SRPSKIDEMOKRATSKI

FORUM

HRVATSKA

ZAGREB studeni 2007

SADRŽAJ:

1. UVOD…………………………………………………………………………………. 2

2. OSNOVE ZADRUGRASTVA……………………………………………………….. 2

2.1. ZADRUGRASTVO JUČER………………………………………………. 3 2.2. ZADRUGRASTVO DANAS……………………………………………….3

3. ŠTO JE POLJOPRIVREDNO ZADRUGRASTVO……………………………….. 4 3.1. ŠTO JE POLJOPRIVREDNA ZADRUGA……………………………….4

3.2. ZAŠTO OSNOVATI POLJOPRIVREDNU ZADRUGU………………... 5 3.3. KAKO OSNOVATI POLJOPRIVREDNU ZADRUGU…………………. 6 3.4. POTREBNA SREDSTVA ZA REGISTRACIJU ZADRUGE………….. 9 3.5.TIJELA ZADRUGE, NJIHOVE OBAVEZE I ODGOVORNOSTI……... 10 3.6. PLAN RAZVOJA ZADRUGE…………………………………………….. 11

3.6.1. KRATKOROČNO PLANIRANJE…………………. 12 3.6.2. DUGOROČNO PLANIRANJE……………………. 12

4. PROGRAM POTPORA, ZADRUŽNOG PODUZETNIŠTVA …………………….. 13 5. PROGRAM POTICAJA MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA 2004-2007…………………………………………………….. 14 6. MJERE ZA POTPORE PROIZVODNOM I INTERESNOM UDRUŽIVANJU

POLJOPRIVREDNIKA………………………………………………………………. 15

7. PRILOZI……………………………………………………………………………….. 17

7.1. UGOVOR O OSNIVANJU POLJOPRIVREDNE ZADRUGE………….17 7.2. ZADRUŽNA PRAVILA……………………………………………………. 25 7.3. INSTITUCIJE KOJE PODRŽAVAJU ZADRUGRASTVO…………….. 37 7.4. LITERATURA……………………………………………………………… 38

2

1. UVOD Napredak u razvoju poljoprivredne proizvodnje OPG-a, poboljšane uvjeta života i rada na selu nije moguće ostvariti bez razvijenog zadružnog poduzetništva. Zadruge različitih privrednih orijentacija, pa sve do socijalnih zadruga, često puta su glavni razvojni, gospodarski subjekti lokalnih zajednica. Prakse razvijenih zemalja EU gotovo da ne poznaju poljoprivredne proizvođače kao samostalne privredne subjekte. Sasvim je uobičajeno i očekivano njihovo poslovanje kroz zadružno poduzetništvo. Na tim područjima, kao i našoj prošlosti, zadruge su se dokazale kao nezaobilazni privredni subjekti nacionalnog gospodarenja poljoprivrednika, kao i privrednika u drugim djelatnostima, pogotovo u obrtu. U novijoj povijesti zadrugrastvo u Republici Hrvatskoj doživljava retrogradne procese i nazaduje, uslijed nekonzistentne državne politike, loše provedene tranzicije te favoriziranje drugih oblika poduzetništva na štetu zadrugrastva. Uočavajući učinjene propuste i važnost razvoja zadrugrastva, država je razradila niz mjera za njegov razvoj, kako bi stvorila privredni sustav kompatibilan sa EU i omogućila adekvatno učešće u ukupnim privrednim aktivnostima. Uslijed evidentnih promjena, zadrugrastvo postaje iznimno dinamičan segment nacionalne ekonomije. Broj novoformiranih zadruga ubrzano se povećava, a zadrugrastvo, naročito poljoprivredno, doživljava ekspanziju. U takvom okruženju za poljoprivredno zadrugrastvo, sagledavajući mogućnosti njegovog daljnjeg razvoja, želimo sa izdavanjem Priručnika za osnivanje poljoprivredne zadruga dati i svoj doprinos ovim pozitivnim procesima. Zadružna literatura dostupna čitateljima relativno je bogata i nudi odgovore na određenu tematiku u Priručniku. Cijenimo da smo je u priručniku objedinili, obradili teme koje su neophodne osnivačima zadruge te približili čitaocima postupak osnivanja zadruge na prihvatljiv način, primjenjiv osnivačima. Ako praksa prihvati Priručnik kao dodatno pomagalo za osnivanje poljoprivredne zadruge i edukaciju osnivača, biti će to naš doprinos zadružnom organiziranju. Zahvaljujem se USAID-u Hrvatska i Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva iz Zagreba na financijskoj podršci, uz čiju pomoć smo izradili i tiskali ovaj priručnik. Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u skladu s Ugovorom broj 421-02/06/17. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište donatora. Obrad Ivanović Voditelj ekonomskog programa

3

2. OSNOVE ZADRUGRASTVA 2.1. ZADRUGRASTVO JUČER:

Zadrugrastvo, kao oblik poduzetništva javlja se još sredinom 19. stoljeća sa razvojem kapitalizma. Na osnovu pisanih načela i pravila o poslovanju prve osnovane poljoprivredne zadruge u Engleskoj razvio se zadružni pokret u svijetu do neslućenih razmjera. Samo u Europskoj uniji prije proširenja članstva 2004. godine u 15 zemalja članica djeluje oko 300000 zadruga. One osiguravaju oko 4,8 milijuna radnih mjesta. Danas je Credit Agricole Group iz Francuske najveća evropska zadruga sa 134000 zaposlenih i godišnjem prometu od 33 milijarde USD, dok najveća zadruga u svijetu je Zen-Noh iz Japana sa 13000 zaposlenih i ukupnim prometom od 54 milijarde USD. I Hrvatska ima respektabilnu tradiciju zadružnog poslovanja, dugu već 144 godine. U novijoj povijesti uslijed poslovanja u različitim socioekonomskim sistemima te strateških pogrešaka i koncepcijskih zabluda u provedenoj tranziciji, zadrugrastvo postaje potpuno marginalizirani organizacijski oblik nacionalne ekonomije. Hrvatsko zadrugrastvo proživljava krizu još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. U 90 tim godinama dolazi do potpunog sloma, kad je država u procesu tranzicije dala prednost društvima kapitala, a ne zadružnim društvima. Time su gospodarski sektori ostali razdvojeni, osobito poljoprivredna proizvodnja, a prerađivački pogoni prepušteni na milost i nemilost inozemnoj konkurenciji. Uspostavljena je nova vlasnička i upravljačka struktura u prehrambenoj industriji i trgovini, koja je prekinula ugovorenu proizvodnju sa seljacima i orijentira se na uvoz. U odnosu na tranziciju koja je bila vođena ideološkim motivima u drugoj polovini devedesetih godina dolazi do radikalnog zaokreta u shvaćanju značaja zadrugrastva, malog i srednjeg poduzetništva za razvoj nacionalne ekonomije. 2.2. ZADRUGRASTVO DANAS: Aktualni trendovi gospodarstva ukazuju da malo i srednje poduzetništvo, uključujući zadrugrastvo, zapošljava 55% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, realizacija čini 44% ukupnog društvenog proizvoda i u strukturi izvoza učestvuje sa 60%. Nažalost doprinos zadrugrastva ovim trendovima je izuzetno mali. U 1779 registriranih zadruga, aktivno je 986 i u 18 zadružnih saveza zaposleno svega 3224 radnika. Unutar zadrugrastva posluje svega 16646 zadrugara. Sve zadruge Hrvatske ostvaruju godišnju realizaciju prometa od 1,6 milijarde kuna, te u ukupnom društvenom proizvodu učestvuju samo sa 0,2%. Mjerama ekonomske i socijalne politike država u posljednjih nekoliko godina potiče razvoj zadrugrastva. Društveni poticaji za osnivanje novih zadruga i programi za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje rezultirali su nominalnom rastu broja novosnovanih zadruga. Pošto gotovo dvije trećine poslujućih zadruga okuplja do 15 zadrugara, one pripadaju skupini malih zadruga te je i njihova tržišna efikasnost jako mala. Evropska zadružna praksa, kao i talijanski podatci gdje 31000 zadruga ostvaruje kroz zadružno poslovanje 25% društvenog proizvoda ukazuju na ogromne neiskorištene mogućnosti i bolje perspektive hrvatskog zadrugrastva. Pored toga, pozitivna korelacija gdje viši gospodarski razvoj vodi većem broju zadruga, dovesti će neminovno do jačanju zadružnog poslovanja. U tom kontekstu logične su i započete mjere državne politike za razvoj

4

zadrugrastva. Iskustva razvijenih zemalja EU pokazuju da će jačanjem zadružnog sektora u Hrvatskoj jačati i faktori održivog razvoja, a to će dovesti do rasta zapošljavanja na sigurnijim i profitabilnijim osnovama. Pri tom će doći do smanjenja siromaštva, veće društvene uključenosti socijalno ugroženih osoba i snažnijeg ruralnog razvoja. Istovremeno će jačati kvalitativne promjene koje afirmiraju načela časti i pravičnosti pri zapošljavanju. 3. ŠTO JE POLJOPRIVREDNO ZADRUGRASTVO 3.1. ŠTO JE POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki zadrugar sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem na načelu uzajamne pomoći unaprjeđuje i štiti svoj gospodarski interes, kako bi zadrugari ostvarili osobnu i zajedničku dobit. U zadružnom poslovanju zadrugari se pridržavaju zakona i pravila zadruge. Već iz same suštine zadrugrastva uočljivo je da ovaj vid poduzetništva obuhvaća širok sadržaj rada i široke mogućnosti udruživanja. Ovo omogućava zajedničku proizvodnju jednog ili više zajedničkih proizvoda. Osnova za zadružno organiziranje mogu biti i štednja i međusobno kreditiranje. Svaka zadruga u biti je servis proizvođača, koji objedinjuje potrebe za inputima, knjigovodstvom, edukacijom zadrugara, doradom i podizanjem vrijednosti zadružnog proizvoda i prodajom finalnih proizvoda. Ekonomski interes zadrugara je glavna snaga zadružnog poslovanja. Zadrugrastvo nastoji svakog člana učiniti vlasnikom, unaprijediti njegovo gospodarstvo, razviti sposobnosti rada za svoje i zajedničko dobro, osposobiti i obrazovati za unaprjeđenje vlastitim gospodarstvom i zajedničkom zadrugom. Rješavanje svakodnevnih problema u poslovanju dovodi zadrugare u sukladan odnos i ravnotežu privatnih pojedinačnih interesa sa zajedničkim interesom zadrugara. Tako izgrađeni poslovni odnosi i međuzavisnost zadrugara dovesti će da svaki pojedinac radeći što bolje za sebe istovremeno radi i za prosperitet zadruge. Nerad ili međusobna eksploatacija zadrugara nisu karakteristični za zadružni sustav vrijednosti. Povezivanje poljoprivrednika u zadruge, pored prethodno spomenutih, donosi i druge brojne prednosti kao:

• korištenje zajedničke mehanizacije za ostvarenje vlastitih ciljeva, koja je često za pojedinca preskupa i neiskorištena

• intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju • koristeći načelo uzajamne pomoći unapređuju i zaštićuju sebe i svoje proizvode • stvaraju pretpostavke za efikasnu institucionalnu potporu i lakše provođenje

modernizacije poslovanja • postižu veću efikasnost u pogledu marketinga vlastite proizvodnje ili usluge

Koristeći prednosti zadružnog organiziranja zadrugari kroz zajedničko udruživanje snaga teže ostvariti svoj osnovni ekonomski cilj: postati konkurentni na iznimno probirljivom tržištu. Njihovo udruživanje ogleda se kroz nabavu jeftinijeg repromaterijala, zajedničkih strojeva, skladišta i dorađivačkih kapaciteta.

5

3.2. ZAŠTO OSNOVATI POLJOPRIVREDNU ZADRUGU: Na svim nivoima ekonomskog razvoja u poljoprivrednom sustavu organiziranosti pojavljuje se veliki broj malih poljoprivrednih proizvođača pod različitim nazivima (obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-i), seljaci, farmeri, poljoprivrednici i dr.). Uslijed razvoja tržišta roba mali poljoprivrednici ne mogu biti konkurentni velikim proizvođačima sa svojim proizvodima, ako ne ostvare jednu od dvije pretpostavke. Prvo da su ugovorili proizvodnju sa trgovačkim društvom ili drugo, da su sami organizirali svoju zadrugu. Poljoprivrednici mogu ugovarati proizvodnju sa trgovačkim društvima, ukoliko ista ugovaraju proizvodnju pod povoljnim uvjetima. Obično to nije tako. U svim razvijenim zemljama trgovačka društva diktiraju uvjete ugovaranja, pri čemu prerađivači i veletrgovci nastoje postići ekstra profit. Pri tom se pretežno oslanjaju na kupovinu poljoprivrednih proizvoda po nižim cijenama. Druga mogućnost je da poljoprivrednici prerađuju svoje proizvode i tako se pojavljuju na tržištu sa gotovim proizvodima, u koje je ugrađena novostvorena vrijednost. Prerada i plasman proizvoda moguća je preko zadruge koje su sami osnovali i kojom sami upravljaju. Kroz zadružno organiziranu preradu i plasman, dobit koja se ostvaruje na tržištu ostaje u zadruzi, odnosno vraća se poljoprivrednicima, zadrugarima. Zadruge su zajedničko vlasništvo svih njenih članova. Kroz zajedničku imovinu članovi osiguravaju sigurnu prodaju i najviše moguće cijene njihovih proizvoda. Svaki član zadruge teži ka tome da kroz zadružno poslovanje postigne što veći profit. Upravljanje zadrugom vodi upravitelj, ali sve važne odluke po pitanju ulaganja, raspodjele, i tržišta donose članovi zadruge. U zadružnom poslovanju ostvarena profit vraća se zadrugarima. Trgovačka društva uvećavaju dobit na nivou društva i raspoređuju suvlasnicima kapitala. U tome je bitna razlika između zadruge i trgovačkog društva. Pored toga u trgovačkim društvima mali proizvođači ne mogu upravljati. Većinski vlasnici diktiraju poslovnu politiku, a poljoprivrednici se moraju prilagoditi ponuđenim uvjetima za međusobno poslovanje. U zadruzi odlučuje svaki član te je time postignut maksimalno moguć nivo demokracije pri odlučivanju. U zadruzi je provedena raspodjela dobiti, jer se ista dijeli razmjerno isporučenoj količini i kvaliteti proizvoda, dok kod trgovačkih društava jedini kriterij je kapital pri raspodjeli. Rješavanje zahtjeva tržišta i kupaca u fokusu je interesa svih privrednih subjekata u suvremenoj ekonomiji. Poljoprivrednici su previše mali proizvodni subjekti da bi mogli pojedinačno postupati na tržištu kao ravnopravni partneri. Zbog ograničenih privrednih kapaciteta gospodarstva ne mogu ostvariti neophodni minimum količine i kvalitete proizvoda dostatan kupcima. Još manje mogu da osiguraju kontinuitet isporuke proizvoda tržištu. Isto tako ne mogu uspješno i povoljno riješiti i tržište nabave ulaznih repromaterijala u proizvodnji. Ostali limitirajući faktori ograničavaju im mogućnosti prerade proizvoda, uvođenje suvremenih tehnologija i postupaka u proizvodnji, vođenje knjigovodstva. Međusobnim udruživanjem proizvodnje i usluga kroz zadružno poduzetništvo eliminiraju ograničenje pojedinačnih gospodarstava i postižu optimalne parametre za zadovoljenje zahtjeva suvremenog tržišta. U rješavanju glavnih ograničavajućih faktora sitnih poljoprivrednih gospodarstava ključna je uloga zadruge. Ona je poduzetnički servis svojim članovima te ih opskrbljuje potrebnim repromaterijalom pod povoljnijim uvjetima nego što to mogu uraditi pojedinačno OPG-i. Također zadruga priprema, finalizira proizvode zadrugara u prerađivačkim pogonima zadruge te ih uspješno prodaje. Članovi zadruge ostaju proizvođači primarnih poljoprivrednih

6

proizvoda, jer tako mogu najbolje iskoristiti resurse gospodarstva, dok su prerađivački kapaciteti u zadružnom vlasništvu. Tako zadružno poduzetništvo omogućuje održavanje konkurentnosti malim i srednjim poljoprivrednicima. 3.3. KAKO OSNOVATI POLJOPRIVREDNU ZADRUGU: Osnivanje poljoprivredne zadruge je relativno lak i brz postupak, pogotovo ako se koriste znanja i iskustva Hrvatskog zadružnog saveza (HZS) iz Zagreba, Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza (HPZS) iz Zagreba i drugih institucija koje podupiru razvoj zadrugrastva. Kod osnivanje Poljoprivredne zadruge treba provesti niz radnji ili postupaka. POSTUPAK PRVI: odabir potencijalnih osnivača, Prije provedbe same procedure osnivanja, osnivači zadruge moraju kroz prethodne radnje tj. na pripremnim sastancima odrediti cilj udruživanja. Potencijalni osnivači na pripremnim sastancima za osnivanje lakše će utvrditi interese i postaviti ciljeve ako se bave istom djelatnosti te imaju iste probleme u proizvodnji. Uže specijalizirane zadruge sa manje različitih djelatnosti imaju veće šanse za uspjeh i opstanak na sve više globaliziranom tržištu. Pored toga zadruge sa većim brojem članova u osnivanju lakše uspijevaju pokrenuti poslovne aktivnosti. Kroz otvorene razgovore potencijalnih osnivača na pripremnim sastancima, svaki član zadruge treba da prepozna svoje mjesto, ciljeve, prednosti i koristi u zadružno organiziranom poslovanju. Kad članovi zadruge sami utvrde strategiju i prepoznaju koristi od osnivanja, angažman njezinih članova i entuzijazam biti će garant uspješnosti zadruge. Jedino tako zasijano sjeme zadrugarskog poduzetništva može da padne na plodno tlo. Zato članovi moraju sami spoznati zajedničku stratešku viziju zadruge, prihvatiti je i pretvoriti u razvojne planove. Kad potencijalni osnivači prevladaju strah od promijene, prevladaju predrasude i uspostave nove prioritete postiže se stvaralačko okruženje za kvalitativne pomake u proizvodnji. Kad svaki potencijalni osnivač osjeti snagu zajedništva, te da svi mogu vući u istome smjeru, udareni su čvrsti temelji potencijalne zadruge. Ako su svi osnivači zainteresirani i pokrenuti da daju sve od sebe, budućnost zadruge je izvjesna. Tada članovi zadruge stvarno žive s ciljevima svoje organizacije, daju maksimalan doprinos za njen razvoj, uz najniže troškove. POSTUPAK DRUGI: ugovor o osnivanju zadruge, Po utvrđivanju misije zadruge, proizvodne strategije, izvršenom odabiru međusobno kompatibilnih i pozivno orijentiranih osnivača, pristupa se izradi i zaključivanju ugovora o osnivanju zadruge. Ovim ugovorom osnivači uređuju:

• ime i prezime osnivača • tvrtku i sjedište zadruge • predmet poslovanja – djelatnosti • visinu članskih uloga • rok u kojem se u zadrugu moraju unijeti članski ulozi

7

• prava i obaveze osnivača u obavljanju djelatnosti, upravljanja, udjelu u dobiti, pokriću gubitaka, nastupanju u pravnom prometu, u odgovornosti i povratu uloga i druge odredbe koje se odnose na osnivanje, poslovanje, i prestanak rada zadruge

Prije usvajanja konačne verzije naziva tvrtke korisno je provjeriti u nadležnom trgovačkom sudskom registru dali je planirani naziv tvrtke moguć, pošto nije zakonski dozvoljena registracija dva pravna subjekta sa istim nazivom. Međusobno usuglašen tekst ugovora o osnivanju, osnivači zadruge potpisuju pojedinačno kod bilježnika. Da bi se mogla osnovati poljoprivredna zadruga neophodno je da ugovor o osnivanju potpiše najmanje tri poslovno sposobne, fizičke i pravne osobe. Visina članskih uloga i temeljna glavnica za osnivanje zadruge nisu propisani zakonom. Ogledni primjerak ugovora o osnivanju zadruge nalazi se u prilogu ovoga priručnika, a može se dobiti u HPZS ili HZS. Po zaključivanju ugovora o osnivanju saziva se osnivačka skupština zadruge. POSTUPAK TREĆI: osnivačka skupština, U pripremnim radnjama za osnivačku skupštinu utvrđuje se i usuglašava među osnivačima, prijedlog pravila zadruge. Pravilima se iscrpnije utvrđuju elementi sadržaja ugovora o osnivanju. Za osnivačku skupštinu pripremaju se i prijedlozi predsjednika skupštine, članova nadzornog odbora i upravitelja zadruge. Na istoj skupštini kroz demokratsko odlučivanje zadrugari usvajaju zadružna pravila i biraju tijela zadruge: Tijela zadruge su:

• Skupština zadruge, • Predsjednik zadruge, • Upravitelj zadruge, • Nadzorni odbor zadruge,

Zadružna pravila koja se donose na skupštini:

• Ugovor o osnivanju, • Pravila zadruge,

U osnivanju zadruge gdje god je to moguće izuzetno je važno uključiti lokalnu samoupravu, koja svojim aktivnim mjerama može podržati razvoj zadružnog poduzetništva. POSTUPAK ČETVRTI: registracija zadruge u trgovačkom sudu, Po održanoj osnivačkoj skupštini za prijavu u sudski registar, kod nadležnog trgovačkog suda potrebno je bilježniku priložiti:

• Zapisnik sa osnivačke skupštine - 4 primjerka, • Ugovor o osnivanju zadruge - 4 primjerka, • Pravila zadruge, • Poziv sa dnevnim redom za osnivačku skupštinu,

8

• Popis članova zadruge - tabelarni, • Zapisnik sa osnivačke skupštine zadruge, • Odluku o imenovanju predsjednika skupštine zadruge, • Odluku o imenovanju članova nadzornog odbora, • Poziv sa dnevnim redom za sjednicu nadzornog odbora, • Zapisnik sa sjednice nadzornog odbora, • Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika nadzornog odbora, • Odluka o imenovanju upravitelja zadruge, • Zapisnik ovjere potpisa ovlaštene osobe – upravitelja, • Izjava o odgovornosti zadruge, • Potvrda o uplati osnivačkog uloga na privremeni račun, • Dokaz o uplati za Narodne novine,

Zapisnik osnivačke skupštine treba biti ovjeren od zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika. Osnivački ulozi osnivača polažu se pojedinačno sa imenom i prezimenom osnivača na privremeni račun, kod poslovne banke, preko koje se planira obavljati platni promet zadruge. Svu potrebnu dokumentaciju za registraciju zadruge dostavi se javnom bilježniku, koji će izvršiti sve potrebne radnje oko registracije kod nadležnoga trgovačkoga suda. POSTUPAK PETI: registracija djelatnosti, Po dobivanju rješenja od Trgovačkog suda i registraciji zadruge potrebno je zatražiti razvrstavanje zadruge prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Državnom zavodu za statistiku. Ispunjen zahtjev na obrascu RPS - 1, uz dokaz o uplati na državni proračun i fotokopiju rješenja Trgovačkog suda, dostavlja se Državnom zavodu za statistiku, Zagreb, Branimirova 19. POSTUPAK ŠESTI: izrada pečata zadruge, Po dobivenom rješenju Trgovačkog suda o registraciji zadruge moguće je pristupiti izradi pečata zadruge, a po dobivenoj obavijesti o razvrstavanju zadruge prema Nacionalnoj klasifikacijskoj djelatnosti (NKD) izvršiti otvaranje računa kod poslovne banke kod koje je otvoren prolazni račun. POSTUPAK SEDMI: otvaranje poslovnog računa, Za otvaranje poslovnog računa u odabranoj banci dostavlja se slijedeća dokumentacija:

• Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema Nacionalnoj klasifikacijskoj djelatnosti (NKD) u 2002,

• Kopija rješenja Trgovačkog suda o registraciji zadruge, • Izvod iz zapisnika Osnivačke skupštine zadruge ili Odluka o ovlaštenim osobama

za potpisivanje dokumentacije platnog prometa,

9

• Prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa uz upotrebu pečata - tri primjerka,

Uz prethodno priloženu dokumentaciju, upravitelj potpisuje sa dotičnom bankom i ugovor otvaranju i vođenju poslovnog računa. POSTUPAK OSMI: Po registraciji zadruge obavezno je izvršiti prijavu zadruge u Hrvatski savez zadruga (HSZ) Gajeva 2a, Zagreb. Također postoji mogućnost učlanjenja u Hrvatski poljoprivredni zadružni savez (HPZS) iz Zagreba, Amruševa 8. Ovaj savez je strukovni tj. udruženje poljoprivrednih zadruga. Članstvo u tom savezu nije zakonski obavezno. Putem HPZS zadruge mogu dobivati stručnu pomoć u razvoju njihovih programa investicija. Iz procedure osnivanja može se zapaziti da je postupak osnivanja zadruge nije kompliciran. Kroz iznošenje kronološkog slijeda postupaka pri osnivanju htjeli smo dodatno pojasniti pojedine korake sa ciljem detaljnijeg educiranja potencijalnih osnivača zadruge i smanjiti mogućnosti greške. POSTUPAK DEVETI: prijava u PDV-e sustav, Izvršiti prijavu zadruge u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost PDV-a, a to se radi kod nadležne porezne uprave na općini. POSTUPAK DESETI: prijava na MIO i HZZO, Izvršiti prijavu zadruge na zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ovu radnju obavljati u slučaju da zadruga ima stalno zaposlene radnike. 3.4 POTREBNA SREDSTVA ZA REGISTRACIJU ZADRUGE Važno je istaknuti da je za osnivanje zadruga potrebno osigurati financijska sredstva kao osnivački ulog iz kojih bi se pokrivali troškovi osnivanja zadruge. U ovoj godini, kronološki gledano oni su iznosili:

• Troškovi otvaranja prelaznog računa……………………….. 150,00 kn • troškovi javnog bilježnika za podnošenje zahtjeva Trgovačkom sudu za registraciju:

ovjera potpisa……………………………….. 109,80 kn ugovor o osnivanju…………………………. 610,00 kn Izjava po čl. 239 ZTD………………………. 244,00 kn Zapisnik o ovjeri potpisa ………………….. 195,20 kn Ovjera prijave kod bilježnik…………...… 2.562,00 kn Troškovi upisa osnivanja

- pristojba za upis osnivanja poljoprivredne zadruge………………… 450,00 kn

10

• administrativne takse javnog bilježnika…………………….. 190,00 kn • uplata za državni proračun

uplata za Narodne novine………………………… ………… 900,00 kn • troškovi izrade pečata………………………………………... 300,00 kn • uplate za državni proračun za izdavanje

rješenja NKD……………………………………………………. 55,00 kn • troškovi otvaranja računa kod poslovne banke…….……….. 50,00 kn • troškovi plaćanje članskog doprinosa Hrvatskom

zadružnom savezu (HSZ)……………………………………... 55,00 kn

Za financiranje troškova osnivanja potrebno je planirati ukupno 5.871,00 Kn. Troškovi održavanja osnivačke skupštine nisu kvantificirani, pošto su varijabilni ovisno o broju prisutnih osnivača, gostiju i sadržaju. Članski doprinos Hrvatskom savezu zadruga prve dvije godine plaća se u fiksnom iznosu 55,00 kn mjesečno, a nakon toga po stopi 0,01% od ostvarenog godišnjeg ukupnog prihoda. Na temelju općeg poreznog zakona i izdanog poreznog rješenja na tvrtku ili naziv od nadležne porezne Uprave, plaća se godišnji porez na tvrtku za sjedište pravne osobe. U praksi su prisutna različita rješenja i pristupi plaćanja poreza na tvrtku. Na pojedinim područjima novoosnovane zadruge oslobođene su plaćanja istog poreza kroz period od 1 do 3 godine, dok u drugima se plaća ovaj porez obično 300,00 Kn godišnje. 3.5. TIJELA ZADRUGE, NJIHOVE OBAVEZE I ODGOVORNOSTI Tijela zadruge su:

• Skupština, • Predsjednik, • Nadzorni odbor, • Upravitelj,

Obaveze i odgovornosti nadležnih tijela:

• Skupština zadruge je najviše tijelo koje predstavlja zadrugu. Skupštinu sačinjavaju svi članovi zadruge, koji imaju obavezu minimalno jednog sastanka u godini dana. Sve odluke na skupštini donose se natpolovičnom većinom glasova zadrugara. Glasanje je javno i transparentno. Na svakoj sjednici vodi se zapisnik o zaključcima i samom toku sjednice. Skupština zadruge donosi:

Pravila i druge opće akte zadruge, bira i opoziva nadzorni odbor, upravitelja i druga tijela,

Donosi Plan i program razvoja i operativni plan rada, Donosi odluke o investicijskom ulaganju, kreditnom zaduženju,

otuđivanju pokretne i nepokretne imovine, odlučuje o raspodijeli dobiti i pokriću gubitaka, usvaja financijske izvještaje i donosi odluku o primanju novih zadrugara,

Donosi odluku o suosnivanju nove zadruge,

11

Odlučuje o svim oblicima udruživanja i razdruživanja, donosi odluku o članstvima u zadružnim savezima i drugim pitanjima predviđenim općim aktima,

Skupština donosi poslovnik o svome radu, • Predsjednik zadruge je zadrugar izabran između članova skupštine na sjednici

skupštine zadruge, s mandatom od četiri godine. Sjednice skupštine saziva predsjednik i ujedno njome upravlja.

• Nadzorni odbor nije određen, većinom iznosi od 3 do 5 članova, ovisno o broju članova skupštine, bira ga skupština većinom raspoloživih glasova. Mandat članova nadzornog odbora traje 2 godine. Nakon isteka mandata, skupština može izabrati novi ili potvrditi stari nadzorni odbor. Nadzorni odbor zasjeda jednom u 3 mjeseca, a saziva ga upravitelj, predsjednik Skupštine zadruge ili pojedini zadrugari. Nadzorni odbor nadzire upravitelja u vođenju poslova, obavlja uvid u poslovne knjige i obavlja nadzor financijskog poslovanja zadruge. Također, obavlja pregled godišnjeg obračuna, raspodjelu dobiti i pokriće gubitaka, može privremeno obustaviti izvršenje odluka i radnji upravitelja, poduzeti mjere za redovit nastavak poslova i u roku 8 dana sazvati skupštinu. O svim provedenim aktivnostima i nalazima Nadzorni odbor obavještava Skupštinu zadruge.

• Upravitelj zadruge se bira na skupštini na razdoblje koje određuje Skupština. Upravitelj je ključna osoba za planiranje i upravljanje poslovanjem zadruge. Djeluje samostalno u donošenju poslovnih odluka, osim u slučajevima ako se radi o poslu koji može imati veliki značaj za rentabilnost i likvidnost zadruge. U ti slučajevima prethodno mora obavijestiti i konsultirati se sa Nadzornim odborom. Upravitelj zadruge treba biti osoba jakih menadžerskih sposobnosti i stručna u obavljanju poslova upravljanja. Pošto se na tržištu radne snage osjeća nedostatak kvalitetno osposobljenog stručnog kadra za upravljanje zadrugom, moguće je izabranog upravitelja u novotvorenoj zadruzi dodatno educirati u Centru za poduzetništvo Zagreb, kroz razne seminare koji nude znanja za najvažnije izazove koji ga očekuju u vođenju zadruge. Poželjno je da upravitelj zadruge ne bude zadrugar, već profesionalno angažirana osoba čiji se interes temelji na ostvarivanju ličnoga dohotka od poslovanja zadruge. Aktivnosti koje mora obavljati upravitelj:

• organizira i rukovodi procesom rada i poslovanjem zadruge, • zastupa zadrugu prema trećim licima pojedinačno i i samostalno u svim

poslovima u zemlji i inozemstvu, u okviru djelatnosti , uz poštivanje ograničenja ovlasti postavljena ovim Ugovorom, pravilima zadruge i odlukama Skupštine i Nadzornog odbora zadruge,

• odgovoran je za zakonitost rada zadruge, • izvršava odluke Skupštine i Nadzornog odbora zadruge, • predlaže poslovnu politiku zadruge, utvrđuje misiju zadruge, izrađuje

poslovni plan zadruge na osnovu utvrđenih potreba i razrađenih poslovnih ideja, razvija marketinški strategiju i plan marketinga,

• predlaže unutrašnju organizaciju zadruge,

12

• u skladu s postojećim propisima odlučuje o pitanjima iz radnih odnosa zaposlenika u zadruzi,

• podnosi izvještaje o rezultatima rada zadruge Skupštini zadruge, • stalno se educira i usavršava svoje znanje,

3.6. PLANA RAZVOJA ZADRUGE Svaka iole ozbiljnija novoformirana zadruga, paralelno sa postupkom osnivanja, na osnovu strateške vizije izrađuje svoj poslovni plan razvoja. Poslovni plan temelji se na analizi resursa i internih odnosa unutar zadruge i pozicije zadruge na tržištu. Planiranje je jedna od osnovnih zadaća zadruge, ona to treba obavljati za sebe, svoje članove i osobe na ugovoru (kooperante). Zadruga uglavnom može poslovati kao servis članova koji sami ili putem zadruge prodaju svoje robe ili kao dorađivač proizvoda svojih članova. Zadruga, odnosno uprava zadruge procjenjuje koje komparativne prednosti mogu osigurati konkurentnost zadružnog proizvoda. Komparativne prednosti zadruge uspoređuju se sa konkurencijom na temelju primjene SWOT analize tj. analize snage, slabosti, prilika i ograničenja. Temeljni cilj zadruge jeste da postigne konkurentnost vlastitog proizvoda ili proizvoda svojih članova. Poslovno planiranje u zadruzi prakticira dva temeljna oblika planiranja:

• kratkoročno planiranje proizvodnje, • strateško planiranje,

3.6.1. KRATKOROČNO PLANIRANJE PROIZVODNJE: Kratkoročno planiranje nazivamo još operativnim ili sezonskim planom, njime obuhvaćamo vrijeme predvidivih cijena i odnosa na tržištu. Planiranje proizvodnje obavljamo na osnovu informacija dobivenih od kupaca i dobavljača. Vremenski okvir ovoga plana je jedna godina, te je to bilanciranje kratkoročne poslovne politike i utvrđivanje postojećih resursa zadrugara i kooperanata. 3.6.2. STRATEŠKO PLANIRANJE: Strateško planiranje je dugoročno planiranje, a period planiranja ovisi o namjeni plana. Strateški plan je ustvari Investicijski program, koji zahtijeva vanjska financijska sredstva. Ovakvim planom usvajaju se novi proizvodi, nove tehnologije i novi načini prodaje roba. Strateško planiranje razvoja zadruge je dvosmjerno i podrazumijeva razvoj zadruge i samih zadrugara. Kao prvi korak kod izrade strateškoga plana potrebno je utvrditi odnosno analizirati trenutno stanje (napraviti SWOT analizu), kao i analizirati probleme koje želimo u narednom razdoblju riješiti. Slijedeći korak jeste taj da probleme koje smo dobili poredamo logičkim slijedom, tj. trebamo utvrditi uzročno-posljedične veze između njih te ih tako i posložiti. Na taj način dobiti ćemo problemsko stablo, na osnovu čega ćemo definirati ciljeve prioritete i mjere. Ova metoda može pomoći u pripremnim radnjama za izradu Strateškog plana. Pravilnim planiranjem uvažavaju se postojeći resursi zadrugara, njihove mogućnosti,

13

mogućnosti konkurencije, ekonomsko stanje u zemlji, ekonomska moć kupca, lokacija kupca i dr. Banke i druge financijske institucije imaju propisan sadržaj poslovnoga plana ili investicijskog programa. Takav dokument u stvari je projekt u kojem se ogleda snaga i volja investitora da provede zacrtane ciljeve. U stvari cilj ne bi trebao biti dobivanje kredita već realizacija zacrtanih ideja. Dokument strateškoga plana trebao bi sadržavati slijedeća poglavlja:

• Ciljeve, prioritete i mjere, • Subjekt-identifikacija zadruge (njena bilanca stanja), • Iskustva o poslovanju i njeni rezultati (naturalni i financijski), • Tržište nabave i prodaje, • Tehnologija (dinamika proizvodnje i normativi), • Vrijednost investicije, • Izvori financiranja, uvjeti i način otplate, • Kalkulacija proizvodnje, • Potrebne aktivnosti za realizaciju investicije, • Ocjena plana:

Račun dobiti i gubitka, Financijski tok, Ekonomski tok, Metode ocijene,

• Očekivani rezultati, Zadrugama preporučujemo da Razvojni ili Investicijski plan zadruge izrađuje uz pomoć vanjskog suradnika – ovlaštenih stručnih konzultanta iz Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza (HPZS) ili nekog iz lokalnog Poduzetničkog centra. Naknada za izradu Investicijskog program zadruge orjentaciono iznosi 6.000,00 Kn, a zadruge uložena sredstva mog refundirati od nadležnog Ministarstva gospodarstva. 4. PROGRAM POTPORA ZADRUŽNOG PODUZETNIŠTVA Zadrugrastvo, kao oblik poduzetništva je bitan dio gospodarske strukture. Uloga zadruge na unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje i razvitka seoskog prostora je nezamjenjiva. Pošto zadruga predstavlja jedan od značajnih elemenata današnje razvojne politike u dijelu poljoprivrede, kroz definiranu specifičnu ekonomsku politiku Vlade Republike Hrvatske, razrađeni su propisi i mjere za poticanje zadrugrastva. Potpore ta razvoj zadrugrastva planiraju se i mogu se ostvariti pri slijedećim Ministarstvima:

• Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, • Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti • Ministarstvo mora, razvitka, prometa i turizma,

14

Za razvoj zadrugrastva važne su i slijedeće potporne institucije:

• Institucije za razvoj poduzetništva – poduzetnički centri i inkubatori, tehnološki centri,

• Jedinice lokalne i područne samouprave, • Lokalne agencije za malo gospodarstvo, • Hrvatska obrtnička komora, • Hrvatski zadružni savez i strukovni i regionalni savezi, • Hrvatski zavod za zapošljavanje, • HBOR i ostale financijske institucije, • Udruge za malo gospodarstvo,

Pored ministarstava posebno mjesto zauzima i HBOR iz Zagreba, kao državna financijska institucija. Ne manje važnu ulogu imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave, pošto su one nositelji razvoja gospodarstva svoje sredine. Zato je neophodno pokrenuti razvoj gospodarstava na lokalnom nivou, pošto i poduzetničke ideje potječu iz takvog okruženja. Svatko od ovih Ministarstava u skladu sa svojim programima financira određene segmente zadružnog sustava. Na raspisane natječaje Ministarstva neophodno je dostaviti projekte zadruge. Na natječaju se određuje vrijednost projekta i razvojne mogućnosti. U skladu sa kvalitetom projekta ostvaruje se pravo na potporu. Zadruge sa projektima mogu se natjecati na primjerene natječaje iz nekog od slijedećih programa:

5. PROGRAM POTICANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA 2004-2007

Ovim programom predstavljeni su ciljevi razvoja malog i srednjeg poduzetništva, kao što su ujednačeni razvitak svih dijelova Republike Hrvatske, promjena strukture djelatnosti u korist proizvodnje, povezivanje unutar malog gospodarstva, kao i malih sa velikim gospodarskim subjektima (zadrugrastvo, clusteri i dr.). Ovaj program provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP-a) i donosi niz mjera i aktivnosti koje trebaju doprinijeti ostvarenju ciljeva te predviđa i mjere za razvoj zadrugrastva. U skladu sa mjerama za razvoj zadrugrastva provodi se i projekt «Nova zadruga». Njime se potiče osnivanje novih zadruga i jačanje postojećih.

Korisnici su:

• novoosnovane zadruge registrirane tokom tekuće i prethodne godine, • zadruge upisane u evidenciji Hrvatskog saveza zadruga,

Namjena sredstava:

• osnivanje zadruge – troškovi registracije, • plan razvoja zadruge – troškovi izrade plana razvoja,

15

• nabave informatičke opreme, • promocija zadružnih proizvoda,

Projekt «Razvoj proizvodnih zadruga» Cilj projekta je potaknuti razvoj proizvodnog zadrugrastva. Korisnici mogu biti zadruge koje:

• imaju poslovne planove ili investicijske programe, • ostvaruju pozitivne poslovne rezultate, • usklađene su sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama, • upisane u evidenciju u Hrvatskog saveza zadruga,

Namjena sredstava:

• izrada poslovnog plana ili investicijskog plana u cilju povećanja kvalitete proizvoda i razine finalizacije istih,

• uvođenje ili jačanje proizvodnje u zadrugama – izrada tehnoloških elaborata, izrada dizajna proizvoda - ambalaže, edukacije osoblja, zadrugara i kooperanata,

• marketinške aktivnosti – istraživanje tržišta, izrade kataloga, promicanje proizvoda i sl.

6. MJERE ZA POTPORE PROIZVODNOM I INTERESNOM UDRUŽIVANJU POLJOPRIVREDNIKA Suvremeni oblici zadružnog organiziranja omogućuju malim poljoprivrednicima da se ekonomičnije organiziraju, povoljnije nabavljaju robu i usluge koje su im potrebne u poslovanju te da uspješnije nastupaju na tržištu. Kako bi mogli nastupati i pregovarati sa velikim neophodno je da se mali proizvođači povežu i zadružno organiziraju. Zadruge kao mali privredni subjekti sa svojim poslovanjem žele sačuvati stabilnost, ekonomičnost i fleksibilnost, što se uklapa u održivi regionalni razvoj i očuvanje ruralnog područja. U okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPSVG-a) osnovana je Uprava za održiv razvitak seoskog prostora u sklopu koje je i Odjel za zadrugrastvo i udruge. Ovaj odjel provodi mjere za potporu proizvodnom i interesnom udruživanju poljoprivrednika, predlaže mjere za rješavanje njihovih problema, učestvuje u pripremi zakona i propisa, prati njihovo izvršenje i prati efekte potpora proizvodnom i interesnom udruživanju poljoprivrednika. U okviru Modela ruralnog razvitka razrađen je program razvitka seoskog prostora, kojima se kroz potpore potiče održiv razvitak seoskog područja. Njime se nastoji stvoriti odgovarajuće uvjete za život i rad na selu te sačuvati prirodno nasljeđe. Kroz potpore iz ovog programa, iz državnog proračuna dodjeljuju se nepovratno financijska sredstva OPG-ima, poljoprivrednim zadrugama, trgovačkim društvima, udrugama poljoprivrednih proizvođača, strojnim prstenovima, nevladinim civilnim udruženjima i društvima te jedinicama lokalne i regionalne

16

samouprave. Iz programa razvitka seoskog prostora, kroz potpore financiraju se slijedeće mjere:

• Izrada školskih, edukacijskih i razvojnih programa, planova i projekata iz područja poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka,

• Školovanje seoskog stanovništva koje se bavi poljoprivredom, šumarstvom i lovstvom,

• Osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga, • Osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođača te strojnih prstenova, • Ulaganje u OPG-e, privatne šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za

poljoprivredu, šumarstvo u lovnu privredu). • Prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, šumskih i ribarskih proizvoda, • Pomoć mladim poljoprivrednicima i ženama u vidu pilot – projekata, • Obnova i razvitak seoskog prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša, uređenje

zemljišta, diversifikacija djelatnosti, • Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma, • Očuvanje tradicijske etno - baštine i autohtonih proizvodnji,

Da bi se mogla ostvariti sredstva za financiranje neke od ovih mjera, programom je predviđeno udruživane sredstava samih korisnika programa, sredstava državnog proračuna, proračuna jedinice lokalne i regionalne samouprave, te drugi izvori financiranja. Potpore iz državnog proračuna mogu iznositi od 30% do 80 % vrijednosti projekta. Pravo na potporu moguće je ostvariti kroz natječaje sa projektom na dodijeljenom natječaju za dodjelu novčane potpore programa razvitka seoskog prostora. U okviru mjere 3 « Osnivanje i razvoj poljoprivredne zadruge», predviđeno je sufinanciranje zadruge za slijedeće pod-mjere:

• Osnivanje nove poljoprivredne zadruge, • Razvoj poljoprivredne zadruge, • Sufinanciranje profesionalnog upravitelja poljoprivredne zadruge,

Sufinanciranje ovih pod-mjera započelo je 2006. godine. Njima se potiče povezivanje malih proizvođača u nove zadruge i razvoj postojećih poljoprivrednih zadruga. Također se želi postići i razvoj zadružnog poduzetništva te uključivanje što većeg broja poljoprivrednika u organizirani poljoprivredni sustav. Kroz pod-mjeru «Osnivanje nove poljoprivredne zadruge» iz državnog proračuna sufinancira se do 50 % opravdanih troškova osnivanja nove zadruge, a najviše do 15.000,00 Kn. Troškovi osnivanja zadruge (sudske takse, javnobilježničke i odvjetničke usluge i dr.) sufinanciraju se do iznosa od 5.000,00 Kn, a kupovina računalne opreme i programa do 10.000,00 Kn. Pravo za sufinanciranje mogu ostvariti zadruge koje su osnovane u toku tekuće ili prethodne godine. Kroz pod-mjeru «Razvoj poljoprivredne zadruge» Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva sufinancira do 80 % troškova programa razvoja poljoprivredne zadruge, a najviše do 200.000,00 Kn. Potpore su planirane za ulaganje u slijedeće investicije:

17

• ulaganja u prostor za preradu, • ulaganja u prostor za skladištenje, • ulaganja u prostor za trženje, • ulaganja u opremu, • intelektualne usluge,

«Financiranje profesionalnog upravitelja poljoprivredne zadruge» kao pod-mjera, sufinancira rad upravitelja zadruge na slijedeći način:

• U 1. godini, 80 % bruto osobnog dohotka, a najviše do 4.000,00 Kn, • U 2. godini, 50 % bruto osobnog dohotka, a najviše do 2.500,00 Kn, • U 3. godini, 25 % bruto osobnog dohotka, a najviše do 1.250,00 Kn,

Pravo na ostvarivanje potpore kroz ovu pod-mjeru u 2007. godini mogu ostvariti zadruge osnovane u 2005. i 2006. godini, a upravitelj mora udovoljavati slijedeće uvjete za rad:

• Srednja, viša ili visoka sprema agronomskog, ekonomskog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera,

• Najmanje 5 godina radnoga staža u struci, 7. PRILOZI 7.1. UGOVOR O OSNIVANJU POLJOPRIVREDNE ZADRUGE: Na temelju članka 9. Zakona o zadrugama («Narodne novine» broj 36/95), i članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama («Narodne novine» broj 12/02) dana ( datum osnivanja) godine osnivači navedeni u potpisu donose osnivački akt zadruge, tako da glasi

UGOVOR o osnivanju zadruge (upisati naziv zadruge)

Članak 1.

Ovim Ugovorom osnivači uređuju:

• ime i prezime osnivača i njihove brojeve osobnih iskaznica, adresu stanovanja • tvrtku i sjedište zadruge, • djelatnost, • visinu članskog uloga, izraženu u novcu, stvarima i pravima izraženim u kunskoj

protuvrijednosti,

18

• rok u kojem se u zadrugu moraju unijeti članski • ulozi, • prava i obveze osnivača u obavljanju djelatnosti, upravljanju, udjelu u dobiti,

odnosno udjelu u pokriću gubitaka, nastupanju u pravnom prometu, u odgovornosti i povratu uloga i drugih sredstava,

• druge odredbe koje se odnose na osnivanje, • poslovanje i prestanak rada zadruge.

II. TVRTKA I SJEDIŠTE Članak 2.

Tvrtka zadruge glasi : Poljoprivredna zadruga (naziv zadruge)

Članak 3.

Sjedište zadruge je u (upiši ulicu, broj i mjesto)

Članak 4.

Tvrtka i sjedište zadruge mogu se mijenjati odlukom osnivača.

Članak 5. Zadruga ima pečat, odnosno štambilj, s naznakom tvrtke i sjedištem zadruge. Oblik, sadržaj, veličinu, uporabu i čuvanje pečata, odnosno štambilja određuje upravitelj odnosno Uprava zadruge. III. PREDMET POSLOVANJA-DJELATNOSTI

Članak 6.

Predmet poslovanja zadruge sastoji se od obavljanja sljedećih djelatnosti: Djelatnost Zadruge je:

• Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima • Proizvodnja hrane i pića • Prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva i pluta osim namještaja • Iznajmljivanje poljoprivrednih strojeva i opreme • Trgovina motornim vozilima, popravak motornih vozila • Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama • Trgovina na malo živežnim namirnicama u specijaliziranim prodavaonicama

19

• Trgovina na malo izvan prodavaonica • Prijevoz robe i tereta u nutarnjem i međunarodnom cestovnom prometu • Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu • Trgovina na malo sredstvima za zaštitu bilja u specijaliziranim prodavaonicama • Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi

(Dodajte sve djelatnosti s kojima se zadruga i njeni zadrugari planiraju baviti, ovdje smo naznačili kao primjer moguće djelatnosti)

Članak 7.

Osim djelatnosti iz prethodnih članaka, zadruga može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju naprijed navedenih djelatnosti, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz navedene djelatnosti. Zadruga može obavljati svaku djelatnost koja nije zakonom zabranjena. IV. ČLANSKI ULOZI

Članak 8.

Zadrugar ulaže u zadrugu članski ulog. Zadrugari unose jednake uloge. Članski ulozi mogu biti u kunama, stvarima i pravima izraženim u novčanoj kunskoj protuvrijednosti. Zadrugari su ravnopravni o odlučivanju neovisno o broju članskih uloga.

Članak 9.

Članski ulog pojedinog zadrugara iznosi (upisati visinu članskog uloga) kuna. Zadrugar je dužan uplatiti članski ulog u cijelosti po potpisu pristupnice zadruzi. Ulog u stvarima i pravima u zadrugu mora se u cjelini unijeti prije upisa zadruge u sudski registar.

Članak 10.

Ukupan iznos članskih uloga iznosi (upisati ukupan iznos članskih uloga svih zadrugara) kuna.

Članak 11.

Na članski ulog se ne obračunava i ne plaća kamata.

Članak 12.

Pitanje udjela u zadruzi uredit će se Pravilima zadruge.

Članak 13.

Pravilima zadruge pobliže se uređuju oblik i visina članskih uloga, udjeli zadrugara i ostala pitanja u svezi s ulozima i udjelima zadrugara u zadruzi.

20

V. TIJELA ZADRUGE

Članak 14. Tijela zadruge su :

• Skupština, • Nadzorni odbor, • Upravitelj ili Uprava.

Članak 15.

a) Skupština

Skupštinu zadruge čine svi zadrugari, odnosno njihovi opunomoćenici. Nadležnost Skupštine zadruge je:

• donosi pravila i druge opće akte, • bira i opoziva Nadzorni odbor i upravitelja, odnosno Upravu i druga tijela, • donosi plan i program rada, • donosi odluku o kreditnom zaduženju zadruge, te o opterećenju i otuđivanju

pokretne i nepokretne imovine, • odlučuje o raspodjeli dobiti, te pokriću gubitaka, • usvaja financijsko izvješće zadruge i izvješće o obavljenoj reviziji, • donosi odluku o isključenju zadrugara, • donosi odluku o suosnivanju druge zadruge, • odlučuje o svim oblicima udruživanja i razdruživanja, • odlučuje o svim pitanjima u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

Članak 16.

Prva osnivačka Skupština saziva se najkasnije tri mjeseca nakon sklapanja ugovora o osnivanju zadruge, te uplate odnosno ulaganja članskog uloga. Osnivačka Skupština donosi pravila zadruge, bira upravitelja i imenuje članove Nadzornog odbora.

Članak 17.

Osnivačka Skupština zadruge i skupština zadruge donosi odluke većinom glasova svojih osnivača odnosno zadrugara, ako ovim Ugovorom i Pravilima zadruge za pojedina pitanja nije drugačije uređeno.

21

Članak 18.

Skupština zadruge održava se prema potrebi, a najmanje jednom godišnje u obliku redovnog zasjedanja koje se održava radi prihvaćanja godišnjeg izvješća o poslovanju zadruge. Skupština zadruge mora se sazvati uvijek kada je to određeno zakonom, pravilima ili drugim aktima zadruge, te kada to zahtijevaju interesi zadruge odnosno zadrugara. Skupštinu zadruge saziva upravitelj odnosno Uprava ili Nadzorni odbor.

b) Nadzorni odbor Članak 19.

Nadzorni odbor sastaje se prema potrebi, najmanje jedanput u tri mjeseca, a obavlja slijedeće poslove:

• nadzire Upravu u vođenju poslova, • po potrebi obavlja uvid u poslovne knjige i obavlja nadzor financijskog poslovanja

zadruge, • obavlja pregled godišnjeg obračuna, raspodjelu dobiti i pokriće gubitka, o čemu

izvješćuje Skupštinu prije donošenja godišnjeg obračuna, • radi zaštite interesa zadruge privremeno može obustaviti izvršenje odluka i radnji

članova Uprave, poduzeti mjere za redoviti nastavak poslova i u roku od osam dana saziva Skupštinu,

• zastupa interese zadruge u postupcima protiv članova Uprave, • saziva izvanrednu Skupštinu ako je to u interesu zadruge, • može odlučiti o izmjenama i dopunama predmeta poslovanja i promjeni adrese

zadruge, • obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Pravilima zadruge.

Članak 20.

Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Skupština bira Nadzorni odbor većinom svih zadrugara na vrijeme od dvije godine. Član Nadzornog odbora može biti opozvan i prije vremena na koji je izabran. U postupcima protiv članova Nadzornog odbora zadrugu zastupaju opunomoćenici koje bira skupština. Ako zadruga ima manje od deset zadrugara, Skupština zadrugara može obavljati poslove Nadzornog odbora. Broj članova Nadzornog odbora, njegov izbor, mandat i druga pitanja u svezi s njegovim radom i ovlastima, uređuje se Pravilima zadruge.

22

c) Upravitelj Upravitelj odnosno Uprava zadruge zastupa i predstavlja zadrugu, te obavlja druge poslove utvrđene ovim Ugovorom, Pravilima zadruge i zakonom. Mandat upravitelja odnosno Uprave traje četiri godine. Upravitelj odnosno Uprava mora voditi poslove zadruge pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika. Upravitelj ili član Uprave ne može biti osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 22. Upravitelj (ili Uprava) zadruge:

• organizira i rukovodi procesom rada i poslovanja zadruge, • zastupa zadrugu prema trećima pojedinačno i samostalno u svim poslovima u

zemlji i inozemstvu, u okviru djelatnosti , uz poštivanje ograničenja ovlasti postavljena ovim Ugovorom, pravilima zadruge i odlukama Skupštine i Nadzornog odbora zadruge,

• odgovoran je za zakonitost rada zadruge, • izvršava odluke Skupštine i Nadzornog odbora zadruge, • predlaže poslovnu politiku zadruge, • predlaže unutrašnju organizaciju zadruge, • u skladu s postojećim propisima odlučuje o pitanjima iz radnih odnosa

zaposlenih djelatnika u zadruzi, • podnosi izvješća o rezultatima rada zadruge Skupštini zadruge, i • obavlja sve druge poslove u skladu s važećim propisima.

Članak 23.

Upravitelj zadruge ne može biti član Nadzornog odbora zadruge. Upravitelj zadruge je dužan prisustvovati sjednicama Nadzornog odbora bez prava odlučivanja.

Članak 24.

Na zabranu konkurencije upravitelja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 248. Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 25.

Pravilima zadruge pobliže se mogu urediti prava, obveze i odgovornosti upravitelja zadruge.

23

VI. PRAVA I OBVEZE OSNIVAČA I NOVIH ZADRUGARA

Članak 26.

U zadrugu se mogu naknadno učlaniti i steći svojstvo zadrugara fizičke osobe i pravne osobe koje nisu bile osnivači zadruge. Osnivači zadruge i novi zadrugari (naknadno primljene osobe u zadrugu) imaju ista prava, obveze i odgovornosti glede obavljanja djelatnosti, upravljanja, unošenja uloga u zadrugu, udjela u dobiti, odnosno udjela u podmirivanju gubitaka, kao i u ostvarivanju drugih prava, obveza i odgovornosti koja proizlaze iz zakona, ovog Ugovora, pravila i drugih općih akata zadruge. VII. OSTALA PITANJA

a) Odgovornost zadruge i zadrugara

Članak 27.

Zadruga posluje u svoje ime i za svoj račun, u ime i za račun zadrugara; a može poslovati u svoje ime i za račun zadrugara, u skladu sa Ugovorom o osnivanju i Pravilima zadruge. Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Za obveze koje se ne mogu namiriti iz sredstava zadruge odgovaraju i zadrugari do visine članskog uloga kojega imaju u zadruzi.

b) Imovina zadruge

Članak 28.

Imovinu zadruge čine članski ulozi zadrugara i imovina stečena poslovanjem zadruge.

Članak 29.

Članski ulog može zadrugar povući iz zadruge samo na način i pod uvjetima propisanim pravilima zadruge. Zadrugar ne može bez suglasnosti ostalih zadrugara raspolagati svojim udjelom u zadruzi ni pojedinim stvarima i pravima.

Članak 30.

Kod isplate zadrugara kojem je prestalo članstvo u zadruzi u udjel zadrugara se uračunava dio imovine zadruge stečene za vrijeme njegova članstva u zadruzi i to razmjerno osobnom doprinosu zadrugara u stjecanju te imovine.

24

Nakon prestanka svojstva zadrugara, zadrugar i dalje odgovara za obveze zadruge, na način kako je uređeno da odgovaraju zadrugari - dvije godine od prestanka svojstva zadrugara.

c) Dobit i gubitak zadruge

Članak 31.

Dobit odnosno gubitak u poslovanju zadruge utvrđuje se u skladu s računovodstvenim propisima za poduzetnike, međunarodnim računovodstvenim standardima, zadružnim načelima i prema općim aktima zadruge.

Članak 32.

Dobit zadruge nakon podmirenja poreznih i drugih obveza prema propisima pripada zadrugarima u skladu s odredbama ovog Ugovora i Pravilima zadruge. Skupština zadruge može odlučiti da ostvarenu dobit u cjelini ili dio dobiti zadruge usmjeri i rasporedi za razvoj zadruge.

Članak 33.

Dio dobiti zadruge koji je namijenjen zadrugarima raspoređuje se na zadrugare prema kriterijima i mjerilima što ih pri prihvaćanju financijskog izvješća za poslovnu godinu utvrdi Skupština zadruge. Gubitak zadruge se podmiruje iz sredstava rezervi. Ako su sredstva rezervi nedovoljna za pokriće gubitka, Skupština zadruge odlučuje o načinu pokrića gubitka.

d) Vrijeme trajanja i prestanka zadruge

Članak 34.

Zadruga se osniva na neodređeno vrijeme.

Članak 35.

Zadruga prestaje pod uvjetima propisanim člankom 23. Zakona o zadrugama. Zadruga može prestati i pod uvjetima propisanim Pravilima zadruge.

e) Ostalo Članak 36.

Zadruga se učlanjuje u Hrvatski savez zadruga.

25

Članak 37.

Ovaj ugovor sastavljen je u četiri (4) jednako valjana primjerka. Podaci o osnivačima i njihovi potpisi :

• Prezime i ime, BROJ O I(upisati broj iz osobne iskaznice) (Vlastoručni potpis ) (adresa stanovanja)

(Redom se upisuju svi osnivači i njihovi podatci)

7.2. ZADRUŽNA PRAVILA: Na temelju članka 15 . st.3. t. 1 i članka 11 Zakona o zadrugama, i odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama (NN 12/02) skupština Zadruge (naziv zadruge) održana dana (datum) godine, donosi ova

PRAVILA ZADRUGE

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilima zadrugari udruženi u Zadrugu uređuju: tvrtku, sjedište i predmet poslovanja; prava i ovlasti upravitelja; zastupanje i predstavljanje Zadruge; stjecanje prava i obveza u pravnom prometu; unutarnji ustroj Zadruge; način podjele dobiti; način namire gubitaka; sredstva i fondove Zadruge; oblik i visinu članskih uloga zadrugara; upravljanje Zadrugom, tijelima Zadruge, pravima obvezama i odgovornostima zaposlenih u Zadruzi; poslovnoj tajni; načinu pristupanja i istupanja iz Zadruge; načinu donošenja odluka na skupštini; pravima i obvezama zadrugara u slučaju istupanja iz Zadruge; prestanku Zadruge; uvjetima i postupku prestanka članstva zadrugara koji svojim djelovanjem šteti interesima zadrugara ili poslovanju Zadruge te o drugim pitanjima od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanja Zadruge. TVRTKA I SJEDIŠTE ZADRUGE

Članak 2.

Tvrtka Zadruge glasi: (unijeti naziv zadruge), poljoprivredna zadruga Sjedište Zadruge je u (adresa sjedišta zadruge)

Članak 3. Djelatnost Zadruge je:

• Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima • Proizvodnja hrane i pića • Prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva i

pluta, osim namještaja

26

• Iznajmljivanje poljoprivrednih strojeva i opreme • Trgovina motornim vozilima, popravak motornih vozila • Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama • Trgovina na malo živežnim namirnicama u specijaliziranim prodavaonicama • Trgovina na malo izvan prodavaonica • Prijevoz robe i tereta u unutarnjem i međunarodnom cestovnom prometu • Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu • Trgovina na malo sredstvima za zaštitu bilja u

specijaliziranim prodavaonicama • Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi

(Unijeti sve djelatnosti s kojima se zadruga želi baviti, ove djelatnosti su kao primjer navedene)

Članak 4.

O promjeni sjedišta i djelatnosti Zadruge odlučuje Skupština. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE ZADRUGE

Članak 5.

Zadrugu zastupa i predstavlja upravitelj, u okviru djelatnosti bez ograničenja. STJECANJE PRAVA I OBVEZA U PRAVNOM PROMETU

Članak 6.

Zadruga posluje u svoje ime i za svoj račun, u ime i za račun zadrugara; a može poslovati u svoje ime i za račun zadrugara, u skladu sa ugovorom o osnivanju i pravilima zadruge. Za svoje obveze Zadruga odgovara svom svojom imovinom. SREDSTVA I FONDOVI ZADRUGE

Članak 7.

Imovinu Zadruge čine članski ulozi zadrugara, imovina stečena poslovanjem Zadruge te imovina stečena na drugi način. Imovina Zadruge može biti u stvarima, pravima i novcu. Zadruga ima fondove: poslovni i pričuvni fond te druge fondove u skladu s propisima. O upotrebi i raspolaganju imovinom Zadruga odlučuje u skladu s propisima i Pravilima Zadruge. RASPODJELA DOBITI I NAMIRENJE GUBITAKA

27

Članak 8. Dobit iz poslovanja skupština raspoređuje na dio dobiti koji se uplaćuje u fondove (s tim da se dio dobiti odvaja za razvojne programe zadruge) i na dio koji se dijeli zadrugarima s naslova poslovanja sa Zadrugom. Dio dobiti koji pripada zadrugarima s naslova poslovanja sa Zadrugom dijeli se zadrugarima na temelju kriterija i mjerila koja utvrdi Skupština posebnom odlukom.

Članak 9.

Namirenje gubitaka iz poslovanja ostvaruje se sredstvima Zadruge (sredstva pričuve). O načinu namirenja gubitaka koji se ne mogu namiriti sredstvima pričuve odlučuje skupština. UNUTRAŠNJI USTROJ ZADRUGE

Članak 10.

Zadruga je ustrojena kao samostalni i jedinstveni gospodarski subjekt. Zadruga može imati obračunske jedinice, profitne centre i slične organizacijske jedinice koje osniva i ukida skupština. ČLANOVI ZADRUGE – ZADRUGARI Stjecanje članstva

Članak 11.

Član Zadruge može biti osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem Zadruge tj. ona osoba koja putem Zadruge prodaje svoje proizvode odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način sudjeluje u ostvarenju ciljeva zbog kojih je Zadruga osnovana. Članstvo u Zadruzi se stječe osnivanjem Zadruge ili pristupanjem Zadruzi. Članstvo u Zadruzi se ne može steći samo na temelju unosa članskog uloga. Kandidat za članstvo daje Zadruzi pristupnicu. Sadržaj pristupnice propisuje upravitelj. Nakon donošenja odluke da se kandidat prima u Zadrugu, kandidat uplaćuje članski ulog. Uplatom članskog uloga kandidat postaje punopravni član zadruge. U slučaju da kandidat ne uplati članski ulog u roku određenom odlukom o prijemu u članstvo, smatra se da odluka o prijemu nije ni donesena. Prava i obveze članova Zadruge

Članak 12.

Zadrugari imaju sljedeća prava: pravo na upravljanje, pravo na dobit iz poslovanja, pravo birati i biti biran u tijelima zadruge te druga članska prava koja proizlaze iz propisa i općih akata zadruge. Zadrugar je dužan ispunjavati obveze prema zadruzi i sudjelovati u radu zadruge, promicati i čuvati interese i ugled Zadruge i u svemu raditi u skladu s općim aktima te odlukama Skupštine i drugih tijela Zadruge.

28

Zadrugar odgovara za obveze Zadruge u skladu s odredbama ovih Pravila. Prestanak članstva u Zadruzi

Članak 13.

Članstvo u Zadruzi prestaje: smrću zadrugara, gubitkom uvjeta za članstvo u Zadruzi, istupanjem Zadrugara iz Zadruge, isključenjem iz Zadruge, te prestankom Zadruge u skladu sa propisima (osim kod prestanka Zadruge pripajanjem novoj zadruzi kada članstvo ne prestaje jer zadrugar postaje članom one zadruge kojoj je Zadruga pripojena).

Članak 14.

U slučaju smrti zadrugara nasljednici zadrugara mogu između sebe odrediti osobu koja preuzima ulog zadrugara te njegova druga prava i obveze i postaje član Zadruge, pod uvjetom da na temelju propisane pristupnice Skupština nasljednika zadrugara primi u članstvo.

Članak 15.

U slučaju da kod zadrugara nastupe okolnosti: prestanak obavljanja djelatnosti, prestanak suradnje sa zadrugom i rada putem zadruge i drugi slični slučajevi zbog kojih zadrugar više ne ispunjava uvjete za članstvo, Zadruga može donijeti odluku o prestanku članstva zadrugara u zadruzi. Smatra se da je zadrugar prestao poslovati putem zadruge ako uzastopno 2 godine nije bez opravdanog razloga radio sa zadrugom. Činjenicu da je zadrugar izgubio uvjete za članstvo u Zadruzi utvrđuje upravitelj. Nakon što utvrdi da Zadrugar nema uvjete za članstvo u Zadruzi, zaključak kojim je utvrdio tu činjenicu upravitelj dostavlja Skupštini radi donošenja odluke o prestanku članstva.

Članak 16.

Zadrugar može istupiti iz Zadruge tako da zahtjev za istupanje iz zadruge preda Zadruzi pisanim putem i da Skupština odobri istupanje zadrugara iz zadruge. U odluci kojom se odobrava istupanje zadrugara navodi se s kojim danom zadrugaru prestaje članstvo. Skupština ne mora prihvatiti zahtjev zadrugara i odobriti istupanje iz Zadruge, ali odluku o odbijanju zahtjeva mora obrazložiti. U slučaju da zadrugar ima obveza prema zadruzi, dužan je te obveze podmiriti do prestanka članstva.

Članak 17.

Zadruga može isključiti iz Zadruge zadrugara koji ni nakon opomene ne ispunjava obveze koje ima prema Zadruzi, zadrugara koji bez suglasnosti skupštine Zadruzi konkurira obavljanjem djelatnosti ili suprotno interesima Zadruge surađuje s drugom pravnom ili fizičkom osobom u obavljanju djelatnosti koju ima i Zadruga, zadrugara koji odaje poslovnu

29

tajnu Zadruge, koji radi suprotno interesima i ciljevima zbog kojih je zadruga osnovana ili koji Zadruzi ili zadrugarima na bilo koji drugi način nanosi štetu. Postupak za isključenje zadrugara pokreće upravitelj, posebnom odlukom u pisanom obliku. Odluka upravitelja mora sadržavati razloge za pokretanje postupka. U posebno opravdanim slučajevima, uz odluku o pokretanju postupka, upravitelj je ovlašten posebnom odlukom suspendirati članska prava zadrugara do odluke skupštine o prijedlogu za isključenje zadrugara iz zadruge, s tim da je dužan odluku o suspenziji dostaviti na potvrdu nadzornom odboru u roku od 3 dana. Odluka o suspenziji se smatra potvrđenom i ostaje na snazi, ako je nadzorni odbor izričitom odlukom ne stavi izvan snage. Odluka o pokretanju postupka za isključenje iz zadruge zajedno s odlukom o suspenziji (ako je donesena) uručuje se zadrugaru osobno ili poštom preporučeno, s pozivom da se, najkasnije u roku od 3 dana od primitka odluke, na zapisnik ili posebnim podneskom izjasni o činjenicama koje mu se stavljaju na teret. Nakon izjašnjenja zadrugara odnosno proteka roka za izjašnjenje, upravitelj dostavlja predsjedniku skupštine odluku o pokretanju postupka zajedno s izjašnjenjem zadrugara i dokazima na temelju kojih se predlaže isključenje zadrugara s prijedlogom za sazivanje skupštine Ukoliko je postupak pokrenut protiv predsjednika skupštine, odluka o pokretanju postupka, s prijedlogom za sazivanje skupštine, dostavlja se predsjedniku nadzornog odbora. Donošenje odluka o stjecanju i prestanku svojstva zadrugara

Članak 18.

Odluku o stjecanju i prestanku članstva u zadruzi donosi skupština većinom svih raspoloživih glasova. Odluku o prestanku članstva u zadruzi uslijed gubitka uvjeta za članstvo skupština donosi većinom nazočnih glasova. Odluka o stjecanju odnosno prestanku članstva donosi se pisanim putem. Odluka o odbijanju pristupnice ne mora biti obrazložena. Odluka o prestanku članstva u zadruzi mora imati obrazloženje s razlozima donošenja odluke. Donošenjem odluke o prestanku članstva suspendiraju se pravo glasa i druga članska prava sve do konačnosti te odluke. Odluka o odbijanju pristupnice te odluka o stjecanju odnosno prestanku svojstva zadrugara uručuje se kandidatu za prijem u zadrugu odnosno zadrugaru, osobno ili poštom preporučeno. Protiv odluke o odbijanju pristupnice odnosno odluke o prestanku članstva u zadruzi koju donese skupština zadruge zadrugar ima pravo u roku od 15 dana od prijema odluke, dati zahtjev skupštini za preispitivanje odluke. U slučaju nemogućnosti uručenja odluke zadrugaru (slučaj da zadrugar odbija primiti odluku, slučaj da poštu ne prima ili da se pošta vraća zbog toga što bi bila zadruzi dana pogrešna adresa zadrugara i u drugim sličnim slučajevima), odluka o pokretanju postupka za isključenje zadrugara, odluka o suspenziji odnosno odluka o prestanku članstva u zadruzi stavit će se na oglasnu ploču Zadruge.

30

Protekom roka od 8 dana od stavljanja na oglasnu ploču, smatra se da je odluka uručena zadrugaru. Članski ulog zadrugara

Članak 19.

Članski ulog je iznos određen odlukom Skupštine koji svaki zadrugar unosi u Zadrugu prilikom stjecanja svojstva zadrugara –učlanjenja u Zadrugu. Članski ulog u vrijeme donošenja ovih Pravila iznosi 200 kuna. Članski ulozi su jednaki. Visinu članskog uloga određuje skupština. Zadrugar može članski ulog u Zadrugu unijeti u novcu, stvarima i pravima. Novčana vrijednost uloga u stvarima i pravima odredit će se prema tržnoj vrijednosti stvari ili prava u trenutku unosa u Zadrugu. Tržnu vrijednost uloga procjenjuje Nadzorni odbor. Odgovornost zadrugara za obveze zadruge

Članak 20.

Za obveze Zadruge koje se ne mogu podmiriti iz imovine Zadruge odgovaraju zadrugari svojom imovinom ograničeno supsidijarno, ukupno do vrijednosti članskog uloga. U slučaju prestanka svojstva zadrugara, bez obzira na razlog prestanka toga svojstva, zadrugar kojemu je članstvo u zadruzi prestalo odgovara za obveze Zadruge nastale za vrijeme njegova članstva i to u trajanju od godine dana od prestanka članstva. Udjel zadrugara

Članak 21.

Udjel zadrugara je dobit koja pripada zadrugaru iz poslovanja Zadruge. U slučaju prestanka članstva zadrugara, u udjel zadrugara uračunava se i dio imovine Zadruge stečene za vrijeme članstva zadrugara i to razmjeno osobnom doprinosu zadrugara u stjecanju te imovine. Osobni doprinos zadrugara stjecanju imovine Zadruge utvrđuje se na temelju opsega i vrijednosti poslovanja zadrugara i Zadruge. Imenik zadrugara

Članak 22.

U zadruzi se vodi Imenik zadrugara u skladu s propisima. U Imenik zadrugara upisuju se svi zadrugari. Nakon prestanka članstva zadrugar se briše iz Imenika zadrugara. Upis i brisanje iz Imenika zadrugara obavlja se na temelju konačne odluke nadležnog tijela Zadruge. Upravitelj Zadruge organizira i kontrolira vođenje Imenika zadrugara.

31

UPRAVLJANJE ZADRUGOM

Članak 23.

Zadrugom upravljaju zadrugari. Tijela Zadruge su: skupština, nadzorni odbor i upravitelj. Skupština Zadruge

Članak 24.

Skupštinu sačinjavaju svi zadrugari, odnosno njihovi zastupnici ili punomoćnici. Zadrugara na Skupštini može zamijeniti, kao punomoćnik na temelju pisane punomoći zadrugara, samo drugi zadrugar ili član obitelji zadrugara i to: otac, majka, brat, sestra ili punoljetno dijete. Punomoć za zastupanje zadrugara predaje se predsjedniku skupštine, najkasnije do početka sjednice. Jedna osoba može kao punomoćnik zastupati samo jednog zadrugara. Kod odlučivanja na Skupštini svaki zadrugar, zastupnik odnosno punomoćnik zadrugara ima pravo na jedan glas, neovisno o broju članskih uloga.

Članak 25.

Skupština ima predsjednika. Mandat predsjednika traje 4 godine Nakon isteka mandata za predsjednika se može ponovo birati ista osoba, bez ograničenja broja mandata. Predsjednik Skupštine saziva sjednice Skupštine i predsjeda sjednicama. U slučaju spriječenosti predsjednika sjednice Skupštine vodi predsjednik Nadzornog odbora. U slučaju potrebe za vođenje sjednice skupština može izabrati bilo kojega zadrugara. Predsjednik saziva Skupštinu po potrebi. Predsjednik mora sazvati Skupštinu ako sazivanje traži Nadzorni odbor ili upravitelj. Predsjednik mora sazvati Skupštinu i u slučaju da sazivanje Skupštine pisanim zahtjevom traži najmanje 1/3 zadrugara u Zadruzi, te u drugim slučajevima predviđenim zakonom. U slučaju da predsjednik ne sazove skupštinu ni u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva Nadzornog odbora ili upravitelja odnosno zahtjeva najmanje 1/3 zadrugara, skupštinu imaju pravo sazvati Nadzorni odbor, upravitelj odnosno zadrugari.

Članak 26.

Skupština radi na sjednicama. Poziv za sjednicu upućuje se zadrugarima i upravitelju, u pravilu 8 dana prije održavanja sjednice. Poziv sadrži podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice i prijedlog dnevnog reda.

32

Poziv se obvezno objavljuje na oglasnoj ploči Zadruge. Uz poziv za sjednicu upućuju se, u pravilu, obrazloženi prijedlozi odluka. Sve poslove oko pripreme sjednice Skupštine obavljaju upravitelj i stručne službe Zadruge. Skupština se mora sazvati najmanje jedanput godišnje. O radu sjednice vodi se zapisnik. U zapisniku se navodi mjesto i vrijeme održavanja skupštine, ukupan broj zadrugara i njihovih punomoćnika, odluke skupštine uz naznaku broja glasova, eventualni prigovori i primjedbe zadrugara i sve druge okolnosti važne za održavanje skupštine. Zapisnik potpisuju zapisničar i osoba koja predsjeda skupštini. Skupština može punovažno odlučivati ako su sjednici nazočni zadrugari odnosno punomoćnici zadrugara koji imaju natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova, s tim da se u ukupan broj glasova uračunavaju i suspendirani glasovi zadrugara. Broj prisutnih zadrugara odnosno njihovih punomoćnika utvrdit će se na početku sjednice. Osoba koja predsjeda sjednici skupštine brine o urednom održavanju sjednice i dnevnom redu te o održavanju reda na sjednici: daje riječ zadrugarima, opominje (prema potrebi) govornike da se drže dnevnog reda i obavlja druge poslove potrebne za uredno održavanje sjednice. Nakon završene rasprave o pojedinom pitanju, skupština donosi odluku. Odluke skupštine donose se glasovanjem. Na Skupštini se glasuje javno. Iznimno, skupština može odlučiti da se o pojedinim pitanjima glasa tajno, glasačkim listićima. Odluke skupštine donose se natpolovičnom većinom glasova nazočnih zadrugara, ako ovim Pravilima ili zakonom nije drugačije određeno. Odluke Skupštine se objavljuju na oglasnoj ploči Zadruge, gdje moraju biti dostupne zadrugarima najmanje 8 dana od isticanja.

Članak 27. Skupština Zadruge:

• donosi Pravila i druge opće akte Zadruge, • bira i opoziva nadzorni odbor i upravitelja i druga tijela, • donosi plan i program rada, • donosi odluku o kreditnom zaduženju zadruge, te o opterećenju i otuđivanju

pokretne i nepokretne imovine, • odlučuje o raspodjeli dobiti te pokriću gubitaka, • usvaja financijsko izvješće Zadruge i izvješće o obavljenoj reviziji, • donosi odluku o isključenju zadrugara, • donosi odluku o su osnivanju druge zadruge, • odlučuje o svim oblicima udruživanja i razdruživanja, • donosi odluku o članstvu u zadružnim savezima i predstavnicima zadruge u

istim, • odlučuje o drugim pitanjima predviđenim aktima zadruge i zakonom.

Skupština, kao najviše tijelo Zadruge, može punovažno odlučivati o svim pitanjima koja su ovim Pravilima stavljena u nadležnost drugim tijelima Zadruge. Skupština može donijeti poslovnik o svom radu.

33

Nadzorni odbor

Članak 28.

Nadzorni odbor broji (3-5) članova. Članove Nadzornog odbora bira Skupština većinom svih raspoloživih glasova. Za člana Nadzornog odbora ne može biti birana osoba koja nije zadrugar. Upravitelj Zadruge ne može biti član Nadzornog odbora, ali se poziva na sjednice odbora bez prava odlučivanja. Mandat članova Nadzornog odbora, ako zakonom nije drugačije određeno, traje dvije godine. Nakon isteka mandata skupština može ponovo izabrati nadzorni odbor u istom ili promijenjenom sastavu, bez ograničenja broja mandata za odbor ili članove odbora. Nadzorni odbor zasjeda po potrebi a najmanje jednom u 3 mjeseca. Inicijativu za sazivanje sjednice Nadzornog odbora mogu dati upravitelj, predsjednik Skupštine Zadruge ili pojedini zadrugari. Odredbe ovih Pravila o sazivanju, pripremi, načinu rada, donošenja i objavljivanju odluka Skupštine Zadruge, na odgovarajući se način primjenjuju i na Nadzorni odbor.

Članak 29. Nadzorni odbor:

• nadzire upravitelja u vođenju poslova, • po potrebi obavlja uvid u poslovne knjige i obavlja nadzor financijskog poslovanja

zadruge, • obavlja pregled godišnjeg obračuna, raspodjelu dobiti i pokriće gubitaka, o čemu

izvješćuje skupštinu prije donošenja godišnjeg obračuna, • radi zaštite interesa zadruge privremeno može obustaviti izvršenje odluka i radnji

upravitelja, • poduzima mjere za redoviti nastavak poslova i u roku od 8 dana saziva skupštinu, • zastupa interese zadruge u postupcima protiv upravitelja, • saziva izvanrednu skupštinu ako je to u interesu zadruge • obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

O svom nalazu Nadzorni odbor obavještava Skupštinu Zadruge. U slučaju da nađe kršenje odredbi akata Zadruge ili zakona od strane upravitelja u većem opsegu ili s težim posljedicama koje su za zadrugu nastale ili bi mogle nastati, nadzorni odbor može ograničiti ovlasti upravitelja u zastupanju Zadruge i donošenju važnih poslovnih odluka. U slučaju donošenja odluke o ograničenju ovlasti upravitelja, nadzorni odbor je dužan uputiti zahtjev za sazivanje skupštine najkasnije u roku od 8 dana od dana izricanja odluke o ograničenju ovlasti upravitelja.

34

Upravitelj Članak 30.

Upravitelj vodi poslovanje Zadruge. U vođenju poslovanja Zadruge upravitelj predlaže Skupštini plan i program rada, podnosi izvješća o radu i financijska izvješća i predlaže raspoređivanje dobiti Zadruge odnosno način pokrića gubitaka. Poslovne odluke koje spadaju u djelokrug redovitog poslovanja upravitelj donosi samostalno. Ako upravitelj donosi odluku o poslu od velikog značenja za rentabilnost poslovanja i likvidnost Zadruge dužan je, prije donošenja odluke, zatražiti mišljenje Nadzornog odbora. Takvo mišljenje Nadzornog odbora za upravitelja je obvezujuće. U slučaju da je za pojedine poslove zakonom ili općim aktom Zadruge propisana prethodna odluka skupštine, upravitelj mora, prije sklapanja ugovora ili preuzimanja obveza zatražiti od skupštine donošenje odgovarajuće odluke. Upravitelj donosi pojedinačne i opće akte koji se tiču radnog odnosa te prava i obveza radnika u Zadruzi.

Članak 31.

Upravitelja bira Skupština na rok od 4 godine. Za obavljanje poslova upravitelja Skupština može imenovati svaku osobu kod koje ne postoje zakonom određene zapreke za izbor na te poslove. Skupština može odlučiti da se upravitelj Zadruge bira nakon provedenog natječaja. Upravitelj uprave mora ispunjavati sljedeće uvjete: mora imati najmanje srednju stručnu spremu i 5 godina radnog iskustva na poslovima poljoprivredne djelatnosti. Poseban uvjet za izbor na poslove upravitelja je davanje programa rada upravitelja i zadruge za mandatno razdoblje na koje se kandidat bira. Natječaj provodi posebna komisija koju imenuje Nadzorni odbor. Nakon završenog natječaja Komisija daje izvješće o rezultatima natječaja i prijedlog za izbor upravitelja. Prijedlog komisije ne obvezuje Skupštinu Zadruge. Za upravitelja se ne može izabrati osoba:

• koja nema potpunu poslovnu sposobnost; • koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja

poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od 5 godina po pravomoćnosti presude kojom je za takvo djelo osuđena (s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne);

• osoba protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja Zadruge za vrijeme dok ta zabrana traje.

35

Članak 32.

Upravitelj za svoj rad prima plaću. Plaća upravitelja određuje se ugovorom između upravitelja i Zadruge. Visina plaće upravitelja vezana je, u pravilu, za uspješnost poslovanja Zadruge i upravitelja. Plaća upravitelja ne mora biti određena, ali mora biti odrediva, s tim da se u ugovoru navode elementi za izračunavanje plaće. Pregovore kod zaključenja ugovora o radu vodi, u ime Zadruge, Nadzorni odbor. Ugovor o radu, na temelju odluke Nadzornog odbora, potpisuju predsjednik odbora i upravitelj. Ugovorom može biti predviđeno sudjelovanje upravitelja u dobiti Zadruge. Ako ugovorom o radu Nadzorni odbor dade mogućnost upravitelju da sudjeluje u dobiti iz poslovanja Zadruge, upravitelj će sudjelovati (u odgovarajućem iznosu odnosno postotku) u dobiti Zadruge, tek nakon što Skupština odredi dio dobiti za raspodjelu u skladu s odredbom članka 8. ovih Pravila.

Članak 33.

U ugovoru o radu s upraviteljem Nadzorni odbor je dužan staviti klauzulu da upravitelj ne može bez suglasnosti Nadzornog odbora, za vrijeme dok obavlja poslove upravitelja i dvije godine nakon prestanka obavljanja tih poslova, za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti Zadruge kojima se takmiči sa Zadrugom te da ne može biti upravitelj ili član uprave ni nadzornog odbora u drugoj zadruzi ili trgovačkom društvu.

Članak 34.

• Upravitelj je dužan podnositi izvješća Nadzornom odboru:

o ostvarivanju programa rada upravitelja i zadruge u mandatnom razdoblju, • poslovnoj politici i planu vođenja poslova; • o rentabilnosti poslovanja Zadruge; • o tijeku poslova, prihodima i rashodima; • o poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i

likvidnost zadruge. Cjelovito izvješće o pitanjima iz prethodnog stavka upravitelj mora podnijeti skupštini Zadruge kod usvajanja financijskih izvješća.

Članak 35.

Ako se u tekućem poslovanju Zadruge pojavi gubitak, dođe do prezaduženosti ili do nesposobnosti Zadruge da izvršava svoje tekuće obveze (nelikvidnost), upravitelj je dužan o poremećaju u poslovanju i uzrocima odmah obavijestiti Nadzorni odbor. Upravitelj je dužan saslušati preporuke Nadzornog odbora za otklanjanje poremećaja. U slučaju većih problema u poslovanju Zadruge, a posebno ako takvo stanje traje duže vrijeme (duže od 3 mjeseca), a osobito ako upravitelj ne poduzima učinkovite mjere ili ako se poremećaj u poslovanju usprkos poduzetim mjerama s kojima se složio ili koje je preporučio Nadzorni odbor, nije mogao u kratkom vremenu prevladati odnosno ako se nisu mogli

36

otkloniti uzroci poremećaja, Nadzorni odbor ima obvezu zakazati sjednicu Skupštine radi njenog obavještavanja i donošenja odgovarajućih odluka. Skupština može opozvati upravitelja u svako vrijeme kada izgubi povjerenje u njegov način rada i uspješnost vođenja poslova upravitelja. Skupština Zadruge i Nadzorni odbor mogu upravitelja, posebnom odlukom, ograničiti u raspolaganju novčanim sredstvima (ali se to ograničenje ne može isticati prema trećima ako nije upisano u sudskom registru). PRAVA I OBVEZE RADNIKA

Članak 36.

Radnici zaposleni u Zadruzi su dužni svoje radne zadatke obavljati u skladu sa ugovorom i Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i nalozima upravitelja odnosno druge osobe koju odredi upravitelj. Radnici su dužni čuvati imovinu zadruge i primjenjivati akte Zadruge kojima se rješavaju pitanja rada i radnog odnosa radnika u zadruzi.

Članak 37.

Radnici ostvaruju prava iz radnog odnosa temeljem ugovora o radu i Zakona o radu, kolektivnih ugovora i drugih propisa te odluka nadležnih tijela Zadruge. Za svoj rad u Zadruzi radnici dobivaju plaću. Pravo na plaću radnici ostvaruju prema rezultatima rada, u skladu s propisima i aktima Zadruge.

Članak 38.

Radnik koji je ujedno i zadrugar ne može samo zbog toga što je zadrugar imati posebne pogodnosti iz radnog odnosa koje ne bi imali i drugi radnici koji nisu zadrugari. POSLOVNA TAJNA

Članak 39.

Pojedini podaci iz poslovanja Zadruge mogu se proglasiti poslovnom tajnom uvijek kada se procijeni da postoji opasnost da bi njihovo javno iznošenje moglo štetiti interesima Zadruge. Podatke iz poslovanja koji predstavljaju poslovnu tajnu određuje Nadzorni odbor. Svi radnici i zadrugari dužni su čuvati poslovnu tajnu ne samo za vrijeme trajanja svojstva zadrugara odnosno rada u Zadruzi nego i nakon prestanka svojstva zadrugara odnosno prestanka rada. ČLANSTVO U ZADRUŽNOM SAVEZU

Članak 40.

Zadruga se može, po posebnoj odluci skupštine, udruživati u regionalne i strukovne zadružne saveze.

37

VRIJEME NA KOJE JE ZADRUGA OSNOVANA

Članak 41.

Zadruga je osnovana na neodređeno vrijeme. RESTANAK ZADRUGE

Članak 42.

Zadruga može prestati na jedan od načina koji su predviđeni zakonom. STUPANJE PRAVILA NA SNAGU

Članak 43.

Ova Pravila smatraju se donesenim kada ih usvoji Skupština zadruge. Izmjene i dopune Pravila donosi Skupština na način na koji se Pravila donose.

Članak 44.

Pravila stupaju na snagu proglašenjem Pravila na skupštini. PREDSJEDNIK SKUPŠTINE: Ime i prezime SLUŽBENA BILJEŠKA: Pravila su proglašena na skupštini Zadruge dana (upisati datum) godine i stupila na snagu. UPRAVITELJ ZADRUGE: Ime i prezime 7.3. INSTITUCIJE KOJE PODRŽAVAJU ZADRUGRASTVO:

• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, 01/6106-111, 6109-201, www.mps.hr,

• Ministarstvo, mora, turizma, prometa i razvitka, Prisavlje 14, Zagreb, 01/3784-543, 3784-591, www.mmtpr.hr,

• Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, 01/6106-111, 6109-111, www.mingorp.hr,

• Hrvatski savez zadruga, Gajeva 2 a, Zagreb, 01/4870-053, 4870-055, www.zadruge.hr,

• Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Amruševa 8, Zagreb, 01/4922-935, 4922-936, www.hzs.hr,

38

• Trgovački sud u: Bjelovaru, Ive Lebovića 42, 034/244-409, Slavonskom Brodu, Trg Pobjede bb, 035/317-400, Karlovcu, Trg Josipa Broza Tita, 044/606-149, Splitu, Gundulićeva 29, 021/393-999,

• Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Trg J.J. Štrosmajera 9, Zagreb, 01/4591-666, 4591-721, www.hbor.hr,

• Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Ilica 49, Zagreb, 01/4846-622, 4846-612, www.hamag.hr,

• Hrvatska gospodarska komora Zagreb, Draškovićeva 45, 01/4606-777, 4606-803, www.hgk.hr,

7.4. LITERATURA: • Magazin «Zadruge» broj 5 i 6 iz 2006 i broj 7 iz 2007. godine, • Zadružni priručnik, Zagreb, Ž Mataga, A Matijašević, M Kosijer,

Izdavač:

SRPSKI DEMOKRATSKI FORUMEkonomski sektor

HR-10000 ZAGREBGUNDULIĆEVA 55

Telefon:+385 1 4921 862

Faks:+385 1 4921 827

E-mail:zagreb-sdf@sdf.hrInternet stranica:

www.sdf.hrPod pokroviteljstvom: