SVEUČILIŠTE „J. J. STROSSMAYERA“ MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK

Sveučilišni preddiplomski

studij sestrinstva

Seminarska radnja za predmet

Zdravstvena njega kirurškog pacijenta

Proces zdravstvene njege bolesnika kod operacije

karcinoma želuca

Tihana Batrnek Osijek, 08.01.2015.

Probavni se sustav proteže od usne šupljine do analnog otvora. Njegovu osnovu čini probavna

cijev, kojoj su pridružene različite žlijezde i organi (1). Probavni sustav, apparatus

digestorius, prihvaća hranu, te omogućuje unošenje hranjivih i drugih potrebnih tvari iz

okolice u organizam. Pri tome probavni sustav krute i netopljive tvari u vodi pretvara u topljiv

oblik i predaje ih u krv (2). Želudac je vrčasto spremište hrane obujma do litre i pol, a u njemu

se hrana istodobno i probavlja. Želudac je smješten visoko u trbuhu između jetre i slezene, te

malo ulijevo od središnje ravnine. Želučane kretnje imaju dvije važne zadaće: miješanje i

potiskivanje hrane. Svrha je miješanja uspostavljanje što tješnjeg dodira hrane sa želučanim

sokom. Miješanje je posljedica kontrakcijskih valova glatkog mišićja. Učestalost kontrakcija

približno je tri u minuti. Rak je želuca najčešći zloćudni tumor probavnih organa. Najčešći

zloćudni rak želuca jest karcinom, a ostali, kao što su limfomi i karcinoidi, čine manje od 10%

zloćudnih tumora želuca. Rak želuca javlja se u svakoj životnoj dobi, ali osobito između 50. i

70. godine života, i to češće u muškaraca negoli u žena (3:1). Simptomi su u početku bolesti

nekarakteristični: bol u epigastriju, osjećaj nelagodnosti nakon obroka, anoreksija na neka jela

i blaga dispepsija. Rak želuca se dijagnosticira rendgenskim pregledom želuca,

gastroskopijom, uzimanjem uzorka za histološki pregled, te citološkom analizom sadržaja

dobivenog želučanog soka (4). Liječenje je kirurško: izvodi se lokalna ekscizija tumora, a od

tumora sa širokom osnovicom potrebna je eliptična ekscizija želučane stijenke. Zdravstvena je

njega bolesnika sa želučanom bolesti u prijeoperacijskoj pripremi usmjerena na smanjenje

straha, tjeskobe i zabrinutosti, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih simptoma, usvajanje

poželjnog ponašanja (prestanak pušenja, vježbe disanja), smanjenje bakterijske flore i

prepoznavanje komplikacija. Priprava bolesnika za operaciju uključuje: opću prijeoperacijsku

pripravu, neposrednu prijeoperacijsku pripravu, te vježbe disanja i iskašljavanja.

Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika s operacijom želuca usmjerena na

otklanjanje tjelesnih simptoma (bol, mučnina, povraćanje), sprječavanje i prepoznavanje

komplikacija (krvarenje, retencija želučanog sadržaja), sprječavanje infekcije, te poučavanje

bolesnika. U dogovoru s bolesnikom, medicinska sestra planira i provodi sestrinske

intervencije. Zdravstvena njega bolesnika sa rakom želuca zahtijeva pomoć i brigu stručnjaka,

psihološku potporu i pravilno podučavanje za brigu o samome sebi. Medicinska sestra

provodi najviše vremena sa bolesnikom, te mora primjenjivati postupke koji su temeljeni na

znanju, te ponajviše mora biti osoba koje je profesionalna, te koja ima sposobnost empatije

prema svakom bolesniku.

1

SADRŽAJ:

1. UVOD 3

1.1. Anatomija i fiziologija želuca 3

1.2. Definicija 4

1.3. Etiologija i rizični čimbenici 4

1.4. Klinička slika 4

1.5. Dijagnostika 5

1.5.1. Zadaće medicinske sestre u provođenju dijagnostičkih postupaka 5

1.6. Liječenje 5

1.7. Cilj 5

2. PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE BOLESNIKA KOD OPERACIJE KARCINOMA

ŽELUCA 6

2.1. Opis procesa zdravstvene njege 6

2.1.1. Prijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacije .

karcinoma želuca 6

2.1.2. Poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacije .

karcinoma želuca 7

2.2. Prikaz sestrinske skrbi 8

2.2.1. Sestrinska anamneza i status 8

2.2.2. Sestrinske dijagnoze i planovi zdravstvene njege 10

2.2.3. Sestrinsko otpusno pismo 13

3. PRIKAZ ČLANAKA 14

4. ZAKLJUČAK 16

5. LITERATURA 17

2

1. UvodProbavni se sustav proteže od usne šupljine do analnog otvora. Njegovu osnovu čini

probavna cijev, kojoj su pridružene različite žlijezde i organi (1). Temeljni preduvjet života

jest izmjena tvari (metabolizam). Stoga tijelo mora biti redovito opskrbljeno hranjivim

tvarima koje tvore nove molekule potrebne za rast novih i izmjenu istrošenih stanica i tkiva, te

istodobno daju energiju tisućama kemijskih reakcija koje se stalno zbivaju u tijelu. Probavni

sustav, apparatus digestorius, prihvaća hranu, te omogućuje unošenje hranjivih i drugih

potrebnih tvari iz okolice u organizam. Pri tome probavni sustav krute i netopljive tvari u vodi

pretvara u topljiv oblik i predaje ih u krv (2).

1.1. Anatomija i fiziologija želucaŽeludac je vrčasto spremište hrane obujma do litre i pol, a u njemu se hrana istodobno

i probavlja. Želudac je smješten visoko u trbuhu između jetre i slezene, te malo ulijevo od

središnje ravnine. Na lijevoj strani počinje želučanim ulazom, cardia, i nastavlja se u tijelo,

corpus, a njegovo dno, fundus, nalazi se neposredno ispod ošitna svoda i ispunjeno je zračnim

mjehurom. Prolaz iz želuca u dvanaesnik nazvan je vratarnik, pylorus, i na tom je mjestu

kružno mišićje vrlo razvijeno, pa tvori prstenasti mišić zapirač, m.sphincter pylori, koji

zatvara prolaz u dvanaesnik. Osnovu želučanih stijenki tvori glatko mišiće koje je nastavak

jednjačnog mišića, ali zbog oblika želuca to mišićje nema potpuno pravilan raspored u dva

sloja, nego se među njih isprepleće treći sloj ukošenih mišićnih vlakana. Izvana je želudac

obložen tankom vlažnom seroznom opnom, a iznutra je debela i vrlo otporna sluznica koja

tvori nabore (2).

Želučane kretnje imaju dvije važne zadaće: miješanje i potiskivanje hrane. Svrha je

miješanja uspostavljanje što tješnjeg dodira hrane sa želučanim sokom. Miješanje je

posljedica kontrakcijskih valova glatkog mišićja. Učestalost kontrakcija približno je tri u

minuti. Svakim kontrakcijskim valom kroz pilorus prođe mala količina izmiješane kašaste

hrane, nazvane himus. Pražnjenje želuca potiču peristaltički valovi. Dva su čimbenika koji

pojačavaju peristaltičke valove: živčani signali i hormon gastrin. Pojava živčanih signala

refleksna je posljedica rastezanja želučane stijenke hranom, pri čemu sudjeluju vagusni živci i

lokalni živčani mijenterički splet. Gastrin je lokalni hormon koji ima dvojaku ulogu: blago

potiče želučane kretnje i snažno potiče izlučivanje solne kiseline i pepsina. U želucu se

tijekom 24 sata izluči oko tri litre želučanog soka. Uz vodu, tri su glavna sastojka tog soka:

3

sluz, enzimi i solna kiselina. Na izlučivanje želučanog soka poticajno djeluju živac vagus i

hormon gastrin. Dok vagusno podraživanje želučanih žlijezda razmjeno više potiče

izlučivanje pepsina, gastrin u većoj mjeri potiče izlučivanje solne kiseline. U želučanoj

sekreciji mogu se uočiti tri faze. Prva od njih, cefalična, počinje već prije ulaska hrane u

želudac. Ona je posljedica djelovanja hrane na okusne i mirisne receptore, a može se pojaviti

čak i pri gledanju hrane ili pri pomisli na nju. Druga, gastrična faza, nastaje dolaskom hrane u

želudac. Treća, intestinalna faza želučane sekrecije nastaje kao posljedica ulaska himusa u

tanko crijevo, posebice u dvanaesnik (1).

1.2. Definicija Rak je želuca najčešći zloćudni tumor probavnih organa. Najčešći zloćudni rak želuca

jest karcinom, a ostali, kao što su limfomi i karcinoidi, čine manje od 10% zloćudnih tumora

želuca. Ograničen je na sluznicu i podsluznicu, a metastaze u regionalnim limfnim čvorovima

mogu postojati. Makroskopski može biti lagano uzdignut iznad površine, ravan, najčešće je

lagano udubljen ispod površine. Promjer mu je obično do 1 cm, ali može biti i 8 cm. Također,

može imati oblik karfiolaste mase plitkog vrijeda ili može prožimati želučanu stijenku u

području pilorusa, te dovesti do stenoze ili do potpune opstrukcije. Proksimalni dio želuca

obično je proširen. Prognoza raka želuca ponajprije ovisi o debljini invazije i proširenosti

tumora, a histološki tip nema osobitog prognostičkog značenja (3).

1.3. Etiologija i rizični čimbeniciRak želuca javlja se u svakoj životnoj dobi, ali osobito između 50. i 70. godine života,

i to češće u muškaraca negoli u žena (3:1). Etiologija nije poznata, a kao predisponirajući

čimbenici se navode: perniciozna anemija, atrofični gastritis, genetski faktor: češće se javlja u

osoba krvne grupe A, te kronični želučani ulkus u oko 1% slučajeva maligno arterira (4).

1.4. Klinička slikaSimptomi su u početku bolesti nekarakteristični: bol u epigastriju, osjećaj nelagodnosti

nakon obroka, anoreksija na neka jela i blaga dispepsija. Ti simptomi, napose u osoba iznad

40 godina, zahtijevaju temeljiti pregled bolesnika zbog sumnje na karcinom želuca. Poslije se

javlja iritirajuća bol u leđima kao vjerojatni znak infiltracija gušterače. Javlja se mršavljenje,

opća tjelesna slabost i anemija. Katkada bolesnik najprije primijeti bezbolnu žuticu zbog

4

metastaza u jetri i distenziju abdomena zbog ascitesa. Akutno krvarenje i perforacija rjeđe se

javljaju kod karcinoma želuca (4).

1.5. DijagnostikaRak želuca se dijagnosticira rendgenskim pregledom želuca, gastroskopijom,

uzimanjem uzorka za histološki pregled, te citološkom analizom sadržaja dobivenog

želučanog soka (4).

1.5.1. Zadaće medicinske sestre u provođenju dijagnostičkih postupakaKod rengdenskog pregleda želuca barijevom kašom, medicinska sestra treba uputiti

bolesnika da se pridržava upute liječnika da bude natašte, te da prije pregleda ne smije pušiti.

Ako u želucu zaostaje stara hrane, potrebno je prije pregleda isprati želudac. Prije

gastroskopije bolesnik može uzeti laganu hranu, a ujutro ostaje natašte. Nakon pregleda

medicinska sestra upozorava bolesnika da nije dopušteno uzimanje jela najmanje 4 sata (4).

Zadaće sestre kod laboratorijskih pretraga je: pravilno uzimanje, pohrana i transport biološkog

materijala u laboratorij (5).

1.6. LiječenjeLiječenje je kirurško: izvodi se lokalna ekscizija tumora, a od tumora sa širokom

osnovicom potrebna je eliptična ekscizija želučane stijenke. Radikalno kirurško liječenje

sastoji se u parcijalnoj ili totalnoj gastrektomiji (ovisno o lokalizaciji i opsegu tumora) s

odstranjenjem omentuma, a samo iznimno obavlja se i splenektomija (4).

1.7. CiljCilj ovog seminara bio je prikazati proces zdravstvene njege bolesnika kod operacije

karcinoma želuca.

5

2. Proces zdravstvene njege bolesnika kod operacije karcinoma

želuca

2.1. Opis procesa zdravstvene njege

2.1.1. Prijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacije

karcinoma želuca

Zdravstvena je njega bolesnika sa želučanom bolesti u prijeoperacijskoj pripremi

usmjerena na smanjenje straha, tjeskobe i zabrinutosti, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih

simptoma, usvajanje poželjnog ponašanja (prestanak pušenja, vježbe disanja), smanjenje

bakterijske flore i prepoznavanje komplikacija. Priprava bolesnika za operaciju uključuje:

opću prijeoperacijsku pripravu, neposrednu prijeoperacijsku pripravu, te vježbe disanja i

iskašljavanja.

Opća prijeoperacijska priprava uključuje: psihološku i fizičku pripravu bolesnika.

Psihološka priprema započinje sa liječnikom kirurgom koji pacijentu objašnjava potrebu,

važnost i korisnost kirurškog zahvata, predvidivu dužinu boravka u bolnici, mogući ishod ako

se operacija ne izvede i alternativne metode liječenja, te ga upoznati s mogućim operacijskim

rizicima i komplikacijama. Psihološka priprema se nastavlja sa medicinskom sestrom pri

prijemu koja ga na ljubazan način dočekuje, oslovljava prezimenom, pokazuje mu gdje se

može svući, ostaviti stvari, uvesti ga u njegovu sobu... To su sve primjeri malih stvari kojima

sestra umanjuje bolesnikov strah. Također, uključuje bolesnika u planiranje i provedbu

zdravstvene njege što pridonosi stjecanju povjerenja, postavljanju pitanja i izražavanju straha

i nesigurnosti. Također u razgovoru s bolesnikom medicinska sestra treba saznati što ga

opušta. Drugi dio pripreme je fizička priprema bolesnika koja se sastoji od pretraga, prehrane,

poučavanja i pripreme probavnog sustava. Fizička priprava bolesnika uključuje pretrage

vezane uz bolest i rutinske pretrage za kirurški zahvat, smanjenje bakterijske flore – higijena

usne šupljine (ispiranje čajem od kamilice), prehranu (lako probavljiva hrana, „D“ dijeta, kod

stenoze parenteralna prehrana), nadoknadu tekućine, elektrolita i vitamina, te pripravu

probavnog sustava crpljenjem želučanog sadržaja duodenalnom sondom.

6

Priprema bolesnika na dan operacije usmjerena je na pripremu bolesnika na operaciju.

Medicinska sestra će kontrolirati, izmjeriti temperaturu, puls i krvni tlak, provjeriti da li je

bolesnik na tašte i upozoriti da ništa ne uzima na usta i ne puši, provjeriti da li žena ima

menstruaciju, pripremiti će operacijsko područje (obrijati), uputiti bolesnika da obavi osobnu

higijenu (tuširanje), pripremiti bolesnički krevet kao za inkontinentnog bolesnika, smjestiti

bolesnika u krevet. Potrebno je uputiti bolesnika da skine sa sebe nakit, sat, proteze, naočale,

leće, perike, kozmetičke preparate, ukosnice, kopče i sve to pohraniti na siguran način.

Medicinska sestra će staviti bolesniku pokrivalo za glavu i odjeću za operaciju, staviti

elastične zavoje ili antiembolijske čarape, primijeniti će propisanu terapiju i premedikaciju,

upisati u dokumentaciju i potpisati, objasniti bolesniku da će se osjećati omamljeno i žedno,

upozoriti ga da ne ustaje iz kreveta. Također, stavit će bolesniku identifikacijsku narukvicu,

pripremit će dokumentaciju ( povijest bolesti, sestrinsku dokumentaciju, sestrinsku check

listu), osigurati prijevoz i pratiti ga do operacijske dvorane te predati bolesnika i

dokumentaciju sestri u sobi za pripremu. Medicinska sestra će bolesniku koji ide operirati rak

želuca dati klizmu dan prije operacije ili ujutro na dan operacije, uvest će sondu, te će dati

Heparin prema liječnikovoj odredbi.

Vježbe prsnog disanja ekpiratornog tipa provode se u bolesnika nakon operacije kada

zbog boli izbjegavaju duboko disanje. Vježbe dubokog disanja treba provoditi najmanje svaka

dva sata. Zastoj sekreta u dišnim putovima pogoduje razvoju mikroorganizama, stoga

bolesnika treba poticati na iskašljavanje. Bolesnici nakon abdominalnih operacija izbjegavaju

iskašljavanje. Za vrijeme kašlja i iskašljavanja napinje se trbušna stijenka, što u bolesnika

uzrokuje bol na mjestu kirurškog zahvata. Zadaće su sestre pomoći bolesniku i podučiti ga da

pri iskašljavanju umanji bol. Za vrijeme kašlja i iskašljavanja sestra lagano rukom pritisne

operacijsku ranu, pokazujući pritom bolesniku kako će on to učiniti i upućuje ga u važnost

iskašljavanja. Bolesniku treba reći da ne postoji opasnost od „pucanja šavova“, ali da može

dobiti upalu pluća ne bude li iskašljavao nakupljeni sekret (6).

2.1.2. Poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacije

karcinoma želuca

Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika s operacijom želuca usmjerena na

otklanjanje tjelesnih simptoma (bol, mučnina, povraćanje), sprječavanje i prepoznavanje

7

komplikacija (krvarenje, retencija želučanog sadržaja), sprječavanje infekcije, te poučavanje

bolesnika. U dogovoru s bolesnikom, medicinska sestra planira i provodi sestrinske

intervencije.

Medicinska sestra će bolesnika staviti u odgovarajući položaj (Fowlerov), promatrati i

mjeriti vanjski izgled, puls, tlak, disanje svakih 15 minuta tijekom prva 3 sata, a zatim svakih

pola sata. Aspirirat će želučani sadržaj svakih pola sata, a sadržaj mjeriti i promatrati.

Kontrolirat će drenažu operacijskog polja, mjeriti i bilježiti količinu i izgled drenažnog

sadržaja svakih 8 sati (krv, serum), te će kontrolirati zavoje. Također, medicinska sestra će

provoditi osobnu higijenu, poticat će bolesnika na vježbe duboka disanja i iskašljavanje i na

vježbe udova, te mu pomoći pri iskašljavanju. Osigurat će povoljne mikroklimatske uvjete,

pravilnu prehranu, nadoknadu tekućine i elektrolite. Poticat će bolesnika na ustajanje, pomoći

mu pri ustajanju, ovisno o bolesnikovu stanju, osigurat će trapez za pomoć pri ustajanju i

promjeni položaja. Kontrolirat će primjenu infuzije (infuzija, transfuzija: 50-60 kapi u minuti,

analgetici), sprječavat će infekciju, te će se pri previjanju i vađenju drena poštivati sva pravila

asepse (6).

2.2. Prikaz sestrinske skrbi

2.2.1. Sestrinska anamneza i status

Bolesnik I.H., rođen 1944.godine, oženjen, 3 djece, živi u Piškorevcima. Po zanimanju je

vozač i u mirovini je. Medicinska dijagnoza: Neoplasma malignum corporis gastrici. Primljen

je u bolnicu 12.12.2014. zbog CT abdomena, te kirurškog zahvata.

Bolesniku je dijagnosticirana hipertenzija prije 10 godina, te je operirao ingvinalnu

herniju prije 53 godine. Hospitaliziran je na Klinici za infektologiju u svibnju 2014.godine

zbog febriliteta, te je nakon toga upućen na Klinički odjel za gastroenterologiju. Prvi puta je

hospitaliziran na kliničkom odjelu za abdominalnu kirurgiju. Operativni zahvat učinjen

15.12.2014. Bolesnik surađuje sa medicinskim sestrama i liječnicima, te se pridržava

njihovih uputa. Ne puši, alkohol pije u posebnim prigodama. Na preglede kod liječnika opće

prakse ide dva puta godišnje. Negira alergije na lijekove.

8

Bolesnik je kod kuće imao 3 obroka dnevno, te je pio oko 3L tekućine, najviše vode.

Najviše voli jesti meso i tjesteninu. Nema poteškoća sa gutanjem i žvakanjem hrane. Negira

alergije na hranu. U bolnici je nakon kirurškog zahvata na karenciji.

Kod kuće je bolesnik imao stolicu jednom dnevno, a mokrio je 4-5 puta dnevno. U

bolnici ima urinarni kateter postavljen 15.12.2014. Diureza iznosi 1000 mL dnevno. Stolicu

ima svaki dan. Nema poteškoća pri defekaciji.

Bolesnik je kod kuće i u bolnici samostalan u svim aktivnostima.

Bolesnik je kod kuće išao spavati u 22 sata, a budio se u 5 sati ujutro. U bolnici ide

spavati u 21 h, a budi se oko 6 sati. Tijekom poslijepodneva spava oko 1 sat. Prije spavanja

voli rješavati križaljke. Voli spavati na ravnom ležaju u pidžami.

Bolesnik ne nosi slušni aparat i nema naočale. Izjavljuje: „Boli me i zateže rana.“

Procjenjuje bol na skali za procjenu boli od 0 do 4 sa 3. Ne misli na bol kada rješava križaljke.

Lakše mu je kad miruje i kada leži. Propisan Analgin po potrebi.

Bolesnik sebe vidi kao stabilnu osobu koja je puno toga vidjela i doživjela u životu.

Bolesnik živi u kući sa suprugom. Svakodnevno mu dolaze u posjet supruga i djeca.

Bolesnik ne želi o tome razgovarati.

Bolesnik navodi kako nije imao veće stresne situacije u zadnje 2 godine.

Bolesnik je katolik. Ne ide u crkvu i ne moli se. Navodi kako su mu djeca i supruga

najveća vrijednost.

Bolesnik je visok 176 centimetara, a tjelesna težina mu je 89 kilograma. Temperatura mu

je izmjerena axilarno i iznosi 36.5°C. Puls je frekvencije 64 u minuti, punjenost je dobra.

Krvni tlak iznosi 140/80 mmHg. Disanje je frekvencije 17 u minuti. Boja kože je normalna,

bolesnik je subfebrilan, a turgor je normalan. Nema koštanih izbočenja, edemi nisu prisutni.

Lezija nema, kao ni svrbeža. Usna šupljina je uredna i ima vlastite zube. Hoda samostalno, a

invalidnost nije prisutna. Bolesnik je pri svijesti i orijentirana. Nema rizika od pojave

dekubitusa.

9

2.2.2. Sestrinske dijagnoze i planovi zdravstvene njege

PLAN ZDRAVSTVENE NJEGE

datum DIJAGNOZA U PZNJ.

CILJ INTERVENCIJA EVALUACIJA

15.12.2014.

16.12.2014.

17.12.2014.

18.12.2014.

19.12.2014.

Visok rizik za infekciju u/s urinarnim kateterom

Bolesnik tijekom hospitalizacije neće dobiti infekciju.

Medicinska sestra će:1.Poticati bolesnika da svakodnevno provodi osobnu higijenu, posebno higijenu spolovila2.Pratiti prohodnost urinarnog katetera3. pratiti znakove infekcije (peckanje,bol,crvenilo)4.Uputi i objasniti bolesniku simptome i znakove infekcije5. Uputiti bolesnika da obavijesti med. sestru ako primijeti prve simptome infekcije 6. Pri promjeni katetera i urinarne vrećice pridržavati se svih načela aseptičnoga rada

Cilj postignut. Bolesnik tijekom hospitalizacije nije dobio infekciju.

PLAN ZDRAVSTVENE NJEGE

datum DIJAGNOZA U PZNJ. CILJ INTERVENCIJA EVALUACIJA

15.12.2014.

16.12.2014.

17.12.2014.

18.12.2014.

19.12.2014.

Bol u/s operativne rane što se očituje izjavom bolesnika: „Boli me i zateže.“, te procjenom na skali boli od 0 do 4 sa 3.

Bolesnik će za vrijeme hospitalizacije 20 minuta nakon primjene analgetika bol na skali od 0 do 4 procijeniti s 1.

Medicinska sestra će:

1. potaknuti bolesnika da miruje i da legne kada osjeti bol

2. potaknuti bolesnika da otkloni pozornost od boli (rješavanje križaljki)

3. primijeniti ordinirani analgetik (Analgin)

4

Cilj postignut. Bolesnik je za vrijeme hospitalizacije 20 minuta nakon primjene analgetika bol na skali od 0 do 4 procjenjivao bol sa 1.

10

U P I T N I K Z A P R O C J E N U B O L I

Ime i prezime I.H.

Med. dg. Neoplasma malignum corporis gastrici Datum: 15.12.2014.

LOKALIZACIJA BOLI Abdomen

INTENZITET BOLI (skala 0 – 4) 3

KAKVOĆA BOLI (opis bolesnikovim riječima)- Zateže

OSTALI PODACI O BOLI

Pojava boli prvi puta: 15.12.2014.

Doba dana kada se javlja: Bol ne ovisi o dobi dana

Okolnosti u kojima se javlja: Bol ne ovisi o okolinskim činiteljima

Trajanje bez lijekova: Traje sve do primjene terapije

Djelovanje lijekova: 4 sati

Uspješni postupci u suzbijanju boli:

Primjena propisane terapije.

PLAN SUZBIJANJA BOLI

Propisani lijekovi: Analgin

Ostali postupci: Poticanje bolesnika da miruje, te otklanjanje pažnje aktivnostima (rješavanje križaljki)

11

S K A L A Z A P R A Ć E N J E I N T E N Z I T E T A B O L I

Ime i prezime: A.Š. Datum: 8.12.2014.

SatINTENZITET BOLI

AKTIVNOSTI, OKOLNOSTI U TRENUTKU PROCJENE0 1 2 3 46,00 ? Spava7,00 X Leži u krevetu8,00 X Doručkuje 9,00 X Osobna higijena, traži analgetik

10,00 X Rješava križaljke 11,00 X Rješava križaljke12,00 X Hodanje, traži analgetik13,00 X Ručak14,00 X Odmara15,00 X Odmara16,00 X Posjete17,00 X Šetnja, traži analgetik18,00 X Večera19,00 X Gleda televiziju20,00 X Razgovor sa suprugom i djecom21,00 X Odmara22,00 X Odmara23,00 ? spava24,00 ? spava1,00 ? Spava2,00 ? Spava3,00 ? Spava4,00 ? Spava5,00 ? spava

12

Uputa: Intenzitet boli označava se stavljanjem znaka “X” u odgovarajuću rubriku skale od 0 – 4 stupnja pri čemu 0 znači da nema boli, a 4 da je bol vrlo jaka. Oznake se mogu povezati krivuljom.

2.2.3. Sestrinsko otpusno pismo

Tijekom hospitalizacije uočeno je nekoliko problema iz područja zdravstvene njege.

Prilikom utvrđivanja probleme koristili smo se prikupljanjem podataka do kojih smo došli

intervjuom, mjerenjem, promatranjem i analizom medicinske dokumentacije.

Dijagnoze u procesu zdravstvene njege:

1. Bol u/s operativne rane što se očituje izjavom bolesnika: „Boli me rana.“, te procjenom

na skali boli od 0 do 4 sa 3.

2. Visok rizik za infekciju u/s urinarnim kateterom

1.A.d.) Bolesnik je imao bolove zbog operativne rane. Medicinska sestra je potaknula

bolesnika da miruje i legne kada osjeti bol, potaknula je bolesnika da otkloni pozornost od

boli (rješavanje križaljke), primijenila je ordinirani analgetik, te je dala bolesniku 20 minuta

nakon primjene analgetika da ponovno procijeni bol na skali od 0 do 4. Bolesnik je tijekom

hospitalizacije 20 minuta nakon primjene analgetika bol procjenjivao na skali od 0 do 4 sa 1.

Preporuča se mirovanje kada bolesnik osjeti bol, te otklanjanje pozornosti od boli prije

upotrebe analgetika.

2.A.d.) Bolesnik je zbog urinarnog katetera imao visok rizik za infekciju. Medicinska

sestra je poticala bolesnika da svakodnevno provodi osobno higijenu, posebno higijenu

spolovila, pratila je prohodnost urinarnog katetera, pratila je znakove infekcije (peckanje, bol,

crvenilo), uputila je i objasnila bolesniku simptome i znakove infekcije, uputila je bolesnika

da obavijesti medicinsku sestru ako primijeti prve simptome infekcije, te se pri promjeni

katetera i urinarne vrećice pridržavala svih načela aseptičnog rada. Bolesnik tijekom

hospitalizacije nije dobio infekciju.

13

3. Prikaz članka

Pacijenti najčešće ni ne shvaćaju u kakvom su stanju prije nego što trebaju ići na

operaciju. Medicinska sestra treba zajedno s njime prolaziti razdoblje pretraga, razdoblje

oporavka, te mu pomoći prilagoditi se na novonastalo stanje. Nakon operacije, treba obratiti

posebnu pažnju na bol, nutritivni status, te na nadoknadu tekućine i elektrolita. Bol je najveća

briga. Treba saznati gdje je bol lokalizirana, kako ju pacijent opisuje, što olakšava bol i da li

lijekovi pomažu. Pacijenti sa karcinomom se razlikuju. Neki će osjetiti malo boli, dok će

drugi trebati morfij da im bude lakše. Bol se ne pogoršava uzimanjem hrane. Kada karcinom

metastazira, bol se širi iza trbuha. Poslije operacije neki bolesnici osjećaju mučninu,

povraćaju, te na kraju budu pothranjeni. Treba promotriti da li je pacijent dehidriran, slab ili

mu slabe mišići. Pacijenti s rakom želuca mogu jesti bez ograničenja, ali najviše njih zahtjeva

parenteralnu prehranu. Medicinska sestra treba saznati što pacijent voli, da poticati njegovu

obitelj da mu donese hranu koju voli. Također, treba se pobrinuti da pacijent ne propušta

nijedan obrok. Vrlo je važno brinuti se o unosu tekućine i elektrolita u organizam. Ako

pacijent mora ići na pretrage prije operacije, važno je objasniti mu o čemu se radi. Važno je

pripremiti ga na vrijeme kako bi on mogao saznati sve što ga zanima, te kako bi mogli

uključiti obitelj u taj proces. Velika većina pacijenata nakon operacije želuca ostanu u bolnici

7 do 10 dana. Nakon što se probudi, medicinska sestra treba započeti s pacijentom vježbe

disanja i iskašljavanja, te treba slušati pluća. Treba poticati pacijenta na promjenu položaja

kako bi se spriječile komplikacije dugotrajnog ležanja. Iz istog razloga, treba ga poticati na

vježbe ekstremiteta, te na rano ustajanje i kretanje. Također, bitno je na vrijeme davati

terapiju. Uz sve ove postupke, bitno je promatrati, mjeriti i bilježiti vitalne znakove, te svako

odstupanje od njih. Treba provjeravati prohodnost nazogastrične sonde. Najvažnije od svega

je pripremiti bolesnika na novonastalu situaciju. Nakon operacije raka želuca, pacijenti

moraju naučiti kontrolirati bol, prilagoditi se na kemoterapiju, te same činjenice kako se radi o

14

smrtonosnoj bolesti. Također, nakon operacije, želudac pacijenta može biti manji ili možda

više neće proizvoditi normalnu količinu enzima što uzrokuje dulje probavljanje hrane.

Medicinska sestra ga treba savjetovati da jede manje, ali češće obroke, te da izbjegava

uzimanje tekućine tijekom obroka (7).

Zdravstvena njega bolesnika sa rakom želuca zahtijeva pomoć i brigu stručnjaka,

psihološku potporu i pravilno podučavanje za brigu o samome sebi. Medicinska sestra Kathy

McCauley, izjavila je kako ima idealan posao u kojemu ima kontakt sa pacijentima i

studentima, te ima priliku raditi istraživanja u svome području rada. Tako je došla i potreba za

ovim člankom, tzv. Skillcheck koji se sastoji od pitanja i odgovora u određenom području

zdravstvene njege i određenoj situaciji. Navodi 7 situacija, te 7 odgovora na njih, kako bi

pokazala da nijedan slučaj nije univerzalan. U prvoj situaciji radi se o zabrinutosti zbog

nošenja kolostome, hoće li se ona vidjeti, te hoće li ljudi osjetiti kada se bude sadržaj praznio

u vrećicu. Druga situacija pokazuje komplikacije nakon operacije. Treća situacija pokazuje

kako treba olakšati pacijentu koji ima nazogastričnu sondu više od 12 sati koja uzrokuje

grlobolju, suha usta, suhe usne. Navedeno je kako treba pravilno održavati njegu usne

šupljine, te ispiranje usta. Također, treba paziti na simptome parotitisa: bol, znojenje,

izostanak sline. 4. situacija pokazuje kako se često događa da bolesnici ne razumiju kako se

trebaju odgovarajuće brinuti za kolostomu, te kako je uloga medicinske sestre objasniti i

demonstrirati na razumljiv način brigu za kolostomu. U petoj situaciji treba voditi

odgovarajuću brigu o nazogastričnoj sondi koja uvijek treba biti prihodna. Šesta situacija

govori o važnosti pravilnog uzimanja anamneze, kako je svako pitanje jako bitno i može

pomoći bolesnikovom stanju. Nijedna situacija u kojoj se nađe medicinska sestra nije

bezazlena, te se svakoj situaciji mora pristupiti sa znanjem i profesionalnošću (8).

15

4. Zaključak

Temeljni preduvjet života jest izmjena tvari (metabolizam). Stoga tijelo mora biti

redovito opskrbljeno hranjivim tvarima koje tvore nove molekule potrebne za rast novih i

izmjenu istrošenih stanica i tkiva, te istodobno daju energiju tisućama kemijskih reakcija koje

se stalno zbivaju u tijelu. Rak je želuca najčešći zloćudni tumor probavnih organa.

Zdravstvena je njega bolesnika sa želučanom bolesti u prijeoperacijskoj pripremi usmjerena

na smanjenje straha, tjeskobe i zabrinutosti, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih simptoma,

usvajanje poželjnog ponašanja (prestanak pušenja, vježbe disanja), smanjenje bakterijske flore

i prepoznavanje komplikacija. Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika s operacijom

želuca usmjerena na otklanjanje tjelesnih simptoma (bol, mučnina, povraćanje), sprječavanje i

prepoznavanje komplikacija (krvarenje, retencija želučanog sadržaja), sprječavanje infekcije,

te poučavanje bolesnika. U dogovoru s bolesnikom, medicinska sestra planira i provodi

sestrinske intervencije. Zdravstvena njega bolesnika sa rakom želuca zahtijeva pomoć i brigu

stručnjaka, psihološku potporu i pravilno podučavanje za brigu o samome sebi. Medicinska

sestra provodi najviše vremena sa bolesnikom, te mora primjenjivati postupke koji su

temeljeni na znanju, te ponajviše mora biti osoba koje je profesionalna, te koja ima

sposobnost empatije prema svakom bolesniku.

16

5. Literatura

1. Andreis I, Jalšovec D. Anatomija i fiziologija. 2. izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2009.

2. Keros P, Pećina M, Ivančić – Košuta M. Temelji anatomije čovjeka. 1. izdanje. Zagreb:

Naprijed; 1999.

3. Jukić S. Patologija za više medicinske škole. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada;

1999.

4. Prpić I. Kirurgija za više medicinske škole. 2. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada;

1996.

5. Prlić N. Zdravstvena njega. 12. izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2009.

6. Prlić N, Rogina V, Muk B. Zdravstvena njega 4. 1. izdanje. Zagreb: Školska knjiga;

2001.

7. Feickert DM. Gatric surgery: Your crucial pre- and postop role. RN. 1987;50:24-35.

8. McCauley K. Caring for patients who have abdominal cancer. Nursing. 1995;15:26-27.

17