- možda ima grešaka ☺

Procesi grafičke reprodukcije - grafičku reprodukciju ne možemo poistovjetit sa grafikom - obrada i prikaz informacije na grafičkom mediju ?

Temeljni tijek informacije

- svaka informacija ima svoj tijek - ULAZ IZLAZ - svaki proces ima ulazne veličine i izlazne veličine - OBRADA – informacija se mora obraditi informacija se prilagođava

Tijek i obrada informacije u grafičkoj reprodukciji - 1

1

- ulazna informacija ne mora biti original, samo ulazna veličina - original prolazi kroz niz faza - grafička priprema transformacija originala u onaj oblik koji je moguće – ulazni original neće biti tehnički isti - tisak prijenos tako obrađenog originala na papir - otisak grafički proizvod

Struktura procesa grafičke reprodukcije

- slika, tekst motiv ili predložak - film materijalni nosač informacije - m.m. magnetni medij ili bilo koji drugi oblik memorije, možemo izravno iz memorije zapisati na otisak - tiskana forma velika važnost u definiranju - tisak prijenos informacije na materijal - otisak zabilježili ili u filmu ili memoriji; rezultat tiskovne podloge - dorada - podtiskovne informacije ?

2

Struktura i tijek procesa grafičke reprodukcije

- tekst i slike ulazne veličine - integracija teksta i slike radimo primarnu obradu prilagodba pojedinih elemenata znači: ako smanjimo sliku ili kolor u crno bijelo postupci kojim se ulazna informacija prilagođava - impozicija raspored stranica na arku - arak može na sebi nositi npr. 8 stranica na jednoj i 8 stranica na drugoj strani = 16 stranica

1 2

- tiska se kao što se slaže

3

- 2 načina: - Konvencionalni postupak – uključuje pojedina procese koji su stariji; Uključuje zapis tek obrađene informacije na film; Svi elementi moraju već biti točno posloženi – oni se ne mogu više mijenjati - digitalni postupak – sliku arka puštamo na film ili ju upućujemo na ctp

- Zapis na film znači na: - konvencionalni postupak ( ne primjenjuje se više) - digitalni postupak

- sa filma se kopira na drugi tiskovni medij - kod kopiranja naknadna obrada rezultata dobivamo tiskovnu formu - Digitalni tisak preskačemo sve gore faze, ali to ne znači da ne sadrži te faze

Tijek i obrada informacije u grafičkoj reprodukciji

4

Oblici zapisa i prikaza

- oblikovanje određivanje parametara, grafička dorada - računalna obrada - zapis izlazne veličine su različite

-> ? -> spržiti na CD -> elektronički oblik (elektronička knjiga) -> web -> tisak - isti sadržaj jednako oblikovan na različite načine

5

Grafička reprodukcija

- grafička reprodukcija s jedne strane reproducira slikovnih i tekstualnih ... - uži smisao se može vizualizacija i prijenos obrada postupcima tiska ? - pohranjivanje - zapis i pohranjivanje informacije u većem broju primjeraka na materijalnom mediju trajnog karaktera - veći broj nakon 100 primjeraka tiskanje <100 – otiskivanje danas to nije bitno - Fotokopiranje umnožavanje i tisak - zapis na trajnom mediju u većem broju primjeraka ( ma što to značilo) - papir – trajni medij – nije uvjetno shvatiti - skupine grafičkih proizvoda:

- knjige -brošure - ambalaže - novine i časopisi - akcidencije događaji, prigodni poslovi, grafički proizvodi ( npr. glasački listići)

6

Tehnike tiska

- način na koji mi tu informaciju prenosimo sa tiskovne forme na tiskovnu podlogu - tehnika tiska – definirana je načinom prenošenja informacije s tiskovne forme na tiskovnu podlogu posredstvom boje - tiskovna forma međufaza u lancu reprodukcije u kojoj imamo zapis slike uglavnom u materijalnom obliku i sa takve tiskovne forme prenosimo na podlogu - tehnika tiska je definirana načinom prelaska boje na podlogu ? - otisak kao rezultat tog procesa je slika... GLAVNE ILI VELIKE TEHNIKE TISKA:

A) Reljefni tisak - Visoki tisak (knjigotisak) - Duboki tisak (bakrotisak)

B) Bezreljefni tisak - plošni tisak (offset) - propusni tisak (sitotisak)

7

Tendencije u grafičkoj reprodukciji

- Smanjenje prosječnih naklada – zahvaljujući raznim tehnikama tiska (japanske novine?) sinkrona tiskaju na različitim dijelovima svijeta, a sve ostalo lokalna naklada - naklada – automatizirana - integracija i skraćivanje procesa nešto što se nekoć radilo cijeli dan danas je gotovo za sat vremena, za minutu 2, 3 - dekemizacija procesa nemamo više kemiju, osim u jako ograničenim procesima - bitno je količina informacije koju možemo primiti

Temeljne porodice pisma

- font – odljevak, nekad su se slova lijevala; tipeface (obličje slova) - tekst – misaona imenica, moramo ga adaptirat na medij na kojem će biti zapisan - oblikovanje teksta – niz tipografskih pravila vodimo računa o elementima oblikovanja - Antikva – starije pismo - u užem smislu imamo samo 2 porodice Antiku i Helvetiku

8

Ukrasna i rukopisna pisma

Konstrukcija slovnih znakova

- za svako slovo postoji nacrt

9

Pismene veličine

- mjerne jedinice tipografska točka - 1 TT (tipografska točka) HPT = 0,370 mm - Cicero osnovna pismena veličina dijeli se na određeni broj tipografskih točaka (osnovna pismena veličina nije tipografska točka ili PT (point)) - 1 cicero = 12 pt = 4,512 mm - 6 pt najmanja veličina koja se koristi - Garamond – je veličina i pismo

- Verzal samo velika slova; takav tekst je nepregledliv i zauzima više mjesta; 2-3 x više vremena nego za čitanje kurentnog teksta - Kurent mala slove; tekst u kurentnu zauzima oko 20% manje prostora, a za čitanje kurentnog teksta čitatelju treba 2-3 x manje vremena nego za čitanje verzalnog teksta - Kurziv – ista vrsta pisma, ista veličina pisma nagnuti slovni znakovi u pravilu za 15 stupnjeva

10

Temeljni formati papira

- 4 osnovne kategorije A, B, C, D – sirovi formati D 771x1090 A 841x1189 C 917x1297 B 1000x1414 A => 841*1189 = 999.999 -> 1 kvadratni metar osnova svih formata papira 2m A0 -> 841x1189 sirovi ili osnovni formati A0 – 32 A5 broj listova – 64 strane „brošure“

A4

A3 A2

A1

11

Margine

- voditi računa o bjelini - top 2,52 - bottom 2,52 - left 3,17 - right 3,17 - ako imao 2 stranice koje se preklapaju left, 4 right 2 i left 2 right 4 - margine - predstavlja optičku ravnotežu

Pravilo zlatnog reza – optička sredina

- geometrijska ili optička jedno te isto nama bi pogled bježao prema dolje - krug – polumjer visine stranice - margine na dijagonali stranice samo ne na sredini

12

GRAFIČKI PROIZVOD –> DEFINIRATI - format - kategorija papira - razmještaj stranica na arak - margine - odaberite vrstu i veličinu pisma - vrsta sloga

Podjela tehnika tiska

Tehnike tiska – metoda kojom se slika putem boje prenosi sa tiskovne forma na tiskovnu podlogu - vrlo različite o načinu kako funkcionira prijenos boje na podlogu - Podjela tehnike tiska (osnovna posjela) – dijele na konvencionalne i nekonvencionalne glavnim i sporednim ; velikim i malim - tiskovna forma – materijalna i nepromjenjiva 1) Konvencionalne tehnike – Tiskovna forma – materijalna i nepromjenjiva 2) neknovencionalane – nip tehnika, non printin...; često nemamo niti dodira kod tiskanja non printig tehnika kod kojih nema pritiska 2) Hibridna tehnika primjer. strugalice , novčanice, vrijednosni papiri tiskarski stroj – printing pres (preša)

13

Glavne tehnike tiska

- glavne tehnike tiska – one koje se najviše upotrebljavaju - visoki tisak – najstarija tehnika - fleksografski tisak – za tisak ambalaže - duboki tisak bakrenim pločama ili cilindrima u kojima se radi Tiskovna Forma a zatim se prenosi na papir; najskuplja i najkvalitetniji tisak - plošni tisak dominantna tehnika tiska; koristi za sve vrste graf. proizvoda, ambalažu; karakteristike same tiskovne forme; indirektni prijenos boje na gumenu navlaku sa gumene navlake na papir - propusni tisak najstarija tehnika tiska; nedostatak ne može postići velike brzine, tanke linije - male ili sporedne tehnike tampontisak – mali formati i male naklade; karakteristike sitotiska...; zakrivljene površine 2 skupine:

A) povezuje – imaju reljefne tiskovne forme B) reljefnosti nema – bereljefne tiskovne forme

14

Povijesni tiskarski strojevi

Tiskarski strojevi

15

Građa tiskovnih agregata

Post press – grafička dorada

16

Doradni uređaji

Tiskovna forma

tiskovna forma (štabilj ili pečat) – razlikuju se 1) građa

2) materijali 3) metode 4) načina prenošenja boje sa površine tiskovne podloge

- tiskovna forma – nositelj informacije točno u onom obliku koji se taj grafički proizvod mora tiskati; svaka tiskovna forma ima istu strukturu

17

2 vrsta površina: ( definirana međusobnim odnosom tih 2 površina) - Tiskovni elementi - slobodne površine

- bez obzira o kojoj se tehnici radilo ona ima te dvije površine - postoje razlike između konvencionalne i nekonvencionalne tehnike tiska

Konvencionalne tehnike tiska - materijalne – fizički postoje, opipljive ima svoje dimenzije

- nepromjenjive - podobne su za veće naklade - slika je vidljiva - tiskarska forma je potpuno definirana – to ima veze sa nepromjenjive da je oblik, veličina, raspored tiskarskih elemenata točno određeni i oni moraju odgovarati parametrima originala ? a time odgovaraju tiskarskoj formi ?

Tiskarska forma nepromjenjiva dok se fizički ne potroši tiskarska forma svaki otisak će biti isti

Nekonvencionalne tehnike tiska

- nematerijalne ? - virtualne ? - nevidljive - promjenjive, dinamička - latentne

tiskarska forma za svaki otisak radimo novu tiskarsku formu tiskarska forma može ali ne mora (dok se fizički ne potroši TF svaki otisak će biti isti);

nova slika uvjeti promijenjeni - ULOGA : ista pomoću tonera, tinte, prenijeti formu na papir

18

Tiskovni elementi i slobodne površine

- Tiskovni elementi – nosioci boje koja će se prenijeti na papir - slika se sastoji od tiskovnih elemenata i slobodnih površina te ga definiraju - tiskovni elementi – aktivni i funkcionalni dijelovi tiskovne forme prihvaćaju i odbijaju boju - Slobodne površine – prostor oko i između tiskovnih elemenata koja niti prihvaća niti prenosi boju

nisu niti aktivni niti funkcionalni - tiskovni elementi – točno moraju odgovarati slici; moraju se bitno razlikovati od slobodne površine:

1) razlika u reljefu površina koja prenosi boju ( koja će prenijeti boju) 2) po različitim razlikama ?

- boja se prenosi na tiskovni elementa, a s tiskovnog elementa na otisak

19

Tehnike tiska

Tiskovna forma za visoki tisak

- egzistira u 2 forme: (karakteristike tiskarske forme su iste) 1) klasična 2) fleksotisak Po čemu se razlikuju: - fizikalne razlike - vizualne; optičke razlike

20

- u prosjeku tiskarske forme izgleda ovako: - tiskovni element reljefno izbočeni svi u jednoj ravnini, a slobodne površine su udubljenje; dubina je različita, varira koliko su međusobno udaljene, zbog nagiba bokova veličine tiskovnih elemenata i koliko su međusobno udaljeni

- tiskovni element je cijelo slovo izbočeno, a tiskovna podloga je cijela površina - rasterski element – geometrija može biti vrlo različita - na tu tiskovnu formu nanosi se boja i zatim se otisak prenosi dozirano na tiskovnu podlogu imamo otisak odgovara tiskovnom elementu na formi ( pločama – za visoki tisak pripremale su se iz cinka, magnezija i bakar

RELJEFNA tiskovna forma Visoki tisak 1,73 mm debljina ploče; 1 mm Duboki tisak 50 ( miktomililitara) - izbočene površine se prenose na podlogu - udubljena ( slobodne površine) - slike ( pomoću klišeja?) – cink (najviše se koristi), magnezij, bakar - 20 000 otisaka, fleksotisak 2 – 6 000 000

Tiskovna forma za duboki tisak

- duboki tisak – bakro tisak - 99% tiskarske forme se radi u bakru, ostalo čelik - tiskarska forma je reljefna inverzna u odnosu na visoki tisak - slobodne površine izbočene, tiskarski elementi izdubljeni (po presjeku i dubini mogu biti različiti) - boja se nanaša – zapunjavaju se tiskarski elementi – boja drugačija od visokog tiska (u dubokom tisku su tekuće) – zapunjavaju šupljinu tiskovnoj formi (čašica, lončić) - volumen lončića će biti različita – boja se prenosi na papir u različitim debljinama boje

RELJEFNA tiskovna forma ( jedino što povezuje sa visokim tiskom) - takva struktura tiskovne forme daje tiskovnu formu u obliku cilindra prolazi kroz kontenjeri sa tekućom bojom – ona se zapunjava – neposredno prije tiska jedan nož otklanja višak boje - pritisak je minimalan - ne prenosi se boja na papir pritiskom kao u visokom tisku – povlačenje boje iz cilindra - imamo otisak koji je reljefan osjetiti na novčanici

21

- najveća visina 60 mikrometara - slobodne površine su izbočene - tiskovne površine su udubljenje - tiskovna forma se radi od bakra - najkvalitetnija tehnika ... - primjena: tisak vrhunskih časopisa, luksuzna ambalaža... - visina 150 mikrometara, dubina 50 mikrometara - zbog viskoziteta boja ne prodire u strukturu papira

Tiskovna forma za plošni tisak

- danas prevladava - naklada, pripreme, tehnika koja djeluje neprirodno – nama nikakvu ulogu reljefnosti - do otiskivanja dolazi do posve drugih načina; tiskarska tehnika za plošni tisak – razna i bezreljefna nije sasvim – ta reljefnost je beznačajna – ne igra baš nikakvu ulogu kod otiskivanja - tiskarski elementi su po svojim površinskim svojstvima poleofilni (afinitet pri vezanju nekih vrsta molekula koje su sadržane u nekim ...)(boja je u pasti) i hidrrofobni (odbijaju vodu) - slobodne površine su hidrofilne ( kemijski afinitet prema vodi) - u procesu tiska – voda će apsorbirati samo slobodne površine - ploče od aluminija – tanke ploče 0,2 , 0,3 mm ( prošlost cink, kamen) - boja se prima za tiskarske elemente a sve je ostalo zapunjeno vodom - koristi se ( industriji) 1930 – 1970 – naglo razvijati – najrazvijenija tehnika tiska - najraširenija i najrazvijenija tehnika tiska - najraširenija tehnika - ne otiskuje se direktno na papir - velike naklade - aluminij ( 250 000 – 300 000 otisaka), krom – bakar (1 200 000 otisaka)

22

Tiskovna forma za propusni tisak

- tiskarska forma je bezreljefna nama reljefa; tiskarski elementi u istoj ravnini; razlikuju se po propusnosti boje mrežice -> različite gustoće i načina preplitanja - u toj mrežici neki dijelovi su zatvoreni - Slobodne površine su nepropusne, otvoreni tiskarski elementi su propusni - mogu biti metalne, tekstilne niti - gustoća varira 20 – 120 niti po cm - boja se protiskuje kroz tiskovne forme sa gore na dolje dobijemo otisak koji po obliku i veličini odgovara obliku na mrežici - nije brza tehnika – ograničenje u formatima, ali dobivamo efekte koje niti u jednoj drugoj tehnici ne možemo dobiti

23

Tiskovna forma

Digitalni tisak - osnova svih digitalnih uređaja master cilindar, aluminijski cilindar Tiskarska forma

1) putem jedne žice nabija sa pozitivnim statičnim naboja – cijeli cilindar 2) formiranje slike laserskog printera pomoću printera – laseri – futoni 3) kada futon dođe do valjka – poništi se naboj 4) na cilindru imamo virtualnu sliku koja je građena od pozitivnog naboja 5) toner – mješavina pigmenta visoke gustoće i smole svojstvo da se elektrostatički nabije 6) Prah nabijen sa negativno statičnim elektricitetom 7) smola će se primiti za puno + mjesta

- to je tiskarska forma koja nije vidljiva, latentna __A djelovanje električnog naboja ima ograničeno djelovanje - forma je – ako su elektroni i futoni (imaju formu materijalno) valno gibanje (nematerijalno)

8) prijenos na papir – nabijen sa pozitivnim nabojem 9) zagrijavanje – smola se zatalili, penetirira u papir te dobimo otisak (180°– 210°C)

24

Analogni fotomehanički zapisi na tiskovne forme

Promjena kod fotomehničkih postupaka prijenosa slike

25

Fotomehanički prijenos slike

26

Elektrofotografski postupak A

Elektrofotografski postupak B

27

Elektrofotografski postupak C

- gdje se slika prenosi na fotorecesiv Elektrofotografski - spada u mehaničke postupke - ne primjenjuje se široko - pojam – električne promjene djelovanjem svjetla - mogu se dogoditi na površini koje imaju specifična svojstva – vodljive ili poluvodljive -> poluvodljive odnosi se na poluvodič – mogu biti vodiči ne (organski fotovodiči) - na koji način se koriste za prijenos slike postupak

- kao osnovu imamo aluminijsku ploču ; poslojen je slojem poluvodiča koji se u posebnom uređaju nabijaju pozitivnim nabojem - ploča je uzemljena - na površini nabijenih vodiča se stvara film – sprečava prolazak zraka svjetla - fotoni poništavaju pozitivni naboj na poluvodičima - praktički kopiranje ali mi ništa na ploči ne vidimo - kao predložak se koristi dijapozitiv - kada se ukloni film na ploči se nanašaju čestice smole koja je nabijena negativnim nabojem - suprotni naboji se privlače – dolazi do djelovanja elektrostatičkih sila i do vezanja čestica smole koje mogu i ne moraju imati pigment C - statički elektricitet – slika se transferira na drugu podlogu

- zrnca smole prenose se na drugu ploču aluminijsku koju je nabijena pozitivnim električnim nabojem – ta ploča djeluje kao tiskovna podloga - i tu će sa vremenom doći do slabljenja elektrostatskog naboja, slabljenje smole i gubljenja sliku treba fiksirati (slika nije stabilna) – ploča se termički obradi (fiksira se)

- zataljena smola predstavlja tiskovne elemente

28

- čisti aluminij – slobodne površine – tiskovna forma za plošni tisak - postupak ne zahtjeva nikakvo razvijanje - nedostaci

– relativno niske naklade - relativno podložno trošenje - rezolucija – mogućnost reprodukcija sitnih elemenata - sliku možemo dobiti kroz neprozirni original - prenosnica između analogne i digitalne tehnologije

29