PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU PRIMOŠTENprimosten.hr/wp...RIZIKA_OD_VELIKIH_NESREcA.pdf · Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine Primošten obrađivat

PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA

OPĆINU PRIMOŠTEN

Ožujak, 2018. godine

Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten

2

Sadržaj 1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

Sadržaj procjene rizika ......................................................................................................................... 3

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE PRIMOŠTEN ......................................................... 4

2.1. Geografski pokazatelji .......................................................................................................... 4

2.1.1. Geografski položaj ........................................................................................................ 4

2.1.2. Rijeke, jezera i dužina morske obale ......................................................................... 5

2.1.3. Otoci ................................................................................................................................ 5

2.1.4. Planinski masivi ............................................................................................................. 5

2.2. Broj stanovnika ...................................................................................................................... 5

2.2.1. Gustoća naseljenosti .................................................................................................... 6

2.2.2. Razmještaj stanovništva .............................................................................................. 6

2.2.3. Spolno – dobna raspodjela stanovništva .................................................................. 7

2.2.5. Prometna povezanost ................................................................................................ 11

3. DRUŠTVENO – POLITIČKI POKAZATELJI .......................................................................... 12

3.1. Sjedište upravnog tijela ...................................................................................................... 12

3.2. Zdravstvene ustanove ........................................................................................................ 12

3.3. Odgojno – obrazovne ustanove........................................................................................ 12

3.4. Broj domaćinstava i broj članova obitelji po domaćinstvu ............................................ 13

3.5. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina ........................................................................ 13

4. EKONOMSKO – POLITIČKI POKAZATELJI ......................................................................... 15

4.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja ................................................................................. 15

4.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada ............................................... 23

4.3. Proračun Općine Primošten .............................................................................................. 23

4.4. Gospodarske grane ............................................................................................................ 24

4.5. Velike gospodarske tvrtke ................................................................................................. 26

4.6. Objekti kritične infrastrukture ............................................................................................ 26

5. PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI ............................................................................. 30

5.1. Zaštićena područja ............................................................................................................. 30

5.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine ................................ 32

6. POVIJESNI POKAZATELJI ...................................................................................................... 33

6.1. Prijašnji događaji i štete uslijed elementarnih nepogoda .............................................. 33

6.2. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu ............................................. 33

7. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI ................................................................... 34

7.1. Popis operativnih snaga .................................................................................................... 34

8. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI – REGISTAR RIZIKA ............................................................. 39


3

8.1. Potres – opis scenarija ....................................................................................................... 40

8.1.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina ....................................................................... 40

8.1.2. Uvod .............................................................................................................................. 40

8.1.3. Prikaz posljedica ......................................................................................................... 43

8.1.4. Prikaz vjerojatnosti...................................................................................................... 43

8.1.5. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu ................................................................. 46

8.1.6. Kontekst ....................................................................................................................... 47

8.1.7. Uzrok ............................................................................................................................. 49

8.1.8. Događaj ........................................................................................................................ 50

8.2. Potres – Opis događaja ..................................................................................................... 50

8.2.1. Posljedice i informacije o posljedicama ................................................................... 50

8.2.2. Kriteriji društvenih vrijednosti .................................................................................... 59

8.2.3. Vjerojatnost / frekvencija događaja .......................................................................... 63

8.2.4. Podaci, izvori i metode izračuna .................................................................................... 64

8.3. Uspori – Opis scenarija ...................................................................................................... 67


8.3.2. Uvod .............................................................................................................................. 67


8.3.4. Kontekst ....................................................................................................................... 70

8.3.5. Uzrok ............................................................................................................................. 72

8.4. Uspori – Opis događaja ..................................................................................................... 73



8.4.3. Podaci, izvori i metode izračuna ............................................................................... 77

8.5. Požar otvorenog tipa – opis scenarija ............................................................................. 80


8.5.2. Uvod .............................................................................................................................. 80

8.5.3. Prikaz posljedica ......................................................................................................... 81

8.5.4. Prikaz vjerojatnosti...................................................................................................... 81


8.5.6. Kontekst ....................................................................................................................... 83

8.5.7. Uzrok ............................................................................................................................. 84

8.5.8. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći......................................................... 87

8.5.9. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću ................................................................. 87

8.6. Požari otvorenog tipa – Opis događaja ........................................................................... 88



4

8.6.2. Kriteriji društvenih vrijednosti .................................................................................... 88


8.6.4. Podaci, izvori i metode izračuna ............................................................................... 94

9. USPOREDBA RIZIKA ................................................................................................................ 97

9.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj ....................................................................................... 97

9.2. Najgori mogući događaj ..................................................................................................... 97

10. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ............................................................................ 98

10.1. Područje preventive ........................................................................................................ 98

10.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova

od značaja za sustav civilne zaštite ......................................................................................... 98

10.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave ......................................................................................... 98

10.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i

odgovornih tijela .......................................................................................................................... 99

10.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova

razvoja, planskog korištenja zemljišta ..................................................................................... 99

10.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive ................................................. 100

10.1.6. Baze podataka ...................................................................................................... 100

10.2. Područje reagiranja ...................................................................................................... 102

10.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta ............................................. 102

10.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta ...................................................................... 102

10.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja

komunikacijskih kapaciteta ...................................................................................................... 102

10.2.4. Područje reagiranja .............................................................................................. 103

10.3. Tablični prikaz spremnosti sustava civilne zaštite ................................................... 108

11. VREDNOVANJE RIZIKA ..................................................................................................... 109

12. KARTOGRAFSKI PRIKAZ .................................................................................................. 110


5


6


7

PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINA PRIMOŠTEN

ČLANOVI RADNE SKUPINE:

Koordinator: Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ

Član za potrese: Ante Bogdan, komunalna služba JUO

Član za poplave: Ivica Babačić, komunalni redar

Član za požare

otvorenog tipa: Ivica Babačić, komunalni redar

OVLAŠTENIK U SVOJSTVU KONZULTANTA - SAVJETNIKA:

VODITELJ: Anđela Dželalija, dipl. ing.biol. i eko.mora

Član: Marko Kadić, struč. spec.ing.secc.

Član: Antonija Mijić, mag.chem

Član: Jana Ivanišević, dipl. ing. kem. tehn.

Član: Hrvoje Marinac, dipl. ing. el.

Suradnik na izradi: Mia Bakotin, mag. chem

DATUM ZAVRŠETKA

IZRADE: ožujak, 2018.

MP


1

1. UVOD

Temeljem članka 17. stavka 3. alineje 7. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne

novine, broj 82/15) izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izrađuje i dostavlja

predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća, te temeljem članka

17. stavka 1. alineje 2. predstavničko tijelo donosi procjenu rizika od velikih nesreća.

Odlukom načelnika o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje

Općine Primošten i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih

nesreća za područje Općine Primošten (u daljnjem tekstu: Odluka), Klase:810-03/18-

02/1, Urbroja: 2182/02-02-18-1 od 22.01.2018. godine, uređen je sastav i obveze

Radne skupine za izradu Procjene.

Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Primošten (u daljnjem tekstu:

Procjena) izrađuje se sukladno Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih

nesreća za područje Šibensko-kninske županije).

Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima –

Načela i smjernice, što služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim

razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti već uspostavljenih mjera za

smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih (Slika 1.).


2

Slika 1. ISO 31000 Od procjene rizika do upravljanja rizicima Izvor: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe

izrade procjene rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih)

samouprava

Glavni koordinator izrade procjene rizika je Načelnik Općine Primošten. Odlukom su

određeni koordinatori za svaki pojedini rizik te nositelji i izvršitelji izrade rizika, te Alfa

atest d.o.o. iz Splita, ovlaštenik za prvu grupu stručnih poslova u području planiranja

civilne zaštite kao konzultant.

Koordinatori organiziraju i koordiniraju izradu svakog pojedinog rizika, nositelji izrađuju

scenarije za određene rizike, kontaktiraju s nadležnim tijelima, te znanstvenim

institucijama u svrhu prikupljanja informacija dok su izvršitelji dužni surađivati te u

okviru svoje nadležnosti doprinositi razradi rizika.

Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine Primošten obrađivat će se

sljedeći rizici: potres, poplava i požari otvorenog tipa.

Procjena je složen proces identifikacije, analize i vrednovanja rizika, a izrađuje se na

temelju scenarija za svaki navedeni rizik.


3

Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja procijenjenih

najvećih mogućih i najvjerojatnijih rizika. Znači, za svaki identificirani rizik, izraditi će

se najmanje dva scenarija.

Koordinator, nakon donošenja Procjene, nastavlja s praćenjem događaja i kretanja od

značaja za procjenjivanje rizika iz područja nadležnosti te o promjenama, jedan puta

godišnje ili po potrebi izvješćuje načelnika- glavnog koordinatora.

Radna skupina za izradu Procjene predlaže glavnom koordinatoru pokretanje

postupaka izmjena i dopuna Procjene, odnosno ažuriranja Procjene.

Procjena se izrađuje najmanje jednom u tri godine te se usklađivanje i usvajanje mora

provesti do kraja mjeseca ožujka u svakom trogodišnjem ciklusu.

Procjena se može izrađivati i češće, ukoliko u trogodišnjem periodu nastupi značajna

promjena ulaznih parametara u korištenim scenarijima i postupcima analiziranja rizika

ili ako se prepozna nova prijetnja.

Određeni stavovi ovog dokumenta mogu se, kao savjetodavni, uzeti u obzir prilikom

izrade prostornih planova za mjere posebne zaštite.

Sadržaj procjene rizika

Kako bi Procjena rizika bila usporediva s Procjenom rizika od katastrofa za Republiku

Hrvatsku te u skladu sa Smjernicama za procjenu rizika i kartiranje Europske komisije

(Risk Assessment and Mapping Guidelines for Disaster Management, EC SEC (2010),

1626), obavezno mora sadržavati slijedeće dijelove:

1. Osnovne karakteristike područja JLP(R)S

2. Identifikaciju prijetnji-registar svih poznatih rizika

3. Scenarije za jednostavne rizike kojima se opisuje događaj s najgorim mogućim

posljedicama

4. Tablice Vjerojatnosti/frekvencije

5. Kriterije za procjenjivanje utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti na:

a/ Život i zdravlje ljudi,

b/ Gospodarstvo i

c/ Društvenu stabilnost i politiku

6. Matrice scenarija jednostavnog rizika te za svaki od kriterija zasebno

7. Matrice s uspoređenim rizicima na području Splitsko-dalmatinske županije,

odnosno jedinice lokalne samouprave

8. Analiza sustava civilne zaštite

9. Vrednovanje rizika

10. Kartografski prikaz rizika

11. Popis sudionika u izradi Procjene


4

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE PRIMOŠTEN

2.1. Geografski pokazatelji

2.1.1. Geografski položaj

Općina Primošten nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji smještena na jugu Republike

Hrvatske, u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije. Značenje i potencijal ove županije

često se previđa zbog povijesne dominacije drugih dalmatinskih županija. Šibensko-

kninska županija po svojoj kulturnoj baštini i kao atraktivna lokacija za posjetitelje i za

poslovanje ne zaostaje za većim urbanim dalmatinskim centrima. Ukupna površina

županije iznosi 5.670 km2. To uključuje 2.994 km2 kopnene površine, odnosno 5,3%

kopnenog teritorija RH, i otočno područje s morem, koje se proteže na 2.676 km2,

odnosno na 8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. Županija ima 285 otoka, ukupne

površine 665 km2. Šibensko-kninska županija na istoku graniči s Bosnom i

Hercegovinom, a na zapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Na sjeveru

je Zadarska županija a na jugu Splitsko-dalmatinska.

Općina Primošten nalazi se na primorskom dijelu Šibensko-kninske županije, na

malom brežuljkastom otočiću. U prošlosti je otočić bio povezan s kopnom pokretnim

drvenim mostom. Kako bi se tadašnje stanovništvo zaštitilo od Turaka, most je bio

ograđen obrambenim kamenim zidom i kulama. Odlaskom Turaka, most je zamijenjen

nasipom, otok postaje poluotok, a naselje dobiva naziv "Primošten", od riječi

"primostiti" (premostiti).

Današnja općina osnovana je 1993. godine, a obuhvaća 7 naselja: Kruševo, Ložnice,

Primošten, Primošten Burnji, Široke, Vadalj i Vezac. Administrativno-teritorijalno

područje Općine Primošten prostire se na površini od 58,18 km². Geografski položaj

Primoštena te prirodne karakteristike obalnog pojasa od velike su vrijednosti.

Izvanrednim prirodnim zaklonima posebno se ističu uvale: Velika Raduča, Mala

Raduča te Primošten (luka).

Slika 2. Položaj Općine Primošten u Šibensko-kninskoj županiji


5

2.1.2. Rijeke, jezera i dužina morske obale

Na području Općine nema rijeka i jezera. Dužina morske obale Općine iznosi 18,74

km.

2.1.3. Otoci

Pored sedam manjih nenaseljenih otočića u pripadajućem morskom dijelu općine,

Primošten nema većeg naseljenog otoka. U cjelini je otvoren pučini i pučinskim

utjecajima mora. Obalna razvojna okosnica Županije ima jedno od žarišta u području

Primoštena s naglašenom funkcijom središnjeg naselja Primošten.

- Otočić Maslinovik - nalazi se oko 2,5 km jugozapadno od Primoštena

- Otočić Lukovnjak - oko 4 km zapadno od Primoštena

- Otočić Smokvica - oko 300 m od obale kod Primoštena

- Otočić Grbavac - oko 4 km zapadno od Primoštena

- Otočić Barilac - jugozapadno od Primoštena, oko 2 km ispred obale

- Otočić Tmara - 2 km sjeverno od Primoštena, položen je u smjeru istok-zapad

- Otočić Krbelica - 2 km sjeverno od Primoštena

2.1.4. Planinski masivi

Na području Općine nalazimo dva brda, Kremik (Gaj) i Supljak. Brdo Kremik (Gaj) na

kojem se nalazi prapovijesna gradina Kremik za sada je najstariji sačuvani spomenik

kulture na području naselja Primoštena. S vrha brda Supljak je, navodno, nakon bure

moguće vidjeti 300 km udaljenu Italiju.

2.2. Broj stanovnika

U Općini Primošten je prema Popisu stanovništva iz 2001. živjelo 2.992 stanovnika, a

prema Popisu stanovništva 2011. godine živjelo je 2.828 stanovnika, od čega 1.417

žena i 1.411 muškaraca. Općina pokazuje pad svoje populacije, što je uočeno i za

cijelu Šibensko-kninsku županiju.

Tablica 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika za općinu Primošten po naseljima

Naselja Broj stanovnika 2001. godinu Broj stanovnika 2011. godinu

Kruševo 81 79

Ložnice 48 44

Primošten 1.761 1.631

Primošten Burnji 728 739

Široke 201 154

Vadalj 72 93

Vezac 101 88

Ukupno 2.992 2.828

Izvor: Popis stanovništva., http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


6

Zaključke o budućem kretanju broj stanovnika najuputnije je ili jedino moguće izvoditi

iz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i trenda kretanja apsolutnog

broja stanovnika po popisnim godinama.

2.2.1. Gustoća naseljenosti

Područje Općine Primošten zauzima 58,18 km2, a prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine na tom području živi 2.828 stanovnika.

Tablica 2. Gustoća naseljenosti po jedinici površine

OPĆINA POVRŠINA

u km2

BROJ STANOVNIKA

2011

GUSTOĆA NASELJENOSTI st/km2

2011.

BROJ NASELJA

SJEDIŠTE

Primošten 58,18 2.828 48,61 7 Primošten

IZVOR: Popis stanovništva 2011, www.dzs.hr

2.2.2. Razmještaj stanovništva

Na području Općine, prema popisu stanovništva iz 2011. godine popisano je ukupno

2.828 osoba što čini udio od 2,59% od ukupnog broja stanovnika u Šibensko-kninskoj

županiji. Na području Općine živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine

ukupno 2.992 stanovnika. Usporedba popisa stanovništva iz 2001. godine s popisom

iz 2011. godine pokazuje da područje Općine karakterizira pad broja stanovnika, što

je uočeno i za cijelu županiju.

Na sljedećoj slici uočljivo je kako broj stanovnika u Općini kroz povijest ima znatan

porast do 1921. godine otkada konstantno opada.

Od 1921. godine do danas broj stanovnika se smanjio za 23,6%.

Slika 3. Kretanje broja stanovnika u Općini Primošten kroz povijest Izvor: www.dzs.hr

http://www.dzs.hr/


7

2.2.3. Spolno – dobna raspodjela stanovništva

U sljedećoj tablici dana je spolna i dobna struktura stanovništva Općine prema Popisu

stanovništva 2011 kojeg je objavio Državni zavoda za statistiku. U spolnoj strukturi

stanovništva 2011., gledajući cjelokupnu populaciju Općine, ženskog dijela populacije

ima 50,11%, a muškog dijela populacije 49,89%. Možemo kazati da je u Općini

praktički jednak udio muškaraca i žena. Najviše stanovništva nalazi se u dobnoj skupini

60-64 godine (8,2%), gdje je veći udio muškog stanovništva (51,29% u odnosu na broj

stanovnika te životne dobi). Mlađe stanovništvo - djeca (životne dobi 0-14 godina)

sačinjavaju 12,09% stanovništva.


8

Tablica 3. Dobna struktura stanovništva Općine Primošten, Popis stanovništva 2011.

Spol Ukupno

Starost

0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Općina Primošten

sv. 2.828 102 109 131 150 153 180 144 166 158 180 220 224 232 147 156 165 131 69 9 2

m 1.411 56 53 70 86 83 90 77 86 83 81 127 111 119 74 69 71 52 20 3 -

ž 1.417 46 56 61 64 70 90 67 80 75 99 93 113 113 73 87 94 79 49 6 2

Naselja

Kruševo

sv. 79 - 2 4 6 5 1 1 3 3 5 4 5 9 7 10 5 5 4 - -

m 38 - - 4 2 2 1 1 2 - 3 2 2 5 3 6 2 2 1 - -

ž 41 - 2 - 4 3 - - 1 3 2 2 3 4 4 4 3 3 3 - -

Ložnice

sv. 44 2 3 2 1 1 1 2 4 5 4 2 2 3 2 4 1 4 1 - -

m 23 2 1 2 - 1 - - 2 4 4 1 - 1 1 3 - 1 - - -

ž 21 - 2 - 1 - 1 2 2 1 - 1 2 2 1 1 1 3 1 - -

Primošten

sv. 1.631 57 57 70 97 100 106 89 98 96 106 139 134 140 85 69 84 69 28 6 1

m 797 24 29 34 55 53 50 43 49 54 44 79 70 68 45 30 35 25 7 3 -

ž 834 33 28 36 42 47 56 46 49 42 62 60 64 72 40 39 49 44 21 3 1

Primošten Burnji

sv. 739 31 31 39 31 34 53 32 38 39 44 49 56 55 37 53 51 35 29 1 1

m 394 23 17 20 22 21 30 20 21 18 22 29 27 30 21 24 24 15 10 - -

ž 345 8 14 19 9 13 23 12 17 21 22 20 29 25 16 29 27 20 19 1 1

Široke

sv. 154 3 9 2 4 8 9 11 13 7 9 10 19 17 7 9 10 4 3 - -

m 71 3 3 1 2 4 4 8 8 2 1 5 8 9 3 4 4 2 - - -

ž 83 - 6 1 2 4 5 3 5 5 8 5 11 8 4 5 6 2 3 - -


9

Spol Ukupno

Starost

0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Vadalj

sv. 93 5 4 7 5 3 6 7 4 3 6 8 6 5 7 5 5 4 2 1 -

m 46 2 1 6 3 1 3 4 2 1 5 5 3 4 1 1 2 1 1 - -

ž 47 3 3 1 2 2 3 3 2 2 1 3 3 1 6 4 3 3 1 1 -

Vezac

sv. 88 4 3 7 6 2 4 2 6 5 6 8 2 3 2 6 9 10 2 1 -

m 42 2 2 3 2 1 2 1 2 4 2 6 1 2 - 1 4 6 1 - -

ž 46 2 1 4 4 1 2 1 4 1 4 2 1 1 2 5 5 4 1 1 -

IZVOR: Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/

2.2.4. Broj stanovnika kojoj je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka

Tablica 4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti i spolu

Starost

Spol

Ukupno

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-74 75-79 80-84 >85

PRIMOŠTEN

sv. 627 1 1 7 4 1 5 10 19 26 27 42 59 63 46 86 86 84

m 299 1 1 4 3 - 5 7 12 16 12 25 35 37 22 30 38 34

ž 328 - - 3 1 1 - 3 7 10 15 17 24 26 24 56 48 50

Udio (%) u ukupnom stanovništvu

sv. 22,2 1,0 0,9 5,3 2,7 0,7 2,8 6,9 11,4 16,5 15,0 19,1 26,3 27,2 31,3 55,1 52,1 64,1

m 21,2 1,8 1,9 5,7 3,5 - 5,6 9,1 14,0 19,3 14,8 19,7 31,5 31,1 29,7 43,5 53,5 65,4

ž 23,1 - - 4,9 1,6 1,4 - 4,5 8,8 13,3 15,2 18,3 21,2 23,0 32,9 64,4 51,1 63,3


http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


10

Tablica 5. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu

Starost

Spol

Ukupno

0-4

5-9

10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 >85

Ukupno

sv. 627 1 1 7 4 1 5 10 19 26 27 42 59 63 46 86 86 84 60

m 299 1 1 4 3 - 5 7 12 16 12 25 35 37 22 30 38 34 17

ž 328 - - 3 1 1 - 3 7 10 15 17 24 26 24 56 48 50 43

Osoba treba pomoć druge osobe

sv. 226 - 1 1 2 - 4 4 10 7 12 9 12 14 6 26 34 44 40

m 83 - 1 1 2 - 4 3 6 2 2 3 7 4 3 9 14 14 8

ž 143 - - - - - - 1 4 5 10 6 5 10 3 17 20 30 32

Osoba koristi pomoć druge osobe

sv. 191 - 1 1 2 - 4 4 10 6 11 9 10 11 3 18 29 36 36

m 71 - 1 1 2 - 4 3 6 1 1 3 6 3 1 5 12 14 8

ž 120 - - - - - - 1 4 5 10 6 4 8 2 13 17 22 28


http://www.dzs.hr/


11

2.2.5. Prometna povezanost

2.2.5.1. Cestovni promet

Za potrebe odvijanja cestovnog prometa na području općine Primošten određena je

mreža cesta:

- Županijske ceste:

• Cesta Ž 6127

- Državne ceste:

• D 8

• D 58

- Lokalne ceste

• L 65075

• L 65076

• L 65704

- Nerazvrstane cestovne prometnice

2.2.5.2. Pomorski promet

Pomorski promet se odvija putem morske luke otvorene za javni promet i luka posebne

namjene.

Luke posebne namjene su:

- luka nautičkog turizma - marina Kremik u uvali Kremik

- športska luka u Primoštenu

Luka nautičkog turizma - marina Kremik, veličine je oko 13,7 ha kopnenog dijela i oko

12,2 ha akvatorija, a obuhvaća postojeću marinu kapaciteta 400 vezova (oko 7,7 ha

kopna), nove prateće sadržaje marine te nove smještajne kapacitete do 150 kreveta.

2.2.5.3. Zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke

otvorene za domaći promet

Najbliža zračna luka Općini Primošten je zračna luka Split koja je od Općine udaljena

svega 39,6 km. Planirano je uređenje uzletno-sletne staze na Pokrovniku pokraj

Drniša, udaljeno od Primoštena 45,7 km.

Morska luka otvorena za javni promet u naselju Primošten ima županijski značaj i

lokalni značaj – „stara riva“. To je morski i s morem neposredno povezani kopneni

prostor s izgrađenom i neizgrađenom obalom, lukobranom, uređajima, postrojenjima,

i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i

brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s lukom

u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi.


12

2.2.5.4. Mostovi, vijadukti i tuneli

Na području Općine može se naići na 6 tunela iz II. Svjetskog rata. Tunele s bunkerima

izgradila je Jugoslavenska vojska u 50-im godinama prošlog stoljeća, nakon II.

svjetskog rata, u cilju obrane od invazije s mora.

3. DRUŠTVENO – POLITIČKI POKAZATELJI

3.1. Sjedište upravnog tijela

Sjedište upravnog tijela Općine Primošten je naselje Primošten.

3.2. Zdravstvene ustanove

Na području Općine djeluju privatne zdravstvene ustanove te ljekarne koje su u

nadležnosti same Općine. Iste su navedene u sljedećoj tablici.

Tablica 6. Privatne zdravstvene djelatnosti na području Općine

Ustanova Lokacija Naziv ustanove

Ordinacija opće medicine

Kamenar 2E, Primošten

Ordinacija opće medicine, Nada Paić, dr. med. spec.

Ordinacija obiteljske medicine

Ordinacija opće medicine, Anita Vladović, dr. med.

Stomatološka ordinacija

Raduča 4, Primošten Privatna ordinacija Dentalne medicine,

Željka Tudić, dr. stom.

Kamenar 2E, Primošten

Ordinacija dentalne medicine, Silva Alfirević, dr. med. dent.

Ordinacija dentalne medicine, Diana Antunac, dr. stom.

Ljekarne Grgura Ninskog 22, Primošten Ljekarna Primošten

IZVOR: Općina Primošten

3.3. Odgojno – obrazovne ustanove

Tablica 7. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine

Naziv objekta i adresa Kapacitet Priprema obroka

Dječji vrtić

Bosiljak, Sv. Josipa 7, 22 202 Primošten 62 DA

Brat Sunce, Sv. Josipa 5, 22 202 Primošten 40 NE

Škole

OŠ Primošten, Splitska 14, 22 202 Primošten 236 NE



13

3.4. Broj domaćinstava i broj članova obitelji po domaćinstvu

Tablica 8. Stambene jedinice prema broju kućanstava i članova kućanstava

UKUPNO STAMBENE JEDINICE NASTANJENI STANOVI OSTALE STAMBENE JEDINICE KOLEKTIVNI STANOVI

Broj stambenih

jedinica

Broj kućanstava

Broj članova

kućanstava

Ukupan broj

Broj kućanstava

Broj članova

kućanstava

Ukupan broj

Broj kućanstava

Broj članova

kućanstava

Ukupan broj

Broj institucionalnih

i privatnih kućanstava

Broj članova

kućanstava

1.101 1.101 2.828 1.100 1.100 2.794 - - - 1 1 34

IZVOR: www.dzs.hr

3.5. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina

Prema popisu iz 2011. godine na području Općine Primošten je izgrađeno 1.399 stanova, od kojih je 1.100 stalno nastanjenih, 196

privremeno nenastanjenih, 103 napuštenih.

Tablica 9. Nastanjeni stanovi na području Općine Primošten po naseljima

IME NASELJ

A

UKUPAN BROJ

STANOVA

OD TOGA SAGRAĐENI

prije 191

9

1919-

1945

1946-

1960

1961-

1970

1971-

1980

1981-

1990

1911-2000

2001-

2005

2006 i

kasnije

nepoznato

nezavršen stan

broj kućanstava

broj članova kućanstava

Kruševo 33 - 10 8 6 5 1 1 2 - - - 33 79

Ložnice 17 1 1 7 4 2 2 - - - - - 17 44

Primošten

634 54 15 44 133 154 149 35 32 11 7 - 634 1.631

http://www.dzs.hr/


14

IME NASELJ

A

UKUPAN BROJ

STANOVA

OD TOGA SAGRAĐENI

prije

1919

1919-

1945

1946-

1960

1961-

1970

1971-

1980

1981-

1990

1911-

2000

2001-

2005

2006 i

kasnije

nepoznato

nezavršen stan

broj kućanstava

broj članova kućanstava

Primošten Burnji

296 35 14 40 51 53 61 28 9 5 - - 296 739

Široke 49 2 5 6 15 7 10 2 2 - - - 49 120

Vadalj 36 2 1 2 15 3 7 1 4 1 - - 36 93

Vezac 35 - 3 9 7 7 3 5 - 1 - - 35 88

UKUPNO

1.100 94 49 116 231 231 233 72 49 18 7 - 1.100 2.794

Izvor: www.dzs.hr

Tablica 10. Pregled stambenog fonda prema popisu iz 2011. godine

UKUPNO

STANOVI ZA STALNO STANOVANJE STANOVI KOJI SE KORISTE

POVREMENO

STANOVI U KOJIMA SE SAMO OBAVLJALA

DJELATNOST

UKUPNO NASTANJENI PRIVREMENO

NENASTANJENI NAPUŠTENI

STANOVI ZA

ODMOR

U VRIJEME SEZONSKIH RADOVA U

POLJOPRIVREDI

IZNAJMLJIVANJE TURISTIMA

OSTALE DJELATNOSTI

broj 3.754 1.399 1.100 196 103 1.410 30 915 -

m2 246.739 98.903 80.415 12.868 5.620 93.933 1.488 52.415 -

Izvor: Popis stanovništva 2011 stanovi,; www.dzs.hr

http://www.dzs.hr/


15

4. EKONOMSKO – POLITIČKI POKAZATELJI

4.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja

Tablica 11. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu u Općini Primošten

Područje djelatnosti Spol Ukupno 15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65 i više

Ukupno

sv. 811 5 48 106 99 114 92 120 127 68 21 11

m 462 4 29 54 51 56 55 58 76 51 19 9

ž 349 1 19 52 48 58 37 62 51 17 2 2

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

sv. 27 - 2 4 2 5 3 6 1 3 1 -

m 25 - 2 4 2 5 2 6 - 3 1 -

ž 2 - - - - - 1 - 1 - - -

Rudarstvo i vađenje

sv. 4 - - - 1 - 1 - - 2 - -

m 4 - - - 1 - 1 - - 2 - -

ž - - - - - - - - - - - -

Prerađivačka industrija

sv. 90 2 7 13 12 12 5 11 18 8 2 -

m 73 2 6 11 10 9 5 5 18 5 2 -

ž 17 - 1 2 2 3 - 6 - 3 - -

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

sv. 9 - - 1 - 1 2 3 2 - - -

m 7 - - 1 - - 2 2 2 - - -

ž 2 - - - - 1 - 1 - - - -


16


20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65 i više

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

sv. 24 - 1 - - 4 1 7 5 6 - -

m 21 - 1 - - 4 - 7 4 5 - -

ž 3 - - - - - 1 - 1 1 - -

Građevinarstvo

sv. 35 - 3 6 7 6 6 1 4 1 1 -

m 34 - 3 6 6 6 6 1 4 1 1 -

ž 1 - - - 1 - - - - - - -

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

sv. 119 2 12 17 15 22 18 14 10 6 3 -

m 50 2 8 2 6 8 9 2 5 5 3 -

ž 69 - 4 15 9 14 9 12 5 1 - -

Prijevoz i skladištenje

sv. 48 - 3 4 6 5 7 7 6 7 2 1

m 44 - 3 3 6 2 7 7 6 7 2 1

ž 4 - - 1 - 3 - - - - - -

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

sv. 179 - 8 17 20 24 15 37 39 15 2 2

m 95 - 3 12 8 13 9 12 23 12 2 1

ž 84 - 5 5 12 11 6 25 16 3 - 1

Informacije i komunikacije

sv. 1 - - 1 - - - - - - - -

m 1 - - 1 - - - - - - - -

ž - - - - - - - - - - - -


17


20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65 i više

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

sv. 22 - 1 2 2 6 4 2 4 1 - -

m 3 - - - - 1 2 - - - - -

ž 19 - 1 2 2 5 2 2 4 1 - -

Poslovanje nekretninama

sv. 6 - - 1 1 3 - - - - 1 -

m 4 - - - 1 2 - - - - 1 -

ž 2 - - 1 - 1 - - - - - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

sv. 15 - - 3 1 2 - 3 2 3 - 1

m 5 - - - - - - 2 - 2 - 1

ž 10 - - 3 1 2 - 1 2 1 - -

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

sv. 37 - 1 8 10 3 5 4 4 2 - -

m 24 - 1 5 5 2 2 3 4 2 - -

ž 13 - - 3 5 1 3 1 - - - -

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

sv. 37 - 4 4 4 5 6 5 5 2 1 1

m 24 - 2 2 3 3 5 4 2 1 1 1

ž 13 - 2 2 1 2 1 1 3 1 - -

Obrazovanje

sv. 49 - 1 7 10 8 5 5 11 1 1 -

m 7 - - 2 - - - 1 2 1 1 -

ž 42 - 1 5 10 8 5 4 9 - - -


18


20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65 i više

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

sv. 49 - 1 9 4 6 5 7 10 2 5 -

m 9 - - 2 - - 2 1 1 - 3 -

ž 40 - 1 7 4 6 3 6 9 2 2 -

Umjetnost, zabava i rekreacija

sv. 31 - - 7 3 2 6 5 5 3 - -

m 20 - - 3 2 1 3 4 5 2 - -

ž 11 - - 4 1 1 3 1 - 1 - -

Ostale uslužne djelatnosti

sv. 18 - 4 2 1 - 3 2 1 3 - 2

m 6 - - - 1 - - 1 - 2 - 2

ž 12 - 4 2 - - 3 1 1 1 - -

Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

sv. 1 - - - - - - 1 - - - -

m - - - - - - - - - - - -

ž 1 - - - - - - 1 - - - -

Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela

sv. - - - - - - - - - - - -

m - - - - - - - - - - - -

ž - - - - - - - - - - - -

Nepoznato

sv. 10 1 - - - - - - - 3 2 4

m 6 - - - - - - - - 1 2 3

ž 4 1 - - - - - - - 2 - 1

Izvor: https://www.dzs.hr/


19

Tablica 12. Zaposleni prema zanimanju, starosti i spolu u Općini Primošten

Zanimanje Spol Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više

Ukupno

sv. 811 5 48 106 99 114 92 120 127 68 21 11

m 462 4 29 54 51 56 55 58 76 51 19 9

ž 349 1 19 52 48 58 37 62 51 17 2 2

Zakonodavci, dužnosnici i direktori

sv. 27 - - - 2 2 7 3 4 5 2 2

m 20 - - - 1 2 5 1 4 3 2 2

ž 7 - - - 1 - 2 2 - 2 - -

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci

sv. 81 - 1 12 12 14 10 9 12 5 4 2

m 27 - - 3 5 - 4 5 3 2 3 2

ž 54 - 1 9 7 14 6 4 9 3 1 -

Tehničari i stručni suradnici

sv. 113 - 6 18 17 9 7 17 26 10 2 1

m 55 - 3 8 8 3 4 6 15 6 1 1

ž 58 - 3 10 9 6 3 11 11 4 1 -

Administrativni službenici

sv. 83 - 2 14 13 10 9 16 14 3 2 -

m 26 - 1 2 5 2 4 5 4 1 2 -

ž 57 - 1 12 8 8 5 11 10 2 - -

Uslužna i trgovačka zanimanja

sv. 268 1 25 36 29 49 28 41 34 22 2 1

m 126 1 12 16 10 21 14 13 19 18 2 -

ž 142 - 13 20 19 28 14 28 15 4 - 1


20

Zanimanje Spol Ukupno 15-19

20-24

25-29

30-34 35-39

40-44

45-49 50-54

55-59 60-64

65 i više

Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci

sv. 20 - - 3 2 4 3 3 1 3 1 -

m 19 - - 3 2 4 2 3 1 3 1 -

ž 1 - - - - - 1 - - - - -

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

sv. 73 3 8 5 11 12 8 8 11 5 2 -

m 71 3 8 5 10 12 8 8 10 5 2 -

ž 2 - - - 1 - - - 1 - - -

Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda

sv. 74 - 2 11 7 7 12 10 14 6 4 1

m 73 - 2 11 7 7 12 10 13 6 4 1

ž 1 - - - - - - - 1 - - -

Jednostavna zanimanja

sv. 62 - 4 7 6 7 8 13 11 6 - -

m 39 - 3 6 3 5 2 7 7 6 - -

ž 23 - 1 1 3 2 6 6 4 - - -

Vojna zanimanja

sv. - - - - - - - - - - - -

m - - - - - - - - - - - -

ž - - - - - - - - - - - -

Nepoznato

sv. 10 1 - - - - - - - 3 2 4

m 6 - - - - - - - - 1 2 3

ž 4 1 - - - - - - - 2 - 1



21

Tablica 13. Zaposleni prema položaju u zaposlenju, starosti i spolu

Starost Spol Ukupno Zaposlenici Samozaposleni Pomažući članovi obitelji

Ostale zaposlene osobe

Nepoznato

svega poslodavci osobe koje rade za vlastiti račun

Ukupno

sv. 811 668 130 73 57 4 - 9

m 462 350 104 58 46 3 - 5

ž 349 318 26 15 11 1 - 4

15-19

sv. 5 4 - - - - - 1

m 4 4 - - - - - -

ž 1 - - - - - - 1

20-24

sv. 48 43 4 2 2 1 - -

m 29 26 2 1 1 1 - -

ž 19 17 2 1 1 - - -

25-29

sv. 106 94 10 5 5 2 - -

m 54 44 8 5 3 2 - -

ž 52 50 2 - 2 - - -

30-34

sv. 99 92 7 2 5 - - -

m 51 45 6 2 4 - - -

ž 48 47 1 - 1 - - -

35-39

sv. 114 88 26 13 13 - - -

m 56 36 20 10 10 - - -

ž 58 52 6 3 3 - - -


22

IZVOR: https://www.dzs.hr/

Starost Spol Ukupno Zaposlenici

Samozaposleni Pomažući članovi obitelji

Ostale zaposlene

osobe Nepoznato

svega poslodavci osobe koje rade za vlastiti račun

40-44

sv. 92 75 17 12 5 - - -

m 55 40 15 10 5 - - -

ž 37 35 2 2 - - - -

45-49

sv. 120 103 16 9 7 1 - -

m 58 48 10 5 5 - - -

ž 62 55 6 4 2 1 - -

50-54

sv. 127 105 22 15 7 - - -

m 76 58 18 12 6 - - -

ž 51 47 4 3 1 - - -

55-59

sv. 68 49 17 10 7 - - 2

m 51 35 16 10 6 - - -

ž 17 14 1 - 1 - - 2

60-64

sv. 21 12 7 4 3 - - 2

m 19 11 6 3 3 - - 2

ž 2 1 1 1 - - - -

65 i više

sv. 11 3 4 1 3 - - 4

m 9 3 3 - 3 - - 3

ž 2 - 1 1 - - - 1

https://www.dzs.hr/


23

4.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada

Tablica 14. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada prema starosti i spolu u Općini Primošten

SPOL UK. STAROSNA MIROVINA

OSTALE MIROVINE

PRIHODI OD IMOVINE

SOCIJALNE NAKNADE

OSTALI PRIHODI

POVREMENA POTPORA DRUGIH

BEZ PRIHODA

NEPOZNATO

sv. 2.110 489 414 170 88 48 61 840 -

m 999 255 188 103 31 28 37 357 -

ž 1.111 234 226 67 57 20 24 483 -


4.3. Proračun Općine Primošten

Proračun Općine Primošten je 26.215.198,00 kn.

Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u Proračunu Općine, Državnom proračunu i iz drugih prihoda, u skladu sa zakonom.

Općina ima prihode, kojima u okviru svojega samoupravnoga djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Općine su:

- općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća

- prihodi od stvari u vlasništvu Općine i od imovinskih prava

- prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje su u vlasništvu Općine ili u kojima Općina ima udjele ili dionice

- prihodi od koncesija

- novčane kazne i oduzeta imovinska korist zbog prekršaja koje propiše Općina u skladu sa zakonom

- udio u zajedničkim porezima sa Županijom i Republikom Hrvatskom te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane

funkcije prema posebnom zakonu

- sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena Državnim proračunom

- drugi prihodi određeni zakonom.

https://www.dzs.hr/


24

Pokazatelj ekonomičnosti Općine Primošten izračunava se na temelju računa

godišnjeg izvještaja o prihodima/primicima i rashodima/izdacima, a mjeri odnos

prihoda/primitaka i rashoda/izdataka i pokazuje koliko se prihoda/primitaka ostvari po

jedinici rashoda/izdataka. Ukoliko je vrijednost manja od 1, pokazatelj je poslovanja s

gubitkom.

4.4. Gospodarske grane

Općina Primošten, svojim položajem u srcu Dalmacije, sa 17-ak kilometara obale,

okružena je sa 7 otoka, u zaleđu brdovitog i kamenog reljefa gdje se smjenjuju jedan

sa drugim u nedogled, a što se više od obale odmičemo dominira pojas šuma.

Stoljećima je upornim žuljevitim radom težaka ovog podneblja, korak po korak kršu

otimana prevlast. Tako su nastali veličanstveni maslinici i vinogradi, koje je upornosti i

volja malog čovjeka zauvijek ugradila u ovaj krajolik.

Zone poljoprivrede obuhvaćaju tako maslinike i vinograde, kako u poljima tako i na

padinama krša te pašnjake rasute po kamenjarima.

Na najvećem dijelu kultivirane površine prevladavaju površine zasađene vinovom

lozom, a od voćarskih kultura dominiraju maslina, smokva, višnja i badem.

Zone šumskog zemljišta zauzimaju znatan dio nekadašnjih pašnjačkih površina, kršnih

goleti, a šume se mjestimično šire i na manji dio zapuštenih agrarnih površina.

Najveći dio zauzima degradirani oblik vegetacije, makija, gariga, te kamenjar i šikara

u odnosu na manje površine alepskog bora i hrasta crnike.

Zadatak koji plijeni osobitu pažnju jeste razvoj ruralnih područja predvođen pažnjom

za očuvanjem ovog krajobraza dakako uz osobit osvrt u sklopu razvitka seoskog

turizma ovog područja. Unapređenje poljoprivrede ovog područja i ekonomske

opravdanosti osnovnog uvjeta njenog opstanka iziskuju promjene proizvodnog

prostora.

Na području općine Primošten egzistiraju primjeri koji spadaju u europsku kulturnu

baštinu čemu u prilog svjedoči zaštićeno područje Bucavca, koji već dulje vremena

krasi okruženje Marine Kremik.

Općina Primošten daje svoj doprinos i sudionik je kreiranja i planiranja tog razvojnog

procesa gledano u okviru Šibensko-kninske županije, RH pa čak i šire. Nastojanje je

uključiti se u razvojne procese koji neminovno plijene pažnjom. Razumijevajući htijenja

stanovništva, trenutnih procesa predvodi se principom integrirane proizvodnje.

Projektom županije trenutno je u tijeku podizanje svijesti svih sudionika u prostoru o

vlastitoj inicijativi u korištenju prostora na kojem se živi. Neminovno je uključenje u

svjetske i kulturne procese, daljnji razvoj i unapređenje poljoprivrede vođeno

nastojanjem očuvanja prostorne i ekološke raznolikosti krajobraza i identiteta seoskog

prostora, što je neupitno i ekonomski opravdano.

Turizam

Primošten je jedno od najpoznatijih turističkih središta Dalmacije (organizirani se

turizam razvija od 60-ih godina) te jedno od najslikovitijih malih mjesta na Jadranu, s


25

mnoštvom karakterističnih uskih uličica u staroj jezgri na brdovitu poluotočiću. Na

drugom poluotočiću, sjeverno od središta, smješteni su hoteli Slava/Zora i Raduča,

dok se s južne strane nalazi hotel Marina Lučica te još južnije marina Kremik.

Raznovrsne su mogućnosti za sport i rekreaciju: tenis, stolni tenis, kuglanje, odbojku

na pijesku, jedrenje. Djeluju škole jedrenja i ronjenja. Gostima je na raspolaganju 50-

ak restauracija, konoba i dr. Domaći je specijalitet jastog na primoštenski način.

Diskoklub Aurora najveći je u Dalmaciji.

U 30-ak sela i zaselaka Primoštena Burnjeg, u zaleđu Primoštena, turistima se nudi

smještaj i domaća hrana (pršut, sir iz ulja, janjetina, jela ispod peke, makrobiotička i

ekološka hrana - slanutak, maslinovo ulje, leca), te tradicionalna narodna jela. Osim

toga, valja kušati i poznato crno vino Babić, koje se dobiva uzgajanjem autohtone sorte

u čuvenim primoštenskim vinogradima u kamenu. Ovi vinogradi imaju službeni status

svjetskoga spomenika ljudskom radu i njihova se slika nalazi u predvorju zgrade

Ujedinjenih naroda.

U 2016. godini ostvareno je ukupno 88.601 dolazaka te 593.871 noćenja u objektima

Primoštena. Za 2017. godinu bilježi se porast broja dolazaka za oko 13%. Broj noćenja

je također porastao te Općina u 2017. godini broji 656.859 noćenja, od čega 615.864

čine strani državljani.

Kulturni turizam

Organiziraju se izleti: Primoštenski vinski put (razgledavanje sela u Primoštenu

Burnjem), posjet Krapnju (muzej spužvarstva), Zlarinu (koraljna tura) i dr.

U ljetnim se mjesecima u Primoštenu održavaju brojne kulturno-umjetnicke i zabavne

priredbe, kao što su Primoštenska fešta i uzance (prvi tjedan u kolovozu). Posebno se

slave blagdani Gospe od Loreta (9. i 10. svibnja) i Gospe od Porta (27. srpnja), kada

se održava velika procesija oko mjesta i brodovima po moru.


26

Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura

Tablica 15.Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini

ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog

zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Ukupno

raspoloživa površina

zemljišta, ha (2+6)

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ostalo zemljište,

ha

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

Ukupno korišteno (3+4+5)

u vlasništvu,

ha

uzeto u

zakup, ha

dano u zakup,

ha

1 2 3 4 5 6 7

Šibensko-kninska županija

19.323,19

10.949,16 10.547,12 337,77 64,27 8.502,57 73.753

Primošten 673,73 291,32 291,32 - - 382,41 4.658

IZVOR: http://www.dzs.hr

Obradivo poljoprivredno zemljište Općine Primošten prema popisu poljoprivrede iz

2003. godine iznosi 291,32 ha i čini svega 1,51% od ukupno obradivog poljoprivrednog

zemljišta cijele Šibensko-kninske županije. Korišteno poljoprivredno zemljište je

većinom u vlasništvu kućanstava.

4.5. Velike gospodarske tvrtke

Na području Općine Primošten nema velikih gospodarskih tvrtki.

4.6. Objekti kritične infrastrukture

Proizvodnja i distribucija električne energije

Područje općine Primošten opskrbljuje se električnom energijom iz TS 30/10 kV

“Vodolež” koja je priključena na 30 kV vod iz TS 110/30 kV “Bilice” i u kojoj su

instalirani transformatori od 8 MVA i 3,43 MVA.

Područje Općine napaja se sa šest 10 kV izvoda od kojih tri napajaju isključivo područje

Općine Primošten dok tri napajaju dijelove Općine Primošten i dijelove Općine

Rogoznica. Iz TS 30/10 kV “Vodolež” izgrađen je 30 kV vod na čelično rešetkastim

stupovima do buduće TS 30/10 kV “Rogoznica”.

Na području naselja Kruševo potrošači se napajaju iz TS “Kruševo” s transformatorom

50 kVA. Naselje Primošten se napaja iz 15 trafostanica ukupno instalirane snage 5570

kVA. Zbog preopterećenosti postojećih vodova i loših naponskih prilika javljaju se

http://www.dzs.hr/


27

problemi u opskrbi električnom energijom u starom dijelu Primoštena (otok). Na otoku

(stari dio Primoštena) predviđena je sanacija NN mrežu TS “Primošten 3” zamjenom

dotrajale NN mreže izvedene Al i Cu vodičima neadekvatnog presjeka i broja vodiča

(jednofazno napajanje) samonosivim kabelskim snopom, odnosno podzemnim

kabliranjem.

Naselje Primošten Burnji se napaja iz 10 trafostanica s ukupno instaliranom snagom

od 1100 kVA. Problemi u opskrbi električnom energijom javljaju se u zaseocima Krčulj-

Gracini, Veliki i Mali Drvenik i Biline zbog loših naponskih prilika uzrokovanih velikim

udaljenostima zaselaka od trafostanice te neodgovarajućim presjecima i brojem

vodiča. Za rješenje postojećih problema planira se izgradnja tri trafostanice: TS

“Gracini”, TS “Drvenik” i TS ”Biline”, sa mogućnošću ugradnje transformatora do 250

kVA.

Zbog potreba za priključenjem novih potrošača planirana je i izgradnja TS ”Šarićeva

Kapela” također sa mogućnošću ugradnje transformatora do 250 kVA. Naselje Široke

napaja se električnom energijom iz TS “Široke” s ugrađenim transformatorom od 100

kVA. Naselje Vadalj napaja se iz TS “Vadalj” s ugrađenim transformatorom 100

kVA. Naselje Vezac napaja se iz TS “Bratski Dolac” s ugrađenim transformatorom od

100 kVA.

Vodoopskrbni i kanalizacijski sustav

Naselje Primošten opskrbljuje se vodom iz dva cjevovoda. Glavni vodoopskrbni

cjevovod vodi od VS “Jasenovac” (500 m3 na koti 171/167 m.n.m.) do VS “Primošten

I” (1500 m3 na koti 95/91 m.n.m.) i dalje prema VS “Rogoznica”. Lokalni cjevovod ide

od VS “Jasenovac” ispod uvale Grebaštica, kroz Šparadiće ispod JTC do prekidnog

okna “Bilo” (50 m3 na koti 136/134 m.n.m.) i završava u VS “Primošten II” (340 m3 na

koti 54/50 m.n.m.), a koristi se za lokalnu vodoopskrbu priobalnih naselja.

Vodoopskrbni sustav zaleđa općine Primošten povezan je na VS “Jasenovac”. Iz VS

“Jasenovac” voda se dovodi do VS “Jelinjak” (1000 m3 na koti 155/151 m.n.m.), odakle

se voda crpnom stanicom osigurava za sva gornja naselja. Od VS “Jelinjak” možemo

razdvojiti dva osnovna sustava vodoopskrbe:

- donji sustav (opskrba iz VS “Kalina” 1000 m3 na 232/228 m.n.m.)

- gornji sustav (opskrba iz VS “Drvenik” 500 m3 na 324/320 m.n.m.)

GORNJI SUSTAV:

Vodoopskrbni sustav iz VS ”Drvenik” do VS ”Sapina Doca” (160 m3 na koti 295/291

m.n.m.). Radi izbjegavanja previsokih tlakova i smanjenja profila dovodnih cjevovoda

cijeli je vodoopskrbni sustav iz VS ”Drvenik” predviđen sa 6 podsustava s lokalnim

vodospremama:


28

- VS “Krčulj” (100 m3 na koti 280/276 m.n.m.)

- VS “Šermudovi” (200 m3 na koti 252/248 m.n.m.)

- VS “Široke” (120 m3 na koti 270/266 m.n.m.)

- VS “Kruševo” (160 m3 na koti 249/245 m.n.m.)

- VS “Vadalj” (120 m3 na koti 285/281 m.n.m.)

- VS “Sapina Doca” (160 m3 na koti 295/291 m.n.m.).

DONJI SUSTAV:

Početna vodosprema na ovom vodoopskrbnom sustavu je VS “Kalina” (1000 m3 na

koti 232/228 m.n.m.). Najviše područje na sustavu je selo Kalina na koti 235 m.n.m. za

koje je planirana crpna stanica u sklopu VS “Kalina”. Sva ostala sela su smještena

ispod kote 200 m.n.m. i u cijelosti rješavaju vodoopskrbu i protupožarnu zaštitu

gravitacijski iz VS “Kalina”.

Cjevovod ovog sustava na koji su spojene mjesne lokalne mreže je opskrbno-

tranzitnog karaktera jer se veća količina vode tranzitno vodi prema VS “Supljak I” (500

m3 na koti 205/201 m.n.m.) i dalje za opskrbu zaleđa Rogoznice. Na dijelu sustava od

VS “Kalina” do VS “Supljak I” ima samo jedan podsustav VS “Halovac” (130 m3).

Za vodoopskrbu poljoprivrede voda će se osigurati:

▪ uređenjem postojećih i izgradnjom novih akumulacija za sakupljanje

oborinskih voda za akumuliranje rezerve vode iz vodoopskrbnog sustava

u mjesecima smanjene potrošnje;

▪ recirkulacijom pročišćenih otpadnih voda, nakon izgradnje sustava

odvodnje.

Odvodnja

Za sva ostala naselja uz more na području općine Primošten važe isti uvjeti, tj.

dopušteno je ispuštanje otpadnih voda u more iz sustava javne odvodnje uz primjenu

“odgovarajućeg stupnja pročišćavanja”.

Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda Primošten ima sljedeće osnovne

karakteristike:

- veličina područja: 15.000 ES

- sustav kanalizacije: razdjelni

- ispust u “manje osjetljivo područje”, L=2.000 m

- potrebni stupanj pročišćavanja: najmanje 1. stupanj + podmorski ispust

- 1. faza: od 7.500 do 10.000 ES, “odgovarajući stupanj” + podmorski ispust.

Područje Bilo će se priključiti na kanalizacijski sustav Grebaštica koji ima sljedeće

karakteristike:

- veličina područja: 5.000 ES


29

- sustav kanalizacije: razdjelni

- ispust u “manje osjetljivo područje”, L=1.200 m

- potrebni stupanj pročišćavanja: ”odgovarajući stupanj” + podmorski ispust

- 1. faza: od 2.500 do 3.000 ES, “odgovarajući stupanj” + podmorski ispust.

Na području marine Kremik sve zauljene, i druge tvari, bilo da su preuzete s brodova

ili nastale tijekom redovnog održavanja ili remonta brodova na kopnu, mora, prije

upuštanja u javni kanalizacijski sustav prethodno pročistiti do razine kvalitete otpadnih

voda dozvoljenih za upuštanje u uređaj za pročišćavanje.

Tako pročišćene vode, kao i fekalne otpadne vode iz sanitarnih čvorova u sklopu

marine potrebno je priključiti na kanalizacijski sustav Primošten.

U područje poniranja spadaju ostala područja koja nisu uz more ili vodotoke i ne postoji

nikakva mogućnost ispuštanja otpadnih voda u more ili vodotoke zbog velikih

udaljenosti do potencijalnih prijemnika te se kao jedino rješenje nameće ispuštanje

otpadnih voda u podzemlje putem procjeđivanja (naselja Kruševo, Široke i dr.)

Poniranje u podzemne vode treba rješavati kao ispuštanje u “osjetljivo područje” tj.

područja u koja je dopušteno ispuštanje otpadnih voda uz “treći stupanj čišćenja”. Izbor

mikrolokacije svakog uređaja i mjesta upuštanja u tlo morati će se izvršiti nakon

definiranja utjecaja istih na podzemne vode.

Komunalna infrastruktura

Grad Šibenik definirao je odlagalište Bikarac kao odlagalište županijskog interesa (na

koje bi se odvozilo i sav komunalni otpad iz prostora Općine Primošten) koje bi s

vremenom preraslo u centar za obradu otpada.

Godine 1995.izrađena je i usvojena studija o utjecaju na okoliš povećanog kapaciteta

prema parametrima dugoročnosti. Prošlo je više od 8 godina da je Bikarac došao na

red pa se od 2004. g. na tom odlagalištu usmjeravaju dvije investicije: jedna je

međunarodna, a druga se veže na prve investicije Fonda za energetsku učinkovitost.

U cilju unapređivanja postupanja sa otpadom i zaštite okoliša, prioritetne su sljedeće

aktivnosti:

▪ Ustrojavanje učinkovitog, tehnički suvremenog, po okoliš i ljude neškodljivog,

estetski prihvatljivog i ekonomski podnošljivog načina sakupljanja, odvoženja i

dispozicije komunalnog i drugog otpada koji će pokriti čitavo područje općine i

biti kapacitiran da zadovolji potreba turističke sezone i s mogućnošću

izdvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka.

▪ Sanacija sadašnjih odlagališta i "divljih" deponija na području općine, pri čemu

polaziti od toga da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje

prvenstveno provodeći mjere rekultivacije i sprječavanja utjecaja deponija na

okoliš.


30

5. PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI

5.1. Zaštićena područja

Prema registru Ministarstva kulture zaštićena kulturna dobra na području općine

Primošten su:

Oznaka dobra Lokacija Naziv Vrsta kulturnog

dobra

P-5105

Primošten

Arheološko nalazište Gradina Kremik

Nepokretno kulturno – dobro -

pojedinačno

Z - 3760 Crkva sv. Jurja

Z - 5130 Crkva sv. Jurja u Prhovu

Z - 3663 Crkva sv. Roka

Z - 5379 Kultivirani krajolik Bucavac

Z - 3646 Kulturno – povijesna cjelina Primoštena

Nepokretno kulturno dobro – povijesna

cjelina

Z - 4235 Tradicijsko umijeće izrade

čipke na području Primoštena i Rogoznice

Nematerijalno kulturno dobro

Z - 3542 Primošten

Burnji Jurlinovi dvori

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z - 5131 Široke Crkva sv. Jerolima


Arheološko nalazište Gradina Kremik smješteno je na tjemenu istoimenog brda

(kota 169,8) koje se nalazi 1,5 km jugoistočno od Primoštena. Riječ je o prapovijesnom

utvrđenom gradinskom naselju približne površine 1,5 ha. Naseobinski prostor gradine

zaštićen je sa sjeverne i istočne strane suhozidnim bedemom dužine oko 400 m.

Ostaci bedema vidljivi su na ortofoto karti u mjerili 1:5000 koju je izradila Državna

geodetska uprava (DOF 5/2011). Bedem je očuvan mjestimično do 1,5 m visine, dok

mu širina varira od 2,5 do 4 m. Ulaz se nalazio na sjeveroistočnoj strani naselja.

Gradinski prostor s južne strane zaštićen je prirodnom liticom. Na prostoru unutar

bedema vidljivo je više kamenih gomila koji ukazuju na postojanje arheoloških

struktura. Kao površinski nalaz pronađeni su ulomci prapovijesne keramike.

Arheološko istraživanje do sada nije provedeno.

Crkva sv. Jurja - iz 15. st. pravilne orijentacije, obnovljena i posvećena 1760. Zvonik

na tri kata je iz 1929. U II. svjetskom ratu je bombardirana, kasnije obnovljena te joj je


31

dodana apsida, a noviji su bočni aneksi od kojih je jedan sakristija. Ima elemente

baroknog stila. Trobrodna je bazilika, izdužene poligonalne apside. Piloni koji nose

lukove dijele crkvu na tri broda. Glavni brod ima strop, a traveji bočnih brodova

polubačvasti svod. Građena kamenom, izvana je nežbukana. Krovište je drveno,

pokriveno kupom. Pročelje je simetrično s portalom nad kojim su reljef Bogorodice i

kamena rozeta a završava kamenim vijencem s križem. Glavni brod ima bazilikalno

osvjetljenje. Oko crkve je groblje.

Crkva sv. Jurja u Prhovu - se sastoji od starije jednobrodne crkvice s apsidom i od

većeg novog jednobrodnog dijela prizidanog na zapadnoj strani. Crkva je pravilne

orijentacije. Krov starije crkve pokriven je kamenim pločama, lađa nasvođena

polubačvastim svodom, a apsida polukalotom. Sa sjeverne strane novijeg dijela crkve

uz glavno pročelje prizidan je višekatni zvonik. Starija crkva je srednjovjekovna,

romaničkih stilskih karakteristika.

Crkva sv. Roka - izgrađena u kontakt zoni Primoštena i Varoši. Ruralna jednobrodna

longitudinalna crkva bez apside orijentirana na sjeveroistok sa zvonikom na preslicu i

prizidanom sakristijom. Građena kamenom i pokrivena kamenim pločama. Portal sa

simetričnim kvadratnim prozorima je s kamenim pragovima i profiliranim nadvratnikom.

Skromni inventar je iz 18. stoljeća. Vidljive su brojne preinake 18. i 19. stoljeća:

produžena je, povišena i dodana je sakristija. Na glavnom pročelju u kamenom slogu

jasno se vidi niži zabat starijeg objekta. Ima izniman urbanistički značaj dominantne

vizure i prirodne granice prema primoštenskoj varoši od druge polovine 19. st.

Kultivirani agrarni krajolik Bucavac nalazi se 3 km južno od Primoštena. Radi se o

krševitom tlu površine oko 18 ha, koje je iskrčeno te pretvoreno u vinograde 1947.

godine. Ono što Bucavac izdvaja iz konteksta sličnih krajolika s iskrčenim omeđenim

poljima je način kasetiranja površine koja se krči tj. stvaranje mreže vrlo malih kaseta

(u lokalnom govoru nazivanim vlačica) s plodnom zemljom crvenicom koje su

omeđene niskim suhozidnim gomilama. Nizove kaseta pravocrtno izvedenih okomito

na morsku obalu lokalno stanovništvo naziva „tirade“ . Niz tirada posloženih jedna uz

drugu čine tako ortogonalnu mrežu vlačica sukcesivno prilagođenu obalnoj crti

područja. U spomenutim vlačicama tradicionalno se uzgaja vinova loza hrvatske

autohtone sorte Babić od koje se dobiva istoimeno visokokvalitetno crno vino.

Kulturno - povijesna cjelina Primoštena - Otok zaštićen bedemom i pokretnim

mostom iz 1564. U 19. st. postaje poluotok. Za Turaka jače se naseljava iz Bosoljine.

Nakon opasnosti širi se kopnom, tvoreći Varoš. Slika naselja slijedi oblik asimetričnog

stošca otoka kojim se kuće lepezasto dižu do crkve s zvonikom. Struktura i morfologija

se čitaju u tipologiji i smještaju kuća: središnji dio dvokatnica bogatijih, gornji dio

ruralnih kuća: prizemnice ili katnice s više volumena različite orijentacije, zidanih

kamenom i pokrivenih kamenim pločama. Kuće nižeg, središnjeg dijela varoških su

odlika, uglavnom dvokatnice uokvirenih otvora s krovovima na dvije vode.

Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Primoštena i Rogoznice pripada načinu

izrade jednostavnije čipke pomoću igle (tzv. prvotne retičele), načina koji graniči s


32

tehnikom spljeta i raspljeta, a na prostoru Jadrana još se naziva i teg, Šiva se pomoću

igle i bijelog pamučnog konca, na podlozi od tvrđeg papira, postupkom zvanim

podlaganje. Na podlozi se na početku same izrade nitima konca naznači raster u obliku

paukove mreže i osnovni krugovi (snuju noge i podlože krugovi). Zatim se iglom i

koncem unutar naznačenih krugova opliću krakovi mreže (dovršava se obavijanje).

Vezilački bodovi (punti) su: grahić, noge (tri noge tj. tri niti konca u punjenju), zupci

(stariji bod), peklja i pekljica (zavijeni konac, bod kojim se u novije vrijeme zamjenjuju

zupci) te puntokapa i kaljački užalj. Za izradu te čipke koristi se tanki bijeli konac, koji

se u razdobljima neimaštine zamjenjivao i plavim koncem (imbrišin) ili koncem za

ribarske mreže.

Jurlinovi dvori - skup/kompleks kamenih kuća u naselju Drage. Sve su kuće

izgrađene oko dvorišta tako da tvore zatvorenu cjelinu. Kompleks čine četiri kuće, koje

su građene nepravilno priklesanim kamenom i fugirane. Drvene dvostrešne krovne

konstrukcije pokrivene su kamenim pločama, a duž sljemena su kupe kanalice. Cijelo

dvorište je popločano, a ispred kompleksa je mali vrt.

Crkva sv. Jerolima - Grobljanska crkva sa zvonikom iz 1906. dograđena staroj

romaničkoj crkvi iz 13. st. koja služi kao sakristija. Adaptirana je u 15. st. u stilu gotike.

Nepravilne je orijentacije. Starija je jednobrodna, longitudinalna građevina s

polukružnom apsidom. Novija je jednobrodna sa zvonikom na pročelju. Nova crkva

ima strop i drveno krovište. U staroj crkvi je polubačvasti svod, a apsida je zasvođena

polukalotom. Srpasti trijumfalni luk na poluimpostima, dijeli apsidu i lađu. Zidana je

kamenom i s vanjske strane žbukana. Pokrov novije crkve je crijep, a starije kamene

ploče. Pročelje ima vrata s profiliranim nadvratnikom, dva prozora, malu rozetu i zvonik

na preslicu s dva zvona.

5.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

Na području Općine nema nacionalnih parkova ni parkova prirode, dok ih Šibensko-

kninska županija ima tri. To su NP Krka, NP Kornati te park prirode Vanjsko jezero. Od

zaštićenih rezervata to je Prokljansko jezero te zaštićeni krajolik Donja Krka.

Šumske površine na području Općine čine ukupno 12,6% od ukupne površine Općine,

odnosno zauzimaju 736,8 ha.


33

6. POVIJESNI POKAZATELJI

6.1. Prijašnji događaji i štete uslijed elementarnih nepogoda

ELEMENTARNE NEPOGODE UNIŠTENE

KULTURE/GRAĐEVINE

ŠTETE USLIJED ELEMENTARNIH

NEPOGODA GODINA UZROK

Lipanj, 2011. Požar

Štete nastale u vinogradarstvu, maslinarstvu,

šumarstvu i ostalim poljoprivrednim površinama te građevinskim objektima

-

Veljača, 2012. Snijeg

Poremećaj za javni i gospodarski život, prekid

proizvodnje i rada te poremećaj u neproizvodnim

djelatnostima uslijed vremenske nepogode

-


6.2. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu

Nema uvedenih mjera nakon događaja koji su prouzrokovali štetu na području Općine

Primošten.


34

7. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI

7.1. Popis operativnih snaga

a) Stožer civilne zaštite Općine Primošten

Stožer civilne zaštite Općine (u daljnjem tekstu Stožer CZ) je stručno, operativno i

koordinativno tijelo za upravljanje i usklađivanje aktivnosti operativnih snaga i ukupnih

ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i

velike nesreće s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe i

velike nesreće.

Općinsko vijeće Općine Primošten je osnovalo Stožer CZ koji broji osam članova.

Stožer se sastoji od načelnika Stožera, zamjenika načelnika Stožera te 6 članova.

b) Operativne snage vatrogastva

Na području Općine Primošten ustrojeno je nadalje Dobrovoljno vatrogasno društvo«

Primošten« sa sjedištem u Primoštenu. Ono broji tijekom godine dva zaposlenika. U

ljetnim mjesecima, dakle u vrijeme sezone, u periodu od 15.06. do 15.09.,da bi se

skratilo vrijeme podizanja na poziv te poboljšala efikasnost dodatno se vrši

upošljavanje u redove DVD na način da ukupno deset vatrogasaca popunjava

interventne grupe, a po potrebi i više. Interventna grupa i osmatrača koja broji ukupno

osam sezonaca plus jedan stalni vozač vatrogasnog vozila koji je u stalnom radnom

odnosu.

Intencija je u dogledno vrijeme nabaviti još jedno vatrogasno vozilo za potrebe DVD-

a, ali se zbog recesije koja se ogleda u svim segmentima društva realno očekuje

sudjelovanje u financiranju predmetnog vozila od strane viših instanci.

Tablica 16. Vatrogasne postrojbe i njihova opremljenost na području Općine

Naziv vatrogasne postrojbe

Broj zaposlenih Vozila za intervenciju i druga

oprema

DVD Primošten 2 stalno zaposlena +

10 vatrogasaca tijekom sezone

• 1 vatrogasno vozilo

• 1 autocisterna

• Kombi


Vatrogasne službe u Općini su najoperativnije redovne službe što znači da bi za slučaj

velike nesreće ili katastrofe upravo oni bili i najspremniji odgovoriti svim postavljenim

zadaćama u akcijama zaštite i spašavanja.


35

c) Operativne snage Crvenog križa Šibenik

Na području Općine djeluje Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik čiji se odbor sastoji

od 11 članova. Odbor je odgovoran za rad između sjednica Skupštine koja brine o

provođenju opće politike društva i nadzire operativno rješavanje svih pitanja tijekom

poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama skupštine. Nadzorni

odbor GDCK broji 3 člana te je njihova uloga nadziranje financijsko-materijalnih

poslovanja društva i namjensko trošenje sredstava društva.

d) Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Šibenik

HGSS Stanica Šibenik u ovom trenutku u aktivnom sastavu ima 37 članova – 1

instruktora spašavatelja, 9 gorskih spašavatelja, 24 pripravnika i 3 pridružena člana

kao i tri licencirana potražna psa i dva u procesu školovanja; u okviru Stanice ustrojena

su dvije Ispostave - Drniš i Knin.

Stanica je osnovana u cilju organiziranja, unapređivanja i obavljanja djelatnosti

spašavanja i zaštite ljudskih života u planinama i na nepristupačnim područjima i u

drugim izvanrednim okolnostima.

e) Udruge

Udruge građana koje djeluju na području općine Primošten, a koje svojim ljudstvom,

sredstvima i kapacitetima mogu pridonijeti zaštiti i spašavanju dane su u tablici.

Tablica 17. Udruge građana od značaja za civilnu zaštitu

NAZIV UDRUGE BROJ ČLANOVA

Lovačko društvo ''Jastreb'' 53

Biciklistički klub ''Primošten'' 33

Športsko društvo ''Lignja'' 40

Udruga građana ''Krč'' 50


Ta društva se mogu uključiti u sve akcije zaštite i spašavanja, posebno u

aktivnostima pomoći kod akcija traganja i spašavanja.


36

f) Postrojbe i povjerenici civilne zaštite

• Postrojbe civilne zaštite Općine Primošten

Na temelju članka 33. stavka 2. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15), Vlada

Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. ožujka 2017. Godine donijela Uredbu o

sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite.

Sukladno potrebama na području Općine potrebno je osnovati Postrojbu opće

namjene civilne zaštite.

I. Postrojba opće namjene civilne zaštite Općine Primošten

Predlaže se osnivanje Postrojbe opće namjene koja bi se sastojala od 1 upravljačke

skupine koja ima dva pripadnika te 3 operativne skupine od kojih svaka ima po 9

pripadnika i svaka ima svog voditelja. Ukupno bi Postrojba civilne zaštite opće namjene

brojala 32 pripadnika.

Slika 4. Shematski prikaz postrojbe civilne zaštite opće namjene

• Povjerenici CZ Općine Primošten

Dužnost povjerenika i njihovih zamjenika treba biti njihova radna obveza ili služenje u

civilnoj zaštiti i ne bi ga trebalo zasnivati isključivo samo na dragovoljnosti. Bilo bi

poželjno da osobe predložene za ove zadaće imaju ugled i povjerenje mještana u

naselju za koje bi ih se zadužilo kao povjerenike.

POSTROJBA CIVILNE

ZAŠTITE OPĆE NAMJENE

UPRAVLJAČKA

SKUPINA

2 pripadnika

OPERATIVNA

SKUPINA

Voditelj + 9

pripadnika

OPERATIVNA

SKUPINA

Voditelj + 9

pripadnika

OPERATIVNA

SKUPINA

Voditelj + 9

pripadnika


37

Tablica 18. Potreban broj povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite

Naselje Broj stanovnika Broj povjerenika CZ Broj zamjenika CZ

Kruševo 79

1 1 Ložnice 44

Široke 154

Vezac 88

Primošten 1.631 5 5

Primošten Burnji

739 2 2

Vadalj 93 1 1

Ukupno 2.828 9 9

Na gore opisani način ustrojena i dobro educirana mreža povjerenika civilne zaštite

bila bi vrlo bitna potpora Stožeru civilne zaštite u svim moguće očekivanim situacijama.

g) Koordinator na lokaciji

Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje

načelnik stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite.

h) Pravne osobe u sustavu civilne zaštite

Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine su one pravne osobe koje su svojim proizvodnim, uslužnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Općine.

Potrebno je donijeti Odluku o određivanju pravnih osoba u sustavu civilne zaštite sukladno članku 17. stavak 1. podstavak 3. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15) koje raspolažu potrebnim sredstvima (materijalno – tehničkim sredstvima, smještajnim kapacitetima, pripremom prehrane i prijevozom) koje će odgovoriti procijenjenim potrebama Općine Primošten ovisno o obrađenim rizicima.

U sljedećim tablicama se predlaže minimalan broj potrebnih sredstava te broj ljudi.


38

Tablica 19. Minimalan broj potrebnih materijalno-tehničkih sredstava na području Općine

Potrebna sredstva Minimalan broj

sredstava

Broj ljudi za opsluživanje građevinskim mehanizmom

Materijalno – tehnička sredstva

Kamioni 3

7 Utovarivači 3

Strojevi za razbijanje betona 3


Potrebna sredstva Minimalan broj

sredstava Broj ljudi za opsluživanje prijevoznim sredstvima

Prijevoz

Prijevozna sredstva (autobusi) 7 7


Potrebna sredstva Minimalan broj ljudi koje je potrebno zbrinuti i

osigurati prehranu

Smještaj i hrana

Smještajni kapaciteti 334

Osiguranje prehrane 334


39

8. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI – REGISTAR RIZIKA

REDNI BROJ

PRIJETNJA KRATAK OPIS SCENARIJA UTJECAJ NA DRUŠTVENE

VRIJEDNOSTI PREVENTIVNE

MJERE MJERE

ODGOVORA

1. POTRES

Elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim događajem

uzrok je stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara.

Uzrok su katastrofa koje karakterizira brz nastanak, događaju se učestalo i bez

prethodnog upozorenja

Utjecaj na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu

stabilnost i politiku

Mjere zaštite u urbanističkim planovima

i građenju.

Uzbunjivanje i obavješćivanje,

evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje,

spašavanje, pružanje prve pomoći.

2. POPLAVA

Poplave nastaju kada sa sliva u prirodni vodotok dotiče više vode

no što može proteći njezinim glavnim koritom. Tada se u

neizgrađenim zaštitnim sustavima voda izlijeva iz

vodotoka u zaobalje. Glavno korito i zaobalje su dijelovi

prirodnog sustava za odvođenje voda iz sliva.

U slučaju pada velike količine kiše u kratkom vremenu te nastanka

velikih bujica najviše bi bile ugrožene prometnice i stambeni objekti koji se nalaze u području

tokova bujica.

Izgradnja sustava ranog upozoravanja.

Edukacija i osposobljavanje

operativnih snaga sustava civilne zaštite Splitsko-dalmatinske

županije




3. POŽARI

OTVORENOG TIPA

Požari otvorenog prostora zbog visokih temperatura u ljetnim mjesecima, nepristupačnog

terena i velikog broja posjetitelja predstavlja jednu od mogućih

ugroza.

Požar predstavlja značajnu opasnost pod život ljudi i stvaranje znatnih materijalnih šteta. Obrasle šume na površinama opustošena

požarima predstavljaju veliku opasnost od nastanka novog

katastrofalnog požara..

Osposobljavanje vatrogasnih snaga,

opremanje, edukacija.





40

8.1. Potres – opis scenarija

8.1.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina

NAZIV SCENARIJA

Podrhtavanje tla u općini Primošten uzrokovano potresom na razini povratnog razdoblja usklađenog s propisima za projektiranje potresne opasnosti

GRUPA RIZIKA

Potres

Radna skupina

Koordinator:

Jerko Prgin, Načelnik Stožera

Glavni nositelj:

Ante Bogdan, komunalna služba JUO

Glavni izvršitelj:

Joso Gracin, član HGSS-a

8.1.2. Uvod

Potres1 je jedna od najneugodnijih prirodnih pojava. Potres se očituje podrhtavanjem

tla zbog naglog oslobađanja energije u Zemljinoj kori. Pojava potresa pripada skupini

prirodnih uzroka koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom vjerojatnošću mogu

dogoditi u bilo kojem trenutku.

Budući da potrese nije moguće spriječiti provođenje mjera za ublažavanje posljedica

potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaj njegove pojave od iznimne su

važnosti.

Za procjenu posljedica potresa po seizmičkim zonama za objekte i po stanovništvo u

ovoj Procjeni ugroženosti korištena je MSK-78 ljestvica (prema autorima: Medvedev-

Sponheuer-Karnik, s izmjenama i dopunama iz 1980. god.)2

1Potres (hrv. još i trus, trešnja; engl. earthquake) je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u Zemljinoj kori i dijelu gornjega plašta

koja se očituje kao potresanje tla. 2 Intenzitet potresa utvrđuje se prema različitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa. U Republici Hrvatskoj je danas u uporabi ljestvica od 12 stupnjeva

MSK-64 (prema autorima: Medvedev - Sponheuer-Karnik, 1964). Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na građevinama i opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati kojem potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni. U novije je vrijeme (1993) objavljena 12-stupanjska Europska makroseizmička ljestvica (EMS) koja je zapravo prilagođena i modernizirana ljestvica MSK-78. Preračunavanje intenziteta iz ljestvice MCS u MSK – 64 ljestvicu nije potrebno, jer obje ljestvice imaju dvanaest jednakih stupnjeva intenziteta, samo što je MSK ljestvica detaljnije obrađena tako da više odgovara potrebama graditelja. IZVOR: www.duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Stranice/POTRESI.pdf


41

Slika 5. Seizmološka karta Hrvatske;

Izvor: Prof.dr.sc. D., Morić, Potresno inženjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za

materijale i konstrukcije, Građevinski fakultet – Osijek, 2009

Područje općine Primošten obuhvaća površinu od 58,18 km2 (5,818 ha) i nalazi se, u

području gdje su mogući potresi intenziteta VIIo MSK ljestvice. S obzirom na mogući

intenzitet potresa vidljivo je da isti može dovesti do katastrofe ili velike nesreće sa

ljudskim žrtvama, teškim posljedicama na infrastrukturi, velikim razaranjima i

materijalnim štetama.

Vremenske varijacije seizmičke aktivnosti pokazuju da se razdoblja pojačane i

smanjene seizmičke aktivnosti izmjenjuju, istina bez neke pravilnosti, ali s trajanjem

oko 10 do 20 godina.

Svaki potres iznad VI° MSK ljestvice po našim se propisima smatra elementarnom

nepogodom. Do sada na području Primoštena nisu zabilježeni razorni potresi, ali s

obzirom na činjenicu da cjelokupno područje pripada seizmološkoj zoni VII° MSK


42

skale, kod izrade procjene ugroženosti, mora se respektirati mogućnost nastanka

potresa tog intenziteta.

U sljedećoj tablici je data učestalost i intenzitet potresa za područja u okolici Općine u

posljednjih 125 godina.

Tablica 22. Učestalost i intenzitet potresa (°MSK) za područje Općine Primošten i

bliskih područja

Grad/mjesto φ (o N) λ (o E)

Intenzitet potresa (°MSK)

V VI VII VIII

Šibenik 43.734 15.901 18 4 0 0

Vodice 45.484 14.057 19 3 0 0

Tisno 43.798 15.646 14 5 1 0

Stankovci 43.906 15.702 14 5 0 0

Skradin 43.818 15.928 17 2 1 0

Primošten 43.588 15.929 13 2 0 0

Ervenik 44.108 15.946 18 3 0 0

Kristanje 43.980 15.966 17 4 1 1

Drniš 43.861 16.160 14 6 1 0

Knin 44.038 16.200 15 7 1 0

Izvor: Kuk V., Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod,

PMF Zagreb, 2008.

Na području Općine Primošten u posljednjih 125 godina zabilježeni su potresi sljedećih

intenziteta: 13 potresa intenziteta V° MSK ljestvice i 2 potresa VI° MSK ljestvice. U

okolici Općine u navedenom periodu, zabilježeni potresi različitih intenziteta koji su se

osjetili na području općine, ali nisu imali značajnijih zabilježenih posljedica.

Kratak opis scenarija

Scenarij za područje općine Primošten obuhvaća dvije razine podrhtavanja tla

uzrokovanog potresom. Prema zadanim kriterijima procjene posljedica, očekivani

intenzitet odabranih događaja usklađen je s razinom seizmičkog hazarda3 koja

odgovara povratnom razdoblju prihvaćenom u važećim propisima za projektiranje

potresne otpornosti (Eurocode 8), odnosno 95 godina za najvjerojatniji neželjeni

događaj (NND, slabiji potres) i 475 godina za događaj s najgorim mogućim

posljedicama (DNP, jači potres). Iako je za događaj s najgorim mogućim posljedicama

bilo moguće odabrati i duže povratno razdoblje (primjerice 2.000 godina), čime bi

3Seizmički hazard predstavlja vjerojatnost pojave potresa i seizmički induciranih geoloških procesa (gibanje tla, likvefakcija,

klizanje)


43

očekivani gubici bili znatno veći, vjerojatnost takvog događaja bi bila višestruko manja,

a vezu s važećim propisima za projektiranje seizmičke otpornosti građevinskih

konstrukcija i odgovarajućom kartom seizmičkog hazarda ne bi bilo moguće izravno

uspostaviti.

8.1.3. Prikaz posljedica

Potres je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja

na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente

kritične infrastrukture (vodovod, prometnice, energetski vodovodi, telekomunikacije,

kanalizacijski sustav ...).

Moguće posljedice na stanovništvo ovise o gustoći naseljenosti u pojedinim naseljima

te stambenim građevinama (vrsta gradnje i građevni materijal koji se koristi prilikom

izrade).

8.1.4. Prikaz vjerojatnosti

S obzirom da su intenziteti potresa za odabrani scenarij usklađeni s razinom

seizmičkog hazarda koja je prihvaćena u važećim propisima za projektiranje potresne

otpornosti (Eurocode 8 [22, 23]), vjerojatnost događaja određena je odgovarajućim

povratnim razdobljima:

1. za najvjerojatniji neželjeni događaj (slabiji potres)

a. poredbeno povratno razdoblje: 95 godina

b. vjerojatnost premašaja: 10% u 10 godina


44

Slika 6. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR=95 godina

2. za događaj s najgorim mogućim posljedicama (jači potres)

a. poredbeno povratno razdoblje: 475 godina

b. vjerojatnost premašaja: 10% u 50 godina


45

Slika 7. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR=475 godina

Iznos horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i

475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2) za naselja

na području općine Primošten prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 23. Iznos horizontalnih vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 g na području općine Primošten

Naselja agr za Tp 95 godina agr za Tp 475 godina

Kruševo 0,111 0,214

Ložnice 0,109 0,211

Primošten 0,104 0,202

Primošten Burnji 0,107 0,207

Široke 0,11 0,211

Vadalj 0,108 0,208

Vezac 0,109 0,21

IZVOR: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php


46

8.1.5. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu

UTJECAJ SEKTOR

X energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,

transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

X komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos

podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

X promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim

putovima)

X zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

X vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne

vodne građevine)

X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

X financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

X proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i

nuklearni materijali)

X javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna

medicinska pomoć)

X nacionalni spomenici i vrijednosti


47

8.1.6. Kontekst

Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje

Prema posljednjem Popisu stanovništva 2011. godine na području Općine Primošten

živi 2.828 stanovnika. Područje Općine Primošten zauzima ukupnu površinu od 58,18

km2 iz čega proizlazi da je gustoća naseljenosti 48,61 stanovnika/km2.

POSLOVNI SUBJEKTI OPĆINA

PRIMOŠTEN REPUBLIKA HRVATSKA

%

Pravne osobe 324 298.161 0,11

Trgovačka društva 134 160.323 0,08

Poduzeća i zadruge 2 66.705 0,002

Ustanove, tijela, udruge, fondovi i organizacije

41 71.133 0,058

Obrt i slobodna zanimanja 147 80.911 0,18

IZVOR: http://www1.biznet.hr/

Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja stambenih objekata

te objekata gdje boravi puno ljudi. Osim toga, među pučanstvom došlo bi do

uznemirenosti i panike, te su mogući dodatni ljudski gubitci. U tablici 24. navedeni su

objekti u kojima boravi veći broj ljudi.

Tablica 24. Objekti i kapaciteti ustanova u kojima se može smjestiti veći broj osoba

R.br. Naziv subjekta Kapacitet Priprema obroka

1. Osnovna škola Primošten 300 NE

2. Hotel Zora 750 DA

3. Autokamp Adriatic 1.500 DA

4. Marina Kremik 100 DA

5. Crkva Sv. Jeronim 50 NE

6. Crkva Sv. Jurja 50 NE

UKUPNO 2.750 -


http://www1.biznet.hr/


48

Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture

Potres je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja

na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente

infrastrukture (vodovod, prometnice te energetski vodovi).

Proizvodnja i distribucija električne

energije

U slučaju potresa od VIIº i više po MCS ljestvici objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini Primošten može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda

Komunikacija i informacijska

tehnologija

Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom.

Promet

U slučaju potresa moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko povezana prometnicama, što bi olakšavalo promet i pristup istima.

Zdravstvo

Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom.

Vodno gospodarstvo

Opasnost od potresa je neznatna jer se na navedenom području ne očekuju jači potresi od VII ºMCS. Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi vjerojatno do pucanja cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine Primošten.

Hrana

Procijenjeni intenzitet potresa imati će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju, te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji.

Nacionalni spomenici i vrijednosti

Sukladno očekivanim učincima potresa i starosti objekata kod identificiranih objekata, moguća su oštećenja pa i rušenja crkava.

Financije

Dio poslovnog prostora Pošte mogao bi biti oštećen za redovno poslovanje, a mogući prekidi modemskih veza bankomata ili oštećenja prometnica (onemogućena nadopuna bankomata) reducirali bi financijske usluge. Za očekivati je da će barem dio kapaciteta financijskih usluga biti dostupan, a relativna blizina većih gradskih središta djelovati će pozitivno


49

Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti

Na području Općine Primošten, prema popisu stanovništva iz 2011. godine popisano

je ukupno 2.828 osoba što čini udio od 2,6% od ukupnog broja stanovnika u Šibensko-

kninskoj županiji. Gustoća naseljenosti na području Općine Primošten iznosi 48,61

stanovnika/km2. Stanovništvo živi u 7 naselja s različitom gustoćom naseljenosti.

Samo naselje Primošten daleko je najnaseljenije te u njemu živi 1.631 stanovnika.

Na području Općine nalazi se 1.100 stambenih jedinica, odnosno stanova.

Detaljan broj procjene srušenih građevina, ranjenih i poginulih stanovnika dan je u

poglavlju 8.2. Potres – Opis događaja.

8.1.7. Uzrok

Razvoj događaja koji prethode katastrofi

U skladu s globalnom teorijom tektonskih ploča koja objašnjava pomake Zemljine

litosfere i učestalost pojave potresa u graničnim područjima, uzrok nastanka potresa u

priobalnom dijelu Republike Hrvatske povezan je s podvlačenjem Jadranske platforme

pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afričke ploče u odnosu na Euro-azijsku. Rasjedi

kao potencijalne žarišne točke osim toga nastaju unutar pojedinih tektonskih ploča kao

posljedica diferencijalnih naprezanja u Zemljinoj kori.

Unatoč suvremenim uvjetima i uz naprednu tehnologiju predviđanje potresa koje bi

omogućilo pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroženih građana nije moguće.

Razvijenije države u seizmički aktivnim područjima ipak ne odustaju od pokušaja

kratkoročnog upozoravanja na pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem

minimalne vremenske prednosti u slučaju katastrofalnog događaja. naime u slučaju

potresa iz žarišta se širi više vrsta potresnih valova; longitudinalni (ili primarni) P-valovi

brže se šire, ali razorno djelovanje potječe od tranzverzalnih (ili sekundarnih) S-valova

koji se šire manjom brzinom. Stoga je moguće posebnim senzorima zabilježiti dolazak

P-valova, identificirati položaj žarišta i odrediti očekivanu jačinu potresa, barem

nekoliko sekundi prije dolaska S-valova koji mogu uzrokovati podrhtavanje tla s

razornim posljedicama.

Okidač koji je uzrokovao katastrofu

Potres se može opisati kao endogeni proces prouzročen tektonskim pokretima u

Zemljinoj unutrašnjosti uz naglo oslobađanje energije koja se u obliku seizmičkih

valova širi prema površini Zemlje. Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji

se ne mogu predvidjeti, a s određenom vjerojatnošću se mogu dogoditi u bilo kojem

trenutku. Osim s podrhtavanjem tla seizmički rizik može biti povezan i s drugim

događajima kao pojavom klizišta.


50

8.1.8. Događaj

Potpunost i vjerojatnost / dosljednost i logičnost

Svijest o mogućoj opasnosti zbog posljedica učinaka potresa na postojeće građevine

i iskustveni podaci značajno su se odrazili na razvoj i učestale promjene propisa za

projektiranje konstrukcija. Posljednjih godina posebna pozornost posvećena je

donošenju ujednačenih Europskih normi za projektiranje seizmičke otpornosti a

temeljem suvremenih istraživanja su propisani zahtjevi kojima građevine moraju

udovoljiti da bi postigle prihvatljivu razinu sigurnosti znatno postroženi.

8.2. Potres – Opis događaja

8.2.1. Posljedice i informacije o posljedicama

Kod razmatranja potresa kao prirodne katastrofe u Općini Primošten u obzir su uzete

dvije vjerojatnosti, najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj sa najgorim mogućim

posljedicama.

Najvjerojatniji neželjeni događaj podrazumijeva potres intenziteta V°MSK ljestvici. Pri

tom potresu nema značajnih posljedica na život i zdravlje stanovništva dok se očekuju

tek malene posljedice na kritičnu infrastrukturu, te kao takav slučaj nije detaljnije ni

obrađen.

Događaj sa najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potres intenziteta VII°

MSK ljestvice. Obzirom na posljedice ova kategorija potresa detaljno je obrađena kroz

sljedeće naslove.

Opis posljedica na stanovništvo, imovinu, okoliš, kritičnu infrastrukturu, društvo

i institucije

Procjena obujma i stupnja ugroženosti od potresa obuhvaća razorne potrese. Polazi

se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme,

instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između intenziteta

potresa i mehaničke rastresitosti objekata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj oštećenja

raznih kategorija objekata pri različitim stupnjevima intenziteta potresa. Obzirom na

mehaničku otpornost i obujma oštećenja objekata utvrđuje se stupanj oštećenja.

a) Posljedice potresa na stambene objekte

Posljedice koje bi nastale manifestirale bi se kroz ugroženost stanovnika, bilo

povređivanjem ili smrtnim slučajevima, te bi došlo do povećanja opasnosti za

stanovnike jer bi se blokadom putova smanjila brzina dolaska na mjesto nesreće i

pružanja pomoći eventualnim zatrpanim i povrijeđenim osobama.

Procjena obujma i stupnja ugroženosti od potresa obuhvaća razorne potrese. Polazi

se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme,

instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između intenziteta potresa


51

i mehaničke rastresitosti objekata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj oštećenja raznih

kategorija objekata pri različitim stupnjevima intenziteta potresa. Obzirom na

mehaničku otpornost, obujma i stupnja oštećenja, zbrinjavanje i asanacije objekata

utvrđuje se stupanj oštećenja.

Procjena štete na stambenom fondu u Općini Primošten izraditi će se uz sljedeće

pretpostavke:

- Potres intenziteta VII° MSK ljestvice pogodio je općinu Primošten

- Akceleracija za VII° MSK ljestvice iznosi 1,5 m/s2 i jednaka je na cijelom

području

- Trajanje potresa je 15 sek

- U trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama (kao da se

potres događa noću)

- U naseljima se nalaze stanovnici registrirani popisom stanovništva 2011. godine

- U naseljima nema osoba koje nemaju registrirano prebivalište

Tablica 25. Konstruktivni sustav objekata prema godinama izgradnje

Konstruktivni sustav

Tip zgrade Godina

izgradnje

I zidane zgrade do 1920

II zidane zgrade s armirano betonskim serklažama 1921 - 1945

III armiranobetonske skeletne zgrade 1946 - 1964

IV zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova 1965 - 1984

V skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima poslije 1985

U slučaju potresa (VIIo po MSK) dolazi do oštećenja i rušenja starih stambenih jedinica,

pogotovo imajući u vidu da u naseljima općine postoje takve skupine objekata građenih

u dalmatinskom stilu.

Skupine se sastoje od starijih kamenih kuća ponekad višekatnih koje nemaju armirano-

betonske konstrukcije. Prostor novije izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti.

Način gradnje objekata za stanovanje i gustoća naseljenosti diktira povredljivost nekog

naselja. Stanovi građeni nakon 1964. godine u načelu su otporni na potrese intenziteta

do VII° stupnja MSK ljestvice.

Tablica 26. predstavlja matricu oštećenosti pet navedenih konstruktivnih sustava za

potres intenziteta VII° MSK ljestvice. Oštećenja su svrstana u šest kategorija, koje su

označene brojevima 1 do 6. Svakom stupnju oštećenja i svakom konstruktivnom

sustavu odgovara jedan element matrice – postotak oštećenja ukupnog broja zgrada.

Šteta na stambenom fondu izražava se putem postotka uništenosti stambenog fonda

u odnosu spram početnog stanja preko broja zgrada izraženog postotkom koji

obuhvaća ukupan broj zgrada.


52

Tablica 26. Matrica oštetljivosti za intenzitet potresa VII° MSK ljestvice za pet

konstruktivnih sustava gradnje

Red. broj

Stupanj oštećenja

Postotak oštećenja za konstruktivni sustav u odnosu prema ukupnom broju zgrada

Građevinska

šteta % I II III IV V

1. nikakvo -nema 8 50 15 5 15 0

2. neznatno 10 25 25 70 20 6

3. umjereno 30 15 33 25 50 20

4. jako 45 10 15 - 15 40

5. totalno 4 - 5 - - 62

6. rušenje 3 - 2 - - 100

Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 1 (1992.) 2, 135 – 143.

Tablica 27. Stanovi po godinama izgradnje i broju stanovnika po naseljima Općine

Ime naselja Ukupan br.

stanova/ stanovnika

prije 1919.

1919. – 1945.

1946. – 1964.

1965. – 1984.

od 1985. Nepoznato

I II III IV V

UKUPNO OPĆINA

PRIMOŠTEN

1.100 94 49 208 463 279 7

% 0,09 0,04 0,19 0,42 0,25 0,01

2.828 242 126 535 1.190 717 7

Kruševo

33 - 10 10 9 4 -

79 - 23 24 22 10 -

Ložnice 17 1 1 9 5 1 -

44 3 3 23 13 2 -

Primošten 634 54 15 97 294 167 7

1.631 139 39 250 756 429 18

Primošten Burnji

296 35 14 60 108 79 -

739 87 35 150 270 197 -

Široke 49 2 5 12 20 10 -

154 6 16 38 63 31 -

Vadalj 36 2 1 8 15 10 -

93 5 3 20 39 26 -

Vezac 35 - 3 12 12 8 -

88 - 8 30 30 20 -


53

Izračunom iz tablica 26 i 27 dobijemo broj oštećenih stanova po stupnjevima oštećenja

prikazanih tablicom 28.

Tablica 28. Broj oštećenih stanova raznih kategorija pri potresu intenziteta VII° MSK ljestvice

Stupanj oštećenja I II III IV V Ukupno Broj stanovnika za

zbrinjavanje

Kruševo

nikakvo -nema 0 5 2 0 1 8

8

neznatno 0 3 3 6 1 13

umjereno 0 2 4 2 2 10

jako 0 1 2 0 1 4

totalno 0 0 1 0 0 1

rušenje 0 0 0 0 0 0

Ložnice


5

neznatno 0 0 2 4 0 6

umjereno 0 0 3 1 1 5

jako 0 0 1 0 0 1

totalno 0 0 0 0 0 0

rušenje 0 0 0 0 0 0

Primošten

nikakvo -nema 4 8 15 15 25 67

195

neznatno 5 4 24 206 33 272

umjereno 16 2 37 74 84 213

jako 24 2 15 0 25 66

totalno 2 0 5 0 0 7

rušenje 2 0 2 0 0 4

Primošten Burnji


112

neznatno 4 4 15 76 16 115

umjereno 11 2 23 27 40 103

jako 16 1 9 0 12 38

totalno 1 0 3 0 0 4

rušenje 1 0 1 0 0 2


54

Stupanj oštećenja I II III IV V Ukupno Broj stanovnika za

zbrinjavanje

Široke


6

neznatno 0 1 3 14 2 20

umjereno 1 1 5 5 5 17

jako 1 1 2 0 2 6

totalno 0 0 1 0 0 1

rušenje 0 0 0 0 0 0

Vadalj


4

neznatno 0 0 2 11 2 15

umjereno 1 0 3 4 5 13

jako 1 0 1 0 2 4

totalno 0 0 0 0 0 0

rušenje 0 0 0 0 0 0

Vezac


4

neznatno 0 1 3 8 2 14

umjereno 0 0 5 3 4 12

jako 0 0 2 0 1 3

totalno 0 0 1 0 0 1

rušenje 0 0 0 0 0 0

Obzirom na vrijeme izgrađenosti po zonama naselja općine Primošten procjenjuje se

stupanj oštećenja određenih konstruktivnih sustava.

Naselje Kruševo: procjenjuje se da 8 stanova neće imati nikakva oštećenja, 13 će biti

neznatno oštećeno, dok će ih 10 imati umjerena oštećenja. Jako oštećenje prijeti 4

stana. Dok će 1 biti totalno oštećen, a nijedan srušen.

Bit će potrebno organizirati privatni smještaj za 8 osoba jer će im stanovi biti toliko

oštećeni da su nesigurni za stanovanje.

Naselje Ložnice: procjenjuje se da ukupno 2 stana neće biti oštećena, 6 stanova

neznatno oštećeno, 5 stanova umjereno oštećeno, 1 će biti jako oštećen, dok nijedan

neće imati totalno oštećenje niti će biti srušen.


55

Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 5 osoba jer će im stanovi biti

toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.

Naselje Primošten: procjenjuje se da ukupno 67 stanova neće biti oštećeni, 272

stanova neznatno oštećeno, 213 stanova umjereno oštećeno, 66 će biti jako

oštećeno, 7 totalno oštećeno te 4 srušeno. Ukupno 77 stanova će biti oštećeno tako

da u njima više nije moguće stanovanje.

Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 195 osoba jer će im stanovi

biti toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.

Naselje Primošten Burnji: procjenjuje se da ukupno 36 stanova neće biti oštećeni,

115 stanova neznatno oštećeno, 103 stanova umjereno oštećeno, 38 će biti jako

oštećeno, 4 totalno oštećeno i 2 će biti srušena stana. Ukupno 44 stana će biti

oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.



Naselje Široke: procjenjuje se da ukupno 8 stanova neće biti oštećeno, 20 stanova

neznatno oštećeno, 17 stanova umjereno oštećeno, 6 će biti jako oštećeno, 1 totalno

oštećeno i neće biti srušenih stanova. Ukupno 7 stanova će biti oštećeno tako da u

njima više nije moguće stanovanje.



Naselje Vadalj: procjenjuje se da ukupno 5 stanova neće biti oštećeno, 15 stanova

neznatno oštećeno, 13 stanova umjereno oštećeno, 4 će biti jako oštećeno te neće biti

totalno oštećenih ni srušenih stanova. Ukupno 4 stana će biti oštećeno tako da u njima

više nije moguće stanovanje.

Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 4 osobe jer će im stanovi biti


Naselje Vezac: procjenjuje se da ukupno 6 stanova neće biti oštećeno, 14 stanova

neznatno oštećeno, 12 stanova umjereno oštećeno, 3 će biti jako oštećeno, 1 totalno

oštećen dok nijedan neće biti srušen. Ukupno 4 stana će biti oštećeno tako da u njima

više nije moguće stanovanje.

Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 4 osobe jer će im stanovi biti


Na području Općine biti će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 334 osobe.

b) Procjena posljedica po seizmičkim zonama za javne objekte Općine

Primošten

Procjenu posljedica po seizmičkim zonama za javne objekte navedene u tablici 24. nije

bilo moguće odrediti u vrijeme izrade ove Procjene zbog nedostatka informacije o

godini izgradnje pojedinih građevina.


56

c) Procjena posljedica po seizmičkim zonama za industrijske objekte Općine

Primošten

Na području Općine nalaze se gospodarske zone različitih namjena.

Zone gospodarske namjene - poslovna planirane su u građevinskim područjima unutar

i izvan naselja, a namijenjene su gradnji građevina čistih i ekološki prihvatljivih

gospodarskih namjena (poslovno-uslužnih, poslovno-trgovačkih i komunalno-

servisnih).

Zone gospodarske namjene su sljedeće:

- Poslovna zona „Uz Vojske“ - K (veličine oko 2,91 ha) namijenjena je pretežno

komunalno-servisnim sadržajima odnosno izgradnji i uređenju građevina za

potrebe

komunalnog poduzeća, vatrogasne službe, javnih poduzeća vodovoda i

elektrodistributera. Uz komunalno-servisne sadržaje moguć je smještaj

poslovno-uslužnih i poslovno-trgovačkih djelatnosti.

- Poslovna zona „Pokajac“- K1 (veličine oko 2,0 ha) je postojeća poslovna zona

u funkciji postojećih hotelskih sadržaja u kojoj se nalazi se pekara i praonica

hotelskog poduzeća.

- Poslovna zona „Dolac“ - K1 (0,7 ha) nalazi se u naselju i namijenjena je uslužno

trgovačkim sadržajima.

d) Procjena količine građevinskog otpada

Gore navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu

građevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog

otpada važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će se taj građevinski

otpad privremeno pohraniti. Količina otpada proračunati će se metodom koju

upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE).

Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se

spasili ljudski životi. Iz spasilačke prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih

šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati

nakon potresa. Stoga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za

ovaj period.

U prvih 24 sata ukloni se približno 20 % građevinskog otpada od ukupne količine

otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20 % otpada odnosi se na otpad koji se uklanja

zbog spašavanja zatrpanih.

Proračun količine građevinskog otpada dan je po naseljima Općine Primošten.


57

Tablica 29. Procjena količine građevinskog otpada i potreban broj teretnih vozila

građevinski otpad

bro

j to

taln

o

ošte

ćen

o ili

sru

šen

ih

sta

no

va

m3 o

tpad

a

20 %

za u

klo

nit

uku

pn

a

po

vrš

ina

dep

on

ije m

2

po

treb

an

bro

j

kam

ion

a

po

treb

an

bro

j

uto

vari

vača

po

treb

an

bro

j

str

oje

va z

a

razb

ijan

je

beto

na

bro

j lju

di za

op

slu

živ

an

je

gra

đevin

ske

meh

an

izacij

e

Kruševo 1 356 71 712 0 0 0 0

Ložnice 0 0 0 0 0 0 0 0

Primošten 11 3.916 783 7.832 2 2 2 4

Primošten Burnji

8 2.848 570 5.696 1 1 1 3

Široke 1 356 71 712 0 0 0 0

Vadalj 0 0 0 0 0 0 0 0

Vezac 1 356 71 712 0 0 0 0

UKUPNO 22 7.832 1.566 15.664 3 3 3 7

Dakle, procjenjuje se da će na području Općine ukupno biti totalno oštećena ili srušena

22 stana, te će pri tom nastati 7.832 m3 građevinskog otpada za koje će trebati

osigurati privremeni deponij veličine 15.664 m2. Dakle, za raščišćavanje građevinskog

otpada na području cijele Općine biti će dostatno 3 kipera, 3 utovarivača te 3 stroja za

razbijanje betona. Ukupan broj ljudi potreban za opsluživanje građevinske

mehanizacije iznosi 7.

e) Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo

U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se prema

formuli (1), a broj poginulih prema formuli (2) (Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 1 (1992.)

2, 135 – 143.)

(1)

(2)

BR -broj ranjenih osoba BP - broj poginulih osoba

A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području B i C

B – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom

broju stambenih zgrada

n

i

m

i

DijCijBiABR1 1

n

i

m

j

EijCijBiABP1 1


58

C - postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima

oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog

sustava

D - postotak ranjenih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu

E - postotak poginulih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivkom sustavu

i – konstruktivni sustavi (I,II,III)

j – stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6)

n = 3

m = 4

Proračunom prema formulama (1) i (2) dolazi se do podatka da bi u potresu VII° na

području Općine Primošten procijenjeni broj ranjenih i poginulih stanovnika po

područjima Općine naveden je u tablici 30.

Tablica 30. Izračun broja ranjenih i poginulih osoba pri intenzitetu potresa VII° MSK ljestvice na području Općine

Red. broj

Naselje Broj stanovnika Broj ranjenih Broj poginulih

% brojčano % brojčano

1. Kruševo 79 1,3 1 0 0

2. Ložnice 44 1,3 1 0 0

3. Primošten 1.631 1,35 22 0,12 2

4. Primošten Burnji 739 1,49 11 0,13 1

5. Široke 154 1,3 2 0 0

6. Vadalj 93 1,07 1 0 0

7. Vezac 88 1,14 1 0 0

UKUPNO 2.828 1,38 39 0,11 3

Procijenjeni broj turista 8.630 1,37 118 0,16 14

UKUPNO U SEZONI 11.458 1,37 157 0,15 17

Procjenjuje se da bi u slučaju potresu intenziteta VII° MSK ljestvice u na području

općine Primošten ukupno bilo ranjeno 157 osoba od toga 118 turist. Procjenjuje se da

bi poginulo ukupno 17 osoba od toga 14 turista.


59

8.2.2. Kriteriji društvenih vrijednosti

a) Najvjerojatniji neželjeni događaj

Najvjerojatniji neželjeni događaj na području Općine Primošten podrazumijeva potres

intenziteta V°MSK ljestvici. Pri potresu intenziteta V°MSK nema značajnih posljedica

na život i zdravlje ljudi te su posljedice za gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku

malene. Za ovaj slučaj dan je pregled posljedica po društvene vrijednosti:

Život i zdravlje ljudi

Tablica 31. Posljedice na život i zdravlje ljudi

ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI

KATEGORIJA POSLJEDICE BROJ STANOVNIKA ODABRANO

1 Neznatne <0,03

2 Malene 0,03 - 0,11 x

3 Umjerene 0,13 – 0,31

4 Značajne 0,34 – 1

5 Katastrofalne >1,02

Gospodarstvo

Tablica 32. Posljedice na gospodarstvo

GOSPODARSTVO

KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO

1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50

5 Katastrofalne >6.553.799,50


60

Društvena stabilnost i politika

Tablica 33. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama

od javnog društvenog značaja

DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA

ŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA


1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50


Tablica 40. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura


OŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA


1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50


Odabirom scenarija koji odgovara potresnom djelovanju prema karti potresnih

područja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 95 godina

definirana je vjerojatnost od 10% u 10 godina.


61

b) Događaj s najgorim mogućim posljedicama

Događaj sa najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potres intenziteta VII°

MSK ljestvice, te je za takav slučaj dan pregled posljedica po društvene vrijednosti:

Poginuli: 14 stanovnika

Ranjeni: 157 stanovnika

Ukupno: 171 stanovnika





1 Neznatne <0,03

2 Malene 0,03 - 0,11

3 Umjerene 0,13 – 0,31


5 Katastrofalne >1,02 x

Gospodarstvo


GOSPODARSTVO


1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50

5 Katastrofalne >6.553.799,50 x


62

Tablica 36. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja




1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50 x






1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70 x

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50


Odabirom scenarija koji odgovara potresnom djelovanju prema karti potresnih

područja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 475 godina

definirana je vjerojatnost od 10% u 50 godina.


63

8.2.3. Vjerojatnost / frekvencija događaja


Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 20 do 100 godina, a vjerojatnost ovoga

događaja je 1-5%. Kategorija pojave potresa intenziteta V° MSK ljestvice na području

Općine je mala.

KATEGORIJA

VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO

1 Iznimno mala <1% 1 događaj u >100

godina

2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 -

100 godina x

3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 - 20

godina

4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 - 2

godine

5 Iznimno velika >98% 1 događaj

godišnje ili češće

a) Događaj s najgorim mogućim posljedicama

Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 100 godina i rjeđe, a vjerojatnost ovoga

događaja je manja od 1%. Kategorija pojave potresa intenziteta VII°MSK ljestvice na

području Općine je iznimno mala.

KATEGORIJA




godina x


100 godina


godina


godine




64

8.2.4. Podaci, izvori i metode izračuna

Za izradu scenarija: podrhtavanje tla u Općini Primošten uzrokovano potresom na

razini povratnog razdoblja usklađenog s propisima za projektiranje potresne opasnosti

korištena je sljedeća dokumentacija:

- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od

katastrofa i velikih nesreća Općine Primošten, lipanj, 2014. godine

- Karta potresnih područja Republike Hrvatske

- Proračun Općine Primošten

- Državni zavod za statistiku


65

MATRICE RIZIKA


66

METODOLOGIJA I NEPOUZDANOST

Ne postoji dovoljna količina statističkih, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog čega se očekuju značajnije greške

Vrlo visoka nepouzdanost 4 x

Visoka nepouzdanost 3

Niska nepouzdanost 2

Vrlo niska nepouzdanost 1

Postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

SUDIONICI

POTRES

KOORDINATOR: Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ

NOSITELJI: Ante Bogdan, komunalna služba, JUO

IZVRŠITELJI: Joso Gracin, član HGSS-a


67

8.3. Uspori – Opis scenarija


NAZIV SCENARIJA

Poplava uzrokovana usporom na području Općine Primošten

GRUPA RIZIKA

Poplava

Radna skupina

Koordinator:

Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ

Glavni nositelj:

Ivica Babačić, komunalni redar redar

Glavni izvršitelj:

Antonijo Nižić, predstavnik komunalnog poduzeća Bucavac d.o.o.

8.3.2. Uvod

Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem

različitih preventivnih građevinskih i ne građevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu

smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na

mnogim mjestima mogu uzrokovati ljudske gubitke, velike materijalne štete,

devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete.

Područje Općine Primošten spada u slivno područje „Krka-Šibensko primorje“.

U Općini Primošten nema nadzemnih voda niti izvora jer zbog poroznosti vapnenca

gotovo sva atmosferska voda ponire u dubine i podzemnim putem otječe u more gdje

se uz obalu pojavljuje u obliku vrulja. Uslijed relativno blagih formi reljefa i malih visina

u ovom području nema značajnih bujica osim manjih slivova u udolinama za vrijeme

vrlo intenzivnih kiša.

Poplavljivanja (naplavljivanja) manjih razmjera moguća su zbog oborinskog

nevremena ili plimnog vala (visoke vode).


68

Uspori na Jadranu

Uspori ("storm surge"), u narodu znani kao visoka voda – aqua alta ili plimni val,

predstavljaju promjene razine mora pod utjecajem meteoroloških parametara,

poglavito tlaka zraka i vjetra, na granici atmosfera-more. Prisilne oscilacije razine mora

se odvijaju bez značajnijeg poremećaja hidrostatske ravnoteže u moru. Njihovo

ponašanje je ne periodično te je uzrokovano uglavnom jakim i dugotrajnim puhanjem

vjetrova i neobično visokim ili niskim tlakom zraka. Ove promjene na otvorenom moru

ne uzrokuju veća kolebanja razine mora, najviše do 1 metar, dok u obalnim područjima

zbog topografskih efekata mogu dosegnuti i više metara te uzrokovati poplavljivanja,

štetu i uništavanje obalne infrastrukture. U Jadranu vjetrovi koji pušu iz jugoistoka

(jugo) povisuju razinu mora, naročito u sjevernom Jadranu, gdje dugotrajno jugo i niski

atmosferski tlak mogu povisiti razinu mora i do 1 metra. Posljedica uspora je

poplavljivanje obalnih područja. Visoka voda može uzrokovati plavljenje

obalne površine, a uslijed podizanja mora može doći do oštećenja brodica privezanih

u lučicama, do oštećenja rive te prizemnih objekata na obali.

Osim pozitivnih uspora koji uzrokuju poplavljivanje obalnih područja, u Jadranu se

javljaju i negativni uspori kod puhanja dugotrajne olujne bure koja potiskuje vodene

mase prema talijanskoj obali Jadrana. Pri tome, zbog njezine nehomogene prostorne

razdiobe, sniženje razine mora uz istočnu obalu Jadrana nije uniformno. Utjecaj tlaka

zraka u odnosu na vjetar je ovdje značajan, te u ekstremnim situacijama može sniziti

razinu mora i preko 30 cm.

Plimni val obično nastaje nakon dugotrajnog juga, izražene ciklone s višednevnim

niskim atmosferskim tlakom, ali i zbog seizmičkog utjecaja u podmorju. Preventiva kod

ovih pojava je isključivo rekonstrukcija i podizanje na višu razinu starih dijelova obale

u luci. Smatramo da po ovoj ugrozi u Primoštenu nije potrebno poduzimati posebne

mjere.

Obalni dio naselja Primošten ugrožen je od pojave uspora.

Slika 8. Najugroženiji dio naselja Primošten od pojave plimnih valova


69

Od pojave uspora najugroženiji je stari dio naselja, poluotok, na kojem se nalaze

stambeni objekti te ljudi.

Kratak opis scenarija

a) Najvjerojatniji događaj

Najvjerojatniji događaj plavljenja na području Općine je plavljenje obale naselja

Primošten uslijed velikih uspora uzrokovanih uglavnom jakim i dugotrajnim vjetrovima.

b) Najgori mogući događaj

Najgori mogući događaj predstavlja plavljenje cijelog starog dijela naselja Primošten,

koji se nalazi na poluotoku, te okolnih plaža u blizini kojih se nalaze objekti. Isto tako

dolazi do plavljenja dijela Primošten Burnji u kojem se objekti nalaze na obali.


UTJECAJ SEKTOR

energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

x promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)

x zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

x nacionalni spomenici i vrijednosti


70

8.3.4. Kontekst

Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje

Uslijed uspora dolazi do plavljenja objekata uz more, uglavnom prizemlja i podrumi.

Plavljenjem je otežano svakodnevno odvijanje života stanovnika, ugroženi su poslovni

i stambeni prostori te može doći do oštećenja kulturne baštine, spomenika i vrijednosti.


Energetika Poplave mogu ugroziti distribuciju električne energije

Promet Moguće je plavljenje prometnica na pojedinim dijelovima Općine

Nacionalni spomenici i vrijednosti

Moguća su oštećenja spomenika i vrijednosti kulturne baštine uslijed uspora u starom dijelu naselja Primošten.

Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti

U zadnjim godinama 20. stoljeća i u svim godinama 21. stoljeća uočava se porast

najtoplijih proljeća i ljeta. U istom razdoblju zapaža se i naglašeni porast broja toplih

noći, toplih i vrućih dana. Ukratko, u zadnjem razdoblju od nekoliko desetljeća, a

posebno od sredine zadnjeg desetljeća proljeća i ljeta prošlog stoljeća, a posebno

proljeća su sve toplija i sve sušnija.

Dugotrajna suša i visoke temperature zraka uzele su svoj danak u degradiranju biljnog

pokrova i mnogih poljoprivrednih kultura te hidroloških uvjeta i u drugim prirodnim i

socijalno-gospodarskim područjima.

Na meteorološkoj postaji Šibenik prosječno godišnje ima oko 266 dana bez oborine.

Prosječno odstupanje od te srednje vrijednosti je 20 dana. Tijekom godine najviše

bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (26-27 dana mjesečno), dok ih

je najmanje u studenom (oko 19 dana). Srednji mjesečni broj dana bez oborine se od

godine do godine ne razlikuje mnogo.


71

Tablica 38. Srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim

devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju

1981–2000. god.

MJ. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 22.5 19.7 22.9 20.2 22.6 21.7 26.1 26.6 22.7 21.7 19.1 20.4 265.9

STD 4.2 4.5 3.9 2.3 3.2 2.7 2.6 2.1 4.1 4.6 4.6 5.1 10.4

MIN 16 8 12 16 14 16 21 23 14 11 11 10 246

MAKS 31 26 28 24 28 27 31 31 30 30 26 28 287

Izvor: dr.sc. M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog

stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ŠKŽ, DHMZ, Zagreb 2006.

Najčešći vjetar, koji se javlja na meteorološkoj postaji Šibenik je iz NNE smjera (17,6%)

poznati kao bura. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s

prodorom hladnog zraka iz polarnih ili sibirskih krajeva. Zbog svoje mahovitosti bura

stvara kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Jaka bura na moru

trga vrške valova i stvara morski dim.

Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru vjetra može se primijetiti da u Šibeniku

prevladava vjetar 1–3 Bf (od povjetarca do slabog vjetra) u 52.8% slučajeva. Relativna

čestina umjereno jakog vjetra (4–5 Bf) je 23.2%, a jačeg od 6 Bf je 6.1%. Jak i olujni

vjetar je na postaji Šibenik relativno čest i tada je češće jaka i olujna bura nego jugo.

Jak se vjetar pojavio gotovo iz svih smjerova osim WNW i NW, a olujni je, osim bure i

juga, zabilježen i iz NNW smjera. Jaka oluja od 10 Bf zabilježena je za vrijeme bure.

Tišine u Šibeniku su isto vrlo česte (17.9%).

Osim oborina važno je spomenuti i godišnji broj dana s jakim, odnosno olujnim vjetrom

koji uzrokuje uspore. Na meteorološkoj postaji Šibenik prosječno godišnje ima 130

dana s jakim, odnosno 31 dan s olujnim vjetrom. Tijekom godine najviše vjetrovitih

dana je u siječnju te prosincu (oko 14 dan s jakim i 5 dana s olujnim vjetrom). Najmanje

vjetra je u lipnju i srpnju.

BROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 15.0 13.6 12.9 11.0 8.4 7.6 7.5 8.2 7.9 11.2 13.5 13.6 130.0

STD 6.7 6.0 6.4 6.6 5.2 4.4 4.9 4.3 4.3 4.7 4.8 6.5 51.2

MIN 5 6 5 0 1 2 0 1 3 3 5 5 71

MAKS 28 26 23 22 19 17 17 16 20 19 20 26 229

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 4.6 3.7 3.9 3.1 1.7 0.9 0.7 1.4 1.7 1.9 3.0 4.5 30.8

STD 5.2 4.1 3.7 3.3 2.5 1.4 0.9 1.7 2.5 2.4 3.2 5.0 27.9

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

MAKS 17 13 11 10 10 5 3 5 10 8 11 19 86

MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS 39.6 32.8 39.2 41.0 36.0 37.0 31.1 29.9 29.9 31.8 32.8 38.6 41.0

NNE NNE N N ESE WNW

N WNW

NNE N NNE NNE N


stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ŠKŽ, DHMZ, Zagreb 2006


72

8.3.5. Uzrok

Razvoj događaja koji prethode katastrofi

Scenarij pretpostavlja promjenu razine mora pod utjecajem meteoroloških parametara

(tlaka zraka i vjetra), na granici atmosfera-more.

Najčešći vjetar, koji se javlja na postaji Šibenik, je iz NNE smjera (17.6%) poznati kao

bura. Bura na ovom području je najučestalija zimi i zabilježena u 23,3% slučajeva. Zimi

je još velika učestalost N vjetra koji je poznat pod nazivom tramontana (12,5%) i

predznak je prave bure.

Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s prodorom hladnog zraka

iz polarnih ili sibirskih krajeva. Za vrijeme bure pojačan je osjet hladnoće. Zbog svoje

mahovitosti bura stvara kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Jaka

bura na moru trga vrške valova i stvara morski dim. Obala izložena buri pokrivena je

tankim slojem posolice iz isparene morske vode što ju je bura nanijela u morskom

dimu. Smjer vjetra može se lokalno modificirati ovisno o obliku reljefa tla nekog

područja pa tako bura na nekim lokacijama ima više izraženu sjevernu komponentu

(N–NNE), a na drugim istočnu komponentu (ENE–E).

U Šibeniku nakon bure i tramontane najčešće puše jugo, vjetar ESE i SE smjerova

kojeg je godišnje zabilježeno za oba smjera 12.7%. Jugo puše podjednakom

učestalošću zimi, u proljeće i jesen s učestalošću oko 14.5% po sezoni kada postiže i

olujnu jačinu. Za razliku od bure jugo je vlažan, topao i jednoličan jugoistočni vjetar

(ESE–SSE smjerova) jer topli zrak pritječe iz sjeverne Afrike koji putem poprimi

maritimne karakteristike. Jako jugo stvara velike valove, nastaje na prednjoj strani

sredozemne ciklone, a zbog dizanja vlažnog zraka na fronti i uz brda često puta je

praćeno velikom količinom oborine. Nakon prolaska fronte i pomaka središta ciklone

na istok vjetar najčešće skreće na buru.

Ni za vrijeme jakog i olujnog juga ni za vrijeme jake i olujne bure ne preporuča se

izlazak na more. Bura i jugo su češći i jači u hladnom dijelu godine iako i ljetna bura

svojom jačinom može stvoriti probleme u cestovnom i morskom prometu.

Jak i olujni vjetar je u Šibeniku relativno čest i tada je češće jaka i olujna bura nego

jugo. Jaka oluja od 10 Bf zabilježena je za vrijeme bure. Tišine u Šibeniku su isto vrlo

česte (17.9%).

Okidač koji je uzrokovao katastrofu

Obalni dio Općine, točnije naselje Primošten, ugrožen je od pojave uspora koji su

povezani pojavom jačeg juga. Vjetar se pojavljuje uglavnom u hladnom dijelu godine.


73

8.4. Uspori – Opis događaja


Kod razmatranja poplava kao prirodne katastrofe u Općini Primošten razmatra se

najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj s najgorim mogućim posljedicama.


Najvjerojatniji događaj na razini Općine obrađuje slučaj plavljenja rubnog djela naselja

Primošten uslijed uspora izazvan jakim jugom.





1 Neznatne <0,03 x

2 Malene 0,03 - 0,11

3 Umjerene 0,13 – 0,31



Gospodarstvo


GOSPODARSTVO


1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50



74






1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50






1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50



Najgori događaj na razini Općine obrađuje slučaj plavljenja cijelog poluotoka naselja

Primošten te rubnog dijela obalnog dijela Općine uslijed uspora izazvanog jakim i

olujnim jugom. Na plavljenom području ugroženi su objekti te je potrebno zbrinuti veći

broj osoba koje na tom području stanuju.


75





1 Neznatne <0,03

2 Malene 0,03 - 0,11

3 Umjerene 0,13 – 0,31



Gospodarstvo


GOSPODARSTVO


1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50



Tablica 45. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama

od javnog društvenog značaja




1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50



76





1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50




Frekvencija događaja iznosi jedan događaj u 20-100 godina, a vjerojatnost ovog

događaja je 1-5%. Kategorija pojave uspora na području Općine je mala.

KATEGORIJA




godina


100 godina x


godina


godine




77


Frekvencija događaja iznosi jedan događaj u >100 godina, a vjerojatnost ovog

događaja je <1%. Kategorija pojave uspora na području Općine je iznimno mala.

KATEGORIJA




godina x


100 godina


godina


godine




Za izradu scenarija: Uspori na području Općine Primošten iz grupe rizika: Poplava,

korišteni su podaci, izvori i metode izračuna prema sljedećoj dokumentaciji:



katastrofa i velikih nesreća za Općinu Primošten, lipanj 2014. godine




78

MATRICE RIZIKA


79



Vrlo visoka nepouzdanost 4

Visoka nepouzdanost 3 x




SUDIONICI

POPLAVA


NOSITELJI: Ivica Babačić, komunalni redar

IZVRŠITELJI: Antonijo Nižić, predstavnik komunalnog poduzeća Bucavac d.o.o.


80

8.5. Požar otvorenog tipa – opis scenarija


NAZIV SCENARIJA

Požari raslinja na otvorenom prostoru Općine Primošten

GRUPA RIZIKA

Požar otvorenog tipa

Radna skupina

Koordinator:

Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ

Glavni nositelj:

Ivica Babačić, komunalni redar

Glavni izvršitelj:

Josip Jadrijević, predsjednik DVD-a Primošten

8.5.2. Uvod

Požar otvorenog prostora, pri čemu se prije svega misli na požare raslinja, složena su

pojava u kojoj se isprepliću različita termodinamička i aerodinamična događanja. Na

njih značajno utječe konfiguracija terena kojim se požar kreće, karakteristike vegetacije

koja gori te lokalni meteorološki uvjeti na mjestu požarišta. Opasnost od požara

pridonosi karakteristični loš raspored godišnjih oborina i učestale pojave ljetnih suša.

Od požara mogu biti ugrožene šumske površine, nacionalni parkovi, parkovi prirode i

poljoprivredne površine. Također značajnije mogu biti ugroženi turistički objekti

(autokampovi, park šume, izletišta i sl.).

Kratak opis scenarija Nastanak požara raslinja uglavnom je povezan s ljudskom djelatnošću. Najčešći način

izazivanja je nemar ili nepažnja poradi paljenja korova i bio otpada, radova u šumi,

nepažnja sa ložištima za roštilje, neugašenoj vatri, dječje igre i zapuštenih neuređenih

deponija organskog i anorganskog otpada.

Najčešći uzroci požara su otvoreni plamen, a nešto manji postotak požara je

uzrokovan pražnjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem.


81

8.5.3. Prikaz posljedica

Pojava požara najčešće je povezana s ljudskom djelatnošću. Najčešće dolazi do

izbijanja nekoliko manjih požara koji se kasnije spajaju u jedan veći. Vatra se uz pomoć

jakog vjetra brzo širi te dolazi do ugrožavanja stambenih objekata te objekata kritične

infrastrukture.

8.5.4. Prikaz vjerojatnosti

U zadnjim godinama 20. stoljeća i u svim godinama 21. stoljeća uočava se porast

najtoplijih proljeća i ljeta. U istom razdoblju zapaža se i naglašeni porast broja toplih

noći, toplih i vrućih dana. Ukratko, u zadnjem razdoblju od nekoliko desetljeća, a

posebno od sredine zadnjeg desetljeća proljeća i ljeta prošlog stoljeća, a posebno

proljeća su sve toplija i sve sušnija.

Dugotrajna suša i visoke temperature zraka uzele su svoj danak u degradiranju biljnog

pokrova i mnogih poljoprivrednih kultura te hidroloških uvjeta i u drugim prirodnim i

socijalno-gospodarskim područjima.

Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka za kolovoz 2017. godine bila su

viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. - 1990.). U kolovozu 2017. godine bilo je više

od 10 rekordnih vrijednosti temperature zraka, tj. apsolutna maksimalna temperatura

zraka u kolovozu nadmašila je najvišu vrijednost u raspoloživom nizu ili je jednaka

najvišoj zabilježenoj temperaturi zraka od kada postoje mjerenja.

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s glavne

meteorološke postaje Šibenik. U sljedećoj tablici prikazani su srednji mjesečni i

godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i

minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1981.–2000. god.

Tablica 47. Srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim

devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u

razdoblju 1981–2000. god.

MJ. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 22.5 19.7 22.9 20.2 22.6 21.7 26.1 26.6 22.7 21.7 19.1 20.4 265.9

STD 4.2 4.5 3.9 2.3 3.2 2.7 2.6 2.1 4.1 4.6 4.6 5.1 10.4

MIN 16 8 12 16 14 16 21 23 14 11 11 10 246

MAKS 31 26 28 24 28 27 31 31 30 30 26 28 287


stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ŠKŽ, DHMZ, Zagreb 2006.

Na meteorološkoj postaji Šibenik prosječno godišnje ima oko 266 dana bez oborine.

Prosječno odstupanje od te srednje vrijednosti je 20 dana. Tijekom godine najviše


82

bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (26 dana mjesečno), dok ih je

najmanje u studenom (oko 19 dana).

Prema novijim podacima, analiza količina oborine za kolovoz 2017. godine koje su

izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) pokazuje da su

količine oborine bile ispod višegodišnjeg prosjeka od analiziranih na postoji Šibenik.

Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za kolovoz

2017. godine nalaze u rasponu od 0% višegodišnjeg prosjeka na postaji Šibenik (0,0

mm).

Slika 9. Odstupanje količine oborine za kolovoz 2017. godine izrađene u postocima

višegodišnjeg prosjeka 81961.-1990.) Izvor: http://klima.hr/ocjene_arhiva.php

Iz slike je vidljivo da je područje Općine Primošten i okolica opisano kao vrlo sušno.

Broj bezoborinskih dana indirektno utječe na pojavu požara kada se uslijed sušnog

razdoblja i suhe vegetacije povećava vjerojatnost za širenje i nastanak katastrofalnih

požara kakvi su 2017. godine zahvatili područje cijele Dalmacije.

http://klima.hr/ocjene_arhiva.php


83


UTJECAJ SEKTOR

x energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

x komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

x promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)

x zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

x financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

x javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

x nacionalni spomenici i vrijednosti

8.5.6. Kontekst

Stupanj opasnosti od požara državnih šuma i šumskih zemljišta na kršu u

jadranskom/primorskom pojasu procjenjuje se kao:

• I stupanj/vrlo velika opasnost - 23% površina,

• II stupanj/velika – 45%

• III stupanj/umjerena – 30%

• IV stupanj/mala opasnost – 2% površina

Gašenje požara raslinja uvjetuje značajan angažman resursa što iziskuje dodatna

financijska sredstva svake godine. Prije svake požarne sezone planski se obavlja

sljedeće:

- priprema zemaljskih snaga, edukacija i opremanje vatrogasaca

- servisiranje tehnike i opreme i obnavljanje pričuvne opreme

- priprema zrakoplova i posada, servisiranje zrakoplova, edukacija zrakoplovno-

tehničkog osoblja, nabava goriva, maziva, pjenila i retardanata

- redovna dislokacija vatrogasaca i tehnike iz kontinentalnog na priobalni dio

zemlje te logistička potpora


84

- priprema izvanrednih dislokacija i sustav brzog prebacivanja dodatnih brojnijih

snaga na ugrožena područja što podrazumijeva planiranje pomoći između

susjednih županija, ali i angažiranje vatrogasaca i tehnike iz cijele zemlje

Kod formiranja područja odgovornosti i požarnih zona na požarnom području Općine

poštivala su se dva pristupa. Jedan se odnosi na samo naselje Primošten, dok je

zoniranje ostalog područja Općine izvršeno temeljem pretpostavke po kojoj će

vatrogasna postrojba (profesionalna ili dobrovoljna) izaći na intervenciju u vremenu od

15 (petnaest) minuta nakon zaprimljenog poziva.


Energetika

Dio elektroenergetskog razvoda koji je na području Općine,

izveden nadzemnim vodovima povećava rizik od nastajanja

požara, ne samo radi privlačenja atmosferskih pražnjenja, već i

stoga što kvarovi kod kojih kablova dolazi u dodir sa tlom mogu

uzrokovati požar (iskrenjem). Trasa elektroenergetskih

dalekovoda ne čisti se kontinuirano već u određenim

vremenskim razmacima, pa je realna pojava niskog raslinja pod

dalekovodima kao i nastupanje visokog raslinja bočno.

Promet

Pokrivenost prometnicama nije zadovoljavajuća sa stanovišta

gašenja eventualnog požara. Širina prometnica – šetnica uz

obalu i u turističkim naseljima nije svugdje zadovoljavajuća, tako

da usporava i onemogućava intervenciju.

Komunikacijska i informacijska

tehnologija

Uslijed požara, kako dolazi do gorenja stupova dalekovoda što

uzrokuje isključenje struje, prekida mrežnog interneta, mrežnih

telefonskih kabela i sl.

Financije Dolazi do prekida opskrbe električne energije čime dolazi do

prekida rada bankomata, POS uređaja, sustava plaćanja,

osiguranja i sl.

8.5.7. Uzrok

Mediteranske šume otoka, priobalnog pojasa, srednje i južne Dalmacije, zaobalja i

Zagore šumska su područja sastojina hrasta crnike u uskom obalnom pojasu,

mješovitih šuma hrasta crnike i alepskog bora i čiste šume alepskog bora na otocima,

hrasta medunca, bijelog i crnog graba iznad pojasa hrasta crnike iznad 400 m

nadmorske visine, te šuma dalmatinskog crnog bora na većim nadmorskim visinama.


85

Cijeli taj jadranski pojas primorskog krša karakteriziraju velike površine šuma i šumskih

zemljišta i nepovoljna struktura šumskih sastojina u kome s 83% prevladavaju

degradirani oblici šumske vegetacije, degradirane niske šume, makija (guste i niske

šume porijeklom panjače, grmolikog oblika, relativno gustog sklopa), garig (prorijeđene

svijetle šikare) i veliki kompleksi kamenjara sa šibljacima i biljnim vrstama različite

vegetacijske degradacije, dok 17% čine visoke šume.

Osim gorivog materijala, količina vlage u gorivu najočitiji je presudni čimbenik za

nastanak i širenje požara u šumi. Količina vlage je posljedica istovremenog utjecaja

niza čimbenika koji smanjuju opasnost ili pogoduju pojavi i širenju šumskih požara:

okolišni uvjeti klime i tla, vrsta drveća, starost sastojina, oblik gospodarenja šumom,

stanje pokrova šumskog tla, godišnje doba i vrijeme, te uspostavljeni šumski red.

Gledano s aspekta reljefa, na razvoj požara utječe više faktora – nagib terena, područja

različite vlažnosti, temperature zraka i tla, temperaturne inverzije, izloženost suncu ili

zasjene, izloženost vjetru ili zavjetrine.

Uvjeti ekološkog okruženja i šumski požari usko su povezani kao uzročno posljedična

veza klime, tla, ljudske aktivnosti, količine i stanja gorivog materijala. Za učinkovito

preventivno i osmišljeno dugoročno djelovanje s ciljem smanjenja broja požara i

opožarenih površina, potrebno je poznavanje višegodišnjeg utjecaja svih tih poveznica

i njihovo integriranje u sustav zaštite šuma od požara.

Svako mjesto ima svoj požarni režim koji se može opisati izvedenim veličinama koje

su rezultat međudjelovanja vlažnosti/suhoće prirodnog gorivog materijala i klimatskih

prilika određenog kraja. Jedna od takvih bezdimenzionalnih veličina je ocjena žestine.

Ona može biti mjesečna (Monthly Severity Rating, MSR) i sezonska (Seasonal

Severity Rating, SSR), a određuje se kanadskom metodom za procjenu opasnosti od

požara raslinja (Canadian Forest Fire Weather Index System, CFFWIS) ili poznatija

kao skraćenica FWI (Fire Weather Index). Ocjena žestine u sebi sadrži meteorološke

uvjete i stanje vlažnosti mrtvog šumskog gorivog materijala i služi za klimatsko-požarni

prikaz prosječnog stanja na nekom području. Općenito se smatra da je potencijalna

opasnost od požara raslinja vrlo velika ako je SSR > 7.

Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća je

pokazala širenje područja s velikom potencijalnom opasnošću od požara raslinja od

dalmatinskih otoka i obale prema zaleđu u odnosu na standardno klimatsko razdoblje

1961.–1990. Analiza linearnih trendova pokazuje produljenje požarne sezone na

Jadranu od svibnja do listopada zbog klimatskih promjena.


86

Slika 10. Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća

Vremenski uvjeti u većini požara na otvorenom imaju odlučujuću ulogu u njihovom

razvoju, širenju i ponašanju. Kao što je već spomenuto dugotrajna sušna i vruća

razdoblja su vrlo povoljna za nastanak požara raslinja. Stoga meteorološki elementi

koji najviše utječu na pojavu požara su sunčevo zračenje, temperatura zraka, relativna

vlažnost zraka i količina oborine, a na njegovo širenje jačina i smjer vjetra.

Vjetar je meteorološki element koji u sprezi s gorivim materijalom najjače utječe na

ponašanje požara. Vjetar utječe na požar raslinja na više načina:

- odnosi zrak bogat vlagom i ubrzava isparavanje i sušenje goriva

- pomaže sagorijevanju dovođenjem nove količine kisika

- širi požar noseći toplinu i goreće čestice na ne zahvaćena goriva

- uglavnom određuje smjer širenja požara

- otežava vatrogasnu intervenciju i djelovanje zemaljskih snaga i zrakoplova

Najčešći vjetar, koji se javlja na postaji Šibenik je iz NNE smjera (17,6%) poznati kao

bura. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s prodorom hladnog

zraka iz polarnih ili sibirskih krajeva.


87

Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru vjetra može se primijetiti da u Šibeniku

prevladava vjetar 1–3 Bf (od povjetarca do slabog vjetra) u 52.8% slučajeva. Relativna

čestina umjereno jakog vjetra (4–5 Bf) je 23.2%, a jačeg od 6 Bf je 6.1%. Jak i olujni

vjetar je u Šibeniku relativno čest i tada je češće jaka i olujna bura nego jugo. Jak se

vjetar pojavio gotovo iz svih smjerova osim WNW i NW, a olujni je, osim bure i juga,

zabilježen i iz NNW smjera. Jaka oluja od 10 Bf zabilježena je za vrijeme bure. Tišine

u Šibeniku su isto vrlo česte (17.9%).

8.5.8. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći

Pojava manjeg ili većeg broja požara raslinja, ponajviše ovisi o sljedećim čimbenicima:

- parametrima vegetacije (vrsta i vlažnost vegetacije)

- ukupnost klimatskih i meteoroloških čimbenika i pojava u atmosferi na

određenom mjestu

- antropološkim parametrima (gustoća stanovništva i ljudske aktivnosti,

sociološki, ekonomski i socijalni elementi)

Kako je već navedeno postoje dva kritična razdoblja povećane pojave požara na

otvorenom prostoru:

- proljetno – mjeseci veljača, ožujak i travanj (osobito praćeno sušom i vjetrom,

dok nije počeo proces ozelenjivanja vegetacije) kada nastaje povećan broj požara,

najviše u kontinentalnom području, ali nije isključeno i u priobalnom području. Povećani

broj požara osobito je izražen poradi spaljivanja korova i ostalog bio otpada zaostalog

nakon čišćenja poljoprivrednih i šumskih površina.

- ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, također nastaje povećan broj požara,

najvećim dijelom na priobalnom području s otocima. Žestina takvih požara osobito je

pojačana ukoliko se poklopi i sušno razdoblje i ostalih ekstremni meteorološki uvjeti

(jak vjetar, visoka temperatura i suhoća zraka, udari groma).

8.5.9. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću

Nastanak požara raslinja uglavnom povezan s ljudskom djelatnošću. Najčešći način

izazivanja je nemar ili nepažnja poradi paljenja korova i bio otpada, radova u šumi,

nepažnja sa ložištima za roštilje, neugašenoj vatri, dječje igre i zapuštenih neuređenih

deponija organskog i anorganskog otpada.

Najčešći uzroci požara su otvoreni plamen, a nešto manji postotak požara je

uzrokovan pražnjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem.

Nemar, nestručno i neredovito održavanje i rukovanje uređajima i postrojenjima i

elektroničnim instalacijama i aparatima u industrijskim pogonima, hotelima i drugim

javnim i privatnim objektima također može biti uzrok požara.

Naročita opasnost od izbijanja eksplozije i požara postoji kod nemarnog i nepravilnog

rukovanja plinom i plinskim instalacijama, uporabom tehnički neispravnih i nepropisnih


88

instalacija i trošila (industrija, hoteli, domaćinstva). Potencijalnu opasnost predstavlja i

iskrenje metala, iskrenje električnih uređaja i trošila, neoprezna uporaba otvorenog

plamena, pušenje i drugo.

Turizam je sve značajnija gospodarska djelatnost koja povisuje rizik od izbijanja

požara. Odbacivanje staklenih i plastičnih predmeta kao i odbacivanje gorućih žigica i

opušaka prilikom šetnji i boravka u autokampovima, turističkim naseljima, parkovima,

borovim šumama i sličnim mjestima, predstavlja potencijalnu opasnost za nastanak i

širenje požara. Ovi slučajevi su naročito izraženi u toku ljetne turističke sezone,

pogotovo zato što je povećan broj posjetitelja, turista upravo u suhom ljetnom

razdoblju. Moguća je i namjerna paljevina.

8.6. Požari otvorenog tipa – Opis događaja


Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura, suša, udari groma)

pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju.

Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i

kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak i iz cijele zemlje. Snage su

razvučene na više požara, ali poradi ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće

staviti u nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su

iscrpljene, a opožarena površina se povećava, moguće je smrtno stradavanje,

hrvatskih i/ili stranih državljana. Požari mjestimično mogu ugroziti veći broj ljudi i

imovinu (kampovi), te je potrebna evakuacija lokalnog stanovništva, turista i imovine i

njihovo zbrinjavanje na sigurna mjesta, ugrožena je kritična infrastruktura, pojavljuju

se zastoji u cestovnom, zračnom, pomorskom prometu, poremećaj opskrbe energijom,

vodom, namirnicama. Mogući su masovni otkazi turističkih aranžmana. Mjere

oporavka vegetacije i opožarenih prostora su dugoročne. Posljedice za općekorisne

funkcije šuma su dugoročne.

Naselje Primošten ima centralni dio vrlo gusto izrađen. Kuće su spojene u nizu i

zgusnute.

Sa stanovišta zaštite od požara problemi se nalaze u takvoj zgusnutoj staroj urbanoj

jezgri naselja, gdje su ulice uske i nepristupačne velikim, a vrlo često i malim

vatrogasnim vozilima. Također, ovakva gustoća izgrađenosti uzrokom je brzog širenja

požara s obzirom na kuće sa velikim brojem otvora i pretežno stare drvene krovne

konstrukcije međusobno spojene.

8.6.2. Kriteriji društvenih vrijednosti


Najvjerojatniji scenarij se u načelu događa svake godine. Tijekom sušnih razdoblja,

kao i ljeti na području priobalja nastaje više istovremenih požara raslinja. Požari mogu

mjestimično ugrožavati ljude i imovinu te je moguće kratkotrajno (od nekoliko sati ili


89

jedan do dva dana) premještanje ljudi i imovine na sigurna područja. Takvi požari na

jednom području neće trajati dulje vremensko razdoblje, budući da nakon što prođe

opasnost od topline i produkata gorenja, život i rad ljudi može se normalno nastaviti.

Moguć je nastanak štete na građevinama, pokretninama kao i određeni broj stradalih

osoba (lake ozljede/teže ozljede/smrtno stradavanje), što se ne može uvijek izbjeći.

Moguć je i kratkotrajni prekid (do par dana) opskrbe energijom, vodom, namirnicama

ili zastoji u prometu. Ne očekuje se značajniji efekt na odvijanje turističke sezone, ali

mjere oporavka vegetacije su dugoročne. Posljedice za općekorisne funkcije šuma su

dugoročne.

Posljedice

Posljedice su iskazane na osnovi subjektivne odluke i analize statističkih podataka

Ministarstva unutarnjih poslova o požarima. Naime, do sada se nije nikada radila

procjena u smislu takvog ugrožavanja i parametara navedenih u tablicama. Broj ljudi

koje je potrebno evakuirati ovisan je o lokaciji požara te ga je kao takvog nemoguće

točno izračunati. S obzirom da se radi o požarima raslinja na otvorenom prostoru

moguće je mjestimično ugrožavanje građevina, kampova i nacionalnih parkova gdje

ima veći broj posjetitelja.





1 Neznatne <0,03

2 Malene 0,03 - 0,11

3 Umjerene 0,13 – 0,31

4 Značajne 0,34 – 1 x



90

Gospodarstvo


GOSPODARSTVO


1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70 x

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50







1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50






1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50



91


Događaj s najgorim mogućim posljedicama događa se svakih 20-ak godina. Scenarij

je sljedeći:

Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura zraka, suša, udari groma)

pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju.

Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i

kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su

razvučene na više požara, ali poradi ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće

staviti pod nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su

iscrpljene. U takvim izvanrednim situacijama je potrebna i međunarodna pomoć,

međutim često puta je situacija kritična i u drugim mediteranskim zemljama, pa pomoć

izostaje ili je nedostatna. Bitno je naglasiti da kod nepovoljnih meteoroloških uvjeta

(jaki vjetar i suša) požare nije moguće staviti pod nadzor zemaljskim i zračnim

snagama (više dana ili tjedana), a opožarena površina se povećava. Na nekim

požarima moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana.





1 Neznatne <0,03

2 Malene 0,03 - 0,11

3 Umjerene 0,13 – 0,31



Gospodarstvo


GOSPODARSTVO


1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50 x



92






1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50






1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98

2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00

3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70 x

4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50



93



Vjerojatnost je iskazana na osnovi subjektivne odluke i analize statističkih podataka

Ministarstva unutarnjih poslova o požarima. Iz statističkih podataka koje smo koristili

vidljivo je da najvjerojatniji događaj nastaje najmanje jednom godišnje, iz čega je

vidljivo da je vjerojatnost ovog događaja iznimno velika.

KATEGORIJA




godina


100 godina


godina


godine


godišnje ili češće x


Vjerojatnost je iskazana na osnovi subjektivne odluke i analize statističkih podataka

Ministarstva unutarnjih poslova o požarima. Iz statističkih podataka koje smo koristili

vidljivo je da događaj s najgorim mogućim posljedicama nastaje jednom u 20 godina,

iz čega proizlazi da je vjerojatnost ovog događaja umjerena.

KATEGORIJA




godina


100 godina


godina x


godine




94


Za izradu scenarija: Požari raslinja na otvorenom prostoru Općine Primošten iz grupe

rizika: Požari otvorenog tipa, korišteni su podaci, izvori i metode izračuna prema

sljedećoj dokumentaciji:



katastrofa i velikih nesreća za Općinu Primošten, lipanj 2014. godine



- Državni hidrometeorološki zavod


95

MATRICE RIZIKA


96



Vrlo visoka nepouzdanost 4

Visoka nepouzdanost 3 x




SUDIONICI

POŽAR OTVORENOG TIPA


NOSITELJI: Ivica Babačić, komunalni redar

IZVRŠITELJI: Josip Jadrijević, predsjednik DVD-a Primošten


97

9. USPOREDBA RIZIKA

Završetkom procesa izrade procjena jednostavnih i složenih rizika te obrade svih

scenarija i izražavanja rezultata dobivena je mogućnost usporedbe rezultata i

njihovog iskazivanja u zajedničkim matricama.

9.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj

9.2. Najgori mogući događaj


98

10. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

10.1. Područje preventive

10.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost

procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite

Općina Primošten dostavila je sljedeće dokumente:


katastrofa i velikih nesreća Općine Primošten, lipanj, 2014. godine

- Plan zaštite i spašavanja i civilne zaštite, studeni, 2014. godine

- Analiza stanja sustava civilne zaštite za 2017. godinu i Plan razvoja sustava

civilne zaštite Općine Primošten u 2017. godinu, studeni 2017. godine

- Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Primošten,

lipanj 2017. godine

- Plan pozivanja Stožera civilne zaštite Općine Primošten

- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine

Primošten u 2018. godini, studeni 2017. godine

Spremnosti sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti sektorskih strategija,

normativne uređenosti te izrađenosti procjena i planova od značaja za sustav civilne

zaštite uzimajući u obzir sve izrađene dokumente iz navedene kategorije, njihovu

međusobnu povezanost i usklađenost te na temelju procjene implementiranosti ciljeva

strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnoj razini te do koje mjere su

korišteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih kapaciteta kao i za

potrebe izrade planova djelovanja civilne zaštite procjenjuje se niskom.

10.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave

Upozoravanje načelnika u slučaju nadolazeće i neposredne opasnosti obavlja se od

strane Županijski centar 112 (ŽC 112), Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i

spašavanje Šibenik (PU DUZS Šibenik, Državnog hidrometeorološkog zavoda

(DHMZ), Hrvatskih voda, Policijske uprave, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu

sigurnost, pravnih osoba koji se zaštitom i spašavanjem bave u okviru vlastite

djelatnosti, gospodarskih subjekta korisnika opasnih tvar, pojedinaca, stanovnika

Općine. Nakon primitka obavijesti o nadolazećoj i neposrednoj opasnosti načelnik će,

kao odgovorna osoba zadužena za primanje obavijesti, postupiti sukladno protokolu

pozivanja i aktiviranja operativnih snaga sustava civilne zaštite. U odsutnosti

načelnika, načelnik Stožera civilne zaštite Općine Primošten postupa sukladno

navedenom protokolu. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti ranog

upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti

sustava civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu

smanjivanja posljedica neposrednih i nastupajućih prijetnji procjenjuje se visokom.


99

10.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih

i odgovornih tijela

Stanje svijesti o rizicima pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i

odgovornih tijela nedovoljno je razvijeno s toga je potrebno razvijati komunikacijska i

operativna rješenja usklađenih s potrebama pripadnika ranjivih skupina kako bi

provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja doveo na zadovoljavajuću

razinu. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju stanja svijesti pojedinaca,

pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela u sustavu civilne zaštite o

suvremenim rizicima i optimalnom postupanju u provođenju obveza iz njihovih

nadležnosti kako bi se umanjile posljedice prijetnji procijenjena je niskom.

10.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i

urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta

Općina Primošten je izradila sljedeće planske dokumente:

- Prostorni plan uređenja Općine Primošten

- Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre Primošten

- Urbanistički plan uređenja šireg područja naselja Primošten

- Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone Marina lučica

- Urbanistički plan uređenja turističke zone Raduča

- Urbanistički plan uređenja zone Uz vojske

- Urbanistički plan uređenja športsko rekreacijske zone Kremik R1

- Urbanistički plan uređenja luke nautičkog turizma Kremik

- Urbanistički plan uređenja športsko rekreacijske zone Zaleđe

- Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone Huljerat – Bajna Draga

T3

- Urbanistički plan uređenja naselja Dolac

- Urbanistički plan uređenja naselja Bilo

- Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone Aurora

- Urbanistički plan uređenja proizvodne zone (I2)

- Urbanistički plan uređenja naselja Primošten Burni - Šarićevi

Do 2017. godine zaprimljeno je 1.244 zahtjeva za legalizaciju.

Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjene stanja prostornog planiranja,

izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta kao

bitnog nacionalnog resursa, utjecaja provođenja legalizacije bespravno izgrađenih

građevina na sigurnost zajednica te primjene posebnih građevinskih preventivnih

mjera/standarda u postupcima ugradnje zahtjeva i posebnih uvjeta u projektnu

dokumentaciju te u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola

procijenjena je vrlo visokom.


100

10.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

Predviđena sredstva iz proračuna Općine Primošten za sustav civilne zaštite su

sljedeća:

OPIS POZICIJE PLANIRANO ZA 2018. g.

Civilna zaštita 25.000,00

Vatrogastvo 662.900,00

HGSS 10.000,00

Gradsko društvo Crvenog križa 60.000,00

Udruge građana od značaja za CZ 200.000,00

Službe i pravne osobe (hitna, policija, javno zdravstvo, socijalna služba)

-

SVE UKUPNO ZA SUSTAV CZ-a 957.900,00 kn

Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine

perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za

potrebe financiranja provođenja preventivnih mjera procjenjuje se visokom.

10.1.6. Baze podataka

Pravilnikom o vođenju evidencija pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite

propisuje se vođenje evidencije osobnih podataka za:

- članove Stožera civilne zaštite

- operativne snage vatrogastva

- operativne snage Hrvatskog Crvenog križa

- operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja

- ostale udruge

- pripadnike postrojbi civilne zaštite i povjerenike civilne zaštite

- koordinatore na lokaciji

- pravne osobe u sustavu civilne zaštite

Općina Primošten nije ustrojila navedene evidencije, te se spremnost sustava civilne

zaštite na temelju baze podataka procjenjuje vrlo niskom.


101

Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Općine Primošten u području

provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija

društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća

je niska.

Tablica 56. Analiza sustava civilne zaštite – područje preventive

PODRUČJE PREVENTIVE

Vrlo niska spremnost

Niska spremnost

Visoka spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite

x

Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

x

Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela

x

Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta

x

Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

x

Baze podataka x

Područje preventive - ZBIRNO

x


102

10.2. Područje reagiranja

10.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i

upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini

odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti:

- čelnih osoba Općine Primošten koji su nadležni za provođenje zakonom

utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite,

spremnost Stožera civilne zaštite Općine Primošten te spremnost koordinatora

na mjestu izvanrednog događaja.

Provedeno je osposobljavanje načelnika i članova Stožera civilne zaštite Općine

Primošten za obavljanje poslova civilne zaštite. Potrebno je jednom godišnje provoditi

vježbu evakuacije i spašavanja. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

procjenjuje se vrlo visokom.

10.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta

Ukupna spremnost operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za provođenje svih

mjera i aktivnosti spašavanja društvenih vrijednosti izloženih njihovim štetnim

utjecajima u velikim nesrećama procjenjuje se visokom. Analiza je izvršena na osnovu

sljedećih parametara:

- popunjenosti ljudstvom

- spremnosti zapovjednog osoblja

- osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja

- uvježbanosti

- opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom

- vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti

- samodostatnosti i logističkoj potpori

10.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i

stanja komunikacijskih kapaciteta

Spremnost sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti

operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na

temelju procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.

Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta na području Općine Primošten

procijenjena je visokom i to posebno zbog spremnosti najvažnijih operativnih

kapaciteta od značaja za sustav civilne zaštite u cjelini.

U poglavlju 7. ove Procjene navedena su vozila i komunikacijska oprema operativnih

snaga Općine Primošten.


103

10.2.4. Područje reagiranja

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Općine Primošten u području reagiranja i

aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su

potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća procijenjena je niskom.

Tablica 57. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja



Niska spremnost

Visoka spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

x

Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih, gotovih snaga - pravnih osoba

x

Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih snaga udruga građana (HCK i HGSS)

x

Spremnost operativnih kapaciteta - drugih udruga građana

x

Spremnost operativnih kapaciteta – postrojbi civilne zaštite opće namjene

x

Spremnost operativnih kapaciteta – specijalističkih postrojbi civilne zaštite

x

Spremnost operativnih kapaciteta – povjerenika civilne zaštite

x

Spremnost operativnih kapaciteta – građana u sustavu civilne zaštite

x

GIS civilne zaštite te drugi izvori i baze

x

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – redovitih službi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba i udruga građana najviše razine operativne spremnosti)

x


104



Niska spremnost

Visoka spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – postrojbi civilne zaštite (opće namjene i specijalističkih)

x

Područje reagiranja - ZBIRNO

x

Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni

rizika:

Potres

Potrebne snage u slučaju potresa Napomena

- Stožer civilne zaštite Općine Primošten

- DVD Primošten

- HGSS Stanica Šibenik

- Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik

- Komunalne službe

- Postrojba civilne zaštite opće namjene - Povjerenici i zamjenici povjerenika - Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s

područja Općine

- Zdravstveni radnici na području Općine

- Udruge građana od značaja za sustav civilne zaštite

- Postojeći kapaciteti za organizaciju zbrinjavanja i evakuacije

- Koordinatori na lokaciji

Raspoložive snage civilne zaštite u

nadležnosti Općine Primošten

- Zavod za javno zdravstvo

- Savjetodavna poljoprivredna služba ŠKŽ

- HEP- Elektra Šibenik

- Županijske ceste

- DUZS PU Šibenik – državna uprava za zaštitu i spašavanje Područni

ured Šibenik

- Policijska postaja Primošten

Snage CZ koje nisu u nadležnosti

Općine, a koje će se uključiti u slučaju

nesreće ili katastrofe


105

Tablica 58. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Potres

PODRUČJE REAGIRANJA


Niska spremnost

Visoka spremnost

Vrlo visoka spremnost

4 3 2 1


x

Spremnost operativnih kapaciteta

x

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta

x

Područje reagiranja u slučaju potresa –ZBIRNO

x

Poplava

Potrebne snage u slučaju poplava Napomena


- DVD Primošten



- Komunalne službe

- Postrojba civilne zaštite opće namjene

- Povjerenici i zamjenici povjerenika

- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s

područja Općine

- Zdravstveni radnici na području Općine

- Udruge građana od značaja za sustav civilne zaštite








- Županijske ceste


ured Šibenik






106

Tablica 59. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Poplava



Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1


x


x


x

Područje reagiranja u slučaju poplava –ZBIRNO

x

Požar otvorenog tipa

Potrebne snage u slučaju požara Napomena


- DVD Primošten



- Komunalne službe

- Postrojba civilne zaštite opće namjene

- Povjerenici i zamjenici povjerenika

- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s

područja Općine








- Županijske ceste


ured Šibenik






107

Tablica 60. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – požari otvorenog tipa



Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1


x


x


x

Područje reagiranja u slučaju požara –ZBIRNO

x


108

10.3. Tablični prikaz spremnosti sustava civilne zaštite

Procijenjena spremnosti cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od

velikih nesreća (područje preventive) i za spašavanje svih kategorija društvenih

vrijednosti izloženih štetnim utjecajima u velikim nesrećama (područje reagiranja) je

niska.

Tablica 61. Analiza sustava civilne zaštite – zbirno


Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1

Područje preventive- ZBIRNO

x

Područje reagiranja -ZBIRNO

x

Sustav civilne zaštite - ZBIRNO

x


109

11. VREDNOVANJE RIZIKA

Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i

provodi se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable).

Rizici se razvrstavaju u tri razreda: a/ prihvatljive, b/ tolerirane i c/ neprihvatljive.

Slika 11. ALARP načela IZVOR: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava

Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih

rizika, odnosno da li će se određeni rizik prihvatiti ili će se poduzimati mjere kako bi se

umanjio. U procesu odlučivanja o daljnjim aktivnostima po određenim rizicima koriste

se analize rizika i scenariji koji su sastavni dio Procjene.

Vrednovanje je izvršeno na način da su rezultati procjena rizika, dobiveni za svaki od

jednostavnih rizika za svaki od scenarija (najgori mogući i najvjerojatniji događaj)

zbrojeni.

Tablica 62. Vrednovanje rizika

SCENARIJ POSLJEDICE

NAJVJEROJATNIJEG NEŽELJENOG DOGAĐAJA

POSLJEDICE NAJGOREG MOGUĆEG DOGAĐAJA

VREDNOVANJE

Potres 1 4 5

Poplava 1 3 4

Požari otvorenog tipa

3 4 7

Proizlazi da na području Općine Primošten razlikujemo neprihvatljive rizike uslijed

potresa i požara otvorenog tipa, i tolerirani rizik uzrokovan usporima.


110

12. KARTOGRAFSKI PRIKAZ

Kartografski prikaz dan je u prilozima ove Procjene rizika:

Prilog 1. Karte prijetnji

Prilog 2. Karta rizika – potresi

Prilog 3. Karta rizika - poplave

Prilog 3. Karta rizika – požari otvorenog tipa

Karta prijetnji izrađena je u mjerilu 1:25 000 na razini Općine. Mjerilo je izrađeno na

način da su prijetnje jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru.

Na kartama su prikazane lokacije, dosege te rasprostranjenost svih obrađenih prijetnji.

Karte rizika su prikazane uz mjerilu 1:25 000 koje omogućuje jasan prikaz svih obilježja

prikazanih rizika. Karta je izrađena na razini naselja grada te na temelju rezultata

procjena rizika grada za svaki pojedini obrađeni rizik.

Karte rizika obojane su odgovarajućim bojama iz matrica za prikaz rizika.

Documents

PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU PRIMOŠTENprimosten.hr/wp...RIZIKA_OD_VELIKIH_NESREcA.pdf · Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine Primošten obrađivat