Click here to load reader

PRIRUČNIK - fpn.unsa.ba

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PRIRUČNIK - fpn.unsa.ba

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske
PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
Izdavai: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi Republike Srpske
Lektura i korektura: Miroslav Jureši Fatima Baši
Dizajn: Mirna esovi
Tisak: Grafika Šaran
Naklada: 200 primjeraka
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske
ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
Sarajevo, 2015. godina
RS Republika Srpska
CZ Civilna zaštita
CK Crveni krst
HFA (Hyogo framework for Action) – Hyogo okvirni plan djelovanja
UNICEF Meunarodni fond za djecu i omladinu
UNDP Razvojni program ujedinjenih nacija
UNISDR Meunarodna strategija ujedinjenih nacija za smanjenje katastrofa
OSCE Organizacija za Europsku bezbjednost i saradnju
CSR Centar za socijalni rad
IFSW Internacionalna federacija socijalnih radnika
NFPA Nacionalna asocijacija protivpoarne zaštite
NVO Nevladina organizacija
3PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
PRIZNANJA I ZAHVALE
Autori ovoga prirunika su prof.dr Suada Buljubaši, Fakultet politikih nauka Sarajevo, doc.dr Mira uk i mr.sc. Draško Gaji, Fakultet politikih nauka Banja Luka, i mr.sc. Janja Milinkovi, Filozofski fakultet u Mostaru.
U okviru šire strune skupine, svoj su struni doprinos izradi prirunika dali doc.dr Ljubo Lepir, Fakultet politikih nauka Banja Luka, mr. Branka Sladojevi, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Miroslav Jureši, Miroslav Mauhar i Anja Andri Alibegovi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, te predstavnici misija OESS-a i UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.
Ovim putem izraavamo zahvalnost lanovima strunog tima, koji su u veoma kratkom roku proveli proces konzultacija i dali svoje strune doprinose izradi ovoga prirunika, koji predstavlja jedinstven primjer u regiji, a i šire.
Posebnu zahvalnost izraavamo predstavnicima centara za socijalni rad, domova zdravlja, škola, Crvenoga kria, opinskih slubi za društvene djelatnosti, te civilne zaštite i nevladinih organizacija iz Banje Luke, Kostajnice, elinca, Srbca, Gradaca, Tuzle, Srebrenika, Lukavca, Brko Distrikta, Maglaja, Olova, Zavidovia, Domaljevca, Odaka, Doboja, Modrie, Šamca i Bijeljine, koji su zajedno s predstavnicima strunog tima sudjelovali na radionicama u Tesliu, u travnju 2015. godine. Ovaj je prirunik nastao na temeljima njihovih iskustava u prošlogodišnjim poplavama, te iskazane potrebe da se jasnije definira uloga socijalnog rada u situacijama prirodnih katastrofa.
Takoer zahvaljujemo Institutu za društvena istraivanja Fakulteta politikih nauka Banja Luka i Edmiri Aši na tehnikoj i administrativnoj potpori.
4 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
PREDGOVOR
Globalne klimatske promjene su posljednih godina prouzroile mnogobrojne prirodne katastrofe, koje kao posljedicu imaju ogromne ljudske i materijalne štete. U ovakvim situacijama, dodatno su ugroene kategorije stanovništva koje i u redovitim okolnostima zahtijevaju posebne mjere zaštite: djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe itd.
Poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u svibnju 2014. godine pokazale su, naalost, niz slabosti sustava zaštite u primjerenom odgovoru na višestruke potrebe stanovništva. Koordiniranje izmeu relevantnih institucija u pruanju pomoi i zaštiti ranjivih kategorija stanovništva u opinama pogoenim poplavama bilo je slabo. U ovoj situaciji, centri za socijalni rad su se suoili s dodatnim zahtjevima, ne znajui kako da na primjeren nain odgovore na višestruke sloene probleme. Neki su centri za socijalni rad i sami bili pogoeni poplavama, s uništenim prostorijama, bazama podataka i automobilima, te uposlenima koji su i sami izgubili domove i našli se u situaciji kada im je trebala pomo i potpora.
Imajui u vidu ova iskustva, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi Republike Srpske su, u suradnji s UNICEF- om, u sklopu redovitih aktivnosti u okviru programa socijalne skrbi i inkluzije, dogovorili aktivnost oko izrade praktinog prirunika koji bi trebao definirati ulogu i postupanje centara za socijalni rad u kriznim situacijama izazvanim prirodnim katastrofama.
Potreba za izradom ovoga prirunika je potekla iz raznolikosti iskustava s lokalne razine u svezi sa ulogom centara za socijalni rad, te iskazanim zahtjevom da se jasnije definira uloga ovih institucija, ne samo radi njih samih, nego i radi drugih institucija na lokalnoj razini koje su dune postupati u sustavu zaštite i pomoi ugroenom stanovništvu. Smatramo da e ovaj prirunik umnogome pridonijeti boljoj koordinaciji i lokalnome planiranju mjera zaštite, ne samo u kriznim situacijama, nego i u pripravi odgovora na mogue krize, te u etapama oporavka.
5PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
U suradnji s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Ministarstvom zdravlja i socijalne skrbi Republike Srpske, te drugim mjerodavnim institucijama u podruju socijalne skrbi u Bosni i Hercegovini, UNICEF BiH ostaje dugorono posveen unapreenju sustava socijalne i djeje skrbi, s posebnim fokusom na jaanje otpornosti lokalnih zajednica i bolje priprave za odgovor na prirodne i druge katastrofe. Posebnu pozornost posveujemo kontinuiranom jaanju kapaciteta centara za socijalni rad, s obzirom na njihovu kljunu ulogu u zaštiti najranjivije populacije, posebice djece. Nadamo se da e ovaj prirunik znaajno pridonijeti boljoj pripravi ovih institucija za suoavanje s kriznim situacijama.
Na kraju, elimo izraziti duboku zahvalnost svim socijalnim radnicima i drugim profesionalcima u centrima za socijalni rad koji su u prošlogodišnjim poplavama dali svoj nesebian doprinos u zbrinjavanju stanovništva u poplavljenim podrujima.
Prim.dr Milan Mandilovi
Dragan Bogdani, dr med.
Srpske
UNICEF
6 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
UVOD
Poplave koje su pogodile prostor Bosne i Hercegovine u 2014. godini pokazale su hirovitu i brutalnu snagu prirode. Naalost, navedeno je dogaanje bilo popraeno traginim gubicima ljudskih ivota, masovnim uništenjem infrastrukture, stambeno-gospodarskih objekata kao i ostalih javnih i privatnih dobara. U lokalnim zajednicama pogoenim poplavama i pojavama klizišta naglo se poveao broj ljudi koji su se našli u stanju socijalne potrebe i kojima je u datim okolnostima, pored spašavanja ivota, bilo nuno pruiti socijalnu sigurnost.
Sa svojim strunim osobljem i u okviru zakonskih propisa i profesionalnih ingerencija za postupanje u navedenim okolnostima, centri za socijalni rad su više ili manje uspješno postupali i ostvarivali svoju ulogu i suradnju s dugim akterima koji su djelovali u okviru sustava snaga zaštite i spašavanja na razini lokalnih zajednica pogoenih poplavama.
Iskustva strunih radnika centara za socijalni rad iz tog razdoblja mogu se, meu ostalim, svesti na pitanja: jesmo li se i kako pripravili za reagiranje u situacijama izvanrednih okolnosti izazvanih poplavama i klizištima, kako smo reagirali s obzirom na pripravu i jesmo li mogli uiniti više, što smo nauili i izvukli kao pouku iz posljednjih dogaanja? Ova su iskustva i pitanja dovela do ideje o potrebi izrade prirunika za djelovanje centara za socijalni rad u izvanrednim situacijama izazvanim prirodnim nesreama.
Potporu ovoj ideji dale su udruge strunih radnika uposlenih u centrima za socijalni rad iz Republike Srpske i Federacije BiH, misije OESS-a i UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, kao i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske i Ministarstvo rada i socijalne politike u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.
Poseban doprinos daljnjem razvoju ostvarenja navedene ideje dala je misija UNICEF-a, koja je osigurala nune materijalne resurse, te u radni tim za izradu prirunika okupila strune i odgovorne osobe iz entitetskih ministarstava, strunjake iz akademske zajednice, te predstavnike udruga strunih radnika koje okupljaju uposlene u centrima za socijalni rad.
7PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
Kao krajnji rezultat sada imamo Prirunik za djelovanje centara za socijalni rad u izvanrednim situacijama izazvanim prirodnim nesreama. On je koncipiran tako da kroz holistiku perspektivu kriznoga menadmenta i upravljanja rizicima, olakša rad rukovodstvu i uposlenima u centrima za socijalni rad glede njihova sustavnoga pozicioniranja u domenu normativne, institucionalne i profesionalne dimenzije za plansko djelovanje u izvanrednim situacijama.
S tim u svezi, u prvom poglavlju Prirunik daje praktian i jednostavan prikaz okvira djelovanja centara za socijalni rad u izvanrednim situacijama. Drugo je poglavlje fokusirano na pregled smjernica u procesu priprave centara za socijalni rad za izvanredne situacije, dok su u treem i etvrtom poglavlju obuhvaene i obraene smjernice koje se odnose na zadae i aktivnosti u okviru djelovanja centara za socijalni rad tijekom izvanredne situacije, odnosno djelovanja centara za socijalni rad u procesu rehabilitiranja nakon prirodne nesree. Peto je poglavlje posveeno znaaju, praktinoj uporabi i povratnom utjecaju monitoringa i evaluacije na planiranje i postupanje centara za socijalni rad u svim prethodno navedenim fazama. U šestom je poglavlju dat prikaz kljunih momenata koji se odnose na proces komunikacije, s fokusom na smjernice planiranja komunikacije, aktere komunikacije i druge aktivnosti koje obuhvataju i specifino obiljeavaju proces komunikacije u izvanrednim situacijama.
Uporabom osobnoga iskustva i prakse kao i znanstvenih saznanja, izradom prirunika došlo se do instrumenta koji moe na praktian nain pridonijeti ostvarenju koherentnosti i napretka u osmišljavanju naina, odnosno planova centara za socijalni rad, kojima e se preduprijediti ukupni negativni uinci na ivotne i radne uvjete ljudi. S ovim je prirunikom napravljen specifian korak u razvitku sustava socijalne skrbi i centara za socijalni rad u segmentu djelovanja u izvanrednim situacijama izazvanim prirodnim nesreama.
Prirunik je, prije svega, namijenjen rukovodstvu i strunim radnicima uposlenim u centrima za socijalni rad. S obzirom na tematiku koja je obraena u priruniku kao i njegov sadraj, on moe biti publikacija koju mogu rabiti rukovodstva snaga zaštite i spašavanja, te druge relevantne slube opinske, entitetske i dravne razine.
8 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
KAZALO
2. Etika naela socijalnog rada ................................................................19
3. Uloga socijalnog rada i socijalne skrbi u izvanrednim situacijama .....22
4. Korisnici socijalne skrbi ..........................................................................25
Sustav zaštite i spašavanja ...................................................................27
Naela zaštite i spašavanja ..................................................................29
Plan zaštite i spašavanja u izvanrednim situacijama .........................30
Djelovanje u izvanrednoj situaciji ........................................................31
2. Djelovanje centara za socijalni rad u fazi pripravnosti .........................41
Što je rizik? ...........................................................................................41
Sadraj plana djelovanja centara u izvanrednim situacijama ............56
Monitoring i evaluacija plana ...............................................................60
3. Druge aktivnosti centara za socijalni rad u fazi priprave ....................61
9PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
III DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD TIJEKOM IZVANREDNE SITUACIJE ......................................................... 66 1. Odreenje faze djelovanja .....................................................................66
2. Zadae i aktivnosti centara za socijalni rad u fazi djelovanja ...............68
I. faza – faza aktivacije ..........................................................................71
III. faza ili faza stabiliziranja ..................................................................82
IV DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD POSLIJE IZVANREDNE SITUACIJE (FAZA REHABILITIRANJA) ............... 90 1. O fazi rehabilitiranja ...............................................................................90
2. Zadae i aktivnosti centara za socijalni rad u fazi rehabilitiranja ........92
I. faza ili faza stabiliziranja ....................................................................95
II. faza ili faza procjene. ........................................................................99
III. faza ili faza rekonstrukcije ili faza oporavka ...................................107
V MONITORING I EVALUACIJA DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA ..................... 120
VI KOMUNIKACIJA U IZVANREDNOJ SITUACIJI .......................... 128 1. O komunikaciji ......................................................................................128
2. Znaaj komunikacije u izvanrednim situacijama ...............................131
LITERATURA ................................................................................................140
10 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA 1
11PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
1. Izvanredna situacija ...............................................................................12
2. Etika naela socijalnog rada ................................................................19
3. Uloga socijalnog rada i socijalne skrbi u izvanrednim situacijama .....22
4. Korisnici socijalne skrbi ..........................................................................25
Sustav zaštite i spašavanja ...................................................................27
Naela zaštite i spašavanja ..................................................................29
Plan zaštite i spašavanja u izvanrednim situacijama .........................30
Djelovanje u izvanrednoj situaciji ........................................................31
12 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
1. Izvanredna situacija
Suvremeni svijet karakterizira veliki broj razliitih izvanrednih situacija izazvanih prirodnim i drugim nesreama. Ove situacije su neeljene, neoekivane, nepredvidive, dovode u opasnost ivote i imovinu ljudi i drugih materijalnih i kulturnih dobara, stvaraju paniku, strah i neizvjesnost.
Što su izvanredne situacije izazvane prirodnim nesreama i koja je uloga centara za socijalni rad u ovakvim uvjetima?
13PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Izvanredna situacija je “situacija u kojoj su rizici i prijetnje ili posljedice katastrofa, izvanrednih dogaaja i drugih opasnosti za stanovništvo, okoliš i materijalna dobra takvog opsega i intenziteta da njihov nastanak ili posljedice nije mogue sprijeiti ili otkloniti redovitim djelovanjem mjerodavnih tijela i slubi, zbog ega je za njihovo ublaavanje i otklanjanje nuno upotrijebiti posebne mjere, snage i sredstva, uz pojaan reim aktivnosti” (lanak 5, stavak 1, alineja a) Zakona o zaštiti i spašavanju u izvanrednim situacijama).
Izvanredni dogaaj je “nesrea izazvana elementarnom nepogodom i drugom nesreom koja moe ugroziti zdravlje i ivot ljudi i okoliš, a ije je posljedice mogue sprijeiti ili otkloniti redovitim djelovanjem” (lanak 5, stavak 1, alineja b) Zakona o zaštiti i spašavanju u izvanrednim situacijama).
Prirodne nepogode su “dogaaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski imbenik ne moe utjecati kao što su: potres, poplava, visoki snijeg i snjeni nanosi, olujni i orkanski vjetar, grad, prolom oblaka, klizišta, suša, hladnoa, te masovne pojave ljudskih, ivotinjskih i biljnih bolesti” (lanak 3, stavak 1, alineja 1) Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea).
Prirodne nepogode i izvanredne situacije izazivaju smrt ili znaajne ozljede ljudi, uništavaju i ošteuju prirodna i materijalna dobra, prekidaju poslove i razliite proizvodne i radne procese i ugroavaju financijsko stanje zajednice koja je pogoena prirodnom nesreom. Zbrinjavanje rtava prirodne nesree je prioritetni posao u izvanrednoj situaciji.
14 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Zbrinjavanje ugroenih, nastradalih, izbjeglih i evakuiranih osoba u izvanrednim situacijama obuhvata pruanje urnog smještaja, zdravstvenu skrb, opskrbu hranom i vodom, spajanje razdvojenih obitelji, psihološku potporu i stvaranje uvjeta potrebnih za ivot.
esto se ne pravi razlika izmeu pojmova izvanredna situacija i kriza, iako izmeu njih postoji razlika. Izvanredna situacija je širi pojam od krize, jer svaka kriza je istodobno i izvanredna situacija, dok svaka izvanredna situacija ne mora biti i kriza.
Bez obzira na to što je svaka izvanredna situacija jedinstvena, postoje neka zajednika obiljeja, a to su:
• iznenadnost,
• vremenski tjesnac (Novak, 2001: 41).
S obzirom na sloenost problema koji karakteriziraju izvanrednu situaciju, te u uvjetima vremenskog pritiska i veoma nesigurnih okolnosti, nuno je donošenje kritinih (kljunih) odluka svih subjekata koji imaju obvezu reagirati.
15PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Upravljanje u izvanrednim situacijama je proces uspostave takvog ambijenta u razliitim sustavima, organizacijama i zajednici u cjelini koji osigurava brzu i koordiniranu akciju svih dijelova i razina zajednice i u kome se odluuje o potrebi poduzimanja odgovarajuih mjera zaštite i spašavanja stanovništva, imovine i okolice, odnosno, to je oblik zapovijedanja postavljen na naelima jednonadreenosti i subordinacije, koji obuhvata informiranje lokalne i ope javnosti o nastalom izvanrednom dogaaju, kao i davanju uputa o mjerama zaštite i spašavanja koje se poduzimaju. Pojam koji se naješe rabi u literaturi za oznaavanje specifinosti upravljanja u izvanrednim situacijama je krizni menadment. Djelovanje kriznoga menadmenta odvija se na razliitim razinama. Prva razina je operativna: to je djelovanje na prvoj crti, na terenu, gdje se razvijaju sustavi i resursi koji neposredno utjeu na izvanredni dogaaj. Druga razina je taktika, koja podrazumijeva ukupan odgovor na dogaaj kroz aktivnosti koordiniranja razliitih tijela i agencija koje u okviru svojih mandata reagiraju na dogaaj, utvruju potrebe za resursima i koordiniraju informiranje javnosti. Trea razina je strateška, s orijentiranošu na upravljanje dogaajem kroz izuavanje njegovih dugoronih implikacija, utvrivanje dugoronih ciljeva i uspostavu prioriteta koji slue kao putokaz na operativnoj razini.
Karakteristike upravljanja u izvanrednim situacijama razlikuju ovaj vid upravljanja od klasinih sustava upravljanja i one su sadrane u razliitim reimima funkcioniranja sustava (sustavi upravljanja funkcioniraju u više reima), organizacijske strukture su promjenjive, informacije su opsene, brzo se mijenjaju, esto su neodreene i nedostatne za kvalitetno odluivanje i resursi su ogranieni.
U izvanrednoj situaciji apsolutni prioritet je zaštita i spašavanje ljudi koji su u najveoj opasnosti i vulnerabilnih osoba (djeca, osobe sa invaliditetom, starije osobe, trudnice). Nakon toga slijedi zaštita i spašavanje kritinih resursa i sustava o kojima ovisi zajednica.
16 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Uspješno upravljanje izvanrednom situacijom ukljuuje nekoliko koraka:
• analiza potencijalnih problema, slabosti i ugroenosti,
• planiranje aktivnosti (izrada plana) u sluaju nastupanja izvanredne situacije,
• uspostava odgovornosti sukladno odgovarajuoj zakonskoj regulativi,
• definiranje organizacije svih sudionika u zaštiti i spašavanju,
• identificiranje svih resursa za djelovanje,
• odreivanje timova za izvanredne situacije koji e djelotvorno upravljati u
• izvanrednim situacijama i njihovo stalno usavršavanje i
• razrada sustava komunikacije.
17PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Naela upravljanja u izvanrednim situacijama
Sveobuhvatnost Podrazumijeva prepoznavanje i uzimanje u obzir svih opasnosti, svih faza, svih zainteresiranih strana i sve uinke povezane sa svim vrstama nepogoda.
Progresivnost
Podrazumijeva prepoznavanje rizika od budue nepogode i poduzimanje preventivnih i pripremnih mjera. Podrazumijeva prepoznavanje rizika od budue nepogode i poduzimanje preventivnih i pripravnih mjera.
Integriranost Podrazumijeva povezanost meu svim razinama upravljanja i svim elementima zajednice.
Kooperativnost Podrazumijeva izgradnju i potporu iskrenih odnosa meu svim zainteresiranim, poticanje povjerenja, timskog rada, postizanje konsenzusa i olakšavanje komunikacije.
Koordiniranje Podrazumijeva usklaivanje aktivnosti svih relevantnih zainteresiranih strana s ciljem postizanja zajednikog cilja.
Fleksibilnost Podrazumijeva uporabu kreativnih i inovativnih pristupa u rješavanju problema u izvanrednoj situaciji.
Strunost Podrazumijeva pristup utemeljen na znanosti i znanju utemeljenom na obrazovanju, obuci i iskustvu.
18 PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Krizni menadment kod pravnih subjekata ima ulogu stoera za izvanredne situacije, koji upravlja cjelokupnom aktivnošu subjekta. Stoer ine rukovoditelj (krizni menader), koji naješe rukovodi radom stoera, i menaderi nie razine. Izbor stoera za izvanredne situacije je posebice znaajan, jer krizni menader mora imati tim kompetentnih i sposobnih profesionalaca, koji e moi davati prijedloge i provoditi odluke kriznog menadmenta. Uloga kriznoga menadera je veoma sloena i odgovorna, jer krizni menaderi tijekom izvanredne situacije u razliitim vremenskim fazama:
• procjenjuju akcije koje e poduzeti,
• poduzimaju akcije koje su nune u odreenom trenutku i
• planiraju naredne akcije koje e morati poduzeti.
Tijekom izvanredne situacije krizni menader se mora pridravati sljedeih naela:
• suoavanje sa stvarnošu, • brzo i odluno djelovanje, • zaštita ljudi kao apsolutni prioritet, • nazonost menadera na mjestu dogaaja i • otvorena komunikacija unutar organizacije i s okrujem (Kešetovi,
2008). S obzirom na vrlo sloene okolnosti u kojima djeluje stoer za izvanredne situacije i ulogu koju ima, krizni menader mora znati svoje mjerodavnosti, imati iskustvo, samopouzdanje, sposobnost donošenja odluka, sposobnost za timski rad i liderstvo. Krizni menader treba stvarati dobru radnu atmosferu koja je nuna kako bi i u vrijeme izvanredne situacije uposleni mogli uinkovito i nepristrano obavljati svoje zadae.
Krizno komuniciranje je vana aktivnost kriznoga menadmenta. Krizno komuniciranje ukljuuje planiranje naina odvijanja komunikacije unutar organizacije i s okrujem, ostvarivanje veza i odnosa sa zainteresiranim stranama i dvosmjernu komunikaciju, odnosno prikupljanje informacija iz okruja i njihovo razumijevanje u organizaciji. Krizno komuniciranje u današnje vrijeme sve više dobija na znaaju zbog uloge medija meu stanovništvom i neizvjesnosti koja slijedi u predstojeem razdoblju. Zato je za krizno komuniciranje od iznimnog znaaja blagovremeno prikupljanje informacija i njihov odabir, odnosno odvajanje vanih od nevanih informacija.
Cilj uinkovitoga kriznog komuniciranja je preveniranje i ublaavanje panike, straha i neizvjesnosti i pruanje tonih informacija svim zainteresiranim stranama.
19PRIRUNIK ZA DJELOVANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM PRIRODNIM NESREAMA
I OKVIR DJELOVANJA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Krizno komuniciranje se esto definira kao sustav za prikupljanje, obradu i odvajanje informacija potrebnih za rješavanje krizne situacije.
Pravilo “zlatnog trokuta” u kriznom komuniciranju je davanje informacija:
• Što se dogodilo?
• Koje su dugorone mjere koje e biti preventiva za budunost?
Kriza se pojavljuje iznenada, nekad ju je mogue izbjei, a nekad nije. Povjerenje koje su centri za socijalni rad godinama gradili moe se izgubiti u kratkom vremenu ukoliko nemaju izgraen krizni komunikacijski plan, jer se krizno komuniciranje…

Search related