PRIRUNIK ZA UPIS DJECE U PRVI RAZRED

PriredilaJadranka Otarevi, dipl. pedagog, via savjetnica za strune suradnike

pedagoge, Agencija za odgoj i obrazovanje

Zagreb, 2008.

1

PRIREDILA

Jadranka Otarevi, dipl. pedagog, via savjetnica za strune suradnike pedagoge

AUTORI

Vinja Cuculi, dipl. pedagog, O Grigora Viteza, Zagreb

Biljana Manin, dipl. pedagog, O Trnsko, Zagreb

Jadranka Otarevi, dipl. pedagog, via savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje

Vanja Praznik, dipl. pedagog, O Davorina Trstenjaka, Zagreb

Mirjana imunovi kunca, prof. pedagogije i psihologije, O Malenica, Zagreb

Helenka Udbinec, prof. pedagogije i filozofije, O Rapska, Zagreb

U privitku prirunika je primjerak CD-ROM-a tehnika priprema: Tajana Otarevi, studentica Elektrotehnikog fakulteta

2

I.UVOD

Upis djece u prvi razred dio je odgojno-obrazovne djelatnosti strunih suradnika u osnovnoj koli.

Dosadanje iskustvo pokazuje raznolikost u sadraju upisnog materijala, organizaciji i provedbi upisa.

Iz elje da se ujednae poslovi upisa (utvrivanje psihofizikog stanja djeteta, izrada upisnog materijala, formiranje razrednih odjela uenika i sl.) struni suradnici pedagozi pokrenuli su postupak standardizacije postupaka za upis djece u prvi razred.

U razradu prirunika krenulo se s namjerom da bude neposredna pomo svima koji se susreu s ovom problematikom, da ponudi rjeenja koja mogu biti polazna toka te se dopunjavati i kreativno doraivati.

Teorijske osnove razradile su strune suradnice pedagoginje navedene kao autori, dok je u razradi upitnika za procjenu zrelosti za upis u prvi razred

osim navedenih autorica, sudjelovalo jo 277 strunih suradnika s podruja devet upanija (popis u prilogu).

Cilj razrade upitnika za procjenu zrelosti za upis u prvi razred je utvrditi psihofizike sposobnosti djeteta prije polaska u kolu tj. procijeniti zrelost za kolu i djetetove mogunosti za daljnja postignua. Upitnik je potrebno selektivno primjenjivati i prouavati njegovu primjenu i djelotvornost.

Dobivene rezultate treba prihvatiti kao indikatore stanja, a u donoenju konane ocjene svakako je neophodna suradnja svih strunih suradnika (pedagoga, psihologa i defektologa, uitelja i lijenika koji su sudjelovali u radu komisije, a koji e dobivene podatke koristiti kao polaznu toku za zajedniko utvrivanje najdjelotvornijih metoda rada najprimjerenijih svakom djetetu.

Upisom u kolu rast i razvoj svakog djeteta postaje zajednika briga kole i roditeljskog doma.

Stoga, ve prvi susret sa kolom treba kvalitetno osmisliti kako bi se dijete i roditelj osjeali prihvaenim, kako bismo stvorili to bolje preduvjete za ostvarenje zajednikog cilja imati sretno dijete i dobrog uenika.

Jadranka Otarevi, via savjetnica za strune suradnike - pedagoge

3

II. ZAKONSKI OKVIR UPISA DJECE

U PRVI RAZRED OSNOVNE KOLE

Upis djece u prvi razred reguliran je zakonskim i podzakonskim aktima:

ZAKON O OSNOVNOM KOLSTVU *(Narodne novine, 69/ 2003)

lanak 3.Osnovno kolovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od est do petnaest godina ivota.

lanak 42.U prvi razred osnovne kole upisuju se djeca koja do 1. travnja tekue godine imaju navrenih

est godina ivota. U prvi razred mogu se upisati i djeca koja do 1. travnja tekue godine nemaju navrenih est godina ivota ako to na zahtjev roditelja ili staratelja odobri tijelo

upanijske dravne uprave, odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva.

Upis djece u osnovnu kolu provodi se prema planu upisa koji donosi tijelo upanijske dravne uprave, odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva.

Tijelo upanijske dravne uprave, odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva usklauje planove upisa u osnovne kole na svom podruju.

Prije upisa u prvi razred osnovne kole obvezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta. Psihofiziko stanje djeteta utvruje povjerenstvo. Povjerenstvo ine lijenik, psiholog-

pedagog, defektolog i uitelj.

Ako povjerenstvo utvrdi da dijete zbog psihofizikog stanja ne moe pohaati kolu, oslobodit e dijete obveze upisa u toj kolskoj godini.

Razloge koji uvjetuju da dijete ne moe pohaati osnovnu kolu i postupak utvrivanja psihofizikog stanja djeteta iz stavka 3. i 4. ovoga lanka utvruje zajedniki Ministarstvo

zdravstva i Ministarstvo**.

lanak 43.Roditelji, odnosno staratelji, duni su u propisanom roku upisati dijete u osnovu kolu, brinuti

se da redovito pohaa nastavu i obavlja druge kolske obveze.Osnovna kola duna je obavijestiti poglavarstvo opine, odnosno Grada Zagreba i nadleno

upravno tijelo koje je donijelo plan upisa o kolskim obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji redovito ne pohaaju kolu.

* Navedeni su svi lanci Zakona koji se odnose na upis djece u prvi razred** Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

4

PRAVILNIK O UPISU DJECE U OSNOVNU KOLU(Narodne novine, 13/91)

Ovim pravilnikom ureduje se postupak utvrdivanja psihofizikog stanja djece prije upisa u osnovnu kolu, razlozi zbog kojih se moe odgoditi upis u toj godini i postupak utvrdivanja primjerenog odgoja i obrazovanja djece s tekoama u razvoju.

PRAVILNIK O OSNOVNOKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UENIKA S TEKOAMA U RAZVOJU

(Narodne novine, 59/90)

Ovim pravilnikom ureuju se oblici integracije uenika s tekoama u razvoju u osnovne kole, kriteriji prema kojima opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva odnosno organ uprave nadlean za poslove kolstva grada Zagreba utvruje kole, uvjete i nain osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani uenici s tekoama u razvoju i kolovanje uenika s tekoama u razvoju u posebnim kolama, organizacijama socijalne skrbi ili drugim organizacijama. Orijentacijska lista vrsta i stupnjeva tekoa u razvoju sastavni je dio pravilnika.

5

III.ZRELOST DJETETA ZA UPIS U KOLU

Polazak u kolu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od vanih trenutaka u ivotu. Dijete ulaskom u kolu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlae se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogunost doivljavanja neuspjeha i kritike. U koli se prvi puta susree s obvezama, s osjeajem odgovornosti i novom organizacijom ivota.

Prvi kolski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popraen strahom i neugodom. Veina djece prihvati ovo novo ivotno razdoblje posve prirodno i smireno, no isto tako ovo razdoblje moe biti teko pogotovo onoj djeci koja do polaska u kolu nisu bila polaznici vrtia i kod kojih se javljaju strahovi od novog i nepoznatog.

esto osjeaj nelagode i straha imaju i roditelji koji su zabrinuti kako e se njihovo dijete prilagoditi zahtjevima kole, hoe li biti uspjeno i hoe li nai prijatelje. Ova obostrana zabrinutost utie na osjeaj zadovoljstva, motivaciju za uenje i ukupan stav prema koli.

Zbog ovih injenica vrlo je vano prije polaska djeteta u kolu na odgovarajui nain procijeniti zrelost djeteta za kolu, a istovremeno otkriti i eventualne potekoe, koje se u koli mogu jo vie produbiti te ih je potrebno pravovremenim i najprimjerenijim postupcima otkloniti.

Definiranje zrelosti, spremnosti djeteta za polazak u kolu vrlo je sloeno. Zrelost za kolu predstavlja optimalan stupanj razvijenosti razliitih fizikih i psihikih funkcija djeteta koje e mu omoguiti optimalno savladavanje nastavnog plana i programa. Zrelost e ovisiti o biolokom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omoguila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima. Pojam je to kojim obuhvaamo tjelesnu, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost.

TJELESNA ZRELOST

Tjelesna zrelost mjerilo je djetetova zdravlja, uvjet je normalnog psihikog i socijalnog razvoja. Tjelesna zrelost mora dostii odreeni stupanj da bi dijete moglo podnijeti naporni ritam kole. Mjerenje visine, teine, odreivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, miina snaga itd.) vano je s obzirom na svakodnevne napore kolskog ivota (pjeaenje od kue do kole, noenje kolske torbe, dugotrajno sjedenje u kolskoj klupi) na koje do sada dijete nije naviklo.

Za uspjeh u koli nuna je dobra razvijenost osjetnih organa, naroito vida i sluha, koja se utvruje na sistematskom pregledu. Dijete mora dobro vidjeti i uti da bi upoznalo svijet oko sebe. Isto tako i stupanj razvoja ivanog sustava mora postii odreenu zrelost. Tjelesna zrelost za kolu podrazumijeva prosjenu visinu oko 120 cm za djeake i 117 cm za djevojice te teinu oko 20 kg. Normalan tjelesan razvoj omoguuje djetetu da lake uhvati ritam i tempo kolskog rada, da lake savlada mnoge tjelesne i psihike napore, koji ga ekaju u koli, ali je i znaajan za razvoj njegove linosti. Tjelesnu zrelost odreuje lijenik prilikom pregleda.

INTELEKTUALNA ZRELOST

Pitanje intelektualne zrelosti djeteta koje kree u kolu znaajno je zbog toga to su osnovni zadaci koje e dijete savladavati u koli intelektualne prirode.

Intelektualna zrelost djeteta obuhvaa dobro razvijen govor, koji je osnova za razvijanje djejeg miljenja i jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, prenoenja

6

iskustava i uenja. Prije polaska u kolu dijete mora biti sposobno izraziti svoje misli i potrebe te razumjeti govor drugih. Dijete ovog uzrasta govori teno i korektno, moe spoznati glasove u rijei, odnosno sintetizirati glasove u rije, prepoznaje glas kojim poinje rije, u stanju je uti rije kao cjelinu i razlikovati je od druge. Dijete ovog uzrasta zna oko 3000 rijei, ali je u tijeku jednog dana u stanju upotrebljavati tek oko stotinjak rijei.

Razvijenost panje u predkolskoj dobi uglavnom je nehotina. Polaskom u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloenosti mnotvu informacija, dijete mora imati namjernu panju i mogunost koncentracije. Namjerna panja djece koja polaze u prvi razred nije velika, ona traje prosjeno oko 10-15 minuta no ona e se sistematskim radom brzo poveavati. Distribucija i prenoenje panje bitna su svojstva panje potrebna za praenje kolskog rada. Dobra panja djeteta olakava uenje, pamenje i lake spoznavanje. Meu djecom postoje velike razlike u opsegu panje, njenoj trajnosti i koncentraciji.

Od djeteta koje kree u kolu oekuje se i razvijenost pamenja, koja ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uoavanju logikih veza.

Pojmovno ili logiko miljenje tj. sposobnost zahvaanja odnosa i veza meu stvarima i pojavama koje djeca opaaju, ali i predvianje tih odnosa bez ranije steenog iskustva, poinje se razvijati pred kraj predkolskog razdoblja. Na pragu osnovne kole djeca poinju izgraivati glavne misaone operacije kojima se koristimo pri formiranju pojmova, apstrakciju i generalizaciju. S polaskom u kolu naglo e rasti sposobnost djeteta da razmilja o sve openitijim i apstraktnijim stvarima.

Inteligencija (prema psihologu Howardu Gardneru) ukljuuje bogatstvo jezinog izriaja (lingvistika inteligencija), uinkovito koritenje brojeva i lakou uoavanje logike strukture i odnosa uzrono-posljedine veze (logiko-matematika inteligencija), tono opaanje i snalaenje u prostoru, sposobnost prostornog oblikovanja i sposobnost vizualizacije (prostorna inteligencija), sposobnost sluenja cijelim tijelom u izraavanju misli i osjeaja (tjelesno-kinestetika inteigencija), osjeaj za glazbu, ritam, dinamiku, melodiju, boju glasa ili instrumenta (glazbena inteligencija), uoavanje i razlikovanje raspoloenja, namjera, motivacija i osjeaja drugih ljudi (interpersonalna inteligencija), poznavanje samog sebe i mogunost djelovanja u skladu s tim (intrapersonalna inteligencija). Na poetku kolovanja dijete e morati ovladati grafomotornim vjetinama koje imaju znaajan utjecaj na savladavanje vjetina itanja i pisanja koje su temeljne vjetine daljnjeg kolovanja.

EMOCIONALNA ZRELOST

Dijete prije polaska u kolu treba u svom razvoju postii odreeni stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole. Kod djeca koja kreu u kolu primjetan je poetak samokontrole koja im olakava uenje, ali i bolje snalaenje u socijalnim kontaktima. Dijete ove dobi otvoreno iskazuje emocije, ali ih pokuava i kontrolirati, pokazuje strahove i bori se za svoja prava.

Emocije i osjeaji vani su za djetetov drutveni ivot. U koli je dijete izloeno sustavu vrednovanja i ocjenjivanja, pohvalama i kritikama te e morati na odreeni nain prihvatljivo reagirati. Pred polazak u kolu bitno je da dijete ima odreenu razinu tolerancije na frustraciju, to e mu omoguiti da ustraje u uenju i onda kad ba njemu nije ugodno i zanimljivo, da prihvaa uspjeh odnosno neuspjeh te se zna nositi s osjeajima koji ih prate. U ovoj razvojnoj dobi kod djece prevladava uglavnom optimistiko i ugodno raspoloenje.

SOCIJALNA ZRELOST

Ova komponenta zrelosti djeteta povezana je s emocionalnom zrelou djeteta. Vana je za svako dijete, jer ulaskom u sustav kole postaju bitne norme ponaanja koje vrijede u grupi vrnjaka, u razredu. Polaskom u kolu dijete ini velik pomak u razvoju drutvenih

7

odnosa. Ono izlazi iz poznate obiteljske situacije, gdje je bivalo zatieno i nerijetko imalo povlaten poloaj. Istodobno ulazi u novu i esto nepredvidivu socijalnu situaciju u kojoj svoj poloaj mora samo izboriti. Vrnjaci postaju kriterij za usporedbu, oni na jasan nain ocjenjuju dijete dajui mu do znanja da li ga prihvaaju ili ne. Sve su to elementi u izgraivanju vlastite slike o sebi i razvoju samopotovanja.

Socijalna zrelost istovremeno predstavlja prilagoavanje na drutvene obveze, usvajanje moralnih normi i sustav vrijednosti i ponaanja u okolini. Ona ukljuuje i vjetinu komunikacije i suradnje s vrnjacima te prihvaanje autoriteta. Dijete ovog uzrasta uiva u osjeaju pripadnosti, voli biti prvo, u stanju je suosjeati s drugima i u stanju je razlikovati poeljno od nepoeljnog ponaanja. Ono se moe svakodnevno odvojiti od obitelji, samo se obui, brinuti o sebi i svojim stvarima

Koliko e dijete razviti samostalnost najvie ovisi o odnosu roditelja prema djetetovim htijenjima i aktivnostima. Ako su djeca u predkolskoj dobi navikla da mnoge stvari obavljaju drugi umjesto njih, imat e smanjenu sigurnost u sebe i manji interes za samostalno izvravanje zadataka, to e negativno utjecati na prihvaanje kolskih obveza i njihovo ispunjavanje.

Za djecu ovog uzrasta karakteristine su velike individualne razlike, koje se oituju u fizikoj, intelektualnoj, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti te o obiteljskom okruenju iz kojeg dijete potie. Kako e se dijete snai u koli ovisi i od toga da li je i koliko bilo ukljueno u predkolske institucije, koliko se u njemu budila kreativnost, motivacija ili kooperativnost od strane roditelja ili odgajatelja.

Postoji niz faktora vanih za uspjeh djeteta u snalaenju u kolskim situacijama i novim obvezama. Oni ne zavise samo od djeteta, ve i od roditelja i odgajatelja u vrtiu, ali i uitelja koji ga doekuje u koli i koji e se s njime druiti tijekom njegova kolovanja.Uitelj mora uoiti osobnosti svakog djeteta i uvaavajui njegove specifinosti, omoguiti mu uenje na najprimjerenijim nainima i razliitom brzinom rada.

8

KARAKTERISTIKE ESTOGODINJAKA I SEDMOGODINJAKA

Svako dijete je specifino, razvoj svakog djeteta je razliit (npr. razlike u razvoju djeaka i djevojica ili razlike meu djecom koje potjeu iz razliitih socio-kulturnih sredina). Ipak, postoji mnogo zajednikih karakteristinih osobina koje se u literaturi navode kao norme za pojedinu dob. Poznavanje normi nam omoguava da znamo koja postignua moemo, a koja ne moemo oekivati od djeteta odreene dobi pa primjereno tome moemo izabrati aktivnosti koje emo mu ponuditi.

Karakteristike prosjenog djeteta prije polaska u kolu, u dobi od 6-7 godina:

TJELESNI RAZVOJ:

prosjena visina je oko 120 cm za djeake i oko 117 cm za djevojice, a teina oko 20 kg za djeake, dok je za djevojice neto manja

svi osjetilni organi su potpuno razvijeni uspostavljena je kontrola fiziolokih potreba dobro je razvijeno miino tkivo u tijeku je izmjena mlijenih zuba

GRUBA MOTORIKA

vozi bicikl, klie, kotura, pliva odrava ravnoteu, hoda ravno po crti preskae ue, skae s visine od oko 40 cm, stoji na jednoj nozi, jednom rukom hvata

loptu, samostalno se oblai

FINA MOTORIKA

palcem moe dotaknuti svaki prst ree karicama jednostavnije oblike koristi se jedaim priborom, vee vezice na cipelama precrtava jednostavnije oblike, ravne i zakrivljene linije, boji unutar zadanih prostora precrtava brojke i slova iako ih ne poznaje povlai ravne i zakrivljene crte, povlai poteze olovkom izmeu zadanih toaka olovku dri lagano, pravilno i bez gra te kontrolira pritisak olovke na papir

INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI

poetak razvoja logikih operacija uoava slinosti i razlike promatra s odreenim ciljem povezuje dijelove u cjelinu razlikuje pojmove vremena

9

zakljuuje o jednostavnim uzrono posljedinim vezama razlikuje parametre razliitih veliina nekog predmeta zna koji dijelovi nedostaju kompletnom liku ovjeka u stanju je izvriti trostruki nalog ima pojam koliine, u stanju je shvatiti proces zbrajanja i oduzimanja, zbraja i oduzima u

skupu broja 5 u stanju je grupirati predmete po boji, obliku, veliini i sl. moe sastaviti jednostavniju cjelinu od dijelova uoava razlike i prepoznaje slinosti prepoznaje glas kojim zapoinje rije tiskanim slovima zna napisati ime i prezime u stanju je ponoviti niz od pet brojeva mehaniki broji do 10 i vie zna to dolazi ispred (ispred broja 5) moe precrtati jednostavnije likove tono imenuje boje i tonove pamti pojmove koji ga zanimaju trajanje panje je oko 15 20 minuta koncentracija na aktivnost koja ga zanima moe potrajati i do 60 minuta

GOVORNE SPOSOBNOSTI

govor je korektan i jasan pita za znaenje apstraktnih rijei moe opisati dogaaj iz prolog iskustva u govoru ispravno upotrebljava budue i prolo vrijeme artikulira sve glasove (mogue nepravilnosti u izgovoru R, LJ, NJ) u stanju je napisati i proitati vlastito ime moe prepriati kratku priu nakon to je uje upotrebljava 2500-3000 rijei primjeuje rimu u pjesmama raspoznaje glasove od kojih se sastoji kraa rije moe pamtiti pjesmice ili dijelove nekog teksta koji ga zanima

EMOCIONALNO SOCIJALNI RAZVOJ

primjetan zaetak samodiscipline i samokontrole emocije su jo uvijek burne prisutni realistini strahovi prepoznaje vlastite osjeaje ljubavi i sree, ljutnje i razoaranja moe suraivati s drugima u nekoj zajednikoj aktivnosti ponaa se zatitniki prema mlaima suosjea s drugima bira omiljenog prijatelja potuje pravila igre samostalan u brizi o sebi (oblai cipele, koristi pribor za jelo, moe otii u susjedstvo,

odrava higijenu) razlikuje poeljno od nepoeljnog ponaanja tee uspijeva odgoditi potrebe, ali ih odgaa nakon uvjeravanja

10

uiva u osjeaju pripadnosti usvojilo je osnovne norme ponaanja

11

IV.

UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED

OSNOVNA KOLA:________________________ Datum ispitivanja:____________________

Ime i prezime djeteta:________________________

UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED

Br. PODRUJE PROCJENE BODOVIUKUPNO NAPOMENA

I.

OPI PODACI KOJE DIJETE ZNA O SEBI

Kako se zove ?Koliko ima godina ?Gdje stanuje ?Kako se zove grad, mjesto u kojem ivi ?Tko jo osim tebe ivi u tvojoj kui ?Jesi li iao u vrti, malu kolu ?

0 1 2

II. PROCJENA SNALAENJA U VREMENU I KOMUNIKACIJI

Ispriaj to radi od jutra do veeri.Kako pozdravlja ljude koje sretne tijekom dana ?to kaemo kad neto traimo, dobijemo?

0 1 2

III.

OPAANJE PREDMETA I VIZUALNO PAMENJE

U kutiju stavimo 6 poznatih predmeta i pokaemo ih djetetu na nekoliko sekundi.Dijete pogleda predmete bez imenovanja, zatvorimo kutiju i traimo od njega da imenuje predmete.

0 1 2

IV.

SPOSOBNOST UOPAVANJA I LOGIKOG ZAKLJUIVA NJA

Djetetu se pokazuju slike, a ono treba skupno imenovati ono to vidi (voe, povre, ivotinje).

Djetetu se daju dijelovi slike, koju mora sastaviti u smislenu cjelinu (kua, cvijet).

0

0

1 2

2

12

V.

GOVORNO-JEZINI RAZVOJ

Prepoznavanje slovaAnalizaSintezaitanjeGovor

00000

1

1

22222

VI.

MATEMATIKO PREDZNANJE

Brojenje od 1 do 10itanje brojeva do 10Pridruivanje broja koliini elemenata danog skupaOdreivanje odnosa meu predmetima (vee, manje, jednako)

000

0

1

1

222

2

VII.

IMENOVANJE BOJA

Imenovanje osnovnih boja 0 1 2

VIII

UOAVANJE SLINOSTI I RAZLIKA

Traimo od djeteta da uoi to je slino, a to razliito na primjeru likova, slova i brojeva.

0 1 2

IX.GRAFOMOTORNI RAZVOJ

Dijete na posebno pripremljenom papiru preslikava zadane elemente.

0 1 2

X.

PROSTORNA ORIJENTACIJA

Osnovna orijentacija u prostoru i na vlastitom tijelu

Dominantna ruka

0

L

1

D

2

A

Djetetovo ponaanje tijekom ispitivanja: 1. izrazito suradniki raspoloeno2. dobro surauje3. surauje uz poticaj4. ne slijedi upute5. odbija suradnju6. __________________________

DODATNA ZAPAANJA : __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________

13

UKUPNO POSTIGNUTIH BODOVA / MOGUI BROJ BODOVA : / 36

ISPITIVA:___________________________

* Sastavni dio Upitnika za procjenu zrelosti za upis u prvi razred je CD-ROM s ispitnim zadacima ( ilustracija preuzeta s web portala)

14

V. UPUTE ZA PROVEDBU UPITNIKA ZA

PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED

UPUTE:Ispitiva se predstavlja djetetu i postavlja pitanja kojima eli uspostaviti komunikaciju i dobiti

osnovne podatke. Vrjednovanje: 2 boda - odgovoreno na sva pitanja 1 bod - odgovoreno na 3-4 pitanja

UPUTE:Ispitiva provjerava djetetovu snalaenje u vremenskoj orijentaciji i osnove uljudne komunikacijeVrjednovanje: 2 boda - imenovanje jutra, podneva i veeri, poznavanje pozdrava i pojmova molim i hvala 1 bod - djelomino imenovanje dijelova dana, djelomino poznavanje pozdrava i pojmova molim i hvala

III.

OPAANJE PREDMETA I VIZUALNO PAMENJE

U kutiju stavimo 6 poznatih predmeta i pokaemo ih djetetu na nekoliko sekundi.Dijete pogleda predmete bez imenovanja, zatvorimo kutiju i traimo od njega da imenuje predmete.

0 1 2

I.

OPI PODACI KOJE DIJETE ZNA O SEBI

Kako se zove ?Koliko ima godina?Gdje stanuje?Kako se zove grad, mjesto u kojem ivi ?Tko jo osim tebe ivi u tvojoj kui?Jesi li iao u vrti, malu kolu?

0 1 2

II. PROCJENA SNALAENJA U VREMENU I KOMUNIKACIJI

Ispriaj to radi od jutra do veeri.Kako pozdravlja ljude koje sretne tijekom dana?to kaemo kad neto traimo, dobijemo ?

0 1 2

15

UPUTE:

Ispitiva ima pripremljenu zatvorenu kutiju s predmetima iz djetetova bliskog okruenja, npr.: lopticu, iljilo, olovku, klju, gumicu i auti. Djetetu se pokau predmeti uz napomenu da ih to vie pokua zapamtiti. Nakon est sekundi predmeti se maknu iz djetetova vidokruga i trai se njihovo imenovanje.

Vrjednovanje: 2 boda - imenovanje svih 6 predmeta 1 bod - imenovanje 3 5 predmeta

IV.

SPOSOBNOST UOPAVANJA I LOGIKOG ZAKLJUIVA NJA

Djetetu se pokazuju slike, a ono treba skupno imenovati ono to vidi (voe, povre, ivotinje)

Djetetu se daju dijelovi slike, koju mora sastaviti u smislenu cjelinu (kua, cvijet)

0

0

1 2

2

UPUTE:

Ispitiva pokazuje slike voa, povre i ivotinja i trai skupni naziv za svaku skupinu elemenata.

Vrjednovanje: 2 boda - imenovanje skupnih naziva za sve tri skupine 1 bod - djelomino imenovanje skupnih naziva

Djetetu se prikae jedna slika (po izboru) u cjelini, a zatim mu se daju etiri dijela iste slike i trai da ih sastavi u smislenu cjelinu

2 boda - uspjeno sastavljena slika 0 bodova - neuspjeno rijeen zadatak

V.

GOVORNO-JEZINI RAZVOJ

Prepoznavanje slovaAnalizaSintezaitanjeGovor

00000

1

1

22222

UPUTE:

16

Ako je dijete savladalo tehniku itanja, nema potrebe ispitivanja prepoznavanja slova, analize i sinteze.

Vrjednovanje prepoznavanja slova: 2 boda - poznavanje svih slova abecede 1 bod - djelomino poznavanje slovaVrjednovanje analize (ponudi se analiza rijei od 3- 4 glasa) : 2 boda - razvijena analiza 0 bodova - nerazvijena analizaVrjednovanje sinteze (ponudi se sinteza rijei od 3- 4 glasa) : 2 boda - razvijena sinteza 0 bodova - nerazvijena sintezaVrjednovanje itanja: 2 boda usvojio tehniku itanja 1 bod - ita slovkajui ili slijevajui

Vrjednovanje govora: 2 boda razvijen govor 0 bodova - uoene tekoe (u rubriku NAPOMENA upisati: uputiti na obradu)

VI.

MATEMATIKO PREDZNANJE

Brojenje od 1 do 10itanje brojeva do 10Pridruivanje broja koliini elemenata danog skupaOdreivanje odnosa meu predmetima (vee, manje, jednako)

000

0

1

1

222

2

UPUTE:

Vrjednovanje brojenja: 2 boda - uspjeno brojenje do 10 0 bodova - neuspjeno brojanje

Vrjednovanje itanja brojeva : 2 boda - poznavanje svih brojeva 1 bod - djelomino poznavanje brojeva

Vrjednovanje pridruivanja broja koliini elemenata danog skupa: 2 boda uspjeno pridruivanje 0 bodova - neuspjeno pridruivanje Vrjednovanje odreivanja odnosa meu predmetima (vee, manje, jednako) 2 boda uspjeno odreivanje odnosa 1 bod - djelomino odreivanje odnosa

17

VII.

IMENOVANJE BOJA

Imenovanje osnovnih boja 0 1 2

UPUTE: Ispitiva trai od djeteta prepoznavanje etiri osnovne boje (crvena, uta, plava i zelena)

Vrjednovanje: 2 boda - imenuje sve osnovne boje 1 bod - djelomino prepoznavanje boja

VIII

UOAVANJE SLINOSTI I RAZLIKA

Traimo od djeteta da uoi to je slino, a to razliito na tri primjera (geometrijski lik, slova, brojevi).

0 1 2

UPUTE:

Prikaz lika iz crtanog filma moe se koristiti za objanjenje zadatka.

Ispitiva trai da dijete uoi slinost ponuenog elemenata s lijeve strane s ponuenim elementima s desne strane. Ispitiva trai da dijete uoi jedan element koji se razlikuje od ostala tri u istom redu.

Vrjednovanje: 2 boda - dijete uoava slinosti i razlike 1 bod - djelomino rjeava zadatak

IX.GRAFOMOTORNI RAZVOJ

Dijete na posebno pripremljenom papiru preslikava zadane elemente.

0 1 2

UPUTE:

Ispitiva ponudi djetetu preslikavanje elemenata: trokut, krug, pravokutnik, linija

Vrjednovanje: 2 boda dijete uspjeno preslikava sva etiri elementa 1 bod - djelomino rjeava zadatak

18

X.

PROSTORNA ORIJENTACIJA

Osnovna orijentacija u prostoru i na vlastitom tijelu

Dominantna ruka

0

L

1

D

2

A

UPUTE:

Ispitiva na osnovu ponuenih slika provjeri osnovnu prostornu orijentaciju (gore, dolje, lijevo, desno, unutar, izvan), a dodatnim uputama provjeri djetetovu orijentaciju na svom tijelu (npr. zamiri na desno oko, dodirni lijevo uho)

Vrjednovanje: 2 boda dijete se uspjeno snalazi u prostornoj orijentaciji 1 bod - djelomino rjeava zadatak

Ispitiva zaokrui slovo koje oznaava dominantu ruku:

L lijeva, D desna, A koritenje obje ruke( ambidekster)

19

VI.ORGANIZACIJA UPISA U PRVI RAZRED

*Prije upisa u osnovnu kolu obvezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta.Psihofiziko stanje djeteta utvruje komisija koju ine lijenik, psiholog ili pedagog, defektolog i uitelj. Komisiju osnivaju opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva i opinski organ uprave nadlean za poslove zdravstva. (Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu, 1991, lanak 2. stavak 1., 2. i 3.)Opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva i opinski organ uprave nadlean za poslove zdravstva, odnosno organ uprave nadlean za poslove zdravstva i organ uprave nadlean za poslove zdravstva grada Zagreba duni su utvrditi gdje e se utvrivati psihofiziko stanje djece s obzirom na njihovo mjesto stanovanja. (Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu, 1991, lanak 3. stavak 2.)

Sugerira se imenovanje komisije za svaku kolu te sastanak svih lanova povjerenstva na kojem e biti dogovorena organizacija i provedbe upisnog postupka.

* Popis djece dorasle za upis u osnovnu kolu opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva, odnosno organ uprave nadlean za poslove kolstva grada Zagreba, dostavlja zdravstvenoj organizaciji pri kojoj e komisija utvrivati psihofiziko stanje djece. (Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu, 1991, lanak 3., stavak 3.)

Ovaj popis moe biti dostavljen i koli, ali ponekad ima i nedovoljno tone ili nepotpune podatke zbog mogunosti mijenjanja mjesta boravka obitelji ili drugih razloga. Stoga je dobra praksa povezivanje kola s predkolskim institucijama na podruju kolskog upisnog podruja. Na osnovu razgovora sa strunim suradnicima vrtia mogu se dobiti i dodatni podaci ija je svrha to bolje upoznati svako dijete, budueg kolskog obveznika.

*Popis kolskih obveznika nadopunjuje se podacima dobivenim od strane vrtia i/ili roditelja koji su prijavili dolazak na upisno podruje kole. (Prilog 1.) kolskim obveznicima moe biti upuen poziv za upis.

U praksi se susreu razliita rjeenja: pozive alju Ured za prosvjetu ili kola putem oglasa na prostoru kolskog upisnog podruja ili putem pisama upuenim pojedinano svakom djetetu.

*Komisijsko utvrivanje psihofizikog stanja djeteta

20

Savjetuje se da, ako prostorni i ostali uvjeti to dozvoljavaju, svi lanovi komisije zajedno obavljaju utvrivanje psihofizikog stanja djeteta. Prednost se ogleda u mogunosti komunikacije meu lanovima komisije, mogunosti suradnje s roditeljima te donoenja zajednike odluke. U sluaju da se ne moe osigurati zajedniki rad povjerenstva, nakon obavljenog lijenikog pregleda dijete dolazi u kolu. Svakako se savjetuje kontaktiranje kole i nadlenog lijenika kako bi se dogovorili termini dolaska djece u kolu. Kroz razgovor s djetetom i roditeljem treba iskoristiti priliku i dobiti sve znaajne informacije o djetetu. Tako se npr. moe provesti Upitnik za roditelje (Prilog 3.), a osim toga roditelju se mogu dati anketni upitnici koji e koli omoguiti bolju organizaciju predstojee kolske godine: izjanjavanje o polaenju vjeronauka, produenog boravaka, izvannastavnim aktivnostima kao i osnovne informacije o koli i organizaciji rada u njoj.

*Na temelju miljenja lanova povjerenstva donosi se prijedlog prema kojem se:- dijete upisuje u prvi razred prema redovitom programu osnovnog kolovanja- oslobaa upisa u prvi razred osnovne kole u tekuoj kolskoj godini s obzirom da su ispunjeni uvjeti Pravilnika- dijete upuuje na postupak odreivanja primjerenog oblika kolovanja- upisuje u osnovnu kolu u redoviti program kolovanja uz program opservacije

*Postupak upisa provodi se prema odreenim datumima (kraj svibnja, poetak lipnja) na osnovu propisane dokumentacije: rodni list ili potvrda iz dravne matice, potvrda o pregledu djeteta prije upisa u I. razred osnovne kole. Roditelji na upisu ispunjavaju Upisnicu u kolu (Prilog 2.), a moe im se uruiti Pismo roditeljima ( str. ).

*Podjelu uenika u odjeljenja treba izvriti tako da u svakom odjelu bude zastupljen priblino isti broj uenika prema svim dobivenim pokazateljima spolu, rezultatima ispitivanja, preporukama lijenika kolske medicine. Najbolje je da se ta podjela izvri na sastanku svih uitelja i strunih suradnika koji su sudjelovali na upisu. Uloga svih lanova Komisije je upoznati budue razrednike sa specifinostima svakog pojedinog djeteta, a posebno ukazati na najprimjerenije metode rada za djecu s posebnim potrebama.

*Prijemu uenika i roditelja prvog dana kole svakako trebaju prisustvovati ravnatelj/ravnateljica, struni suradnici i uitelji- lanovi razrednog vijea.U pripremu programa za uenike i roditelje mogu se ukljuiti svi, a praksa je pokazala da je uspjeno rjeenje kad su nosioci uiteljice/ uitelji koje preuzimaju prvi razred i uenici petog razreda.Nakon priredbe i sveane prozivke uiteljice/uitelji odvode svoje razredne odjele u uionice.Roditelji za to vrijeme od ravnatelja i strunih suradnika mogu dobiti prve informacije o organizaciji rada kole i svojoj ulozi u razvoju radnih navika uenika.

21

Prostor u koji dolaze novi uenici vano je uiniti sigurnim i obogatiti ga sadrajima koji e biti estetski oblikovani i poticati osjeaj ugode i znatielje.

22

VII.RAZVOJNA ODSTUPANJA PRI UPISU DJETETA

U PRVI RAZRED

Prepoznati simptome razvojnih odstupanja kod djeteta pri upisu u prvi razred sigurno je jedna od najvanijih zadaa upisne komisije. Razvojni poremeaji ili odstupanja mogu biti ve tretirana u predkolskom periodu ili nisu uoena od strane roditelja i okoline.

Strunjaci se slau da je izuzetno vano na vrijeme poeti tretirati razvojno odstupanja. Kako bi pouavanje bilo to uspjenije pedagogija se koristi i znanstvenim dostignuima iz psihologije, medicine, defektologije i u novije vrijeme neurologije. Uspjeno pouavanje podrazumijeva prepoznavanje problema, interdisciplinaran pristup i ovladavanje odreenim strategijama kojima emo doprijeti do svakog djeteta.

Uloga strunih suradnika, lanova komisije za procjenu psihofizikog razvoja djeteta za kolu (spremnost za pouavanje) je savjetovati roditelju najbolje naine kojima moe pomoi djetetu.

U nastavku su navedena najea razvojna odstupanja kod djeteta (prema Jensen, E., (2004) i kako ih prepoznati. O svakom ovom razvojnom poremeaju napisane su mnoge knjige, znanstveni lanci i opisana iskustva za rad s tom djecom. Ovo je samo kratki podsjetnik za razgovor s roditeljem na prvom kontaktu sa kolom. Za svaki simptom koji primijetimo kod djeteta provjerimo kod roditelja je li to ponaanje prisutno u svakodnevnom djetetovom ivotu. Ako je ponaanje opetovano onda roditelju vrlo oprezno dajemo savjet.

DEFICIT PANJE

- Nema strpljenja, sve eli odmah saznati,- Ne zavrava zapoeti posao,- Crte mu je nedovren,- Odgovara prije nego postavimo pitanje,- Ne moe mirno sjediti, - Daje odgovore od izvrsnih do izrazito loih.

Savjet roditelju:

- Usmjeriti se na ono u emu je dijete uspjeno i to pohvaliti,- Postavljati razumna ogranienja,- Postavljati jasne zadae i pomagati djetetu da postavi svoje vlastite ciljeve,

HIPERAKTIVNOST

- Izraziti nemir,- Stalno dodiruje stvari i osobe oko sebe,- Ometaju ga vanjski podraaji,- Ne moe mirno sjediti,- Izrazit nemir nogu,- Teko prati upute,

23

- Ne moe odrati panju pri obavljanju zadatka,- Doima se da ne slua dok mu se obraamo.

Savjet roditelju:

- Preusmjeriti aktivnost i energiju u prihvatljivije ponaanje,- Prihvatiti poremeaj i imati na umu da dijete ne moe voljno kontrolirati simptome

ponaanja,- Biti dosljedan i inzistirati na pravilima,- Promijeniti prehranu i vie unositi voe i povre, a smanjiti unos slatkia.

PEDAGOKA ZAPUTENOST

- Dijete nije poueno osnovnim pojmovima,- Ne zna prepriati priu ili recitirati brojalicu,- Nepravilno dri olovku.

Savjet roditelju:

- Dijete je potrebno pouiti, - to vie razgovarati s djetetom o svakodnevnim dogaanjima,- U razgovoru s djetetom koristiti potpune reenice,- Poticati dijete na prepriavanje svojih iskustava.

POREMEAJI OPHOENJA

- Pretjerano se kree,- Neadekvatno reagira na odreenu situaciju,- Nevoljko slijedi upute,- esto se tukao u vrtiu,- esto se ljuti i razbjesni se,- esto se svaa s odraslima,- esto namjerno ometa druge.

Savjet roditelju:

- Problem shvatiti ozbiljno, ne ekati da sam nestane,- Najvanija je dosljednost u primjeni pravila, - U radu s djetetom usuglasiti pristupe svih odgojitelja,

POREMEAJI VIDA ILI SLUHA

24

- Glavu pomie prema ispitnom materijalu,- Okree glavu da bi bolje ulo,- Trai da mu se ponovi pitanje.

Savjet roditelju:

- Traiti pregled i savjet strunjaka.

TEKOE U GOVORU

- Nepravilan izgovor odreenih glasova,- Izostavljanje glasova,- Premjetanje glasova,- Zamuckivanje,- Mucanje.

Savjet roditelju:

- Djetetu se obraati jasnim razgovijetnim govorom,- Potraiti pomo logopeda.

ZAOSTAJANJE U RAZVOJU

- Tee uspostavlja komunikaciju,- Na ispitu predznanja postie niske rezultate, - Tekoe u generalizaciji.

Savjet roditelju:

- Traiti pomo strunjaka i iskljuiti druge smetnje,- Dijete poticati na stjecanje umijea svakodnevnog ivota,- Kod djeteta poticati koritenje pozitivnog izraavanja o sebi,- Izbjegavati usporeivanje,- Odravati rutinu i dosljednost, - Ponuditi razliite aktivnost uenja,- Davati kratke i jasne upute.

NEDOVOLJNO RAZVIJENE PREDITALAKE SPOSOBNOSTI

- Nije usvojena glasovna analiza i sinteza,- Siromaan rjenik.

Savjet roditelju:

- Igrati igru rijei s prepoznavanjem prvog i posljednjeg glasa u rijei,

25

- Vjebati kroz igru razlikovanja glasova od jednoslonih do vieslonih rijei.

DIJETE KOJE JE DOIVJELO STRES

- Pretjerana bojaljivost,- Razdraljivost,- Strah bez opravdanog razloga,- Agresivnost.

Savjet roditelju:

- Utvrditi izvor stresa i ako je mogue otkloni ga,- Struni tretman s djetetom se ne smije odgaati,- Stres povezan s obiteljskim odnosima zahtjeva ukljuivanje u obiteljsku terapiju.

ZA SVA ODSTUPANJA VRIJEDE PRAVILA:

1. Najvanije je u djetetu probuditi osjeaj da ima odreenu kontrolu nad ivotom, da je ono to ini razliito od onog to jest, da je voljeno usprkos poremeaju.

2. Isticati sposobnosti djeteta. 3. Djetetu postavljati realne zahtjeve. 4. Usuglasiti odgojno djelovanje roditelja i kole.

26

VIII.SURADNJA RODITELJA I KOLE PREDUVJET

DJETETOVA USPJEHA

Polazak u kolu je vaan dogaaj u ivotu djeteta i njegove obitelji. Dijete u koli dobiva prve velike ivotne obveze, upoznaje nove ljude: svoje vrnjake i uitelje, stjee nove spoznaje o svijetu koji ga okruuje, kao i o sebi samome.

Dijete e u koli biti uspjeno ukoliko roditelj:- prua brigu i podrku,- iskazuje jasna i pozitivna oekivanja na njegovo uenje i ponaanje,- prua priliku smislenog sudjelovanja u svakodnevnom ivotu svoje obitelji,- razvija realan pogled na djetetove sposobnosti,- prihvaa bezuvjetno dijete takvo kakvo jest.

Za suradnju roditelja sa kolom znaajno je istaknuti sljedee:- odlazak na razgovore u koli dijete doivljava kao brigu i interes za njegovo uenje, a

samim time i za njega kao osobu, - uitelj vidi dijete na drugaiji nain i u drugoj situaciji nego to to vidi roditelj djeteta.

Stoga roditelj treba redovno komunicirati s uiteljem, kako bi uo to mu on ima rei o djetetovim osobinama i navikama koje iskazuje u kolskoj situaciji. Miljenje uitelja pomoi e roditelju u odgoju njegovog djeteta.

- roditelji mogu aktivno sudjelovati u radu kole, na nain da ponude svoja znanja, umijea, vrijeme i sredstva.

Suradnju kole, odnosno uitelja s roditeljima karakterizira:- suraivanje s roditeljima od poetka djetetovog polaska u kolu- uspostavljanje suradnje, ukoliko je to mogue, s oba djetetova roditelja- kontinuirano, tijekom cijele kolske godine njegovanje razliitih vidova suradnje s roditeljima: roditeljski sastanci, individualni razgovori, telefonski razgovori, pisma, poruke u uenikoj informativki...- aktivno ukljuivanje roditelja u pripremu, izvoenje i evaluaciju nastavnih sadraja.

Roditeljski sastanci su prigoda roditeljima za cjelovito informiranje o radu kole. Na prvom roditeljskom sastanku uitelj treba roditelje meusobno upoznati. Teme narednih roditeljskih sastanaka trebaju biti: planiranje radnog dana uenika, uinkovite metode uenja, razvoj radnih navika uenika, razvoj higijenskih navika djeteta, partnerstvo roditelja i kole u odgoju djeteta, upoznavanje s postojeom literaturom za roditelje (Prilog).

Roditeljski sastanci su ujedno i prilika za upoznavanje roditelja djece s kojima se nae dijete svakodnevno drui. Roditelji mogu meusobno razmjenjivati iskustva u odgoju djeteta, dogovarati zajednike susrete i igru djece u neijem domu, ali i imati mogunost uvida u rad u sluaju djetetova izostanka iz kole.

Roditelji koji se aktivno bave svojom djecom stvaraju kod djece osjeaj zajednitva i sigurnosti. Kroz zajednike aktivnosti (igru, kune poslove, odlaske u kupovinu, odlaske u prirodu, portske aktivnosti) dijete se navikava na suradnju, razvija svoje potencijale, ui

27

planirati i iskazivati svoje zamisli, ui kontrolu svoga ponaanja i postupno prihvaa pravila ponaanja u odnosu na druge osobe.

Na strunim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje pod nazivom Standardizacija postupaka za upis djece u prvi razred osnovne kole odrana je pedagoka radionica na temu Prvi roditeljski sastanak.Struni suradnici bili su podijeljeni u dvije skupine iji zadatak je bio odgovoriti na pitanje: Koje informacije dajemo roditeljima kao pedagozi? i Koje informacije oekujemo kao roditelji?

Navodimo saetak njihovih razmatranja i poeljnih informacija za roditelje:

- ope informacije o koli (adresa, telefon, fax, e-mail, web-stranice)- organizacija i uvjeti rada kole, kalendar rada kole- godinji plan i program rada kole (informativno)- zrelost djeteta za polazak u kolu - nastavni plan i program za prvi razred osnovne kole- izborna nastava- izvannastavne aktivnosti- izvankolske aktivnosti- udbenici i kolski pribor- osnovne informacije o djelatnicima kole (ravnatelj, struni suradnici, uitelji)- organizacija produenog boravaka- prehrana uenika- prijevoz uenika- sigurnost uenika u koli i osiguranje uenika- pravilnik o ocjenjivanju- opremljenost kole nastavnim sredstvima i pomagalima

Navedene informacije mogu biti roditeljima date usmeno na roditeljskim sastancima, putem pripremljenog letka ili panoa.

PISMO RODITELJIMA

Dragi roditelji,

28

drago nam je to je vae dijete postalo uenikom nae kole i to emo sljedeih nekoliko godina zajedno sudjelovati u njegovom odgoju i obrazovanju, u razvoju njegove osobnosti. Poetak kolovanja je za dijete jedno od najznaajnijih razdoblja u njegovom ivotu. Od sada e se pred njega iz dana u dan postavljati sve vei zadaci.Ono e upoznavati mnogo novih osoba - vrnjaka i odraslih; brzo e iriti svoja znanja o svijetu oko sebe i sebi samom.

Dijete e u koli nai brojne prilike za provjeru svojih sposobnosti i njihovo razvijanje. Naa je zajednika obveza omoguiti mu svestrani razvitak, stvaranje pozitivne slike o sebi, izgradnju povjerenje u sebe i svoje mogunosti, kao i povjerenje u ljude.

Do poetka kolske godine ostalo je jo nekoliko mjeseci. Nemojte ih ispuniti uenjem itanja i pisanja to prepustite nama.

Provjerite jeste li osigurali neke preduvjete koji e djetetu olakati snalaenje u koli:

Tijekom ljeta ee proeite s djetetom putem do kole i ukazujte na sigurno ponaanje u prometu.

Zajedno s djetetom uredite njegov radni kutak; navikavajte ga da se sam brine o njegovoj urednosti jer emo to traiti i u uionici. Privikavajte dijete na pravilan ritam dana ( ustajanje i lijeganje u priblino isto vrijeme,

spavanje nou 9-10 sati ). Upuujte dijete na pravilno dranje tijela prilikom sjedenja i pri noenju kolske torbe. Potiite dijete na druenje i igru s drugom djecom. Potiite dijete na igre spretnosti, snalaljivosti i orijentacije: razvijajte pojmove lijevo-

desno, gore-dolje, unutar-izvan. Upuujte dijete na redovno odravanje osobne higijene, samostalno odijevanje i obuvanje. Razgovarajte s djetetom to vie, odgovarajte na njegova pitanja i podravajte njegovu

znatielju za novim spoznajama. Prvi dan nastave osigurajte dovoljno slobodnog vremena kako biste bili uz svoje dijete,

pomogli mu u snalaenju u novoj sredini i zajedno s njim podijelili veselje i ponos zbog polaska u kolu.

Suradnjom roditeljskog doma i kole postii emo dobre rezultate u odgoju i obrazovanju vaeg djeteta, ostvariti cilj imati sretno dijete i dobrog uenika koji e biti na zajedniki ponos.

Uitelji i struni suradnici O ___________

29

LITERATURA ZA RODITELJE

1. Biddulph, S. (2002), Tajna sretne djece. Mozaik knjiga: Zagreb.2. Biddulph, S., Bissulph, S. ( 20003), Nove tajne sretne djece. Mozaik knjiga: Zagreb. 3. Brdar, I., Rijavec, M. (1998), to uiniti kad dijete dobije lou ocjenu. IEP: Zagreb.4. Canter, L., Hausner, L. (2002), Domaa zadaa bez suza. Naklada Kosinj: Zagreb.5. Faber, Mazlisc, F. ( 2000), Kako razgovarati s djecom da bi bolje uila u koli i kod kue. Mozaik knjiga: Zagreb.6. Ferruci, A. ( 2000), to nas ue djeca. Algoritam: Zagreb.7. Sullo, R. (1995), Uite ih da budu sretni. Alineja: Zagreb.8. Flego, M. (2000), Prie za mame i tate. Alinea: Zagreb.9. Ginott, H.(1996)., Izmeu roditelja i tinejdera, Jaki: Zagreb.10. Good, P. ( 1993), Kako pomoi klincima da si sami pomognu. Alinea:Zagreb.11. Gookin, S. (1996), Roditeljstvo za neznalice. Znak: Zagreb.12. Miljkovi, D.(1996), Pomozite svojoj djeci da razviju samopotovanje. Tempo: akovo.13. Groi, N. ( 1998). Moje neobino dijete. Mala biblioteka: HRT.14. Hudek, I., De Zan, I. (1995), Kako zatiti svoje dijete od ovisnosti. Temposhop: akovo.15. Humphreys, T. (2003), Samopouzdaje-klju djetetova uspjeha u koli. Mozaik knjiga:

Zagreb.16. Lali i dr. (1999), Avanturizam roditeljstva. DES: Split. 17. Longo, I. (2001), Roditeljstvo se moe uiti. Alineja: Zagreb.18. Ortner, G. (1998), Bajke koje pomau djeci. Mozaik knjiga: Zagreb.19. Miljkovi, D., Rijavec, M.( 2002), Bolje biti vjetar nego list, IEP: Zagreb.20. Rei, M.(1996), Odgoj u obitelji. Temposhop: akovo.21. Salk, L. ( 1996), to dijete eli da roditelji znaju. V.B.Z.d.o.o.: Zagreb.22. Smalley, G. (1998): Klju srca vaeg djeteta. V.B.Z.d.o.o.: Zagreb.23. Twentier, J. ( 1999). Pozitivna snaga pohvale. Mozaik knjiga.: Zagreb.

30

IX.LITERATURA

1. Apel, K., Masterson, J.J. (2004), Jezik i govor od roenja do este godine. Lekenik: Ostvarenje.2. Bastai, Z. (1990), Lutka ima srce i pamet. Zagreb: kolska knjiga.

3. Bognar, l. (1986), Igra u nastavi na poetku kolovanja. Zagreb: kolska knjiga. 4. Burke Walsh, K. ( obrada hrvatskog izdanja Hitrec, G.) (2002), Stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.

5. udina Obradovi, M. (1995), Igrom do itanja. Zagreb: kolska knjiga.6. Diamond, M., I Hopson, J. (2002), arobno drvee uma: Kako razviti inteligenciju kreativnost i zdrave emocije vaeg djeteta od roenja do adolescencije. Zagreb: Ostvarenje.7. Hadiselimovi, D. (1984), Otkrivanje poremeaja u itanju, Zagreb: kolska

knjiga. 8. Hitrec, G. ( 1991), Kako pripremiti dijete za kolu. Zagreb: kolska knjiga.9. Ivi, I., Novak, J., Atanackovi, N., Akovi, M. (2003), Razvojna mapa. Zagreb:

Prosvjeta.10. Jensen, E., (2004.): Razliiti mozgovi, razliiti uenici, Educa; Zagreb.11. Ki-Glava, L., Fulgozi-Masnjak, R.(2002.), Do prihvaanja zajedno: integracija

djece s posebnim potrebama, IDEM, Zagreb.12. Lovrentjev, A. ( 2005), Priprema, pozor, kola. Zagreb: Obord.13. Male, D., Strievi, I. (1992), Druenje djece i odraslih. Zagreb: kolska knjiga.14. Mandi, N., Gajanovi (1982), Teorijske i praktine osnove upisa djece u kolu- prirunik uz instrumentarij. Sarajevo: Svjetlost. 15. Sekuli-Majurec, A. Kako od prvaka uiniti aka veseljaka? Zrno 6-7.god. V.,

kolovoz-rujan 1994.16. Starc,B. I dr. (2004), Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi,

Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga.17. Vizek-Vidovi,V. i dr. (2003), Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

31

X.PRILOZI

1. POPIS DJECE ZA UPIS U I. RAZRED OSNOVNE KOLE

2. UPISNICA

3. UPITNIK ZA RODITELJE

4. PISMO UITELJU

32

OSNOVNA KOLA :__________________________________________Upisni broj: _________

33

UPITNIKZA RODITELJE PRI UPISU DJECE U PRVI RAZRED

IME I PREZIME DJETETA:_____________________

JMBG:

OTAC MAJKA SKRBNIK

1. Prezime i ime 2. Godina i mjesto roenja3. kolska sprema

(bez O, O, SS,

VS,VSS)4. Telefon - stan

- radno mjesto

DIJETE IVI S:

a) oba roditelja b) s jednim roditeljem (____________) navesti kojim c) sa starateljem

RODITELJI a) ive zajedno b) razvedeni c) jedan roditelj pokojni (_________) navesti koji

LANOVI UE OBITELJI (braa, sestre i ostali) KOJI IVE U ZAJEDNIKOM KUANSTVU S DJETETOM:

IME I PREZIME SRODSTVO S DJETETOMGODINA

ROENJAZANIMANJE

STAMBENE PRILIKE

Stambene prilike obitelji: a) vlastita kua b) vlastiti stan c) podstanarstvo d) ____________

Udaljenost kue od kole : a) do 1 km b) 1-3 km c) vie od 3 km

Dijete e za uenje imati:

34

a) vlastitu sobu b) posebno mjesto u zajednikoj sobi c) _____________________________

RAZVOJ DJETETA

Dijete je: a) denjak b) lijevak c) ambidekster (slui se obim rukama)

Dijete je nije doivjelo fiziku traumu (povredu, nezgodu). Ako je, navesti kakvu i u kojoj

godini ivota:

Dijete je nije doivjelo psihiku traumu (npr. smrt bliske osobe, porodine svae,

agresivnost roditelja, prometnu nesreu i sl.). Ako je, navesti kakvu i u kojoj godini ivota:

Govor djeteta je a) razvijen

b) ima odstupanje: (mucanje, tepanje, tekoe u izgovoru)______________

Vid djeteta: a) normalan b) kratkovidno c) dalekovidno d) _______________

Sluh djeteta: a) normalan b) uoene smetnje: ________________________________

Dijete ima - nema smetnje:

a) tikovi (mirkanje, trzanje) b) este tee glavobolje c) nono mokrenje d) grickanje noktiju

e) sisanje prstiju f)

Dijete je polazilo: a) vrti b) malu kolu

Dijete e pohaati produeni boravak:

a) obaveznob) po mogunostic) ne

Dijete e upisati izvannastavni program vjeronauka: a) DA b) NE

Postoji li neto to bismo trebali znati u vezi Vaeg djeteta, a u ovom upitniku nije

obuhvaeno prethodnim pitanjima:

POTPIS RODITELJA (SKRBNIKA):_________________________

35

PISMO UITELJU

Pismo amerikog dravnika uitelju svojeg sina prvokolca ( objavljeno u Modroj lasti uz Svjetski dan uitelja 2006. godine)

Danas moj mali sin kree u kolu i sve e mu ondje neko vrijeme biti strano i novo i zato bih volio da budete njeni prema njemu. On kree u pustolovinu koja ga moe odvesti preko kontinenata, u avanturu koju e vjerojatno pratiti ratovi, tragedije, patnja. Takav e ivot zahtijevati vjeru, ljubav i hrabrost. Stoga, dragi uitelju, molim vas uhvatite ga za ruku i nauite ga onome to mora znati. Nauite ga, ali blago, ako moete. Nauite da na svakog neprijatelja dolazi i jedan prijatelj. Morat e nauiti da svi ljudi nisu pravednim ni iskreni, Ali nauite ga takoer da na svakog podlaca dolazi jedan heroj, na svakog pokvarenog politiara jedan predani voa. Nauite ga da deset zaraenih centi vrijedi mnogo vie no jedan naeni dolar;da je u koli mnogo asnije grijeiti nego varati. Nauite ga kako dostojanstveno gubiti i kako uivati u pobjedi kada dobiva. Nauite ga da bude obazriv s obazrivima, a nepopustljiv s grubima. Nauite ga odmah da je najlake nadvladati nasilnike. Odvratite ga od zavisti ako moete i nauite ga tajni spokojnog osmijeha. Nauite ga, ako moete, kako se nasmijati kad si tuan; nauite ga da suze nisu sramota; nauite ga da slava moe biti i u porazu, a oaj u uspjehu. Nauite ga da se ne obazire na cinike. Nauite ga ako moete udesnosti knjiga, ali dajte mu takoer vremena da duboko razmilja o vjenoj zagonetki ptica na nebu, pela na suncu i cvijea na zelenom brjeuljku. Nauite ga da vjeruje u vlastite ideje, ak i ako mu svi kau da su one pogrjene. Pokuajte mome sinu dati snagu da ne slijedi gomilu kada svi to ine. Nauite ga da svakoga saslua, ali nauite ga takoer da probere sve to uje i zadri samo ono dobro to proe kroz sito istine. Nauite ga da proda svoje talente i mozak najboljim ponuaima, ali da nikada ne izvjesi cijenu na svoje srce i duu. Neka ima hrabrosti biti nestrpljiv, neka ima strpljenja biti hrabar. Nauite ga da uvijek ima uzvienu vjeru u sebe, jer tada e uvijek imati uzvienu vjeru u ovjeanstvo i Boga. Ovo je veliki nalog uitelju, ali pogledajte to moete uiniti. On je tako drag mali djeak i on je moj sin. Abraham Linkoln

36

XI.POPIS SURADNIKA

Zagrebaka upanijaAleksandra Tomi O Jakovlje, Jakovlje pedagogAndreja Greguri Jug O Stjepan Radi, Bojakovina pedagogDubravka Lukei olakhodi O Rude, Samobor pedagogDubravka Vuli O Ljudevita Gaja, Zaprei pedagogDuka Kati O Vukovina, Vukovina pedagogElvis Zalovi O Dubrava, Dubrava pedagogGordana Pulji O Rugvica, Rugvica pedagogIrena Markovi O Kardinal Alojzije Stepinac, Krai pedagogJadranka elimber O Dugo Selo, Dugo Selo psihologJasmina Vizler O Bogumila Tonija, Samobor psihologLjiljana Renduli-Kolari O Milke Trnine, Kri pedagogMadlena Bolana O Mihaela iloboda, Sveti Martin pedagogMarica Marijanovi O Milana Langa, Bregana pedagogMarija Alimanovi O ure Deelia, Ivanigrad pedagogMarija Greguri O Ksavera andora alskog pedagogMarija Kardum ivkovi O Pua, Pua pedagogMarina Margeti O Brae Radia, Klotar Ivani pedagogMihaela uni O Velika Mlaka, Velika Mlaka pedagogMilka Dobri O Nikole Hribara, Velika Gorica pedagogMira Strineka O Eugena Kvaternika, Velika Gorica pedagogNadica Paveli O Dugo Selo, Dugo Selo pedagogSnjeana Holjevac Popovi II. O Vrbovec, Vrbovec pedagogtefica Ivi O Bistra, Poljanica Bistranska pedagogTanja Beeni-Bai O Stjepana Basarieka, Ivani Grad pedagogTatjana Abramovi I. O Vrbovec, Vrbovec pedagogVesna Plazani poljarinec I. O Vrbovec, Vrbovec psihologVesna Vui O Rugvica, O Gradec pedagogVinka Tarabane O Vladimir Nazor, Pisarovina pedagogeljka Skledar O Augusta Augustinia, Zaprei pedagog

Krapinsko-zagorska upanija

Biserka piljak O Viktora Kovaia, Hum na Sutli psihologBogdanka Imrovi O Mae, Mae pedagogBoica Horvat O Ljudevit Gaj, Krapina pedagogDrago Sedlar O Matija Gubec, Gornja Stubica pedagogEtel Belui O Pavla toosa, Kraljevec na Sutli pedagogGordana Simeunovi O Vladimir Nazor, Budinina pedagogIvana Kuntek O Viktora Kovaia, Hum na Sutli pedagog

Jasna Petek O pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Krapinske Toplice defektolog

Koraljka Cvrk Sajko O Ante Kovaia, Zlatar psihologLjerka Lihter O Zabok, O Sveti Kri Zaretje psihologLjiljana Zajec O Konjina, Konjina pedagogLjubica Goriki O Stjepana Radia, Brestovec Orehoviki pedagogMarija Gmajni O urmanec, urmanec pedagogMarina Kolar O Lijepa naa, Tuhelj logopedMarina Miloi O Ljudevit Gaj, Mihovljan pedagogMartina Kantoci O Janka Leskovara, Pregrada pedagogNevenka Sinkovi O Sveti Kri Zaretje, Sveti Kri Zaretje pedagogRomana Turk O Josipa Broza, Kumrovec pedagogRuica Kotarski O Ksavera andora alskog, Zabok pedagog

37

Sanja akoronja O Oroslavje, Oroslavje pedagogSenka Salaj O Veliko Trgovie, Veliko Trgovie pedagogSnjeana Leskovar O Janka Leskovara, Pregrada pedagogtefica auhar O Augusta Cesarca, Krapina pedagogToni Kuar O Bedekovina, Bedekovina pedagogVesna Tomorad O Marija Bistrica, Marija Bistrica pedagog

Sisako-moslavaka upanija

Ankica Rakas Drljan O Gvozd, Gvozd pedagogAzra Raenovi O 22. lipnja, Sisak pedagogBiserka Krivoi O Popovaa, Popovaa pedagogBogdanka Preloan O Viktorovac, Sisak pedagogEmilija Novotni O Novska, Novska pedagogFranjka Filipovi O Josipa Kozarca, Lipovljani psihologGabrijela Kramari O Jabukovac, Jabukovac pedagogIvana Kovai O Ludina, Velika Ludina pedagogIvana Mai O Dragutina Tadijanovia, Petrinja pedagogJadranka Kneevi O Budaevo-Topolova-Gue, Topolovac pedagogLidija kori Goli O Davorina Trstenjaka, Hrvatska Kostajnica defektologMarija Cetinjan O Sela, Sela pedagogMarina Smiljani O Ivana Kukuljevia, Sisak pedagogMira Petek Trajanov O Braa Ribar, Sisak pedagogNada Mikulin O Sunja, Sunja pedagogNatalija Siladjev O Vladimir Nazor, Topusko pedagogNedeljka Kurte O Braa Bobetko, Sisak psiholog

Tatjana Malovi O Mate Lovraka, Petrinja; O Ivan Goran Kovai pedagog

Vedrana Banda O Mate Lovraka, Kutina pedagogVesna Graanin I. O Petrinja, Petrinja pedagogVlatka Jerievi O Dvor, Dvor pedagogZoran Kirini O Glina, Glina pedagog

Karlovaka upanija

Branka Bijeli O Dragojle Jarnevi, Karlovac pedagogDarinka Tatalovi Hajdin O Josipdol, Josipdol pedagogDavorka akovi O Turanj, Turanj pedagogDejana Kirini O Barilovi, Barilovi; O Cetingrad, Cetingrad soc. radnikDubravka Mili O Eugena Kvaternika, Rakovica soc. radnikDuanka Mihali O Netreti, Netreti pedagogurica Beg O Braa Seljan, Karlovac pedagog

Edita Miki Hali O Skakavac, Skakavac; O Katarine Zrinski, Krnjak pedagog

Ivana Belavi O Grabrik, Karlovac psihologIvanica Lonari Opa bolnica Karlovac, Sluba za djeje bolesti psihologIvanka eljenjak O Ivan Goran Kovai, Duga Resa pedagog

Jasminka Bencek Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac psiholog

Jasminka Petrekani O Banija, Karlovac pedagog

Katarina Radman Petrui O akanje, akanjePsiholog

Marija Jevtovi O Braa Seljan, Karlovac; O Dubovac, Karlovacsoc.radnik

Marina Poega O Slunj, Slunjpedagog

38

Martina Domladovac Prstac O Slava Rakaj, Ozalj pedagog

Mirjana Pavli Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac prof. fonetike

Sanja Cerovac O Katarine Zrinski, Krnjak; O Vojni, Vojni psihologSanja Drenek I. O Ogulin, Ogulin pedagogSilvija Kovaina O Mahino, Mahino; O Draganii, Draganii psihologSnjeana unac O Dubovac, O Banija, O Reica; Karlovac pedagogSofija Dragojevi O vara, Karlovac pedagogValentina Palali O Plaki, Plaki pedagog

Vasilka Dragosavljevi Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac defektolog

Vesna Pavlai Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac defektolog

Zrinka Sui osi O Vladimir Nazor, Duga Resa psihologeljka Jani O Dubovac, Karlovac pedagog

Varadinska upanija

Anita Pretkovi O Veliki Bukovec, Veliki Bukovec uitelj

Ankica Dalto O Grofa Janka Drakovia, Klenovnik O Izidora Poljaka, Vinjica pedagog

Branka Kopasi O Sveti ur, Sveti ur soc.pedagogDanijela Ereti O Andije Kaia Mioia, Donja Voa soc. radnikDarinka Smoljanec O Novi Marof, Novi Marof pedagogDragica Divjak O Vidovec, Vidovec pedagogDubravka igmund O Cestica, Cestica pedagog

Gabrica Dvekar Beeni O Antuna i Ivana Kukuljevia, Varadinske Toplice defektolog

Gordana Damjani O Vinica, Vinica pedagog

Gordana Trakotanec VII. O Varadin, Varadin; O Trnovec, Trnovec pedagog

Ines Furjan O Vladimir Nazor, O Beletinec; Sveti Ilija pedagogIrena Mekovec O Veliki Bukovec; O Martijanec soc. pedagogKsenija Dretar VI. O Varadin, Varadin pedagogMelita Jeremi O Srainec, Srainec defektolog

Mirjana Darabu O Svibovec, Varadinske Toplice;O Ljubeica, Ljubeica defektolog

Nada Sobota O emovec, emovecO Kneginec Gornji, Turin pedagog

Nataa pralja O emovec, emovec; O Petar Zrinski, Jalabet pedagog

Pavica Kocijan II. O Varadin, Varadin pedagogRenata Glavica O Ludbreg, Ludbreg psihologSilvana Vlaisavljevi O Ivana Rangera, Kamenica defektologTea Pahi I. O Varadin, Varadin psihologValerija Veei Funda O Ante Starevia, Lepoglava pedagogVanja Bojani III. O Varadin, Varadin soc.pedagogVesna Forek I. O Varadin, Varadin pedagogVesna Ivanevi II. O Varadin, Varadin defektologVesna Vitez O Ivana Kukuljevia Sakcinskog, Ivanec pedagogeljka olovi Rodik II. O Varadin, Varadin psiholog

Koprivniko krievaka upanija

39

Branka Lazor O Ljudevita Modeca, Krievci pedagogGordana etar O Sveti Petar Orehovec, Sveti Petar Orehovec pedagogIgor Radmilovi O Mihovil Pavlek Mikina, elekovec pedagogJasna Horvat Vlahovi O Ivan Lackovi Croata, Kalinovac pedagogJasna Relja O uro Ester, Koprivnica pedagogLjljana Holer Ivanievi O Ferdinandovac, Ferdinandovac pedagogMarina Kovaek O Legrad, Legrad pedagogMarina Salaj O Fran Koncelak, Drnje pedagogMario Horvat O Braa Radi, Koprivnica pedagogMilenko Jelaa O Sidonije Rubido Erddy, Gornja Rijeka pedagogMira Sulimanec O prof. Franje Viktora ignjara, Virje pedagog

Miroslav Saraga O Koprivniki Bregi, Koprivniki Bregi;O Prof. Bla Maer, Novigrad Podravski pedagog

Nikola Vukovi O Grgura Karlovana, urevac pedagogSanja Golenja O Gola, Gola uiteljSanja Lackovi O Klotar Podravski, Klotar Podravski pedagogSanja Uremovi O Grigor Vitez, Sveti Ivan abno pedagogSonja Geci O Andrije Palmovia, Rasinja pedagogTatjana Strabi O Vladimir Nazor, Krievci pedagog

Bjelovarsko-bilogorska upanija

Ana Ani O u ulovcu, ulovac soc.pedagog

Anamarija Tukan O tefanje, tefanje O Mirka Perea, Kapela pedagog

Branka Biketa Cakta Djeji vrti Ciciban, BjelovarMedicinska kola Bjelovar pedagog

Goran ani III. O Bjelovar, Bjelovar pedagogGoran Marini O azma, azma pedagogGordana Jani O azma, azma defektologIvana Vuleti O Rovie, Rovie pedagogJadranka Solar orgi IV. O Bjelovar, Bjelovar soc.radnikJadranka Tuma Oko II. O Bjelovar, Bjelovar pedagog

Katarina Rukan O Slavka Kolara, Hercegovac O Trnovitica, Velika Trnovitica soc.pedagog

Lidija Dei II. O Bjelovar, Bjelovar psiholog

Ljijana Herceg O Berek, Berk O Trnovitiki Popovac,Trnovitiki Popovac pedagog

Marica abi IV. O Bjelovar, BjelovarO Velika Pisanica, Velika Pisanica soc.pedagog

Marija Velek eka osnovna kola Jana Amosa Komenskog, Daruvar; O Sira, Sira

pedagog

Olivera Beni O Mate Lovraka, Veliki Grevac pedagogRajka Drai Luani O Ivana Nepomuka Jemeria, Grubino Polje pedagogRajka Markovi O Velika Pisanica, Velika Pisanica pedagogSilvija Grgani O Ivanska, Ivanska soc.pedagogSmilja Meugorac O Garenica, Garenica pedagogTatjana Landsman I. O Bjelovar, Bjelovar pedagogVjekoslava Danii IV. O Bjelovar, Bjelovar pedagogZdenka Brebri I. O Bjelovar, Bjelovar pedagogeljka Modri O Ivanska, Ivanska pedagog

Meimurska upanija

Alen Kajmovi O Selnica, SelnicaO Strahoninec, akovec pedagog

40

Andreja Zadravec Baranai O tigova, trigova soc.pedagogDubravka Keke I. O akovec, akovec pedagogElizabeta Haek III. O akovec, akovec psihologErminija Bekteevi O Mala Subotica, Mala Subotica pedagog

Gabrijela BediO Gorian, Gorian O Donji Kraljevec, Donji Kraljevec O Sveta Marija, Sveta Marija

pedagog

Ivana BeneO Prelog, PrelogO Hodoan, Hodoan O Drakovec, Drakovec

pedagog

Ivanka Vrbanec Kipa O Ivanovec, Ivanovec pedagogJasenka uri O Domainec, Domainec psihologKonzuela Marcinja O enkovec, enkovec novinarKoraljka Bendelja O Kuranec, akovec pedagogMartina Katar O Kotoriba, Kotoriba psihologMihaela Martini O Donja Dubrava, Donja Dubrava pedagogMilica Pongrac Pihir O dr Ivana Novaka, Macinec psihologMiljenka upan O Mursko Sredie, Mursko Sredie pedagogMirela Miljan O Belica, Belica soc.pedagogMirela Vidi O Prelog, Prelog defektologNada Jeli O Vladimira Nazora, Pribislavec pedagog

Olivera Potonik O dr Vinka ganca, Vratiinec O Mursko Sredie, Mursko Sredie defektolog

Sonja Ivo O Podturen, Podturen sociologSonja Klari II. O akovec, akovec pedagogTatjana iek Centar za odgoj i obrazovanje akovec psiholog

Vesna Branilovi O Sveti Martin na MuriO Gornji Mihaljevec pedagog

Vlatka teinglin Kova O Mala Subotica, Mala Subotica soc.pedagog

Grad Zagreb

Aleksandra Podobnik O Brestje, Sesvete pedagogAna Brolich O Pavleka Mikine, Zagreb pedagogAna op Miholek O Petra Preradovia, Zagreb pedagogAna Krelj iovaki O Cvjetno naselje, Zagreb pedagogAna Marinovi Radojkovi O Gustava Krkleca, Zagreb pedagogAna nidarec O Luko, Zagreb pedagogBiserka Brkljai O Sesvete, Sesvete pedagogBiserka Fundak Jamii O Jure Katelana, Zagreb psihologBlanka Abinun O Vugrovec-Kaina, Zagreb pedagogBranka Kuruzovi O Silvija Strahimira Kranjevia, Zagreb pedagogDaira Bergam O Lovre pl. Mataia, Zagreb pedagogDanica Rajkovi O grofa Janka Drakovia, Zagreb pedagogDavorka Zadravec Komi O Tina Ujevia, Zagreb pedagogDragica Cigrovski O Horvati, Zagreb defektologDragica Sui O Graani, Zagreb psihologDragica Vidakovi Jurevi O Ivana Grane, Zagreb pedagogDubravka Vajdi O Nad lipom, Zagreb pedagogurica Roi Bradi O Brezovica, Brezovica pedagogEdita Bosnar O Dragutina Tadijanovia, Zagreb pedagogEva Pataran O Nikole Tesle, Zagreb pedagogIrena Koren O Ante Kovaia, Zagreb pedagogIvana Roman Mari O uerje, uerje, Zagreb pedagogIvana afran Tunji O Borovje, Zagreb pedagogIvanka Mali O Voltino, Zagreb pedagogJadranka Bizjak Igrec O Bukovac, Zagreb pedagog

41

Jagoda Siladi O Ksavera andora Gjalskoga, Zagreb pedagogJasenka enovi O dr. Vinka ganca, Zagreb pedagogJasminka Botinan O Vukomerec, Zagreb pedagogJasna Soldo I. O Bartola Kaia, Zagreb pedagogJasna Vuak O Mladost, Zagreb pedagogKarmela Pavali O Jabukovac, Zagreb pedagogKatarina Jajinovi Hrastovski O Preko, Zagreb pedagogKatarina Krei O Trnjanska, Zagreb pedagogKristina ehil O Pavleka Mikine, Zagreb psihologLahorka Kuar O Dragutina Domjania, Zagreb pedagogLana Trojnar O Otona Ivekovia, Zagreb pedagogLela Zbil O Savski Gaj, Zagreb pedagogLidija Murti O Graneina, Zagreb pedagogLidija Novosel O Augusta Harambaia, Zagreb pedagogLjerka Linari O Dobrie Cesaria, Zagreb pedagogLjiljana Benec Miklei II. O Luka, Sesvete pedagogLjiljana Savi O Vjenceslava Novaka, Zagreb pedagogLjubica Subai Paveli O Alojzija Stepinca, Zagreb pedagogMara Azilovi O Miroslava Krlee, Zagreb pedagogMara Kovai Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb defektologMarica Kljakovi O Zaprue, Zagreb pedagogMarija Mihaljevi O uti brijeg, Zagreb pedagogMarija iljkovi Tomljanovi O Augusta enoe, Zagreb pedagogMarina Majeti O Odra, Zagreb pedagogMarina Martinovi O Voltino, Zagreb logopedMarina itkovi O Pantovak, Zagreb pedagogMirela Mikulan unek O Miroslava Mrke, Zagreb pedagogMirna Bili O Ivana Cankara, Zagreb pedagogMirna Lonar O Matije Gupca, Zagreb pedagogNada Mrkonji O Ivana Gorana Kovaia, Zagreb soc.pedagogRenata Durn Kuuk O Jordanovac, Zagreb pedagogRenata venda O estine, Zagreb pedagogRomana Kuzmi O Dragutina Kulana, Zagreb pedagogRuica Kramer O Ivana Filipovia, Zagreb pedagogSandra Rajkovi O Julija Klovia, Zagreb pedagogSanja Hulji O Otok, Zagreb pedagogSanja Krstanovi O Rude, Zagreb pedagogSanja Mei O Stenjevec, Zagreb pedagogSenka Soldat O Veeslava Holjevca, Zagreb pedagogSnjeana Lozani O Matije Gupca, Zagreb pedagogSnjeana Vujadinovi O Marina Dria, Zagreb pedagogSonja Budinski O Frana Galovia, Zagreb pedagogSuzana Anii O Ivana Maurania, Zagreb pedagogTatjana Zaninovi O Josipa Raia, Zagreb pedagogTilda Bjeli O Dr. Ivan Merz, Zagreb pedagogValerija Baran O bana Josipa Jelaia, Zagreb pedagogVedrana Koki O Marije Juri Zagorke, Zagreb pedagogVedrana Kurjan Manestar O Medvedgrad, Zagreb pedagogVesna Rak O Pantovak, Zagreb psihologVilim Kova II. O Bartola Kaia, Zagreb pedagogVioleta Vragotuk O Ljubljanica, Zagreb pedagogZdravka Cigleneki O Jure Katelana, Zagreb pedagog

Osjeko baranjska upanija

42

Branka upi O Vladimira Becia, Osijek pedagogGordana Lucijak O Ivana Filipovia, Osijek pedagogMirjana nidari O Retfala, Osijek pedagogJasna Kreti Majer O Franje Kreme, Osijek pedagog

43

SADRAJ

I. UVOD 2

II. ZAKONSKI OKVIR UPISA DJECE U PRVI RAZRED OSNOVNE KOLE.. 3 Zakon o osnovnom kolstvu Pravilnik o upisu djece u prvi razred Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju

III. ZRELOST DJETETA ZA UPIS U KOLU.. 5 Tjelesna zrelost Intelektualna zrelost Emocionalna zrelost Socijalna zrelost Karakteristike estogodinjaka i sedmogodinjaka

IV. UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED

V. UPUTE ZA PROVEDBU UPITNIKA ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED

VI. ORGANIZACIJA UPISA U PRVI RAZRED VII. RAZVOJNA ODSTUPANJA PRI UPISU DJETETA U PRVI RAZRED Deficit panje Hiperaktivnost Pedagoka zaputenost Poremeaj ophoenja Poremeaji vida ili sluha Tekoe u govoru Zaostajanje u razvoju Nedovoljno razvijene preditalake sposobnosti Dijete koje je doivjelo stres

VIII. SURADNJA RODITELJA I KOLE PREDUVJET DJETETOVA USPJEHA Pismo roditeljima Literatura za roditelje

IX. LITERATURA

44

X. PRILOZI

1. Upisnica 2. Popis djece za upis u I. razred osnovne kole 3. Upitnik za roditelje 4. Pismo uitelju

XI. POPIS SURADNIKA

XII. DODATAK CD-ROM: UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED IV. SPOSOBNOST UOPAVANJA I LOGIKOG ZAKLJUIVANJA

V. GOVORNO-JEZINI RAZVOJ VI. MATEMATIKO PREDZNANJE VII. IMENOVANJE BOJA VIII. UOAVANJE SLINOSTI I RAZLIKA IX. GRAFOMOTORNI RAZVOJ X. PROSTORNA ORIJENTACIJA

45

PRAVILNIK O UPISU DJECE U OSNOVNU KOLUPRAVILNIK O OSNOVNOKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UENIKA S TEKOAMA U RAZVOJU(Narodne novine, 59/90)