Upload
adela-krivanek
View
1.405
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Činioci problema istraživanja Opće odredbe problema: Uopće o problemu (izdvajanje dijelova pojave, njihovih
dimenzija i odlika koji se mogu identifikovati kaočinioci problema) na temelju ranijih saznanja,vlastitog ili iskustva eksperata
Hipotetički stavovi (ne hipoteze koje će bitiprovjeravane): o strukturi problema, o funkcijamaproblema i o vezama i odnosima.
Opće odredbe problema Gotovo se može smatrati aksiomom da se pouzdana
slika o kriminalitetu može steći iz evidencija organaformalne socijalne kontrole. No, česta je primjedba dase prije može govoriti o statistici njihovog rada, nego ostvarnoj slici. Stoga je nužno konsultovati ialternativne izvore podataka: studije o viktimizaciji isamoprijavljivanju.
Problem je potpunost i sveobuhvatnost slike okriminalitetu prema različitim izvorima podataka, tenjihova uloga i značaj u aproksimaciji kriminaliteta naodređenom području i u određenom vremenskomperiodu.
Osnovni hipotetički stavovi Osnovni hipotetički stavovi: o strukturi problema
Osnovni podaci o kriminalitetu mogu se dobiti iz zvanične statistikekriminaliteta (statistika organa formalne socijalne kontrole). Akuratni ,pouzdani i sveobuhvatni podaci o kriminalitetu mogu se izvući nesamo iz ukupne sume registrovanih krivičnih djela, nego i iz kretanjakriminaliteta, kao i iz raščlanjivanja strukture kriminaliteta popojedinim činiocima, te posebice ispitivanjem građana o njihovimiskustvima sa kriminalom
Osnovni hipotetički stavovi: o funkcijama problemaBaza za svaki racionalan i efikasan angažman nadležnih organa jesu podaci oobimu, strukturi i kretanju kriminaliteta.
Osnovni hipotetički stavovi: o vezama i odnosimaPodaci o kriminalitetu samo su dio činjenične osnove koju država uzima uobzir prilikom donošenja odluka i izvještavanja javnosti. Istraživanjem senastoji ispitati odnos između zvaničnih i alternativnih podataka okriminalitetu.
Značaj problema Naučni značaj problema:
Utvrđivanje pouzdanosti pokazatelja o kriminalitetu kojimogu poslužiti kao osnov za: provjeru radikalnihkriminoloških teorija; sekundarne analize; za komparacije;provjeru pojedinih teorija o konstantnom porastu učešćaimovinskog kriminaliteta u ukupnom kr.
Društveni značaj problema:Nalazi istraživanja mogu poslužiti kao osnova zainformiranje donosioca odluka, pa i efikasnije metodičkopostupanje kriminalističkih istražitelja, te u krajnjoj linijiza redukciju imovinskog kriminaliteta
Rezultati dosadašnjih istraživanjaTo su naučna saznanja (rezultati) koja već postoje o
pojavi koja se istražuje, a koja se neposredno ili posredno odnose na problem našeg istraživanja
Npr.: Naučne studije Domaće i međunarodne (evaluacijske) studije
Općenito o predmetu istraživanja “Obim, struktura i dinamika imovinskog kriminaliteta
u (period) u (mjesto)” Predmet: preliminarno određenje(naslov), teorijsko i
operacionalno određenje predmeta Teorijsko određenje sastoji se od dvije cjeline: 1)
istraživanje i iskazivanje postojećeg naučnog saznanjao predmetu istraživanja; 2) kategorijalno-pojmovniaparat i termini
Ne moraju biti fizički odvojene
Općenito o predmetu istraživanjaPostojeće saznanje se dijeli na: Naučno verifikovano saznanje Naučno evidentirano, ali još neverifikovano saznanje Nenaučno saznanje Hipotetičko saznanje
Teorijsko određenje predmeta istraživanja Predmet našeg istraživanja je fenomenologija
imovinskog kriminaliteta (tačna i sveobuhvatna slika oim.kriminalitetu), koju čine različiti izvori
Bez jasnih i tačnih podataka o kriminalitetu nema nimogućnosti racionalnog angažmana organa formalnesocijalne kontrole
Teorijsko određenje predmeta istraživanjaNaučno verificirano saznanje: Kriminalitet postoji od kako postoji pravo i država, i
zapravo od tada postoje zabilježena nastojanja vladara daima potpunu sliku o ovom fenomenu
Naučno evidentirano, ali neverificirano saznanje: Statističke evidencije koje vode zvanični organi (kaznena
statistika) smatraju se najvažnijim sredstvom saznanja ozločinu
Sveobuhvatnu sliku o kriminalitetu moguće je steći i putemalternativnih izvora podataka (studije samoprijavljivanja iviktimizacijske studije)
Teorijsko određenje predmeta istraživanjaNenaučno evidentirano saznanje: Rezultati mnogih stručnih i amaterskih studija ukazuju na
nedostatke i zvaničnih i alternativnih podataka o kriminalitetuHipotetičko saznanje Ljudi ne prijavljuju kaznena djela zbog: straha od počinitelja,
trivijalnosti djela, nepovjerenja u policiju, srama, itd., pazvanična statistika odražava samo dio stvarne slike kriminaliteta.I policija (iz različitih razloga) može manipulirati podacima.
Alternativni izvori podataka također imaju nedostatke, poputmogućnosti ispitivanih lica da pruže validne podatke,kvalitetnog uzorka, manjeg broja kaznenih djela u vezi sa kojimase istražuje, nepreciznosti pitanja
Teorijsko određenje predmeta istraživanjaKategorijalno-pojmovni aparat:1. Apsolutni podaci o obimu kriminaliteta iz zvaničnih
izvora2. Standardizirani pokazatelji3. Broj izvršenih krivičnih djela i njihovih počinilaca prema
grupama i prema pojedinačnim inkriminacijama4. Karakteristike djela5. Karakteristike počinioca6. Podaci o postupku7. Trendovi kriminaliteta8. Iskustva, mišljenja i stavovi građana o obimu, strukturi i
dinamici kriminaliteta
Operacionalno određenje predmeta istraživanja1) Apsolutni podaci o obimu kriminaliteta iz zvaničnih
izvora (MUP i Federalni zavod za statistiku) Ukupan broj prijavljenih krivičnih djela imovinskog
kriminaliteta po godinama Ukupan broj krivično procesuiranih krivičnih djela
imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj presuđenih krivičnih djela imovinskog
kriminaliteta po godinama
Operacionalno određenje predmeta istraživanja Ukupan broj prijavljenih počinilaca krivičnih djela
imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj krivično procesuiranih počinilaca
krivičnih djela imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj presuđenih počinilaca krivičnih djela
imovinskog kriminaliteta po godinama
Operacionalno određenje predmeta istraživanja2) Standardizirani pokazatelji Stopa imovinskog kriminaliteta (ukupan broj
prijavljenih/procesuiranih/presuđenih krivičnih djelana određeni broj stanovnika
Omjer (pojedinih djela ili prema godinama, i sl.) Oprez! Ne raspolažu svi izvještaji o stanju
kriminaliteta ovim pokazateljima-vrlo je moguće da seračunaju!
Operacionalno određenje predmeta istraživanja3) Broj izvršenih krivičnih djela i njihovih počinilaca
prema grupama i pojedinačnim inkriminacijama Apsolutno i procentualno učešće grupa i pojedinačnih
krivičnih djela u prijavljenom/ procesuiranom/presuđenom kriminalitetu
Apsolutan i procentualan broj počinilaca grupa ipojedinačnih krivičnih djela u prijavljenom/procesuiranom/ presuđenom kriminalitetu
Operacionalno određenje predmeta istraživanja4) Karakteristike djela Podaci o fazi izvršenja (prijavljena/ procesuirana/
presuđena djela) Podaci o mjestu izvršenja (prijavljena/ procesuirana/
presuđena djela) Podaci o obliku saučesništva (prijavljena/
procesuirana/ presuđena djela)
Operacionalno određenje predmeta istraživanja5) Karakteristike počinioca Godine života Spol Zanimanje Školska sprema Ranija osuđivanost Državljanstvo Nacionalnost
Operacionalno određenje predmeta istraživanja6) Podaci o postupku Trajanje predistražnog postupka Trajanje istrage Trajanje glavnog dijela postupka Za presuđeni kriminalitet: Izrečene sankcije (vrsta i
mjera)
Operacionalno određenje predmeta istraživanja7) Trendovi kriminaliteta Poređenje apsolutnih pokazatelja ukupnog broja
prijavljenih/procesuiranih/presuđenih krivičnih djela po godinama
Poređenje apsolutnih pokazatelja ukupnog broja počinilaca prijavljenih/procesuiranih/presuđenih krivičnih djela po godinama
Bazni i verižni indeksi broja prijavljenih/ procesuiranih / presuđenih krivičnih djela po godinama
Bazni i verižni indeksi broja počinilaca prijavljenih/ procesuiranih / presuđenih krivičnih djela po godinama
Operacionalno određenje predmeta istraživanja8) Iskustva, mišljenja i stavovi građana o obimu, strukturi i
dinamici kriminaliteta Iskustva, mišljenja i stavovi građana o ukupnom broju prijavljenih
krivičnih djela Iskustva, mišljenja i stavovi građana o ukupnom broju prijavljenih
počinilaca krivičnih djela Iskustva, mišljenja i stavovi građana o ukupnom broju prijavljenih
počinilaca krivičnih djela prema grupama i prema pojedinačniminkriminacijama
Iskustva, mišljenja i stavovi građana o karakteristikama djela (o mjestimaizvršenja, saučesništvu, itd.)
Iskustva, mišljenja i stavovi građana o karakteristikama počinioca Iskustva, mišljenja i stavovi građana o smanjenju, stagnaciji ili porastu
kriminaliteta Validnost i relijabilnost dobivenih rezultata