Procjena potrebe na polju podrske svjedoka-zrtava

PROCJENA POTREBA NA POLJU PODRKESVJEDOKA / RTAVA U BiH

Procjena stanja i potreba kantonalnih / okrunih tuilatava i sudovana polju podrke i zatite svjedoka / rtava u predmetima ratnih zloina u BiH

Razvojni program Ujedinjenih nacijaUNDP

Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH)

Recenzenti

Alma Dedianalitiarka Sektora za pravdu i ljudsku sigurnost

Elma Prci Bilivoditeljica SPWCC projekta

Amra Jaarevizamjenica direktora Sekretarijata VSTV-a

Tim autora

Dragan M. Popovimagistar politikih nauka

Lucia Dighieromagistrica klinike psihologije

Lejla Hadimeimagistrica prava i ljudskih parava

Alma Taso - Deljkovimagistrica klinike psihologije

Tira500

Izvjetaj Procjena stanja i potreba kantonalnih / okrunih tuilatava i sudova na polju podrke i zatite svjedoka / rtava u predmetima ratnih zloina u BiH realiziran je u okviru projekta: Izgradnja kapaciteta kantonalnih i okrunih tuilatava i sudova u BiH za procesuiranje ratnih zloina, 2008. 2011.

(skraeni naziv: Podrka procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH - SPWCC)

Miljenja izraena u Izvjetaju su miljenja autora i kao takva ne odraavaju zvanine stavove Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP)

Sadraj

Sadraj 04

Predgovor 07

Skraenice 09

Uvodne napomene 11

Informativni saetak 15

1.ta je podrka svjedocima i kako je nastala? 211.1. ta je zatita a ta podrka svjedocima? 23

2. Iskustva na planu podrke i zatite svjedoka u sudskom procesu 252.1 Sluba za svjedoke / rtve - Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju 272.2. Jedinica za pomo svjedocima i Odjel za sudjelovanje i reparaciju za rtve - Meunarodni krivini sud 292.3. Odjeljenje za podrku svjedocima - Sud Bosne i Hercegovine 312.4. Odjel za podrku rtvama i svjedocima u kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina pri Ministarstvu pravosua Republike Hrvatske 332.5. Sluba pomoi oteenima i svedocima Vee za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, Srbija 35

3. Izvjetaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s pitanjima podrke i zatite svjedoka / rtava u BiH 373.1. Preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u BiH iz oblasti podrke i zatite svjedoka / rtava 393.2. Zakonodavni okvir BiH u oblasti podrke i zatite svjedoka 403.3. UNDP - Izvjetaj o kapacitetima sudova i tuilatava u BiH za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina 413.4. Aktivnosti OSCE-a 423.5. Miljenje Evropske komisije 433.6. Izazovi i prepreke u oblasti podrke i zatite svjedoka / rtava 44

4. Procjene stanja u kantonalnim / okrunim tuilatvima i sudovima u BiH u pogledu procesuiranja predmeta ratnih zloina i podrke / zatite svjedoka 474.1. Tuilatva 494.1.1. Kapaciteti tuilatava za provoenje istrage i podizanje optunica te mogunost pruanja psiholoke podrke tokom istrage 49

4.1.1.1. Problem identifikovanja svjedoka i uspostavljanja saradnje sa svjedocima 504.1.1.2. Psiholoka podrka svjedocima / rtvama 524.1.1.2.1. Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina 524.1.1.2.2. Saradnja tuilaca i svjedoka 534.1.1.2.3. Odnos izmeu tuilatava i NVO-a 554.2. Sudovi 564.2.1. Kapaciteti sudova za procesuiranje predmeta ratnih zloina i mogunost pruanja psiholoke podrke nakon podizanja optunice 564.2.1.1. Mogunost primjene Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i ostali kapaciteti sudova 574.2.1.1.1. Tehniki kapaciteti 574.2.1.1.2. Odnos izmeu sudova i centara za socijalni rad 584.2.1.2. Psihofizika podrka svjedocima 594.2.1.3. Odnos izmeu sudova i organizacija civilnog drutva 59

5. Preporuke 615.1. Ope preporuke 635.1.1. Zatita svjedoka na kantonalnom i okrunom nivou 635.1.2. Podrka svjedocima na kantonalnom i okrunom nivou 645.1.3. Posebne preporuke i kljuni akteri 645.2. Specifine preporuke 655.2.1. U pravcu pruanja psiholoke podrke potrebno je da tuilatva 655.2.2. Preporuke za tuilatva i sudove 655.2.3. Preporuke za centre za socijalni rad 655.2.4. Preporuke za entitetske i kantonalne vlade i jedinice lokalne samouprave 665.2.5. Preporuke za policijske uprave 665.2.6. Preporuke za entitetski i kantonalni nivo vlasti 665.2.7. Preporuke za organizacije civilnog drutva 665.3. Minimalni kapaciteti potrebni za efikasnu podrku i zatitu svjedoka / rtava tokom sudskog procesa na kantonalnom i okrunom nivou 66

Bibliografija 69

Prilozi 71

Prilog 1 Upitnici za istraivanje Upitnici za tuioce i sudije 73Prilog 2 Tuilatva i sudovi u Brko Distriktu, Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine od kojih su prikupljeni podaci 77Prilog 3 Overview of Caseload Relating to War Crimes 80

Predgovor

Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina u BiH razmotrila je najprimjerenije naine kako da kantonalni i okruni sudovi i tuilatva raspodijele teret broja nerijeenih predmeta rat-nih zloina, te istovremeno omogue pravian tretman rtvama, svjedocima i optuenom u tim postupcima. S obzirom da u Bosni i Hercegovini (BiH) do sada postoji jedan Odjel za podrku svjedo-cima, i to pri Sudu BiH, osnovan u maju 2005. godine, potrebno je razmotriti naine podrke i zatite svjedoka u ostalim sudovima u BiH kako svjedoenje u procesu ne bi prouzrokovalo dodatnu pat-nju ili traumu za svjedoke. Na taj nain bi se osiguralo efikasnije funkcionisanje sudova u BiH, koji bi bili spremni pruiti adekvatnu i ujednaenu zatitu i podrku svjedocima tokom sudskih postupaka (bilo da su oni svjedoci tuilatva ili odbrane).

Naalost, trenutno rijetko postoje uslovi da se omogui podrka i/ili zatita svjedocima pred sudovima u bosanskohercegovakim en-titetima, prvenstveno zbog nedostatka iskusnog kadra. To to sud-stvo nije u mogunosti zajamiti isti tretman pred svim sudovima u BiH, tanije osobama iji predmeti budu prosljeivani kantonal-nim ili okrunim sudovima u odnosu na one koji se procesuiraju u Meunarodnom krivinom sudu za bivu Jugoslaviju (MKSJ) ili Sudu BiH predstavlja ozbiljnu prepreku vladavini prava. To naroito dolazi do izraaja imajui u vidu obavezu da se svjedocima osigura jednak tretman pred svim sudovima u BiH.

Putem implementacije projekta Podrka procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH UNDP je uspostavio partnerski odnos saVisokim sudskim i tuilakim vijeem (VSTV) kako bi se zajedniki angaovali na izradi izvjetaja Procjena stanja i potreba u oblasti podrke i zatite svjedoka/rtava u BiH, te uz kontinuiranu podrku vlade panije dali potporu kantonalnim i okrunim tuilatvima, sudovima i ostalim relevantnim dravnim ustanovama da postave temelj za stvaranje adekvatnog mehanizma za podrku i zatitu

rtava/svjedoka. Stoga izvjetaj nudi detaljan uvid u trenutnusituaciju uzimajui u obzir dosadanje aktivnosti tuilatava, sudova i nevladinih organizacija na ovome polju.

Oslanjajui se na rezultate ove procjene, preporuke izaene u Izvjetaju imaju cilj podizanje svijesti o ovim pitanjima, davanje informiranih odgovora na pitanja iz oblasti podrke svjedocima i da-vanje polazne osnove za uspostavljanje funkcionalnog mehanizma podrke i zatite rtava/svjedoka u BiH. Ovakav mehanizam podrke i zatite rtava/svjedoka osigurao bi da isti model podrke i zatite bude omoguen na itavoj teritoriji BiH, a takoer bi pomogao dravi da osigura implementaciju zakona iz ove obasti u skladu sa evropskim standardima zatite ljudskih prava.

________________________Milorad Novkovi

PredsjednikVSTV BiH

________________________Yuri Afanasiev

Rezidentni predstavnikUNDP BiH

________________________NJ.E. Alejandro Enrique

Alvargonzlez San MartnAmbasador Kraljevine panije

Predgovor

07

Skraenice

BiHBosna i Hercegovina

EK (EC)Evropska komisija

FBiHFederacija BiH

MKS (ICC)Meunarodni krivini sud

MKSJ (ICTY) Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju

MKSRMeunarodni krivini sud za Ruandu

NVONevladina organizacija

OPSOdjel za podrku svjedocima

OSCEOrganizacija za sigurnost i saradnju u Evropi

PTSPPosttraumatski stresni poremeaj

RHRepublika Hrvatska

RSRepublika Srpska, BiH

SIPADravna agencija za istrage i zatitu

SlubaSluba za podrku svjedocima / rtvama MKSJ-a

SPWCCProjekat: Podrka procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH(Support to Processing War Crimes Cases in BiH)

StrategijaDravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina

Sud BiH Sud Bosne i Hercegovine

UNDPRazvojni program Ujedinjenih naroda

VSTVVisoko sudsko i tuilako vijee

Zakon o zatitiZakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka

ZKPZakon o krivinom postupku

Skraenice

09

Uvodne napomene

Budui da sektor pravosua Bosne i Hercegovine sada istrauje i sudi u predmetima ratnih zloina u cijeloj zemlji na okrunom / kantonalnom nivou, pitanje pruanja jednakog nivoa podrke i zatite svjedoka / rtava, gdje god da su pozvani da svjedoe u BiH, postalo je u proteklim godinama pitanje ije se rjeavanje namee kao neodlono.

Dravne vlasti BiH preduzele su u posljednjem tromjeseju 2008. godine prvi znaajan korak u izradi Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u BiH. Jedno od podruja kojem je poklonjena naroita panja prilikom izrade strategije bila je i oblast podrke i zatite svjedoka. Strategija sadri odreene preporuke, koje se veinom odnose na kantonalne i okrune sudove i tuilatva u Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), koji rade na sluajevima ratnih zloina, gdje podrka svjedocima / rtvama u ovim procesima u velikoj mjeri izostaje. Meutim, podrka svjedocima / rtvama u velikoj mjeri izostaje i danas na kantonalnim i okrunim sudovima i tuilatvima u BiH. Imajui u vidu da e upravo ovi sudovi i tuilatva dobiti sve veu ulogu u procesuiranju predmeta ratnih zloina, pitanje podrke i zatite svjedoka / rtava na tim nivoima postaje sve aktuelnije.

S obzirom da postoji velika potreba da se kantonalni i okruni sudovi i tuilatva to prije osposobe za efikasno procesuiranje ratnih zloina, Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH), u saradnji sa domaim vlastima i partnerima, osigurao je provedbu projekta pod nazivom Podrka procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH (SPWCC). Jedna od komponenata tog projekta jest i inicijalna podrka upostavljanju mehanizama za podrku svjedocima / rtvama

u BiH. U smislu provedbe te komponente Projekta, UNDP BiH je, u saradnji sa VSTV, poeo rad na izradi izvjetaja Procjena potreba na polju podrke rtava / svjedoka u BiH, koji e sadravati strateke preporuke za ovu oblast u BiH.

UNDP BiH angairao je etvorolani tim za procjenu, koji se sastojao od istraivaa i strunjaka u ovoj oblasti. Oni su izvrili procjenu kapaciteta i potreba na kantonalnom / okrunom nivou i nivou Brko Distrikta za sektor pravosua BiH, a u vezi s podrkom i zatitom koja se prua svjedocima / rtvama u predmetima ratnih zloina. Svrha ove procjene je da se u konkretnim crtama analiziraju potrebni mehanizmi za podrku svjedocima i predloe kratkorone i dugorone preporuke za kantonalne i okrune sudove i tuilatva.

Od 21. oktobra 2009. do 12. novembra 2009. godine, tim za procjenu posjetio je tuioce i sudije 15 tuilatava i sudova u Brko Distriktu, FBiH i RS1. Posjete su bile usmjerene na utvrivanje potreba i sposobnosti ovih institucija da prue podrku i zatitu svjedocima / rtvama prije i nakon podizanja optunice te nakon suenja, kao i potrebe i sposobnosti tuilatava da pruaju podrku i zatitu tokom istrane faze. Metodologija prikupljanja podataka zasnivala se na direknom kontaktu. U toku razgovora sa tuiocima i sudijama koriten je set uniformnih pitanja.2 Velika panja posveena je procjeni kapaciteta sudskih prostorija u smislu trenutno raspoloivog prostora i opreme za provedbu Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka. Tim za procjenu obavio je tokom istraivanja ukupno 35 razgovora.

1 Vidi Prilog 2 - Tuilatva i sudovi u Brko Distriktu, Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine od kojih su prikupljeni podaci.2 Vidi prilog 1 Upitnik za tuioce i Upitnik za sudije

Uvodne napomene

11

Pored odranih intervjua, nalazi i zakljuci ovog izvjetaja zasnovani su na razmatranju razliitih prijedloga u pogledu pruanja podrke svjedocima koje su dale domae i meunarodne institucije prisutne u BiH.

Na osnovi rezultata ove procjene, UNDP BiH namjerava pomoi relevantnim dravnim institucijama i partnerima u stvaranju osnove za uspjeno funkcioniranje mehanizama podrke svjedocima / rtvama koji zadovoljavaju evropske standarde u pogledu zatite ljudskih prava i osiguravaju provedbu Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka te provedbu odredbi Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina (Strategije).

ta je zatita svjedoka a ta podrka svjedocima?

Zatita svjedoka3

Visoki predstavnik je nametnuo, a Parlamentarna skuptina BiH potom, u istovjetnom tekstu, usvojila Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka4. Na entitetskim nivoima takoe su usvojeni zakoni5 koji predviaju primjenu mjera iji je cilj da u konanici dovedu da toga da svjedok bude sasluan bez bojazni za vlastitu sigurnost i sigurnost svoje porodice kao i da se pri tome ne povrijede prava osoba protiv kojih se vodi krivini postupak.

Ovi zakoni propisuju proceduralne i fizike mjere zatite za svjedoke pod prijetnjom i ugroene svjedoke u krivinim postupcima pred sudovima u BiH.

Sud na zahtjev jedne od strana u postupku moe, uz saglasnost svjedoka, odrediti primjenu jedne ili vie mjera istodobno kako bi sudija i sudsko vijee bili u prilici kontrolirati nain ispitivanja svjedoka, posebno s ciljem zatite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja. Djelotvornom zatitom svjedoka moe se minimizirati dodatna trauma i strah, koji su povezani sa sudjelovanjem u sudskom procesu.

3 Koriteno predavanje Minke Kreho, sutkinje Suda BiH: Praksa Suda BiH u primjeni zatitnih mjera prema svjedocima, predstavljeno na UNDP-ovu Seminaru za sudije: Procjena dokaza u postupcima ratnih zloina, 7.- 8. maja 2009. godine4 Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, BiH - preieni, nezvanini tekst, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine 3/03, 21/03, 61/04, 55/055 Zakon o zatiti svjedoka u krivinom postupku, RS; Slubeni glasnik RS br. 48/10 Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, FBiH

Ukoliko postoji bojazan da e se ugroziti sigurnost ili privatnost svjedoka ili njegove porodice, sud ima na raspolaganju sljedee mjere zatite:

1. Zatita od izlaganja javnosti Mjere kojima se osigurava neotkrivanje identiteta svjedoka i dodjela pseudonima (svjedoenje iza paravana ili upotreba elektronskih ureaja za promjenu glasa ili lika kako bi identitet ostao prikriven)

2. Zatita od ponovne traumatizacije zbog prisustva optuenog Mjerekojeomoguujudasvjedoksvjedoiizdruge prostorije i bude ispitan posredstvom tehnikih ureaja za prijenos slike i zvuka takoe s ciljem prikrivanja identiteta ali na nain na koji stranke i branitelj mogu postavljati pitanja, a da ne budu prisutni u istoj prostoriji.

3. Zatita od otkrivanja identiteta optuenom Mjera kojom se obezbjeuje da neki ili svi lini podaci svjedoka ostanu povjerljivi nakon podizanja optunice u odreenom vremenskom periodu.

Zakon o programu zatite svjedoka6 osigurava fiziku zatitu svjedoka koji se suoavaju sa prijetnjom opasnom po ivot, zdravlje ili slobodu. Odjel za zatitu svjedoka u okviru SIPA sve odluke donosi samostalno nakon paljivog razmatranja okolnosti. Prilikom odluivanja o izboru mjera naroito se uzima u obzir teina krivinog djela i stepen rizika, prava optuenog te efekat preduzetih mjera. Ovaj zakon usvojen je i primjenjuje se samo na dravnom nivou.

Podrka svjedocima7

Znaajan je utjecaj psihologije sudnice kao i poznavanja profila svjedoka prije nego svjedoenje zapone na sam tok suenja i efikasnost procesa. Poznavanje profila svjedoka podrazumijeva angaman odjela / ureda za podrku svjedocima na nivou Suda BiH. Podrazumijeva se da se ovakvo odjeljenje stara o svjedocima nakon potvrivanja optunice - psihiki ih priprema prije, ako je potrebno u toku i u svakom sluaju nakon svjedoenja, kao i da im prui sveobuhvatnu popratnu organizacionu pomo. Spomenute aktivnosti dio su u praksi dokazane podrke svjedocima / rtvama i radu sudskoga vijea, koje u tom sluaju ve pred samo suenje ima potrebne informacije o svjedoku i njegovom psihikom stanju te bolje moe planirati i usmjeriti proces.

6 Zakon o programu zatite svjedoka u BiH, Slubeni glasnik BiH br. 29/04http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/zakon_o_programu_zastite_svjedoka_29_04 -_bos.pdf

7 Koriteno predavanje Minke Kreho, sutkinje Suda BiH: Praksa Suda BiH u primjeni zatitinih mjera prema svjedocima, predstavljeno na seminaru za sudije UNDP-a BiH: Procjena dokaza u postupcima ratnih zloina, 7. 8. maja 2009. godine

Uvodne napomene

13

Uvodne napomene

12

Dakle, svjedoci, i to posebno svjedoci u krivinim predmetima ratnog zloina, uglavnom su rtve koje su preivjele razne ratne golgote, progone, logore, silovanja, odnosno razna fizika i psihika maltretiranja. Takve osobe su nerijetko pod dugotrajnim lijenikim tretmanima i jasno je da im je u situaciji kada se moraju ponovo suoiti sa svim onim to su preivjele i susresti se oi u oi sa izvriocima zlodjela potrebna struna pomo kako bi podnijele takav pritisak. Nadalje, poznato je da onaj kome se neto runo desilo nevoljno o tome pria. Dodatna trauma i strah koji su povezani sa sudjelovanjem u takvim postupcima mogu se adekvatnom podrkom u procesu suenja minimizirati i, u odreenoj mjeri, rijeiti i pitanja koja se odnose na nevoljnost svjedoka da svjedoe kao i njihov zamor zbog uea u sudskom procesu.

Informativni saetak

U skladu sa odredbama Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina, vano je da Visoko sudsko i tuilako vijee (VSTV), zajedno sa nadlenim ministarstvima, kao i sa pravosudnim institucijama utvrdi koje su potrebe kantonalnih i okrunih sudova i tuilatava, kao i da napravi finansijsku procjenu kako bi se obezbijedilo da se svi prioritetni sluajevi zavre za 7 godina, a svi sluajevi ratnih zloina za 15 godina.

Kantonalni / okruni sudovi i tuilatva u BiH suoavaju se sa nedostatkom kapaciteta za efikasno procesuiranje predmeta ratnih zloina, naroito u smislu pruanja psiholoke podrke svjedocima / rtvama. To pogotovo dolazi do izraaja u oblasti podrke svjedocima, jer uglavnom ne postoje mehanizmi na nivou kantonalnih i okrunih sudova i tuilatava u BiH na temelju kojih bi se ispunile sve odredbe Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina, a koji ine okvir za oblast podrke svjedocima. Te probleme analizirali su takoer i Evropska komisija i OSCE. Naime, Komisija u svom izvjetaju iz 2009. godine spominje neodostatak mehanizama za zatitu i podrku svjedoka u BiH zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti kao jedne od znaajnih prepreka u napretku reforme pravosua, dok, sa druge strane, OSCE putem preporuka koje se odnose na mehanizme podrke svjedocima, prvenstveno obrauje osnivanje struktura za zatitu svjedoka / rtava pri sudovima, u fazi istrage u tuilatvima.

U BiH u samo nekoliko kantonalnih i okrunih tuilatava i sudova postoje odjeli za ratne zloine. To su okruna tuilatva u Doboju i Banjoj Luci, Osnovno tuilatvo Brko Distrikta i Kantonalno tuilatvo Tuzlanskog kantona, tj. okruni sudovi u Banjoj Luci i Istonom Sarajevu i Osnovni sud Brko Distrikta. Sve ostale sudije i tuioci kantonalnih i okrunih sudova i tuilatava angairani su na svim onim sluajevima koji spadaju u nadlenost ovih pravosudnih institucija. ak se deava da po potrebi i one sudije i tuioci koji su rasporeeni da se bave iskljuivo predmetima ratnih zloina bivaju angairani u nekim drugim sluajevima. Razlog tome je to trenutno pred svim sudovima u BiH nema mnogo predmeta ratnih zloina, a Sud BiH jo uvijek nije izvrio ocjenu osjetljivosti predmeta - u skladu sa Dravnom strategijom za rad na predmetima ratnih zloina, tako da se jo uvijek ne zna koliko e koje kantonalno i okruno tuilatvo, a nakon toga sud, zaprimiti sluajeva. Iz tog razloga tuioci i sudije moraju biti fokusirani na druge predmete. Takoer, u nekim se situacijama deava da se ak tuioci nekih kantonalnih tuilatava alju na ispomo opinskim tuilatvima, a da se u nekim kantonalnim sudovima uope ne vri procesuiranje ratnih zloina zato to se ne moe sastaviti sudsko vijee. U svim ovim sudovima i tuilatvima nema dovoljnog broja strunih saradnika koji bi direktno radili na predmetima ratnih zloina.

U svim kantonalnim i okrunim sudovima i tuilatvima postoji potreba za poveanjem broj sudija i tuilaca, kao i njihovih strunih saradnika. Meutim, za to trenutno ne postoje sredstva - zbog smanjivanja budeta, ali takoe i zbog ve preduzetih rekonstrukcijskih poslova na zgradama tuilatava i sudova. Sa druge strane, postoji uvjerenje nekih intervjuiranih sudija i tuilaca da je postojei broj sudija i tuilaca dovoljan

Informativni saetak

15

Uvodne napomene

14

za trenutne potrebe pravosudnih institucija, Meutim, nakon znaajnijeg priliva predmeta, naroito predmeta ratnih zloina, postojat e potreba za angaovanjem veeg broja strunjaka.

Na kraju, sve sudije i tuioci suoavaju se i sa neodgovarajuim tehnikim uvjetima za rad, nedostatkom ureda i slino.

Naroito je znaajno istai nedovoljne kapacitete tuilatava koja su, nakon usvajanja novog Zakona o krivinom postupku 2003. godine, zaduena i za provoenje kompletne istrage, kao u zemljama anglosaksonskog prava. Predmeti ratnih zloina vrlo su kompleksni i tuioci se susreu sa razliitim problemima tokom istrage, kao to je, izmeu ostalih, nedostupnost svjedoka i poinilaca. Naroito je teko uspostaviti saradnju sa svjedocima: tuioci nemaju adrese svjedoka, jer su mnogi svjedoci jo uvijek interno raseljeni u BiH ili su u izbjeglitvu u treim zemljama; svjedoci su nezadovoljni funkcioniranjem tuilatava i sudova; veliki problem s kojim se susreu tuilatva jesu i nedovoljna sredstva za nadoknadu osnovnih trokova svjedoka, kao to su putni trokovi, ishrana, smjetaj i drugi. Na kraju, u strukturi tuilatava nisu predvieni odjeli za pruanje psiholoke podrke traumatiziranim osobama tokom istrage, tako da je i to jo jedna od oteavajuih okolnosti rada tuilatava tokom istrage, ali i nakon podizanja optunice. Tokom istrage tuioci ulau veliki napor da dobiju povjerenje svjedoka, trude se da nastupaju kao psiholozi, ali nisu uvijek u mogunosti da na adekvatan nain psiholoki pripreme svjedoka za svjedoenje i susret sa poiniocem, zbog ega se esto deava da svjedoci u sudnici u potpunosti promijene izjave koje su dali tokom istranog postupka. Pored toga, kantonalna i okruna tuilatva nemaju uvijek dobru saradnju sa Dravnom agencijom za istrage i zatitu (SIPA), jer SIPA

nije uvijek raspoloiva. Naime, SIPA je nadlena za istraivanje ratnih zloina za potrebe Tuilatva i Suda BiH, kao i za fiziku zatitu svjedoka koji e svjedoiti pred Sudom BiH i uz odobrenje Suda BiH, SIPA uspostavlja saradnju sa kantonalnim i okrunim sudovima i tuilatvima. Sa druge strane, saradnja sa entitetskim i kantonalnim policijskim slubama je dobra, ali je problem u tome to ove policijske jedinice nemaju sve potrebne kapacitete koje ima SIPA (poput odjela za istraivanje ratnih zloina i slube za zatitu svjedoka).

Na kraju, u tuilatvima je uspostavljen sistem evaluacije, tj. kvota ili broja optunica na godinjem nivou, po tuiocu. U situaciji kada su tuioci suoeni sa svim spomenutim problemima, kada moraju biti prisutni i na ekshumacijama ili ispunjavati neke druge naloge Tuilatva BiH, oni se uglavnom opredjeljuju da rade na sluajevima na osnovi kojih e biti pozitivno evaluirani.

1. Pruanje psiholoke podrke svjedocima / rtvama pred kantonalnim / okrunim sudovima i tuilatvima i tehniki kapaciteti pravosudnih institucija

Kao to je istaknuto, Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina daju okvir sistema psihofizike zatite svjedoka u BiH.8 Zakonom su predviene brojne strune i tehnike mjere kako bi se uspostavio taj sistem zatite i, izmeu ostalog, ovlateni su centri za socijalni rad da pruaju podrku traumatiziranim svjedocima tokom istrage, tj. nakon podizanja optunice. Sa druge strane, Strategija se naslanja na ovaj zakon, prepoznaje probleme i predlae naine njihovog rjeavanja: podizanje kapaciteta tuilatava, sudova i centara za socijalni rad u pravcu pruanja psiholoke podrke svjedocima / rtvama, ukljuivanje organizacija civilnog drutva u oblast zatite i tako dalje.9

Odjel za pruanje psiholoke podrke u BiH postoji samo u Sudu BiH, dok ga u kantonalnim i okrunim sudovima i u Osnovnom sudu Brko Distrikta nema. Inae, ovaj odjel nije ni predvien da bude u strukturi tuilatava. Takoer, okruni i kantonalni sudovi i tuilatva nemaju saradnju sa psiholozima iz centara za socijalni rad i centara za mentalno zdravlje.

8 Neke sudije i tuioci smatraju da je Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka nedovoljno jasan i da se mora doraditi, te da generalno ne postoje kapaciteti da se sve njegove odredbe u potpunosti realiziraju.

9 Vie o Zakonu o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Dravnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zloina u nastavku teksta.

Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka predvia ukljuivanje centara za socijalni rad u sistem zatite, i to tokom istrage, kada je tuilatvo obavezno da informira centre o angaovanosti traumatiziranog svjedoka, i nakon podizanja optunice, kada je sud u obavezi da informie centre o angaovanosti traumatiziranog svjedoka.10 Meutim, ni sudovi ni tuilatva nisu informirali centre za socijalni rad o njihovoj zakonskoj obavezi. Prvenstveni razlog je taj to, kako tvrde, na primjer tuioci, nikada svjedoci nisu rekli da imaju psiholoke probleme, osim u rijetkim sluajevima, mada tuioci vjeruju da veliki broj intervjuiranih osoba od kojih su uzete izjave tokom istrage boluju od ratne traume. Takoer, sudovi, sa druge strane, nisu dobijali obavijesti od tuilatava da odreeni svjedok pati od traume. Na kraju, postoji uvjerenje da centri za socijalni rad

nemaju kapacitete da se bave problemom ratne traume. Ipak, sudovi i tuilatva istakli su da imaju dobru saradnju sa centrima u nekim drugim predmetima, kao to je oblast maloljetnike delikvencije i opti kriminalitet. S tim u vezi, sudije i tuioci istakli su da oni mogu na tim osnovama uspostaviti saradnju sa centrima za socijalni rad, ali kada se za to ukae konkretna prilika. Meutim, kako je naglaeno, svakako je vano da zaposleni psiholozi i socijalni radnici u centru prou kroz obuku u oblasti ratne traume ili se, kada se za to ukae mogunost, zaposle osobe koje ve imaju iskustva sa traumatiziranim osobama od ratne traume. Ipak i sudije i tuioci svjesni su svih limitirajuih faktora, kao to je nedostatak sredstava u opinskim budetima iz kojih se finansiraju centri za socijalni rad.

10 Vie informacija u nastavku teksta.

Informativni saetak

17

Informativni saetak

16

U svakom sluaju, kako smatraju tuioci, vrlo je vano da u strukturi tuilatava budu odjeli za psiholoku podrku svjedocima, jer njihovo iskustvo govori da je mnogo interjvuiranih osoba tokom istrage patilo od ratne traume. Iz tog razloga i sami tuioci svjedocima prilaze vrlo paljivo, kako bi uspostavili saradnju i ohrabrili ih da prvo daju izjavu, a nakon toga i svjedoe. Meutim, kao to je istaknuto, deava se da tokom svjedoenja u sudnici svjedok promijeni iskaz koji je dao u istrazi. Kako tvrde tuioci, jedan od glavnih razloga za to je da su sami svjedoci nedovoljno psiholoki pripremljeni za sudski postupak. Ono to je takoe vano napomenuti, istaknuta je nedovoljno koordinirana saradnja izmeu tuilatava i sudova u vezi sa pitanjem pruanja psiholoke podrke svjedocima. Meutim, gotovo jedini nain koji kantonalni i okruni sudovi mogu primijeniti u pravcu spreavanja retraumatizacije svjedoka jest da svjedok bude ispitan u posebnoj prostoriji i da se nakon toga u sudnici proita njegova izjava.

Da bi prevazilo sve spomenute probleme, Kantonalno tuilatvo Tuzlanskog kantona angaovalo je strunu nevladinu organizaciju sa velikim iskustvom radi suoavanja sa ratnom traumom, Vive ene, a koja za raun tuilatva prua psiholoku podrku traumatiziranim svjedocima s kojima tuilatvo sarauje. Ova saradnja je uspostavljena decembra 2008. godine, kada je usvojena Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina, a koja preporuuje ukljuivanje organizacije civilnog drutva u sistem psiholoke podrke svjedocima.

1.1. Tehniki kapaciteti sudova

Sudovi u BiH imaju velikih problema sa tehnikim kapacitetima i samim tim nisu u mogunosti da u potpunosti ispune sve odredbe Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, kao i preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina. Glavni razlog tome je nedostatak finansijskih sredstava. Meutim, neki sudovi su u skladu sa zakonom usvojili Poslovnik o radu, kojim se osigurava odgovarajue koritenje mjera zatite svjedoka predvienih Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.

Osim skoro renoviranog Kantonalnog suda u Sarajevu i Okrunog suda u Doboju, nijedan sud nema video-opremu za svjedoenje putem video-linka. U sudnicama kantonalnih i okrunih sudova uglavnom se nalazi samo audio-oprema. Sudovi imaju mali broj sudnica, ali to je broj koji zadovoljava potrebe broja predmeta koji se trenutno vode pred kantonalnim i okrunim sudovima. Meutim, u sluaju veeg priliva predmeta, taj broj sudnica e biti nedovoljan. U svakom je sudu uglavnom po jedna vea sudnica, koja je uz to i najbolje tehniki opremljena i u njoj se vode predmeti ratnih zloina.

Neki su sudovi ve zapoeli sa rekonstrukcijom zgrada. Meutim, veliki je problem nepostojanje posebnih soba za svjedoke, kao ni posebnih ulaza za svjedoke, sudije, optuenog, tuioce i publiku. esto se deava da svjedok i optueni ekaju poetak sudske sesije u istom hodniku. U nekim sudovima postoji mogunost da se pomone prostorije preurede u prostorije za svjedoka. Meutim, u nekim sudnicama, zbog

arhitektonskih rjeenja, ta mogunost je iskljuena. U svakom sluaju, rjeavanje ovog problema ostaje vrlo aktuelno za jedan budui period.

2. Odnos izmeu tuilatava i sudovai organizacija civilnog drutva

Intervjuirani tuioci i sudije imaju podijeljena miljenja o uspostavljanju partnerskog odnosa izmeu pravosudnih institucija i organizacija civilnog drutva. To je naroito izraeno u sluaju tuilatava. Glavna prepreka je u tome to se pretpostavlja da su neke od tih organizacija politiki / etniki pristrasne, da zavise od svojih programa i da postoji sumnja u njihovu strunost. U svakom sluaju, istaknuto je da pravosudne institucije mogu imati velike koristi od tih organizacija, prvenstveno u prezentiranju injenica o zloinima, o rtvama, o svjedocima i o moguim poiniocima. Neke organizacije civilnog drutva imaju kapacitete da mogu pruati psiholoku podrku svjedocima / rtvama, neke od njih prate suenja za ratne zloine i daju izvjetaje kako bi suenja mogla biti efikasnija, ili organizuju strune seminare, koji su korisni i za sudije i za tuioce. I sudije i tuioci su istaknuli da organizacije civilnog drutva mogu puno doprinijeti procesuiranju ratnih zloina tako to e korisnike svojih programa educirati o procedurama i o ulogama svih aktera sudskog postupka, jer se vjeruje da se esto nepovjerenje javnosti prema pravosudnim institucijama javlja upravo zbog nedovoljne informisanosti javnosti o funkcioniranju ovih tijela. Ipak, vrlo je vano, kako tvrde intervjuirani sudije i tuioci, napraviti odabir organizacija s kojima e saraivati sudovi i tuilatva. To je naroito vano u oblasti pruanja psiholoke podrke.

Informativni saetak

19

Informativni saetak

18

1. ta je podrka svjedocima i kako je nastala?

1. ta je podrka svjedocima i kako je nastala?

Iskustva s posttraumatskim stresnim poremeajem (PTSP), prepoznatim po prvi put nakon vijetnamskog rata,11 jasno su ukazala na potrebu da se prua psiholoka pomo rtvama i traumatiziranim svjedocima. Psiholoki poremeaji mogu se razviti nakon traumatinog dogaaja koji ugroava psiholoku sigurnost i stvara osjeanja bespomonosti, kako za one koji su osobno doivjeli traumatian dogaaj tako i kod onih koji su bili svjedoci takvog dogaaja. PTSP je odgovor normalnih ljudi na abnormalne situacije i ne pojavljuje se uvijek neposredno u satima ili danima nakon traumatinog dogaaja, premda je to najee sluaj. Kod nekih ljudi do pojave prvih simptoma PTSP-a mogu proi sedmice, mjeseci ili ak godine. Najei simptomi PTSP-a jesu izbjegavanje aktivnosti, mjesta, misli ili osjeanja koja podsjeaju na traumu, te nemogunost prisjeanja na znaajne aspekate trauma. Pored toga, osobe koje pate od PTSP-a mogu doivjeti i potekoe pri koncentriranju, bijes i razdraljivost, osjeaje krivnje, stida ili samooptuivanja, kao i osjeaje nepovjerenja ili iznevjerenosti. Takoer se mogu oekivati fizike reakcije poput glavobolja, stomanih problema ili bolova u grudima.

Vano je naglasiti da se reakcije mogu javiti i kod ljudi koji nisu bili direktno izloeni nasilju, ve su bili svjedoci nasilja, kao i kod ljudi koji su zabrinuti za valstitu sigurnost ili sigurnost drugih, njima znaajnih osoba.

Kao to je ve reeno, reakcije se ne moraju javiti odmah nakon traumatskog iskustva, ve mogu biti, na neki nain, potaknute razliitim okidaima.

11 Nacionalni centar za PTSP (National Center for Posttraumatic Stress Disorder (PTSD))

To umnogome ovisi o osobinama pojedinca, dimenzijama traumatskog iskustva, te o karakteru njegovog socijalnog okruenja. Te aspekte vano je poznavati upravo u sluajevima kada je pojedinac u situaciji da ponovno prolazi kroz svoja traumatska iskustva. Zbog toga, za svjedoenje moemo rei da je jedan vid retraumatizacije budui da svjedok ponovno prolazi kroz ono to je doivio, uo i / ili vidio.

Poto je uloga svjedoka pred sudom od neprocjenjivog znaaja, vrlo je bitno imati dobro koncipiran sistem podrke svjedocima. Samim tim daje se znaajan doprinos pravinim suenjima. Iskustva su pokazala da je i sam ulazak u sudnicu vrlo stresan za svaku osobu. Za svjedoke u predmetima ratnih zloina moemo rei da je to i znaajno tee, s obzirom da su u situaciji da govore o svojim traumatskim iskustvima. Uviajui ovaj problem i nastojei da se uznemirenost i mogua nelagoda prouzrokovana svjedoenjem u sloenim krivinim postupcima smanje na minimum, pojedini sudovi u regiji oformili su odjeljenja za podrku svjedocima, koja upravo imaju misiju podrke i pomoi svjedocima, i to pogotovo svjedocima u predmetima ratnih zloina (rtve, preivjeli, oteeni, lanovi porodice nestalih osoba), koji spadaju u grupu rizinih osoba sa mogunou ekspresije razliitih psihofizikih reakcija u toku svjedoenja.

Budui da je svjedocima na naki nain data aktivna uloga u sudskom procesu, vano je potivati njihova prava. Odjeljenja za podrku svjedocima brinu se da se svjedoci prije dolaska na svjedoenje upoznaju sa svojim pravima, te da se ta prava potuju.

ta je podrka svjedocima i kako je nastala?

23

Neka od najvanijih prava svjedoka / rtava su:

a. Pravo na informaciju (o postupku i o onome to e se deavati u sudnici, o moguim mjerama zatite, o vrsti i tipu slube kojoj se mogu obratiti za pomo i sl.)

b. Pravo na psiholoku i emocionalnu podrku

c. Pravo na zatitu sigurnosti

d. Pravo na zatitu privatnosti

e. Pravo na besplatnu pravnu pomo

f. Pravo na naknadu tete.

S druge strane, istraivanja su pokazala da je u sutini svjedocima najvanije da na sudu imaju:

a. osobu od povjerenja ili poznato prijateljsko lice,

b. mirno mjesto, izvan javnosti, gdje se mogu pripremiti za svjedoenje, te boraviti za vrijeme pauza,

c. osnovne informacije o sudskom procesu,

d. dostojanstven tretman u sudnici tijekom svjedoenja, kao i prije njega (naprimjer izbjei neprimjereno dugo ekanje ili odgaanje svjedoenja),

e. strunog pratioca / pratilju u sudnicu ukoliko to osjetljivo psihiko stanje zahtijeva,

f. osobu s kojom e razgovarati o svojim oekivanjima od svjedoenja, kao i intrapsihikim procesima prije, za vrijeme i nakon svjedoenja,

g. odgovarajuu zatitu od kontakta sa optuenim i njegovom porodicom (poseban ulaz, odvojena soba za ekanje i slino),

h. zatitu privatnosti (zatitu od izloenosti medijima, fotografiranju i mogunost posebnog naina svjedoenja radi zatite identiteta).

Upravo zato to postoje odjeljenja za podrku svjedocima, svjedoci su u mogunosti postii svoja prava.

2. Iskustva na planu podrke izatite svjedoka u sudskom procesu

ta je podrka svjedocima i kako je nastala?

24

2. Iskustva na planu podrke i zatite svjedoka u sudskom procesu

2.1. Sluba za svjedoke / rtve - Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju (MKSJ)

Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju (MKSJ) bio je prvi sud za ratne zloine koji je priznao potrebu za posebnom slubom za svjedoke / rtve budui da je svjedoenje svjedoka najznaajnije i istovremeno najrairenije sredstvo u upotrebi kod dokazivanja u predmetima ratnih zloina.

Osnovana 1994. godine, Sluba MKSJ-a za podrku svjedocima / rtvama (Sluba) uvela je neke od najinovativnijih mehanizama za podrku i zatitu svjedoka u meunarodnom pravu. Sluba je osnovana kako bi se rtvama odnosno svjedocima pruila savjetodavna pomo, kako psiholokog tako i pravnog karaktera, te kako bi im preporuivala zatitne mjere u sluaju potrebe.12

Sluba za svjedoke / rtve je neutralno tijelo u sklopu Sekreterijata MKSJ-a, koje se brine o pojavljivanju svih svjedoka pred sudom, bez obzira na to da li ih je pozvalo sudsko vijee, tuilastvo ili odbrana.

Zadatak Slube je da obezbijedi takve uslove da svi svjedoci mogu svjedoiti u okolnostima pune sigurnosti i da iskustvo svjedoenja ne bude uzrok daljnje patnje, stradanja ili traume za svjedoke. Suba funkcionie uz najvii stepen moralnog

12 Izvjetaj o radu MKSJ-a iz 1994. http://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf

integriteta, nepristrasnosti i povjerljivosti i brine se za to da svi svjedoci budu upoznati sa svojim pravima i da imaju ravnopravan pristup uslugama ove slube.13

Sluba se suoava sa svakodnevnim izazovom omoguavanja pojavljivanja svjedoka pred MSKJ, bez obzira da li ih pozivaju sudska vijea, tuilac ili odbrana. U okviru Slube postoje tri jedinice: Operativna jedinica, Jedinica za zatitu i Jedinica za podrku.

1. Operativna jedinica odgovorna je za organiziranje prijevoza, smjetaja i putovanja, te za ispunjavanje obaveza u pogledu pribavljanja viza i administrativnih poslova u vezi sa svjedokom.

2. Jedinica za zatitu koordinira ispunjenje bezbjednosnih uslova i odgovorna je za realizacije mjera sigurnosti i zatite za svjedoke / rtve.

3. Jedinica za podrku odgovorna je za pruanje savjeta socijalne i psiholoke prirode, te emocionalne i praktine neposredne podrke tokom 24 sata svjedocima / rtvama koji se pojavljuju pred MKSJ.

Ova Sluba ustanovila je, dakle, intenzivni program podrke, koji obuhvata fazu prije, u toku i nakon odravanja suenja,

13 Infromativna broura za svjedoke Meunaronog suda,Sluba za rtve i svjedoke, Sekretarijat MKSJ 2007. http://www.icty.org/x/image/ABOUTimagery/registry/witnesses/witnesses_booklet_bcs.pdf

Iskustva na planu podrke i zatite svjedoka u sudskom procesu

27

a koji je usredsreen prvenstveno na to da se odgovori na individualne potrebe svjedoka. Cilj ove Slube jest da djeluje kao integriran sistem kako bi se osiguralo da svjedoci mogu svjedoiti u sigurnom i spokojnom okruenju. U januaru 2001. godine Sluba za svjedoke / rtve MKSJ-ea osnovala je Podrunu kancelariju u Sarajevu, putem koje se premouje udaljenost izmeu MKSJ i njegovih svjedoka. Ova kancelarija omoguava rtvama / svjedocima iz svih krajeva bive Jugoslavije laki pristup i iru pomo Slube u pitanjima zatite i podrke, kako prije tako i nakon njihovog svjedoenja pred MKSJ. Podruna kancelarija u Sarajevu glavni je odgovorni akter u sklopu Slube koji utvruje resurse u regiji, uspostavlja i odrava mreu, uzajamno razmjenjuje informacije i unapreuje saradnju. Kad god se ukae potreba za svjedokom, Podruna kancelarija vri procjenu i odluuje o tome koje je korake dalje potrebno preduzeti.

U pogledu mjera zatite svjedoka, veina svjedoka koji svjedoe na MKSJ svjedoi na otvorenoj sjednici. Meutim, tuilatvo i odbrana mogu, ako misle da je potrebno zatiti svjedoka ili njegovu privatnost, zahtijevati od suda primjenu zatitnih mjera. Te mjere14 su predviene Pravilnikom o postupku i dokazima MKSJ i omoguuju:

a. brisanje imena i podataka pomou kojih se moe utvrditi identitet svjedoka iz javnih spisa suda,

b. svjedoenje putem ureaja za izoblienje slike ili glasa svjedoka tokom postupka koji se prenosi putem televizije,

14 Pravilo 75 i Pravilo 79 Pravilnika o postupku i dokazima (verzija 24. juli 2009.)http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/Rules_procedure_evidence/IT032_rev43_bcs.pdf

c. dodjeljivanje pseudonima svjedoku,

d. iskaz svjedoka na zatvorenoj sjednici,

e. svjedoenje s druge lokacije putem video-konferencijskog linka.

Tim mjerama se opasnost u kojoj se svjedok moe nai zbog svjedoenja nastoji svesti na najmanju moguu mjeru. Premda sve prisutne strane u sudnici znaju identitet svjedoka, zakon i nalozi sudija ih obavezuju da potuju mjere zatite i, shodno tome, tite identitet svjedoka. U sluaju da strana u postupku objelodani identitet ili bilo koju drugu informaciju pomou koje se moe utvrditi identitet svjedoka, ta strana moe biti proglaena krivom za nepotivanje Suda i moe joj se izrei novana kazna ili kazna zatvora u trajanju od najvie sedam godina, ili oboje.15

Sluba za rtve / svjedoke radi u smjenama 24 sata na dan i na taj nain su njene usluge dostupne svjedocima kojima je potrebna psihosocijalna pomo za vrijeme i poslije njihovog svjedoenja. Uz pomo Podrune kancelarije MKSJ-a u Sarajevu uspostavljena je mrea zdravstvenih radnika i nevladinih organizacija na cijelom podruju bive Jugoslavije, koja moe pruiti podrku svjedocima nakon to se oni vrate kuama.

Od prvog suenja pred MKSJ 1996. do decembra 2009. godine svjedoilo je 6.379 svjedoka.16

15 http://www.icty.org/sid/158 16 Podatak dobiven od Slube za svjedoke i rtve MKSJ-a

2.2. Jedinica za pomo svjedocima iOdjel za sudjelovanje i reparaciju za rtve - Meunarodni krivini sud (MKS)

Nakon to su osnovani tribunali, poput MKSJ-a i Meunarodnog krivinog suda za Ruandu (MKSR), kako bi se sudilo o zloinima poinjenim samo u odreenom ogranienom vremenskom razdoblju i tokom odreenog sukoba, meunarodna zajednica je tokom 1990-ih godina postigla opi sporazum o potrebi za osnivanjem stalnog krivinog suda. Nakon izvjesnog vremena17 osnovan je prvi nezavisni stalni Meunarodni krivini sud (MKS). Taj sud je nezavisna pravosudna institucija nadlena za vrenje istraga i suenje osobama koje su navodno odgovorne za najtee zloine od meunarodnog znaaja.

Jedna od velikih inovacija MKS-a18 je uvoenje niza prava koja su dodijeljena rtvama. Pored pomoi svjedocima, ali i drugima koji su u opasnosti zbog svjedoenja, koja se prua putem adekvatnih psiholokih, zatitnih i sigurnosnih mjera, po prvi put u historiji rtvama je dana mogunost ne samo da svjedoe nego i da iznesu svoja miljenja i zapaanja pred sudom.

17 Internetska stranica MKS-a, dana 17. jula 1998. godine: meunarodna zajednica je dosegla historijsku prekretnicu kada je 120 drava usvojilo Rimski statut (stupio na snagu 1. jula 2002. godine), koji je predstavljao pravni temelj za uspostavu stalnog Meunarodnog krivinog suda (engl. International Criminal Court engl. skr. ICC/bhs, skr. MKS). To je prvi, na bazi ugovora, utemeljen meunarodni krivini sud, osnovan kako bi pomogao da se prekine neka-njenost za poinioce najteih krivinih djela (zloina) od znaaja za meunarodnu zajednicu. ICC/MKS je nezavisna meunarodna organizacija i nije u sastavu sistema Ujedinjenih nacija. Njegovo sjedite je u Hagu u Holandiji.18 Jedna od velikih inovacija Statuta MKS-a i njegovih Pravila i postupaka jest niz prava koja se dodjeljuju rtvama. http://www.icc-cpi.int/Menus/ICC/About+the+Court/

2.2.1. Jedinica za pomo rtvama / svjedocima19

Jedinica za pomo rtvama / svjedocima (Jedinica) ima mandat20 za pruanje zatite, podrke, sigurnosnih aranmana i drugih vidova pomoi svjedocima / rtvama to se pojavljuju pred sudom.

Jedinica je neutralni prualac usluga i prua usluge svjedocima tuilatva, odbrane i suda. Ova Jedinica ne odreuje svjedoke / rtve samostalno, nego postupa po preporuci ili na zahtjev. Premda su usluge zatite i podrke od posebne vanosti tokom faze suenja, usluge Jedinice mogu se traiti i pruati u svim fazama postupka, poevi od faze prije suenja, u istranoj fazi pa sve do faze poslije suenja.

Zatita: Cilj zatite je da se minimizira i upravlja svakim rizikom s kojim se eventualno suoe svjedoci / rtve koji se pojavljuju pred sudom. Utvrivanjem i provoenjem zatitnih mjera u podrujima rada Suda, kao i putem procesnih zatitnih mjera koje odreuju sudska vijea, moe se osigurati daljnja zatita. Naposljetku, kao mjera koja predstavlja posljednje pribjeite je Program zatite.21

Podrka: Na osnovi procjene njihovih individualnih potreba Jedinica prua usluge podrke i pomoi svjedocima / rtvama koji se pojavljuju pred sudom s ciljem da se osigura njihovo psihiko blagostanje, dignitet i privatnost.

19 Internetska stranica MKS-a: http://www.icc-cpi.int/Menus/ICC/Structure+of+the+Court/Protection/Victims+and+Witness+Unit.htm 20 lanom 68 (1) Rimskog statuta predvieno je da e Sud preduzeti odgovarajue mjere kako bi bili zatieni sigurnost, psihiko i psiholoko blagostanje, dignitet i privatnost svjedoka / rtava.http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/EA9AEFF7-5752-4F84-BE94-0A655EB30E16/0/Rome_Statute_English.pdf 21 Sekretar Suda moe zakljuivati povjerljive sporazume o premjetanju i pruanju usluga podrke na teritoriji neke drave.


29


28

Tim za podrku ove Jedinice daje informacije i upute svjedocima / rtvama koji se pojavljuju pred sudom, kao i osobama koje su u njihovoj pratnji. Isto tako nudi im pomo tokom putovanja i prua usluge 24 sata dnevno tokom cijele sedmice. U te usluge se ubrajaju i pruanje psihosocijalne podrke, krizno interveniranje, informiranje i ispitivanja prije i nakon svjedoenja, te pristup zdravstvenoj zatiti u sluajevima potrebe.

Ove usluge se redovno prate i modificiraju kako bi se zadovoljile specifine potrebe svjedoka, uzimajui u obzir njihove kulturne, religijske i drutvene potrebe. Posebna panja pridaje se ugroenim skupinama, kao to su rtve seksualnog nasilja, djeca, starije i invalidne osobe.

Multidisciplinarni tim za podrku u sklopu Jedinice iskusan je i obuen u vezi sa pitanjima traume, seksualnog nasilja, sigurnosti i povjerljivosti. Cilj podrke jest da se promovira ambijent u kojem iskustvo svjedoenja ne dovodi do daljnje tete, patnje ili traume.

Operacije: Pored usluga zatite i podrke, Jedinica prua i druge oblike pomoi svjedocima / rtvama. U to spadaju logistiki aranmani i imigracioni postupci kako bi se obezbijedilo blagovremeno i sigurno pojavljivanje svjedoka na sudu. Jedinica pored toga prua i operativnu i logistiku podrku slubenicima u sklopu same Jedinice te koordinira aktivnostima vezanim za rad Suda.

2.2.2. Ured javnog savjetnika za rtve i Odjel za sudjelovanje i reparaciju za rtave

Kako je ranije spomenuto, postoje drugi uredi i odjeli pri MKS-u, uspostavljeni s ciljem pomoi svjedocima / rtvama. Znaajan presedan kojim bi se trebao unaprijediti sistem efikasnog sudjelovanja rtava u postupcima pred sudom pruanjem pravne podrke i pomoi jesu Ured javnog savjetnika za rtve22 (Ured) i Odjel za sudjelovanje i reparacije za rtve (Odjel za sudjelovanje).

Ured predstavlja novi korak u meunarodnom sistemu krivinog pravosua kojim se nastoji osigurati efikasno sudjelovanje rtava u svim fazama postupka pred sudom pruanjem pravne podrke i pomoi pravnim zastupnicima rtava i samim rtvama. Od rtava se trai da upute pismeni zahtjev Registraru / Sekretarijatu Suda, tanije Odjelu za sudjelovanje, koji je obavezan podnijeti zahtjev nadlenom sudskom vijeu koje odluuje o aranmanima za sudjelovanje rtava u postupcima. Vijee moe odbiti zahtjev ako smatra da osoba nije rtva. tavie, po prvi put jedan meunarodni sud ima ovlasti da naredi jednoj osobi da isplati reparacije. Ta reparacija moe takoe poprimiti oblik restitucije, obeteenja ili rehabilitacije. Sud moe narediti da se reparacija isplati putem Povjerenikog fonda za pomo rtvama23. Sud moe odobriti individualnu ili kolektivnu reparaciju ako je u pitanju cijela skupina rtava i / ili jedna zajednica.

Povjereniki fond se zalae za rtve i pomae najugroenijim rtvama zloina koji su u nadlenosti MKS-a, ime se potvuje

22 Ured je osnovan 19. septembra 2005. godine u skladu s Uredbom br. 81 Propisa MKS-a. http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/B920AD62-DF49-4010-8907-E0D8CC61EBA4/277527/Regulations_of_the_Court_170604EN.pdf 23 Fond za pomo rtvama osnovala je Skuptina drava ugovornih strana u septembru 2002. godine.

stav da se pravda za rtve najteih zloina ne moe postii bez njihovog punog sudjelovanja u sudskom procesu, niti bez njihove ukljuenosti u definiranje i realizaciju najprimjerenijih sredstava reparacije i rehabilitacije. Fond radi za rtve tako to mobilizira ljude, finansira mogunosti za dobrobit rtava, te izvrava odluke po sudskom nalogu u vezi sa dodjelom reparacija. Fond zastupa interese rtava te osigurava da se njihov glas uje u meunarodnoj areni i komunicira sa preivjelima i njihovim zajednicama u vezi sa planiranjem efikasnih intervencija na lokalnoj razini, koje e pomoi da se ponovo izgradi ivot.

2.3. Odjeljenje za podrku svjedocima (OPS)- Sud Bosne i Hercegovine

Osnivanje specijaliziranog Odjela za ratne zloine u sklopu Suda BiH i Posebnog odjela za ratne zloine pri Tuilatvu BiH u januaru 2003. godine omoguilo je Bosni i Hercegovini da se putem domaeg pravosua suoi sa kanjavanjem poinitelja zloina iz prolosti na podruju BiH.

Jedna od osnovnih funkcija Suda od samog poetka bila je rad Odjeljenja za podrku svjedocima (OPS), ije je osnivanje pratilo upoljavanje jednog lana Slube za svjedoke / rtve MKSJ-a.

Model slube za svjedoke / rtve iz MKSJ-a prilagoen je bosanskohercegovakom kontekstu radi pruanja pomoi svjedocima prije, tokom i nakon suenja. Psiholoke posljedice svjedoenja u BiH bile su ublaene time to se nije moralo putovati u stranu dravu i time to je proces svjedoenja

trajao najvie dva dana, ali su bile tee kada se moralo svjedoiti protiv poinitelja zloina. Prilikom kreiranja pravila i postupaka ovoga odjela naglasak je stavljen na stupanje u kontakt sa svjedocima u to je mogue ranijoj fazi, obino prilikom samog potvrivanja optunice. OPS odreuje po jednog psihologa i asistenta za svaki predmet. Sa tuiocem se odrava preliminarni sastanak kako bi se razmotrile potrebe svjedoka i identificirali potencijalno ugroeni i osjetljivi svjedoci. Isti postupak se organizira i sa odbranom neposredno pred poetak faze odbrane. Psiholog potom radi procjenu potreba svakoga svjedoka i uspostavlja neposredan kontakt sa svjedokom tako to mu daje broj direktnog telefona kako bi svjedok mogao stupiti u vezu s njim kad god se za to ukae potreba. Detaljna procjena potreba se potom upuuje tuiocu, uz preporuke za svjedoke kojima je potrebna posebna panja. Primjerak procjene takoer se upuuje sudskom vijeu kako bi se lanovi vijea upoznali sa specifinostima koje se odnose na odreene svjedoke. Naprimjer, pojedini svjedoci imaju zdravstvene probleme zbog kojih su potrebne due pauze i krae sesije svjedoenja, ili ne mogu proitati zakletvu zbog toga to su nepismeni. Pojedini svjedoci bili su maloljetni tokom oruanog sukoba i njihovo svjedoenje e stvoriti regresiju koju je potrebno uzeti u obzir. Na koncu, pojedini svjedoci e svoje iskustvo po prvi put prezentirati ba u sudnici, pa se od njih mogu oekivati intenzivnije emotivne reakcije.

Kada svjedoci dobiju datum svog svjedoenja, psiholog stupa ponovno u vezu s njima, kako bi potvrdio/la logistiki aranman predvien za njihovo putovanje do suda i ukazao/la na svaku promjenu koja je nastupila od posljednjih kontakata. Prilikom dolaska u sud radi svjedoenja, svjedoke doekuje psiholog/psihologinja i / ili asistent/asistentica i odvodi ih u


31


30

ekaonicu kako bi se pripremili za svjedoenje. Zbog oekivanih psiholokih reakcija prilikom svjedoenja u predmetima ratnih zloina, a uz suglasnost sudskih vijea, psihologu OPS-a je dozvoljeno da prisustvuje u sudnici zajedno sa svjedokom kako bi mogao/la pravovremeno reagirati. Pojedini svjedoci trae podrku u sudnici, gdje se osjeaju najosjetljivijim, to je i razumljivo s obzirom na specifino psiholoko stanje u kojem se nalaze neposredno pred svjedoenje. Uloga psihologa u sudnici je da upozori sudije ukoliko svjedok pokazuje psiholoke reakcije zbog kojih bi bilo potrebno napraviti pauzu. Nakon zavretka svjedoenja svjedok obavlja razgovor sa osobljem OPS-a, nakon ega naputa sud. Najmanje 15 dana nakon svjedoenja predstavnici OPS-a stupaju u vezu sa svjedocima kako bi razgovarali o njihovom psiholokom stanju, moguim psiholokim reakcijama uzrokovanim svjedoenjem, te openito o tome je li i na koji nain svjedoenje utjecalo na njihov svakodnevni ivot. Ukoliko svjedoci izraze elju, OPS ih upoznaje sa datumom izricanja presude, te ukoliko bude potrebno, organizira njihov dolazak. Budui da izricanje presuda moe izazvati intenzivnije emotivne reakcije kod svjedoka / rtava i/ili lanova porodica koji prisustvuju izricanju, osoblje OPS-a uvijek je prisutno kako bi pruilo hitnu podrku i pomo ako se ukae potreba.

U prosjeku, OPS kontaktira sa svakim svjedokom/svjedokinjom najmanje 6 puta (prije i nakon svjedoenja). To podrazumijeva i stupanje u vezu sa svjedokom na poetku, kako bi se ustanovile njegove/njene konkretne potrebe te se pruile odreene informacije vezane za predmet, a zatim se kontaktiraju prije svjedoenja i, na kraju, naknadno - nakon svjedoenja. Pored toga, svjedoci stupaju u vezu sa OPS-om telefonom tokom radnog vremena a mogu se javljati i na

slubene mobilne telefone, koji su aktivni 24 sata dnevno.

Dosadanje iskustvo OPS-a pokazuje da svjedoci osjeaju znatno olakanje kada znaju da nisu sami i da imaju podrku u itavom procesu. Osoblje OPS-a nikada ne razmatra izjavu kao takvu, nego se angaira na tome da osobe kroz svjedoenje prou na to je mogue bezbolniji nain - uz potivanje zakonom zajamenih prava.

U Bosni i Hercegovini zatita svjedoka i postupak nareivanja i provoenja zatitnih mjera ureeni su u pravnim okvirima. Praksa u predmetima ratnih zloina je do sada pokazala da Sud BiH uglavnom izdaje nalog za provoenje zatitnih mjera tokom postupka (svjedoenje putem tehnikih sredstava za prijenos slike i zvuka) koje ne potpadaju pod Program zatite svjedoka SIPA-e. U tom svjetlu, sklopljen je 2006. godine sporazum izmeu OPS-a i Jedinice za zatitu svjedoka SIPA-e kako bi se angairali kod svjedoka s mjerama zatite prema Zakonu o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka. Jedinica za zatitu svjedoka SIPA-e kontaktira sa zatienim svjedocima i procjenjuje njihove potrebe u pogledu fizike zatite. Uporedo s tim, OPS procjenjuje potrebe za psiholokom podrkom zatienih svjedoka, koji su u prvom redu ugroeni svjedoci.24 Prilikom dolaska na svjedoenje i u pratnji slubenika za zatitu SIPA-e, svjedoke srdano doekuju psiholozi OPS-a. Saradnja izmeu ovih dvaju jedinica bila je od koristi za mnoge rtve / svjedoke koji su traili da ne budu eksponirani pred javnou ili medijima prilikom svjedoenja.

Od 2005. godine i prvog predmeta ratnog zloina u Sudu BiH svjedoilo je 3.000 osoba.24 Vie informacija u nastavku teksta.

2.3.1. Saradnja Suda BiH sa civilnim drutvomi NVO-ima

Angairanost sektora NVO-a u predmetima ratnih zloina bila je znaajna za Ured registrara i Sud BiH, a Mrea podrke institucija, grupa i organizacija u okviru bosansko-hercegovakog drutva uspostavljena je 2005. godine. Svrha Mree podrke bila je pruanje informacija svim graanima o Sudu BiH i Tuilatvu BiH, kao i to da bude referentna taka svih pitanja koja se odnose na svjedoenje i na sudske postupke u predmetima ratnih zloina. Mrea podrke je u svom sastavu imala 5 NVO-a iz cijele zemlje. Ured registrara finansirao je ovaj projekt jednu godinu, a projektni prijedlog podnesen je razliitim donatorima radi dugoronog finansiranja i proirenja Mree. Nakon jedne godine aktivnosti Mree desile su se neke promjene u pogledu angairanosti NVO-a: neke NVO nastavile su s radom u oblasti otvaranja prema drutvenoj zajednici, dok su ostale uspostavile neposredan kontakt sa kantonalnim i okrunim sudovima u svojoj regiji kako bi blisko saraivale s tuilatvima.

2.4. Odjel za podrku svjedocima / rtvama u kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina pri Ministarstvu pravosua Republike Hrvatske

Odjel za podrku svjedocima / rtvama u kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina (Odjel) osnovan je uredbom Vlade Rrepublike Hrvatske (RH) 20. svibnja 2005. godine pri Ministarstvu pravosua, u Upravi za meunarodnu pravnu pomo. Odjel je zapoeo s radom u

veljai 2006. godine. Od rujna 2008. godine Odjel je u sklopu Uprave za kazneno pravo.

Nadlenost Odjela je pruanje pravne i fizike zatite, psiholoke pomoi i pomoi u pronalaenju, pripremanju odlazaka i organizaciji putovanja za svjedoke i druge sudionike na glavne rasprave i istrana roita u kaznenim postupcima za ratne zloine i ostalim teim kaznenim postupcima koji se vode u i izvan Republike Hrvatske. Odjel se sastoji od naelnice Odjela / pravnice, vie strune savjetnice / prof. psihologije i administrativne referentice.

Pravnik/ca

koordinira poslove u vezi sa pruanjem pravne i fizikezatite, psiholoke pomoi svjedocima / rtvama, te pomoi u pronalaenju svjedoka i drugih sudionika u postupcima za kaznena djela ratnih zloina koji se vode pred sudovima u i izvan Republike Hrvatske;

upoznaje svjedoka / oteenika sa pravnim statusom iulogom, pravima i obvezama; mjerama zatite i drugim odredbama ZKP-a i drugih zakona koje su u funkciji zatite svjedoka, odgovarajuim zakonskim odredbama i mogunostima svjedoenja, ovisno o situaciji svjedoka te pruanja pojanjenja o svim pitanjima pravne naravi;

koordinirasuradnjusadomaimiinozemnimtijelimakojasuukljuena u postupak pruanja podrke svjedocima / rtvama i u kaznenim postupcima;


33


32

izrauje izvjea o stanju i posebnim potrebama svjedoka / rtava, koja upuuje sudu sa preporukom za primjenu odgovarajuih mjera zatite te prosljeuje sudu struna miljenja psihologa.

Psiholog/inja

uspostavljatelefonskikontaktsasvjedocimaioteenicimaradi procjene njihovih potreba i psihofizikog stanja, ohrabrenja i motiviranja za svjedoenje;

s obzirom na utvrene potrebe svjedoka / oteenikaupuuje ih strunim osobama i organizacijama, koje pruaju psihosocijalnu pomo;

premapotrebipruapodrkusvjedocimadirektnonasudu;

sudjeluje na sastancima koji se organiziraju u svrhumotiviranja svjedoka / oteenika za svjedoenja;

uspostavljasaradnjusaustanovamauRHiradinaformiranjumree za pruanje psihosocijalne pomoi i podrke;

suraujesdomaimiinozemnimtijelimakojasuukljuenaupostupak pruanja podrke svjedocima / rtvama i u kaznenim postupcima u poslovima iz njihove nadlenosti; izrauje struna miljenja o stanju i posebnim potrebama svjedoka / rtava s preporukom sudu o nainu postupanja.

Administrativni/a referent/ica

obavljaupravno-tehnikeposlovezaOdjelusvezisprijemomstranaka, telefonskih i internetskih poruka te poslovima prijepisa;

vodi evidencijupote i organiziradostavu i otpremupoteza Odjel, obavlja tehnike poslove u vezi s organiziranjem odlazaka svjedoka / rtava na glavne rasprave / istrana roita i organizira njihov smjetaj;

izraujebazupodatakaosvjedocima/rtvamaizakaznenadjela ratnih zloina i drugih kaznenih djela te obavlja i druge poslove po nalogu naelnika sektora i naelnika Odjela.

to se tie same procedure u radu, Odjel dobiva direktno od sudova (domaih i stranih) informacije o zakazanim raspravama i pozvanim svjedocima, kako za svjedoenje u istrazi i na glavnim raspravama tako i za svjedoenja zamolbenim putem i putem video konferencijske veze. Odjel tada alje svim svjedocima i oteenicima pismo kojim ih upoznaje s vrstama pomoi koje Odjel prua, kao i kontakt sa podacima slubenika te ih ukratko upoznaje s pravnim statusom, odnosno pravima i obvezama, mjerama zatite te drugim odredbama ZKP-a i drugih zakona. Nakon toga kontaktira sa svjedocima telefonskim putem kako bi se utvrdilo postoje li neke zapreke (zdravstvene, nedostupnost suda i sl.) za njihovo svjedoenje, ukazalo na vanost svjedoenja te motivirali za svjedoenje. Prema potrebi svjedocima se organizira prijevoz, hotelski smjetaj ili policijska pratnja.

Domae svjedoke koji su pozvani svjedoiti u inozemstvo25 u predmetima ratnih zloina posebno se nastoji motivirati za svjedoenje na nain da se osim telefonskog kontakta s njima organiziraju i sastanci. Svjedoke koji su svjedoili u inostranstvu psiholog telefonskim putem kontaktira i nakon svjedoenja. Sa svjedocima koji dolaze iz inostranstva26 da svjedoe na hrvatskim sudovima takoer se kontaktira direktno telefonskim putem, u saradnji sa djelatnicama Slube za podrku oteenima / svjedocima pri Veu za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu. Prema potrebi, navedenim svjedocima organizira se policijska pratnja i hotelski smjetaj. Po potrebi, upuuje se obavijest sudu o stanju svjedoka s preporukama. Slina obavijest dostavlja se i slubi za podrku svjedocima u inostranstvu, uz podatke o dolasku svjedoka i potrebi koordinacije aktivnosti u vezi sa organizacijom fizike zatite te osiguranjem hotelskog smjetaja. Dostavlja se obavijest i MUP-u RH o potrebi osiguranju fizike zatite. Prema potrebi psiholog Odjela prua podrku svjedocima u predmetima ratnih zloina koji se vode pred upanijskim sudom u Zagrebu, Sisku i Karlovcu.27

U periodu od 01. 06. 2006. do 01. 10. 2009. Odjel je ostvario kontakt sa 1.65828 svjedoka, od ega su 293 domaa svjedoka pozvana da svjedoe pred stranim sudovima.29

25 U najveem broju sluajeva svjedoci svjedoe pred Veem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu.26 To su svjedoci uglavnom iz Srbije. 27 Od 1. svibnja 2008. godine uspostavljeni su uredi za podrku svjedocima / rtvama u upanijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Vukovaru. Uredi u sudovima uspostavljeni su na temelju zajednikog projekta Ministarstva pravosua i UNDP Hrvatska: Potpora razvoju sustava podrke svjedocima i rtvama u Hrvatskoj.28 Ovaj podatak odnosi se samo na svjedoke u predmetima ratnih zloina nego na sveukupan broj svjedoka.29 Ministarstvo pravosua, Republika Hrvatska, Odjel za podrku rtvama i svjedocima u

2.5. Sluba pomoi oteenima i svedocima Vee za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, Srbija

Sluba pomoi i podrke svjedocima i oteenima Vea za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu (Sluba) formirana je 9. 6. 2006. godine. Sluba je formirana s namjerom da se svjedocima koji dolaze u Sud radi davanja iskaza prui moralna i logistika pomo i podrka.

Zaposleni u Slubi kontaktiraju sa svakim pozvanim svjedokom radi informisanja o njihovim eventualnim linim i posebnim potrebama kao i njihovoj motivaciji za samo svjedoenje. Takoer, svjedoci se obavijeste o vrstama pomoi koje Sluba moe da prui: organizovanju putovanja, hotelskog smjetaja, davanju potrebnih informacija u vezi sa sudskim postupkom, svjedoenju pred sudom kao i o tome da e Sluba voditi brigu o njima za vrijeme njihovog boravka u Sudu. Svjedoci mogu kontaktirati sa Slubom u bilo kom trenutku. Predstavnik Slube doekuje svjedoka na ulazu u zgradu Suda, pomae mu prilikom prolaska redovne procedure ulaska, zajedno sa svjedokom boravi u posebnim prostorijama namijenjenim svjedocima do poziva sudskog vijea, pa i u sudnici ukoliko je potrebno. Svjedocima se daju praktini savjeti u vezi sa svjedoenjem, upoznaju se sa procedurom svjedoenja, rasporedom sjedenja u sudnici radi lake orijentacije, pravilima ponaanja - redoslijedom kojim se postavljaju pitanja i slino.

kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina, Konferencija: Mogui putovi ka pomirenju, novembar 2009. godine, Beograd


35


34

Dosadanja iskustva Slube pokazuju da se niko nije lako odluio da svjedoi. Svjedoci su obino zabrinuti u iekivanju prije poetka svjedoenja. Podsjeati se nekih neprijatnih situacija iz ivota i o tome priati pred nepoznatima jest izuzetan stres i napor. Sve to moe dovesti i do retraumatizacije. To je naroito izraeno kod oteenih kao svjedoka. Zadatak Slube je da svjedoci potisnu svoje negativne osjeaje kako bi se mogli skoncentrisati na samo svjedoenje. Vano je da svi svjedoci mogu svjedoiti sigurno i bezbjedno te da iskustvo svjedoenja ne rezultira nanoenjem dodatnog bola ili trauma. Sluba svoje aktivnosti usmjerava na emocije svjedoka, a ne na injenice o dogaajima o kojima e oni svjedoiti. Nakon svjedoenja svjedoci imaju priliku da prue povratne informacije u trenucima kada se kod njih manifestira uzbuenost, emotivna i fizika. Poslije odmora, Sluba svjedoka prati do izlaza iz zgrade.

Sluba svjedocima prua emotivnu podrku i ohrabruje ih da svjedoe. To doprinosi da se za vrijeme svjedoenja svjedoci osjeaju udobnije i sigurno, rastereenije, a samim tim kvalitetnije svjedoe i na taj nain doprinesu efikasnosti sudskog sistema. irok je dijapazon strahova koji se javljaju kod svjedoka. Kod nekih su ti strahovi izraeniji, kod nekih slabijeg intenziteta, ali svima je zajedniki osjeaj tjeskobe (fizike i emotivne) kada se nau u ulozi svjedoka.

Krajnji cilj je da svjedok zavri svjedoenje sa osjeanjem postignua i zavretka. Uloga slubenika za podrku je aktivna u svim fazama, od prve take kontakta sa svjedokom - prije svjedoenja, tokom svjedoenja i nakon davanja izjave. Sluba je od formiranja do danas u radu imala 1.018 svjedoka, a od ukupnog broja svjedoka 351 svjedok nije bio dravljanin Republike Srbije.30

30 Regionalna konferencija Podrka svjedocima i rtvama u organizaciji UNDP Hrvatska,oktobar 2009. Zagreb, izlaganje Slavice Pekovi, Okruni Sud u Beogradu, Vee za ratne zloine, Sluba za podrku oteenima i svedocima


36

3. Izvjetaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera uvezi s pitanjima podrke i zatite svjedoka / rtava u BiH

3. Izvjetaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s pitanjima podrke i zatite svjedoka / rtava u BiH

3.1. Preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u BiH iz oblasti podrke i zatite svjedoka / rtava

Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina (Strategija) sadri preporuke za jaanje podrke svjedocima u postupcima koji se vode pred okrunim i kantonalnim sudovima i tuilatvima. Jedna od preporuka jest osnivanje mree ureda za podrku svjedocima / rtvama u cijeloj dravi. Ova mrea trebala bi se formirati i razvijati uz koordinaciju s Odjelom za podrku svjedocima Suda BiH, koji bi trebao posluiti kao model. Takoer, ovakva mrea bi trebala koristiti resurse i kapacitete lokalnih nevladinih organizacija koje pruaju psiholoku i socijalnu podrku svjedocima / rtvama ili koje ve u strunom smislu rade s njima. Dalje, utvreno je da e biti osnovani regionalni uredi za podrku svjedocima / rtvama i da e sudovi imenovati koordinatore za saradnju s datim regionalnim uredom. Preporueno je da se poboljaju i kadrovski kapaciteti centara za socijalni rad, odnosno centara za mentalno zdravlje s ciljem da se omogui kako psiholoka i socijalna tako i struna pomo.31

Druga preporuka bila je da se u svakom sudu odredi posebna prostorija za svjedoke u kojoj se moe pruati psiholoka pomo i tako izbjei izlaganje svjedoka javnosti. U pogledu 31 Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina u Bosni i Hercegovini,decembar 2008.http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Projekti/Drzavna%20strategije%20za%20rad%20na%20predmetima%20RZ.pdf

osoblja, Dravnom strategijom se preporuuje angairanje psihologa u Tuilatvu BiH, kao i kantonalnim / okrunim tuilatvima i sudovima.32

Kao to je naglaeno, u Strategiji je istaknuta uloga NVO-a u procesu pruanja podrke svjedocima / rtvama i polazei od toga da su tokom godina rada nevladine organizacije razvile programe i metode u pravcu osnaivanja traumatiziranih osoba, prvenstveno ena rtava rata, ali i drugih kategorija kojima je podrka potrebna. Jedan broj korisnika programa NVO-a svjedoio je i pred MKSJ i pred domaim sudovima. Upravo davanje podrke rtvama generalno i rtvama koje mogu biti potencijalni svjedoci ili su bili svjedoci doprinijelo je da se sprijei, tj. umanji potencijalna retraumatizacija tokom svjedoenja ili zbog susreta sa optuenicima (poiniocima).

Takoer, Strategija se naslanja na postojee zakonodavstvo, kojim je predviena obaveza centara za socijalni rad da pruaju psiholoku podrku svjedocima. Meutim, te institucije obino nemaju dovoljno kapaciteta da mogu ispuniti zakonsku obavezu, ili zato to nemaju uposlenike ili, ukoliko ih imaju, oni nemaju adekvatno znanje i iskustvo za pruanje psiholoke podrke ovoj kategoriji stanovnitva. S tim u vezi, Strategija, kako je istaknuto, preporuuje podizanje kapaciteta centara za socijalni rad, kao i kapaciteta sudova za pruanje podrke svjedocima i osmiljavanje i obezbjeivanje posebnih adekvatnih prostora u sudovima gdje bi im se ta podrka pruala.33

32 Dravna strategija, 4.2. Podrka rtvama i svjedocima, paragraf 8. i 9. 33 Vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, UNDP u Bosni i Hercegovini 2009.

Izvjetaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s pitanjima podrke i zatite svjedoka / rtava u BiH

39

3.2. Zakonodavni okvir BiH u oblasti podrke i zatite svjedoka

U BiH oblast zatite i podrke svjedocima / rtvama ureena je zakonima na dravnom i na entitetskim nivoima te u raznim meunarodnim dokumentima. Iako postoji pravni okvir, entitetske institucije nemaju kapaciteta da implementiraju aktuelne zakone. Konkretno, kantonalni i okruni sudovi nemaju adekvatne sudnice, tehnike uslove za svjedoenje zatienih svjedoka, kao to je mogunost svjedoenja video-linkom ili distorzija glasa; ne postoje specijalizirani odjeli koji bi pruali psiholoku podrku svjedocima, niti su uspostavljene specijalne policijske jedinice koje bi provodile fizike mjere zatite. Od svih pravosudnih institucija koje se bave procesuiranjem predmeta ratnih zloina jedino Sud BiH ima sve potrebne unutranje kapacitete. Takoer, u pravcu pruanja fizike zatite svjedoka, Sud BiH se koristi kapacitetima SIPA-e, kao dravne agencije iji je mandat istraivanje krivinih djela u nadlenosti Suda i Tuilatva BiH, te pruanje fizike zatite putem Odjela za zatitu svjedoka.To je zapravo jedina policijska struktura u BiH koja ima specijalizirano odjeljenje za zatitu svjedoka i koja je prilagoena poslovima zatite.

Da bi se rijeili ovi problemi u pravcu podizanja tehnikih i strunih kapaciteta, kao i definiranja uloga svih aktera, te njihovih odgovornosti, potrebno je poboljati postojei zakonski okvir. To se prvenstveno odnosi na Zakon o programu zatite svjedoka, ije se izmjene i dopune oekuju u 2009. godini. S tim u vezi Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina naroito nalae unapreenje odnosa BiH sa susjednim dravama s ciljem da se osigura funkcionalan program zatite. Meutim, pored izmjene zakonskog okvira,

te podizanja finansijskih, tehnikih i strunih kapaciteta, u Strategiji su predvieni i neki drugi koraci u pravcu pruanja psihofizike zatite svjedocima. Naprimjer, okruni i kantonalni sudovi koji se bave procesuiranjem predmeta ratnih zloina trebaju izraditi Poslovnik o radu po ugledu na Sud BiH, a gdje bi takoer bilo obuhvaeno i podruje primjene zakona o zatiti svjedoka. Takoer, sudovi i tuilatva treba da primjenjuju odredbe o spajanju postupaka ukoliko za to postoji pravna i injenina osnova, a ime bi se omoguilo da se jedan svjedok/inja ne poziva nekoliko puta da svjedoi o istim okolnostima u vie sluajeva, kao to je to do sada bio sluaj. Na taj nain bi se sprijeila njegova ponovna traumatizacija, tj. osjeanje fizike ugroenosti zbog svjedoenja. Takoer, moe se izbjegavati pozivanje svjedoka koji su svjedoili pred MKSJ koritenjem odredbi zakona o saradnji sa MKSJ ili se mogu traiti novi svjedoci, koji bi dali izjavu o identinim okolnostima i druge mjere.

Kada se govori o pravnom okviru, pored pomenutog Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Zakona o program zatite svjedoka, neophodno je provoditi i Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH i inkorporirati preporuke Gender akcionog plana u sve aktivnosti kako bi se zagarantovala ravnopravnost spolova i eliminisala svaka situacija koja moe voditi do nanoenja tete dignitetu osobe i neeljenog fizikog, verbalnog, sugestivnog ili drugog ponaanja u vezi sa spolom.

3.3. UNDP - Izvjetaj o kapacitetima sudova i tuilatava u BiH za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina

U 2008. godini UNDP BiH izradio je izvjetaj pod naslovom Izvjetaj o kapacitetima sudova i tuilatava u BiH za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina.34 Preporuke u oblasti podrke svjedocima za kantonalne / okrune sudove i tuilatva Brko Distrikta su glasile da svi sudovi na koje se ovo odnosi trebaju prilagoditi zgrade suda i sudnice tako da se osigura provedba odredbi Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.

to se tie minimuma kapaciteta za tuilatva, preporuke za oblast podrke i zatite svjedoka su glasile da je potrebno osigurati dovoljno resursa za zatitu i podrku rtvama i svjedocima ratnih zloina tokom faze istrage, suenja te nakon suenja. To konkretno znai:

a. da tuilatva na raspolaganju trebaju imati osoblje (mogu to, ali ne moraju biti tuioci) koje je obueno tako da moe zadovoljiti potrebe traumatiziranih svjedoka i koje treba biti u kontaktu sa slubama koje tim svjedocima mogu pomoi;

b. da tuilac ima na raspolaganju resurse tako da se moe susresti sa svjedokom i na nekom drugom mjestu osim u uredu tuioca - kada se to smatra potrebnim;

34 Rjeavanje predmeta ratnih zloina u Bosni i Hercegovini: Izvjetaj o kapacitetima sudova i tuilatava u Bosni i Hercegovini za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina, UNDP 2008.

c. da tuilac svjedoku moe osigurati zatitu u svim stadijima istrage i procesuiranja kao i nakon suenja.

to se tie minimuma kapaciteta sudova, preporuke za oblast podrke i zatite svjedoka glase da bi sudovi na raspolaganju morali imati dostatno resursa za zatitu i podrku svjedoka i rtava ratnih zloina u svim stadijima sudskoga postupka te nakon njegova okonanja. To konkretno znai:

a. da sud treba imati osoblje koje je obueno u smislu potreba traumatiziranih svjedoka i koje zna koje slube mogu pomoi tim svjedocima te ija je konkretna zadaa rad sa svjedocima;

b. da sud treba imati fizike resurse za zatitu svjedoka u skladu sa Zakonom o zatiti svjedoka;

c. da sud svjedoku moe osigurati zatitu u svim stadijima postupka kao i nakon suenja;

d. da sud treba imati resurse za podrku traumatiziranim svjedocima;

e. da sud posjeduje kapacitete potrebne da se, ako to bude neophodno, mogu osigurati alternativni naini svjedoenja.

Na kraju, istaknuta je potreba da se koriste i unapreuju usluge odjela za pruanje podrke svjedocima / rtvama pri Sudu BiH kako bi se koordinirao rad NVO-a i drugih agencija u pruanju ujednaenih usluga rtvama i svjedocima u BiH.


41


40

3.4. Aktivnosti OSCE-a

Na konferenciji u organizaciji OSCE-a, odranoj u Sarajevu, prikupljena su odreena miljenja u vezi sa temom podrke svjedocima. Uesnici su isticali vanost tretmana svjedoka u predmetima ratnih zloina:35 podrka svjedocima esto je percipirana vie kao luksuz nego kao neophodnost, iako se ta percepcija mijenja boljim upoznavanjem sa sadrajem koji ona obuhvata, kao i pravna obaveza drave da organizira svoj pravosudni sistem i krivine postupke kako bi se ograniile povrede prava svjedoka. Uposlenici sudova sve vie shvataju posljedice koje svjedoenje u sudu, pred optuenim i vijeem sainjenim od nepozntih osoba, ostavlja na svjedoka.

Tokom konferencije raspravljano je o pozitivnim iskustvima:

a. Naini podrke svjedocima / rtvama moraju se kreirati u skladu s nadlenim zakonodavnim sistemom, strukturom suda, finansijskim mogunostima, geografskim faktorima i koliinom predmeta.

b. U dobro funkcionirajuoj strukturi, podrka svjedocima / rtvama treba se nuditi jo od faze istrage.

c. Sudski pravilnik od pomoi je sudijama koji su ukljueni u mjere podrke svjedocima (i moguu zatitu), naroito kada se mjere zatite odreuju rijetko.

35 OSCE: Pruanje podrke procesu tranzicije. Nauene lekcije i najbolja praksa u prijenosu znanja, septembar 2009.

d. Tuioci su bili uspjeni u izgradnji povjerenja sa potencijalnim svjedocima odravanjem dobrih odnosa sa NVO-ima za podrku rtvama koji obnaaju funkciju posrednika dok se bilateralani odnos ne uspostavi.

OSCE36 je izradio skup preporuka koje se odnose na mehanizme podrke svjedocima, prvenstveno na osnivanje struktura za zatitu svjedoka / rtava pri sudovima i sisteme funkcionalne podrke za svjedoke / rtve od faze istrage pa nadalje. Preporuka za tuioce bila je da prilikom pristupanja svjedocima u fazi istrage odravaju odnose sa NVO-ima koji se bave podrkom rtvama. Tema zatite svjedoka nije obraena u izvjetaju.

OSCE je u decembru 2009.godine organizirao okrugli sto na temu Uspostavljanje sistema psihosocijalne podrke za svjedoke / rtve u sluajevima ratnih zloina u BiH. Uesnici konferencije bili su predstavnici: uduenja rtava i civilnog drutva aktivnih u ovaj oblasti, centara za socijalni rad, entiteskih i kantonalnih ministarstava za rad i socijalne politike, dravnog Ministarstva pravde, te predstavnici pravosua. Na skupu se raspravljalo u ulozi civilnog drutva i podrci koju organizacije civilnog drutva pruaju u ovoj oblasti. Takoer se raspravljalo o kapacitetima centara za socijalni rad i ulozi koja je dodijeljena centrima Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka - lan 6. U skladu sa odredbama ovog lana centri su obavezni pruati psiholoku podrku svjedocima. Raspravljano je i o potrebi podrke tuilatvima u ovoj oblasti. Na kraju je dogovoreno

36 OSCE: Pruanje podrke procesu tranzicije. Nauene lekcije i najbolja praksa u prijenosu znanja, septembar 2009.

da e zakljuci okruglog stola biti finalizirani i upueni svim uesnicima te lanovima odbora za implementaciju Dravne strategije za rad na predmetima ratnih loina zajedno sa zapisnikom, koji sadri diskusiju.

3.5. Miljenje Evropske komisije

U okviru svojih redovnih izvjetavanja Vijeu Evrope i Evropskom parlamentu o napretku koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana, Evropska komisija u svom Izvjetaju iz 2009. godine37 takoer spominje pitanja podrke svjedocima u dijelu u kojem se govori o napretku u oblasti reforme pravosua. U spomenutom izvjetaju pozitivno su ocijenjeni efikasnost Odjeljenja za ratne zloine Suda BiH kao i Posebnog odjeljenja za ratne zloine Tuilatva BiH i njihov rad koji se odvija u skladu sa meunarodno priznatim standardima pravinog suenja. Primijeen je napredak i u podruju sudskog gonjenja pred kantonalnim i okrunim sudovima. Napredak je posebno primjetan u Federaciji BiH. U Izvjetaju Komisije spominje se i nedostatak mogunosti za zatitu i podrku svjedoka u BiH zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti, kao jedne od znaajnih prepreka efikasnim suenjima za ratne zloine na kantonalnom i okrunom nivou u BiH.

Pored toga, problem potvrivanja pozicija meunarodnog prisustva (Registrari Suda i Tuilatva) u dravnim pravosudnim institucijama kao i smanjenje budeta Suda BiH za 2009. godinu mogu dovesti u pitanje efikasno funkcioniranje i OPS-a na dravnom nivou, to moe direkno utjecati na razvoj i unapreenje tih mehanizama na lokalnom nivou.37 Bosna i Hercegovina - Izvjetaj o napretku za 2009. godinu. Izvjetaj obuhvata period od 1. oktobra 2008. do sredine septembra 2009., Evropska komisija, Brisel 2009. godine

Prema Izvjetaju, provedbe strategija za reformu sektora pravde i rada na predmetima ratnih zloina nisu napredovale u skladu sa dogovorenim vremenskim rasporedom. Materijalni uslovi za poboljanje kapaciteta u pravosuu i dalje su veoma ogranieni, te je svaka inicijativa na ovom polju od strane meunarodnih aktera ili domaeg vladinog i nevladinog sektora dobrodola. Iz svega to je navedeno proizlazi da je nezavisan i apolitian pristup u mobiliziranju svih postojeih kapaciteta u oba entiteta i organiziranju jedinstvenog mehanizma na polju podrke i zatite svjedoka na podruju cijele zemlje neophodan kako bi se to efikasnije rijeila ova pitanja u budunosti.

Da rezimiramo:Preporuke meunarodnih i domaih aktera u vezi s podrkom svjedocima / rtvama usmjerene su na dva osnovna aspekta: angaman NVO-a i drugih agencija tokom postupka, ukljuujui i fazu istrage, te osnivanje regionalnih ureda za podrku svjedocima u cijeloj dravi. Odjel za podrku svjedocima pri Sudu BiH predloen je kao glavni i kljuni akter za obuku i usklaivanje rada NVO-a i regionalnih ureda.

Prethodno navedenim preporukama utvreni su glavni partneri koji bi trebali biti ukljueni u podrke svjedocima (NVO-i, druge agencije i Odjel za podrku svjedocima pri Sudu BiH) na kantonalnom i okrunom nivou. Meutim, opseg angairanosti utvrenih partnera potrebno je pojasniti i formulirati na praktian nain.

Jednim od segmenata razgovora koji se odvijao prema pripremljenim pitanjima za razgovor, a koji je voen u kantonalnim / okrunim sudovima i tuilatvima, ispitano


43


42

je pitanje angairanosti NVO-a i drugih agencija tokom postupaka u predmetima ratnih zloina. Sudijama i tuiocima data je prilika da razmijene svoja iskustva iz rada sa NVO-ima i daju miljenja i preporuke o okviru saradnje.

3.6. Izazovi i prepreke u oblasti podrke i zatite svjedoka / rtava

Mehanizmi Odjeljenja za podrku svjedocima danas funkcioniraju na nivou Suda BiH, ali ne tokom faze istrage. Jedan od razloga za ostvarivanje podrke svjedocima / rtvama u fazi suenja bio je eventualni sukob tokom sudskog postupka s dva aspekta: aspekta suenja definiranog zakonom, i aspekta svjedoka / rtava. Sudski aspekt i uloga svakog uesnika u procesu definirani su zakonom. Aspekt svjedoka / rtve odnosi se na ivotna iskustva, emocije i prisjeanje na dogaanja. Naalost, kada se radi o svjedoenju, oekivanja dvaju strana su razliita i ta razliita oekivanja mogu zakomplicirati sudski postupak ako se ne razrijee. Sudski aspekt iziskuje injenice i precizna svjedoenja, dok je oekivanja svjedoka potrebno sasluati i shvatiti. Jedna od kljunih uloga Odjeljenja za podrku svjedocima jest da bude meuprelazni aspekt sudskog procesa, ured koji stvara most izmeu dvije strane.

Godina 2009. bila je kljuna godina u pogledu postupaka u predmetima ratnih zloina u BiH. Konkretno, pojavili su se ozbiljni budetski problemi u vezi s provedbom tranzicijskog plana 2009. godine, kako u pogledu zamjene meunarodnih sudija domaim sudijama, tako i u pogledu pune integracije domaeg pomonog osoblja koje radi u Uredu registrara,

kao i osiguranja potrebnih sredstava za operativne trokove Suda BiH, poput trokova svjedoka. Sudska vijea koja sude u predmetima ratnih zloina su kao posljedica toga bila prisiljena razmotriti koliko svjedoka mogu pozivati na roita, odnosno hoe li pozivati svjedoke koji ive u drugim dravama.38

Prilikom obraanja Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda u septembru 2009. godine, Glavni tuilac MKSJ-a izrazio je zabrinutost zbog mogueg odlaska meunarodnog osoblja iz Suda i Tuilatva Bosne i Hercegovine. Pored toga, Vijee sigurnosti je obavijeteno da e upuivanje materijala koji se odnose na istrage lokalnim tuiocima uskoro biti okonano i Glavni tuilac je konstatirao da e 17 predmetnih spisa u vezi sa 43 osumnjiena biti predato dravama koje su nastale raspadom bive Jugoslavije.39

Bosna i Hercegovina moe oekivati sve vei broj postupaka u predmetima ratnih zloina u iduem desetljeu. Nedostatak prioriteta od strane organa vlasti BiH u vezi s potrebama pravosudnih institucija, koji je obiljeen smanjenjem budeta dravnog suda umjesto poveanjem resursa koji se dodjeljuju za pravosue, usporava provedbu Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina.

Brojni izazovi i prepreke tek predstoje u predmetima ratnih zloina u narednom desetljeu. Izgradnja ujednaenog okvira za podrku svjedocima / rtvama i njihova zatita postala je zajedniki program rada za meunarodne i domae kljune aktere u ovom polju u protekle dvije godine. Prema tome, provedba Strategije, aktivnosti VSTV-a i Evropske

38 Bosnia Daily, decembar 2009. godine dnevne elektronske novine39 Izvjetaj o stanju u sektoru pravosua iz decembra 2009. godine

komisije, Konferencije OSCE-a o problemima svjedoka te aktivnosti i projekat UNDP-a pod nazivom Izgradnja kapaciteta kantonalnih i okrunih sudova i tuilatava u BiH za procesuiranje predmeta ratnih zloina fokusiraju se na to da se osigura isti nivo podrke i zatite raspoloiv na svim nivoima postupanja u predmetima ratnih zloina u BiH.

Nije izazov samo to da se identificiraju institucije vlasti koje su bolje opremljene da popune postojeu prazninu nego i to da se koordinira s postojeim projektima koji nude pomo u ovoj oblasti, npr. projekat vicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC)40. Centri za mentalno zdravlje pruaju usluge u BiH putem mree od 50 centara za mentalno zdravlje, 31 u Federaciji BiH, 18 u RS i jedan u Brko Distriktu, u kojima rade multidisciplinarni timovi, u ijem su sastavu psihijatri, socijalni radnici, psiholozi i bolniari.

Jedna od glavnih prepreka u postupcima u predmetima ratnih zloina u BiH danas jest uinak koji na svjedoke ima duina postupaka. Prvo suenje u predmetu ratnog zloina koje je proveo MKSJ dogodilo se prije etrnaest godina, u 1995. godini, u predmetu Tadi41. Od 1996. godine, tj. od prvog pojavljivanjem svjedoka na MKSJ-u, vie od 5.000 svjedoka svjedoilo je u Hagu. Od 2005. godine i prvog procesuiranja predmeta ratnog zloina u Sudu BiH svjedoilo je 3.000 svjedoka u Sarajevu. U MKSJ-u i Sudu BiH iskustvo je pokazalo da je veliki broj svjedoka pozivan da svjedoi nekoliko puta o istim dogaajima u razliitim postupcima, u kojima se radilo o razliitim optuenim osobama. Ponavljanje svjedoenja i 40 Vidi projekat vicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC)41 Godinji izvjetaj MKSJ-a iz 1995. godinehttp://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1995_en.pdf.

psiholoki utjecaj na svjedoke koji se pozivaju godinu kasnije da ponove iskaze o istim dogaajima strahovit je izazov za sudove i tuilatva u BiH. Olakavanje tereta svjedocima koji moraju ponoviti svoje iskaze potrebno je utvrditi kao prioritet u svjetlu dinamike odreene Dravnom strategijom za procesuiranje najsloenijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zloina u roku od 7 godina i drugih predmeta ratnih zloina u roku od 15 godina.

I na kraju, druga prepreka pruanju podrke i zatite svjedocima / rtvama u postupcima vezanim za predmete ratnih zloina jest dostupnost psiholoke i socijalne pomoi, te strune pomoi, utvrenih u lanu 6. Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka. Tokom razgovora obavljenih prilikom terenskih obilazaka na kantonalnom i okrunom nivou istraeno je trenutno stanje u pogledu postojeih ili nepostojeih mehanizama podrke. Spomenuti su centri za socijalni rad i izraena su razliita miljenja, kako se navodi u poglavlju o procjeni koje slijedi.42 Primarne

Documents

Procjena potrebe na polju podrske svjedoka-zrtava