of 28 /28
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Seminarski rad: Pristupi u zbrinjavanju i recikliranju sredstava za podmazivanje Stjepan Nikolić 12138290

Pristupi u zbrinjavanju i recikliranju sredstava za podmazivanje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski rad:Pristupi u zbrinjavanju i recikliranju sredstava za podmazivanje

Text of Pristupi u zbrinjavanju i recikliranju sredstava za podmazivanje

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuStrojarski fakultet u Slavonskom Brodu

Seminarski rad:

Pristupi u zbrinjavanju i recikliranju sredstava za podmazivanje

Stjepan Nikoli12138290

Sadraj1. Uvod22. Potronja sredstava za podmazivanje33. Recikliranje, obrada i mogunosti ponovne uporabe sredstava za podmazivanje63.1 Spaljivanje93.2 Rerafinacija93.3 Rekondicioniranje103.4 Rafinacija113.5 Izvoz124. Mogua rjeenja za zatitu ivotne sredine134.1 Smanjenje koliine otpadnog ulja za podmazivanje134.2 Sakupljanje otpadnih ulja za podmazivanje144.3 Koliine nastalog i zbrinutog otpadnog mazivog ulja u Hrvatskoj155. Zakljuak176. Literatura18

1. Uvod

Danas u doba jaanja ekoloke svjesti pojedinaca i zajednice, sve veu vanost u svakoj ljudskoj djelatnosti dobiva ivotna sredina, odnosno njena zatita, pa tako i u industrijskoj proizvodnji prilikom koje tetni mogu biti i tehnologija i proizvodi. Sve vea zagaenost okoline samo je jedna od negativnih posljedica koje je, uz pozitivne, donijeo tehnoloki razvoj. Najvea korist od nastojanja drutva da sprijei zagaenost ivotnog lanca - zraka, zemlje i vodotoka, a time i ugroavanje ivota biljaka, ivotinja i ljudi - je u razvijanju ljudske svjesti o potrebi ouvanja okoline. Sve veom brigom svake grane industrijske djelatnosti postaje pitanje kako tehnologija proizvodnje i sami proizvodi djeluju na ivotnu sredinu. Na razvoj i proizvodnju maziva uvijek su utjecali zahtjevi o zatiti ivotne sredine i zdravlja ljudi, to je razumljivo jer proizvoai maziva utjeu na stanje ivotne sredine, neposredno - emisijama i isputanjima kao posljedicom tehnolokog procesa, ali i posredno - koritenjem gotovih proizvoda u primjeni. Napredak tehnologije donijeo je i negativan utjecaj na ivotnu sredinu pa danas svaka grana industrije sve vie brine o tome kako njen proizvod djeluje na okolinu te u tome i industrija ulja nije izuzetak.Jedan od velikih zagaivaa su koritena industrijska ulja. Zagaivanje koritenim uljima aktualan je problem, a posebno je izraen kada vlasnici (automobila, kamiona, poljoprivrednih maina itd. ) sami nekontrolirano mijenjaju i odlau koritena ulja. Koritena ulja spadaju u kategoriju opasnog tehnolokog otpada pa se njihovim zbrinjavanjem sprjeava mogue zagaenje okoline (tla, vode, (mora)) nastalo uslijed njihovog nepravilnog odlaganja odnosno mogueg isticanja. Od ukupne svjetske prerade nafte jedan posto se koristi za proizvodnju maziva. U zemljama Europske unije oko 13% , a u Americi oko 32% upotrebljenih maziva zavri manje ili vie izmjenom u okolini. Upotrebljena maziva djeluju vrlo tetno na ivotnu sredinu, u prvom redu na zagaenost vode, a time i na zdravlje ljudi, riba i bakterija. Najznaajnije je zagaivanje podzemnih, ali i povrinskih voda, a prema nekim podacima, petina svih zagaenih voda potjee od odpadnih ulja. Koncentracija ulja u vodi od samo 12 mg po litri ve ini vodu nepitkom i tetnom za zdravlje. Jo jedan vid opasnosti pojavljuje se kod spaljivanja odpadnih ulja I. i II. kategorije. Analize odpadnih ulja definirane su u pravilniku o vrstama otpada. Za koritena ulja namjenjena termikom iskoritavanju ispituju se sljedei parametri: izgled, toka paljenja, temperaturna vrijednost, udio halogena, sumpor, voda, pepeo i teki metali, prema analitikim metodama navedenim u Zakonskim odredbama."Otpadana ulja su opasan tehnoloki otpad", navodi se u Zakonu, koji sve korisnike ulja kategoriraju u tri grupe, a to su: korisnik opasnog otpada (kupac maziva), skuplja otpada (sakuplja, razvrstava i prevozi), zatim obraiva otpada (skladiti, obrauje ili odlae opasni otpad). Odredbe zakona posebno obavezuju proizvoaa otpadnih ulja (potroaa, kupca maziva) na brigu o otpadnim uljima, u smislu kontroliranog zbrinjavanja to znai i odvojenog sakupljanja po vrstama, a sve to za kupca predstavlja veliko financijsko optereenje.2. Potronja sredstava za podmazivanje

Poslovanje sa mazivima se danas smatra znaajnom, profitabilnom i sloenom privrednom aktivnou, a sama maziva kao proizvod visoke tehnologije.Imajui to u vidu moe se zakljuiti da se nijedna ozbiljnija naftna kompanija u svijetu nije odrekla proizvodnje maziva.U svijetu postoji oko 1700, a u Europi oko 300 proizvoaa maziva. Od toga, prvih 10 proizvodi preko 50% ukupne potronje maziva u svijetu. U posljednjih 10 godina potronja maziva u svijetu je u granicama od 38 000000 do 39 000000 tona godinje, dok u Europi ona iznosi oko 8 000000 tona (EU-15: 5 000 tona).Neophodnost koritenja maziva kao sredstva za podmazivanje strojeva i opreme u svim granama industrije i transporta zahtjeva proizvodnju veeg broja vrsta maziva, od kojih su najvanije po potronji navedene u tablici 1.

Vrsta sredstva za padmazivanjePotronja, %

1. Ulja za motore SUS50

2. Ulja za prijenosnike motornih vozila i mehanizaciju8

3. Hidraulika ulja15

4. Sredstva pri obradi metala6

5. Maziva za protono podmazivanje7

6. Masti za podmazivanje3

7. Ostala maziva11

Tablica 1: Potronja sredstva za podmazivanje u svijetu po vrstiMeu njima, tekua maziva su zastupljena s preko 95%, a u okviru njih prevladavaju ulja te se zbog toga nazivaju ulja za podmazivanjePregled potronje ulja za podmazivanje prema vrsti baznog ulja dan je u tablici 2. Vrsta baznog uljaPotronja, %

1. Mineralna ulja90

2. Sintetika ulja8

3. Biljna ulja2

Tablica 2: Potronja tekuih sredstva za podmazivanje po vrsti baznog uljaUlja za podmazivanje, kao i drugi proizvodi koje ovjek svakodnevno koristi, imaju svoj vijek trajanja. Tokom upotrebe dolazi do promjena poetnih karakteristika, kontaminacije razliitim materijala (vodom, produktima habanja i drugim neistoama), tako da poslije odreenog vremena koritenja, maziva ne zadovoljavaju zahtjeve podmazivanja i moraju se zamijeniti novim. Tako nastaju otpadna ulja koja se nazivaju koritena ili upotrebljavana otpadna ulja (sl.1). Koritena otpadna ulja javljaju se svuda gdje se koriste maziva: kod transportnih organizacija, crnoj i obojenoj metalurgiji, valjaonicama, industriji prerade metala, procesnoj i kemijskoj industriji, kao i u oblasti energetike, poljoprivrede, umarstva i rudarstva.Ovako iroka upotreba maziva znai istovremeno i veliku disperziju otpadnih ulja i ukazuje na mogua zagaenja voda i zemljita na velikom prostoru.

Slika 1: Shematski prikaz nastajanja otpadnih ulja za podmazivanje

Nekoritena otpadna ulja su ona koja se nakon proizvodnje degradiraju (npr. kontaminiraju stranim materijama, vodom i sl.) tako da ne zadovoljavaju zahtjevane specifikacije. Svakako, daleko vei znaaj sa gledalita koliine i opasnosti po okolinu imaju koritena otpadna ulja za podmazivanje. Jesu li otpadna ulja problem ili prilika? Mogu biti problem ukoliko se nepravilno s njima rukuje ili se isputaju u vodene tokove, kanalizaciju ili na zemljite. Meutim, otpadno ulje je veoma korisna sekundardna sirovina, to je posebno znaajno za zemlje uvoznice nafte.

3. Recikliranje, obrada i mogunosti ponove uporabe sredstava za podmazivanje

Slika 2. Rabljeno ulje

Koritena ulja (Slika 2.) spadaju u kategoriju opasnog otpada, a zbog iroke potronje nastaju izuzetno velike koliine istih koja tetno djeluju na tlo, vodu i zrak, a time i na zdravstveno stanje stanovnitva. Pored toga neke komponente koritenih ulja imaju i kancerogena svojstva. Adekvatan nain zbrinjavanja koritenih razliitih vrsta ulja ima ne samo ekoloki, nego i ekonomski znaaj. Nakon eksploatacije koriteno ulje se moe koristiti kao alternativni izvor energije (spaljivanjem) ili reciklirati (rerafinacija) u bazna ulja. Vei znaaj svakako ima rerafinacija koritenih ulja i permanentno se radi na njenom usavravanju u cilju dobivanja kvalitetnijih rerafiniranih baznih ulja. Ponovna prerada koritenog motornog i industrijskog ulja je jedan od vanijih problema s kojima se susree kako kemijska industrija tako i zakonodavstvo.

U svijetu je zastupljeno nekoliko metoda rerafinacije (recikliranja) koritenog ulja, pri emu se ono ponovno vraa u prvobitno stanje, tj. upotrebljivo stanje, i to [1]; kisela rerafinacija, solventna rerafinacija, katalitika hidrogenacija, i kombinacija ovih procesa.

Svi ovi procesi predstavljaju postupake za dobivanje kvalitetnih baznih ulja koja su po svojim fiziko-kemijskim karakteristikama vrlo slina novim (nekoritenim) baznim uljima.

Dakle, koritena ulja (motorna i industrijska) spadaju u opasan otpad koji zahtjeva posebnu brigu jer ima potencijal da ugrozi okolinu i zagadi povrinske i podzemne vode. Koriteno ulje nastaje onog momenta kada njegove fiziko-kemijske i funkcionalne karakteristike izau iz definiranih vrijednosti, odnosno kada nije u mogunosti obaviti svoju funkciju.Podjela otpadnih ulja je na koritena mineralna ulja i nekoritena (rasuta) mineralna ulja. Koritena mineralna ulja (Slika 3.) ne obuhvaaju ulja koja potiu od ivotinjske i biljne masti niti obuhvaaju ulja rasuta na zemlji ili u vodi kao i otpad nastao u procesu rafinacije. Dakle, da bi se zadovoljila EPA-a definicija, koritena mineralna ulja kontaminirana su iskljuivo tokom primjene (eksploatacije).

Slika 3. Vrsta mineralnog ulja

Koriteno mineralno ulje se moe podijeliti na nekoliko kategorija:- maziva ulja (motori, zupanici, turbine)- hidrauline tekuine (transmisijske i koione tenosti)- turbinska ulja- izolacijska ulja (ulje za transformatore, ulje za prekidae)- tekuine za obradu metala (bruenje, sjeenje, kaljenje)

Sastav koritenog mineralnog ulja je esto nepoznat, a nije ni u potpunosti definiran, jer u toku primjene (eksploatacije) ulja su izloena utjecaju visoke temperature, prisustvu kisika i metala, uslijed ega dolazi do njihove razliite termike i kemijske razgradnje. Pored produkata termike i kemijske razgradnje osnovnog ulja koritena ulja mogu sadravati i druge kontaminirajue materije, kao npr. vodu od kondenzacije para, a, koroziju, prljavtinu, metalne estice od habanja opreme i produkte sagorijevanja goriva.U zemljama EU, koje imaju dobro organiziranu mreu prikupljanja i koritenih tenih maziva i suvremene tehnologije rerafinacije, reciklira se oko 30 % od ukupne koliine svjeih maziva. Tokom primjene oko 40 % maziva se neminovno izgubi tj. sagori u toku rada motora sa unutranjim sagorijevanjem, izvjesna koliina zaostaje u filteru te zavri kao vrsti otpad, jedan dio ostaje u ambalai i na mjestima primjene, itd., a od preostalih 60 % veliki dio koritenog maziva zavri kao gorivo u toplanama, cementarama i individualnim sistemima za grijanje objekata, dakle koristi se njegova toplinska mo.

3.1 Spaljivanje

Spaljivanje na primjer u Sloveniji je djelomino ureeno, odnosno regulirano. Za spaljivanje je ovlateno vie preduzea. Otpadna ulja se spaljuju kao energent, za to skupljai primaju plaanje po kriterijima, koje ima preraiva, odnosno odstranjiva. Preduzea raspolau loitima koja omoguavaju spaljivanje pri visokim temperaturama, pri kojima mnogi tetni elementi sagorijevaju u stabilnu jedninu, koja su skoro netetna. ak i za te gorionike potrebno je otpadna ulja pripremiti (postupci su opisani u nastavku). Sakupljanje je relativno skupo, ali poduzea uspijevaju pronai svoj interes. Sadanje zakonodavstvo definira preraeno ulje kao poseban otpadak, koji se moe loiti u odreenim peima. Varijanta gorionika i uvjeti dobivanja odreuju kako e biti tretirano otpadno ulje. Veina otpadnog ulja bi bila primjerna za preradu u goriva. Nasuprot tome trokovi regeneracije su relativno visoki i trite teko prihvaa takve produkte u usporedbi s novim uljima. Osim toga su na tritu teko uporediva sa svjeim.Loenje otpadnih, nepreraenih motornih ulja u neodgovarajuim loitima prouzrokuje mnogo tete po okolinu. S emisijama idu u zrak teki metali, otrovni plinovi ( Sox, Nox, HCI) i otrovni ostaci sagorijevanja. U elektrinim napravama ( npr. transformatorima ) nastaju vrlo otrovni PCB i PCT, koji su u hladnim uljima vrlo postojani. Pri rerafinaciji nemogue ih je odstraniti. Njihova upotreba je po konvenciji u Baselu vrlo ograniena. Spaljivanje se odvija u peima, snage preko 3 MW, u kojima je osigurano trenutno sagorijevanje na temperaturama viim od 1200C i potpuna kontrola dimnih plinova.

3.2 Rerafinacija

Rerafinacija daje u mnogim razliitim tehnologijama razna bazna ulja i sporedne produkte. U sutini sve te tehnologije tee ka baznom ulju za maziva, prije svega mineralnim ugljovodonicima s porastom uea sintetikih petrokemijskih proizvoda odvajanjem od sintetikih aditiva i drugih produkata, koji nastaju u eksploataciji. Tu se pojavljuje raskorak izmeu elje za raznim kvalitetnim baznim uljima i visinom trokova za sloenu i skupu opremu. Rerafinacija predstavlja uglavnom ienje i odstranjivanje vrstih dijelova i vode iz koritenog ulja. Ono cirkulira kroz pojedine naprave, gdje se postepeno isti. Rerafinacija se koristi kod vrlo zagaenih koritenih ulja gdje kondicioniranje nije dovoljno. Sloeni proces ne odstranjuje samo neistoe, kao to su rastopljene materije, voda, plinovi itd., nego i kiseline, topljive produkte, loija ulja, nezasiena jedinjenja, sumpor, obojena jedinjenja i mirise. Proces rerafinacije je slian kao kod rafinacije baznih ulja. Rerafinirani produkti su slini novim uljima za maziva iz rafinerije. Nakon procesa ienja ulje se prerauje u posebnim posudama prije frakcioniranja na razne sastojke. Slaba strana postupka je da sloeni proces zahtijeva vrlo sofisticiranu i time vrlo skupu opremu. Za istu koliinu baznog ulja, dobivenog na osnovu rerafinacije, potrebna je deset puta vea koliina sirove nafte i etiri puta vea koliina energije. Tu je osnova za tenju ka rerafinaciji zbog okoline.

3.3 Rekondicioniranje

Rekondicioniranje se upotrebljava uglavnom kao prethodni korak drugih metoda. Rekondicioniranje (obnavljanje, pranje) je sastavljeno iz raznih postupaka kao to su filtriranje i separacija. Uglavnom se u tom postupku izluuju jako zagaeni djelii koji predstavljaju relativno mali dio sporednog produkta. Postupak daje zagaenije, kompleksnije mazivne produkte koji nakon dodatnih procesa daju bazna ulja i veliki dio sporednih proizvoda. Rekondicioniranje je sastavljeno iz vie postupaka: mehanike separacije, taloenje, filtracija, apsorbcija, centrifugalna separacija, magnetna separacija i vakuumska dehidracija. Mehanike separacije razdvajaju neistoe koje su natopljene u ulju, kao to su blato, razna vlakna, metalni djelii i voda. Sijanje kroz sita (screening) je sputanje ulja kroz metalna sita za odstranjivanje grubih neistoa. Taloenje (seetting) gravitacijsko odvaja djelie vee specifine teine (metalni djelii, voda, blato). Proces je dugotrajan. Filtracija isti najfinije plivajue neistoe koje nije mogue odstraniti predhodnim postupcima (papir, tekstil, metalni djelii, keramika). Uglavnom imamo dve filtracije: zranu (pod visokim pritiskom) i dubinsku za adsorbne i apsorbne medije. Apsorbcija odstranjuje iz ulja netopljive okside. Adsorbcija je kompliciraniji proces (upotrebljava se za odstranjivanje aktivnih komponenti, boja i mirisa). Centrifugalna separacija je efikasnija od mehanike separacije. Upotrebljava se za ienje ulja i odvajanja pojedinanosti. Vrlo je brza i efikasna. Magnetna separacija se upotrebljava za odvajanje metalnih djelia iz koritenih ulja naroito obradivih. Vakuumska dehidracija je postupak gdje se destilacijom pod vakuumom odstranjuju neistoe kao to su npr. sredstva za rastvaranje i slino. Vakuum spreava oksidaciju ulja. Taj postupak odstranjuje i ostatke lakih kiselinskih molekula. Koriste se razne kombinacije nabrojanih postupaka vrlo sloene i raznolike opreme (parni filteri, vakuumski ultra filteri, vakuumske centrifuge itd.).

3.4 Rafinacija

Trenutno se u svijetu primjenjuje desetak tehnolokih postupaka koji su zasnovani na ve poznatim rafinacijskim postupcima. Jedan dio postupka koristi kao osnovu kiselu rafinaciju sumpornom kiselinom i obradu sa glinom za bijeljenje, dok drugi dio postupka ima za osnovu ekstrakciju s razliitim ekstrakcijskim sredstvima ili pak primjenu vodika u procesu rerafinacije.Za ekstrakcijske postupke je karakteristino da se u veini sluajeva dobije minimalna koliina otpada, a esto se i ne dobije otpad. Postupke kisele rafinacije sa sumpornom kiselinom karakerizira stvaranje manje ili vee koliine otpadnog materijala kojeg treba zbrinuti na ekoloki prihvatljiv nain.Generalno gledano, faktori koji u najveoj mjeri utjeu na izbor rafinacijskog postupka prerade koritenih ulja su:- sastav i koliina koritenih ulja- iscrpak rerafinacije- kvaliteta rerafinata- vrsta i koliina otpadnih produkata- nain zbrinjavanja i mogunost upotrebe nus produkata- energetske potrebe- zatita ivotne sredine (emisija dimnih plinova i otpadne vode)

Koritena ulja za obradu metala, transformatorska ulja i neki tipovi sintetikih maziva nisu pogodne sekundarne sirovine za rerafinaciju. Ona se nakon upotrebe obino koriste kao industrijsko gorivo i to najee u specijalnim peima u ciglanama ili cementarama uz potpunu kontrolu sagorijevanja i kemijskog sastava dimnih plinova. Vano je napomenuti da se mazive masti ne mogu regenerirati, niti rerafinirati. Jedini nain je spaljivanje u specijalnim peima. U sluaju da se koritena maziva ulja koriste u peima u radionicama, servisima, plastenicima i dr. koje nisu namjenjene i prilagoene za takva goriva nastaju veoma zagaeni i kancerogeni dimovi i plinovi koji u znaajnoj mjeri zagauju atmosferu. Kao sekundarna sirovina za rerafinaciju najee se koriste koritena motorna, transmisiona, hidraulina i kompresorska ulja. Rerafinati koji se dobivaju rerafinacijom koritenih ulja se mogu koristiti za proizvodnju razliitih tipova maziva.

3.5 Izvoz

Izvoz bi bio krajnja mogunost u sluaju da u matinoj dravi nema mogunosti za spaljivanje ili regeneraciju. To se moe djelomino regulirati taksama, to moe utjecati na potraivanje u matinoj dravi (spaljivanje). U Europi se naglo poveava potraivanje za koritenim uljima, prije svega kao energent za spaljivanje. Mnoge drave ga i izvoze. Tako se poveavaju mogunosti za izvoz, ali time ne bi pripomogli naoj privredi jer energente uvozimo. S druge strane bi taj isti energrtski potencijal izvozili zbog slabe organiziranosti.Kao jedan od mnogobrojnih primjera nameu se Sjedinjene Amerike Drave. U SAD-u svake godine procesira se priblino 3 375 000 tona iskorizenog motornog ulja:- 14% za reciklau- 43% energent za asfaltne baze- 12% energent za elektrine centrale- 12%energent za eliane- 5% energent za cementare- 5% energent za parne kotlove- 4% energent za preradu drva i papira- 5% ostaloU prilog odrivoj upotrebi koritenog motornog ulja kao energenta govori injenica da se od 9 litara ovakvog ulja dobije dovoljno el. energije za obavljanje prosjenih poslova u domainstvu tokom dana ili:- spremanje 48 obroka u mikrovalnoj penici- suenje kose 216 puta- usisavanje kue 15 meseci- gledanje televizije 180 sati

4. Mogua rijeenja za zatitu ivotne sredine

Nastajanje otpadnih ulja za podmazivanje je neophodno. to se moe uiniti da se zatiti ivotna sredina? Imajui u vidu svjetska iskustva pravci aktivnosti su slijedei: smanjenje koliine otpadnog ulja za podmazivanje organizirano sakupljanje otpadnog ulja recikliranje otpadnog ulja

4.1 Smanjenje koliine otpadnog ulja za podmazivanje

U skladu sa naelom hijerarhije upravljanja otpadom, koja predstavlja redosljed prioriteta, - PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADNOG ULJAZA PODMAZIVANJE IMA APSOLUTNI PRIORITET

Smanjenje koliine otpadnog ulja moe se postii: produenjem vijeka upotrebe ulja za podmazivanje, to se moe ostvariti koritenjem visokokvalitetnih ulja, adekvatnim skladitenjem, rukovanjem i preiavanjem tokom upotrebe. Trenutno stanje u poslovanju sa mazivima kod nas iskazuje se zahtjevom za to manjom cijenom ulja, slabom kontrolom uslova podmazivanja, zamjenom maziva u strojevima na bazi vremena eksploatacije i esto nepravilnom aplikacijom (kontaminaciojm novog maziva, nepravilnim ienjem i odravanjem sistema za podmazivanje i sl.). Novi prilaz u poslovanju sa mazivima znai koritenje premium ulja za podmazivanje, zamjenu na bazi stanja i stalnu dijagnostiku sistema u kome se ulje koristi kao i samog ulja. To ima pozitivne ekoloke i ekonomske efekte.

upotrebom brzo bioragradivih ulja za podmazivanje strojeva i opreme koja se koristi u osjetljivim eko sredinama kao to je to sluaj kod opreme za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, eljeznika postrojenja- ine i skretnice i druge.

4.2 Sakupljanje otpadnih ulja za podmazivanje

Sakupljanje otpadnih ulja je vitalan dio ukupnog procesa upravljanja otpadom. Naznaena iroka upotreba ulja za podmazivanje daje disperziju otpadnih ulja na velikom prostoru, to stvara probleme s njegovim sakupljanjem, kako tehnike tako i financijske. Koliina otpadnog ulja je povezana s potronjom maziva. Meutim, iskustva pokazuju da se i do 50% ulja za podmazivanje izgubi tokom upotrebe sagorijevanjem, isparavanjem, odnoenjem i zaostajanjem u rezervoarima, kontejnerima, ambalai i sl. To znai da je realno mogue sakupiti 50% do 60% od potronje maziva. Prosjean stupanj sakupljanja u okviru EU-15 za 2000. godinu je 72%, dok je za pojedinane zemlje lanice stupanj sakupljanja prikazan na slici 5. Prema novijim izvetajima Europske unije, prosjean stupanj sakupljanja otpadnih ulja u 2003. godini iznosio je 83%. Od te koliine 44% je regenerirano/rerafinirano, dok je 46% tretirano sagorijevanjem. Oigledno da je oko 10% sakupljanog otpadnog ulja ilegalno tretirano ili odlagano.

Slika 4. Rezervoar za prikupljanje otpadnih ulja

Da bi se poveala koliina sakupljenog otpadnog ulja za podmazivanje neke zemlje propisuju minimalnu koliinu koju treba sakupiti kod pojedinih vrsta ulja, ali i u zavisnosti od primjene. Veoma esto se zahtjeva i odvojeno sakupljenje po vrstama maziva, to stvara niz tehnikih i financijskih problema bez obzira tko snosi trokove sakupljanja.

Slika 5. Postotak skupljanja odpadnjih ulja u zemljama EU-15

4.3 Koliine nastalog i zbrinutog otpadnog mazivog ulja u Hrvatskoj

Pokretanjem sustava gospodarenja otpadnim mazivim uljima znaajno se poveao postotak sakupljenih ulja. Kvantitativni cilj koji je postavljen za sustav gospodarenja otpadnim mazivim uljima za 2010. godinu je oporaba 90% od procijenjene koliine nastalog otpadnog mazivog ulja.U tablici 3 mogu se vidjeti proizvedene, uvezene, izvezene i koliine svjeih mazivih ulja stavljenih na trite Hrvatske. Bez obzira na to to su stupanjem na snagu Pravilnika o otpadnim uljima ukinuti faktori skupljanja, ostaje injenica da je teoretski nemogue sakupiti sve koliine ulja koje se stavljaju u promet. Razlog su gubici zbog isparivosti, manipulacije, prijevoza, naina primjene, havarija u primjeni, gubitaka na filtrima i sl. Za prosjeni faktor povrata od 0,5 to bi znailo da se u Republici Hrvatskoj tijekom 2007., 2008. i 2009. godine moglo teoretski sakupiti otpadnih ulja kako je prikazano u tablici 3.

Tablica 3. Prijavljene koliine proizvedenih, uvezenih i izvezenih svjeih mazivih ulja u razdoblju od 2007. do 2009. godineU tablici 4 mogu se vidjeti koliine sakupljenih otpadnih mazivih ulja koje su prijavili ovlateni sakupljai. U 2009. godini se nije nastavio uzlazni trend u sakupljanju otpadnih mazivih ulja u koliini, prije svega zbog znatno manjih koliina koje su stavljene na trite. Ohrabruje injenica da je sakupljeno oko 56% od ukupno oekivanih koliina otpadnih mazivih ulja, to je najvei udio od uspostavljanja sustava.

Tablica 4. Koliine sakupljenih otpadnih mazivnih ulja (OMU)Prema trendu iz tablice 4 zadani cilj od 90% bi u najboljem sluaju mogao biti dostignut 2012. godine. To je vrlo ambiciozno s obzirom da se u Velikoj Britaniji i Republici Irskoj sakuplja prosjeno 86%, a u Njemakoj 85%. Ipak smo uinkovitiji od Grke i Luksemburga, a neto slabiji od panjolske.

Slika 6. Sakupljene koliine OMU prema prijavama koncesionara u razdoblju od 2007. do 2009. g.

5. Zakljuak

Nepropisno postupanje sa otpadnim motornim uljima ima velik negativni utjecaj na okolinu iz vie razloga. Zagaivanje vodotoka i zemljita je naprisutniji negativni utjecaj. Kod povrinskih vodotokova prisutno je stvaranje povrinskog filma koji sprijeava prodor kisika u vodu a samim tim i smanjenje ivotnih uvjeta velikog broja biljnih i ivotinjskih vrsta, intoksikaciju mikroorganizama i stvaranju otrovnih materija. Posebnu opasnost predstavlja prisutnost ulja u vodenim tokovima tzv. zatitne sanitarne zone, koja slui za snadbevanje naselja i industrije vodom visoke kvalitete. Prema nekim statistikim podacima jedna petina zagaivaa voda potie od iskoritenih ulja. Prema drugim podacima, ilustracije radi, jedna tona koritenog ulja u vodi po svojim loim efektima odgovara koliini klasinih otpadnih voda koje stvara naselje od 40.000 stanovnika. Isto tako treba znati podatak da jedana litara ulja kontaminira milion litara vode odnosno da koncentracija koritenog ulja u vodi od 1 2 mg/l ini vodu nepitkom i opasnom po zdravlje. Koritenje ulja kao energenta na neadekvatan nain velika je prijetnja kvaliteti atmosfere. U uvjetima stalnog porasta cijena energenata je veoma esta pojava koritenja otpadnog ulja na tehniki neispravan nain jer se obino koriste nepropisna loita, a sam proces sagorijevanja se obavlja na niskim temperaturama bez potrebnog monitoringa samog procesa sagorijevanja. Imajui u vidu kemijski sastav iskoritenog ulja u smislu sadraja sumpora, klora, fosfora i ostalog, produkti sagorijevanja su veoma tetni za ljudsko zdravlje ukljuujui i injenicu da neki od njih imaju i kancerogena svojstva.Uvoenjem sustava gospodarenja otpadnim mazivim uljima u Hrvatskoj svakako se poboljalo stanje na terenu to se tie koliina OMU koje se sakupljaju. Zamjeuje se trend poveanja udjela sakupljenih OMU. Da bi se dostigao cilj od 90% sakupljenih OMU od ukupno proizvedenih, bit e potrebno jo ulaganja u sustav. Isto tako treba rei da bi alternativa ovom sustavu gospodarenja otpadnim uljima bilo vjerovatno nepravilno postupanje s otpadnim uljima, ea upotreba u nedozvoljenim spalionicama koje se koriste za grijanje prostora i znatno manji postotak sakupljenih otpadnih ulja u odnosu na koliine koje se proizvode. Kao glavna prepreka veem udjelu sakupljanja OMU vjerojatno je crno trite na kojem se ulja koriste kao energent.

6. Literatura

1. Web stranica: http://www.azo.hr2. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, Narodne novine, 124 (2006)3. Web stranica: http://en.wikipedia.org/wiki/Waste_oil4. Economics management information technology; Waste hierarchy concept in relation with european and worldwide used lube oils management practicesPrijevod: Poredak koncepta upravljanja otpadom u odnosu sa europskom i svijetskom praksom upravljanja otpadnim uljima za podmazivanje5. Upravljanje koritenim mazivima projekat sufinanciran od strane Ministarstva za nauku i tehnologiju RS, Tehnoloki Fakultet Zvornik, (Rjeenje br. 19/6-020/961-241/10 od 27.12.2010. godine).6. Web stranica: http://tribolab.mas.bg.ac.rs/obavestenja/2011_06_18%20Otpadna%20ulja_rad.pdf

8