrijeme ispuštanja opasne tvari: 5 minuta

Otvor za istjecanje promjera: 30 cm

Udaljenost otvora od dna spremnika: 0,3 m

Duţina plamena: 35 m

Vrijeme gorenja: 5 min

Maksimalna stopa izgaranja: 2780 kg/min

Pretpostavlja se sluĉaj kada će iz spremnika iscuriti cijela koliĉina goriva te formirati

zapaljivu lokvu. Lokva će biti promjera 30 m.



Slika 3. Prikaz zona ugroţenosti pri toplinskom zraĉenju od 12,5 kW/m2, 7 kW/m2 , 5 kW/m2 i

3 kW/m2 u sluĉaju ispuštanja cijele koliĉine goriva iz spremnika volumena 12 m3 i zapaljenja

lokve

Iz gornje slike vidljive su sljedeće zone ugroze od toplinskog zraĉenja:

Crvena zona ugroze - na udaljenosti od 55 m od izvora opasne tvari bit će

visoka smrtnost (zona domino efekta) pri 12,5 kW/m2

Naranĉasta zona ugroze - na udaljenosti od 75 m od izvora opasne tvari bit će

smrtnost pri 7 kW/m2

Ţuta zona ugroze - na udaljenosti od 88 m od izvora opasnosti bit će trajne

posljedice pri 5 kW/m2

Zelena zona ugroze – na udaljenosti od 113 m od izvora opasnosti bit će

privremene posljedice pri 3 kW/m2

Procjena posljedica velikih nesreća za ljude i objekte

U sluĉaju izvanrednog dogaĊaja na podruĉju hotela, u ljetnom periodu kad je najveći

broj ljudi prisutan u hotelu, osim samog hotela (450 osoba), bit će ugroţene i

obiteljske kuće te kuće za iznajmljivanje (cca ugroţeno max. 15-tak kuća), ulica Iva

Vojnovića te auta i ljudi koji se zateknu na njoj, Ekonomska i trgovaĉka škola



Dubrovnik (cca 300 ljudi, ali samo u periodu dok traje školska godina), Obrtniĉka i

tehniĉka škola (cca 300 ljudi, ali samo u periodu dok traje školska godina), hotel

Kamara Dubrovnik (cca 40 gostiju + djelatnici), Sportska dvorana Gospino polje (cca

100 ljudi) te sve ostalo u dometu od 113 m od spremnika. Oĉekivani broj ugroţenih

ljudi je cca 1500 ljudi.

4.3.2. LUEL (analiza najvjerojatnijeg mogućeg sluĉaja)

Scenarij: Istjecanje 30% koliĉine LUEL-a iz autocisterne prilikom procesa pretakanja

u podzemni spremnik te zapaljenje lokve – 3,096 t

Ulazni parametri modela za procjenu najvjerojatnijeg mogućeg sluĉaja:

4. Podaci o mediju:

Naziv medija: LUEL

Molekularna masa: 170,33 g/mol

LEL: 6 000 ppm

UEL: 49 000 ppm

5. Atmosferski podaci:

Temperatura zraka: 20 º C

Brzina vjetra: 3 m/s (na visini od 3 m)

Relativna vlaţnost: 50 %

Naoblaka: umjerena

Klasa stabilnosti: D

Topografija terena: urbano podruĉje

6. Podaci o izvoru opasnosti:

Volumen spremnika autocisterne: 12 m3

Koliĉina tvari koja sudjeluje u proraĉunu: 3,096 t = 3,6 m3

Temperatura skladištenja: 20 º C

Vrijeme ispuštanja opasne tvari: 9 minuta

Otvor za istjecanje promjera: 15 cm

Udaljenost otvora od dna spremnika: 0,3 m

Duţina plamena: 19 m

Vrijeme gorenja: 9 min

Maksimalna stopa izgaranja: 492 kg/min

Pretpostavlja se sluĉaj kada će iz spremnika iscuriti 30% goriva te formirati zapaljivu

lokvu. Lokva će biti promjera 12,8 m.



Slika 4. Prikaz zona ugroţenosti pri toplinskom zraĉenju od 12,5 kW/m2, 7 kW/m2 , 5 kW/m2 i

3 kW/m2 u sluĉaju ispuštanja 30% koliĉine goriva iz spremnika volumena 12 m3 i zapaljenja

lokve – 3,096 t

Iz gornje slike vidljive su sljedeće zone ugroze od toplinskog zraĉenja:

Crvena zona ugroze - na udaljenosti od 29 m od izvora opasne tvari bit će

visoka smrtnost (zona domino efekta) pri 12,5 kW/m2

Naranĉasta zona ugroze - na udaljenosti od 37 m od izvora opasne tvari bit će

smrtnost pri 7 kW/m2

Ţuta zona ugroze - na udaljenosti od 43 m od izvora opasnosti bit će trajne

posljedice pri 5 kW/m2

Zelena zona ugroze – na udaljenosti od 53 m od izvora opasnosti bit će

privremene posljedice pri 3 kW/m2

Procjena posljedica velikih nesreća za ljude i objekte

U sluĉaju izvanrednog dogaĊaja na podruĉju hotela, u ljetnom periodu kad je najveći

broj ljudi prisutan u hotelu, osim samog hotela (450 osoba), bit će ugroţena i jedna

obiteljska kuća, ulica Iva Vojnovića te auta i ljudi koji se zateknu na njoj, Ekonomska i

trgovaĉka škola Dubrovnik (cca 300 ljudi, ali samo u periodu dok traje školska

godina), Obrtniĉka i tehniĉka škola Dubrovnik (cca 300 ljudi, ali samo u periodu dok



traje školska godina) te sve ostalo u dometu od 53 m od spremnika. Oĉekivani broj

ugroţenih ljudi je cca 1100 ljudi.

Procjena posljedica na okoliš (tlo, voda, zrak)

Uzroci koji mogu dovesti do iznenadnog oneĉišćenja/zagaĊenja tla/mora mogu biti:

istjecanje opasne tvari (prepunjavanje ili propuštanje spremnika)

propuštanje instalacija (cjevovoda, armatura, transportnih sredstava)

nekontrolirano istjecanje opasne tvari za vrijeme manipulacije

istjecanje opasne tvari kao posljedica loma ili puknuća cjevovoda ili armatura

elementarne nesreće (potres, udar groma, oluje, velike hladnoće, poplava i sl.),

poţar odnosno eksplozija,

radi nestruĉnog rukovanja radnika odnosno nepoštivanja propisanih procedura

rada

Procjena vjerojatnosti velikih nesreća

Metoda se temelji na uĉestalosti velikih nesreća za svaku promatranu djelatnost,

izvoĊenjem prosjeĉne (standardne) vrijednosti vjerojatnosti (koja je apsolutna

vrijednost logaritma broja pojavljivanja nesreća u toj „standardnoj‟ djelatnosti), te

ugraĊujući i nekoliko korekcijskih parametara za broj vjerojatnosti. Ovi parametri

odnose se na: uĉestalost radnji utovara/istovara; sigurnosne sustave povezane sa

zapaljivim tvarima, organizaciju i sigurnost, i vjerojatnost smjera puhanja vjetra

prema naseljenim podruĉjima u pogoĊenom pojasu.

Broj mogućih nesreća godišnje Pp,t s opasnim tvarima (t) na svakom nepokretnom

postrojenju (p) izraĉunava se prema izrazu:

Np,t = / log10 Pp,t /

Np,t = Np,t* + nui + nz + no + nn

gdje je:

Np,t* = broj vjerojatnosti

Np,t = prosjeĉni broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar

nui = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za uĉestalost radnji utovara/istovara

nz = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne sustave povezane s

zapaljivim tvarima

no = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za organizacijsku i upravljaĉku

sigurnost



nn = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom

podruĉju

Sve navedene vrijednosti mogu se naći u tablicama struĉne literature, te uvrštavanjem u gornje izraze izraĉunava se za:

LUEL:

Np,t = 8+0,5+0+0+0 = 8,5

Pp,t = 3 ×10-9 nesreća godišnje

Sukladno prethodnom izraĉunu iz Priruĉnika za razvrstavanje i utvrĊivanje prioriteta

meĊu rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, na

prostoru pravne osobe Hotel Lero d.o.o. broj mogućih nesreća godišnje Pp,t s

opasnim tvarima (t) je 3 ×10-9.



5 PODACI O LOKACIJI, UKLJUĈUJUĆI GAUSS – KRÜGEROVE KOORDINATE SMJEŠTAJA OPASNIH TVARI TE O OKRUŢENJU LOKACIJE POSTROJENJA

Prikaz makrolokacije pravne osobe Hotel Lero d.o.o. dan je na sljedećoj slici.

Slika 5. Makrolokacija pravne osobe Hotel Lero d.o.o.



Na slici 6. prikazana je prometna povezanost pravne osobe. Pravna osoba ima dobru prometnu povezanost s okolnim podruĉjem.

Hotel se nalazi na na podruĉju Lapada na adresi Iva Vojnovića 14. Hotel se nalazi 5 min od morske obale te je u blizini stare jezgre

Dubrovnika (1,2 km).

Slika 6. Prometna povezanost pravne osobe Hotel Lero d.o.o.



U neposrednoj blizini hotela nalaze se 2 srednje škole (Ekonomska i trgovaĉka škola te Obrtniĉka i tehniĉka škola), obiteljske kuće

za iznajmljivanje, ville, manji hoteli te sportska dvorana Gospino polje.

Slika 7. Mikrolokacija pravne osobe Hotel Lero d.o.o.



Na lokaciji hotela koriste se slijedeće opasne tvari:

UNP (1.650 l) – podzemni spremnik

natrijev hipoklorit (0.8 m3) – plastiĉni spremnik

LUEL (90 m3) – podzemni spremnik

Tablica 3. Gauss – Krügerove koordinate smještaja opasnih tvari pravne osobe Hotel Lero

d.o.o.

Lokacija Gauss – Krügerove

koordinate

Spremnik UNP-a 4.72/6.50

42/18.08

Spremnik LUEL-a 4.72/6.50

42/18.08

Spremnik natrijeva

hipoklorita

4.72/6.50

42/18.08

Na udaljenosti od 1 m od spremnika LUEL-a, nalazi se isti takav podzemni spremnik

LUEL-a od 90 m3, koji koristi sreddnja škola.



6 PODACI O VRSTAMA, KOLIĈINAMA I NAĈINU SKLADIŠTENJA, ODNOSNO POHRANE OPASNIH TVARI

Svojstva opasne tvari – LUEL

Agregatno stanje: tekućina

Boja: crvena

Miris: Vrlo blag, karakteristiĉan po ugljikovodicima

pH: Nema podatka

Vrelište: 180 – 370 °C

Plamište: > 55 °C

Zapaljivost (krutina, plin): Nema podataka

Gornja i donja granica zapaljivosti, odnosno granice eksplozivnosti:

0,6 – 6,5 vol.%

Oksidirajuća svojstva: Nema podataka

Tlak pare: Nema podataka

Gustoća na 15 °C:

kg/m3

Relativna gustoća: Topljivost (uz naznaku otapala):

Nema podataka

Topljivost u vodi: Zanemariva

Koeficijent raspodjele oktanol/voda:

3,9 – 6,0 logPow

Viskoznost (kinematiĉka) na 20 °C:

2,5 – 6,0 mm2/s

Gustoća para (kod 15°C): Nema podataka

Brzina isparavanja: Nema podataka

Oznake upozorenja:

H226 Zapaljiva tekućina i para H304 Moţe biti smrtonosno ako se proguta i uĊe u dišni sustav H315 Nadraţuje koţu H332 Štetno ako se udiše H351 Sumnja na moguće uzrokovanje raka H373 Moţe uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloţenosti H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim uĉincima

Oznake obavijesti:

P210 Ĉuvati odvojeno od topline/iskre/otvorenog plamena/vrućih površina – Ne pušiti P261 Izbjegavati udisanje prašine/dima/plina/magle/pare/aerosola P280 Nositi zaštitne rukavice/zaštitno odijelo/zaštitu za oĉi/zaštitu za lice P301+310 Ako se proguta odmah nazvati Centar za kontrolu otrovanja ili lijeĉnika P 331 Ne izazivati povraćanje P501 Odloţiti sadrţaj/spremnik u skladu sa zakonodavstvom

Piktogram opasnosti:

GHSO2 GHSO8 GHS09 GHS07

Spremnik LUEL-a na lokaciji hotela je podzemni i propisno je oznaĉen sa znakovima

upozorenja i zabrana.



7 PODACI O MOGUĆEM UTJECAJU PRIRODNIH NESREĆA NA LOKACIJU I MOGUĆNOST NASTANKA NESREĆE TE PROCJENA POSLJEDICA UTJECAJA OPASNIH TVARI PO LJUDE, MATERIJALNA DOBRA I OKOLIŠ

Prirodna katastrofa na podruĉju lokacije pravne osobe Hotel Lero d.o.o.

podrazumijeva potres, poplave te ostale prirodne uzroke koji mogu uzrokovati

materijalna oštećenja.

U sluĉaju prirodne katastrofe poduzimat će se mjere u koordinaciji sa Sluţbom civilne

zaštite Dubrovnik u cilju spašavanja osoba i sprjeĉavanja nastanka daljnjih

materijalnih šteta.

U sluĉaju prirodnih katastrofa provodit će se mjere propisane Planom djelovanja

civilne zaštite za Grad Dubrovnik.

7.1. Poplave

Na podruĉju grada Dubrovnik nalazi se rijeka Ombla i niz bujiĉnih vodotoka, koji

redovito plave nakon oborinskih nevremena s velikom koliĉinom oborina.

Kratkotrajne i vrlo intenzivne oborine pojavljuju se gotovo iskljuĉivo prilikom jakih

lokalnih nevremena i stoga su lokalne prirode, dok su dugotrajne i intenzivne oborine

posljedica atmosferskih procesa većih razmjera - jakih razvijenih ciklona i stoga

zahvaćaju široka podruĉja, pa su i njihove posljedice teţe. Smatra se da pljusak ima

narav elementarne nepogode kad u vremenu kraćem od 15 minuta padne više od 15

mm kiše, dok je za jaku kišu ta mjera više od 15 mm u razdoblju kraćem od 3 sata.

Kratkotrajne i vrlo intenzivne kiše prouzrokuju bujice. Bujiĉne vodotokove

karakterizira velika razorna moć, te oni mogu ugroziti urbana podruĉja, poljoprivredno

zemljište, prometnice i druge objekte.

Bujice Rijeke Dubrovaĉke

Predmetno slivno podruĉje nalazi se na sjevernoj strani uvale Rijeke Dubrovaĉke,

izmeĊu rta Leandar i rijeke Omble, površine je oko 7 km2. Na ovom podruĉju je

evidentirano 291 katastarska ĉestica tipa “javno dobro – putovi i vode”. Uglavnom se

radi o brojnim bezimenim bujiĉnim tokovima – ĉesticama koji se dobrim dijelom ne

mogu utvrditi na terenu. Uslijed intenzivne izgradnje stambenih, komunalnih i

gospodarskih objekata na predmetnom podruĉju tijekom protekla dva desetljeća,

mnogi postojeći potoci i bujice pretvoreni su u lokalne putove ili su korišteni za

smještaj komunalnih instalacija, te se prirodni sustav odvodnje bujiĉnih voda

znaĉajno izmijenio. Ipak se mogu izdvojiti sljedeći glavni bujiĉni tokovi od zapada

prema istoku, kako slijedi: Mirinovo, Smerolej, Veliki Mokoški potok, Gosparevo,

Podmutićevo, Mali Mokoški potok, Vodovod, Tamarić, Santino, Gorave, Vrijesno,

Prijevorska jaruga, Đardin i Gionovina.

Idejnim rješenjem ureĊenja bujica podruĉja Rijeka Dubrovaĉka, koje je inicirano

potrebom jasnog razluĉivanja nadleţnosti i odgovornosti izmeĊu Hrvatskih voda i

jedinice lokalne samouprave (Grad Dubrovnik) vezano za ureĊenje vodotoka i

oborinsku odvodnju naselja predviĊa se obodni kanal uz prometnicu obilaznicu



naselja Mokošica. Uzvodni dio presjeĉenih bujica i potoka hvata se obodnim kanalom

i preusmjerava u Veliki Mokoški potok, Mali Mokoški potok te u Tamarić, koji do

izljeva u more zadrţavaju status javnog vodnog dobra. Sve presjeĉene manje bujice i

potoci nizvodno od obodnog kanala gube status javnog vodnog dobra kao i sve

bujice i potoci koji se formiraju unutar samog naselja. Unutar naselja predviĊa se

izgradnja sustava oborinske kanalizacije pri ĉemu će se koristiti prijemne mogućnosti

bujica i potoka koji zadrţavaju status javnog vodnog dobra.

Ostale znaĉajne bujice na podruĉju Dubrovnika

Bujiĉno podruĉje Orašca ĉini veći bujiĉni tok Koĉišta i Poljice, te više manjih bujiĉnih

tokova i odvodnih kanala. Bujica Koĉišta je regulirana – natkrivena nizvodno od

magistrale kroz hotelsko naselje. Bujica Slavjan je najveći bujiĉni tok na podruĉju

grada Dubrovnika, površine sliva 9,6 km2 i duţine toka 3,5 km. Obzirom da ista

protjeĉe gospodarskom zonom grada, poplavno djelovanje ove bujice moţe imati

znaĉajne štetne posljedice. Ista je u najnizvodnijem dijelu regulirana kako bi se

eventualne štete smanjile na minimum.

Lokacija pravne osobe Hotel Lero d.o.o. nije ugroţena uslijed plavljenja u sluĉaju

pojave većih oborinskih voda budući da je rješen sistem oborinskih voda. Ujedno ne

postoji opasnost od plavljenja rijeka, bujiĉnih voda ni plavljenja uslijed podizanja

razine mora.

7.2. Potres

Potres1 je jedna od najneugodnijih prirodnih pojava. Prvi geografski prikaz pojave

potresa pokazao je da se oni ne dogaĊaju bilo gdje na Zemlji, već su najĉešći i

najjaĉi u podruĉjima mlaĊeg boranog gorja. Ista ta podruĉja su mjesta najintenzivnijih

geoloških procesa.

Do danas se raznim teorijama nastojalo prikazati uzroke nastanka potresa. Danas je

najpoznatija i široko prihvaćena teorija tektonskih ploĉa. Prema toj teoriji Zemljina

kora i gornji dio plašta nisu cjeloviti već razlomljeni i sastoje se od 15 ploĉa debljine

50-150 km koje se meĊusobno pomiĉu kao kruta tijela. Pomaci mogu biti razmicanje,

tlaĉenje - sudaranje, kliţenje i podvlaĉenje. Zbog pomaka dolazi na granicama ploĉa

i u njihovoj blizini do velikih sila i naprezanja, a u trenutku kad se iscrpi nosivost

materijala dolazi do naglih pomaka koji su uzrok potresima. Karta epicentara potresa

dobro se poklapa s granicama tektonskih ploĉa. Ipak, ne mogu se svi potresi ovako

objasniti. Tektonske ploĉe imaju unutar sebe pukotine i rasjede, razlomljene su na

manje dijelove izmeĊu kojih dolazi do unutarnjih naprezanja, a potom i do potresa.

1Potres (hrv. još i trus, trešnja; engl. earthquake) je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u Zemljinoj kori i dijelu

gornjega plašta koja se očituje kao potresanje tla.



Za graĊevinarstvo nisu od znaĉaja drugi uzroci potresa kao što su potresi

vulkanskoga podrijetla, potresi prouzroĉeni krškim pojavama ili vodenim

akumulacijama jer je osloboĊena energija u tim sluĉajevima bitno manja.

Seizmološka karta Republike Hrvatskoj prikazuje podruĉja jednakih intenziteta

potresa. U Republici Hrvatskoj je karta iz 1990. utemeljena na obradi podataka

povijesnih potresa u razdoblju od oko 1600 godina, ocjeni njihova intenziteta i

posljedica te razmatranju geoloških i tektonskih uvjeta koji vladaju na tom podruĉju.

Karta prikazuje intenzitete za srednje uvjete tla. Na temelju podrobnijih istraţivanja

moguće su korekcije osnovnog stupnja seizmiĉnosti na više ili na niţe. Karta je

izraĊena za potrese s 500 godišnjim povratnim razdobljem i mjerodavna je za

proraĉun graĊevina visokogradnje.

Za posebne graĊevine (visoke brane, nuklearne elektrane) moguće je upotrijebiti

kartu izraĊenu za 1000-godišnje povratno razdoblje, a za graĊevine ograniĉena

trajanja ili za proraĉun opreme moţe se upotrijebiti karta izraĊena za povratno

razdoblje od 50 godina.

U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj su na snazi tehniĉki propisi i norme, pa s time

i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji

(NN br. 53/91) koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republiĉki zakon.

Prema privremenoj seizmološkoj karti, podruĉje Republike Hrvatske podijeljeno je u

zone intenziteta potresa od V do IX stupnja MSK ljestvice.

Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija je obuhvaćena potresnim podruĉjima intenziteta

VIII i IX stupnja prema MSK ljestvici uz 63% vjerojatnost pojave. Vremenske

varijacije seizmiĉke aktivnosti pokazuju da se razdoblja pojaĉane i smanjene

seizmiĉke aktivnosti izmjenjuju, bez neke pravilnosti, ali s trajanjem oko 10 do 20

godina:

- Zona IX° MSK ljestvice zahvaća podruĉje Konavala, Ţupe Dubrovaĉke, i šire

podruĉje Dubrovnika

- Zona VIII° MSK ljestvice zahvaća brojne lokalitete Pelješca, otoka Mljeta, Korĉule i

Lastova, doline rijeke Neretve i Dubrovaĉkog Primorja.

Potres je nepogoda sa jednim od najvećih oĉekivanih razaranja. Utjecaj ovog

razaranja na otvoreni prostor je manje izraţen, izuzev mogućih razornih posljedica

na elemente infrastrukture (vodovod, prometnice te energetski vodovi). Podruĉje

grada Dubrovnika spada u zonu IX° MSK ljestvice.

Podjela objekata po kategorijama gradnje na području Grada Dubrovnika

Tablica 4. Konstruktivni sustav objekata prema godinama izgradnje Konstruktivni

sustav

Tip zgrade Godina izgradnje

I Zidane zgrade do 1940.

II Zidane zgrade s armirano betonskim serklaţima 1945. – 1960.

III Armiranobetonske skeletne zgrade od 1960. do danas

IV Zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova od 1960. do danas

V Skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima od 1960. do danas



Svi ovi objekti svrstani su u 3 zone koje u velikom postotku sadrţe objekte odreĊene

kategorije prema vremenu gradnje. Naravno, u svakoj od ovih zona postoje objekti iz

više kategorija gradnje, ali se ovakvim zoniranjem moţe najviše pribliţiti i grupirati

objekte kako bi se dobila podjela prema stvarnom stanju. Ovakav naĉin zoniranja

primjenjiv je dok se ne napravi mikrozoniranje i snimka stanja postojećih objekata koji

će dati još preciznije procjene šteta.

U zoni 1 preteţno su objekti kategorije I

U zoni 2 preteţno su objekti kategorije II i III

U zoni 3 preteţno su objekti kategorije IV i V Podruĉje Lapada podijeljeno je u dvije zone 2. i 3, kao što je i prikazano na sljedećoj

slici. Lokacija hotela Lero spada u zonu 3. Objekt je izgraĊen 1971. godine, dok je

2015. godine dograĊena jedna zgrada. Sudeći po godini izgradnje graĊevina je

konstruktivnog materijala V. kategorije (skeletne zgrade s armiranobetonskim

nosivim zidovima). Kao posljedica razaranja objekata moguća je i pojava poţara, te

se za gašenje vjerojatno neće moći koristiti mjesna vodovodna mreţa, jer se i na

istoj oĉekuju oštećenja, pa će se morati koristiti voda iz izvora kao što je more.

Slika 8. Podjela podruĉja Lapada na zone po vremenu gradnje

U sljedećoj tablici je prikazan utjecaj potresa na funkcioniranje elemenata kritiĉne

infrastrukture.



Tablica 5. Funkcioniranje elemenata kritiĉne infrastrukture na podruĉju Grada Dubrovnika u

sluĉaju potresa

Proizvodnja i distribucija električne energije

Mogući su problemi u opskrbi elektriĉnom energijom zbog oštećenja

objekata elektroopskrbe. (transformatorske postaje 110/35 kV Komolac,

ts 35/10 kV Sipĉine, TS SrĊ 110/20/(10) kV, Lapad (Medarevo) i Komolac

i 182 TS 10/0,4 kV), zraĉnih vodova (Komolac – Sipĉine 4,0 km, Komolac

– Mlini 8,0 km, Komolac – Orašac 11,5 km, Orašac – Slano 16,1 km),

dalekovoda i kabelskih vodova napona 10 kV prema TS (47,7 km

dalekovoda i 119 km kabelskih vodova).

Komunikacija i informacijska tehnologija

U sluĉaju potresa intenziteta IX° MSK ljestvice dolazi do oštećenja i

objekata pošte i telekomunikacija (dva komutacijska ĉvorišta; AXE

Dubrovnik i AXE Mokošica i više decentraliziranih stupnjeva, 7

automatskih telefonskih centrala (ATC).

Promet

Posljedice potresa intenzitet IX° MSK ljestvice u cestovnom prometu su

oštećenja na:

- drţavnim cestama: D 8 Jadranske magistrale od granice grada

Dubrovnika-zapad do ĉvora Ilijina Glavica i most preko Rijeke

Dubrovaĉke, 27,5 km), -obilaznica Trstena - nova dionica 2,3 km, od

Orašca do ĉvora Osojnik (obilaznica Zatona) - nova dionica 5,5 km, D

420 od Sustjepana do Gruške luke, D 122 od Šipanske Luke do SuĊurĊa;

- ţupanijskim cestama: Ţ 6228 drţavna granica – Rudine - Slano –

Trsteno (dio postojeće dionice) 6,7 km, L69046 – Mravinjac – Mrĉevo –

Kliševo – Ljubaĉ 10,4 km, Ţ 6235 Osojnik – D8 (postojeća dionica) 7,6

km, Ljubaĉ – Osojnik (nova dionica) 3,7 km, Ţ 6236 Dubrovnik: Lapad –

Ţ6237 (postojeća dionica) 4,3 km, Ţ 6237 Dubrovnik: D420 – Obala

S.Radića – Put Republike – V.Nazora – P.Bakića – D8 (postojeća

dionica) 3,1 km, Dubrovnik: Ţ6236 – Ţ6237, (nova dionica s tunelom) 1,6

km brza cesta (most preko Rijeke dubrovaĉke) – Mokošica – 1,2 km;

- lokalnim cestama: ukupne duţine 22,1 km od toga 14,00 km novih

dionica;

- ostale (nerazvrstane) ceste i putovi ukupne duţine 208,4 km.

Zdravstvo

Pri potresu inteziteta IXº MSK ljestvice dolazi do oštećenja objekata

javnog zdravstva. Oštećenjem navedenih objekata onemogućava se i

prekida pruţanje medicinskih usluga.

Vodno gospodarstvo

Mogući su problemi s opskrbom vodom za piće zbog smanjenja

izdašnosti izvora dva glavna izvora Omble u Komolcu i Platu u Malom

Zatonu i više pomoćnih i manjih izvorišta Vrelo u Šumetu i manji izvor

Raĉevica. Oštećenja objekata vodoopskrbe: vodosprema (Šumet,

Komolac, SrĊ, Dubrovnik VZ, Dubrovnik NZ, Babin Kuk, Mokošica VZ,

Zaton 2, Zaton 1 – distribucijska, Orašac 2, Orašac 3, Trsteno, Brseĉine,

Brseĉine 2, Šipanska Luka, SuĊuraĊ Lopud i Koloĉep), crpnih stanica

(Šumet, Ombla, SrĊ, Dubrovnik VZ, Nuncijata, Babin Kuk, Mokošica 1. i

2., Plat, Orašac 1 i Brseĉine) i prekidne komore Bosanka.

Hrana

Potres inteziteta IXº MSK ljestvice na podruĉju Grada Dubrovnika moţe

uzrokovati nemogućnost proizvodnje i opskrbe prehrambenim

namirnicama, posebno do odreĊenih dijelova Grada.



Financije

Oteţano funkcioniranje lokalne zajednice uzrokovati će i oštećenja

objekata od posebnog znaĉaja za stanovništvo (bankarstvo, investicije i

dr.).

Proizvodnja, skladištenje i

prijevoz opasnih tvari

Objekti u kojima se proizvodi, skladišti i prevoze opasne tvari uslijed

razornog potresa mogu biti oštećeni, što za posljedicu moţe imati

negativan uĉinak na okoliš i stanovništvo Grada.

Javne službe

Pri razornim potresima moţe doći do oštećenja objekata javnih sluţbi (za

osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska

pomoć) koje će u tom sluĉaju biti sprijeĉene provesti hitne intervencije na

vrijeme, što za posljedicu ima oteţano funkcioniranje lokalne zajednice.

Nacionalni spomenici i vrijednosti

TakoĊer pri potresu intenziteta IX° MSK ljestvice dolazi do oštećenja

objekata od posebnog znaĉaja i rušenja spomenika i drugih kulturnih

dobara. Većih posljedica po stanovništvo moglo bi biti ukoliko se potresi

dogode za vrijeme odrţavanja nastave, sluţenja misa ili drugih okupljanja

u blizini istih.

Moguće ljudske ţrtve rezultat su prije svega oĉekivanih razaranja stambenih, te

objekata gdje boravi puno ljudi. Osim toga, meĊu stanovništvom bi došlo do

uznemirenosti i panike, te su mogući dodatni ljudski gubitci.

Geofiziĉki odjel Prirodoslovno - matematiĉkog fakulteta u Zagrebu u oţujku 2012.

izradio je kartu potresa u Hrvatskoj koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A,

kao ĉimbeniku koji bitno utjeĉe na razinu razornog djelovanja potresa.

Poredbena karta je izraĊena za razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla je

izraţeno veliĉinama od 0,040 do 0,380. Za podruĉje Grada Dubrovnika ubrzanje

iznosi 0,16 za razdoblje unatrag 95 godina, odnosno, 0,30 za razdoblje unatrag 475

godina.

Posljedice koje bi nastale na podruĉju hotela Lero manifestirale bi se kroz ugroţenost

stanovnika, bilo povreĊivanjem ili smrtnim sluĉajevima, te bi došlo do povećanja

opasnosti za ljude jer bi se blokadom putova smanjila brzina dolaska na mjesto

nesreće i pruţanja pomoći eventualnim zatrpanim i povrijeĊenim osobama.

Procjena obujma i stupnja ugroţenosti od potresa obuhvaća razorne potrese. Polazi

se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme,

instalacije i ureĊaja. Zbog navedenog je nuţno pronaći vezu izmeĊu intenziteta

potresa i mehaniĉke rastresitosti objekata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj

oštećenja raznih kategorija objekata pri razliĉitim stupnjevima intenziteta potresa.

Obzirom na mehaniĉku otpornost, obujma i stupnja oštećenja, zbrinjavanje i

asanacije objekata utvrĊuje se stupanj oštećenja.

Na lokaciji pravne osobe moţe se zateći maksimalno 450 ljudi (gosti, djelatnici). S

obzirom na navedeno procjenjuje se da će na lokaciji pravne osobe u najgorem

sluĉaju (kada boravi maksimalni broj ljudi) potresa inteziteta IXº MSK ljestvice biti 68

plitko zatrpanih i 45 srednje zatrpanih ljudi te 0 duboko zatrpanih.



7.3. Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine moţe uzrokovati ozbiljne štete u

poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suše

predstavljaju veliki problem za poljoprivrednu proizvodnju, a naroĉito su izraţene u

periodu vegetacije biljaka ili u fazi formiranja i narastanja plodova. Nedostatak

oborina u duljem vremenskom razdoblju moţe, s odreĊenim faznim pomakom,

uzrokovati i hidrološku sušu koja se oĉituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha

vode.

Na meteorološkoj postaji Dubrovnik prosjeĉno godišnje ima oko 260 dana bez

oborine. Prosjeĉno odstupanje od te srednje vrijednosti je 13 dana. Tijekom godine

najviše bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (27 dana mjeseĉno),

dok ih je najmanje u studenom (oko 18 dana).

Na sljedećoj slici prikazano je odstupanje koliĉine oborina za podruĉje Republike

Hrvatske za kolovoz 2018. Godine, iz koje je vidljivo da podruĉje Grada Dubrovnika,

gledajući oborinske prilike, spada u kategoriju normalno.

Slika 9. Odstupanje koliĉine oborina za podruĉje RH za kolovoz 2018. godine



Na podruĉju na kojem se nalazi hotel moţe doći od pojave suše, meĊutim ne oĉekuje

se da će znaĉajnije ugroziti pravnu osobu.

7.4. Toplinski val

Toplinski valovi predstavljaju temperaturne ekstreme koji se pojavljuju na nekom

podruĉju u odreĊenom vremenu. Karakteristike toplinskih valova su temperature više

od 35 oC. Tijekom srpnja i kolovoza moguće su pojave toplinskih valova na podruĉju

grada. Temperature veće od 35 oC s velikim postotkom vlaţnosti zraka mogu kod

stanovnika izazvati zdravstvene smetnje, a kod osjetljivih ljudi i teţe zdravstvene

posljedice pa ĉak i smrt. Uĉinak visoke temperature bez znaĉajnije izraţenosti vlage

u zraku (ispod 50 %) osim kod ljudi izazivaju i „šokove“ kod biljaka što uzrokuje

smanjenje prinosa i lošu kvalitetu plodova.

Na sljedećoj slici prikazano je odstupanje srednje temperature zraka za podruĉje

Republike Hrvatske iz kojeg se vidi da je podruĉje grada podloţno ekstremnoj toplini

kao i ostatak zemlje.

Slika 10. Odstupanje srednje temperature zraka za Republiku Hrvatsku



Podruĉje na kojem se nalazi hotel ugroţeno je od pojave toplinskog vala.

Temperature veće od 35o C s velikim postotkom vlaţnosti zraka mogu kod

zaposlenika izazvati zdravstvene smetnje. Obavljanje poslova pod visokom

temperaturom moţe dovesti do pada koncentracije zaposlenika uslijed ĉega moţe

doći do pogreške i nesreće.

Zbog sve uĉestalijih klimatskih promjena za oĉekivati je sve veći broj vrućih dana u

ljetnim mjesecima.

7.5. Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar

Nevrijeme je komleksna vremenska pojava koja se manifestira jakim oborinama

(ĉesto u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, jakim elektriĉnim izbijanjima,

a nerijetko i tuĉom. Karakteristiĉno je za nevrijeme njegova prostorna i vremenska

ograniĉenost i veliki intenzitet. U naĉelu zahvaća mala podruĉja i kratko traje,

uglavnom se pojavljuje u toploj polovici godine, osobito svibanj - srpanj. Uĉinci

nevremena su raznovrsni, ovisno o tome u kojim se vremenskim pojavama ono

manifestira i to kao: olujni i orkanski vjetar, pljusak, tuĉa, atmosferskim elektriĉnim

izbijanjima i sl.

Prema definiciji olujni vjetar je onaj koji, prema Beafortovoj ljestvici za ocjenu jaĉine

vjetra ima 8 stupnjeva – bofora (na ljestvici od 1 do 12).

Tablica 6. Beaufortova ljestvica za ocjenu jaĉine vjetra

Najĉešći vjetar, koji se javlja na postaji Dubrovnik, je iz NNE smjera (19,6%) poznati

kao bura. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistoĉni vjetar povezan s prodorom

hladnog zraka iz polarnih ili sibirskih krajeva. Zbog svoje mahovitosti bura stvara

kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Bura je u Dubrovniku

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s)

0 tišina 0.0 - 0.2

1 lagan povjetarac 0.3 - 1.5

2 povjetarac 1.6 - 3.3

3 slab vjetar 3.4 - 5.4

4 umjeren vjetar 5.5 - 7.9

5 umjereno jak vjetar 8.0 - 10.7

6 jak vjetar 10.8 - 13.8

7 vrlo jak vjetar 13.9 - 17.1

8 olujan vjetar 17.2 - 20.7

9 oluja 20.8 - 24.4

10 jaka oluja 24.5 - 28.4

11 orkanski vjetar 28.5 - 32.6

12 orkan 32.7 - 36.9



najuĉestalija zimi i zabiljeţena je u 27.6 % sluĉajeva. Zimi je još velika uĉestalost N i

NNW vjetra koji je poznat pod nazivom tramontana (11.0% i 9.1% redom) i predzank

je prave bure. U Dubrovniku nakon tramontane i bure, najĉešće puše jugo, vjetar

ESE i SE smjerova kojeg je iz oba smjera godišnje zabiljeţeno 16.7%.

Jugo je najuĉestalije u proljeće (24.5%) kada postiţe i olujnu jaĉinu. Za razliku od

bure jugo je vlaţan, topao u jednoliĉan jugoistoĉni vjetar (ESE-SSE smjerova).

Promatra li se jaĉina vjetra neovisno o smjeru vjetra moţe se primjetiti da prevladava

vjetar 1-3 Bf (od povjetarca do slabog vjetra) u 79.3% sluĉajeva. Relativna ĉestina

umjereno jakog vjetra (4-5 Bf) je 15.3 %, a jaĉeg od 6 Bf je 2.8%. Tišine je opaţeno u

2.6% sluĉajeva.

S obzirom na vjetrove koji se pojavljuju na podruĉju pravne osobe postoji vjerojatnost

pojave jakog i olujnog vjetra koji bi mogao prouzroĉiti oštećenja opreme i graĊevina

te dovesti do ozlijeĊivanja radnika ili gostiju.

7.6. Tuĉa

Tuĉa je oborina oblika ledenih kuglica ili komada leda razliĉitog oblika, promjera

izmeĊu 5 i 50 mm, a katkad i većeg. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od

neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veliĉine izmeĊu 2 i 5 mm, a pada s

kišnim pljuskom. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snjeţne pahuljice

promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0 oC. Tuĉa, sugradica i

ledena zrna zajedniĉkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose

velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i u poljoprivredi.

Glavna karakteristika tuĉe je nepravilnost u pojavljivanju tako da moţe proći i

nekoliko godina da je na jednom mjestu nema, a zatim je jedne godine bude na

pretek. Kod toga veća je vjerojatnost da pogodi ista podruĉja pa su neka više

ugroţena od pojave tuĉe.

Na meteorološkoj postaji Dubrovnik srednji godišnji broj dana s krutom oborinom

iznosi 4,8 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u veljaĉi (1 dan) i travnju

(0,7 dana) dok je srednji broj dana u ostalim mjesecima izmeĊu 0,2 i 0,6 dana. U

srpnju nije zabiljeţen ni jedan dan s krutom oborinom.

Na podruĉju pravne osobe moţe doći od pojave tuĉe, meĊutim ne oĉekuje se da će

ona biti takvih razmjera da bi znaĉajnije utjecala na obavljanje djelatnosti ili na goste i

djelatnike hotela, ali je moguća pojava materijalnih šteta.

7.7. Snjeţne oborine

Snijeg moţe predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih

aktivnosti kao što je npr. cestovni promet, ili moţe predstavljati opterećenje na

graĊevinskoj infrastrukturi.



Snijeg je kristal smrznute vode i u biti predstavlja pahulje koje su nakupine većeg ili

manjeg broja snjeţnih kristala razliĉitog oblika, a najĉešće šesterokutnog.

Snjeţne klimatske prilike Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije modificirane su

prisutnošću mora i prodiranjem tog maritimnog utjecaja duboko u unutrašnjost

dolinom rijeke Neretve, te orografskom razvijenošću brdsko-planinskog zaleĊa.

Snjeţne oborine se oĉekuju obiĉno u prosincu ili sijeĉnju, ali uglavnom manjeg

intenziteta u priobalnom dijelu, dok su nešto izraţenije u zagorskom dijelu. Snijeg je

na ovom podruĉju kratkotrajna pojava, visine do 5 cm te ne uzrokuje nikakva

oštećenja niti zastoje u prometu. Snjeţne oborine na podruĉju grada Dubrovnika su

jako rijetke. S obzirom na geografski poloţaj grada Dubrovnika mala je vjerojatnost

da bi snjeţne oborine mogle izazvati veće probleme u odvijanju uobiĉajenih ţivotnih i

radnih aktivnosti.

Podruĉje na kojem se nalazi pravna osoba nije znatno ugroţeno od snjeţnih nanosa.

Premda se ne oĉekuje znaĉajniji utjecaj, u sluĉaju pojave snjeţnih oborina moţe doći

do utjecaja na obavljanje djelatnosti prvenstveno zbog nemogućnosti dolaska radnika

na posao, ukoliko padnu veće koliĉine snjeţnih oborina. Ujedno moţe doći do

pucanja vodovodnih cijevi.

7.8. Poledica

Poledica je glatka i prozirna ledena prevlaka debljine 10 – 30 mm na predmetima ili

na tlu koja nastaje smrzavanjem kapljica rosulje ili kišnih kapi (kad je njihova

temperatura niţa od 0 oC). Povoljni, odnosno, potencijalni meteorološki uvjeti za

stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina

(oborinski dani s dnevnom koliĉinom oborine Rd ≥ 0,1 mm) i temperatura zraka je pri

tlu 0 ºC odnosno na 2 m 3 ºC.

Podruĉje grada Dubrovnika ima tek prosjeĉno 3 dana rizik za poledicu. Poledice na

ovom podruĉju su uglavnom kratkotrajne i pojavljuju se u kasnim noćnim satima, te

su prisutne i u ranim jutarnjim satima, nakon ĉega uslijed povećanja temperature

nestaju. Poledice na kompletnom ovom podruĉju su uglavnom kratkotrajne i

pojavljuju se u kasnim noćnim satima, te su prisutne i u ranim jutarnjim satima, nakon

ĉega uslijed povećanja temperature nestaju. Uglavnom na podruĉju Grada poledice

se javljaju kao posljedica smrzavanja vode na tlu, dok je izuzetno rijetka pojava

ledene kiše. Moţe se zakljuĉiti da poledica na ovom podruĉju ne uzrokuje

ograniĉavanje ili zastoje u prometu, te posljedica iste nisu bitnije izraţene na bilo koji

vid ţivota.

Podruĉje na kojem se nalazi pravna osoba nije znatno ugroţeno od poledice, ali

ukoliko doĊe do pojave poledice u zimskim mjesecima, ona se zadrţava relativno

kratko vrijeme na prometnicama, tako da njeno nastajanje ne moţe bitno poremetiti

obavljanje djelatnosti pravne osobe, ukoliko se u obzir uzme organizirano djelovanje

zimskih sluţbi.



7.9. Procjena posljedica utjecaja opasnih tvari po ljude, materijalna dobra i

okoliš

Posljedice utjecaja opasnih tvari po ljude, materijalna dobra i okoliš opisane su u Poglavlju 4. ove Procjene.



8 VELIĈINA ZONE UGROŢENOSTI I MAKSIMALNI DOSEG UĈINKA NESREĆE, UKLJUĈUJUĆI GRAFIĈKI PRIKAZ

Scenarij najgoreg mogućeg sluĉaja: Istjecanje cijele koliĉine LUEL-a iz autocisterne od 12 m3 prilikom procesa pretakanja u

podzemni spremnik te zapaljenje lokve. Max zona ugroze je 113 m, kako je i prikazano na sljedećoj slici.

Slika 11. Prikaz zone ugroze uslijed najgoreg mogućeg sluĉaja na lokaciji hotela



Scenarij najvjerojatnijeg mogućeg sluĉaja: Istjecanje 30% koliĉine LUEL-a iz autocisterne od 12 m3 prilikom procesa pretakanja

u podzemni spremnik te zapaljenje lokve. Max zona ugroze je 53 m, kako je i prikazano na sljedećoj slici.

Slika 12. Prikaz zone ugroze uslijed najvjerojatnijeg mogućeg sluĉaja na lokaciji hotela



9 PODACI O VLASTITIM SNAGAMA I SREDSTVIMA ZA SPAŠAVANJE TE PROCJENA NJIHOVIH OPERATIVNIH MOGUĆNOSTI I DOSTATNOSTI ZA PROVOĐENJE MJERA CIVILNE ZAŠTITE

9.1. Odgovorne osobe i struĉni djelatnici u provedbi interventnih mjera

Tablica 7. Odgovorne osobe i struĉni djelatnici u provedbi interventnih mjera

Redni broj

Ime i prezime Funkcija Telefon

1. Marko Blaţek direktor 099/200-2250

2. Miho Lonac Voditelj tehniĉke sluţbe 091/332-1255

3. Ivo Cvjetović Struĉnjak zaštite na

radu 091/547-2087

4. Goran Brbora Voditelj recepcije 091/332-1225

5. Ivona Šopar Domaćica 091/332-1228

Pod mjerama u sluĉaju iznenadnog dogaĊaja podrazumijeva se obavješćivanje,

poduzimanje mjera za sprjeĉavanje širenja iznenadnog dogaĊaja, pomoć

interventnim jedinicama (vatrogascima) i saniranje posljedica iznenadnog dogaĊaja.

Telefonski brojevi interventnih jedinica i nadleţnih ţupanijskih sluţbi:

112 ŢC

192 POLICIJA

193 VATROGASNA SLUŢBA

194 HITNA POMOĆ



9.2. Postojeći kapaciteti i snage koje se mogu angaţirati

Potencijali pravne osobe navedeni su u sljedećim tablicama (ljudske snage,

materijalno-tehniĉka sredstava i ostali resursi) za sluĉaj velikih nesreća.

Tablica 8. Popis ovlaštenih djelatnika za pruţanje prve pomoći

Ime i prezime djelatnika Naziv radnog mjesta Broj mobitela

Ivo Cvjetović Struĉnjak zaštite na radu 091/547-2087

Nikša Muhoberac Kuhar 020/416-756

Tablica 9. Popis osoba osposobljenih za evakuaciju i spašavanje


Ivo Cvjetović

(Glavni rukovoditelj

evakuacije i spašavanja)

Struĉnjak zaštite na radu 091/547-2087

Miho Lonac

(Zamjenik voditelja

evakuacije i spašavanja)

Voditelj tehniĉke sluţbe 091/332-1255

Tablica 10. Popis osoba osposobljenih za rad s opasnim tvarima


Miho Lonac Voditelj tehniĉke sluţbe 091/332-1255

Ivo Cvjetović Struĉnjak zaštite na radu 091/547-2087

Edvard Budimir Kućni majstor 095/521-8981

Tablica 11. Popis djelatnika po odjelima

Redni broj Odjel Broj djelatnika

1. Domaćinstvo

10 stalno zaposlenih djelatnika

20 sezonskih djelatnika

2. Recepcija i prodaja



3. Odrţavanje

4 stalno zaposlena djelatnika

1 sezonski djelatnik

4. Restoran



5. Kuhinja



6. Uprava i raĉunovodstvo


1 sezonski djelatnik



Tablica 12. Popis materijalno-tehniĉkih sredstava kojima raspolaţe pravna osoba

Redni broj Naziv opreme

1. Lopate

2. Elektriĉna pila za drvo

3. Auto Caddy (4-5 osoba)

4. Vatrogasni aparati

5. Trodijelne rastezljive ljestve

6. Nosila

Pravna osoba je svrstana u IV kategoriju ugroţenosti od poţara.

9.3. Procjena operativnih mogućnosti i dostatnosti za provoĊenje mjera civilne

zaštite

Uzevši u obzir prethodno elaborirane moguće opasnosti i posljedice koje bi nastale u

sluĉaju izvanrednog i/ili iznenadnog sluĉaja, a u svrhu što kvalitetnijeg i ţurnijeg

reagiranja na novonastalo stanje izazvano takvim sluĉajevima potrebno je

kontinuirano poduzimati preventivne mjere.

Preventivne mjere:

pravna osoba ima izraĊen Plan evakuacije i spašavanja

pravna osoba ima izraĊen interni dokument o djelovanju u sluĉaju

izvanreednog dogaĊaja

vjeţbe evakuacije i spašavanja se redovito odrţavaju

lokacija je pod 24-satnim nadzorom djelatnika

na lokaciji je postavljen sustav videonadzora

na lokaciji je postavljeno ukupno 70 vatrogasnih aparata

na lokaciji se nalazi unutarnja i vanjska hidrantska mreţa (36 hidranata)

na lokaciji se nalazi sprinkler sustav

ureĊaji i hidranti za gašenje poţara se odrţavaju u ispravnom stanju

ugraĊen je vatrodojavni sustav



instaliran je sustav plinodetekcije

instalirana je panik rasvjeta

provedeno je osposobljavanje djelatnika za pruţanje prve pomoći

postavljeni su natpisi zabrana i upozorenja

svi djelatnici su osposobljeni za rad na siguran naĉin i zaštitu od poţara

spremnici opasnih tvari redovito se kontroliraju i po potrebi servisiraju

ispitivanja i mjerenja uzemljenja se provode u propisanim rokovima

pravna osoba posjeduje nosila, razne jednostavne maske i zaštitne rukavice

radnici koji rade s opasnim tvarima su osposobljeni za to

Uzevši u obzir prethodno navedene ljudske snage, materijalno-tehniĉka sredstva i

ostale resurse procjenjuje se da su snage pravne osobe dostatne za provoĊenje

mjera zaštite i spašavanja te ograniĉavanja i ublaţavanja uĉinaka i posljedica velikih

nesreća ukoliko se u obzir uzme i dodatno provoĊenje preventivnih mjera zaštite kao

preduvjet za spreĉavanja nastanka nesreće koja ukljuĉuje opasne radne tvari i

jaĉanje operativnih mogućnosti i dostatnosti za provoĊenje mjera zaštite i

spašavanja.

Operativnim planom definirane su upute o postupanju u sluĉaju izvanrednog

dogaĊaja na lokaciji pravne osobe Hotel Lero d.o.o.

Documents

PROCJENA RIZIKA...Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari – HOTEL LERO d.o.o. ALFA ATEST d.o.o. 12 1 UVOD Sukladno Pravilniku o nositeljima,