Prizma 03.2016

7/26/2019 Prizma 03.2016.

2/84

7/26/2019 Prizma 03.2016.

3/84

IZ SADRAJA

mart/oujak 2016. prizma 3

IZDAVA

REVICON d.o.o.za istraivako-razvojne usluge

i poslovni konsalting

ZAIZDAVAA

Marin Ivanievi

GLAVNIUREDNIK

Bakir Hadiomerovi

UREUJE

Ureivaki kolegij

ADRESAUREDNITVA

Envera ehovia 14,71000 Sarajevo, BiH

TELEFON

+ 387 (0)33 644 771, 617 234TELEFAKS

+ 387 (0)33 720 581

PRETPLATA+387 (0)33 720 587

MARKETING

+387 (0) 33 720 580, lok. 217RAUNOVODSTVO

+387 (0) 33 720 588E-MAIL

[email protected]

www.revicon.info

LEKTURA

Ivana Teroni-Oru

GRAFIKOOBLIKOVANJE

Branko R. Ili

TAMPA

tamparija Fojnica

IRO-RAUNI

UniCredit Bank d.d.3383202200308627

Moja banka d.d.1376106001643624

Raiffeisen Bank BiH d.d.1610000060920085Sparkasse Bank d.d.1992400075053168

Nova banka a.d.5550050001608033

ProCredit bank d.d.1941011354700156Union banka d.d.

1020500000075755Hypo Alpe Adria Bank d.d.

3060350000444164Sberbank a.d. Banja Luka

5673831100002975

PRIZMA je upisanau evidenciju javnih glasilau Uredu za informiranje

Vlade FBiHdana 26. 11. 2001. godine,pod rednim brojem 1019.

ISSN 1512-8156 Naslovnica: Anur Hadiomerspahi/ideologija.ba

8| HIT MJESECAGodina je prola puna bruka...

10| RAZGOVOREuroparlamentarac Andrej Plenkovi: elimo pomoi BiH

18| KINO EVROPANovi Evropljani na slubenom putu

24| RAZBOLJE SE LIJEPA FATCAZato kasne pravni mehanizmi i zatita financijskih institucija u BiH?

27| PRANJE NOVCAPrljavi poslovi za prljavu zaradu

34| LUSTRACIJA NA EKI NAINStvarno proienje ili progon ljudi

44| DOSSIER: LJEVICA U EVROPILijevo smo se druili...

50| THOMAS PIKETTYNew Deal za Evropu

53| OTIAO JE UMBERTO ECCOovjek vei od ivota

56| MIGRANTSKI KRIMINALPljaka stoljea od prolog proljea

60| PRIZMA NA LESBOSUPet dana na ostrvu nade

64| IZGUBLJENO PLEME U PAKISTANU

Mrane tajne malog naroda77| KREATIVNA INDUSTRIJA

Sve o novoj igranoj seriji Dobrodoli u Orient exspress

KOLUMNE

DEKANAT NIHADA FEJZIABh. poljoprivreda i EU

EU EKSPERTIZA OSMANA TOPAGIAU Evropu bez Sejdia i Fincija

SUSJEDSTVO EU MIODRAGA AJATOVIAPremijer Orekovi ne motivira domai biznis, ve strane investitore

LONDON CALLING NEVENA ANELIACameron poker

ZAPISI S VERANDE FEE ISOVIAProfesorica opasnih namjera

VARIJANTE I DUMINE MLADENA BONJAKAKino, makare, pravai..., ili povratak bolu
mailto:[email protected]://www.revicon.info/http://ideologija.ba/http://ideologija.ba/http://www.revicon.info/mailto:[email protected]

7/26/2019 Prizma 03.2016.

4/84

7/26/2019 Prizma 03.2016.

5/84

PET MI NUTA


Premijeri Tim Orekovi i Fadil Novaliovih su dana u slavljenikom raspoloe-nju. Prvi obiljeava mjesec dana na elu

Vlade Republike Hrvatske, dok se ovom dru-gom nekako posreilo da izgura punu godinuna elu izvrne vlasti Federacije BiH. Stoga

je premijerskom duetu izuzetno vano ta eu ovu poznu zimu na pragu novog proljeaizjavljivati u javnosti. Tako je, naprimjer, No-

vali estitao bh. graanima u Federaciji, a iire, prvomartovski Dan nezavisnosti zemljeu ijoj (kako se ono ispravno kae u boljojili u goroj?) polovini predvodi takozvane re-forme. Kursom reformi poeli smo put opo-ravka ekonomije i drutva u cjelini i stvaranjuuslova u kojima e biti vie socijalne pravde,otvorena nova radna mjesta, data ansa mla-dima i u kojem e biti poboljan standardsvih graana Bosne i Hercegovine.

Na tom putu emo istrajati, komuni-stiki revolucionarno nam se obratio Novali

putem pisma koje je odaslao cijelom dui-nom Sarajeva, od Avazovog Twist towera doderutne redakcije Osloboenja u donjem di-

jelu grada. Njegov kolega premijer-ekspert izsusjedstva, Orekovi, u isto je vrijeme s djelapreao na rijei, pa se nakon neuspjene pre-mijerne prezentacije hrvatskog prorauna uempty power pointu premodulirao na ver-balna obeanja u kojim za naredne tri godinenajavljuje otvaranje novih 50 hiljada radnihmjesta. Zvui poznato, zar ne?

Osim elementarne sklonosti ka verbal-nim egzibicijama, Orekovi i Novali imaju

jo puno toga zajednikog. Obojica su, nai-me, na elo vlada stigli iz realnog sektora.Orekovi iz izraelskog farmaceutskog gigan-ta TEVA, a Novali iz slovenakog CIMOS-a.U prijevodu to znai da su prije nego to epostati premijerske zvijezde, od stranih ka-pitalista bili angairani kao menaderi koji,razumljivo je, vie ili manje uspjeno, provo-de poslovnu politiku svojih poslodavaca i za

taj udarniki posao budu obilato finansijski

nagraeni. U tom grmu zapravo i treba tra-iti razloge potpune socijalne neosjetljivostielnika dvije vlade koji svoju kapitalistikubeskrupuloznost i ne skrivaju tokom javnihnastupa. Meutim, razmiljati i ponaati sestriktno po mjerilima kapitala u zemljamakao to jesu BiH i Hrvatska, ija polovinastanovnitva bukvalno gladuje, ne samo dapredstavlja politiko samoubistvo, ve je i uljudskom smislu neodrivo. I tu dolazimo dokljune veze izmeu dvojice premijera-eks-perata. Njih su na pozicije dovele osobe s ne-sumnjivim izbornim legitimitetom. Tako jeOrekovi eksperimentalni izum TomislavaKaramarka, a Novali Bakira Izetbegovia.elnici HDZ-a i SDA stoga s pravom oe-kuju da njihovi privatni premijeri, njihovieksperti, ako nita, a ono zbog samog nai-na imenovanja koje je lieno kakvog-takvog

javnoprovjerljivog kredibiliteta, u buduno-sti postanu i grudobrani za zatitu njihovih,

nesumnjivo, promaenih politikih odluka.Neka visi Pedro, povikat e Karamarko iIzetbegovi prvom prilikom kad im na vratazakucaju ponieni, uvrijeeni i, pokazat e se

vrlo brzo, izmanipulirani glasai.

A sve dok se to ne dogodi, dva premije-ra e striktno provoditi odluke kojeustvari ne donose samostalno ve im se,

kao lutkama na koncu, serviraju iz stranakihcentrala, iz onih mranih i njima nedostupnih

kabineta partijskih efova i politikih smutlji-vaca. Samo zato jer je Karamarko oiglednooprezniji i mudriji politiar od Izetbegovia(to zaista nije naroito teko postati), Oreko-

vi je u javnost plasirao onu satirinu vijest o50 hiljada novih radnih mjesta. Novali je ba-rem imao sreu da tu notornu budalatinu, ito pomnoenu s dva, izgovori njegov politikinalogodavac koji e se, spreman sam i na op-kladu, gradaakog eksperta brutalno rijeiti

ve na prvim masovnijim demonstracijama

sve brojnijih nezadovoljnikap

U tom grmu zapravo

i treba traiti razloge

potpune socijalne

neosjetljivosti elnika

dvije vlade kojisvoju kapitalistiku

beskrupuloznost

i ne skrivaju tokom

javnih nastupa.

Meutim, razmiljati

i ponaati se striktno

po mjerilima kapitala

u zemljama kao to

jesu BiH i Hrvatska,

ija polovina

stanovnitva

bukvalno gladuje,

ne samo da

predstavlja politiko

samoubistvo, ve je

i u ljudskom smislu

neodrivo

PIEBakir

HADIOMEROVI

Timov i Fadilov tim

7/26/2019 Prizma 03.2016.

6/84

prizma mart/oujak 2016.6

7/26/2019 Prizma 03.2016.

7/84

WORLD PHOTO


BERLINfebruar/veljaa 2016. godine

fotografija: Kenan JAMAKOVI

7/26/2019 Prizma 03.2016.

8/84

HIT MJESECA


Reformski kurs Vlade FBiH, kojau martu obiljeava prvu godinu

svog slavnog postojanja, odavno

je u rikvercu. Premijer Fadil Novali i

odabrano koalicijsko drutvo iz HDZ

BiH i SBB-a, osim po hvalospjevima

plasiranim u propagandnoj medijskoj

maineriji, ostat e upameni kao vlast

koja je u najkraem vremenskom roku

graanima u FBiH ispostavila najvei

broj nameta i poskupljenja. Nemogu-

e je pronai barem jedan mandatni

mjesec aktuelne vlade u kojem se nije

dogodilo ili nije najavljeno novo po-

skupljenje. I sve to u ime famoznih

reformi i popunjavanja sve dubljih

budetskih dubioza. Kada je potkraj

prolog ljeta vlada donijela odluku oposkupljenju elektrine energije, pre-

mijer Novali je izjavljivao: Imamo

oko 800.000 domainstava. Naa ideja

je da se kod 700.000 imunijih porodi-

ca povea cijena struje za recimo dva

ili tri procenta da bismo do nekih 100

kilovata subvencionirali ovih preosta-

lih 100.000 ugroenih porodica.

O tome kako su i po kojim krite-

rijima Novalievi eksperti doli do

podatka o ak 700 hiljada imunihporodica, premijer nije dao objanje-

nje. Istina, stigao je tek da navede da se

poskupljenje struje odvija po vicar-

skom modelu ma ta to znailo. I dok

su graanima po vicarskom modelu

ispostavljali namete, federalni su mi-

nistri polutajno i bez medijske pompe

donijeli Uredbu o izmjenama Uredbe o

naknadama koje pripadaju lanovima

Vlade FBiH i njihovim savjetnicima.

U prijevodu, Vlada je izmijenila ured-

bu svojih prethodnika iz 2013. godine

kojom su nagomilane naknade svede-

ne na samo 1 KM mjeseno. Umjesto

markice, Novali i njegovi ministri

sebi su poveali primanja i naknade za

250, odnosno 300 KM. Zanimljivo, nitiovo poveanje Novali nije imao po-

trebu objasniti pravdajui se zauzeto-

u zbog provoenja reformskog kursa.

Umjesto toga, graane je, kao to

je poznato, optuio za rastronost i

razbacivanje novca na komunikacij-

sku tehnologiju. Osim toga, iz Vla-

de su u vie navrata poruivali da se

minimalne plate radnika ne bi smjele

poveavati zbog opasnosti od zau-

stavljanja ukupnog ekonomskog rastaFBiH!? To je premijer Novali izjavio

tokom pregovora s Udruenjem po-

slodavaca i sindikata u vezi s usagla-

avanjem rjeenja Opeg kolektivnog

ugovora kao integralnog dijela novog

Zakona o radu. A i taj zakon koji je,

to znamo, proao tijesnom veinom

u Predstavnikom domu Federalnog

parlamenta, u Domu naroda je, pre-

sudit e nedavno Ustavni sud FBiH,

usvojen neustavno.

Vjerujte da su tu

tri esencijalne ivotne

namirnice, a ostalo

su nebitne stvari.Sama injenica da mi

troimo milijardu KM na

mobitele i komunikaciju

govori da na to troimo

vie nego na hljeb i ulje

premijer FBiH Fadil Novali

Godina je prolapuna bruka...

7/26/2019 Prizma 03.2016.

9/84

D E

mra/ 21 prizma

Pravni ekspert Nedim Ademovitim je povodom za Osloboenje izjavio:Smatram da svi akti koji su donijeti poosnovu novog Zakona o radu, a koji

je Ustavni sud FBIH stavio van snagezbog neustavnosti procedure njegovog

usvajanja, ostaju na pravnoj snazi. Jer,u vrijeme kada su ti akti stupili na sna-gu, novi Zakon o radu bio je na snazi,pa samim tim bio je i vaea pravnaosnova iz koje su se crpile nadleno-sti, funkcije, legitimiteti... Meutim,drim opravdanim da svi pravni su-bjekti koji smatraju da su im povrije-ena njihova prava, jer su zasnovanana normama koje su neustavne, imajupravo zatraiti od nadlenih institucijareviziju. Ipak, mora se dokazati vezaizmeu neustavnosti i povrede linihprava. Sama injenica da je Zakon oradu proglaen neustavnim, nije do-

voljna, po mom miljenju. U svakomsluaju, sada je veoma bitno da dobije-

mo presudu Ustavnog suda FBiH to

prije, jer je objava ove odluke sama posebi izazvala veliku paniku i pometnjumeu interesnim zajednicama. S dru-ge strane, vano je da javna vlast odre-aguje promptno i da ispotuje zahtjeveUstavnog suda FBiH, na koje je uputiou svojoj presudi. Tako e se amortizo-

vati posljedice koje su izazvane pro-ceduralnom neustavnou usvajanjaZakona o radu.

Ovo nije prvi put da Vlada FBiH, te

koalicija koja je podrava u parlamen-

tima, zakone i odluke donosi neustav-no i nezakonito. U novembru prolegodine Ustavni sud je takoer ponitio

jednu od spornih odluka Novalie-vog kabineta. A odnosi se na Uredbuo upravljanju preduzeima zbog koje

je svojevremeno Demokratska frontanapustila vladajuu koaliciju i otvori-la prostor SBB-u da uskoi u vladajui

voz. Od donoenja sporne uredbe doodluke Ustavnog suda o njenoj neu-stavnosti prolo je vie od est mjese-ci, tokom kojih su vladajui imenovalisvoje kadrove na vie stotina pozicija ikoji se i danas tu nalaze. I onda se Mi-loradu Dodiku ispostavljaju rauni izFBiH zbog njegovog nepotivanja sud-skih odluka, dok Novali i njegova vla-da ine isto. Samo malo neustavnije.

Poveali smo simbolino naknaduza putnika vozila tako da emo sa tihnekoliko dodatnih maraka, a imajui u

vidu da su takva vozila brojna, priku-

piti sredstva da ih moemo preusmje-

riti na odravanje cesta. Takoer, po-veanjem naknade za putnika vozila,a umanjenjem za autobuse, pokuava-mo stimulisati graane da koriste vie

javni prevoz poruili su nedavno izfederalne Vlade objanjavajui svojuodluku o poveanju cijena registracijemotornih vozila. O tome kakve vezeima koritenje gradskog saobraaja usituaciji kad svakako morate registro-

vati vlastiti automobil ukoliko imate

namjeru da ga koristite, iz Vlade nam

nisu pojasnili. Ali su zato najavili dae novac prikupljen na ovaj nain bitiiskoriten u cestogradnji. Koja je, dase razumijemo, u posljednjih godinudana potpuno obustavljena. Mogueda je senzibilni premijer odluio da

radnicima ponudi malo neplaenogodmora nakon njihovog mukotrpnograda tokom mandata prethodne vlade,kada je izgraeno osamdesetak novihkilometara autoputa. U prvoj godinimandata, Novalieva vlada je izgradi-la, otprilike, izmeu metar i dva metramoderne autoceste.

Osim toga, vlast je u posljednjitrenutak odustala od najavljenog sma-njenja penzija iako je u prvim danimasvog postojanja najavljivala masovnopoveanja. Masovna poveanja da, alisamo u nametima kojim graani punena budet, krilatica je Vlade koja ovihdana obiljeava svoju prvu godinji-cu. Kao roendanski poklon premijer

Novali i njegovi ministri ve su naja-

vili poveanje akciza na nau i nanederivate (iako na svjetskoj berzi naanikad nije bila jeinija u posljednjihdvadesetak godina), poskupljenje autoplina, piva i alkoholnih pia A sveu cilju akcije poveanja nameta za bh.privredu i cjelokupno drutvo, na re-formskom kursu, do konane potvrdeda e Vlada Fadila Novalia sigurno inakon prve, propustiti neto korisnouraditi i u narednim godinama svog

slavnog postojanja.p P

Drim opravdanim da svi pravni subjekti koji smatraju

da su im povrijeena njihova prava, jer su zasnovana na

normama koje su neustavne, imaju pravo zatraiti od

nadlenih institucija reviziju. Ipak, mora se dokazati vezaizmeu neustavnosti i povrede linih prava. Sama injenica

da je Zakon o radu proglaen neustavnim, nije dovoljna, po

mom miljenju. U svakom sluaju, sada je veoma bitno da

dobijemo presudu Ustavnog suda FBiH to prije,

jer je objava ove odluke sama po sebi izazvala veliku

paniku i pometnju meu interesnim zajednicama.Ca cd AdlcR

7/26/2019 Prizma 03.2016.

10/84

RAZGOVOR


G. Plenkoviu, razgovaramo ne-koliko dana nakon to je BiH i zva-nino podnijela aplikaciju za lan-stvo u EU. Vi se nalazite meu onimeuroparlamentarcima koji otvorenopodravaju BiH na evropskom putu.Ipak, kakav je znaaj aplikacije?

Podnoenje formalnog zahtjeva

Bosne i Hercegovine za lanstvo u Eu-

ropskoj uniji povijesni je i prekretniki

trenutak u procesu pridruivanja BiH

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Andrej Plenkovi

(HDZ) po struci je diplomirani pravnik, ali se ve dvadesetak

godina aktivno bavi diplomatijom. Pripisuju mu se velike zasluge

za pristupanje Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Unije,

a u Briselu ga svrstavaju meu najperspektivnije evropske

diplomate i istinskog prijatelja Bosne i Hercegovine. Trenutno

obavlja i funkciju potpredsjednika parlamentarnog Odbora za

vanjske poslove EU. Plenkovi je nedavno, sa svojim kolegama

europarlamentarcima iz Hrvatske, organizirao i zvaninu

konferenciju o naoj zemlji na kojoj se govorilo o perspektivama i

budunosti BiH u svjetlu mogueg i breg pristupanja EU

RAZGOVARAO

Damir KALETOVI

Andrej Plenkovi

7/26/2019 Prizma 03.2016.

11/84

RAZGOVOR

mart/oujak 2016.p rizm a

Europskoj uniji. Zasluge za ovaj inpripadaju u prvom redu politikim li-derima, diplomaciji i svim drugim ak-terima u BiH koji su zajednikim na-

porima postigli napredak u provedbieuropskih reformi. Ujedno, ovo je pra-

vi izraz potpore Europske unije koja 20godina nakon Daytonskog mirovnogsporazuma eli pomoi BiH da ubrzaproces europske integracije. injenicada su na sveanosti podnoenja zahtje-

va koji je predsjedatelj PredsjednitvaBiH Dragan ovi predao nizozem-skom ministru vanjskih poslova BertuKoendersu, predsjedavajuem Vijea

EU, prisustvovali visoka predstavnica

za vanjsku i sigurnosnu politiku Fede-rica Mogherini i povjerenik za europ-sku susjedsku politiku Johannes Hahn,potvruje da je BiH visoko meu poli-tikim prioritetima Europske unije. Mikao hrvatski zastupnici u EP i najsna-

niji zagovornici europskog puta BiHeljeli smo poduprijeti realizaciju ovoginstitucionalnog koraka prema lanstvupa smo stoga poetkom prosinca prolegodine u EP organizirali konferencijuna visokoj razini pod nazivom Europ-ska budunost BiH 20 godina nakonDaytona kako bismo stvorili pozitiv-no ozraje u institucijama EU i uvjerilipartnere da je BiH ispunila uvjete zapredaju zahtjeva za lanstvo u EU. A, usijenju smo se, nakon rasprave na Od-boru za vanjske poslove, zajednikimpismom obratili ministru Koendersu

oko definiranja termina za podnoenjei prihvat zahtjeva za lanstvo.

Savreno je jasno da govorimo onajveem evropskom iskoraku BiH uperiodu nakon potpisivanja Dejton-skog mirovnog sporazuma, ali je jed-nako jasno da tek sada pred zemljomi njenim politikim rukovodstvomstoje veliki izazovi. I Vi ste navodili da

aplikacija sama po sebi, bez provedbereformi, praktino ne znai nita.

Nakon to je krajem 2014. for-mulirana politika novog pristupa EUprema BiH, slijedom poticajnih rezo-lucija Europskog parlamenta, te bri-tansko-njemake inicijative, uz snanupotporu svih vanjskopolitikih akteraRH, svjedoimo deblokadi europskogprocesa Bosne i Hercegovine, ali i ko-nanom napretku na reformskom putu

zemlje. Novi pristup u prvi plan stavio

je provedbu gospodarskih i socijalnihreformi kako bi se poboljao standardsvih graana BiH. To je dovelo i dokonanog stupanja na snagu Spora-zuma o stabilizaciji i pridruivanju 1.lipnja. Podnoenje zahtjeva predstavlja

poticaj za nastavak rada na reform-skom planu. Lideri EU sada oekujuod vodstva BiH da opravda ukazanopovjerenje i zapone stvarno provoditireforme koje su godinama bile odga-ane. Prije svega, na dnevnom redunalaze se ona pitanja koja su preduvjetda formalni zahtjev za lanstvo bude

vjerodostojan. Zato je dobro da su,svega dan nakon podnoenja zahtjeva,zapoeli pregovori BiH i Europske ko-misije o prilagodbi SSP-a nakon ulaskaHrvatske u EU kako bi se zadrala tra-dicionalna trgovina. Radi se o nael-

nom pitanju, a ne bilateralnom, kojese moglo i ranije rijeiti. Vano je i da

vlasti u BiH nastave s radom u okviruuinkovitog koordinacijskog mehaniz-ma za europske poslove.

Koji su to prioriteti BiH u budu-em pribliavanju EU? ta se oe-kuje od BiH, koja je nefunkcional-

na, troma, a sve to prati ogromna i

MartinLahousse

Lideri EU sada oekuju od vodstva BiH da opravda ukazano

povjerenje i zapone stvarno provoditi reforme koje su

godinama bile odgaane. Prije svega, na dnevnom redu nalaze

se ona pitanja koja su preduvjet da formalni zahtjev

za lanstvo bude vjerodostojan

7/26/2019 Prizma 03.2016.

12/84

D E D

prizma m r a /212

neuinkovita admini stracija. Tu su,naravno,neophodne ustavne i dru-ge reforme...

Armativno raspoloenje meuna-rodne zajednice prema BiH treba bitipoticaj da se na svim razinama vlasti

uvrsti politika odluka o europskomputu BiH kao jedinom stratekomsmjeru koji istovremeno moe jami-ti gospodarski napredak te stabilnosti cjelovitost zemlje. Zato treba snanoosuditi svaki pokuaj relativiziranjapitanja opstanka i suverenosti BiH, teinsistirati na partnerskim odnosimameu narodima i entitetima. U sljede-oj fazi prioritet je odrati konsenzussvih politikih stranaka i institucijakoje su se pisano obvezale da e ustraja-ti u provoenju reformi. Stoga e dalj-nji koraci u pristupnom procesu bitideterminirani uspjehom transformaci-

je BiH u politikom, institucionalnomi gospodarskom smislu kroz proved-bu ciljeva Reformske agende. Pitanjeustavnih i teritorijalnih promjena BiHodgovornost je domaih politikih ak-tera koji sami trebaju prepoznati da jesazrelo vrijeme za novu fazu razvojaBiH. Prilikom usvajanja rezolucija o

napretku BiH, dvije godine zaredom,Europski parlament je jasno poruioda se pri buduoj ustavnoj reformi uBiH trebaju uzeti u obzir naela fede-ralizma, decentralizacije, supsidijarno-sti te legitimne zastupljenosti, kako bise zajamila ravnopravnost svih trijukonstitutivnih naroda i ostalih.

Vi ste od travnja 201 0. do prosin-ca 201 1 . obavljali funkciju dravnog

tajnika za europske integracije u Vla-di RH,pa me zanima kako biste izvlastitog iskustva procijenili budu eodnose BiH i EU u vezi s ispunjava-njem postavljenih zadataka tokomnekih budu ih pregovora.

Postoje slinosti u izazovima pri-stupnog procesa, jer je i Hrvatska, kaoi BiH, bila tranzicijska zemlja koja jetijekom svog europskog puta moralapoduzeti itav niz reformskih zahvata

kako bi transformirala svoj pravni i

Briselska konferencija o BiHIzuzetno posjeenom konferencijom Europska budunost BiH 20 godinanakon Daytonsko-parikog mirovnog sporazuma koju smo zajedniki or-ganizirali kolegica uica (Dubravka), kolege Picula (Tonino), Stier (Davor),Rado (Jozo), izvjestitelj Preda (Cristian Dan) i ja nastojali smo djelovatiprema najviim europskim dunosnicima i institucijama te staviti u fokus

odlunost Predsjednitva BiH da podnese zahtjev za lanstvo. Smatrali smoto izuzetno vanim korakom za poetak nove faze odnosa BiH i EU, ali i kaopodrku da ne posustane reformski smjer zemlje. Izuzetno mi je drago to subrojne kolege prepoznali nau inicijativu koja je ubrzo dovela do formalnogpodnoenja zahtjeva. Na konferenciji su se za europsku budunost BiH uzlanove Predsjednitva dr. ovia i gospodina Izetbegovia snano zauzeli

visoka predstavnica Mogherini, povjerenik Hahn, predstavnik SAD-a HoytYee, predsjednik EPP-a Daul, predsjednik Odbora za vanjske poslove Brok,biva izvjestiteljica Pack te brojni drugi zastupnici i strunjaci koji dugi nizgodina prate dogaanja u BiH. Naa zajednika poruka bila je da su za Bosnui Hercegovinu dvadeset godina od donoenja Daytonsko-parikog mirovnogsporazuma prioriteti: gospodarski rast i razvoj BiH kroz provedbu europskeagende i provedbu SSP-a, ali i ustavna preobrazba u modernu i funkcional -nu dravu u kojoj se potuje jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda iostalih. Samo takva Bosna i Hercegovina je odriva i sposobna napredovatina putu integracije prema EU. ao nam je to lan Predsjednitva BiH iz Re-

publike Srpske, Mladen Ivani, nije mogao sudjelovati na konferenciji. Bit ejo prigoda u europskim institucijama za raspravu o napretku BiH. U inte-resu je cijele BiH da se u razdoblju pred nama odri suglasno razmiljanje oeuropskom smjeru zemlje meu sva tri lana Predsjednitva, koji pripadajupolitikoj obitelji Europske puke stranke. Istodobno, drago mi je da je mini-star vanjskih poslova Crnadak bio na sveanosti u Bruxellesu 15. veljae te naprijemu kojeg smo za BiH upriliili u Europskom parlamentu.

7/26/2019 Prizma 03.2016.

13/84

D E D

m r a /2p rizm a 3

ekonomski sustav u skladu s pravnomsteevinom EU. Trebamo voditi ra-una i o tome da raspoloenje unutarsame Unije prema daljnjim proirenji-ma nije idealno. Posljedice pojaanogpriljeva migranata prema EU, niza a-rinih kriza u junom i istonom su-sjedstvu i teroristike opasnosti stavile

su fokus lanicama profiliranje EU kaozajednice sigurnosti i odgovornog glo-balnog aktera. Ujedno e se od BiH uovim iznimnim okolnostima traiti ida tjenje surauje sa zemljama u su-sjedstvu oko izbjeglikog vala na tzv.balkanskoj ruti te da pojaa sigurnosnemjere i bolje povee rad obavjetajnihi policijskih slubi radi suzbijanja tero-ristike opasnosti, koja od svih zemaljau regiji najvie prijeti Bosni i Herce-

govini. Stoga je od iznimne vanostida BiH pokae europskim partnerimakako je u stanju ispunjavati dogovore-na pravila i napredovati na europskomputu. Vjerujem da danas svatko u BiH

vidi upravo Hrvatsku kao zemlju kojae se najvie zaloiti unutar EU da BiHnapreduje prema lanstvu. To je i vanj-skopolitiki prioritet nove hrvatskeVlade predvoene HDZ-om, koja enastaviti odravati redovite odnose sa

sestrinskim HDZ-om BiH i drugim

strankama, ali i politikim predstav-nicima drugih naroda i graana BiH.Mi emo u EP biti i dalje angairanioko BiH, tim vie jer i dio naeg uni-

verzalnog mandata dolazi iz BiH. Naaje glavna politika teza u dijalogu s

partnerima da se ne smije dogoditi po-vijesna nepravda da BiH bude zadnjivagon u vlaku integracije zemalja ju-goistoka Europe prema EU. Sljedei jecilj da Vijee donese odluku o naloguEuropskoj komisiji da pripremi Mi-ljenje o podnesenom zahtjevu. Nakontoga dolazimo do dionice europskogprocesa od koje vie nema povratka istvaraju se preduvjeti za dobivanje sta-tusa kandidata i otvaranje pregovora opristupanju u EU.

Vjerujem kako Vam je poznatoda je nezaposlenost u BiH na visokihprocenata, a da od toga ak 60 postootpada na mlade. Prema zvaninimkri terij im a Svjetske banke, BiH senalazi u grupi zemalja s dna po pi-tanju ispunjavanja uvjeta za strane

investicije. Pretpostavljam da bh.graani misle kako e podnoenjemaplikacije za lanstvo u E U prekonoi nestati svi nagomilani proble-mi. A to, naravno, nee ii...

Vano je da ovaj politiki trenutakkojim se BiH definitivno opredjelju-

je za pristupanje EU, bude i poetaksveobuhvatnog reformskog procesa.Pozitivna kretanja u 2015. godini pra-ena rastom BDP-a za vie od 2 postote porastom zaposlenosti i industrijskeproizvodnje ohrabrujui su signali kojiukazuju na to da je BiH na dobromputu. Posljednje Izvjee Europskekomisije potvruje napredak u svim

segmentima pa je konano unutar

EU optimizam prema BiH zamijeniodosadanji skepticizam. Sada je predsvim razinama vlasti kljuna odgo-

vornost da se katalog mjera u okviruReformske agende dosljedno provedeu stvarnosti kako bi i graani BiH to

prije osjetili poboljanje gospodarskogstandarda. To se odnosi na niz sektor-skih poduhvata koji trebaju osiguratidugorone stope rasta BDP-a poputreforme javne uprave, stabiliziranja

javnih financija, reforme trita radai socijalnog sustava te poboljanja po-slovne klime. Radi izgradnje stabilno-sti i povjerenja u sustav, od presudnog

je znaaja raditi na jaanju neovisnostipravosua i borbi protiv korupcije teuspostavi vladavine prava.

Kako ocjenjujete anse ostalihzemalja s podruja Zapadnog Bal-kana u procesu pri kljuenja EU ? Pr-venstveno tu m islim n a Srbiju, C rnuG oru i M akedoniju.

Integracija zemalja jugoistoka Eu-rope prema EU je bez obzira na ra-

zliku u dinamici i fazi pristupanja EUhrvatski vanjskopolitiki prioritet. Mirado prenosimo svoja iskustva stee-na u pristupnim pregovorima. Novihproirenja u mandatu Junckerove ko-

misije nee biti, ali to ne znai da nemaprostora za napredak. Zajednika crtasvih zemalja jugoistone Europe kojepretendiraju na lanstvo jest da je prednjima zahtjevan proces poduzimanjapolitikih, ekonomskih i pravnih refor-mi kao i jaanje povjerenja u odnosi-ma sa susjedima. Crna Gora je s preko20 otvorenih pregovarakih poglavljai dva privremeno zatvorena, te poziv-nicom za NATO, najvie napredovala

na svom europskom putu. S obzirom

PromoArtStudio

Zato treba snano osuditi svaki pokuaj relativiziranja pitanja

opstanka i suverenosti BiH, te insistirati na partnerskimodnosima meu narodima i entitetima. U sljedeoj fazi prioritet

je odrati konsenzus svih politikih stranaka i institucija koje su

se pisano obvezale da e ustrajati u provoenju reformi

7/26/2019 Prizma 03.2016.

14/84

prizm a o /2 14

na trenutne dogaaje u zemlji,bitno jeposti i unutarnju stabilnost i kohezijumeu politikim strankama da se za-dri strateki smjer prema lanstvu uEU i N A TO -u.Za Srbiju je nakon prvadva otvorena poglavlja iznimno va-no da potuje dogovore iz Bruxellesa,pogotovo kako bi dijalog s K osovomomogu io napredak na europskomputu za obje zemlje.H rvatska od Srbijeoekuje da bude dosljedna u potivanjubilateralnih sporazuma,posebno kadaje rije o zatiti manjinskih prava i nji-hovom pravu na jezik i zastupljenost ulokalnim, regionalnim i nacionalnimpredstavnikim tijelima,a otvorena sui pitanja nestalih osoba,ratnih zloinate spornog zakona o irenju jurisdikci-je.M akedonija,koja je svoj institucio-nalni europski put zapoela jo para-ranjem Sporazuma o pridruivanju namarginama Zagrebakog sastanka navrhu u studenom 2000.nalazi se zbogspora s G rkom oko imena drave uviegodinjoj nemogunosti otvaranjapregovora o pristupanju.O d K omisijese oekuje da izae s armativnim sta-jalitem koji bi pridonio nastavku eu-ropskog puta.EU prije svega oekuje

da e se okonanjem izbornog procesa sada odgoenog za 5.lipnja stabi-

lizirati politika situacija te uspostavitidijalog vlasti i oporbe.

Za kraj pitanje o R Hrvatskoj injenom periodu provedenom podokriljem EU. Koliko je Vaa zemljaiskoristila, valorizirala, lanstvo uEU? Naveli ste u nekoliko Vaih in-tervjua kako je dosadanji uinakmogao biti i bolji. Prvenstveno podtim podrazumijevate,da tako kae-mo,neiskoritenost sredstava iz EUfondova koja se nude.

U ve ini zemalja u tranziciji veu prvoj godini lanstva dogodio serast BDP-a i zaposlenosti,prije svegakao rezultat provoenja strukturnihreformi. N edavno objavljeni poda-ci Europske komisije pokazuju slabuuinkovitost H rvatske u koritenjueuropskih fondova, a ujedno smo ukrugu lanica s prekomjernim prora-unskim decitom i makroekonom-skim neravnoteama, kao i razredudrava s iznadprosjenom stopom ne-zaposlenosti, posebno mladih. Stogaje dojam da je prijanja V lada trebalabolje iskoristiti lanstvo kao dodatnuvrijednost za gospodarski razvoj.Ipak,

odreene pozitivne promjene su vid-ljive,prvenstveno kroz porast izvoza i

e . 9 d 4 9 a m S 4 2 4 S 4 4 m n Z 4

U proteklih dvadeset godina od

okonanja rata u BiH svjedoilismo da sloena podjela i struktura

vlasti na temelju Ustava BiH koji

je aneks Daytonskog mirovnog

sporazuma u praksi nije osigu-

rala jednakopravnost svih triju

konstitutivnih naroda.N iz meu-

sobnih blokada meu razliitim

razinama vlasti i sporo donoenje

odluke u prethodnim razdobljima

doveli su u pitanje odrivost ovak-

ve ustavne arhitekture. Europski

proces je prigoda za sve aktere u

BiH da sami postignu konsen-

zus o svojevrsnoj nadogradnji

postoje eg daytonskog okvira

koja bi dovela do pravednijeg us-

troja zemlje i omogu ila izgradnju

moderne i europske BiH .K ada je

rije o BiH ,kao hrvatski zastup-

nici u EP nastupamo jedinstveno

u nastojanju da pomognemo BiHda ide prema Bruxellesu.N o,naj-

ve a odgovornost je na bosansko-

hercegovakim politiarima,i od

njih se oekuje da budu nositelji

pozitivnih promjena u zemlji.Tu

bih posebno istaknuo ulogu dr.

Dragana ovi a kao predsjeda-

telja Predsjednitva BiH koji je

pravovremeno prepoznao znaaj

podnoenja ove aplikacije i u pot-

punosti je angairan da BiH osta-ne vrsto na putu prema lanstvu

u EU i N ATO -u.U tom kontekstu,

smatram da H rvati kao najmalo-

brojniji konstitutivni narod u BiH

mogu biti svojevrsno vezivno tki-

vo za kvalitetno funkcioniranje

zemlje te da zajedno s Bonjacima

i Srbima kao i drugim graanima

BiH trebaju biti pokretai europ-

skog puta.

7/26/2019 Prizma 03.2016.

15/84

R A Z G O V O R

m art/oujak2016. prizma

dobre rezultate u turistikom sektoru.

Hrvatskoj stoji na raspolaganju goto-

vo 11 milijardi eura do 2020. namije-

njenih za rast, zapoljavanje, ruralni

razvoj, poljoprivredu, ribarstvo, infra-

strukturu, energetiku i inovacije. Ta

sredstva trebaju imati dodatnu uloguu postizanju veih stopa rasta BDP-a.

Oekujem da e nova hrvatska Vlada

znatno odgovornije pristupiti reformi

javne uprave i osnaiti administrativne

kapacitete kako bi se sredstva poela

uinkovito i strateki koristiti, a to je

najavio novi premijer Orekovi. Ujed-

no sa zanimanjem se oekuje od nove

Vlade prijedlog prorauna za 2016.

koji bi trebao oznaiti zaokret.

Vaa oekivanja od nove V lade

R H kada govorim o o vanjsko-po-

litikim aktivnostima? Jeste li bili

zadovoljni onim to je na tom polju

ponu dila sada vebiva V lada Z ora-

na M ilanovia?

Ne moemo biti zadovoljni vanj-

skom politikom bive Vlade jer Hrvat-

ska nije uvijek bila dovoljno aktivna,

nisu iskoritene mogunosti punoprav-nog lanstva u Europskoj uniji, a naa

vjerodostojnost prema partnerima je

pojedinim nesmotrenim potezima bila

dovoena u pitanje. Stoga je u poli-

tici nove Vlade potrebno prije svega

aktivnije koristiti mehanizme koji su

nam na raspolaganju lanstvom u EU

i NATO-u te priliku da se aktivnije

vanjskopolitiki pozicioniramo, osobi-

to u odnosima s kljunim europskim

dravama i SAD-om. Politika prema

susjedima bi trebala biti usmjerena na

pomo na putu europskih integracija,

ponajprije prema BiH uz trajnu brigu

za prava Hrvata, kao konstitutivnog

naroda, odnosno hrvatske manjine u

drugim dravama. Potrebno je ojaati

i nae odnose s dravama srednje Eu-

rope te raditi na provoenju inicijative

Jadran Baltik Crno more. Pritom

se osobno, kao ef Delegacije EP za

Ukrajinu, zalaem za vei angaman i

pomo Hrvatske Ukrajini u prenoenjuiskustava za mirnu reintegraciju privre-

meno okupiranih podruja, kao i glede

europskih reformi. Bitno je da vanjska

politika osigura ukljuenje Hrvatske

na glavne infrastrukturne, prometne i

energetske pravce u Europi. U tom kon-

tekstu treba koristiti i potencijale EU

Dunavske i Jadransko-jonske strategije

koje pruaju i ansu za razvoj turizma i

poduzetnitva, te dodatno istaknuti sre-

dozemnu orijentaciju RH. p

EhNoNtthNaoniUi ndahNaa

Poglavlja 23. Pravosue i temeljnaljudska prava i 24. Pravda, sloboda

i sigurnost, kljuna su pregova-

raka poglavlja koja imaju najire

uinke na razliite sfere drutva.

Pravedan i primjenjiv pravni okvir

te snane institucije drave pred-

uvjet su za reforme u svim sekto-

rima javnih politika i jamac uin-

kovite borbe protiv korupcije, koja

je jo uvijek glavna prijetnja vlada-

vini prava i u Bosni i Hercegovini.Dva sistemska poglavlja imaju za

cilj kroz proces pregovora osigu-

rati i uinkovitost te punu neo-

visnost pravosua od politikih

utjecaja. Nadalje, profesionalnost

rada policije i javne uprave te ka-

drovska osposobljenost kljunih

tijela javne vlasti spadaju takoer

velikim dijelom u ova dva po-

glavlja. Zbog svega toga, a i zbog

toga to sadre i politike kriteri-

je te prate stupanj zatite ljudskih

prava, kao i procesiranje ratnih

zloina, ova su poglavlja u pravi-

lu i najzahtjevnija za prilagodbu u

procesu pregovora te je za njiho-

vo usklaivanje potrebno najvie

vremena. A, jedan od izazova bit

e donoenje ustavnih promjena

kako bi se provela presuda Europ-

skog suda za ljudska prava u pred-

metu Sejdi Finci.

MartinLahousse

v Ip iieh jakm ah atkJkh ceiv ec m jeh eebt,

alth eh auah em ap itiaah ap ieac.Zajeh ucaita

v Iem aljajktuh eki p ecjep ieteh iajkh aulah tv

jeta jep ieh jm aaItjev ah p iep km ah jap ltucI,

ec h m cIp iav h Iiedim cajauah je

p v jeieh jakh m aakjem a

PromoArtStudio

7/26/2019 Prizma 03.2016.

16/84

EU EKSPERTIZA


Predaja Aplikacije predstavlja novi is-

korak u provedbi takozvanog Ob-

novljenog pristupa EU prema BiH

definisanog jo u decembru 2014. godine. U

poreenju s ranijim zahtjevima zvaninog

Brisela, stie se utisak da se ovoga puta rela-

tivno lako dolo do dogovora. Istovremeno,

sve su glasniji i komentari da je EU postalapopustljivija prema BiH te da bi trebalo da

zauzme vri stav i nedvosmisleno insistira

na provoenju neophodnih reformi. Treba

rei da je politika uslovljenosti neodvojiv

dio naeg procesa pridruivanja EU. Uosta-

lom, to se odnosilo i na druge drave, pa za-

to se ne bi primjenjivalo i u sluaju Bosne i

Hercegovine?

Za otvaranje pregovora o SSP svojevre-

meno je napravljena Studija ispitivanja spre-

mnosti BiH koja je rezultirala briselskim za-htjevom za usvajanje vie od 40 zakona, kao i

osnivanjem te unapreivanjem statusa 25 dr-

avnih institucija. Tek kada je to (uglavnom)

zavreno, otvoreni su pregovori. Nakon toga

su i stvoreni preduslovi za parafiranje, a onda

i za potpisivanje SSP.

Ratifikacija SSP u Evropskom parla-

mentu i dravama lanicama EU prola je

bez postavljanja novih uslova, ali je za stu-

panje na snagu SSP traen kredibilan na-

por u provoenju odluke Evropskog sudaza ljudska prava u sluaju Sejdi Finci,

a za aplikaciju za lanstvo je zatraeno i

usvajanje odgovarajuih ustavnih amand-

mana i zakona.

Prole su godine, a presuda Sejdi

Finci nije provedena. Tako je uslov koji je

trebalo da podstakne i ubrza usklaivanje

Ustava BiH s Evropskom konvencijom o

ljudskim pravima te omogui podnoenje

zahtjeva za lanstvo u EU, to su svi politi-

ki akteri javno podravali, zapravo postao

kamen koji blokira napredak BiH na evrop-

skom putu. BiH je ula u viegodinji zastoj,

to nije bilo dobro za unutranje politike

odnose, nije bilo dobro za regionalne odno-

se, a nije bilo dobro ni za EU.

Zvanini Brisel je osigurao znaajna

finansijska sredstva, pa su u BiH prvi

put primijenjeni instrumenti Zajed-

nike vanjske, sigurnosne i odbrambene

politike EU tokom koje su u naoj zemlji

rasporeene policijske i vojne snage. Obje-

dinjene su i funkcije efa Delegacije i spe-

cijalnog predstavnika EU u BiH. Iako su te

aktivnosti ocijenjene kao uspjene, BiH je

ipak stagnirala. Ta stagnacija dovodila je u

Nekadanji

elnik Direkcijeza evropske

integracije i bivi

ef Misije BiH pri

EU analizira znaaj

predaje Aplikacije

BiH za lanstvo u

Evropskoj uniji.

Iako se tek radio simbolinom

inu, Aplikacija bi

ipak mogla imati

ljekovito dejstvo

na naruenu

bosanskoher-

cegovaku

politiku realnost

PIE

Osman TOPAGI

Bez Sejdia i Fincija

u Evropsku uniju

7/26/2019 Prizma 03.2016.

17/84

D D E D

ra / 2 1 p rizm a 1

pitanje i sam kredibilitet EU koja nije bilau stanju pronai rjeenje za nagomilanebh. probleme. Uz sve to, EU je s dodatnomzabrinutou posmatrala jaanje politikogi ekonomskog uticaja Rusije, Turske, Kinei arapskih drava na Balkanu, pa samim

tim i u BiH. Meutim, sve to nije dovelodo snanijeg angamana ministara zemaljalanica EU, veje BiH ostavljena u nadle-

nost nierangiranih diplomata na slubi uSarajevu.

Do promjene dolazi u februaru 2014.godine nakon masovnih graanskih prote-

sta u vie bosanskohercegovakih gradova.Reakcija EU na mogue ugroavanje stabil-nosti drave uslijedila je promptno. Tako jeslovenaki ministar Erjavec u svom pismu ta-danjoj visokoj predstavnici EU za vanjsku isigurnosnu politiku Baronesi Ashton te svimministrima drava lanica EU iznio vlasti-ti plan za BiH. Ukazujui na to da protestetreba posmatrati kao poruku, ali i kao novumogunost, Erjavec je sugerisao novi pristupEU prema BiH, iji cilj bi bio uspostavljanje

funkcionalne drave sposobne za lanstvo

u EU. Naglasio je da fokus ne treba biti nanegativnim porukama nego na isticanju os-tvarenih pozitivnih pomaka. Tadanja mini-strica vanjskih poslova Republike HrvatskeVesna Pusije uz ostalo sugerisala da se rje-avanje presude Sejdi Finci ne postavlja

kao uslov za otpoinjanje procesa integracijenego da se uini jednim od elemenata pro-cesa integracije. Tokom posjete BiH Barone-sa Ashton je istaknula da je EU prepoznalaBiH kao specinu zemlju u kojoj EU morarazmotriti iroki aspekt pristupa procesu in-tegracije koji ukljuuje politiki, ekonomski isocijalni segment.

Potom su uslijedile posjete ministara

vanjskih poslova, razmatranje situacijeu BiH na sastancima Vijea za vanjske

poslove EU, da bi novi cjeloviti pristup EUprema BiH bio denisan od ministara vanj-skih poslova velike Britanije i Njemake to-kom konferencije Aspen instituta u Berlinu.Taj dokument e postati osnova nove politikeEU prema BiH u decembru 2014. godine. Oveaktivnosti su koincidirale s izborom novogelnitva Evropske komisije, kao i s formi-ranjem nove bh. vlasti. Visoka predstavnicaza vanjsku i sigurnosnu politiku EU FedericaMogherini i komesar Johannes Hahn u vie

su navrata posjetili Sarajevo i tokom posjetaohrabrivali domae vlasti da konano krenunaprijed. Rezultat te podrke jeste i usvajanjeReformske agende, kao i Akcionog plana zanjeno provoenje.

Svjesni da rjeavanje presude Sejdi Finci, ma koliko to bilo bitno sa stanovitapotivanja osnovnih ljudskih prava, nee di-rektno doprinijeti boljim ivotnim uslovimai promjeni ekonomske i socijalne situacije,EU pokree proces unutranjih reformi kroz

stupanje na snagu SSP-a uz nadu da e re-forme osigurati integraciju zemlje i smiri-

vanje politikih tenzija. Sve to govori da ese i u sluaju BiH primjenjivati isti principiu pregovorima za pristupanje EU, ali da eredoslijed njihovog ispunjavanja biti dje-limino promijenjen. Ipak, nakon predajenaeg zahtjeva za lanstvo u EU jo nemapune saglasnosti meu dravama EU o kre-dibilnosti tog zahtjeva, a odluka o daljemnapretku BiH donosi se jednoglasno. I bez

ustupaka.p

Svjesni da

rjeavanje presude

Sejdi Finci,

ma koliko to bilo

bitno sa stanovita

potivanja

osnovnih ljudskih

prava, nee

direktno doprinijeti

boljim ivotnim

uslovima i promjeni

ekonomske i

socijalne situacije,

EU pokree proces

unutranjih reformi

kroz stupanje

na snagu SSP-a

uz nadu da e

reforme osigurati

integraciju zemlje

i smirivanje

politikih tenzija.

Sve to govori da

e se i u sluaju

BiH primjenjivati

isti principi u

pregovorima

za pristupanje

EU, ali da e

redoslijed njihovog

ispunjavanja

biti djelimino

promijenjen

I a mk m?

7/26/2019 Prizma 03.2016.

18/84

KINO E VROPA


Petnaestog februara 2016. pono-san i io Dragan ovi predao jeZahtjev za punopravno lanstvo

BIH u Europskoj uniji. Dan ranije jav-ni i (ne)zavisni bh. mediji izvrili suartiljerijsko-propagandnu pripremuizvijestivi da je visoka predstavnica

EU za vanjsku politiku i sigurnost,

PIEAdnan BUTUROVI

Ako BiH za dvije, etiri ili deset godina u ovakvom stanjupostane punopravna lanica EU, to ne moe znaiti nita

drugo do da ujedinjena Europa ustvari vidi sebe u odrazu

stanja u ovakvoj BiH, etniki unitariziranoj, podijeljenoj i u

potpunoj suprotnosti s osnovnim vrijednostima koje je EU

imala u davna vremena kada se stvarala. Izvjesno je da EU

posmatra BiH kao ivi eksperimentalni uzorak onoga to

bi ona mogla biti u budunosti neke nove Europske unije,

neunije ili totalitarnog mraka Dorda Orvela

NOVI EVROPLJANIna slubenom putu

7/26/2019 Prizma 03.2016.

19/84

KINO EV ROPA


Federica Mogherini, impresioniranauspjesima koje je BiH postigla u krat-kom periodu?!

Oekivanja domaih politiara zaulazak BiH u EU, ne da su ambiciozna

i prepotentna (Igor Crnadak, ministarvanjskih poslova BiH za godinu danaemo postati punopravni kandidat),

ve su strana i uznemirujua, a razlogje sljedei: ako sa ovoliko nerijeenihpitanja i komplikovanim sistemommoemo postati punopravan kandidatEU, onda meunarodna zajednica tre-ba rei ta je njoj ustvari BiH?

Cijela iz tri dijela. Jedan od potpisni-

ka Dejtonskog mirovnog sporazuma,

Alija Izetbegovi, uvjeravao nas je svedo svoje smrti da je Dejton zaustaviorat, a da e u predstojeem razdoblju

doi do kohezije, koja e na osnovu

ravnopravnosti naroda i zajednikih

interesa iznjedriti jedinstvenu i suvere-

nu BiH. Izetbegovievo predstojeerazdoblje je prolo, a istu priu je sodreenim moduliranjima nastavio injegov sin, nakon to je vrsto zauzeoistu oevu poziciju.

Poslije predstojeeg razdoblja uBiH se ivi preddejtonsko razdoblje.Prema presudi Evropskog suda zaljudska prava, BiH je trebala promi-

jeniti svoj ustav i izborno zakonodav-stvo kako bi se pripadnicima nacio-nalnih manjina, odnosno osobamakoje ne pripadaju niti jednom od trikonstitutivna naroda, omoguilo dase slobodno i demokratski kandidirajuza poloaj lana Predsjednitva BiH ibudu imenovani u Dom naroda Parla-mentarne skuptine BiH. Ko se jo sje-a da je u novembru 2013. godine, 28ministara EU poslalo pismo zabrinu-tosti zbog izostanka napretka BiH naputu prema EU. Ujedinjeni Europlja-ni tada su bili zabrinuti zbog posljedica

koje mogu uslijediti na Opim izbori-ma 2014. jer Ustav BiH nije u skladu sEvropskom konvencijom o osnovnimljudskim pravima. Zakljuak tadanjeEU doslovno je glasio: Puna proved-ba presude Sejdi Finci kljuni je ele-ment da bi EU razmatrala vjerodostoj-nu molbu bh. za lanstvo u EU.

Opi izbori su se desili, vlast jekonstituirana, a kljuni elementEU, presuda Sejdi Finci, nije pro-

vedena. elnica EU Mogherini je,bez obzira na to, impresionirana bh.napretkom, a ovi je predao zahtjevza lanstvo! Dakle, gdje se u toj akcijiizgubio onaj osnovni europski prin-cip o ravnopravnosti naroda i graa-na? Gdje su, zapravo, svi nai sejdii inciji u sadanjoj situaciji?

Sjea li se, ili bolje rei, postavljali iko pitanje, da li postoje mehaniz-mi i mjere koji mogu zaustaviti sva-

kodnevno pravno-politiko nasilje

Od Ekonomske

zajednice do Unije

Poetkom 1962. godine Su Excelen-cia el Jefe de Estado (Njegova Eks-

celencija Voa Drave) FranciskoFranko potpisao je Zahtjev za pri-stupanje panije Europskoj eko-nomskoj zajednici (EEZ), ali su gaFrancuska, Zapadna Njemaka,Italija i zemlje Beneluksa jedin-stveno odbile. Neke od Frankovihnepravilnosti u praksi ticale su sepotpisivanja smrtnih kazni (zadnju

je potpisao 19 dana prije svoje smrti1975), rimokatolikog crkvenog za-

kona tzv. Ley de Vagos y Malean-tes kojim su ukinuti civilni brakovi,zabranjeni strani jezici u kolama,na javnim skupovima i javnim po-

vrinama muenja i kanjavanjehomoseksualaca, prostitutki, ateista,komunista, liberalne inteligencijei naravno cijele opozicije. panijae s Portugalom u EZ ui tek 1986.godine, desetak godina nakon Fran-kovog konanog pada. Velika Brita-

nija predala je zahtjev za lanstvo uEZ dva puta, 1961. i 1967, ali je od-bijena vetom tadanjeg francuskogpredsjednika Charlesa de Gaulla.Iako je i Irska zahtjev za lanstvo uEZ predala jo 1961. godine, buduida je irska ekonomija bila usko po-

vezana s britanskom, nije prola niona. Prvim talasom proirenja 1973.EZ su se prikljuile Velika Britanija,Irska i Danska. Grka je pristupi-la u punopravno lanstvo 1981, azahtjev je podnijela 1975. godine.U periodu od dvije i tri godine odkandidature u lanstvo su 1995. ek-spresno primljene Austrija, vedskai Finska. Za Dan rada 2004, u EU suprimljene Estonija, Litvanija, Leto-nija, Poljska, eka, Slovaka, Ma-arska i Slovenija, Malta i Kipar. Petitalas proirenja zavren je januara2007, ulaskom Rumunije i Bugarskeu Europsku uniju.

CounciloftheEU

7/26/2019 Prizma 03.2016.

20/84

B IL O E R O P

rizm am art/ k2 20

Milorada Dodika?

Od proslave 9.januara, Dana dravnosti RS ove go-dine, proglaavanja odluka Ustavnogsuda BiH suprotnim zakonima Re-publike Srpske, izbacivanja stranihsudija, politikih pritisaka na dravniSud i Tuilatvo BiH, do tvrdnji da

je Srbima iz RS matina drava Sr-bija. Vlasti RS-a zabranjuju Bonja-cima da imaju nastavni program nabosanskom jeziku, proglaavajui gabonjakim, srpska djeca u federal-nom Kantonu 10 nemaju program namaternjem srpskom jeziku kao kon-stitutivni narod, a naci-segregacija u

kolama Hercegovako-neretvanskogkantona i dalje traje bez obzira na toto je krajem 2014. Vrhovni sud FBiHdonio presudu o ukidanju dvije kolepod istim krovom (Inae, omiljenoopravdanje SDA HDZ koalicione

vlasti u HNK glasi da statuti kolase ne mogu mijenjati dok traje kol-ska godina, pa se ni presuda ne moeprovesti). Sve nabrojano dogaalo seu isto vrijeme tokom kojeg je elnica

EU Mogherini postala impresioni-

rana uspjesima koje je BiH postigla ukratkom periodu...

db ddlEc. Taman kadse pomisli da neloginostima jednommora doi kraj, Ministarstvo prometai komunikacija BiH (koje, by the way,

jo uvijek nema ministra), objavljujePrednacrt Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o javnom RTV ser-

visu kojim se predvia ustroj kanalana hrvatskom jeziku sa sjeditem uMostaru, kanala na bosanskom jezi-ku sa sjeditem u Sarajevu i, naravnopogaate, srpskom kanalu sa sjeditemu Banjoj Luci. Zamjenik ministra pro-meta i komunikacija Saa Dalipagi(HDZ) kae da je Prednacrt: Suglasansa europskim dokumentima, preporu-kama kao i zakljucima Doma naro-da Parlamenta BiH. Dvadeset i jedandan e trajati javna rasprava oko ovoga

pitanja, nakon ega e materijal bitiupuen u Vijee ministara BiH na dalje

Drava Zahtjev za lanstvo Status kandidata Poetak pregovora Ulazak u EU

Hrvatska 2003. 2004. 2005. 2013.

Srbija 2009. 2012. 2014.

Makedonija 2004. 2005.

Crna Gora 2004. 2005.

Albanija 2009. 2014.

Turska 1987. 1999. 2005.

Rgc dBkc gc c H?

Ko se jo sjea da je u novembru 2013. godine, 28 ministara

EU poslalo pismo zabrinutosti zbog izostanka napretka

BiH na putu prema EU. Ujedinjeni Europljani tada su bili

zabrinuti zbog posljedica koje mogu uslijediti na Opim

izborima 2014. jer Ustav BiH nije u skladu s Evropskom

konvencijom o osnovnim ljudskim pravima

I B

IvanSEBALJ

7/26/2019 Prizma 03.2016.

21/84

D E

mra/21 prizma 2

razraivanje i to: Uredu za zakono-davstvo, Ministarstvu pravde, Mini-starstvu nancija i trezora, a nakonnjihovog miljenja zakonske izmjenedravna vlada alje u Parlament koji

donosi konanu odluku. U svim oviminstitucijama su ljudi iz stranaka kojesu se tokom zadnje predizborne kam-panje klele pred svojim biraima da suprotiv: treeg entiteta u FBiH, da nee

dozvoliti otcjepljenje RS, da e provestipresudu Sejdi Finci, da e ispoto-

vati sve europske vrijednosti i zahtjevekako bi postali dio EU...

Na sve ovo, svi ti politiari i stran-ke, s dijametralno suprotstavljenim

ideologijama, vjerama, miljenjima,interesima grupa i pojedinaca, dogo-vorili su da e se konsenzualno do-govarati putem Mehanizma koordi-nacije koji je urotniki tajno usvojenna sjednici Vijea ministara BiH odministara SDA i HDZ. Malo jasnijereeno, Srbi, Hrvati, Bonjaci i Osta-li koji trebaju biti proporcionalnozastupljeni u svim institucijama, odopinskog do dravnog nivoa, trebajuimati isti stav i zakljuak o nekom pi-tanju u vezi s izvravanjem ugovornihobaveza iz Sporazuma o stabilizacijii pridruivanju SSP. To bi valjda tre-balo da znai da e drava koja nema

jedinstvenu ni vanjsku ni unutranjupolitiku, odjednom imati jedinstvenepolitike stavove o svim spornim pi-tanjima i to na svim razinama vlastiusvajanjem famoznog Mehanizmakoordinacije?! Kako god, Mogherini

je impresionirana, a predsjedavajui

ovi je ve podnio zahtjev.

Ndcm dm p m .Nakon svegapostavlja se opravdano pitanje zbogega nam briselski elnici i ranije nisuporuili da je Bosna i Hercegovinasvoj zahtjev za punopravno lanstvou Europskoj uniji mogla podnijeti bilokada i bez obzira na to to se ovdje nepotuju osnovna evropska naela i vri-

jednosti, gdje je prisutna nacionalna i

vjerska segregacija u kolama, gdje le-galne i legitimne odluke donose politi-ari koji direktno rue dravni sistem,gdje su nacionalne podjele dobile insti-tucionalnu legitimaciju... Znai, moese raditi ta se god poeli i opet postatidio EU? Je li visoka predstavnica Mog-herini zbog toga impresionirana, jesuli to nai stvarni uinci i dometi kojimase divi dananja Europa? Europa kojanas, svojom impresioniranou, ohra-

bruje da nastavimo istim putem...p

P,ek,eEeknjnEU

Na ta je ministar Igor Crnadak mislio kada je rekao da BiH predstoji velikiposao da u iduoj 2017. dobije status kandidata za lanicu EU. Na sastankuVijea Europe u Kopenhagenu u junu 1993. godine, elnici drava i vlada EUdenirali su kriterije koje drave kandidati moraju ispuniti prije primanja upunopravno lanstvo EU. To su:

politiki kriteriji: stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju,vladavina prava, potovanje ljudskih i manjinskih prava i prihvatanjepolitikih ciljeva Unije;

ekonomski kriteriji: postojanje ekasne trine ekonomije, kao i spo-sobnost trinih subjekata da se nose s konkurentskim pritiscima itrinim zakonitostima unutar Unije;

pravni kriteriji: sposobnost i obaveza usvajanja cjelokupne pravne teko-vine EU i prihvatanje ciljeva politike, ekonomske i monetarne unije.

Takoer, Vijee Europe je u decembru 1995. u Madridu donijelo zakljuakda provoenje politikih, ekonomskih i pravnih reformi mora pratiti odgova-rajua administrativna struktura pa je, u skladu s tim, navedenim kriterijimadodao jo jedan tzv. Madridski kriterij za prilagoavanje administrativnestrukture. Ovaj preduvjet za lanstvo odnosi se na prilagoavanje odgovara-

juih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uslova za postupnu iskladnu integraciju (kao to su jaanje administrativne sposobnosti, stvara-nje ekasnog sistema dravne uprave s ciljem osiguravanja ekasnog procesausvajanja i provoenja pravne tekovine EU). To prilagoavanje je nuno kakobi se omoguila ekasna primjena i provoenje pravne tekovine EU.

7/26/2019 Prizma 03.2016.

22/84

DEKANAT


U dravama Evropske unije za jednu

se kravu dnevno iz prorauna izdvaja

2,2 amerikih dolara. To je znatno vei

iznos od ukupne sume koju za cijeli ivot po-

troi ak polovina svjetske populacije. Ovaj

podatak je najslikovitiji primjer koliko se u

razvijenim zemljama izdvaja za poljoprivre-

du kao jednu od najperspektivnijih privred-

nih grana. Poljoprivreda predstavlja mnogo

vie od same proizvodnje i trgovine hranom.

Za evropske poljoprivrednike, to je stil ivo-

ta, bez obzira na visoke kriterije i pravila. To

znai, proizvodnja vrhunske i zdravstveno is-

pravne hrane jer prosjean evropski poreski

obveznik ne razbacuje vlastiti novac. Vie od

40% ukupnog evropskog prorauna usmjera-

va se za poljoprivredu i ruralni razvoj. U na-

redne etiri godine, direktnim plaanjima, za

svoje politike razvoja, farmeri u EU e dobiti

ak 278 milijardi eura.Analitiari ovakvu politiku ne svrstavaju u

med i mlijeko i zaista postoji mnogo inje-

nica koje evropskoj administraciji zadaju oz-

biljne glavobolje. Zato poljoprivredna politika

i spada u najkontroverznije evropske politike.

Podruje poljoprivrede u EU obuhvaeno je

brojnim regulativama koje se moraju direk-

tno primijeniti iz evropskog zakonodavstva,

a njihova ispravna administrativna primjena

naziva se Zajednika poljoprivredna politika

(ZPP). Inicijalno je dogovorena 1957. godine,a poela se primjenjivati pet godina kasnije. U

hodu su se dogaale intervencije koje je Unija

primjenjivala u otkupu proizvoda s farmi kada

su trine cijene padale ispod dogovorenog

nivoa. Godinama se ZPP odravala s ciljem

poveanja proizvodnje hrane i osiguranja

snabdijevanja tokom Hladnog rata. U meu-

vremenu, ciljevi su mijenjani i uspostavljani

su vii standardi. Tako se i stiglo do dananje

prakse gdje drava titi poljoprivredu na nain

kontrole cijena i nivoa proizvodnje, te istovre-

meno subvencionira odrivost ruralnih zajed-

nica i prostora. Bilo je vie pokuaja reformi

ZPP i slobodno moemo konstatirati da su

one bile polovine jer je veoma malo urae-

no u smanjenju trokova ove politike. Sve je

to i dalje podgrijavalo kontroverze, primarno

zbog ogromnih trokova koje ona ini u cje-

lokupnom EU budetu, ali i zbog visokopro-

tektivne slike evropskih poljoprivrednika, u

oima konkurenata izvan zemalja EU.

Protivnici zajednike poljoprivredne po-

litike ukazuju na to da ona predstavlja bes-

potrebno bacanje novca jer zanemaruje prin-

cipe ponude i potranje, te dovodi do preko-

mjerne proizvodnje ija je posljedica stvara-

nje ogromnih zaliha hrane koje se naknadno

unitavaju ili plasiraju u druge zemlje, po-

sebno ka zemljama u razvoju, to ugroava

opstanak porodica koje ive od svojih malih

farmi. Istovremeno, ZPP-u se godinama pri-govara da titi male farmere i ruralni nain

ivota, ali to je zapravo mit. Zato? Opet,

neumoljiva statistika. Farmeri predstavljaju

manje od 5% stanovnitva i doprinose 1,6%

bruto nacionalnog dohotka Unije. Istovreme-

no, kao to smo se uvjerili, oni dobivaju vie

od 40% ukupnog budeta, a 80 posto od tog

iznosa ide za etvrtinu farmi u EU.

S druge strane, zagovarai ZPP, mahom

lobiji politiki monih udruenja po-ljoprivrednika, smatraju da takva poli-

tika odrava evropsku stabilnost u hrani te

da bi su suprotnom Evropljani bili ovisni od

fluktuirajueg uvoza. Prema tim stajalitima,

ZPP farmerima nudi stabilnost i neovisnost

od trinih pravila, s mogunou da viak

novca investiraju u unapreenje proizvodnje,

sigurnost hrane i zatitu okolia.

No, evropskim farmerima je sve to nedo-

voljno. Rastue je njihovo nezadovoljstvo i ne-

maju objanjenje za politika potkusurivanja

Bh. poljoprivreda i

Evropska unija

PIE

Dr. Nihad FEJZI

Ukupna trgovinska

razmjena od 226

milijardi eura u

2014. godini ini EU i

dalje najznaajnijim

svjetskim tritempoljoprivrednim

proizvodima.

Meutim, iako

je trgovinska

liberalizacija i pristup

tritima stalna tema

brojnih globalnih

i bilateralnihrazgovora i

sporazuma,

poljoprivredni

proizvodi porijeklom

iz drugih zemalja

veoma teko i

sporo dospijevaju u

evropske trgovine

7/26/2019 Prizma 03.2016.

23/84

DEKANAT


koja u globalnom svijetu namee Rusija uvo-enjem embarga na uvoz poljoprivrednihproizvoda iz EU. Zabrana je rezultirala pa-dom vrijednosti otkupnih cijena, ponajviemlijeka i svinjskog mesa. Svemu je doprinije-la i odluka o ukidanju ogranienja u pro-

izvodnji mlijeka (tzv. mlijena kvota). Nakontrideset godina odravanja, mlijene kvote suukinute u aprilu 2015. godine, a cijene mlije-ka su ve godinu ranije poele padati s 0,40na 0,30 eura po litru, naprimjer u Francuskoj,pa sve do 0,21 eura u baltikim zemljama.

Ukupna trgovinska razmjena od 226 mi-lijardi eura u 2014. godini ini EU i daljenajznaajnijim svjetskim tritem poljopriv-rednim proizvodima. Meutim, iako je trgo-

vinska liberalizacija i pristup tritima stalnatema brojnih globalnih i bilateralnih razgovo-ra i sporazuma, poljoprivredni proizvodi po-rijeklom iz drugih zemalja veoma teko i spo-ro dospijevaju u evropske trgovine. Dodamo litome da je sistem uzajamne podrke iznimnoskup, evropskog farmera naeg doba, uz sve

virusne bolesti i beskrupulozne trgovce, jed-nako brine i nepredvidiva ruska politika.

Bosna i Hercegovina je u skladu s odred-bama Sporazuma o stabilizaciji i pridruiva-nju (SSP) otvorila svoje trite proizvodimaporijeklom iz EU. Poueni ranijim negativ-

nim posljedicama koje su uzrokovali bilate-ralni trgovaki ugovori i CEFTA sporazumna poljoprivrednu proizvodnju, bh. pregova-raki tim uspio je ouvati posebnosti za odre-ene poljoprivredne proizvode (ive ivoti-nje, pilee meso, ribu, mlijeko, med).Radi se o ukupno petnaestak grupaproizvoda, to predstavlja manjeod 3% ukupnog broja svih pro-izvoda koje obuhvaa carin-ska tarifa u BiH. EU je tokom

pregovora SPP-a prihvatilaobrazloenje visokog procentaruralnog stanovnitava u BiHgdje je 17 posto ljudi zaposlenou poljoprivredi za razliku od 5posto EU prosjeka. Procjenjuje seda ak 28 posto od ukupnog brojadomainstava u BiH na neki nainivi od poljoprivrede.

Ovakve odredbe trgovinskog dije-la Sporazuma o stabilizaciji i pridru-

ivanju dale su ansu poljoprivrednoj

proizvodnji u BiH da se oporavi od bespoted-ne liberalizacije kojoj je bila izloena dugi nizgodina, odnosno da omogui konkurentnostnaih proizvoda prije svega na domaem tr-itu kroz odravanje sistema carina na uvozproizvoda porijeklom iz EU.

Kao potpisnice CEFTA sporazuma, BiHi Hrvatska uivale su meusobno odo-breni povlateni tretman za robe koje su

imale nacionalna porijekla, a u konanici uvoziz Hrvatske inio je 60 posto ukupnog uvozaregistrovanog s podruja slobodne trgovineobuhvaenog CEFTA sporazumom, dok jeistovremeno BiH u Republiku Hrvatsku izvo-zila oko 40 posto. Meutim, ulaskom Hrvat-ske u EU, pravila trgovinskog ponaanja regu-lisana CEFTA sporazumom prestala su vaiti islijedom SPP-a, Hrvatska je kao nova lanicaEU preuzela trgovinski reim koji je ranije do-govoren s preostalih 27 lanica EU. Problem

je nastao u tumaenju principa tzv. tradicio-nalne trgovine, prema kojem bi povlastice koje

je hrvatska poljoprivreda ostvarivala u besca-rinskoj trgovini s BiH kroz CEFTA sporazumtrebalo da se ugrade u adaptaciju samog SSP-ate da se to primijeni i na sve ostale zemlje la-nice EU. Praktino, u sadanjim pregovorimau kojim se, s jedne strane, BiH bori da zadri

carinsku zatitu za odreene poljoprivredneproizvode iz Evrope, a EU i njena najzaintere-siranija lanica Hrvatska, ele ukinuti carinskebarijere, ustvari lei rjeenje budunosti i op-stanka bosanskohercegovakog farmera.p

Praktino,

u sadanjim

pregovorima u

kojim se, s jedne

strane, BiH bori

da zadri carinsku

zatitu za odreene

poljoprivredne

proizvode iz

Evrope, a EU i njena

najzainteresiranija

lanica Hrvatska,

ele ukinuti

carinske barijere,

ustvari lei rjeenje

budunosti

i opstanka

bosanskohercego-

vakog farmera

7/26/2019 Prizma 03.2016.

24/84

RAZBO LJE SE L IJEPA FATCA

prizm a mart/oujak 2016.24

Udruenje banaka BiH (UB BiH)

jo je u aprilu 2012. godine po-krenulo inicijativu prema Vijeu

ministara BiH za uvoenje programa

FATCA (e Foreign Account Tax

Compliance Act Sjedinjenih Ame-

rikih Drava) koji u neslubenom

prijevodu predstavlja zakon o pore-

znoj usklaenosti inozemnih rauna

(FATCA). Nakon vie od godinu dana,

Udruenje je obavijeteno od ureda

biveg predsjedatelja Vijea ministara

BiH kako je inicijativa proslijeenaMinistarstvu financija i trezora BiH.

Potom su iz Udruenja banaka BiH

ponovo skrenuli panju na potrebu

uvoenja FATCA regulative i ukazali

na posljedice koje moe prouzroko-

vati pasivan odnos institucija u naoj

dravi prema ovom pitanju. Slijedom

toga odran je sastanak u Ministarstvu

financija i trezora BiH, na kojem su

prisustvovala i dva naa predstavnika

Povremene komisije za sprjeavanje

pranja novca i na kojem su detaljno

obrazloeni nai zahtjevi i eventualneposljedice i na kojem su sagledana dva

mogua rjeenja za ovo pitanje.

Prvi je bio status quo, dakle, zadr-

ati trenutna zakonska rjeenja, ime

bi financijske institucije i njihovi kli-

jenti bili predmet oporezivanja pore-

zom po odbitku po stopi od 30% na sve

prihode iz izvora iz SAD. I drugi, pri-

stupiti bilateralnom sporazumu (IGA),

u jednom od dva mogua modela:

Model 1 bilateralni ugovor kojim sevri direktna razmjena informacija i

izvjetavanje izmeu nadlenih vladi-

nih institucija ili Model 2: bilateralni

ugovor kojim vlada ima ogranienu

ulogu, zakonski omoguava i upuuje

sve relevantne financijske institucije

na svojoj teritoriji da se registruju kod

poreskih vlasti (IRS) SAD-a i direktno

vre izvjetavanje i ostale radnje pred-

viene ovim propisom, pojanjavaju

za Prizmu u Udruenju banaka BiH.

Ve tada je nakon uraenih temeljitih

analiza i iskustava, u UB BiH predstav-ljen stav da bi model IGA 2 sporazuma

bio potpuno nepovoljan za banke.

IGA 1 najbolji za BiH. Naime, Ibrahim

Sinanovi iz Agencije za bankarstvo

FBiH izloio je da je, s aspekta Agenci-

je, najbolja varijanta Model 1 sporazu-

ma, jer podrazumijeva potpunu upu-

enost drave, mada je potencijalno

najskuplja. Istovremeno, smatra se da

je vano uzeti u obzir i model sprea-vanja pranja novca i u svakom slua-

ju ostaviti prostora za prelazni period

implementacije. U problematiku ovog

pitanja vano je ukljuivanje Ministar-

stva pravde BiH i Ministarstva vanj-

skih poslova BiH. Upravo je ovakav

pristup vaan s aspekta spreavanja

utaje poreza bh. graana, jer IGA 1 po-

drazumijeva reciprocitet. Zbog princi-

pa reciprociteta, nadleni organ treba

biti Ministarstvo financija i trezora BiH

Zato kasne pravni

mehanizmi i zatitafinancijskih institucija u BiH?Sjedinjene Amerike Drave usvojile su Program FATCA (The Foreign Account Tax Compliance

Act Sjedinjenih Amerikih Drava) u martu 2010. godine kako bi sprijeile poreznu evaziju

amerikih poreznih obveznika koji raspolau raunima ili financijskom imovinom u financijskim

institucijama izvan SAD-a. Kako bi se omoguila provedba FATCA programa, SAD su ve

sklopile ili e tek potpisati bilateralne sporazume s velikim brojem svjetskih drava, ukljuujui

i sve lanice EU. Udruenje banaka BiH pokuava inicirati rjeenje za ovo pitanje koje ovdanje

bankare dovodi u direktan rizik te ugroava njihovo poslovanje. Kao i u mnogim drugim

stvarima, i ovoga puta nae dravne institucije nedopustivo kasne. Uskoro e na seminaru

u organizaciji Konsultantske kue Revicon eksperti iz ovih oblasti raspravljati o nastaloj

situaciji te pokuati pronai odgovore na brojna pitanja

7/26/2019 Prizma 03.2016.

25/84

B JC

2 01prizma

u koordinaciji s entitetskim ministar-stvima nancija i poreznim upravama,te bi se informacije razmjenjivale poliniji nancijske institucije porezneuprave ministarstvo nancija ame-riki porezni organ (IRS) i obrnuto. Iz

Agencije za zatitu linih podatka po-tvreno nam je da Zakon o zatiti li-nih podataka zahtijeva pravni temeljza otkrivanje linih podataka, te dase lini podaci mogu razmjenjivati nameunarodnom nivou ako postoji za-kon, sporazum koji to regulira ili stra-ni dravljani moraju dati suglasnost dase njihovi podaci otkrivaju. ta emorei o sebi i svojoj porodici, ne ovisiuvijek samo o nama.

Predstavnici UB BiH su se sloilida se jednim propisom, jednim spora-zumom, moe rijeiti i ovaj problem, a

vano je napomenuti da se ovi propisine odnose samo na amerike graane,nego i graane BiH koji su, npr. korisni-

ci stare devizne tednje, a ive u SAD-u.Izvrni sekretar UB BiH Mijo Mi-i u pismu predsjedavajuem Vijeaministara BiH pojanjava: Jedan odosnovnih problema FATCA sporazuma

je to namee obaveze nancijskim in-stitucijama izvan SAD-a. Te obaveze seodnose na obraun poreza, izvjetava-nje, blokade, zatvaranje rauna, a kojemogu biti u suprotnosti s odredbamalokalnog zakonodavstva. S obzirom na

to da nae banke lanice imaju suradnjui s klijentima rezidentima SAD-a, te da

jedan broj banaka ima majke koje su sasjeditem u zemljama koje su pristupileFATCA sporazumu, ovim traimo raz-matranje mogunosti za potpisivanje

bilateralnog sporazuma sa SAD premamodelu koji e zatititi interese nancij-skih institucija u BiH.

ELdagaJa-c.kcc.cu-caI el-nik Evropske bankovne federacijeWim Mijs, ukljuio se u traenje mje-ra za nancijske institucije u okvirupristupa FATCA-i. Naime, upueno

je pismo US Treasury i Internal Reve-nue Service (IRS) na temu FATCA sa

FATCA je u SAD-a usvojena 18. marta2010. godine, s datumom stupanja nasnagu od 1. 7. 2014. godine. U njenom4. poglavlju denirano je obaveznoprijavljivanje odreenih stranih rau-na u skladu sa Zakonom o poreznojupravi SAD-a. Nakon istrage ameri-kog Kongresa, sainjen je izvjetaj ooshore utaji poreza. U izvjetaju stojida su strane banke pomogle ameri-kim poreznim obveznicima da sakrijumilijarde dolara u oshore zoni, kakobi izbjegli plaanje poreza. Dobro or-ganizirane strukture bile su koritene

kako bi se sakrio identitet krajnjegobveznika, ukljuujui posjedovanjebankovnih rauna u posrednikimbankama. Kao odgovor na ovo, FAT-CA je usvojena kako bi se strane ban-ke natjerale da otkriju informacije oamerikom vlasniku rauna ameri-koj Poreznoj upravi (I.R.S.), a sve kakobi se smanjio nivo utaje poreza.

U smislu ove regulative zahtjevikoji se stavljaju pred banke su sljede-i: da prikuplja dodatnu dokumen-taciju o klijentima s amerikim in-dicijama, nancijskim institucijama

i pasivnim nenancijskim straniminstitucijama (institucije koje imaju

vie od 50% pasivnih prihoda od npr.rente, kamata, dividende i sl.).

Istovremeno, trai se zadravanjeplaanja prema neposlunim klijen-tima s amerikim indicijama u visiniod 30% od prihoda. Insistira se naizvjetavanju IRS-a o raunima ame-rikih klijenata te o neposlunim kli-

jentima. Neposluni klijenti u ovomsmislu su amerika zika i pravnalica koja odbiju da dostave traenudokumentaciju, neparticipirajue -nancijske institucije i pasivne ne-nancijske strane institucije koje nedostave traenu dokumentaciju.

Jedan od osnovnih problema FATCA sporazuma je to namee

obaveze financijskim institucijama izvan SAD-a. Te obaveze se

odnose na obraun poreza, izvjetavanje, blokade, zatvaranje

rauna, a koje mogu biti u suprotnosti s odredbama

lokalnog zakonodavstva. S obzirom na to da nae banke

lanice imaju suradnju i s klijentima rezidentima SAD-a,

te da jedan broj banaka ima majke koje su sa sjeditem

u zemljama koje su pristupile FATCA sporazumu, ovim

traimo razmatranje mogunosti za potpisivanje bilateralnog

sporazuma sa SAD prema modelu koji e zatititi interese

financijskih institucija u BiH.

ta FATCA zahtijeva od banaka?

c cFc)cgdFc.kdadEcH

7/26/2019 Prizma 03.2016.

26/84

B JC

prizma 2 0116

zahtjevom za prijelaznim m jeram a zanancijske institucije sa sjeditem udr avam a za koje se sm atra da im ajuIG A (Intergovernm entalA greem entm eudr avni sporazum ) na snazi,alijo nisu donijele provedbene propise.

Izbjegavanje prim jene specinihprijelaznih m jera, prestankom rele-vantnih IG A na dan 30. septem bra2015., saglasno doslovnoj prim jeni

njihovih uvjeta,zasigurno predstavljaizvor zabrinutostiza institucije lanicaEBF,od kojih se svaka tem eljina rele-vantnom jurisdikcijskom partneru iliim a operacije u navedenim dr avam a.Takav ishod e doista ne sam o ugrozitistatus nancijskih institucija po M o-delu 1 stranih nancijskih institucija(FFI) nego e tim e potencijalno im atiim plikacije za ostatak njihovih odno-snih grupa u kontekstu Proirenih po-

vezanih grupa (EA G ) s obzirom na to

da m ogu bitivraenina ogranieniFFIstatus,upozorio je W im M ijs.

D akle,U dru enje banaka BiH idru-ge asocijacije preferiraju tipski m odelugovora 1 kojise prim jenjuje u 114 drava svijeta,dok je m iljenje entitetskihvlada kako nam a vie odgovara m odelugovora 2 zbog okolnosti decentralizi-rane dr ave. O vaj m odel prim jenjujuu vicarskoj,A ustriji,Japanu i ileu.U

ovojpriiva no je iodgovoritina poten-cijalniproblem :ta je dom ae nadle notijelo koje bi suraivalo s am erikomporeznom upravom (IRS).FATC A m o-del1A sporazum a sa Sjedinjenim A m e-rikim D r avam a om oguava reciproci-tetkako biiB osna iH ercegovina m oglazatra iti odreene porezne inform acijeod am erike strane.O vakav sporazumnam ee obavezu naim nancijskim in-stitucijam a da provedu postupak dubin-

ske analize iutvrde sve raune iklijente

o kojim a e dostavljatipodatke Poreznojupravi,a ona dalje am erikoj Poreznojadm inistraciji (Internal Revenue Ser-vice IRS).O d 1.jula 2014.godine,IRSobraunava porez po odbitku od 30%na svaku isplatu iz SA D -a kao svojevr-snu kaznu za nancijske institucije kojetakve podatke ne dostave.M inistarstvonancija itrezora BiH sada je na dugooekivanom potezu jer neusklaenost

s FATC A nije opcija.U zim anje u za-titu am erikih utajivaa poreza ilipo-m aganje am erikoj osobi da izbjegnesvoje poreske obaveze dovelo bi doam erikog gonjenja s katastrofalnimposljedicam a.Iz M inistarstva nancijaitrezora BiH pravdaju se da nisu m oglisam ostalno poduzetibilo kakve radnjeda se postigne usklaenosts FATC A jernadle nostza bankarski sektor nije nanivou BiH nego na nivou entiteta iBr-

ko distrikta BiH .p RP

U februaru ove godine Am erika tr-govaka kom ora u BiH u suradnjisasvojom lanicom , kom panijom C M S

Reich R ohrwig H ainz,odr ala je bri-ng na tem u Prim jena Zakona o pore-skom usklaivanju stranih rauna U SAporeskih obveznika (FATC A )u BiH .

A m C ham Bosna i H ercegovinaosnovan je 2001. kao nevladino,ne-protno i neovisno udru enje,kakobi se unaprijedili interesi i stavoviam erikih idrugih stranih preduzeau BosniiH ercegovini,kao ibh.kom -panija u inostranstvu.A m C ham BiH

igra va nu ulogu u kreiranju pozitivneposlovne klim e u BiH te prom icanjuvisokih standarda poslovne prakse.

FATC A je propis kojim se stranenancijske institucije (FFI) obavezu-ju da potpiu sporazum o ustupanjupodataka o klijentim a poreznim vla-stim a SA D -a odnosno InternalR eve-nue Service (IRS).Iovajputnaglaenoje kako Z akon FATC A upotpunjuje ipropise o spreavanju pranja novca i

nanciranja terorizm a odnosno dru-gim vidovim a nancijskog krim inalakoji zahtijevaju prikupljanje i raz-

m jenu podataka odnosno proces po-znatkao K YC rules iliupoznajte svogklijenta.O prim jeniFATC A -e u BiHrazgovaralisu predstavnicikom panijeC M S Reich Rohrw ig H ainz iz Sara-jeva iLjubljane,predstavljajuiparale-lu na kojinain se predm etnipropisprim jenjuje u zem ljam a okru enja,sposebnim osvrtom na Sloveniju,srod-nu jurisdikciju ilanicu EU -a.M ini-starstvo nancija i trezora BiH pre-

doilo je dosadanje korake u zaklju-ivanju sporazum a s V ladom SA D -aradi provoenja am erikog poreznogpropisa FATC A ,te su ovom prilikomiznijeli svoj stav o m odelim a koji suprihvatljiviza B iH .O d A gencije za za-titu linih podataka BiH prisutnisum oglisaznativie o praksiA gencije uvezis FATC A zakonom u BiH io kon-kretnim sluajevim a u kojim a je prije-nos podataka dozvoljen, a u kojim a

ne.O utjecaju FA TC A propisa ipro-blem im a banaka idrugih obveznikau im plem entacijiu BiH posebno izla-

ganje im alisu predstavniciU dru enjabanaka BiH .Zakljuak ovog bringaje da veina nancijskih institucija uBiH nailazina problem e u usklaiva-nju s FATC A propisom im ajuiu vidulokalno zakonodavstvo,te da je nu noto prije pristupitiodabiru adekvatnogm odela ipotpisivanju sporazum a iz-m eu SA D -a iBiH ,kako bise stvoriopravnim ehanizam izatitile dom aenancijske institucije.

UOPI Tj(TjI

7/26/2019 Prizma 03.2016.

27/84

PRANJE NOVCA

mart/oujak 2016.p rizm a 27

Drave koje nemaju ureene si-

steme, prije svega u oblasti si-

gurnosnih pitanja, oaza su za

kriminalce koji se bave pranjem novca,

financiranjem terorizma i drugih ne-legalnih aktivnosti, a BiH je posebno

interesantna zbog izuzetno neureenog

stanja, govori nam Dragomir Kesero-

vi, dekan Fakulteta za bezbjednost

i zatitu iz Banjaluke, a nakon pro-

logodinjeg istraivanja Meunarod-

nog centra za povrat sredstava u vezi

s realnom mogunosti pranja novca i

mogunosti financiranja teroristikih

grupa, u kojem je BiH najloije rangi-

rana u regiji i nalazi se na 82. mjestu,

s indeksom 5,64. Rezultati ovog istra-

ivanja potvruju podlonost BiH da

novac peru grupe iz itavog svijeta, a

ne samo nai dravljani. Izvjetajem su

obuhvaene 152 zemlje, a nakon BiHslijedi Albanija na 86. mjestu te Srbija

na 101. mjestu. Mnogo bolje su pla-

sirane bive jugoslavenske republike,

Hrvatska, koja je na 140. poziciji, i Slo-

venija kao 150, koja je ak ispred nekih

mnogo veih i razvijenijih zemalja.

Da nema pranja novca, ne bi bilo ni mafije.

Smatra se da se godinje u svijetu opere

oko 900 milijardi USD od ega gotovo

polovica novca dolazi iz ilegalne trgovine

narkoticima. To upuuje na povezanost

pojave pranja novca s organiziranim kri-

minalom koji u najveem dijelu stoji iza

narkotrita. Ono to osobito oteava or-

ganiziranu akciju svih drutvenih akterapolitike suzbijanja kriminaliteta u borbi

protiv pranja novca jesu vrlo brojne i

raznovrsne metode pranja novca koje se

iz dana u dan mijenjaju i prilagoavaju

mjerama poduzetim radi njihova otkri-

vanja i suzbijanja.

Od niza metoda valja spomenuti

samo neke: krijumarenje gotovine

fiziki transport gotovine u stranu

dravu gdje se novac polae u ban-

ku i uskoro postaje neprepoznatljiv;

Uprava za indirektno oporezivanje BiH prema nadlenim tuilatvima proslijedila je

1.268 izvjetaja o krivinim djelima kojim je dravni budet oteen za ak 252 miliona KM.

Portparol UIO Ratko Kovaevi potvrdio je za Prizmu da su mnoga krivina djela iz

spomenutih izvjetaja ve sudski procesuirana. Ali ima i onih koji su, to se pravosua

tie, jo uvijek na ekanju, a to Bosni i Hercegovini osigurava lidersku poziciju

na listi zemalja pogodnih za pranje novca u Evropi...

Prljavi posloviza prljavi novac

PRANJE NOVCA

7/26/2019 Prizma 03.2016.

28/84

prizma o/2 1 8

konstrukcija velika nancijska tran-sakcija pretvara se u niz m alih s m a-lim iznosim a novca (poznat je sluajpraonice 29 m ilijuna U SD u m alimsvotam a od 10 i 20 dolara prebaenihiz SA D u Ekvador);lane kom panije tzv.shellkom panije prikrivaju sred-stva pranja novca,a frontkom panijeobavljaju legalne poslovne aktivnostiradiprikrivanja pranja novca;kockar-nice osoba s gotovinom dolaziu koc-karnicu,dobiva etone,odigra nekoli-ko serija iza ve inu preostalih etonatraiisplatu koju potom deponira naraun tre ih osoba itd...

Prem a m eunarodnom kaznenompravu za pranje novca relevantna jeK onvencija V E o pranju, traganju,zapljeni i konskaciji prihoda od ka-

znenih djela iK onvencija U N o tran-snacionalnom organiziranom krim i-nalu.Stoga je za m aju pranje novcaod esencijalnog znaaja.Pranje novcanije beznaajan prekraj,ve ono im am ultiplikatorsku funkciju za organizi-ranikrim inal,pojanjava u razgovoruza D eutsche W elle ekonom ski stru-njak iz H am burga,Ingo Fiedler,ido-

daje:D a nem a pranja novca,ne bibiloni m aje. Fiedler navodi da m a-jakibosovirado koriste najlake inajjeinije m ogu nostiza pranjenovca te da pritom najvie kori-ste igre na sre u na internetu.

Prem a Fiedlerovim navo-dim a, postoje pokazatelji dakrim inalna udruenja u m eu-vrem enu ciljano kupuju ili sam aosnivaju online platform e za igre

na sre u. Sjedite tih online tvrt-

ki je uglavnom u zem ljam a koje vaekao porezno utoite,dodaje Fiedler.U koliko neki online kasino navodnoostvari prom et u m ilijunskim iznosi-m a,onda njem ake vlastito ne m ogutako lako provjeriti.N e dolazido raz-m jene inform acija izm eu zem alja.N iko ne m oe provjeritiodakle dolazinovac.A livlasnicim a poduze a se no-vac m oe sasvim legalno isplatiti,kaenjem akiekonom ista.

dskHsHsHiBosna iH ercego-vina je prole godine skinuta s tako-zvane sive liste Kom iteta eksperataSavjeta Evrope za spreavanje pranjanovca i nanciranja teroristikih ak-tivnosti (M O N EY VA L). Izuzetan jeznaajza BiH to sm o skinutisa tako-

zvane sive liste. M inistarstvo pravdeje uloilo sve napore da se to dogodi,prije svega kroz angam an na usvaja-nju K rivinog zakona u dijelu pranjanovca,to je bio irazlog stavljanja BiHna listu,izjavio je m inistar pravde B iH

EjPIjP?

Pranje novca (engl.m oney laun-

dering, njem . G eldw sche), pre-tvaranje tzv. prljavog novca ilidruge im ovinske koristipribavlje-nih krim inalnim ili drugim pro-tuzakonitim radnjam a (obuhva- enih pojm om tzv. predikatnogkaznenog djela) u ist novac,naim e onajkoji se m oe upotri-jebitiikoristitikao legalniprihodu bankovnim ,trgovakim ,kupo-prodajnim , investicijskim , podu-

zetnikim i drugim poslovim a ilinainim a ulaganja.

Znai, ona im ovinska korist,naje e u konanici novac, kojibi se prem a postoje im zakoni-m a trebao oduzeti kao rezultatkaznenog djela, koristi se kao isvaki drugi zakonitim nainomsteeni dohodak. Tim e se poku-ava ne sam o prikriti poinjenokazneno djelo i njim e postignutaim ovinska korist nego se njego-vom daljnjom uporabom stvarakonkurencija s onim a koji nekri-m inalnom djelatno u ostvarujuprihode svojeg poslovanja.Sm atrase da je pojam pranje novca prviupotrijebio engleski asopis fi eG uardian piu i 1973. o 200.000U SD nam ijenjenih republikanskojpredizbornoj kam panji u SA D ,odnesenih u kovezim a u M eksikoradistavljanja u optjecaj.

U mnotvu primjera pranja novca kod nas izdvaja se i sluaj

iz decembra prole godine kada su pripadnici Agencije za

istraivanje i zatitu (SIPA) i Uprave za indirektno oporezivanje

(UIO) proveli zajedniku akciju kodnog naziva Kurir tokom

koje je uhapeno devet osoba za koje se sumnja da su budet

BiH otetile za tri miliona KM. Meu uhapenima se nalazilo

sedam dravljana Kine i dvojica dravljana BiH

ICFHd

7/26/2019 Prizma 03.2016.

29/84

o/2 prizma

Josip G rubea. M inistar G rubea na-glaava zadovoljstvo to je prepoznatnapredak BiH i spremn ost drave da sebori protiv svih vidova organiziranogkr im inala. D odao je da e institucijeBiH nastaviti da jaaju institucionalnekapacitete u suradnji s m eunarodniminstitucijama za borbu protiv organi-ziranog kriminala. Ipak, Eldin Kari,direktor antikor upcijske m ree A cco-un t, tvrdi k ako stanje u B iH nije dobrozbog n etransparentnosti vlada.

Transparentnost vlasti nam je naveoma niskom nivou i to je u sutiniproblem i razlog zbog ega se nalazi-mo tu gdje smo. Godinama unazad mii druge nevladine organizacije govori-mo da kod nas javne nabavke nisu jav-ne, nego tajne, 70 posto istih se obavljatajno, nemamo do kraja izgraen si-stem provjere pranja novca, nemamozakonsku regulativu koja sankcioniraoblast korupcije, deniran oblik pro-vjere porijekla imovine, to nema nig-dje u svijetu, kazao je K ari. I u U dru -enju banak a BiH smatraju da je loestanje rezultat ponaanja institucijakoje su u prethodnim godinama svo-jim neinjenjem samo privukle panju

zbog koje bi BiH m ogla zavriti i natakozvanoj crnoj listi zemlja pogodnihza pranje novca.

iHaaskHBIiskkSpektakularan primjer sumnje u pra-nje novca jeste sluaj u kojem se pojav-ljuje Edvinas Navickas, bivi direktorBIB banke, iji je stvarni vlasnik bilaU BIG grupa ruskog biznismena V ladi-mira Romanova.

Krakovi velike meunarodne is-trage koju su tuitelji iz Banje Luke iSarajeva pokrenu li zbog propasti Bal-kan Investment banke (BIB), koja jebila u vlasnitvu litvanske banke U kioi investicijske grupe U BI G , vidljivi suu vie evropskih drava. Naime, Bal-kan Investment banka (BIB) godina-m a je ulagala novac graana BiH uktivna poduzea koja su imala samojednog zaposlenog. Nalazila su se na

istoj adresi u Kaunasu i s njima se

nije trgovalo na burzi. Preko raunao -shore rm i na egzotinim otoci-m a, za vie od 1 .000 klij enata, U pra-va Balkan Investment banke opralaje blizu 1 ,7 milijardi K M , navodi se

u tajnom Zapisniku o kontroli BIB-aRepublikog deviznog inspektorataRS koji je u posjedu poslovnog por-tala C A P I T A L . b a. Sluaj afere BIB umedijima dobio je velik odjek buduida je Republika Srpska prije tri godi-ne morala utroiti velik novac da bisanirala banku te spasila uloge te-dia, a prema tvrdnjama tuitelja zaproraun srpskog entiteta u BiH na-stupila je teta od n ekih 1 00 milijun a

konvertibilnih maraka.Balkan Investment banka je emi-

tirala 500 hiljada prioritetnih akcijanominalne vrijednosti deset maraka.Izn os emisije je bio 5 miliona K M .Investiciono-razvojna banka RS pre-ko svojih fondova kupuje kompletnuemisiju 201 0. godine. Banka n edugonakon toga kupuje 70 hiljada obve-znica laktake Kaldere nominal-ne vrijednosti 100 maraka i s rokom

dospijea od 20 godina. BIB potom

prodaje ove obveznice Fondu za resti-tuciju RS i Akcijskom fond RS za 6,8m iliona K M . K aldera po osnovu ka-mata uplauje BIB -u 610 hiljada KM .Sva navedena drutva, kao i njihove

vlasnik e, osnovali su U kio B ankas iU kio Banko In vesticine Gr upe. O nasu sluila samo za pranje novca i iz-vlaenje novca iz opticaja. Karakte-ristika navedenih drutava je i to tonisu im ala redovnu djelatnost.

iHkHHi.kdiHCHsakkRSInspektori su uoili da je direk-tor kompanije s D jevianskih O tokaN orthlink L LC od 2006. do 201 1 . go-

dine bila Rima Kalinina. Kalinina jeujedno bila direktor predstavnitvaBIB-a u Kijevu, a bila je zaposlena iu predstavnitvu BIB-a u Litvaniji.Jedna osoba je predstavljala velikibroj dru tava koje su osn ovali U kioBankas i U G IB -a. Balkan I nvestmentbanka organizirala je i platni prometza klijente nerezidente koji su regi-strirani u tzv. poreskim rajevima. D e-vizni inspektori su metodom sluaj-

nog uzorka uzimali nekoliko stranih

IjPKTKIOjT X / D ravni tuitelj Italije provodi istragu pro-tiv Bilala E rdogana, sina tur skog predsjednik a.Naime, sin Recepa Tayyipa Erdogana sumnjii

se da je sudjelovao u pranju novca, iako samtvrdi da se preselio u Italiju radi zavretka dok-torata. Istraga je otvorena nakon to je politikiprotivnik E rdogana, M urat H akan U zan, koji senalazi u izgnanstvu, zatraio od talijanskih vlasti daistrae m otive preseljenja Bilala iz Tu rske u Italiju.

Politiki protivnici njegovog oca smatraju kako je Erdoganov sinpobjegao u Italiju d a bi izbjegao optube, a kasnije i eventualno su enje, za pra-nje novca. ak postoji i snim ka u kojoj Tayyip E rdogan govori svome sinu kakoim a na raspolaganju 30 milijun a eura. K asnije se branio k ako je snim ka m on-tirana. Osim toga, Bilal je poznat javnosti i po dru gim sum njivim konekcijama.

Naime, prije nekoliko mjeseci na drutvenim mreama osvanula je fotograjana kojoj pozir a u drutvu navodnog voe I SIS-a, koji je sudjelovao u napadimau Z apadnom Ku rdistanu, odnosno Sir ijskom Ku rdistanu. Fotograja je navod-no snimljena u jednom restoranu u Istanbulu i pokrenula je niz spekulacijakako je E rdoganov sin upleten u ilegalni posao prodaje na e s ISI S-om .

BHEdC

DHA
http://capital.ba/http://capital.ba/

7/26/2019 Prizma 03.2016.

30/84

prizm a aj/2 13

klijenata: A BS G roup, Sikom, Lider,EG IDA PKF, Vajden, N ordmarket iG efest.

Sve ove kompanije su poslovale uRusiji i prilivi su im bili u rubljama.Prilive bi zatim preko BIB-a konverti-rali i odmah iznosili iz Rusije u euri-ma i dolarima i to na ve spomenutepartnere regis

Documents

Prizma 03.2016