Prirucnik Za Nastavnike 6 Razred

Priručnik 7 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V. Alić

Azra Verlašević ● Vesna Alić

PRIRUČNIK 7(Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 7 i Naš jezik 7)

1


Upoznavanje s Čitankom 7Struktura udžbeničkih jedinica u Čitanci 7

Upoznavanje s Našim jezikom 7Struktura udžbeničkih jedinica u Našem jeziku 7

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Neka vas misao Marcela Prousta (Marsel Prust), velikana francuske književnosti, ohrabri da širom otvorite vrata novim svjetovima:“Zahvaljujući umjetnosti, umjesto da vidimo jedan jedini svijet, ovaj naš, mi vidimo kako se on umnožava; pa, koliko ima originalnih umjetnika, toliko nam svjetova stoji na raspolaganju.”

KNJIŽEVNOST

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i književnosti u sedmom razredu

devetogodišnje osnovne škole

2


Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: „Hasanaginica“ – usmena balada

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja

Odgojno-obrazovni ciljevi

Odgojni: usmena književnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, značaj ljubavi u životu čovjeka, važnost porodice, razvijanje osjećaja za ravnopravnost uopće, posebno za ravnopravnost spolova

Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama usmene narodne književnosti, balada kao epsko-lirska pjesma, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke u baladi, sadržajna analiza/ patrijarhalni i klasni sukobi (odnos aga i begova), epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, slovenska antiteza

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralačkih funkcija

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda čitanja i pisanja, metoda raspravljanja

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i rad u grupama

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, kasetofon, audiozapis Uspavanke, audiozapis Hasanaginice, grafoskop, grafofolija ilustracije Hasanaginice iz Čitanke 7, flip čartovi

Tematska korelacija

Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,

Međupredmetna: historija, geografija, muzička kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

1 Uzorak obrade nastavne jedinice: Usmena balada : Hasanaginica

3


Motivacijski dio časa:

Didaktička igra: Muzika i osjećanja

Poslušajte kompoziciju Uspavanka iz opere Hasanaginica kompozitora Asima Horozića. Kojim je muzičkim elementima kompozitor izrazio osjećanja iskazana riječima Uspavanke:

“Spavaj, spavaj, spavaj, sine,lijepi sanak snivaj,gdje ti majka tanku košu kroji,košu kroji, a godine broji.Spavaj, sine, lijepi sanak snivaj”?

Opera Hasanaginica nastala je prema najljepšoj bosanskoj narodnoj baladi Hasanaginica. Izvorni naslov balade je Žalostna pjesanca plemenite Hasanaginice (Žalosna pjesma plemenite Hasanaginice). Objasnite originalni naslov ove balade.Šta on nagovještava?

Alberto Fortis, putopisac, prvi zabilježio baladu Hasanaginica

(Alberto Fortis italijanski je putopisac iz 18. stoljeća. U Rimu je kao mladić učio jezike i prirodne znanosti, proputovao je veliki dio Evrope, a osobito Italiju i Dalmaciju. Istraživao je prirodu, narodne običaje i poeziju. Narodnu baladu Hasanaginica Fortis je objavio 1774. godine u Veneciji u svojoj knjizi Put po Dalmaciji. Od tada su se počeli nizati brojni prijevodi ove balade na razne jezike svijeta.)

Glavni dio sata:Najava teksta:Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7

Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis

Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.

Konkretizacija doživljaja:→ Balada Hasanaginica pjeva o jednoj davnašnjoj obiteljskoj tragediji. O kojoj?

Interpretacija teksta:

Otkrijmo značenje riječi:

4

http://bs.wikipedia.org/wiki/Dalmacija

http://bs.wikipedia.org/wiki/Venecija


ljubovca – voljena, suprugapendžer – prozormuči – šutigre – ideuzatrage – u nezavratak, unatrage ter – pakaduna – gospođaknjiga oprošćenja – brakorazvodno rješenje koje je mogao dati samo kadija

→ Na koji se događaj balada Hasanaginica koncentrira u prve dvije strofe?

→ Čime je uvjetovana Hasan-agina odluka da ga Hasanaginica ne čeka “u dvoru b’jelomu”? Šta vam o tome govore sljedeći stihovi:

“On boluje od ljutijeh rana.Oblaze ga majka i sestrica,A ljubovca od stida ne mogla.”

→ Koga sve unesrećuje ova Hasan-agina odluka?

→ Zašto Hasanaginica nije “mogla” posjetiti muža? Kome bi se zamjerila da je uspjela savladati svoj “ženski stid”?

→ Šta se krije iza okrutne odluke Pintorović-bega da ponovno uda sestru:a) osveta Hasan-agi jer je ponizio Hasanaginicu, a time i Pintorović-bega,

i/ilib) želja Pintorović-bega da upravlja sestrinim životom?

→ U čemu je sličnost između Hasan-age i Pintorović-bega?

→ Naziru li se u baladi njihova osjećanja prema Hasanaginici? Šta ih sprečava da ih pokažu i/ili iskažu riječima:a) muški ponos b) muški stid?

→ Kako Hasanaginica prihvata odluku Hasan-age, a kako bratovu odluku? Šta o tome saznajete iz ovih stihova?1. “Kad kaduna knjigu proučila,

Dva je sina u čelo ljubila,A dv’je šćeri u rumena lica.A s malahnim u bešici sinkom,Od’jelit se nikako ne mogla.Već je bratac za ruke uzeo,I jedva je s’ sinkom rastavio...”

2. “– Aj, tako te ne želila, braco,nemoj mene davat za nikoga,da ne puca jadno srce moje,gledajući sirotice svoje!”

5


→ Hasanaginica na veoma dirljiv način iskazuje svoja majčinska osjećanja. Kako to čini na početku, kako u sredini, a kako na kraju balade? Pronađite stihove u kojima je njena tuga zbog rastanka s djecom najsnažnije izražena!

→ Uporedite Hasan-agine riječi na početku i na kraju balade:1. na početku balade:

“– Ne čekaj me u dvoru b’jelomu,ni u dvoru, ni u rodu momu!”

2. na kraju balade:“A to gleda junak Hasan-aga, Pak dozivlje do dva sina svoja:– Hod’te amo, sirotice moje,Kad se neće smilovati na vas,Majka vaša srca kamenoga!”

→ Kako Hasan-aga preživljava prolazak Hasanaginicinih svatova? Šta ovoga puta zamjera Hasanaginici?

→ Kako je Hasan-aga mogao promijeniti njenu sudbinu i sudbinu djece?

Da li bi to utjecalo i na njegovu sudbinu?Ko je još mogao promijeniti Hasanaginicinu sudbinu?Je li to mogla Hasanaginica? Objasnite zašto tako mislite?

Rad u grupama:

1. grupaOva balada ima i svoju dramsku kompoziciju: uvod (ekspozicija), zaplet, kulminaciju i rasplet. Pronađite stihove u baladi Hasanaginica u kojima prepoznajete ove dijelove kompozicije. Objasnite svaki dio jednom rečenicom.

2. grupa Za jezik i ritam narodne pjesme karakteristično je ponavljanje određenih riječi, stihova ili većih cjelina, stalnih epiteta, arhaizama. Pronađite u baladi Hasanaginica epitete, stalne epitete, ponavljanja, arhaizme.

3. Odredite temu i ideju pjesme.4. Grafički prikažite Hasanaginicina osjećanja bola od početka pa do kraja

balade. Objasnite i riječima uzlaznu i/ili silaznu putanju njenih osjećanja.

→ Prezentirajte svoje radove ostalim učenicima. Prodiskutirajte rezultate svojih istraživanja.

Sinteza:

6


→ Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih, lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj riječi balare – plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana.

→ Teme o kojima usmena balada pjeva najčešće su: djevojka zle sreće, dvoje

zaljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni supružnici i roditelji, različiti sukobi u porodici... Radnja balade duboko je prožeta emocijama, što je čini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada gotovo su uvijek žene, a rasplet je po pravilu tragičan.

→ Slavenska antiteza je vrsta poređenja. To se poređenje sastoji iz tri dijela:

pitanja, negacije toga pitanja i odgovora na postavljeno pitanje. Takvo poređenje susrećemo u narodnoj poeziji slavenskih naroda, pa se zato i naziva slavenskom antitezom.

Ovo je slavenska antiteza iz balade Hasanaginica:

“Što se b’jeli u gori zelenoj? – stihovi kojima se postavlja pitanje;Al’ je snijeg, al’ su labudovi?”

“Da je snijeg, već bi okopnio, – stihovi kojima se daje negativan odgovor;labudovi, već bi poletjeli.”

“Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, – stihovi kojima se daje odgovor na pitanje.nego šator age Hasan-age.”

Završni dio sata:

Prepoznajte epske i lirske elemente u baladi i zaključite šta je to balada. Prisjetite se i neke druge vama poznate narodne balade.Domaća zadaća:

→ Okarakterizirajte lik Hasanaginice. Posebnu pažnju obratite na njezin odnos prema djeci, mužu, bratu.

Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

7



Nastavna jedinica: Narodna romansa: Hadži Musić Meho



Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj i pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost kao vrijednost, vedri narodni duh kao vrijednost

Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti, osobenosti žanra narodne romanse, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti romanse, sadržajna analiza, epski i lirski elementi u romansi, kompozicija, uočavanje razlika i sličnosti između balade i romanse

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija/ razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, razvijanje smisla za humor duhovitost

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse

Tematska korelacijaMeđupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,

Međupredmetna: historija, muzička kultura


2 Uzorak obrade nastavne jedinice: Narodna romansa: Hadži Musić Meho

8



Didaktička igra: Ja sam “maska...”

Jedan učenik je “maska” i pokušava mimikom i pokretima predstaviti različite osobine ljudi: stid, bahatost, nježnost, grubost, radoznalost, skromnost, hvalisavost... Ostali učenici pogađaju šta “maska” želi predstaviti. Šta je to hvalisavost?Znate li koju šaljivu anegdotu o nekom hvalisavcu?Kako hvalisavost često zna završiti?

Glavni dio sata:Najava teksta

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7Interpretativno čitanje teksta:

Čita nastavnik ili pušta tonski zapis

Emocionalno-intelektualna pauza:

Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.

Konkretizacija doživljaja:

→ U ovoj se pjesmi susrećemo s temom o vragolastoj djevojci! Koji postupci Crničića Ajke potvrđuju da ona to i jeste?


Otkrijmo značenje riječi:

ljuba – suprugapretil – debeođogin – đogo, konjčejrek – komad, četvrtina

→ Hadži Musić Meho čezne za djevojkom Crničića Ajkom. Je li on uvjeren da će lahko “obljubiti” Ajkino lice? Šta vam o tome govore prvi stihovi pjesme:

Hvalio se Hadži Musić Mehou kafani među jaranima:“Ženjen n’jesam, ženiti se neću,dok ne vidim Crničića Ajku,i dok njeno lice ne obljubim”?

→ Koristeći Mehinu neopreznost i lahkovjernost, Ajka ga postepeno razoružava da bi se na kraju ove “igre” Meho našao vezan “za tanahnu jelu”. Kako to Ajka radi, na šaljiv i/ili grub način? Da li se Ajka želi samo našaliti s Mehom, ili ima na umu i poučiti ga nečemu?

9


→ Motiv djevojačkog prerušavanja, Ajkinog prerušavanja u odjeću Hadži Musić Mehe, završni je napad na ponos mladog momka. O kakvoj promjeni u njegovom raspoloženju svjedoče ovi stihovi:

“Brže meni moja braćo draga,odr’ješte mi prebijele ruke,davno su mi nokti pocrnili,da me j’ vez’o Kostrš harambaša,ne bi mene ovako pritego,ko što danas Crničića Ajka”?

→ Šta Crničića Ajka prerušavanjem želi postići? → Uporedite takav slijed događaja s uvodnim stihovima pjesme.

→ Šta je Hadži Musić Meho mogao naučiti iz Ajkinih postupaka?

Sinteza:Kojoj vrsti pjesama pripada ova pjesma? Uočavamo da pjesma ima fabulu i likove, ali da su u njoj istovremeno naglašena i osjećanja glavnih likova. Dakle, u pjesmi Hadži Musić Meho međusobno se prožimaju epski i lirski elementi. Epsko-lirske pjesme koje su vedre i ponekad šaljive zovu se romanse. Romansa je pjevana na sličan način kao i balada, ali vedrijim tonom. Vedrina je temeljna crta romanse, ona pjeva o ljubavi veselo i razdragano.

Završni dio sata:Odredite epske i lirske elemente u romansi i zaključite šta je to romansa.

Domaća zadaća:

→ Djevojka sveže momka kažnjavajući ga za njegovu hvalisavost i lahkovjernost. Kako biste okarakterizirali ponašanje djevojke: kao više osvetoljubivo ili kao više vragolasto? Zašto?

→ Ilustrirajte stihove:“Mili Bože čuda na svijetu.Mehin đogo, ali nije Meho,po od’jelu, Hadži Musić Mehopo ljepoti, Crničića Ajka.”

Posmatranje i praćenje:

Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

3

Uzorak obrade nastavne jedinice: Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akšam pada

10



Nastavna jedinica: Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akšam pada



Odgojni: ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema sevdalinci

Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama sevdalinke, motivi, osjećanje, raspoloženje, unutrašnja rima u stihovima, melodičnost i harmoničnost sevdalinke, vizualni i akustički/auditivni elementi

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, ilustrativna metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija- ilustracija teksta iz Čitanke 7, (grafoskop ili bim-projektor),kasetofon i audiozapisi sevdalinki

Tematska korelacija

Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik

Međupredmetna: Muzička kultura

Tok izvođenja nastavnog sataMotivacijski dio časa: Didaktička igra: “Volim pjesmu...”

11


Uvježbajte kod kuće (oni koji to žele) pjevanje jedne sevdalinke po vlastitom izboru, a potom u razredu uz audiozapis i otpjevajte (karaoke). Neka neko od učenika učestvuje u ovom karaoke programu s audiozapisom sevdalinke Ima l’ jada k’o kad akšam pada.Proglasite najboljeg “interpretatora” sevdalinki.U koju vrstu muzike spadaju ove pjesma? Kako ih zovemo?Poznajete li nekog izvođača sevdalinki?Uz koje se instrumente najčešće izvodi sevdalinka?

(Saz je stari žičani muzički instrument s dugom drškom. U našim krajevima u XIV i XV stoljeću sijelo se nije moglo zamisliti bez saza i sevdalinke. Saz je postepeno potiskivan harmonikom, koja nije bila primjerena načinu pjevanja sevdalinke, što je utjecalo na izmjenu načina njena pjevanja.)

Glavni dio sata:

Najava tekstaPrikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7




→ Mak Dizdar jednom je prilikom zabilježio kako sevdalinka “blista čista kao biser” izvađen iz školjke sa dna tajanstvenog mora. Potražimo taj blistavi biser i u ovoj sevdalinci!


♠ Otkrijmo značenje riječi:

akšam – predvečerje, prvi mraksaz – starinska tambura s dugom drškomjacija – doba oko dva sata poslije zalaska sunca kada se obavlja istoimena

muslimanska molitvašadrvan – vodoskok sa bazenom od mermera ili betonagondže – momče

→ Prepoznajmo „blistavi biser“ s tajanstvenog dna djevojačkog srca, u djevojačkoj ljubavnoj čežnji. Za koje se doba dana vezuje?

→ Koji stihovi iskreno iskazuju ljubavni nemir u vrijeme “kad akšam pada”? Šta upotpunjuje taj nemir? Koji motivi? Kakvi su to “tanahni” šadrvani?

12


→ Svaki stih u pjesmi, osim prvog i dva posljednja, čini zasebnu pjesničku sliku. Koje su to pjesničke slike? Koje pjesničke slike možete vidjeti, a koje možete čuti?

→ Pjesma odiše unutrašnjom čežnjom i nemirom. Saznajte kako čežnja i nemir

progovaraju u završnim stihovima pjesme:“Milo moje da l’ još misliš na me?Milo gondže, da li misliš na me?”

→ Čemu doprinosi ova unutrašnja rima:“a saz bije u pozne jacije”? Ovakvom unutrašnjom rimom pojačava se melodičnost, sklad, harmonija pjesme.

→ Uočite vizualne i akustičke (auditivne) slike u pjesmi.

Sinteza:

Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim sredinama Bosne i Hercegovine. Ime je dobila od turske riječi sevdah, koja označava ljubavnu čežnju, ljubavni zanos. Sevdalinke su najčešće sjetne jer pjevaju o neostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i čežnji. Uvijek su snažno emocionalno obojene. Stvarane su i pjevane na djevojačkim i momačkim sijelima, u avlijama, baščama, na teferičima... Popularnosti sevdalinke doprinosilo je njeno muzičko izvođenje. Sevdalinke često iskazuju čežnju za rodnim krajem, pjevaju o gradovima, planinama, rijekama naše domovine.

→Riječ sevdalinka dovodi se u vezu i s arapskom riječju sawda, što znači crna žuč. Stari arapski i grčki liječnici smatrali su da crna žuč, kao jedna od četiri osnovne supstance u ljudskom organizmu, utječe na emocije i izaziva melanholično raspoloženje.

Završni dio sata:Uz tonski zapis horski otpjevajte ovu lijepu sevdalinku. Naučite njen tekst jer ćete je tako sačuvati od zaborava.

Domaća zadaća: → Pronađite u rječniku značenje riječi melanholija i ustanovite kako ritam pjesme

“Ima l’ jada k’o kad akšam pada” utječe na raspoloženje slušalaca?


4

Uzorak obrade nastavne jedinice: Romska pjesma : Đelem, đelem

13



Nastavna jedinica: Romska pjesma: Đelem, đelem

Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadržaja


Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjećaja za jednakopravnost i uvažavanje različitosti

Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama usmene narodne književnosti, upoznavanje sa romskom književnošću, romska lirska pjesma-himna, motivi, osjećanje, raspoloženje, melodičnost, harmoničnost

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, upoznavanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, demonstracija, ilustrativna metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, videotop/bim-projektor, videozapis pjesme, grafoskop i grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 7

Tematska korelacija

Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura

Međupredmetna: muzička kultura, historija, likovna kultura, TiZO



Narodi i običaji!

14


→ Videozapis: romska himna (Đelem, đelem)→ Vještina sviranja različitih instrumenata postala je jedno od prepoznatljivih obilježja

romskog naroda. Koje instrumente Romi najradije sviraju?→ Koje je obilježje romskog života prepoznatljivo na romskoj zastavi?

Glavni dio sata:

Najava teksta:Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7




Himna je svečana pjesma. Pjesma Đelem, đelem (u prijevodu Išao sam, išao) je romskom himnom proglašena na prvom Svjetskom kongresu Roma 1971.godine u Londonu.


Šta nam o tradiciji Roma govori prva strofa u pjesmi:„Idem, idem na daleki putI upoznajem sretne RomeO Romi, odakle ste,Sa šatorima pokraj sretnih puteva?“ ?

Šta o događajima iz prošlosti romskog naroda saznajemo iz romske himne Đelem, đelem?Šta ti tome govore stihovi:

„Imao sam nekada veliku porodicu,Ali crne legije su ih ubile.“?

Romi su međusobno veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Zajednice Roma biraju svoga kneza koji o njima brine. Šta o slozi i željama romskog naroda saznaješ iz ovih stihova:

„Sada je vrijeme, ustanite Romi svi,Dići ćemo se visoko, ako se potrudimo.“?

Romska himna poznata je pod raznim imenima: Gelem, Gelem; Đelem, đelem; Romale Chavale... Ovo je tekst himne na romskom jeziku:

GELEM, GELEM

15

http://hr.wikipedia.org/wiki/Romi


Gelem, gelem, lungone dromensaMaladilem bakhtale RomensaA Romale katar tumen aven,E tsarensa bahktale dromensa?

A Romale, a Chavale

Vi man sas ek bari familiya,Murdadas la e kali legiya

Aven mansa sa lumniake Roma,Kai putaile e romane dromaAke vriama, usti Rom akana,Men khutasa misto kai kerasa

A Romale, a Chavale

→ U jezik Roma (e Romani čhib) je tokom njihovog selilačkog života prodro veliki broj stranih riječi koje su bogatile njegov rječnik. Da bismo stekli dojam o zvučnosti i ljepoti romskog jezika, evo nekoliko riječi: na romskom brojevi od jedan do pet glase: jekh, duj, trin, shtar, pandz. Evo i jedne romske dječije brojalice:

“Haklo Baja, lija pire raja, hukli bori, lija piri beli.”

→ Romski jezik je obogatio živopisne rječnike neknjiževnih govora. Neke od ovih pozajmicama iz romskog jezika su halisati (jesti), oguglati (oglušiti)...

Sinteza:Himna je svečana pjesma. U početku je označavala svaku pjesmu (u prijevodu znači pjesma, hvalospjev), a nešto kasnije pjesmu posvećenu bogovima, herojima i prirodi. Danas većina naroda ima svoju himnu. To su nacionalne himne, one su rodoljubive / patriotske / domoljubne svečane pjesma koje veličaju povijest, tradiciju i slavu jednog naroda.

Završni dio sata:

1.Ilustrirajte romsku nošnju. Može to biti i tradicionalna narodna romska nošnja ali i modernistička. Ako ste u prilici možete nekoga, ukrasiti, dotjerati detaljima koji su karakteristični za romsku nošnju (ruža u kosi, široka romska suknja...).2.Naučite romsku brojalicu iz Čitanke 7. Obogatite je pokretima ruku, nogu glave...

Domaća zadaća:

→ Saznajte još neke melodične riječi u romskom jeziku. → Potražite neku zbirku romske poezije i istražite kojim temama se najčešće bavi.

→ Koje je obilježje romskog načina života prepoznatljivo na romskoj zastavi?


16



5

Uzorak obrade nastavne jedinice: Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije

17



Nastavna jedinica: „Ljetopis“ Mula Mustafa Bašeskija

Struktura i tip sata: usvajanje novih nastavnih sadržaja


Odgojni: razvijati sposobnosti za uočavanje lijepog i vrijednog u književnim djelima, razvijati ljubav prema domovini, upoznavati se sa njenom historijom, ljudima i događajima

Obrazovni: Ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti ljetopisa, objektivni i subjektivni elementi, hronološki zapis događaja, hićaja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u tekstu, vrijednost ljetopisa za historiju zemlje

Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, formiranje i izgrađivanje mentalnih i komunikativnih sposobnosti, logičkog mišljenja i zaključivanjakoordinacija govornog izraza i imaginacije, imaginacije i govornog izraza, razvijanje sposobnosti uočavanja,

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, poredbena metoda,

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, „Ljetopis“ Mula Mustafa Bašeskija, Školski ljetopis, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja

Međupredmetna: historija, geografija


18



Sve što se zabilježi – ostaje!→ Razgledajte školski ljetopis, razgovarajte o podacima koji su u njemu zabilježeni, o

fotografijama... Šta je bilo tako značajno u proteklim školskim godinama u vašoj školi da je zavrijedilo da bude zabilježeno u školskom ljetopisu? Ko je vodio ljetopis u vašoj školi?

→ Razmislite i prokomentirajte uvodne riječi jednog ljetopisca (Bašeskija: Medžmua),

a koje glase: “Ovdje ću bilježiti datume nekih događaja koji se zbiše u gradu Sarajevu i Bosanskom ejaletu, jer sve što se zabilježi ostaje, a sve što se pamti nestaje.”

(Mula Mustafa Bašeskija (1732–1809) bošnjački je ljetopisac rođen u Sarajevu u kome je proveo cijeli svoj život. O njemu znamo samo ono što je sam o sebi zabilježio u svom Ljetopisu. Bio je narodni pisar, vjeroučitelj u mektebu, službenik Gazi Husrev-begovog vakufa, imam jedne sarajevske džamije. Pisarska djelatnost navela ga je da započne svoj Ljetopis, a započeo ga je sjećanjem na događaje koji su se zbivali deset godina ranije. Za Bašeskiju kažu da je pisao na turskom, a mislio na bosanskom jeziku. Isticao je da je bosanski jezik ljepši od arapskog, turskog ili perzijskog jezika.)

Glavni dio sata:

Najava teksta:

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7

Interpretativno čitanje teksta:





→ Od marta 1756. godine Mula Mustafa Bašeskija u svom je Ljetopisu bilježio mnoge važne događaje u Sarajevu i Bosni, te je ostavio opsežan zbornik bilješki na turskom jeziku. Ljetopis je značajan izvor za historiju Sarajeva iz druge polovine 18. stoljeća. Bašeskija je objektivno zapisivao sva važnija zbivanja, pri čemu je pokazivao izrazit pripovjedački dar u koji je utkana tradicija narodnog pripovijedanja.

19

http://bs.wikipedia.org/wiki/1809




temuz – sedmi mjesec po hidžretskom kalendarumuharem – prvi mjesec u hidžretskom kalendaru, ima 30 dana i u njemu je

zabranjeno ratovatiAbaciluk – Abadžiluk, dio grada u kojem su smještene krojačke radnjezabiti – policija, panduripaša – titula turskih uglednika i vojnih licazilhidže – dvanaesti mjesec u hidžretskom kalendaru

→ Do kojih smo podataka došli iz prvog Bašeskijinog zapisa?Bašeskija precizno, tačno i vjerno bilježi dolazak kuge u Sarajevo, njeno širenje periferijom grada, bilježi tačan podatak koliko je ljudi umrlo od kuge, koliko je godina kuga harala Sarajevom... Tu je stravičnu pošast opjevao i u svojoj pjesmi Pjesma o haranju kuge.Pročitajte pjesmu a zatim uporedite podatke iz zapisa i podatke iz pjesme.Utvrdite sličnosti i razlike između zapisa i pjesme.

→ Šta smo saznali o zbivanjima u Sarajevu 1180. godine po Hidžri (9. VI 1766–29. V 1767)? Za koga su bitni podaci o događanjima u Sarajevu te godine:

a) za historiju Bosne,b) za sve stanovnike Sarajeva,c) za ljetopisca,d) za sve koje zanima i Sarajevo i Bosna?

→ 1180. godina po Hidžri, zapravo je 1766. godina po našem (gregorijanskom) kalendaru. Istražite koja je razlika između ova dva računanja vremena! Potražite u enciklopediji odgovore na sljedeća pitanja:

1. Kada započinje hidžretski kalendar?2. Šta je to gregorijanski kalendar?

→ Bašeskija je objektivan, pouzdan ljetopisac. No, on je često u Ljetopisu iznosio i svoje negodovanje prema vlastodršcima i tako izražavao i mišljenje širokih slojeva sarajevskog stanovništva. Želio je biti glas obespravljenih i siromašnih. Prepoznajte taj glas u ovom odlomku iz Ljetopisa!

→ Bašeskija je često koristio narodne predaje i priče da bi potkrijepio svoje tvrdnje. U Ljetopisu se nalaze i kratke narodne priče religioznog ili poučnog karaktera koje se obično završavaju na neočekivan način. Zovu se hićaje (hikaje). Jednu hićaju imate pred sobom.

→ Kako je čovjek iz ove hićaje iskušavao “ženski jezik”?U kojoj je mjeri prihvatljivo ovakvo razumijevanje “ženskog jezika”? → Proučite piščev jezik. Uočite arhaizme (zastarjele riječi i izraze).

20


Sinteza:→ Ljetopis je vrsta književnog djela u kojem se vjerno, objektivno bilježe stvarni događaji u određenom vremenskom periodu i na određenom lokalitetu. U ljetopisu se uz objektivne činjenice ponekad javljaju i piščevi subjektivni stavovi. Događaji se bilježe hronološkim slijedom.

→ Bašeskijin Ljetopis danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Sastoji se od 165 listova, formata 19 x 27 cm. Na kožnom povezu utisnuti su ornamenti sastavljenih kružnica.

→ Hićaja (hikaja) je kratka narodna priča religioznog ili poučnog karaktera koja često ima neočekivan kraj.

Završni dio sata:→ Suvremeni bosanskohercegovački pisac Abdulah Sidran slavnome je ljetopiscu Bašeskiji posvetio jednu svoju pjesmu. Pročitajte dijelove ove pjesme i razgovarajte o pjesnikovim zapažanjima, ali i raspoloženjima.

BAŠESKIJA

Jutros je, usred ljeta, snijeg pao, težaki mokar. Plaču zaprepaštene bašče. Bilježim toi šutim, jer svikao sam na čuda. Vidim, kroz oknadućanska, zabrinuta prolaze lica, i nijema. Kamoće stići, Bože, koji sve znaš? (...)Tako je nekoć (i to stoji zapisano), crvenakiša lila ponad grada, pometnja i strah rasliko korov. A malo je zdravih u gradu duša. (...)

Abdulah Sidran

→ Zbog čega je u ovoj pjesmi jače izražen subjektivni stav prema temi nego u Ljetopisu?Ipak, ima nešto po čemu su slični zapisi iz Ljetopisa i ovi odlomci iz pjesme. Šta je to?



6

Uzorak obrade nastavne jedinice: Oslo pod snijegom (Isidora Sekulić)

21



Nastavna jedinica: „Oslo pod snijegom“ Isidora Sekulić



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote

Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u opisivanju,

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u parovima

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flomasteri, boje, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, kompas, plutani čepovi, tanji ekseri, prozirna posuda s vodom, karta Evrope

Tematska korelacija

Međupodručna: kultura izražavanja, jezik

Međupredmetna: geografija, likovna kultura, fizika


Motivacijski dio časa: Didaktička igra: Gdje je taj Sjeverni pol?

22


(Priprema: kompas, plutani čepovi, tanji ekseri, prozirna posuda s vodom.)Kao što znate, crveni se vršak metalne igle na kompasu uvijek okreće prema Sjevernom polu, jer ga on privlači svojim magnetom. U ovu se čaroliju možete uvjeriti i sami. Napravite svoj mali kompas: kroz plutani čep pažljivo provucite tanji ekser i stavite ga da pliva u posudi s vodom. Ako se želite uvjeriti je li vaš kompas ispravan, uporedite smjer koji pokazuje ekser sa smjerom kazaljke na pravom kompasu! Koja strana kazaljke na kompasu pokazuje jug?Treba li pticama kompas da bi pronašle jug?Pođimo mi ipak na sjever. Tamo je jedan grad pod snijegom!

(Isidora Sekulić (1877–1958) srpska je spisateljica koja je govorila sedam jezika, izvanredno poznavala književnost i umjetnost. Bila je prva žena akademik u Srbiji. Živjela je povučeno, u svijetu knjiga, bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je u Francuskoj, Njemačkoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj Aziji... Napisala je djela: Saputnici, Pisma iz Norveške, Đakon Bogorodičine crkve i dr. U jednom intervjuu Isidora je izjavila: “Volim tišinu. (...) Ako nešto vredim, neka kažu posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne želim da me hvale.”)

Glavni dio sata:

Najava teksta:

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7Oslo pod snijegom





Konkretizacija doživljaja:→ Putopisna proza Pisma iz Norveške zasigurno su najbolje prozno djelo Isidore Sekulić u kome spisateljica potvrđuje izoštrenost svoga zapažanja, svoj prefinjeni smisao za detalje koje savršeno precizno smješta u svoje izrazito emocionalno obojene slike nekog krajolika.


23



bizarni – čudni, neobičniportfelj – službena torba, torba za spisetociljati se – klizati se na ledenoj stazi tociljajke – uglačane staze na snijegu, ledene stazeodjedared – odjednom

→ U ovom odlomku iz putopisa Isidora Sekulić opisuje Oslo u zimskim danima. Oslo je glavni grad Norveške u čijim se granicama nalaze prostrani otvoreni prostori i brojni parkovi koji svojim zelenilom i prozračnošću otkrivaju bezmjernu ljepotu i snagu prirode.

→ Kojim slikama u zimskom krajoliku spisateljica posvećuje posebnu pažnju?Kojim su emocijama obojene te slike?

→ Koje su vam slike ovoga grada pod snijegom prepoznatljive, a koje nove? Zašto? Koji motivi tekst čine posebno dinamičnim? Po čemu je zanimljiv gradski prostor na kojem je smješten spomenik pjesniku Velhavnu?Postoji li u vašem mjestu spomenik nekoj znamenitoj ličnosti? Kako pjesnici pokazuju ljubav svome gradu? Kako gradovi uzvraćaju ljubav pjesnicima?

→ Rad u parovima: 1. Uzmite kartu Evrope, pronađite granice Norveške, pronađite Oslo. Koje boje

preovladavaju na karti Norveške? Šta to znači?2. Izdvojite rečenice koje opisuju ponašanje ljudi na snijegu.3. Izdvojite rečenice u kojima se opisuje odjeća Norvežana.4. Prema karti Evrope nacrtajte izgled vanjskih granica Norveške, voštanim bojama

obojite planine, ravnice, more.

Parovi izvještavaju o svojim realiziranim zadacima

Sinteza:Putopis je prozno književno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito opisuje neku zemlju, predio, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje svoje dojmove i osobne doživljaje s tog putovanja. Predmetom njegova interesiranja jesu prirodne ljepote, kulturno-historijske znamenitosti, ljudi, njihovi običaji...

Završni dio sata:Zamislite da se olovka u vašoj ruci sve više zagrijava što duže njome pišete. Imate pet minuta da opišete vaš rodni kraj, jer za pet minuta nećete moći više da je držite u

24


ruci. Vaše bilježnice zamijenite sa drugom/drugaricom u klupi i pročitajte radove. Ko želi može pročitati svoj rad naglas.

Domaća zadaća:

U bilježnicu ispišite pridjeve i imenice kojima se u navedenom odlomku putopisa Oslo pod snijegom opisuju ulice, brežuljci, drveće, ograde, snijeg.



7

Uzorak obrade nastavne jedinice: Dnevnik Ane Frank

25



Nastavna jedinica: Dnevnik Ane Frank



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje empatije, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, osuda rata

Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti dnevnika, objektivni i subjektivni elementi, hronološki redoslijed bilježenja

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualan rad, frontalni, rad u grupama

Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, Dnevnik Ane Frank, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,

Tematska korelacija


Međupredmetna: historija, likovna kultura


26



Kutak za tajne!Kome povjeravate svoje tajne o prvoj ljubavi, o nedoumicama, o nekim vašim problemima? Istaći na flip chartu riječi Ane Frank: “Nadam se da ću se tebi moći povjeravati kao nikome do sada i nadam se da ćeš mi biti velika potpora i utjeha. Da bih u mislima stvorila sliku bliskog bića za kojim čeznem, želim da sam ovaj dnevnik bude to blisko biće, moja prijateljica i tu moju prijateljicu nazvat ću Keti.”

Ana FrankKome Ana povjerava svoje tajne? Kutak za tajne!

Kako je Ana nazvala svoju novu prijateljicu? Šta od nje očekuje? Imate li vi neki kutak za tajne?

Flip shart

Ana Frank autorica je jednog od najpoznatijih dnevnika na svijetu. Duže od dvije godine Ana je u tajnom skrovištu jedne zgrade u Amsterdamu, u kom se skrivala za vrijeme progona Jevreja u Drugom svjetskom ratu, pisala svoj dnevnik. Nakon dvije godine Ana i njena porodica odvedeni su u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije, Ana je umrla od tifusa. Anin otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u Amsterdam, i nakon što je pronašao Anin dnevnik – objavio ga je.

Glavni dio sata:

Najava teksta:


Interpretativno čitanje teksta: DNEVNIK ANE FRANK(odlomak)




Konkretizacija doživljaja:→ Za Anu je njen dnevnik bliska prijateljica kojoj želi povjeriti svoje najskrivenije misli i osjećanja. Šta Ana povjerava svom dnevniku 7. marta 1944. godine?Šta je trinaestogodišnjoj djevojčici prekinulo bezbrižno djetinjstvo?


27


→ Pročitajte još jednom Anine riječi: “Sad gledam na tu Anu kao na prijatnu ali vrlo površnu djevojku. To je neka druga Ana koja je uživala u onom božanstvenom životu, a ne Ana koja je postala mudra među ovim zidovima.” Od čega je Ana postala mudra? Kakva bi Ana, zapravo, željela biti: bezbrižna ili mudra? Zašto? A šta biste vi željeli? Koje nove osjećaje Ana otkriva u tami svoga skrovišta? → Da je kojim slučajem Ana vama povjerila svoj “recept za sreću”, kako biste ga razumjeli? Pročitajte ga još jedanput i prokomentirajte!“Izađi napolje, u polja, uživaj u prirodi, u suncu, izađi i pokušaj da ponovo nađeš sreću u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja još preostaje u tebi i oko tebe i budi srećna!”

→ Razmislite o “receptu za sreću” Anine majke: “Misli na svu nesreću na svijetu i budi zahvalna što je i ti ne dijeliš!”Koju je nesreću Ana ipak morala podijeliti s drugima? Je li to mogla izbjeći? Ima li ko pravo učiniti nas nesrećnim?

Neka vam Dnevnik Ane Frank posluži kao inspiracija za radionicu o ljudskim pravima.

Rad u grupama: 1. grupa Na flip chartu nacrtajte ili ilustrirajte neka od osnovnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na oba roditelja, pravo na zdravu okolicu, pravo na liječenje, pravo na obrazovanje...) 2. grupaNa flip chartu napišite poruku svima onima koji svojim postupcima unesrećuju ljude. Možete to propratiti i ilustracijama.3. grupaNavedite i/ili ilustrirajte neka kršenja ljudskih prava.4. grupa Koja biste ljudska prava unaprijedili, kada biste bili u mogućnosti? Ilustrirajte to!

Razgovarajte s nastavnikom historije o Drugom svjetskom ratu, o stradanju Jevreja i o zloglasnom koncentracionom logoru Aušvicu (Auschwitz). Ovu radionicu možete uraditi i na času odjeljenske zajednice. Zabilježite svoja saznanja o ovoj temi na flip chartu. Svoje radove izložite na zidove učionice ili školskog hodnika.

Sinteza:Dnevnik je književno djelo u kojem se hronološki opisuju događaji u kojima su autor ili autorica dnevnika učestvovali u određenom periodu svog života. Dnevnik se može svesti na precizno nabrajanje činjenica iz života, a kod darovitih pisaca dnevnik može biti tako pripovjedački uobličen da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za čitanje. Dnevnik se bilježi iz dana u dan, sa svježim opisima dnevnih događanja jer autor ili autorica dnevnika žele vjerodostojno ispričati svoj život i opisati vrijeme i sredinu u kojoj žive.

Završni dio sata:

28


Koji je vaš “recept za sreću”? Ispišite ga u svoje bilježnice.



8

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pjesma o peru (Nerkesi)

29



Nastavna jedinica: „Pjesma o peru“ Nerkesi



Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu

Obrazovni: stvaralaštvo na orijentalnim jezicima, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme 14. i 15. stoljeća, motivi, raspoloženje/atmosfera, stilske figure, izražajno čitanje pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i estetskih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, ilustrativna metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,

Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,

Tematska korelacija


Međupredmetna: biologija, likovna kultura, muzička kultura


30



Didaktička igra: Udahnimo život mislima!

Prokomentirajte Bašeskijin zapis iz Ljetopisa: “...sve što se zabilježi ostaje, a sve što se pamti nestaje.”Prisjetite se nekih misli koje vas uvijek obraduju, “ugriju vam srce”. Poklonite tim mislima život kako ne bi nekada nestale zauvijek. Zabilježite ih na flip chartu.Razgovarajte o vašim zapisima. Kada su vaše misli oživjele?Ko im je udahnuo život?Kako se zove stilska figura koju smo upravo upotrijebili?

Glavni dio sata:

Najava teksta: PJESMA O PERU (Muhamed Nerkesi Sarajlija)

(Muhamed Nerkesi Sarajlija rođen je u Sarajevu oko 1584. godine. Više obrazovanje stekao je u Carigradu. Radio je kao profesor medrese i kadija u više mjesta u Bosni, u Carigradu, Solunu... Nerkesi je pisao i na turskom jeziku i ovom njegovom književnom djelatnošću svrstavaju ga u sami vrh pjesništva na turskom jeziku. Bio je veoma uspješan divanski pjesnik, stihovi su mu raspjevani, lepršavi, maštoviti.)







→ Pjesma je Nerkesiju poslužila da iskaže svoje misli o poeziji i pjesnicima. Pjesnikovo pero je samo “naoko” nijemo. Kada će ono “progovoriti”? U rukama pjesnika pero govori na poseban način. Kakav?


31


→ Slavuj je ptica koja je ljepotom svoje pjesme (zvuka i melodije) zadivila pjesnika. Pjesnike često porede sa slavujima, a njihovu pjesmu s pjesmom slavuja. Šta povezuje pjesnika i slavuja? Po čemu se razlikuju pjesma pjesnika i pjesma slavuja?

→ Svoju pjesmu pjesnici povjeravaju peru i ono “istog časa počne(š) izvijati pjesme”. Ono nam otkriva pjesnikovu dušu, otkriva njegove tajne misli, osjećanja. Razmislite: Kada se pjesnici povjeravaju peru? Kada pjesnik želi “složiti glas” sa svojim perom? Kada je naš pjesnik odlučio pozvati pero riječima: “Hodi sada, otpočni pjesmu i složi glas sa slavujem moje naravi”?

→ U ovoj su pjesmi iskazane misli o pjesnicima, o snazi i ljepoti njihove riječi koja je kao pjesma slavuja. Posvećena je peru koje pjesnikovim mislima udahnjuje život! Koja je to stilska figura? Je li pero doista živo, i kako pero mislima udahnjuje život. Šta nam otkriva?

Sinteza:

U starijoj bošnjačkoj književnosti posebno mjesto pripada stvaralaštvu na orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i perzijskom). Ova je književnost svoj procvat doživjela u periodu od 15. do 17. stoljeća, a obuhvata veliki broj stvaralaca. Jedan od njih jeste i Muhamed Nerkesi. Njegove kratke lirske pjesme pune su osjećanja i bujne mašte, u njima se može naslutiti atmosfera sevdalinke čijoj ljepoti osjećajni Nerkesi nije mogao odoljeti.

Završni dio sata:

Budite pjesnici!

→ Otpočnite pjesmu i “složite glas” sa slavujem vaše “naravi”.



32



Nastavna jedinica: „Voćka poslije kiše“ Dobriša Cesarić



Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, opisna/pejzažna pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, prozirna staklena posuda, ogledalce

Tematska korelacija


Međupredmetna: fizika, likovna kultura, muzička kultura


9 Uzorak obrade nastavne jedinice: Voćka poslije kiše (Dobriša Cesarić)

33



Didaktička igra: Čarolija vode i sunca

Kako nastaje duga? Dugu možete napraviti sami. Duboku prozirnu staklenu posudu napunite vodom i postavite na mjesto izloženo suncu. U vodu zaronite ogledalce tako da se na njemu prelama sunčeva svjetlost. Kada se voda umiri, na suprotnom zidu ugledat ćete svoju dugu. Opišite njene boje!

Glavni dio sata:

Najava teksta: VOĆKA POSLIJE KIŠE (Dobriša Cesarić)






Konkretizacija doživljaja:Po čemu je slika ovog pejzaža posebna? Kako sliku nekog krajolika može promijeniti sunce? Koja još zbivanja u prirodi to mogu?


→ Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doživljaj voćke poslije kiše. Naslikao je riječima dvije poetske slike. Po čemu se te dvije slike razlikuju?Koji motiv određuje tu razliku?Šta grane voćke čini “čudesno raskošnim”?

→ Izdvojite vizuelne elemente u pjesmi.Koji je, dakle, osnovni motiv u pjesmi?

→ Pročitajte pažljivo posljednja dva stiha pjesme. “Ona je opet, kao prvo,obično, malo, jadno drvo.”Kamo je nestala čarolija?

34


→ Zažmirite i zamislite voćku poslije kiše, zamislite kapi na njenim granama. Zamislite igru sunca na grani orošenoj blistavim kapima. Ko njiše kapi? Voćka brižno, poput majke, čuva svoje kapi. Pjesnik je malu voćku, malo drvo, pretvorio u nešto živo, nježno, brižno.

→ Pročitajte još jednom drugu strofu.Kada nestaje ta čarolija?Kuda je nestala čarolija? Gdje su blistave kapi, gdje je čudesna raskoš?

→ Ove dvije slike u potpunoj su suprotnosti. Druga slika još više ističe ljepotu voćke iz prve strofe. Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjećanja, dvije slike koje imaju potpuno suprotne osobine, pri čemu se želi istaći jedna, dobijamo jednu vrstu poređenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.

→ Pjesnik je uhvatio jedan trenutak, u njemu je snažno doživio jednu sliku, a potom je ona nestala u nepovrat.Ovako snažan doživljaj, impresija, može se ostvariti jedino u izrazito lirskoj pjesmi.On u nama budi jake emocije/osjećanja.Koja je osjećanja pjesma pobudila u vama?

→ Dobrišu Cesarića zovu pjesnikom sutona, večeri, jeseni, bola i žudnje za svjetlom, pjesnikom koji sve to pronalazi u običnom i svakodnevnom. Cesarić je jednom prilikom izjavio šta ga je inspiriralo da napiše pjesmu Voćka poslije kiše: “Jedno stabalce koje sam gledao kroz prozor biblioteke Higijenskog zavoda. Bilo je divno s onim kapima kiše koje su blistale na suncu. Pomislio sam kako bi izgledalo sasvim drugačije da nema sunca i stabalce mi se pričinilo simbolom čovjeka u sreći i u nesreći...” U kojoj strofi ove pjesme možemo prepoznati “čovjeka u sreći”, a u kojoj “čovjeka u nesreći”?

Sinteza:→ Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejzaž, prirodnu pojavu ili detalj (motiv) iz prirode i izražavaju pjesnikov doživljaj prirode zovu se pejzažne (opisne ili deskriptivne) pjesme.

→ Već smo naučili da se stilska figura kojom se riječ ili dio stiha prenosi u drugi stih zove opkoračenje. Opkoračenjem se postiže poseban ritam u pjesmi. Naprimjer, u prvoj strofi pjesme Voćka poslije kuše: “I blješti, suncem obasjana,čudesna raskoš njenih grana.”

Pronađite u pjesmi još neko opkoračenje.

Završni dio sata:Odaberite zadatak:

→ Pjesma Voćka poslije kiše vrlo je melodična. Pokušajte komponirati ili pronaći melodiju uz koju bi se mogla pjesma otpjevati. Hoće li to biti brži ili laganiji ritam? Zašto?

35


→ Na času likovne kulture naslikajte ili svoje ili pjesnikovo drvo poslije kiše, a kod kuće ga pokušajte i opisati.

→ Pronađite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku riječ na kraju stiha neku drugu riječ koja se s njom rimuje (naprimjer: kiše – briše).



10

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pjesma o kuji (Sergej Jesenjin)

36



Nastavna jedinica: „Pjesma o kuji“ Sergej Jesenjin



Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje prijateljstva između čovjeka i životinja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, osuda zla i nepravde, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, snaga majčinske ljubavi,

Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, osjećanja, motivi, raspoloženje, strofe, stilske figure ( kontrast, inverzija, opkoračenja...), izražajno čitanje i recitovanje pjesme



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,

Tematska korelacija


Međupredmetna: likovna kultura, biologija


37



(motivacijska vinjeta)

Gost u razredu: kućni ljubimac (pas)

→ Znate li šta je kinologija? To je nauka koja proučava nastanak i evoluciju pasa, različite rase pasa, njihovo zdravlje, ishranu, njegu, uzgoj, ponašanje, dresuru itd.

→ Zamolite roditelja nekog vašeg drugara koji ima psa kao kućnog ljubimca za jedan čas iz kinologije. Neka vam u razred dovede kao gosta svog kućnog ljubimca. Pokušajte saznati sve što vas o njemu zanima: kojoj pasmini pripada, kakvu narav ima, šta voli jesti, poznaje li svoje roditelje, ima li svoje mlade... Kako pas brine o mladima? Kako pokazuje roditeljsku ljubav?

Glavni dio sata:

Najava teksta: PJESMA O KUJI (Sergej Jesenjin)






Konkretizacija doživljaja:→ U Pjesmi o kuji na neobičan je način prikazan svijet majčinstva, obilježen srećom, ali i bolom. Kako je kuja iskazivala svoju ljubav prema štenadima? Zbog čega je bila sretna? Interpretacija teksta:


rogoz – šaša, ševar, trava močvarica dugih, tvrdih listova koji se upliću i služe za vezivanjetmina – tama vazda – uvijekmreškati se – borati seplavet – plavetnilozuriti – netremice gledati

38


→ Pročitaj još jednom prve dvije strofe. Koja te slika naročito raznježuje?Koje je osjećanje iskazano u ovim strofama? → A onda...? Šta se desilo? Ko je ukrao kujinu sreću? Šta vas je posebno potreslo, rastužilo? Koje je osjećanje iskazano u nastavku pjesme?

→ U prvim strofama iskazana je “materinska sreća”, a u nastavku pjesme “materinska bol”. Kako zovemo ovakvu stilsku figuru? Podsjetimo se: Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjećanja, dvije slike koje imaju potpuno suprotne osobine, pri čemu se želi jedna istaći, dobijamo jednu vrstu poređenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.

→ Kakvu promjenu raspoloženja u pjesmu unose stihovi:“A uvečer, kao i vazda,kad koke na lijegala kreću,tmuran je stigao gazdai strpao štenad u vreću”?

→ Kojim dinamičnim motivom započinje četvrta strofa?Koja osjećanja tjeraju kuju na trčanje? U ovoj strofi naslućujemo šta se psićima dogodilo. Iz kojih stihova?Šta se kuji pričinilo pri povratku kući?O čemu mi to često budni sanjamo?

→ Šta kuja osjeća dok “zuri u plavet jasnu” i “cvili nasred druma”?Iz kojeg dijela njena lica pjesnik “čita” to osjećanje? → U pjesmi se skladno prožimaju ritmički, slikovni, osjećajni i značenjski elementi. Ova nam pjesma govori o narušenoj harmoniji između čovjeka i prirode. Koje je osjećaje izgubio čovjek iz ove pjesme? Koje je značenje prirode zaboravio?

→ Istinski umjetnik plijeni snagom plemenitosti svoga djela. Po čemu ste tu snagu prepoznali u ovoj pjesmi?Pjesma o kuji veoma je potresna. Koji je motiv čini tako potresnom?Razmislite: Svirepom činu kuja nijemo prisustvuje. Bez režanja, zavijanja, bez ijednog laveža. Zašto? Kad se kuja oglasila? Kako?Pronađite stihove u pjesmi koji naglašavaju njenu bespomoćnost i bol ali i čovjekovu okrutnost.→ Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini. Naprimjer, na početku pjesme:“I jezikom, sve do tmine,mati ih češljala nježna;od trbuha njene toplinevoda se topila snježna.”

→ Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovim stihovima? Pronađite inverzije u ovoj pjesmi.

39


→ Pročitajte još jednom ove stihove:“I jezikom, sve do tmine,mati ih češljala nježna”

Ovi stihovi čine jednu misaonu cjelinu. U kojem stihu pjesnik započinje, a u kojem završava svoju misao? Kada se misaona cjelina ne završava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoračenje. Misaona cjelina može se završavati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi. Završetak misaone cjeline prirodno nameće predah, odnosno pauzu u izgovoru.→ Opkoračenjem se postiže poseban ritam u pjesmi. Pjesma o kuji vrvi opkoračenjima. Pronađite neka i zaključite kako ova stilska figura utječe na ritam pjesme!Pročitajte pjesmu pazeći na znake interpunkcije (zareze, tačke), opkoračenja. Obratite pažnju na boju glasa.

Sinteza:Pjesme Sergeja Jesenjina prevedene su na sve svjetske jezike, a kod nas je on već odavno jedan od najčitanijih stranih pjesnika svih vremena.→ U Pjesmi o kuji se skladno prožimaju ritmički, slikovni, osjećajni i značenjski elementi. Ova nam pjesma govori o narušenoj harmoniji između čovjeka i prirode. → Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini.Kada se misaona cjelina ne završava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoračenje. Misaona cjelina može se završavati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi. Završetak misaone cjeline prirodno nameće predah, odnosno pauzu u izgovoru.

Završni dio sata:

→ Poznati filozof i pisac Jean-Jacques Rousseau (Žan Žak Ruso) nekom je prilikom rekao: “Veliko je zlo ne činiti dobro.” Kakvo je “dobro” gazda iz Pjesme o kuji propustio učiniti?

Domaća zadaća:

Promijenite pjesmu! Ispjevajte stihove koji će promijeniti sudbinu kujinih mladunčadi!


Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje

40

http://bs.wikiquote.org/wiki/Zlo



Nastavna jedinica: „U poznu jesen“ Vojislav Ilić



Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, bojom, zvukom

Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, osjećanje, motivi, ugođaj u pjesmi, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, rima, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih sposobnosti


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flip čartovi, grafoskop, grafofolija

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja;

Međupredmetna: likovna kultura


11 Uzorak obrade nastavne jedinice: U poznu jesen (Vojislav Ilić)

41



Didaktička igra: Jesen u mojoj glavi

1. Crtajte na flip chartu asocijacije o temi jeseni (kiša, magla, vjetar, oblaci);2. Ispisujte na flip chartu riječi o temi jesenji vjetrovi (zvižde, pušu, pire, kovitlaju);3. Ispisujte na flip chartu riječi o temi jesenje nebo (sivo, kišno, mutno, ptice).

Glavni dio sata:

Najava teksta: U POZNU JESEN (Vojislav Ilić)






Konkretizacija doživljaja:→ Pjesma U poznu jesen već svojim naslovom nagovještava osnovni motiv. U koju biste je vrstu lirskih pjesama svrstali?



pozna – kasnado – dolinaubog – siromašanzeljov – tornjak pas, bijelosive boje

Pomoću kojih zvučnih i vizuelnih motiva pjesnik slika kasnu jesen? Prepoznajte ih i pokušajte odgonetnuti kakvu nam sliku jeseni daju ovi motivi?Kojim bojama tu sliku jeseni boje motivi i stihovi koji se ponavljaju u pjesmi (“puste poljane” i “Mutno je nebo svo”...?→ Dok “okis’o konjic” “žurno u selo grabi”, pjesnik je obuzet jednom slikom. Kojom?Razmislite: Koja osjećanja obuzimaju pjesnika dok se primiče svom “ubogom domu”?Šta mislite koliko dugo tu nije boravio? Ko je ta starica na pragu?

42


U pjesmi se ponavlja motiv gavrana koji “sa krikom uzleće”. Koje osjećanje u pjesmu unosi ovaj motiv? → Kakvo raspoloženje vlada u pjesmi?Šta nagovještavaju ovi motivi: kasna jesen, magle, opustjele njive, kiše, krici gavranova, pokisao konj, mokra živina?

→ Tri se stiha prve i posljednje strofe ponavljaju. Šta se postiže ovakvim ponavljanjem?Zapazite ritam pjesme. U kakvoj su vezi pjesnikova osjećanja i ritam?

→ Onomatopeja je figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Takve su i riječi: jaukati – jauk, kričati – krik, zviždati – zvižduk...Pronađite onomatopejske riječi u ovoj pjesmi.

Sinteza:Pjesma U poznu jesen je opisna ili deskriptivna pjesma. To je vrsta lirske pjesme u kojoj pjesnik slika prirodu i pojave u prirodi. U njoj je opisan pjesnikov subjektivni doživljaj prirode. U ovoj pjesmi pjesnik pomoću zvučnih i vizuelnih motiva slika kasnu jesen. U njenu opisu pjesnik se služi i onomatopejskim riječima. Onomatopeja je figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Takve su i riječi: jaukati – jauk, kričati – krik, zviždati – zvižduk...

Završni dio sata:Izražajno pročitajte pjesmu. Pripazite na boju glasa, jačinu glasa, ritam, brzinu čitanja, pauze...

Domaća zadaća:

→ Pročitajte prvu strofu pjesme Akvarel Hamze Hume i uporedite je s prvom strofom pjesme U poznu jesen Vojislava Ilića. Objasnite po čemu se razlikuju ova dva doživljaja jeseni!

AKVAREL

“O bistri jesenji dani,Odozgo sa svijetlih palataOsmijeh me vaš mami,O bistri jesenji dani!”



43



Nastavna jedinica: „Zapis o zemlji“, Mak Dizdar


Odgojno-obrazovni ciljevi:

Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, bojom, zvukom, razvijanje patriotskih osjećanja;

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, uloga arhaizama, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i recitovanja

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovka, flip čart – slijepa karta, flomasteri, boje, razglednice gradova u BiH;

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanjaMeđupredmetna: historija, likovna kultura, geografija


12 Uzorak obrade nastavne jedinice: Mak Dizdar: ZAPIS O ZEMLJI (MMak

44



Stećci/mramorovi

Naučili smo: Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Stećci su obično ukrašeni uklesanim prizorima iz života, iz lova, s viteških turnira ili natpisima na glagoljici ili bosančici. Među naše najljepše stećke spadaju oni u Radimlji kod Stoca. Natpisi na stećcima ili mramorovima najznačajniji su spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Većina stećaka ispisana je bosančicom. Ovo je jedan od zapisa sa stećka: “Se leži Helja, mnoge zemlje obideh i domo i pošteno postah i na svojih baštin legoh.” Koju želju svakog čovjeka iskazuje ovaj zapis?Riječi “na svojih baštin” govore nam o snažnom vezivanju bosanskog čovjeka za zemlju Bosnu.

Mehmedalija Mak Dizdar (1917–1971) jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. Njegova zbirka poezije Kameni spavač i pjesma Modra rijeka svrstavaju se među najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke tvorevine dvadesetog stoljeća.

Glavni dio sata:

Najava teksta: ZAPIS O ZEMLJI (Mak Dizdar)







→ Mak Dizdar jednom je prilikom zapisao: “Stećak je za mene ono što nije za druge. (...) To je spavač koji je nespina. Stećak sam vidio u Radimlji i Zgošći, ali sam njegovu tajnu mogao odgonetnuti samo u sebi.”



45

http://bs.wikipedia.org/wiki/Modra_rijeka_(poema)

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kameni_spava%C4%8D_(zbirka_pjesama)&action=edit&redlink=1



http://hr.wikipedia.org/wiki/Stolac

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radimlja&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nekropola&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek


rekti – rećikto – kopitac – onaj koji pita

→ Razmislite: Šta misli pjesnik kada kaže da je stećak „spavač koji je nespina“ (nespina – onaj koji je budan)? → Po čemu nas ova pjesma podsjeća na zapise na stećcima?Koja je tema pjesme?U koju biste vrstu lirske poezije svrstali pjesmu Zapis o zemlji?

→ Po čemu je Dizdareva obrada domoljubne teme posebna? Pronađite riječi u pjesmi koje opisuju “zemlju Bosnu”!

→ Po čemu se u drugoj strofi stihovima: “I posna i bosa da prostiš / I hladna i gladna” suprotstavljaju stihovi “I k tomu još / Da prostiš / Prkosna / Od sna”?

→ O čemu sanja “prkosni” bosanski čovjek? Pročitajte i ovaj zapis sa stećka i pokušajte odgovoriti na to pitanje: “Nikada mnogo ne imah, nikada ništa ne nesta a dijelih.” → Pjesma Zapis o zemlji sastavljena je od samo dvije strofe: pitanja i odgovora.Kakvim tonom se “vrli pitac neki” raspituje o Bosni?Šta se postiže uzrečicom “da prostiš”?

→ Šta pjesnik postiže zastarjelim riječima (arhaizmima) u govoru “vrli pitac” (kto, rekti)?→ A kakvim tonom mu “zapitani” odgovara?Šta “zapitani” priznaje?S kojim ciljem “zapitani” preuzima uzrečicu “da prostiš”?Ima li ta uzrečica isti ton, intonaciju u njegovom odgovoru?

→ Osim ritma, jezički izraz ima i svoju melodičnost. Ta melodičnost pjesnikovog izraza čini, ustvari, intonaciju pjesnikovog izraza.Šta je intonacija? To je različita visina govora, govorna melodija. Riječ, rečenica, stih, strofa pa i cijelo književno djelo ima svoju melodičku visinu kojom se iskazuju različite misli i osjećanja.

→ Monotona intonacija, bez promjene visine govora, dosadna je, neuočljiva i ne iskazuje istinske osjećaje i misli.Odgovarajuća intonacija doprinosi osjećajnosti i doživljenosti pjesnikovog izraza.Često od intonacije zavisi i pravilan doživljaj riječi, stiha, pjesme.Razmislite kako biste izgovorili sljedeće riječi koje izgovaraju “pitac” i “zapitani”: Pitac: “A kto je ta šta je ta da prostiš”Zapitani: “I k tomu još / Da prostiš / Prkosna / Od sna”

→ Uzrečica “da prostiš” u odgovoru “zapitanoga” jača je, naglašenija, iz nje se osjeti ponos i inat bosanskog čovjeka.

46


→ Završnim stihovima, odgovorom “zapitanog”, dobili smo jaku poentu/ideju pjesme: Bosna je prkosna i ponosna zemlja. Bosni je, kako kaže pjesnik u komentaru ove pjesme “bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka”.

Sinteza:

Lirska pjesma kraće je književno djelo napisano najčešće u stihu. Iskazuje različita osjećanja i misli. U nekim su pjesmama jače iskazana osjećanja a u nekima misli. Česta je pojava da su i osjećanja i misli međusobno čvrsto isprepleteni.Lirska pjesma koja je prožeta osjećanjima ljubavi prema zavičaju, domovini, njenim ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma.

Završni dio sata:

Bosna je u Dizdarevoj poeziji “prkosna od sna” (Zapis o zemlji). Pjesnik je velika a jednostavna pitanja o svojoj domovini zaodjenuo ljepotom starog (arhaičnog) jezika, i tako probudio njegovu izvornu, tajanstvenu snagu.Izdvojite iz pjesme arhaizme.

Domaća zadaća:

Didaktička igra: Bosna je prkosna od sna Potražite razglednice i/ili fotografije iz novina na kojima su gradovi, sela, rijeke, planine, znamenit objekti... u Bosni i Hercegovini i donesite to u školu. Donesite i flomastere, boje, ljepilo...

Na sljedećem času nacrtajte slijepu kartu Bosne i Hercegovine (iscrtane samo vanjske granice), i na slijepoj karti Bosne i Hercegovine pokušajte odrediti mjesto na koje ćete lijepiti pripremljene razglednice, pronađite mjesto za svoj zavičaj i u njemu crtajte ono što najviše volite u njemu (cvijeće, rijeku, školu...). Postavite kartu na zid vaše učionice i povremeno je dopunite nekim novim detaljem.



47

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zapis_o_zemlji&action=edit&redlink=1



Nastavna jedinica: „Akvarel“ Hamza Humo



Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, bojom, zvukom

Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, motivi, stilske figure, inverzija, ugođaj u pjesmi, ritam, slobodan stih, izražajno čitanje pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, rima, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i manuelnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metodaOblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, bilježnica, olovke, flip čart, grafoskop, grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 7, kasetofon i audiozapis pjesme;

Tematska korelacija


Međupredmetna: likovna kultura,



13 Uzorak obrade nastavne jedinice: Akvarel (Hamza Humo)

48



Didaktička igra: Boje jeseni

Ako biste jesen trebali naslikati u jednoj boji, koja bi to boja bila?Na flip chartu slikajte boje jeseni!

Glavni dio sata:

Najava teksta: AKVAREL (Hamza Humo)






Konkretizacija doživljaja:→ Pjesma Akvarel pripada ciklusu pjesama iz Humine zbirke Grad rima i ritmova. Ova pjesma slika je jeseni, jeseni obojene riječima, baš kao što slikar slika akvarel.

Interpretacija pjesme:


akvarel – riječ akvarel italijanskog je porijekla, a označava: a) sliku izrađenu vodenim bojama b) tehniku pripremanja boje za slikanje pomoću vode kojom se vrši njeno otapanje

deran – neodgojen mladić

Kako je obojena jesen koju opisuju ovi stihovi: “Naš grad je zreo akvarel / Pun plavih, zlatnih boja”?

→ Koji je osnovni izvor pjesnikovog nadahnuća u ovoj pjesmi? Možete ga pronaći u prvom stihu pjesme!Po čemu se “bistri jesenji dan” razlikuje od većine jesenjih dana?

→ Kakvo raspoloženje u pjesmu unosi ovaj motiv? U drugoj je strofi motiv grada kao “zrelog akvarela”. Kako ga zamišljate?

49


→ Izdvojite osnovne motive pjesme!Objasnite značenje motiva majke – pralje u čijem se dvorištu “vijore haljine, haljine /plave, crvene, bijele, šarene”. Kako se ovaj motiv uklapa u “bistri jesenji dan”?Kako se u tu sliku uklapa motiv bosonogog “derana” “s pločnika” koji ulicom pjeva?Objasnite značenje stiha “a ja s pločnika deran”. Je li to pravo ili preneseno značenje? Obrazložite njegovu ulogu u pjesmi! Izdvojite riječi koje ga opisuju: bezbrižnost, sloboda, razigranost, zabrinutost, tuga, strah, osmijeh...

→ Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve požuti, lišće opadne, nebo postane modroplavo tada svi možemo vidjeti i doživjeti Humin akvarel.

→ Ritam je govorna vrednota. To je povremeno pravilno izmjenjivanje pauza, istih glasova, istih riječi, stihova. Ritam može biti ujednačen i neujednačen. Zavisi od misli i osjećanja koje pjesnik iskazuje. Mirni, smireni, tužni osjećaji iznose se sporo, a živi, burni, veseli osjećaji iznose se brzo.U pjesmi Akvarel ispitajte ritam. Obilježite pauze, ponavljanja istih riječi i stihova, utvrdite raspoloženje i osjećanje.

→ Na osnovu svojih zapažanja opredijelite se za ispravne odgovore.Ritam je u pjesmi:

a) lagan, spor;b) živ, dinamičan;c) neujednačen;d) ujednačen.

→ Uporedi ritam pjesme Akvarel Hamze Hume s ritmom pjesme U poznu jesen Vojislava Ilića. Po čemu su slični, a po čemu različiti?

Ponovimo inverziju! Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini, naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: “Pralja je majka moja.”Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovom stihu?

Sinteza:

Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve požuti, lišće opadne, nebo postane modroplavo tada svi možemo vidjeti i doživjeti Humin akvarel.

Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini, naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: “Pralja je majka moja.”

Završni dio sata:Stihove koji nisu povezani rimama zovemo slobodnim stihovima. Oni su slični govornom iskazu, ali imaju posebno naglašen ritam koji se zasniva na: 1. različitoj dužini pojedinih stihova;

50


2. na posebnom poretku riječi;3. na ponavljanjima pojedinih riječi i izraza;4. na pauzama koje su obilježene rečeničnim znacima (tačkom, zarezom, dvotačkom...).Odgonetnite kako pjesnik postiže ritam u pjesmi Akvarel?

Domaća zadaća:

Potražite u rječnicima značenje riječi „akva“.



14

Uzorak obrade nastavne jedinice: Nešto važno da ti kažem (Duško Trifunović)

51



Nastavna jedinica: „Nešto važno da ti kažem“Duško Trifunović



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze odrastanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, razvijanje smisla za humor,

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, humoristična/šaljiva pjesma, motivi, ugođaj/raspoloženje u pjesmi, upoznavanje s elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične pjesme


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, igra uloga/dramatizacija

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolija ili bim- projektor (ili flip čart) sa ilustracijom, kreda, bilježnica, olovke

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura

Međupredmetna: likovna kultura, TiZO



52


Didaktička igra: Nešto važno da ti kažem!

(Igra se uz tihu muzičku pratnju kompozicije Želja Frédérica Chopina / Frederik Šopen)

Podijelite se u grupe i posjedajte u krugove. Zadatak za svakog člana grupe jeste da šapne drugu sa svoje desne strane neku svoju želju. Pokušajte zapamtiti povjerene vam želje, i kada dođete do kraja kruga, okrenite se drugu sa svoje lijeve strane i glasno poželite da mu se želja ispuni, i tako do kraja kruga. Pokušajte zapamtiti i želje drugih grupa. Sada formirajte nove grupe i nastavite igru tako što ćete izgovoriti naglas želju učenika sa svoje lijeve strane. Ako je niste zapamtili, morate napustiti igru.Koliko su vam vaše želje važne?Koliko su one važne odraslima?

Glavni dio sata:

Najava teksta: NEŠTO VAŽNO DA TI KAŽEM (Duško Trifunović)






Konkretizacija doživljaja:→ Šta nam to važno saopćava dječak iz pjesme?


Razmislite o stihovima: “A govore svi u ime moje”. Šta zamjera dječak “starijim i jačim”?

→ Kakvim tonom dječak govori o svom otkriću i “važnim stvarima”?Ima li u njegovim riječima ljutnje, bijesa?

→ Šta očekuju odrasli od djece? Zašto?Kako djeca odgovaraju na te zahtjeve? Šta nam o tome govore stihovi: “Ja se pravim da mi mnogo znače – / Ali imam nešto važno da ti kažem”?

53


Da li se i vi ponekad “pravite” da vam riječi starijih puno znače? Ako je vaš odgovor potvrdan, kažite kada?

→ Šta mislite o riječima jednog mudraca: “Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe”? (Mahatma Gandhi)

Sinteza:

Pjesme u kojima se na šaljiv, duhovit način predstavljaju neke pojave, misli, osjećanja – zovemo šaljivim ili humorističnim pjesmama. Takve pjesme u čitaocu pobuđuju vedro raspoloženje, ali i svojim humorom otkrivaju negativne društvene pojave.

Završni dio sata:→ Postupaju li odrasli uvijek ispravno u odgoju djece?Evo izjave jednog slavnog oca: “Prije braka imao sam šest teorija o odgoju djece. Sada imam šestero djece i nijednu teoriju.” (Earl of Rochester)Kako ste razumjeli ovu misao?

Domaća zadaća:

Zamislite jedan dan onako kako biste ga vi željeli provesti.Pretvorite to u stihove, ili, ako vam je lakše, naslikajte ga.Također, i naslov odredite sami.



15 Uzorak obrade nastavne jedinice: Posle detinjstva (Miroslav Antić)

54



Nastavna jedinica: „Posle detinjstva“ Miroslav Antić


Odgojno-obrazovni ciljeviOdgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesmeFunkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metodaOblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, audio-zapis kompozicije Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7

Tematska korelacijaMeđupodručna: jezik, kultura izražavanjaMeđupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO, biologija



55


Didaktička igra: Tri životna doba

(Igra se uz muzičku kompoziciju Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija)

Podijelite se u tri grupe: 1. zadatak za 1. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Proljeća oponašate

prvo životno doba – djetinjstvo;2. zadatak za 2. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Ljeta oponašate

drugo životno doba – zrelost;3. zadatak za 3. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeve Jeseni oponašate

treće životno doba – starost.

Glavni dio sata:

Najava teksta: POSLE DETINJSTVA (Miroslav Antić)






Konkretizacija doživljaja:→ Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja dječaka i djevojčica.


→ Neko je rekao kako je Antićevo djetinjstvo predstavljalo šarenu dugu koja je bojila njegove bogate svjetove i učinila da budu nalik snu. Gdje su dječaci i djevojčice u ovoj pjesmi? Šta vam o tome govore stihovi: “odjednom: ko da su prešli preko velikog mosta, izvijenog i lepogšto podseća na dugu,

u neki novi život, na neku obalu drugu.”

56


Pjesnik kao da žali što djeca moraju preći preko šarenog mosta satkanog od dječijih bezbrižnih igara i snova. Gdje djeca “trče”? Znaju li “šta ih tamo čeka?” A zna li to pjesnik? Iz kojih ste stihova to saznali?Razmislite o stihovima:“Znam: ona obala druga mnogo lepše se plavi.Al neka svako od vasbar mrvicu detinjstvaponese krišom u rucii sačuva u glavi.”

Šta biste vi “sačuvali u glavi” i prenijeli na drugu obalu, u svijet odraslih?

Koje vrijednosti djetinjstva pjesnik ističe? Zašto ih želi prenijeti u svijet odraslih?

Sinteza:→ Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja dječaka i djevojčica. Pjesnik kao da žali što djeca moraju preći preko šarenog mosta satkanog od dječijih bezbrižnih igara i snova.

Završni dio sata:Pokušajte pogoditi kako se raste! Možda vam u odgonetanju te tajne pomognu stihovi pjesme Zagonetka Miroslava Antića:

ZAGONETKA (...)Možda se najlepše raste kad ništa ne primetiš. Možda se najlepše biva veći, još veći, najveći, – ćuteći sasvim ćuteći, kroz neki tihi nemir što se u tebi stvori, pa gori, beskrajno gori i nikako da izgori.

I niko ne zna šta je.

A on traje i traje.

57


Domaća zadaća:

→ Je li i za vas odrastanje zagonetka? Pokušajte napisati pjesmu o odrastanju!



58



Nastavna jedinica: „Bakine naočari“ Nikola Šop


Odgojno-obrazovni ciljeviOdgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, elegija, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme,,




Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, razni predmeti (fotografije, igračke, odjeću iz ranog djetinjstva, olovke...), brojevi-kartice, kutija,

Tematska korelacija


Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO,


16 Uzorak obrade nastavne jedinice: Bakine naočari (Nikola Šop)

59



Didaktička igra: Darivanje!

Donesite od kuće neke male predmete koje biste rado darovali nekome kao uspomenu na vas (fotografije, igračke, odjeću iz ranog djetinjstva, olovke...). Sada možete igrati tombolu. Zalijepite brojeve na svoje drage predmete i stavite ih u neku kutiju. Ispišite iste brojeve na ceduljice i ubacite ih u drugu kutiju. Izvlačite iz kutije brojeve i pronađite predmet s istim brojem u drugoj kutiji. Saznajte ko vam je darovao predmet za sjećanje.

Svako od nas duboko u sebi čuva sjećanje ili neki predmet kao uspomenu na nama drage osobe: baku/nenu/nanu, djeda/dedu, prijatelje... Razgovarajte o tome. Kažite kakva vas osjećanja preplave kada uzmete u ruke predmete – uspomene? Vaše ideje zapišite na flip čart.

Glavni dio sata:

Najava teksta: BAKINE NAOČARI (Nikola Šop)






Konkretizacija doživljaja:→ Za Nikolu Šopa kaže se da je pjesnik jednostavnih, gotovo beznačajnih stvari, da je “saputnik i sapatnik” svih “neotpornih i posustalih” ljudi. I u ovoj pjesmi on s prisnom jednostavnošću ispovijeda nostalgiju za “prošlim danima”.


→ U kojim je motivima prepoznatljiv taj žal za “prošlim danima” u pjesmi Bakine naočari? Koliko su to “jednostavne”, a koliko “beznačajne” stvari/predmeti?Za koga su “bakine naočari” značajan predmet?Šta im daje značaj? Šta općenito daje značaj naizgled beznačajnim predmetima koji nas okružuju?

60


→ U prvoj strofi pjesme Bakine naočari iskazan je osjećaj bola zbog jednog emocionalnog gubitka. Koga više nema? Šta je ostalo da čuva sjećanje na baku?Unosi li motiv bakinih “mutnih naočara” u pjesmu:

– radost sjećanja ili – sjetu i produbljenje tuge zbog gubitka drage osobe?

Zašto tako mislite?

→ Nakon tuge za prošlim, u pjesmi se javlja sjećanje na djetinjstvo:“Koliko puta su bistro gledale u mene, na plemenitom joj nosu radosno dršćući.”

→ Kako se ovi davni prizori sreće svojim raspoloženjem odnose prema raspoloženju u prvoj strofi? Kakvu promjenu raspoloženja u pjesmu unose njeni završni stihovi: “Niz hladne, ugasle očari nasred stolajedna suza još klizi”?

Pjesma Bakine naočari po svome je sadržaju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj se izražavaju tuga, bol i žaljenje za nečim nedostižnim ili onim što je nepovratno prošlo (naprimjer, za mladošću...)

Sinteza:

Pjesma Bakine naočari po svome je sadržaju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj se izražavaju tuga, bol i žaljenje za nečim nedostižnim ili onim što je nepovratno prošlo (naprimjer, za mladošću...)

Završni dio sata:

Posvetite svoje stihove, priču ili crtež uspomeni na neku vama dragu osobu. Svoj rad možete uramiti i okačiti o zid svoje sobe. I to će vam nekada biti draga uspomena. Sjećanja s vremenom blijede, a vas će vaš rad uvijek podsjećati na dragu osobu.



61



Nastavna jedinica: „Lampa u prozoru“ Enes Kišević



Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti



Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kutija s poklopcem, selotejp, makaze i papir;

Tematska korelacijaMeđupodručna: jezik, kultura izražavanja

Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO,

17 Uzorak obrade nastavne jedinice: Lampa u prozoru (Enes Kišević)

62




Didaktička igra: Tajna prijateljica/Tajni prijatelj

Priprema: za ovu igru potrebni su nam kutija s poklopcem, selotejp, makaze i papir.Na poklopcu kutije napravite mali prorez, poklopite kutiju i zalijepite poklopac selotejpom. To je vaša KUTIJA ZA TAJNE! U nju, kad god želite, možete ubaciti neku svoju tajnu ispisanu ili nacrtanu na papiru. Svi u razredu izaberite po nekoga kome ćete biti TAJNI PRIJATELJ. Napišite njegovo/njeno ime na papir i ubacite ga u KUTIJU ZA TAJNE. Ponašajte se prema njemu/njoj kao pravi prijatelj/prijateljica. Neka ime vašeg tajnog prijatelja/prijateljice ostane TAJNA.Razgovarajte o dobrim djelima koja ste učinili. Kako vas ona obogaćuju?Šta znači riječ empatija? Razgovarajte s nastavnikom o značenju te riječi, a ako je potrebno potražite njeno značenje u rječniku.

Glavni dio sata:

Najava teksta: LAMPA U PROZORU (Enes Kišević)






Konkretizacija doživljaja:→ Ova kratka pjesma vjerna je slika svevremenih teških uvjeta u kojima ljudi žive. Ona je posvećena tračku svjetlosti koju pruža ljudska dobrota i humanost. Interpretacija teksta:


bunovan – sanjiv

63


Šta sve u pjesmi predstavlja majka (odaberite između ponuđenih odgovora):– brižnost;– ljubavi;– utjehu;– dobrotu;

– ravnodušnost;– mudrost;– sebičnost?

Šta u pjesmi predstavlja beskućnik:– nesebičnost;– siromaštvo;– sebičnost;

– ljubav;– težak život?

→ Objasnite zašto tako mislite?

Razmislite: Zašto je zajednička imenica majka u pjesmi napisana velikim slovom?Prisjetite se još neke pjesme ili priče koja slika majčinsku dobrotu, njenu brigu za druge. Odredite osnovni motiv u pjesmi.Šta nam o majčinskoj dobroti govore njene riječi u završnim stihovima pjesme:“Po ovom mraku beskućnik, sine,bolje vidi lampu od cvijeća.”Veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević kaže: “Ja svejedno mislim da je dobrota, duševnost, samilost, prva ljudska vrlina.”Može li se ova misao dovesti u vezu s poentom ove pjesme? Zašto tako mislite?

Sinteza:Pjesma Lampa u prozoru slika majčinsku dobrotu, njenu brigu za druge. Dobrota, duševnost i samilost su ljudske vrline.

Završni dio sata:Ispitajte dužinu stiha i rimu; kažite kako zovemo takav stih.Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju?

Domaća zadaća: Naučite pjesmu napamet i pripremite se za malo takmičenje u izražajnom recitovanju.Ispitajte dužinu stiha i rimu; kažite kako zovemo takav stih.Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju?Prisjetite se i odgovorite: koje su glasovne promjene izvršene u ovim riječima: snijezi, majčin, cvijeće?



64



Nastavna jedinica: „Dažd“ Tin Ujević



Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, ritam, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme,


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda oluja mozga,

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, flip čart – paukova mreža Tematska korelacija


Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura,

18 Uzorak obrade nastavne jedinice: „Dažd“ , Tin Ujević (Tin Ujević)

65




Didaktička igra: Šta sve kiša može?

Koje su vaše prve asocijacije na riječ kiša? Zapišite svoje ideje u obliku paukove mreže. Na osnovu njih zaključite kakva kiša može biti, kako utječe na čovjeka, a kako na prirodu.Kakvoj se kiši radujemo? Koliko vas voli šetati po kiši?Ko voli slušati dobovanje kiše po krovovima? Zašto?

Glavni dio sata:

Najava teksta






Konkretizacija doživljaja:→ Pjesnik čini se svakoj kapi kiše daje neko ime i u svakoj kapi kiše pronalazi neko značenje za čovjeka.



dažd – kišakabao – drvena posuda za vodučehulja – dio grozda, nekoliko zrna grožđa na peteljcimlaka – lokva, voda koja ne otječe, baricabugariti – jadikovatilučac – gudalo

66


→ Pjesnik kaže: “Slatko je pisati uz romon dažda.”Pjesnik u ovoj pjesmi živi svaku kap kiše. Šta nam o tom doživljaju kiše govore stihovi: “I zvuči, / i svira, / u svim jezicima, / u čudnim narječjima, / nasilna, / sveplodna kiša”?Kakvu promjenu atmosfere unose stihovi koji slijede: “A njen je zvuk / sladak sluhu / kao čehulja grožđa / usnicama”?

→ Stihovi pjesme Dažd kao da niču iz kiše, kao da im kiša daje život kao što ga daje zemlji, voćnjacima, pašnjacima. Kiša u pjesmi istovremeno i “...kuca na naša vrata...”, “jednolično svira”, kiša udara po “živcima i srcima”. Kiša i čovjek, dakle, oduvijek zajedno, svevremeni, stopljeni jedno s drugim. Kako kiša (“sveplodna”) utječe na život čovjeka?

→ Možeš li čuti zvuk kišnih kapi u stihovima: “Kiša rominja, / grgolji, / žamori; / kiša jadikuje; / mijenja pravac, / vraća se, / bugari, / i opet sipi i sipi”?Kakva je to kiša koja grgolji ili žamori? Kakva je kiša koja jadikuje, sipi?Kako kiša djeluje na čovjekovo raspoloženje? Šta nam o tome govore stihovi: “Budi / kiša sve što u nama drijema; / draga / kiša sve što u nama plače; / tješi / kiša sve što u nama cvili.”?

→ Pjesnik čini se svakoj kapi kiše daje neko ime i u svakoj kapi kiše pronalazi neko značenje za čovjeka. Jedan drugi pjesnik pjeva o “daždu riječi” u kojima ne može prepoznati značenje, smisao:

DAŽD RIJEČI

Svaki bih ton ponoviti mogaood dažda tvojih riječi,ali da me pitaš za njihov smisao,ni slova ne znam reći.

Evo kao dijete u tebe gledamkoje govoru uče.Gledam kako iz tvojih ustamoj glas u tebi guče.

Enes Kišević

→ Kakvo značenje u ovoj pjesmi ima riječ “dažd”, pravo ili preneseno?Koja su svojstva kiše ugrađena u ovo novo značenje riječi “dažd”?Mogu li i riječi “rominjati”, “grgoljiti”, “žamoriti”, “jadikovati”, “mijenjati pravac”, “vraćati se”...? Kakve su riječi koje „rominjaju“, „žamore“, „jadikuju“...? Po kojoj osobini je pjesnik doveo u blisku vezu kišu i riječi u stihovima: „Svaki bih ton ponoviti mogao / od dažda tvojih riječi“? → Kako se zove stilsko sredstvo prenesenoga značenja koje nastaje zamjenjivanjem jednoga pojma drugim na temelju neke zajedničke osobine?

→ Kako zovemo ovakav raspored stihova u pjesmi:“Budikiša sve što u nama drijema;draga

67


kiša sve što u nama plače;tješikiša sve što u nama cvili”?

Sinteza:→ Pjesnik kaže: “Slatko je pisati uz romon dažda.” Pjesnik u ovoj pjesmi živi svaku kap kiše. Ritam pjesme je usklađen s ritmom dobovanja kišnih kapi. Stihovi pjesme Dažd kao da niču iz kiše, kao da im kiša daje život kao što ga daje zemlji, voćnjacima, pašnjacima.

Završni dio sata:

Po čemi je zanimljiv ritam pjesme Dažd?Pjesmu pročitaj glasno. Pazi na znake interpunkcije (tačku, zarez, dvotačku), opkoračenja, ponavljanja riječi... Prilagodi i intonaciju i boju glasa određenim riječima, stihovima. Kada to uradiš, primijetit ćeš da je ritam pjesme usklađen s ritmom dobovanja kišnih kapi.

Domaća zadaća: U svojim bilježnicama napravite paukovu mrežu, u sredini napišite riječ KIŠA. U mrežu upišite sve glagole iz pjesme kojima je iskazano padanje kišnih kapljica. Naprimjer, KIŠA: liva se, toči, lupa, kuca, bije, zvuči, svira... Koja je to stilska figura? Pjesma je bogata epitetima, poređenjima, personifikacijama, onomatopejama. Pronađite neke od njih.Na času likovne kulture nacrtajte grafičkom olovkom ritmički doživljaj padanja kiše motiviran pjesmom Dažd Tina Ujevića.



68



Nastavna jedinica: „U NAMA VRIJE VRUTAK VRUĆE LAVE”Miroslav Krleža



Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, ritam, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, oluja mozga,

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, flip čart

Tematska korelacija


Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, geografija

19 Uzorak obrade nastavne jedinice: „U nama vrije vrutak vruće lave“, Miroslav Krleža

69




Didaktička igra: Čovjek – kreativac!

Osvrnite se oko sebe. U sve što vas okružuje ugrađena je kreativna snaga i moć čovjeka!

1. Oluja mozga: Ako biste čovjeka – kreativca željeli opisati, kojim biste to riječima postigli? Na flip chartu ispisujte asocijacije na riječi “čovjek – kreativac”.

2. Oluja mozga: Ako biste bojama željeli iskazati snagu čovjeka – kreativca,

kojim biste tonovima to postigli? Na flip chartu bojite bojama kreativnu snagu čovjeka!

Prepoznajte i u sebi čovjeka – kreativca! Šta biste željeli/mogli napraviti?

Miroslav Krleža (1893–1981) je jedan od najplodnijih i najsvestranijih hrvatskih književnika. Rodio se u Zagrebu, a ostvario je vrhunske domete u svim književnim vrstama. Tri puta nominovan je za Nobelovu nagradu.

Glavni dio sata:

Najava teksta







→ U kome pjesnik otkriva “vrutak vruće lave”?Kolika je moć meteora ili vulkana?Možete li zamisliti užarenu lavu u utrobi Zemlje prije nego što izbije na površinu?

70




vrutak – vrelo, izvorlava – tečna, usijana masa koja se probija iz velikih dubina Zemljine unutrašnjosti

usljed visokih temperatura i pritisaka; tek kada izbije na površinu Zemlje zove se lava

meteor – komad stijene koji iz nebeskog prostora pada na Zemlju

→ Kako tumačite pjesnikovu misao: “U mesu našem ima meteorskog vrutka,i čovjek je lava, a nije voštana lutka.”

Kolika je moć čovjeka? Šta čovjek ne može biti? → U čemu pjesnik nalazi potvrdu da čovjek “nije voštana lutka”?Potražite odgovor u sljedećim stihovima:“Čovjek je sazdan od trideset i tri luka,ko tetiva je laka svaka naša ruka,a glava nam je puna snova ko lađama bogata luka.”

Sinteza:Metafora je stilsko sredstvo prenesenoga značenja, ona nastaje zamjenjivanjem jednoga pojma drugim na temelju neke zajedničke osobine. Kada pjesnik kaže “čovjek je lava”, on poredi čovjeka i lavu na temelju njihove zajedničke osobine – unutrašnje energije koja pokreće čovjeka kao što lava pokreće vulkan.

Završni dio sata:→ Pročitajte sada i Krležinu pjesmu u prozi Nemiri i pokušajte odgonetnuti koji je motiv povezuje s pjesmom U nama vrije vrutak vruće lave:

NEMIR

“Nemir je u čovjeku. Glasovi. Događaji. Boje. Dolaze pojave i prolaze kroz čovjeka u velikom gibanju, bruje zbivanja kao zvonjava. Čovjek je uznemiren trajno. I postoji duboko negdje u nama slika, zakopana, potopljena, kao ikona srebrom okovana, u zdencu. Ta slika tiha je kao svitanje na moru kada je sve sivo i kada se ne čuje ništa nego gdjegdje klokotanje vode. To je vrijeme šutnje, kada se čovjek pere od nemira i roni u tišinu.”

Stećak sa područja Gornjeg VakufaLov je čest motiv na stećcima Stećak Radimlja

Domaća zadaća: Ovo je jedan od Krležinih zapisa u kojem on iskreno i s mnogo poštovanja piše o bosanskohercegovačkim stećcima:

71


BOSNA I STEĆCI... “...Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je prikazan kao sužanj.” Kako Krleža doživljava bosanskog čovjeka sa stećka?Šta o snazi bosanskog čovjeka možete saznati sa stećaka?



72



Nastavna jedinica: „Mali princ“ EgziperiStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao faza u životu čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta

Obrazovni: umjetnička fantastična priča, slikovitost opisa, bliskost/različitost priče s bajkom, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, oblici piščevog kazivanja (opisivanje, pričanje, dijalog)

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda slušanja, monološka metoda, dramatizacija teksta

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, vođena fantazija Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, „Mali princ“ (Antoine de Saint Exupéry), flip čart sa ilustracijom, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7

Tematska korelacija


Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura,

20 Uzorak obrade nastavne jedinice: Mali princ (Egziperi)

73




Didaktička igra: Šta ko vidi?

1. Na flip chartu nacrtati ogromni crni šešir (kopirati crtež iz Malog princa A. S. Exupéryja).2. Šta crtež predstavlja i da li nekoga crtež plaši?

Pročitajte odlomak iz Malog princa: “Kad mi je bilo šest godina, vidio sam jednu veličanstvenu sliku u nekoj knjizi o prašumi koja se zvala Istinite priče. Slika je predstavljala zmijskog cara kako guta neku zvijer. (...) Mnogo sam tada razmišljao o pustolovinama u prašumi i uspio sam olovkom u boji nacrtati svoj prvi crtež koji je izgledao ovako: (slika na flip chartu)Pokazivao sam svoje remek-djelo odraslima i pitao ih da li se plaše. Oni su mi odgovarali: ‘Zašto bi se plašili jednog šešira?’ Moj crtež nije predstavljao šešir. On je predstavljao zmijskog cara koji je progutao slona.”

Antoine de Saint Exupéry

(Francuski pisac Antoine de Saint Exupéry (Antoan de Sent Egziperi) rođen je u Lionu 1900. godine. Želio je upisati pomorsku školu, ali pošto nije uspio na prijemnom ispitu, odlučio je pohađati tečajeve u školi lijepih umjetnosti. Slučaj je, međutim, htio da ne postane ni to što je želio, već nešto sasvim drugo – posvećuje se pilotskom poslu. Tako 1944. godine uzlijeće na svoj posljednji let, s kojega se nikada nije vratio. Njegova je pogibija i do danas ostala tajna. Njegova najpoznatija djela su: Pošta Jug, Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot, Pismo jednom taocu, i naravno, Mali Princ.)

Glavni dio sata:

Najava teksta: MALI PRINC (Antoine de Saint Exupéry)







74


→ Razmislite o ovim riječima jednog velikog pisca: “Sve buduće sklonosti ili nadarenosti obično progovaraju već u dječijim igrama.” (Miroslav Krleža)


→ Koje su sklonosti “progovorile” u piščevom ranom djetinjstvu?Zašto je pisac kao šestogodišnji dječak teško pronalazio sagovornika?

→ Kada je pisac pronašao sagovornika s kojim je mogao “istinski razgovarati”?Gdje se to dogodilo? Šta je zbližilo pisca s malim princom?A šta je zbližilo malog princa i lisicu?

→ Šta za vas znači “pripitomiti” nekog? Jeste li nekoga “pripitomili”?Šta misli lisica kada kaže: “Čovjek samo srcem dobro vidi. Važno je očima nevidljivo”? Šta ružu čini tako dragocjenom za princa?Zašto je mali princ odgovoran za ružu koju je pripitomio?

→ Kako zamišljate odgovornost prema prijateljstvu i/ili ljubavi?Kako to pokazujete?

Sinteza: Fantastična priča (pripovijest) temelji se na čudesnim i nestvarnim događajima i isto tako čudesnim i nestvarnim likovima. Umjetnička fantastična priča/pripovijest (naprimjer, Mali princ), za razliku od narodne, ima poznatog autora.

Završni dio sata:→ Što je neobično i iznenađujuće u ovoj priči? Šta je u njoj moguće, a šta nemoguće?

Domaća zadaća: Učinite priču mogućom tako što ćete ispričati kako ste vi nekoga učinili “jedinstvenim u svijetu”. Prije toga prisjetite se riječi kojima se mali princ obratio ružama: “Vi uopšte ne ličite na moju ružu, vi još niste ništa – reče im on. Niko vas nije pripitomio, a ni vi niste nikoga pripitomile. Vi ste kao što je bila moja lisica. Bila je to obična lisica slična stotinama hiljada drugih lisica. Ali ja sam je napravio svojom prijateljicom, i ona je sada jedinstvena u svijetu.”



75


Nastavna oblast: književnost

Nastavna jedinica: „Hrt“ Ćamil Sijarić

Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja


Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje prijateljstva između čovjeka i životinja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti

Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki način kazivanja, retrospekcija, likovi, sadržajna analiza, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, naracija, deskripcijaFunkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda,


Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7,

Tematska korelacija


Međupredmetna: TiZO, biologija, geografija

21 Uzorak obrade nastavne jedinice: Hrt (Ćamil Sijarić)

76




Gosti u školskom dvorištu: lovac i lovački pas

→ Prisjetite se: Kinologija je nauka koja izučava nastanak i evoluciju pasa, zdravlje, ishranu, uzgoj, karakter, dresuru... Zamolite nekog lovca da vam održi kratak čas iz kinologije. Neka dovede u školsko dvorište svog lovačkog psa, a ako to nije hrt – neka donese i fotografije hrta. Pokušajte saznati odgovore na sljedeća pitanja:

1. Koliko su hrtovi kao rasa stari i čemu su sve služili?2. Kada hrtovi sazrijevaju za lov?3. Kako se hrtovi potčinjavaju naredbama lovaca?4. Koje je hrtu glavno osjetilo za lov?5. Kakvi su mu pokreti, snažni ili lagani poput pera?6. Kakve su mu skakačke mogućnosti i mogućnosti za galop?7. Kako sokoli pomažu hrtovima u lovu?

Glavni dio sata:

Najava teksta: HRT (Ćamil Sijarić)






Konkretizacija doživljaja:→ Hrtovi su najsretniji kada trče “širokim poljima i beskrajnim dolinama”. Ponekad se znaju toliko zanijeti trčanjem da sve zaborave.



hrt – vrsta lovačkg psagunj – bunda od ovčijeg krznahalak – jurnjava, graja

77


kočet – debela i oštra dlaka, čekinja

→ Kako je hrt iz naše priče doživio nepoznati, “goroviti i lomoviti” Bihor?

→ Hrt je pas izuzetne ljepote i elegancije. Kako ga je opisao naš pisac? Kako zamišljate njegovo “carsko držanje” opisano u ovom odlomku? Šta je zajedničko hrtu i tek dovedenoj nevjesti?“Stajao je na svojim tankim nogama, a tanak i sav, tako da je ličio na živ, zategnut luk, koji se nema kuda odapeti, jer je svud tijesno. Nešto carsko, što mogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je u svome držanju, ali i nešto što imaju nevjeste kad se tek dovedu.”

→ Koje je slike hrt čuvao u svojim očima?Šta o tome saznajemo iz ovog odlomka: “Da je govorio, rekao bi: – Nijesam više onaj koji lovi, nego ulovljeni. I činio je ono što je dato i hrtovima: pustio bi suzu; kao što i hoće to biti sa strancem kad se nađe u tuđini”?

→ S vremenom se hrt pretvarao u “nešto sasvim drugo od onog što je nekad bio”. Pronađite odlomak u priči koji to opisuje!

→ O čemu je hrt sanjao noću dok je gledao u nebo i mjesec?Pročitajte još jednom završni dio pripovijetke: “Niko nije mogao vidjeti taj lov – a da je mogao, vidio bi u očima hrtovim ulovljen mjesec, i njega, bijelog od mjesečine kao kad je nekad bio mladi hrt – mrtvog.”Ko je kriv za tako okrutnu sudbinu hrta iz naše priče?

Rad u grupama:

1. grupa – Radnja pripovijetke veoma je oskudna. Iskažite je u nekoliko rečenica.2. grupa – Pripovijetka se sastoji od nekoliko užih cjelina. Uočite ih i dajte im naslove.3. grupa – U pripovijeci preovlađuje hronološki slijed pričanja događaja. Pronađite dijelove pripovijetke u kojima se hronološki slijed prekida i javlja se retrospekcija. Šta se ističe retrospektivnim dijelovima pripovijetke?4. grupa – U kakvom su odnosu stvarni položaj hrta i njegovi snovi? Kako zovemo takvu stilsku figuru?

Sinteza:Psihološka karakterizacija lika može se, kao u priči Hrt, ostvariti i razvijenim opisima ponašanja i bogatim slikama psihičkog stanja lika.

Završni dio sata:Mislite li:

– da su ljudi trebali razumjeti prirodu i karakter hrta, ili– da je hrt trebao razumjeti postupke ljudi?

78


→ Smatra se da kultura i karakter jednog naroda ima veliki utjecaj na prirodu i karakter rase psa koju je taj narod uzgojio. Šta smo o prirodi i karakteru hrta saznali iz ove priče? Kako taj opis možemo dovesti u vezu s prirodom i karakterom bosanskohercegovačkih ljudi?

Domaća zadaća:

U pripovijeci je prikazan samo jedan glavni lik. Izdvojite opise hrta po dolasku u Bihor. Prepoznajte neke epitete, poređenja i metafore.



79


Nastavna oblast: književnostNastavna jedinica: „Naza vezilja“ Zija DizdarevićStruktura i tip sata: usvajanje novih znanja


Odgojni: razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta

Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki način kazivanja, likovi, sadržajna analiza, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, monolog, dijalog, naracija, deskripcija, arhaizmi, statični i dinamični motivi

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, raspravljanje, ilustrativna metoda


Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kasetofon, audiozapis sevdalinke Snijeg pade na behar na voće, đerđef

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja;Međupredmetna: muzička kultura,

22 Uzorak obrade nastavne jedinice: Naza vezilja (Zija Dizdarević)

80




„Od nameta nema selameta.“→ Poslušajte audiozapis sevdalinke Snijeg pade na behar na voće. Na tabli istaknite stihove:“Snijeg pade na behar na voće,neka ljubi ko god koga hoće.Ako neće nek’ se ne nameće,od nameta nema selameta.”

→ Razgovarajte o vremenu iz kojeg pjesma potječe, o muzici i o poruci koju nose istaknuti stihovi.

Glavni dio sata:

Najava teksta: NAZA VEZILJA (Zija Dizdarević)






Konkretizacija doživljaja:→ Zija Dizdarević pisac je kratkih priča koje po umjetničkoj snazi i ljepoti jezika s pravom zauzimaju posebno mjesto u našoj književnosti. Naza vezilja potvrda je njegova umijeća.



đerđef – drveni ram na koji se zateže platno za vezenjekanat –drveno krilo na prozoru ili vratimanićah – vjenčanje prema Šerijatukadija – sudija

81


→ Djevojka Naza u svom srcu hrani jednu snažnu želju. Koja je to želja?Pošto Naza “nije umjela kazati” svoja osjećanja, gdje ih je odlučila ugraditi/prenijeti?

→ Svakog proljeća Naza se budila i iznova oživljavala staru želju – Nezira. Šta vam to govori o snazi ljubavi, o ljubavi kao stvaralačkom pokretaču?

→ Čemu se Naza nadala? Šta joj je davalo snagu za dugi noćni vez na đerđefu?Šta je očekivala da bi se moglo dogoditi kada završi svoj vez na đerđefu?

→ Jedan je slavni pjesnik ljubavi rekao: “Nije se teško zaljubiti, nego je to teško reći.” (Alfred de Musset) Prokomentirajte riječi slavnog pjesnika nakon što pročitate ovaj odloma iz naše priče: “Najednom, bilo je tiho, tako tiho da se prepala. Onaj veliki događaj lebdio je u vazduhu i trebalo ga je dohvatiti, a nju je obuzeo strah pred Nezirovim smrknutim pogledom. – Šta je?Prisiljena da počne ona se najzad oslobodila:– Ja ne mogu više čekat’ ... vo-vodi me ... i ... vjenčaj, ako ‘š sad, namah!...”

→ Kako je reagirao Nezir na Nazine riječi ljubavi?Prokomentirajte Nezirove riječi: “Ama šta ti je, iđi dovraga! Đe si ti za me i šta mi se, kog belaja, namećeš! Neću te! Dosta je šale, skini mi se s vrata, budalo budalasta, sikter!”

→ Opišite Nazu vezilju u trenutku kada joj se ruše snovi, kada se ruši svijet koji je dugo gradila.

→ Šta je Nazu moglo više povrijediti:– Nezirovo odbijanje ili– način na koji ju je ponizio?

→ Pokušajte pronaći đerđef u nečijoj riznici starina. Ako ne uspijete, zamolite starije da vam ga naprave ili da vam pokažu kako se pravi. Podijelite se u dvije grupe: jedna grupa neka pravi đerđef, a druga neka pokuša vesti. Vez na đerđefu u neko starije vrijeme bio je veoma skupocjen. Djevojke su na đerđefu vezle svoje ruho za udaju.

Sinteza:

→ U prvom dijelu priče radnja je statična, mirna, ispunjena djevojačkim snovima. Takvi se motivi u priči zovu statični motivi.

→ Radnja postaje dinamična kada je “U treći svijetao proljetni dan (baš kad su Iliju Rezikinog nosili na groblje) Naza (je) pošla u susret događaju vođena svojim ludim nadanjem.” Takvi motivi koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični motivi.

82


Završni dio sata:

→ Jedna latinska poslovica veli: “Nije srećan onaj ko ima što želi, već onaj koji ne želi ono što ne može imati.” Povedite raspravu o ovoj temi. Kako ovu latinsku poslovicu možete dovesti u vezu s našom pričom?

Domaća zadaća: Izaberite zadatak:

→ Pronađite u tekstu arhaizme (zastarjele riječi i izraze) i zamijenite ih standardnim riječima. Čemu doprinosi upotreba arhaičnih riječi u tekstu?

→ I u vašem mjestu sigurno postoje riječi koje su karakteristične za vaš kraj, a ne pripadaju standardnom jeziku. Otvorite rječnik karakteristične leksike/riječi i potražite u njemu standardni oblik nekih riječi iz svog kraja.



83



Nastavna jedinica: „Vanjka“ Anton Pavlović Čehov



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije, razvijanje empatije

Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, stilske figure, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi), hronološki i retrospektivni slijed pričanja


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, poredbena metoda, raspravljanje;


Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, Konvencija o pravima djeteta, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kasetofon, tonski zapis „Vanjke“,

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura;

Međupredmetna: likovna kultura, historija, geografija

23 Uzorak obrade nastavne jedinice: Vanjka (Anton Pavlovič Čehov)

84




Dječija prava!→ U Ujedinjenim je narodima 29. i 30. septembra 1990. godine održan Svjetski skup za zaštitu dječijih prava. Član 37. Konvencije o pravima djeteta kaže: “Nijedno dijete ne smije biti podvrgnuto mučenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni.”

→ Znaš li neki slučaj kršenja dječijih prava u tvojoj okolini?

Glavni dio sata:

Najava teksta: VANJKA (Anton Pavlović Čehov)






Konkretizacija doživljaja:→ Djetinjstvo, najčešće nesrećno i rano prekinuto česta je tema Čehovljevih priča. Šta od ovoga možete prepoznati u njegovoj priči Vanjka?



filc – presovani materijal od vlakana za izradu cipela, šešira i sl.kadril – vrsta plesa pud – mjera za težinuburmut – posebno priređen duhan da se može nosom ušmrkavatipraporci – maleno okruglo zvonceledana – ostava

→ Vanjka, devetogodišnji dječak, živi dva svijeta: jedan je svijet njegova sadašnjost, to je svijet velikog grada Moskve i okrutnog obućara Aljahina, svijet iz koga dječak

85


želi pobjeći, a drugi svijet jeste svijet koji je morao napustiti, svijet rodnog sela iz kojeg nosi pregršt nježnih i dragih uspomena. Kome Vanjka povjerava tu svoju beskrajnu tugu?

→ Zašto su Vanjki tako drage slike sela u njegovom sjećanju? Kako one kontrastiraju njegovom životu kod obućara Aljahina?

→ Uporedite te dvije slike, uporedite dječakova zapažanja o Moskvi i sjećanja na selo. Čemu pisac posvećuje veću pažnju u ovoj priči: radnji ili prikazivanju lika i njegovih preživljavanja? Pronađite dijelove teksta koji to potvrđuju.

→ Ima li u priči lirskih raspoloženja? Za čim čezne dječak? U čemu vidi spas iz košmara u kojem se našao?

→ Pisac može graditi priču hronološki i retrospektivno. Kako su ispričani događaji u ovoj priči? → Koliko je položaj dječaka Vanjke odredilo vrijeme u kojem je živio, a koliko su tome doprinijele obiteljske tragedije (gubitak majke i oca)? Razgovarajte o brizi društva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se sami brinu o sebi.

→ Vanjka je napisao pismo. “Uljuljan slatkim nadanjima” da će ono stići do djeda, “za čas je tvrdo zaspao... sanjao je peć. Na peći sjedi djed, spustivši bose noge, i čita pismo kuharicama. Oko peći hoda Vjun i maše repom...”

→ Je li vas pisac ostavio u uvjerenju da će se nešto promijeniti u Vanjkinom životu nakon što je poslao pismo djedu? Zašto tako mislite?

→ Za osobu čiji su stavovi prema svijetu ispravni, dobronamjerni, istinoljubivi i pravedni – kažemo da je moralna/etički ispravna.

→ Koje moralne osobine “krase” obućara Aljahina? Je li njegovo ponašanje etično/moralno? Kako bi on mogao promijeniti Vanjkinu sudbinu?

Sinteza:

Anton Pavlović Čehov je s posebnom predanošću pisao o neveselom, često i tegobnom životu kojim su živjela mnoga djeca. Životne sudbine ljudi opisivao je s mnogo topline i iskrenog suosjećanja za njihove patnje. → Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati i otkriva preživljavanje u duši svog junaka, načine njegova razmišljanja, otkriva nam njegove osobine i njegov karakter.

→ Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji lika.

86


Završni dio sata:

→ Pročitajte još jednom odlomak u kojem je prikazan odnos gazde, gazdarice i pomoćnika prema dječaku Vanjki: “A večeras su me tukli. Gazda me je izvukao za uši u dvorište i izdevetao kaišem zato, što sam njihao njihovo dijete u kolijevci i slučajno zaspao. A u nedjelju mi je gazdarica naredila da očistim haringu, a ja počeo s repa a ona uzela haringu pa mi njenu glavu počela turat u lice. Pomoćnici mi se rugaju, šalju me u gostionicu po votku i naređuju, da kradem od gazde krastavice, a gazda tuče čim stigne. A jesti ne daju skoro ništa.”Kako biste okarakterizirali ovakvo ponašanje?Neka vam ovo bude motiv za razrednu raspravu o temi “(Ne)poštovanje dječijih prava”.

Domaća zadaća: → Vanjkinu sudbinu, nažalost, dijelilo je još mnogo ruske djece Čehovljevog vremena. Saznajte gdje i kako danas žive djeca bez roditeljskog staranja – dakle, djeca čija je sudbina bliska Vanjkinoj. Posjetite ih, razgovarajte s njima, budite im prijatelji! Napišite sastav na ovu temu.



87



Nastavna jedinica: „Ibrahim-begov ćošak Ćamil Sijarić



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,

Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, historijske značajke vremena, aga i begova, umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi), hronološki i retrospektivni slijed pričanja, sadržajna analiza, motivi u priči,


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, poredbena metoda, raspravljanje;

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, ilustacija mađarskog umjetnika Filipa Kanitza iz 1858. godine: Bosanski begovi

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura;


24 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ibrahim-begov ćošak (Ćamil Sijarić)

88




Gost u razredu: Beg (glumac odjeven u begovsko odijelo)

Saznajte od vašeg gosta ponešto o vremenu aga i begova, o njihovom položaju u društvu, načinu života, bogatstvu, ugledu...

Ilustacija mađarskog umjetnika Filipa Kanitza iz 1858. godine: Bosanski begovi

Glavni dio sata:

Najava teksta: IBRAHIM-BEGOV ĆOŠAK (Svetozar Ćorović)






Konkretizacija doživljaja:Potomak moćne begovske porodice, Ibrahim-beg, postao je plašljiv, nesiguran. Zašto?



seiz – konjušar

Pripovijetka počinje razgovorom aga u berbernici o Ibrahim-begovom životu, bogatstvu koje je imao njegov otac, o životu kojim su živjeli dok je Ibrahim-begov otac bio živ.

→ Uporedite Ibrahim-begov izgled, posao od kojeg živi i njegovo porijeklo?Zašto se Ibrahim-beg boji inžinjera?Kako odgovara na njegova pitanja?Šta inžinjer traži od njega?

89


Je li se Ibrahim-beg s tim složio?Šta Ibrahim-beg misli kada kaže: “Ne može mi niko ono platit’”?

→ Ćorović je u kontrastima prikazao Ibrahim-begov položaj upoređujući njegov život i život njegovog oca. Dok Ibrahim-beg čisti ulice i gasi varoške fenjere, oca su mu “carem zvali”. Kako se Grga i inžinjer odnose prema Ibrahim-begu? Kako se to ponašanje može dovesti u vezu s Ibrahim-begovim trenutnim položajem u društvu, s poslom koji obavlja...?

→ Književno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizičkih osobina) i unutrašnji opis (opis psihičkih osobina). Vanjski opis može sadržavati uzrast, pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične pojedinosti. Unutrašnji opis sadrži osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim likovima, način govora, boju glasa... I unutrašnji i vanjski portret oblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stječemo predodžbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.

→ U priči Ibrahim-begov ćošak glavni lik predstavljen je vanjskim i unutrašnjim opisom:– vanjski opis: “Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak mu ni fes nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...”– unutrašnji opis: “Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga... Šta će, upravo, inžinjer s njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!”

Sinteza:

Svetozar Ćorović u svojim je djelima opisivao život mostarske čaršije. Česte su mu teme siromašni, poniženi i uvrijeđeni ljudi.→ Književno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizičkih osobina) i unutrašnji opis (opis psihičkih osobina). Vanjski opis može sadržavati uzrast, pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične pojedinosti. Unutrašnji opis sadrži osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim likovima, način govora, boju glasa... I unutrašnji i vanjski portret oblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stječemo predodžbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.

Završni dio sata:

Svetozar Ćorović u svojim je djelima opisivao život mostarske čaršije. Česte su mu teme siromašni, poniženi i uvrijeđeni ljudi.Šta je tema ove pripovijetke?

Domaća zadaća: → U nastavku pripovijetke Ibrahim-beg se vratio kući, ušao u svoj begovski ćošak i tugovao. Sutradan dolazi Grga s još nekoliko ljudi da obore Ibrahim-begov ćošak:

90


“Strašan tresak zaori se. Zapucaše grede, zazvečaše pendžeri i sa silnom hukom ćošak se sruši na zemlju. Gust, zagušljiv oblak prašine podiže se ne dopuštajući nikome da se približi...”

→ Kako Ibrahim-beg rješava ovu svoju životnu dramu? Ako je izgubio svoje porijeklo, da li je s njim nestao i Ibrahim-begov ponos?

→ Da biste odgovorili na ova pitanja potražite pripovijetku Ibrahim-begov ćošak i pročitajte je u cjelosti.



91



Nastavna jedinica:“Sadako hoće živjeti“ Karl Bruckner

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: osuda rata, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja i molitve, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,

Obrazovni: historijski/povijesni roman, sadržajna analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih, stvaralačkih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška metoda, metoda demonstriranja, heuristička metodaOblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, flip čart, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7.

Tematska korelacija


Međupredmetna: historija, fizika, likovna kultura

25 Uzorak obrade nastavne jedinice: Sadako hoće živjeti (Karl Bruckner)

92




Gosti u razredu: nastavnik historije, nastavnik fizike

Razgovarajte s vašim gostima o svemu što vas zanima o temi “nuklearni rat”.1. Šta je to “nuklearni rat”?2. Šta je to atomska bomba?3. Kolika je njena razorna moć?4. Kada je pala atomska bomba na japanski grad Hirošimu? 5. Kako sve ubija nuklearna bomba?6. Kakve su posljedice njene eksplozije?

Na flip chartu ispišite ta saznanja i izložite ga na neko vidljivo mjesto u učionici.

Glavni dio sata:

Najava teksta: SADAKO HOĆE ŽIVJETI (Karl Bruckner)






Konkretizacija doživljaja:→ Atomska bomba na Hirošimu pala je 6. augusta 1945. godine. Američki bombarder poletio je noseći u svom trupu atomsku bombu tešku četiri tone koju je ispustio po dolasku nad japanski grad Hirošimu.



jola – vrsta čamca preklopne građerekvirirati – prisilno oduzeti materijalna dobra (najčešće za potrebe vojske u ratu)

93


ždral – vrsta ptice

→ Kako je stanovništvo Hirošime živjelo uoči napada na grad?Zašto se komanda odbrane oglušila na upozorenja promatračke stanice?

→ Na početku priče pisac nam daje sliku života jednog japanskog ribara. Koga starac Kenji Nišioka krivi za svoj tegoban život? Nišoka kaže: “Nisam nikome učinio ništa nažao pa zašto bi me onda stranac htio ubiti?”Razgovarajte o njegovom pitanju.

→ Kako japanski vojnici reagiraju na zvuk bombardera?Šigeo Sasaki pokušava “držati korak sa vojnicima”. Zašto mu to “nije bilo lako”?Je li Sadako uspijevala “uhvatiti korak” s bratom?Kako se ponaša desetogodišnji Šigeo Sasaki prema mlađoj sestri Sadako?Koja osjećanja iskazuje, kako je pokušava umiriti?

→ Sluti li ko (stari ribar, vojnici, djeca) kakva opasnost vreba iz zraka? Po čemu to zaključujete?

→ Vjetar što ga je prouzročila atomska bomba srušio je četverogodišnju Sadako na tlo, ali je ona nekim čudom preživjela. Njen brat Šigeo uvjerio ju je prilikom posjete u bolnici da će ozdraviti kada od papira napravi hiljaditog ždrala. To se, nažalost, nije obistinilo jer je Sadako umrla nakon što je uspjela načiniti čak 990 ždralova.

→ Šta je tema ovog romana?Koju nam poruku pisac šalje? Šta je ideja romana?Prokomentirajte naslov romana Sadako hoće živjeti?

Sinteza:Roman u kojem pisac temom, fabulom i likovima prikazuje neki historijski događaj iz bliže ili dalje prošlosti zove se historijski/povijesni roman. On daje povijesnu sliku jednog vremena, a tome doprinose i povijesne ličnosti kao likovi, povijesni događaji, povijesna mjesta...

Završni dio sata:→ Razmislite i kažite kako bi izgledala priča da su ljudi naslutili zračni napad na njihov grad i otišli u skloništa? Vašu priču možete i ilustrirati.

Domaća zadaća:

→ Napišite ili nacrtajte antiratne poruke svijetu. Iskažite svoje stavove, mišljenja, napišite poruke za sva ratišta za koja ste saznali.

94


Svoje poruke okačite na zidove učionice, školskog hodnika, na oglasne ploče u vašem mjestu. Pošaljite ih u neke dječije novine, a i u neke novine za odrasle, jer odrasli i vode ratove.



95



Nastavna jedinica: „Prva plovidba Džejmsa Kuka“ Nikolaj Čukovski

Odgojno-obrazovni ciljeviOdgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote

Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u opisivanju, uloga naracije, deskripcije i dijaloga, važnost putopisnih podataka

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u grupama

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flomasteri, boje, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, atlas

Tematska korelacija


Međupredmetna: geografija, historija, likovna kultura,

26Uzorak obrade nastavne jedinice: Prva plovidba Džejmsa Kuka (Nikolaj Čukovski)

96




Didaktička igra: Skrivena poveznica!→ Otkrij vezu među ovim imenima: Vasco da Gama, Cristoforo Colombo, Vasco Núñez de Balboa, Ferdinand Magellan, Vitus Jonassen Bering, James Cook (Džejms Kuk), Jean-François de La Pérouse (La Peruzo), Dumont d'Urville (Dimon Dirvil) i Abel Tasman.

Šta im je zajedničko?

Glavni dio sata:

Najava teksta: Prva plovidba Džejmsa Kuka (Nikolaj Čukovski) (odlomak iz putopisa Slavni moreplovci)






Konkretizacija doživljaja:→ Kapetan Džejms Kuk jedan je od tri slavna moreplovca o čijim je otkrićima i pustolovinama pisao Nikolaj Čukovski u svojoj knjizi Slavni moreplovci. U ovom odlomku prikazan je početak velikih avantura slavnog moreplovca.



gat – posebno izgrađeni dio u luci za pristajanje brodova

Ko je taj “slijepi putnik” na brodu braće Uoker?

→ Koje se osobine budućeg slavnog kapetana Kuka mogu naslutiti iz držanja ovog četrnaestogodišnjaka?

97


Gdje je zapravo dječak želio ploviti?Kako je uspio odobrovoljiti braću Uoker da ga zadrže na brodu?

→ Koje dječakove osobine prepoznaješ iz ove izjave Henrija Uokera: “Zaprijetio sam mu da ću ga baciti u more, ali on se nije nimalo uplašio. Odgovorio mi je da više voli ležati na morskom dnu i gledati kako nad njim plove lađe nego da se vrati u Stejt suknaru Sendersonu”?

→ Prepoznajte u tekstu različite načine putopisnog izražavanja: pripovijedanje (pričanje), opise i dijaloge (razgovor).

Putopis je prozna književna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja. Putopis može biti napisan različitim stilovima: književnim, naučnim ili novinarskim. Putopisi se obično dijele na poučne i zabavne.

Morske putanje kojima su se kretali brodovi slavnog kapetana Kuka

Rad u grupama:

1. grupaGodine 1768. Džejms Kuk je brodom Endeavour poveo znanstvenu ekspediciju sa zadatkom da odjedri do Tahitija i promatra prijelaz Venere preko Sunca, a kako bi se mogla odrediti udaljenost između Zemlje i Sunca. Na tom svom putovanju Kuk je oplovio Novi Zeland utvrdivši da se sastoji od dva otoka. Prolaz između ta dva otoka nazvan je Kukov prolaz. Kapetan Kuk je istražio i do tada nepoznatu istočnu obalu Australije i utvrdio da je Nova Gvineja samostalan otok. U atlasu utvrdite putanju kojom se Džejms Kuk kretao na svom prvom putovanju.

2. grupaGodine 1771. Džejms Kuk kreće brodovima Resolution i Adventure na put oko svijeta. Ovim je putovanjem obuhvatio najveći dio otočnih skupina (jedna od njih kasnije je nazvana Cook Islands) u Tihom okeanu između Nove Kaledonije i Uskrsnih otoka. Pronađite otočnu skupinu Cook Islands u Tihom okeanu, Novu Kaledoniju i Uskrsne otoke. U atlasu utvrdite putanju drugog Kukovog putovanja.

Sinteza:

Putopis je prozna književna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja. Putopis može biti napisan različitim stilovima: književnim, naučnim ili novinarskim. Putopisi se obično dijele na poučne i zabavne. Različiti su načini putopisnog izražavanja: pripovijedanje (pričanje), opise i dijaloge (razgovor).

Završni dio sata:Utvrdite sličnosti i razlike između putopisa „Oslo pod snijegom“ Isidore Sekulić i ovoga putopisa.

Domaća zadaća:

98

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnost

http://hr.wikipedia.org/wiki/Proza

http://wapedia.mobi/sh/1771

http://wapedia.mobi/sh/Nova_Gvineja

http://wapedia.mobi/sh/Australija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cookov_prolaz

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sunce

http://hr.wikipedia.org/wiki/Venera_(planet)

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tranzit_Venere&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnost

http://hr.wikipedia.org/wiki/Proza


Na treće putovanje Džejms Kuk kreće 1776. godine brodovima Resolution i Discovery. Zadatak mu je bio otkriti sjeverni morski put između Atlantskog i Tihog okeana. Tada je Kuk doplovio do Južnoga mora, zatim do Aljaske, otkrio Havajske otoke i istražio Beringov prolaz.Pronađite u atlasu putanju kojom se Kuk kretao i otoke koje je otkrio. Nacrtajte to u svoje bilježnice.



99

http://wapedia.mobi/sh/Havaji

http://wapedia.mobi/sh/Tihi_ocean

http://wapedia.mobi/sh/Tihi_ocean

http://wapedia.mobi/sh/Atlantski_ocean



Nastavna jedinica: „Čistač obuće“ Ranko PavlovićStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje empatije prema ljudima, prepoznavanje i razvijanje etičnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava

Obrazovni: umjetnička priča, sadržajna analiza, socijalni motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija likova, pričanje u prvom i trećem licu, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica, vođena fantazija Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, grafoskop, kasetofon, audiozapis teksta, kreda, bilježnica, olovke,

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kulturaMeđupredmetna: muzička kultura, kultura življenja


27 Uzorak obrade nastavne jedinice: Čistač obuće (Ranko Pavlović)

100




Didaktička igra: Kutak za maštanje!

Zatvorite oči i maštajte!Šetate širokom gradskom ulicom. Oko vas užurbani prolaznici, žamor. Jedan se glas izdvaja i privlači vam pažnju. Piskav je to, dječiji glas koji poziva prolaznike: “Čistimo obuću, čistimo obuću!” Osvrćete se i ugledate dječaka kako sjedi na maloj stolici, ispred njega je veliki drveni sanduk iz kojeg vire četke, laštila. Lice zamazano laštilom, komad hljeba u ruci, iskrzani slamnati šeširić.Ko je taj dječak? Tako je sićušan, a doziva vas tako prodornim glasom!

→ Čini li to uzalud?Biste li se rado zaustavili i porazgovarali s njim?Šta biste o njemu željeli znati?

Glavni dio sata:

Najava teksta: ČISTAČ OBUĆE (Ranko Pavlović)






Konkretizacija doživljaja:→ U priči upoznajemo dva dječaka: dječaka pripovjedača i Bajru, malog čistača obuće.Uporedite njihove živote.



laštilo – sredstvo za mazanje obuće

101


→ Jedan mudar čovjek je rekao: “U životu možemo ostvariti sve što želimo, ako dovoljnom broju ljudi pomognemo da oni ostvare što žele.” (Zig Ziglar)

→ Kome je dječak pripovjedač pomogao da ostvari svoju želju?Kakva je to želja? Koliko bi djece poželjelo to isto?Zašto je ta mala želja bila za Bajru tako teško ostvariva?Po čemu se još Bajrin život razlikovao od života njegovih vršnjaka?Kakvo je bilo Bajrino djetinjstvo?Po čemu se život Bajrine porodice razlikovao od života porodice dječaka pripovjedača? Kakav je njihov društveni (socijalni) položaj? → Pronađite socijalne motive u priči Čistač obuće i elemente socijalne karakterizacije likova.

→ Dio priče ispričan je u 1. licu, a dio u 3. licu. Prepoznajte te dijelove u priči i kažite koje je pričanje subjektivnije.

→ U proznim tekstovima može se pričati u prvom licu ili ih-form (od njemačke riječi ich, što znači ja) i u trećem licu ili er-form (od njemačke riječi er, što znači on).

→ Priča Čistač obuće ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili društvene pojave i probleme: društvene nepravde, odnos bogatih i siromašnih, odnos društva prema siromaštvu... Kada pisac karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom (društvenom) karakterizacijom lika.

Sinteza:→ Priča Čistač obuće ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili društvene pojave i probleme: društvene nepravde, odnos bogatih i siromašnih, odnos društva prema siromaštvu... Kada pisac karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom (društvenom) karakterizacijom lika.→ U proznim tekstovima može se pričati u prvom licu ili ih-form (od njemačke riječi ich, što znači ja) i u trećem licu ili er-form (od njemačke riječi er, što znači on). Dio ove priče ispričan je u 1. licu, a dio u 3. licu.

Završni dio sata:

→ Priča je sastavljena od tri cjeline u okviru kojih su ispričani glavni događaji. Te su cjeline:1. dječak pripovjedač kao čistač obuće;2. dječakovo prisjećanje toga kada je uvjerio Bajru, čistača obuće, da ga nakratko zamijeni;3. čiščenje očevih cipela i dječakovo zadovoljstvo zbog bogate napojnice.

Koji su dijelovi priče ispričani hronološkim slijedom pričanja, a koji retrospektivnim?Ispričajte cijelu priču hronološkim slijedom pričanja.Retrospektivan slijed radnje čini priču zanimljivijom i dinamičnijom.

102


Domaća zadaća:

→ Ispričajte cijelu priču retrospektivnim slijedom pričanja! Možete započeti ovim redom:1. očev smijeh i dječakovo zadovoljstvo zbog pomoći vršnjaku Bajri;2. dječak pripovjedač prisjeća se susreta s Bajrom; 3. poziv na zajedničku igru...



28

Uzorak obrade nastavne jedinice: Komanči (Zane Grey)

103



Nastavna jedinica: „Komanči“ Zane GreyStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i razumijevanje kategorija estetskog u književnom djelu i općenito

Obrazovni: filmski žanrovi, vestern roman, vestern film, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija, slikovitost opisa, vestern motivi, kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda;

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, bim-projektor ili videorekorder, videozapis/insert iz nekog vestern filma, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7,

Tematska korelacija


Međupredmetna: geografija, informatika


104



(motivacijska vinjeta)Filmovi koji su osvojili svijet!Pogledajte insert iz filma Grmljavina stada ili insert iz bilo kojeg kaubojskog filma.Saznajte tokom razgovora:Kojem žanru pripada film?Gdje se radnja događa?Ko su glavni likovi?

Opišite njihovu odjeću, obuću, oružje...

Pearl Zane Grey (1872–1939) američki je romanopisac koji je stekao široku popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada. Napisao je 50 romana, a po mnogima od njih snimljeni su i filmovi. Trudio se objaviti otprilike po jedan roman godišnje, a ovo su neki od njih: Tajanstveni jahač, Grmljavina stada, Jahači rumene kadulje, Sjaj zapadnih zvijezda, Dva sombrera...

Glavni dio sata:

Najava teksta: Komanči (odlomak iz romana Grmljavina stada Zane Greya)






Konkretizacija doživljaja:Ovo je priča o jednom od posljednjih velikih lovova na stada bizona niz beskrajne ravnice američkog Divljeg zapada početkom 20. stoljeća...



kridmurka i vinčesterka – vrste pušaka američke proizvodnje

105

http://hr.wikipedia.org/wiki/Roman

http://hr.wikipedia.org/wiki/SAD

http://hr.wikipedia.org/wiki/1939

http://hr.wikipedia.org/wiki/1872


mustang – poludivlji konj u američkim prerijamagroteskno – prikazivanje nečega u iskrivljenom obliku

→ Po američkom zapadu često je prašila i treštala grmljavina stada bizona, krava, divljih konja. Ta su stada za Indijance predstavljala život.

→ Ko je postao prijetnja bizonima?Ko je bio vodič bijelaca u praćenju Komanča?Šta misli Pilchuck, lovac na bizone, kada kaže: “Držim da se moramo pouzdati u naše dalekozore, da bismo ih ugledali prije nego oni ugledaju nas”?

→ Zašto se lovci boje Komanča? Kakvi su oni ratnici?Lovci na bizone, na čelu s Indijancem Medvjeđom Pandžom, s obronaka planina tiho promatraju logor Komanča. Opišite kako se ponašaju, čega se plaše. S koje udaljenosti ih posmatraju?

→ Šta su lovci ugledali kada se razdanilo? Kako u zoru oživi logor Komanča?

→ Šta je uznemirilo lovce? Pročitajte ovaj odlomak i odgonetnite: “Ali jači od svega toga bio je prodorni i sablasni zvuk – bojni krik Komanča. Stresavši se pod dojmom toga krika, pomisli Tom da sad shvaća lovce koji su mu pričali o tom najgroznijem i najzloglasnijem od svih indijanskih bojnih poklika.”

→ Lovci su bili otkriveni. Brzinom vjetra zapucale su vinčesterke iz logora. I lovci su uzvratili na vatru. Opišite događanja u logoru.Kako se u ovim okolnostima, kada logoru prijeti opasnost, mijenja njegova jutarnja slika? Pronađite dio teksta koji to opisuje!

→ Za romane Zane Greya tvrdi se da su puni autentičnih detalja iz života na Divljem zapadu Sjedinjenih Američkih Država. Šta saznajemo o prirodi i karakteru indijanskih plemena iz ovog odlomka: “Prvi od četiri Indijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan jahač, pružao je u svom izazovnom držanju i svojoj umjetnosti jahanja tako divan cilj, da je na sebe privukao takoreći svu vatru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga pojurila kroz ulaz u sigurnost”?

Sinteza:

→ Zane Greyu pripisuje se utemeljenje vestern romana 20. stoljeća. On nije bio taj koji je izumio vestern roman, bio je to čovjek po imenu Owen Wister iz Pennsylvanije koji je neko vrijeme živio u zapadnoj državi Wyoming, a kasnije o svojim iskustvima pisao u romanu Čovjek iz Virginije. Ali, Zane Grey proslavio je vestern roman, te dao doprinos američkoj književnosti svojom sposobnošću da opisima jednog već nestalog svijeta veže za sebe ogroman broj čitalaca širom svijeta.

→ Pošto se radnja vestern romana smješta u dramatična i opasna mjesta (prerije, krajeve udaljene od civilizacije...), a događaji su neobični, nesvakidašnji, uzbudljivi i pustolovni – ovaj roman možemo svrstati u pustolovni, avanturistički roman.

106


Završni dio sata:→ Komanči su sinonim za “divlje Indijance”. Komanči su sami sebi, tokom godina, mijenjali imena. Šta vam o Indijancima govore njihova imena: Deset Medvjeda, Crveni Rukav, Zeleni Rog, Gvozdena Košulja, Kožni Ogrtač, Bizonova Grba, Medvjed Pandža...

Domaća zadaća:

U svom romanu Jahači rumene kadulje Zane Grey uvodi nekoliko scena koje postaju tipične za vestern filmove: potjera na konjima gotovo natprirodne brzine i izdržljivosti, zagonetni stranac koji stiže niotkuda, konjanik čija se pojava ocrtava na zapadnom nebu, odjeven u crno, s dva revolvera postavljena nisko kako ih niko ne bi vidio, a bori se za ono što je ispravno i časno...Pogledajte neke vestern filmove (Tačno u podne, Dobar, loš, zao, Za šaku dolara, Vinety...) i pokušajte raspoznati tipične scene, junake... Opišite ih u svojim bilježnicama.



107



Nastavna jedinica: „Iz velegradskog podzemlja“Vjenceslav Novak



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja: ljudske vrline i poroci, alkoholizam kao porok

Obrazovni: umjetnička priča, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči slikovitost opisa, statični i dinamični motivi

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih sposobnosti, razvijanje realnog prosuđivanja,

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, rasprava

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja mozga

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, flip čart, kreda, bilježnica, olovka, Tematska korelacija


Međupredmetna: biologija-alkoholizam i narkomanija

29 Uzorak obrade nastavne jedinice: Iz velegradskog podzemlja (Vjenceslav Novak)

108




Didaktička igra: Alkohol i nasilje

1. U centar paukove mreže napišite ALKOHOL. Koje su vaše asocijacije na riječ alkohol?(tuča, psovke, siromaštvo, besparica, prazne flaše, maltretiranje, bolest, liječenje...)2. U centar paukove mreže napišite NASILJE. Koje su vaše asocijacije na riječ nasilje?(tuča, psovke, krv, maltretiranje, djeca, jači, slabiji, siromaštvo, besparica...)Koliko je istovjetnih asocijacija u ovim dvjema paukovim mrežama?Šta nam to govori o odnosu alkohola i nasilja?

Glavni dio sata:

Najava teksta: IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA (Vjenceslav Novak)






Konkretizacija doživljaja:→ Ova nas priča upoznaje s okrutnim i ružnim, drugim licem velegrada. U njegovom središtu je Mika, siromašni radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokušava u alkoholu zaboraviti svoj bijedni život. Uspijeva li?



škatulja – škatula, kutija

109


→ Jedan slavni pisac je rekao: “Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše.” (Lav Nikolajevič Tolstoj) Prokomentirajte ovu misao!

Šta vam o tome govori ovaj odlomak: “A, doduše, dosjećao se i pijan u tom strahu – bogzna je li imala s djecom i kruha za večeru? Jer trgovac gdjekada uduži, a gdjekada je zle volje pa se otrese na djecu: ‘Ne dam... Nisam ja tu da fukaru hranim...’”?

→ Kako Mika pokušava opravdati svoje pijanstvo? Pronađite odgovor u sljedećem odlomku: “Ali kao što obično u takovim zgodama, pored sve zamračene svijesti u njem se i sinoć stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije da radi što hoće.”

→ Ko se našao na udaru Mikinog pijanstva? U Mikinom životu bila je jedna svijetla tačka – njegova “pametna mezimica” Evica. Šta se dogodilo Evici?

→ Pisac kaže da “tu prestaje posve njegovo pamćenje”.Šta je Mika saznao sljedećeg jutra? Je li bio svjestan onoga što je uradio?Kćerka Evica bila je pretučena nasmrt. Tek tada Mika postaje svjestan svojih postupaka. Šta se tada zbiva u njegovoj duši?

→ U jednom dijelu priče Mika kaže: “Odnio vrag i siromaštvo! Svi govore i uče da siromaštvo nije sramota, a bježe od tebe kad si siromašan, da ti je oko srca i gore nego da si sramotan...” Kako se ova Mikina misao odnosi prema narodnoj poslovici: “Neka me bije šteta, nek me ne bije hrđa!”?

→ Istaknite flip chart s postavljenom tvrdnjom: “Čovjek čovjeku treba praštati.”Svi učenici koji se slažu s ovom tvrdnjom neka stanu na desnu stranu učionice, a svi oni koji ne misle tako neka pređu u lijevu stranu učionice. Na papirima napišite razloge zašto tako mislite, potkrijepite svoju tvrdnju dokazima.

→ Vođe grupa ili dva učenika neka prezentiraju dokaze za tvrdnju vaše grupe. Uvažavajte mišljenje drugih, ali i branite dokazima svoju tvrdnju.Neka vaša rasprava bude fer i korektna.

Sinteza:

→ Ova nas priča upoznaje s okrutnim licem velegrada. U njegovom središtu je Mika, siromašni radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokušava u alkoholu zaboraviti svoj bijedni život. Tek će Evicina tragična smrt navesti Miku da spozna svoju okrutnost i surovost u alkoholiziranom stanju.

Završni dio sata:→ Tek će Evicina tragična smrt navesti Miku da spozna svoju okrutnost i surovost u alkoholiziranom stanju. Kakav bi tok događaja promijenio Evicinu sudbinu?

110


Promijenite priču!

Domaća zadaća: → U priči imamo statične motive (već smo se upoznali s njima), i dinamične, pokretačke motive. Pronađite statične motive u priči.Kada fabula postaje življa, dinamičnija? Što je pokreće?Pronađite u tekstu dinamične motive. Prepišite u svoje bilježnice dio teksta u kojem ste pronašli neki dinamični motiv.



111



Nastavna jedinica: „Priča kapetana Frana Porporelosa”Feđa Šehović



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze odrastanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje smisla za humor, razvijanje slobode govora,

Obrazovni: humoristična/šaljiva priča, motivi, ugođaj/raspoloženje u pjesmi, upoznavanje s elementima izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, uočavanje i doživljavanje ljepote jezika/lokalni govori, nepoznate riječi, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične priče


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, igra uloga/dramatizacijaOblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja mozga

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flip čart, grafoskop, grafofolija ili bim- projektor (ili flip čart) sa ilustracijom, kasetofon i audiozapis teksta uz vedru muziku, plakati, pozivnice

Tematska korelacija


Međupredmetna: muzička kultura

30 Uzorak obrade nastavne jedinice: Priča kapetana Frana Porporelosa (Feđa Šehović)

112




Didaktička igra: Kutak za SMIJEH! Jedna kineska poslovica nas uči kako „svaka minuta smijeha produžava život za jedan sat“. Na flip chartu pišite i/ili crtajte asocijacije na riječ SMIJEH!Čime se sve smijeh može izazvati?Može li se kroz smijeh govoriti o ozbiljnim stvarima?

Glavni dio sata:

Najava teksta: PRIČA KAPETANA FRANA PORPORELOSA (Feđa Šehović)






Konkretizacija doživljaja:Likovi iz ove komedije nas žele prije svega nasmijati. Da li su to postigli? Šta je vas razveselilo? Interpretacija teksta:


sikuro – sigurnoštiva – brodsko spremištedoika – doljesubito – odmahadios senjor – zbogom gospodineperfeto – potpuno, savršenobursa – torbakučak – pas

113


lardo – vrsta jela, kupus sa slaninomšpek – slaninaoli – iliafitavati – iznajmitiimađinati se – zamisliti sećeraju – tjerajuokupator – onaj koji zauzme tuđu zemlju

→ Koje je preneseno značenje riječi Pjesnika iz ovog odlomka: “Stavili su mi ovaj katanac na usta da mučim i mučeći da umrem!”?

→ Koji je ozbiljan način na koji možemo razmišljati o “katancu na ustima”?

→ Koju slobodu oduzimamo čovjeku kojem stavljamo “katanac na usta”?Šta o tome misli Kapetan?Ko zna “tajnu otvaranja sramotnog katanca”?

→ Jedan filozof je rekao: “U slobodnoj zemlji svima je dozvoljeno misliti što hoće i govoriti što misle.” (Spinoza) Protumačite njegove riječi.

→ Ipak, lica ove komedije žele nas prije svega nasmijati. Pronađite riječi i izraze kojima to i postižu! Ta lica govore jezikom grada Dubrovnika i njegove okolice u kojem je velikih broj riječi italijanskog porijekla. Pronađite te riječi.

Jedan je znanstvenik rekao: “Mašta je važnija od znanja!” (Albert Einstein) Jedan je vrhunski sportista rekao: “Čovjek bez mašte je čovjek bez krila.” (Muhammad Ali)Jedan je pisac rekao: “Svaka je zamisao laka kad se ne uzme u obzir stvarnost.” (Marcel Proust) Razgovarajte o ovim izrekama.

Sinteza:Fehim Feđa Šehović, dramski i prozni pisac, rođen je u Bileći 1930. godine. Živi i radi u Dubrovniku. Svojom komedijom Priča kapetana Frana Porporelosa nas je želio prije svega nasmijati, ali i poručiti, kako je “U slobodnoj zemlji svima (je) dozvoljeno misliti što hoće i govoriti što misle.” (Spinoza)

Završni dio sata:U šestom razredu naučili ste šta je scenografija (pripremanje pozornice za pozorišnu predstavu), a šta je kostimografija (priprema kostima za predstavu). Podijelite se u grupe:

1. scenografkinje/scenografi2. kostimografkinje/kostimografi3. glumice/glumci

→ Ulogu reditelja neka preuzme nastavnik/nastavnica. Svaka grupa neka pripremi svoj zadatak. Maštajte, igrajte se. Ne zaboravite: Svačije mišljenje je dobro, što više ideja, sadržaj će biti raznolikiji. Slobodno možete u predstavu dodati i nešto što nije navedeno u igrokazu.

114


→ A onda... šta vam još nedostaje? Publika. Bez nje vaše djelo neće biti zapamćeno. Napravite pozivnice na času likovne kulture, kreirajte plakate i postavite ih na vidno mjesto. Pozovite na svoju prvu pravu predstavu roditelje, nastavnice/nastavnike, drugarice/drugare.

Domaća zadaća: → Šta za vas znači “smijeh kroz suze”? Opišite neki doživljaj u kojem ste to prepoznali.



115



Nastavna jedinica: Petar Kočić: „Jazavac pred sudom”



Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje smisla za humor

Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, komedija/satira, sadržajna analiza, motivi, kompozicija dramskog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje drama referira, ironija,

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih i stvaralačkih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, rasprava, igra uloga/dramatizacija

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 7, oprema za glumce

Tematska korelacija


Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, historija, geografija

31 Uzorak obrade nastavne jedinice: Jazavac pred sudom (Petar Kočić)

116




Didaktička igra: Nakloni se i počni!

→ Na času dramske sekcije uvježbajte jedan kraći odlomak iz komedije Jazavac pred sudom i prezentirajte ga razredu na početku časa. Neka to bude iznenađenje za ostale učenike!Zamolite nastavnika historije da vam približi običaje i život u vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine.

Glavni dio sata:

Najava teksta: JAZAVAC PRED SUDOM (Petar Kočić)






Konkretizacija doživljaja:→ Kako doživljavate to što je David Štrbac donio jednog jazavca u sudnicu da mu sudi carski sud?Šta o tome misle “carski gospodini”?



paligrap – paragraf, član zakonazeman – vrijeme

117


→ Razmislite: Da li David zaista misli da jazavcu treba suditi što je “izio čitavu njivu kuruza”?Ko zapravo Davidu čini nepravdu? Prije nego što odgovorite pročitajte i ove njegove riječi: “Bože moj, Bože, čudne ljepote u vašeg cara! Bože moj, Bože, al’ vi usrećiste našu zemlju! Svijet se lijepo umrtvio od nekakva dobra i miline, pa jedva diše. Svak vesô, zadovoljan, svak pjeva, samo se pjesma niđe ne čuje. Jedini sam ja (plače) nezadovoljan, jadan i čemeran.”

→ Da li David zaista misli da je austrougarska vlast “usrećila našu zemlju”? Da li je narod koji “jedva diše” od “dobra i miline” – srećan narod?Može li narod pjevati od zadovoljstva a da se “pjesma niđe ne čuje”?David Štrbac jedno govori, a misli nešto sasvim drugo. Koji je drugi smisao njegovih riječi?

→ Davidove riječi su, dakle, dvosmislene. Ima li u njegovim riječima srdžbe i/ili podsmijeha?Zašto David tim dvosmislenim riječima prikriva svoje prave namjere?Šta mislite, šta bi se dogodilo da David počne otvoreno kuditi austrougarsku vlast i cara?

→ Da li je Davidov postupak:– postupak neukog, naivnog i luckastog, ili– postupak mudrog i odvažnog seljaka?

→ Davidove riječi, dakle, imaju preneseno, ironično značenje, i to potpuno suprotno od njihova pravog značenja. On ismijava carski sud, njegove “paligrape”, i austrougarsku vlast u cijelosti. O Kočićevom jeziku dosta je pisano, a u namjeri da se ukaže na čvrstu povezanost pisca s jezikom rodnoga tla. U tom jeziku postoji mnoštvo riječi čije značenje nećete pronaći u rječnicima. Potražite te riječi! → U Davidu Štrpcu Kočić je uobličio tip lukavog bosanskog seljaka koji je svjestan svoga teškog položaja i traži pravdu. Iako je on prikazan na komičan način, on ipak u nama izaziva duboko saosjećanje. Za Kočićev smijeh kaže se da je to “smijeh kroz suze”. Pokušajte odgonetnuti zašto?

Ironija je humoristično izražajno sredstvo kojim se riječima daje suprotan smisao od onog koje one imaju u svom osnovnom značenju. Ironija služi piscu da na humorističan način izrazi svoj kritički stav prema određenim pojavama. U ironiji se uvijek govori nešto pozitivno, a misli se na nešto negativno. Naprimjer, “Bože moj, Bože, al’ vi usrećiste našu zemlju!”

Komedija je dramsko djelo koje ima cilj da nas nasmije, oraspoloži vedrim šalama, doskočicama. Vrsta komedije koja oštro osuđuje i kritizira neke pojave ili karaktere, ismijavajući ih i izvrgavajući ih ruglu zove se satira. Stil satire je duhovit, ali ironičan i zajedljiv. Satiričari se najčešće služe ironijom i hiperbolom (preuveličavanjem).

118


Sinteza:Petar Kočić je stekao veliku popularnost zbog svog borbenog duha i velike ljubavi prema bosanskom seljaku. Bio je buntovnik protiv tuđinskog podjarmljivanja, zagovornik slobode i pravde, zaštitnik siromašnog bosanskog seljaka. Jazavac pred sudom Petra Kočića je satira. To je vrsta komedije, ona oštro osuđuje i kritizira neke pojave ili karaktere, ismijavajući ih i izvrgavajući ih ruglu. Satiričari se najčešće služe ironijom i hiperbolom (preuveličavanjem).

Ironija je humoristično izražajno sredstvo kojim se riječima daje suprotan smisao od onog koje one imaju u svom osnovnom značenju. Ironija služi piscu da na humorističan način izrazi svoj kritički stav prema određenim pojavama.

Završni dio sata:→ Jedan je poznati pisac rekao: “Moj način zbijanja šale jeste da kažem istinu. To je najsmješnija šala na svijetu.” (George Bernard Shaw) Koji je Kočićev način “zbijanja šale”?

Domaća zadaća: → Prepoznajte sve Davidove nepravilno izgovorene riječi. Šta na osnovu toga možete zaključiti o njemu?Šta je to govorna karakterizacija?Podsjetite se: Na osnovu govora lika upoznajemo se sa sredinom iz koje lik potječe, s njegovim porijeklom, obrazovanjem, osobinama. Takav pristup zovemo govorna karakterizacija.Šta na osnovu govorne karakterizacije možete saznati o Davidu Štrpcu?



119


MEDIJSKA KULTURA

Nastavna oblast: medijska kultura

Nastavna jedinica: Pozorište/kazalište/teatar



Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu čitanja književnih djela i djela namijenjenih scenskom izvođenju

Obrazovni: pozorište ili kazalište, pozornica/ bina, scena, pozorišno gledalište , kulise, scenografija, afiša, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf, pozorišna/teatarska izražajna sredstva, glumci, scenska radnja i publika. Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih, stvaralačkih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: ilustrativna metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, monološka metoda, heuristička metoda, dramatizacija

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, Naš jezik 7, grafofolije na kojima su fotografije iz Priručnika 7 ili Čitanke 7 (pozorište, prizori iz opere Hasanaginica), kreda, bilježnica, olovke, plakati, afiše

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja

Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura, TiZO

32 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pozorište/kazalište/teatar

120




Učeničko izvođenje prizora iz nekog već obrađenog dramskog teksta (Jazavac pred sudom...)Čarolija pozornice: „Daske koje život znače!“Kako se zove pozorište u koje idete gledati predstave?Saznajte kada je osnovano i koja je njegova prva predstava?Koju predstavu trenutno možete pogledati u vašem pozorištu, a koja je posljednja koju ste gledali?

Glavni dio sata:

Najava nastavne teme: Pozorište/kazalište/teatar

Prikazati grafofolije fotografija iz Čitanke 7:

Zgrada Narodnog pozorišta u Sarajevu

Prizor iz prve bošnjačke opere Hasanaginica koja je premijerno izvedena u Sarajevu 2000. godine. Kompozitor je Asim Horozić, a kostimografkinja Vanja Popović odlučila se da u kostimima za operu preovladava bijela boja.

O pozorištu/kazalištu/teatru:

121

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Asim_Horozi%C4%87&action=edit&redlink=1


http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo


→ Pozorište kazalište ili teatar zajednički je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju: drama, opera, balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muzičko i lutkarsko pozorište.

→ Najveća pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini jeste Narodno pozorište Sarajevo koje je otvoreno 1921. godine.

→ Sarajevska opera započela je svoju umjetničku djelatnost 1946. godine svečanom premijerom predstave Prodana nevjesta Bedřicha Smetane (Bedžiha Smetane). Iste godine osnovan je i Sarajevski balet, ali je on svoju prvu samostalnu predstavu Žetva Borisa Papandopula izveo tek 1950. godine.

O pozorištu/kazalištu/teatru sjenki:

→ Pozorište/teatar sjenki vrsta je lutkarskih predstava koje svoju izražajnost postižu putem lutaka koje se ne vide, već se njihov odraz pod snopom svjetla odslikava na platnu. U teatru sjenki ispruženi prsti ili rupčić u ruci često su model za lutku. Obično igrač uz svaku lutku uzme jedan rupčić pa se smjesti između lampe i zida tako da sjene rupčića padaju po zidu.

O pozorišnim/teatarskim izražajnim sredstvima:

→ Elementi bez kojih ne može postojati pozorišna predstava su: glumci, scenska radnja i publika.

→ Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetničko predstavljanje lika. Oni svoj umjetnički talent, znanje i vještinu koriste u pozorišnim predstavama kako bi što vjerodostojnije dočarali neki lik.

→ Gluma je oblik umjetničkog scenskog izražavanja. Pomoću glume glumci izražajnim sredstvima (govor, pokret, mimika...) tumače različite likove iz dramske književnosti.

→ Govor je jedno od osnovnih izražajnih sredstava scenskih izvođača (glumica i glumaca). Kada se glumice/glumci scenski izražavaju putem govora, oni svoju pažnju posebno usredsređuju na govor likova.

→ Kostimografija je umjetnička disciplina koja se bavi scenskim kostimom za potrebe filma, kazališne predstave i ostalih scenskih umjetnosti. Kostimografijom se bave kostimografkinje/kostimografi. Oni istražuju osnovne podatke o zemlji, ljudima, stilu odijevanja i općenito načinu života u vremenu kojim se bave pojedina scenska djela, i na osnovu tih saznanja pokušavaju dočarati sadržaje djela.

→ Scenografija je, zapravo, likovno osmišljavanje prostora pojedinih činova (u pozorištu), ili kadrova (na filmu). Scenografkinje/scenografi vode brigu da taj prostor bude u skladu sa zahtjevima djela koje treba prenijeti na scenu. Danas se pojam scenografije proširio na svako osmišljavanje prostora namijenjenog nekoj javnoj izvedbi (izložbe, priredbe i druga kulturna događanja).

122


Sinteza:

Pozorište ili teatar zajednički je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju: drama, opera, balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muzičko i lutkarsko pozorište. Elementi bez kojih ne može postojati pozorišna predstava su: glumci, scenska radnja i publika.Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetničko predstavljanje lika. Gluma je oblik umjetničkog scenskog izražavanja. Govor je jedno od osnovnih izražajnih sredstava scenskih izvođača (glumica i glumaca). Scenografija je likovno osmišljavanje prostora pojedinih činova (u pozorištu), ili kadrova (na filmu).

Završni dio sata:Razgovarajte o nekoj pozorišnoj predstavi kojoj ste prisustvovali, prepoznajte elemente bez kojih pozorišne predstave ne bi bilo.

Domaća zadaća:

Kao što smo naučili - pojam scenografije se proširio na svako osmišljavanje prostora namijenjenog nekoj javnoj izvedbi (izložbe, priredbe i druga kulturna događanja). Opišite scenografiju neke scene u pozorišnoj predstavi koju ste gledali ili neke izložbe, priredbe....



123


Nastavna oblast: medijska kultura

Nastavna jedinica: Strip



Odgojni: razvijanje ljubavi prema strip-književnosti i književnosti uopće, razvijanje navika čitanja, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motiviranje na čitanje stripovanih sadržaja

Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i književno djelo, strip i film, izražajna sredstva stripa, crtež i fabula

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, stvaralačkih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, dramatizacija

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, različiti stripovi, kreda, bilježnica, olovka, boje

Tematska korelacija

Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja, književnost



33 Uzorak obrade nastavne jedinice: Strip

124



Književnost i strip!Na času likovne kulture ilustrirajte nekoliko zanimljivih scena iz komedije „Jazavac pred sudom“ Petra Kočića, ali tako što ćete u oblačiće/balončiće ispisati i dijaloge. Najuspjelije radove izložite na zidu učionice.Izložiti stripove i razgovarati o sadržajima, dizajnu, pratećim tekstovima u oblačićima...→ Po čemu su slični strip i dramsko djelo, a po čemu se razlikuju?

Glavni dio sata:

Najava nastavne teme: Strip Prikazati grafofoliju sa stripom Miralema Brkića „Mali princ“ iz Čitanke 7

Interpretativno čitanje stripa po ulogama:

Čitaju učenici po ulogama ili nastavnik

Čitanje stripa, razgovor o sadržaju, ilustracijama i tekstu u oblačićima, o pouci, o razlici i sličnostima umjetničke priče i priče u obliku stripa, o onomatopejama u stripu.

Naučio/la si da je strip likovno-tekstualno djelo u kojem se priča ostvaruje pomoću slike i teksta.

Strip i onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM!Strip može kao podlogu imati i neko poznato književno djelo. Tada se u tekst stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz književnog djela.Tako je stripovan roman »Robinzon Kruso» Danijela Defoa, pripovijetka «Majka» Zije Dizdarevića, i još mnoga književna djela.

Naučimo još ponešto o stripu:

→ Što je neobično i iznenađujuće u ovoj priči? Šta je u njoj moguće, a šta nemoguće?Priča koju nam priča ovaj strip – već nam je poznata. Ali, kako nam je ovaj put ispričana?Strip je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili pojašnjenjima.

→ Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. Prvim stripom smatra se Max i Moritz iz 1859. godine. To je humoristički strip Wilhelma Buscha koji predstavlja nestašluke dvojice dječaka. Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya čiji su glavni likovi (Miki, Šilja, Paja Patak...) stekli veliku popularnost među djecom cijelog svijeta.

125


→ Izražajna sredstva stripa su crtež i fabula prikazana u nacrtanim kvadratićima.

→ Neki od poznatih autora stripa su: Harold Foster sa svojim Princeom Valiantom i Hugo Pratt sa svojim Cortoom Malteseom.

Film i strip:

→ Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnosti, neophodno je ponešto reći i o odnosu stripa i filma. Ova dva vida umjetnosti povezuju slični pripovjedni i slikovni oblici. Treba imati na umu da je strip spoj slike i riječi, a film spoj slike i zvuka, dakle strip i film razlikuju se, prije svega, u načinu izražavanja.

→ S druge strane, i u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao posmatranja, osvjetljenje, montažu i druga filmska izražajna sredstva.

Max i Moritz

Max i Moritz u akciji!

Slavni stripovi:

126


Naslovnice slavnih stripova: Prince Valiant Harolda Fostera i Corto Maltese Hugoa Pratta

Jezik stripa:

Jezik stripa sličan je jeziku filma. Strip je sastavljen od sekvenci koje se najčešće sastoje od četiri slike/kvadrata. Slike su međusobno povezane dinamičnom radnjom u vremenskom slijedu. Tekst stripa smješten je u okvir slike, a dijalog i monolog u oblačiće/filaktere. Strip naprosto vrvi onomatopejama.S obzirom na sadržaje koji se stripuju, strip može biti: historijski, naučno-fantastični, kriminalistički, pustolovni/avanturistički...

Sinteza:Strip je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili pojašnjenjima.

→ Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya čiji su glavni likovi (Miki, Šilja, Paja Patak...) stekli veliku popularnost među djecom cijelog svijeta.

→ Izražajna sredstva stripa su crtež i fabula prikazana u nacrtanim kvadratićima.

→ Strip i film povezuju slični pripovjedni i slikovni oblici. Strip spoj slike i riječi, a film spoj slike i zvuka. I u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao posmatranja, osvjetljenje, montažu i druga filmska izražajna sredstva.

S obzirom na sadržaje koji se stripuju, strip može biti: historijski, naučno-fantastični, kriminalistički, pustolovni/avanturistički...

Završni dio sata:→ Vratimo se stripu „Mali princ“ i uporedimo ga s književnim predloškom.

127


Kako nam priča priču strip, a kako književni tekst? Koje su sličnosti, a koje razlike?U stripu nam je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili pojašnjenjima, a u književnom djelu – samo tekstom.

Domaća zadaća:

Stripujte početak neke priče. Nacrtajte jednu sekvencu koja će se sastojati od četiri slike/kvadrata.



34 35

128


Nastavna oblast: Medijska kultura

Nastavna jedinica: Film

Struktura i tip časa: ponavljanje i usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,

Obrazovni: počeci filma, film kao umjetnost, filmska izražajna sredstva, kamera, kadar, izražajne mogućnosti kamere, plan i ugao snimanja

Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, stvaralačkih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije, kreda, bilježnica, olovke

Tematska korelacija

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, književnost

Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura


Uzorak obrade nastavne jedinice: Film

129



Grafofolija ili ilustracija iz Čitanke 7 Ponovimo:

Zašto je film elektronski medij? Kako nastaje ta čarolija?O filmu već znamo...

→ Otac filma: Louis Lumiere.

→ Datum rođenja filma: 28. decembar 1895. godine. → Mjesto rođenja filma: Pariz, Boulevard des Capucines, Grand Caffe.→ Nabrojte neke filmske naslove braće Lumiere!→ Kada je film „progovorio“? Kako se zvao prvi zvučni film?

Otac filma: Luis Lumiere

Luis Lumiere s bratom Augustom u svom laboratoriju

130


Mjesto rođenja filma: Paris, Boulevard des Capucines, Grand Caffe, 28. decembar 1895. godine

Glavni dio sata:Najava nastavne teme:


→ Ko je najodgovornija osoba u nastajanju filma?

→ Režiser je najodgovornija osoba pri nastajanju filma. On rukovodi snimanjem. Za snimanje mu je potrebno više kamera. → Kamera:Svaka od njih ima svoj broj kao i svoju zadaću pri snimanju. Tokom snimanja, kamera miruje ili se kreće u raznim pravcima:

1. far – kamera se pri snimanju kreće u pravcu predmeta koji snima; 2. švenk – kamera se pri snimanju kreće oko svoje osi; 3. kran – kamera ide gore-dolje, kreće se po vertikalnoj osi.

Prva kamera Luisa Lumierea

131


Kadar

→ Kadar (francuska riječ le cadre – znači okvir) je jedan neprekinuti čin snimanja; za gledaoca to je jedna neprekinuta filmska snimka. Svaki kadar ima poseban prostorni i vremenski okvir prikazivanih sadržaja. Film se snima kadar po kadar, a onda se ti kadrovi montažom spajaju u cjelinu.

→ Kompozicija kadra jeste način slaganja, razmještanja njegovih sadržaja. Od snimatelja se očekuje da sadržaj slike prikaže jasno i skladno. No za jasnoću prikaza iznimno je važan i izbor tačke promatranja sadržaja. To je i razlog zbog kojega snimatelja možemo vidjeti kako prije snimanja pažljivo traži tačku promatranja – gledajući kroz kameru, ili bez nje, mijenja položaje, uzdiže se na prste, saginje se, približava se i udaljava, a onda ide pogledati prizor s nekog posve drugog mjesta. Promjenom pozicije s koje se nešto snima mijenja se i raspored sadržaja slike, odnosno mijenja se kompozicija. Dakle, kompozicija je način na koji je sadržaj raspoređen unutar okvira kadra (kvadrata). → Što sve predstavlja sadržaj kadra? To nije samo glavni motiv snimanja, odnosno likovi i predmeti koje snimamo, nego i njihova pozadina i okolica, sve što se vidi, a omeđeno je okvirom.

Izražajne mogućnosti kamere:

→ Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadržaja (njihovog oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to:

1. udaljenosti kamere od snimanog sadržaja (plan snimanja);2. položaja kamere prema snimanim sadržajima (ugao snimanja);3. stanja kamere u prostoru (kamera je statična ili dinamična/pokretna).

Planovi snimanja...→ Plan označava udaljenost kamere od snimanog sadržaja. S obzirom na tu udaljenost, razlikuju se sljedeće vrste plana:

1. opći ili total – kada se iznad glave i ispod nogu u kadru nalazi još malo prostora;

2. srednji – kada se u kadru nalazi čovjek u cijeloj visini;3. krupni – kada sliku (kadar) ispunjava glava do prsa.4. polukrupni ili američki – kada je u filmskoj slici čovjek do pojasa.

Ove vrste plana mogu imati i svoje varijante, pa tako plan može biti i vrlo krupan (samo glava do ramena), total daleki (mnoštvo ljudi u sceni, cijeli pejzaž)...

132


Vrlo krupni plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)

Srednji plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)

Opći plan ili total: Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)

133

http://mojtv.hr/filmografija/reziser/2655/gavin-hood.aspx




Uglovi snimanja (rakursi)...

→ Ugao ili rakurs snimanja određuje položaj kamere prema snimanom objektu. Tri su osnovna ugla (rakursa) snimanja:

1. gornji – kada se kamera nalazi iznad objekta snimanja (ptičija perspektiva);2. donji – kada se kamera nalazi ispod objekta (žablja perspektiva);3. u visini kamere (pogleda).

→ Stanje kamere u prostoru određuje se prema tome da li se kamera pomjera tokom snimanja, pa tako kamera može biti statična (miruje) ili dinamična (kreće se).

Krupni plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (reţiser: Gavin Hood)

Total daleki: Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (reţiser: Gavin Hood)

134


Gornji ugao snimanja (ptičija perspektiva): Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)

Donji ugao snimanja (žablja perspektiva): Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood

135





Sinteza:→ Snimanjem filma rukovodi režiser. Za snimanje mu je potrebno više kamera. Tokom snimanja, kamera miruje ili se kreće u raznim pravcima (far, švenk, kran).→ Film se snima kadar po kadar, a onda se ti kadrovi montažom spajaju u cjelinu. Kadar je jedan neprekinuti čin snimanja. Kompozicija kadra jeste način slaganja, razmještanja njegovih sadržaja. → Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadržaja (njihovog oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to: udaljenosti kamere od snimanog sadržaja (plan snimanja); položaja kamere prema snimanim sadržajima (ugao snimanja); stanja kamere u prostoru (kamera je statična ili dinamična/pokretna).

→ Plan može biti opći ili total, srednji, krupni, polukrupni ili američki... → Tri su osnovna ugla (rakursa) snimanja: gornji (ptičija perspektiva), donji (žablja perspektiva) i ugao u visini kamere (pogleda).

Završni dio sata:O dobrim snimateljima:

→ Želite li biti dobar snimatelj, povedite računa i o: – prepoznatljivosti – motiv se snima s tačke koja omogućava najjasniji pogled;– udaljenosti – motiv se snima s udaljenosti koja omogućava njegovu dovoljnu veličinu u kadru;

Plan u visini kamere (pogleda): Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)

136



– izdvajanju od pozadine – motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva;– osvjetljenju – snimatelj će odabrati osvjetljenje koje pomaže skladnom smještanju svih sadržaja u okvir kadra.

→ Sada snimljene kadrove prepustite montažeru. Montaža je postupak povezivanja, spajanja kadrova.

Domaća zadaća:

→ Budite dobar snimatelj, snimite kamerom ili fotoaparatom neki prizor. Odlučite se za različite planove i uglove snimanja, ali povedite računa o onome što smo naučili:

– prepoznatljivosti – motiv se snima s tačke koja omogućava najjasniji pogled;– udaljenosti – motiv se snima s udaljenosti koja omogućava njegovu dovoljnu veličinu u kadru;– izdvajanju od pozadine – motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva;– osvjetljenju – snimatelj će odabrati osvjetljenje koje pomaže skladnom smiještanju svih sadržaja u okvir kadra.




Nastavna jedinica: Film i književnost



Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,

36 Uzorak obrade nastavne jedinice: Film i književnost

137


Obrazovni: film kao umjetnost, film i književnost, filmska i književna izražajna sredstva, poveznice umjetnosti riječi i filmske umjetnosti, filmska adaptacija, filmski jezik, filmska maska



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije, kreda, bilježnica, olovke, projektor ili bim-projektor

Tematska korelacija




Motivacijski dio časa: → Čitanje odlomka iz romana Kraljević i prosjak Marka Twaina i gledanje inserta iz filma Kraljević i prosjak (režiser: William Keighley, 1937).

Književnost i film: Prizor iz filma „Kraljević i prosjak“ (režiser: William Keighley, 1937)

138


→ Koja je osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti?

Glavni dio sata:

Film i književnost:

→ Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, književnosti, pozorišta, muzike...). Tako je film od književnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od scenskih umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...

→ Osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti jest naracija (pričanje priče). I romanesknu i filmsku priču pričaju autori (pisac i režiser).

→ Filmska obrada nekog književnog djela nije jednostavan posao. Jedan teoretičar filma o tome kaže: “Nemoguće je izraziti istu stvar, stvoriti identična značenja u dva različita medija.” (Jean Mitry)

→ Tako originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se roman ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se” na filmski jezik.

Filmska adaptacija romana: Kraljević i prosjak Marka Twaina

→ Priča iz romana Kraljević i prosjak američkog književnika Marka Twaina pretvorena je u zanimljivu filmsku avanturu. → Priča je to o dva dječaka koji su slični kao jaje jajetu, ali se ipak po nečemu razlikuju: jedan je kraljević željan pustolovine i dječačke igre, a drugi je napušteni dečak željan blagostanja... Nakon slučajnog susreta njih će se dvojica dogovoriti da zamijene mjesta na jedan dan...

→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kraljević i prosjak. Zapažajte sličnosti i razlike. Filmska adaptacija romana: Kroz pustinju i prašumu Henryka Sienkiewicza

139


→ U romanu Kroz pustinju i prašumu poljskog književnika Henryka Sienkiewicza (Henrika Sjenkjeviča) pratimo uzbudljivu priču o putovanju dvoje mladih kroz Afriku. U afričkim pustinjama i prašumama događaju im se uzbudljive avanture: pripitomljavaju slona, vode ratove protiv afričkih plemena...

Književnost i film: Prizor iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)

→ Prepoznajte i u ovom prizoru plan snimanja!

Filmska maska...

Naučili smo da je adaptacija postupak u kojem se književno djelo prilagođava izražajnim sredstvima filma, “prevodi” na filmski jezik. Kako predstaviti nekog književnog junaka filmskim jezikom? To je posao glumice/glumca, kostimografkinje/kostimografa, šminkerica/šminkera... Kakvu preobrazbu glumac može postići kako bi dočarao neki lik, uvjerite se i sami. Pogledajte “filmske maske” poljskog glumca Krzysztofa Kowalewskog (Kšištofa Kovalevskog) u filmu Kroz pustinju i prašumu.

Krzysztof Kowalewski

140



Filmska maska: Prizori iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)

Sinteza:→ Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, književnosti, pozorišta, muzike...). Tako je film od književnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od scenskih umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...

→ Osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti jest naracija (pričanje priče). I romanesknu i filmsku priču pričaju autori (pisac i režiser).

141



Završni dio sata:

→ Originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se roman ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se” na filmski jezik.

Domaća zadaća:

→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kroz pustinju i prašumu. Kojim vam je “jezikom” na zanimljiviji način ispričana priča, književnim ili filmskim?Objasnite zašto tako mislite.



142



Nastavna jedinica: Film- klasici bosanskohercegovačke kinematografije

Struktura i tip časa: proširivanje i usvajanje novih znanja


Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti, razvijanje patriotizma

Obrazovni: film kao umjetnost, filmska i književna izražajna sredstva, bosanskohercegovački film, klasici bosanskohercegovačke kinematografije, bosanskohercegovački filmski spektakli, „partizanski vestern“



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije, kreda, bilježnica, olovke, projektor ili bim-projektor

Tematska korelacija



37 Uzorak obrade nastavne jedinice: Klasici bosanskohercegovačke kinematografije

143



Motivacijski dio časa: Gledanje inserta iz bosanskohercegovačkog filma Crni biseri (1958), režisera Tome Janića.

Glavni dio sata:

Najava nastavne teme: Klasici bosanskohercegovačke kinematografijePrikazati grafofoliju:

Prizor iz filma Crni biseri (1958) režisera Tome Janića (Čitanka 7)

Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja! → Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao već 1897. godine, kad je u Sarajevu održana prva filmska projekcija. Jedan od najznačajnijih prvih napora da se na našim prostorima snimi neki film bili su snimci koje je Antun Volić zabilježio u svom filmu Sarajevski atentat na Franju Ferdinanda iz 1914. godine. Ovaj je film obišao svijet.

→ Među prvim bosanskohercegovačkim filmovima jeste film Crni biseri (1958), režisera Tome Janića. Ovaj film priča priču o maloljetnim prijestupnicima.

→ Bosanskohercegovački igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog svjetskog rata, veliki filmski spektakli kakvi su filmovi Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), koje je režirao Veljko Bulajić. → Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog “partizanskog vesterna”: Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je režirao Hajrudin Krvavac, te film Sutjeska (1973) Stipe Delića.

144


Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja! Da li je ovo gornji, donji ili ugao u ravni kamere/pogleda?

Prizor iz filma Valter brani Sarajevo (1972) režisera Hajrudina Krvavca

Sinteza:→ Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao već 1897. godine, kad je u Sarajevu održana prva filmska projekcija. → Među prvim bosanskohercegovačkim filmovima jeste film o maloljetnim prijestupnicima Crni biseri (1958), režisera Tome Janića. → Bosanskohercegovački igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog svjetskog rata: Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), koje je režirao Veljko Bulajić. → Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog “partizanskog vesterna”: Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je režirao Hajrudin Krvavac, te film Sutjeska (1973) Stipe Delića.

Završni dio sata:Promatrajmo i planove i uglove snimanja u insertu iz filma Crni biseri, odaberimo one koji nam se čine posebno uspjelim i prokomentirajmo svoj izbor.

Domaća zadaća: Pogledajte cijeli film Crni biseri (1958) režisera Tome Janića i napišite sastav o temi kojom se bavi.



145


JEZIK

Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Temeljno i preneseno značenje riječiStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiHObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rječnici/leksikoni, izgovorena rečenica, napisana rečenica, riječ, temeljno/osnovno značenje riječi, preneseno značenje riječi, polisemija

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, oluja mozga

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, rječnikTematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kulturaMeđupredmetna: likovna kultura

38 Uzorak obrade nastavne jedinice: Temeljno i preneseno značenje riječi

146



Motivacioni dio sata RIJEČ

Riječ je slika svega onoga što okolo sebe Vidimo I ne vidimo Riječima se nekim divimo a nekih se Riječi opet stidimo Neka krhka riječ se penje veoma smjelo Zracima tankim i zlatnim Kao sićušna puzavica Ona se vješto propinje Od posnog kamena Do sunčanog grma I samog Sunca.

A neka se glavato i glasitoŠepuri do navrh bunjištaA znamo da njome jeZauzet prostorI višeNištaRiječ je tek tada riječ akoZa nju i čulo steknemoNajgolemija je nekada davno onaKoju i ne Reknemo

Mehmedalija Mak Dizdar Razgovor o sadržaju pjesme: Svaka riječ ima svoje značenje.

Glavni dio sata

147


Najava nastavne jedinice

Grafofolija 1 (strip iz Čitanke 7)

Šta u pojedinim kvadratima stripa označavaju istaknute riječi?

Ljubavni rastanak

Dva su cvijeta u bostanu rasla:Plavi zumbul i zelena kada. Plavi zumbul ode na Doljane,Osta kada u bostanu sama.Poručuje zumbul sa Doljana:- Dušo moja, u bostanu kado,Kako ti je u bostanu samoj? Lirska narodna pjesma

Koje osobine posjeduju zumbul i kada u ovoj pjesmi? Mogu li ih doista posjedovati cvjetovi?

Koje je pravo a koje preneseno značenje riječi zlato?

Svaka riječ ima svoje značenje. Riječima imenujemo bića, predmete, pojave, riječima označavamo radnju, osobinu. Takva značenja riječi nazivamo prava (osnovna, leksička) značenja. Što se jezik više razvijao i usavršavao, utoliko su riječi dobijale više značenja, a jezik se bogatio i uljepšavao.Pored glavnog (pravog) značenja, riječi su dobijale i sporedno (preneseno) značenje, tako da je upotreba riječi s prenesenim značenjem postala opća osobina našeg standardnog jezika i svakidašnjeg (svakodnevnog) govora.

Strip u 4 slike: dječak (tip štrebera sa naočarima i enciklopedija u rukama, i djevojčica, psić1. Djevojčica se obraća psiću koji joj se mota oko nogu: Sunce malo!; dječak govori: Geografija opisuje Sunce kao ogromnu usijanu loptu oko koje se okreću planete.2. Djevojčica pravi zvijezdu na travi i obraća se dječaku: Vidi, pravim zvijezdu!; Dječak: Zvijezda je nebesko tijelo sa sopstvenom svjetlošću.3. Dječak: Ova enciklopedija je pravo zlato!4. Djevojčica: U hemiji se proučava zlato kao dragocjen metal.

Ilustracija: Dobra vila zlatne kose, u ruci joj svežanj zlatne pšenice i ćup sa zlatnicima, a na ruci veliki sjajni - zlatan prsten.

4 ilustracije: dječaci i djevojčice u dvorištu škole na nogometnom igralištu, dječaci igraju nogomet, djevojčice promatraju:1. U prvom kvadratu jedna djevojčica ih posmatra i kaže: Ponašaju se kao nogometne zvijezde! 2. U drugom kvadratu dječaci se sudaraju glavom skačući za loptom u zraku i padaju , jedan se

hvata za glavu i kaže: Jooooj! Vidio sam sve zvijezde!3. U trećem kvadratu djevojčici iz prvog kvadrata prilazi „štreber“ iz ranijeg stripa i kaže: „Da bi on

zaista vidio zvijezde,,potreban mu je optički instrument koji se zove teleskop! Djevojčica ga

148


Prenesena značenja riječi dobijamo kada uporedimo dvije pojave u životu jednu sa drugom. Tada riječi ne mijenjaju svoj oblik, ali mijenjaju značenje. Prenesena značenja su subjektivna. Pravo značenje riječi nalazimo najčešće u naučnim, a preneseno u književnim djelima. I pravim i prenesenim značenjem riječi se koristimo i u svakodnevnom govoru.

Sinteza:Svaka riječ ima svoje značenje. Riječima imenujemo bića, predmete, pojave, riječima označavamo radnju, osobinu. Takva značenja riječi nazivamo prava (osnovna, leksička) značenja. Što se jezik više razvijao i usavršavao, utoliko su riječi dobijale više značenja, a jezik se bogatio i uljepšavao. Pored glavnog (pravog) značenja, riječi su dobijale i sporedno (preneseno) značenje, tako da je upotreba riječi s prenesenim značenjem postala opća osobina našeg standardnog jezika i svakidašnjeg (svakodnevnog) govora. Zbog prenesenih značenja riječi imamo polisemiju (višeznačnost), pojavu da jedna riječ može imati više značenja.

Završni dio sata:Nacrtati veliku zvijezdu i unutar nje napisati «ZVIJEZDA»!Zadatak:Na krakove zvijezde ispišite zvijezde koje znate. Mogu to biti i prava i prenesena značenja riječi. (morska zvijezda, zvijezda Danica, rok-zvijezda...)

Domaća zadaća: Odgonetnite značenje riječi (nacrtati ruku)!

Admir joj je u životu desna (nacrtati ruku).Elvira je pružene (nacrtati ruku).Svugdje se osjeća njezina vrijedna (nacrtati ruku).Bato je čovjek na svoju (nacrtati ruku).Dočekali su nas raširenih (nacrtati ruku).



4 ilustracije: dječaci i djevojčice u dvorištu škole na nogometnom igralištu, dječaci igraju nogomet, djevojčice promatraju:1. U prvom kvadratu jedna djevojčica ih posmatra i kaže: Ponašaju se kao nogometne zvijezde! 2. U drugom kvadratu dječaci se sudaraju glavom skačući za loptom u zraku i padaju , jedan se

hvata za glavu i kaže: Jooooj! Vidio sam sve zvijezde!3. U trećem kvadratu djevojčici iz prvog kvadrata prilazi „štreber“ iz ranijeg stripa i kaže: „Da bi on

zaista vidio zvijezde,,potreban mu je optički instrument koji se zove teleskop! Djevojčica ga

Zbog prenesenih značenja riječi imamo polisemiju (višeznačnost), pojavu da jedna riječ može imati više značenja.

149


Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Naglasnice i nenaglasnice, čestice/riječceStruktura i tip časa: ponavljanje usvojenih znanjaOdgojno-obrazovni ciljevi:

Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: naglasnice i nenaglasnice, naglasne cjeline, enklitike i proklitike, riječce/čestice, akcenat


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije

Tematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

Međupredmetna: likovna kultura, geografija

39 Uzorak obrade nastavne jedinice: Naglasnice i nenaglasnice, čestice/riječce

150



Motivacioni dio sata Grafofolija (Naš jezik 7)

Ponovimo naglašene i nenaglašene riječi! Neću dom od pliša, želim samo miša! Koje biste riječi posebno naglasili u ovim stihovima?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceNaglasnice i nenaglasnice

Šta smo još naučili o nenaglasnicama?

Ilustracija: strip: mačka kao dama, govori : Neću dom od pliša, želim samo miša!

Slog može biti naglašen i nenaglašen.Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.

Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice. Izdvojimo ih: Neću dom od pliša, želim samo miša!

A šta je sa riječju koju nismo označili bojom, riječju od?

To je riječ koja nema svoj naglasak/akcen(a)t, pa kažemo da je to zovemo nenaglašena riječ ili nenaglasnica. Ova riječ se akcenatski oslanja na riječ iza sebe, i izgovara se s njom kao jedna naglasna cjelina: od pliša → izgovara se: otpliša.

Riječi koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na riječi ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.

Nenaglasnice se još zovu i klitike.Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike (naslonjenice).Proklitike su nenaglašene riječi koje se nalaze ispred naglašene riječi i s njom čine izgovornu cjelinu: od kuće, do škole, na stolici, u kući → izgovara se: odkuće, doškole, nastolici, ukući). Proklitike su najčešće prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni, da, kad...).Enklitike su nenaglašene riječi koje se nalaze iza naglašene riječi i s njom čine jednu izgovornu cjelinu. (pogledaj me, smijem se, došao sam, ja bih,vidim te → izgovara se: pogledajme, smijemse,došaosam, jabih,vidimte).Enklitike su oblici pomoćnih glagola biti i htjeti ( je, neke zamjenice: me ti, mu, nam, nas, vam, se, riječca li...

151


A šta su riječce/čestice? Ponovimo!Grafofolija

Ovo su prečice uz pomoć riječce...Grafofolija

Naučili smo i ovo!

Riječce (partikule, čestice) su nepromjenljive riječi kojima se iskazuje stav govornika prema onome o čemu govori. Služe za oblikovanje iskaza, za davanje drugačijeg značenja dijelovima rečenice, te za isticanje pojedinih riječi. U iskaz unose emotivnu obojenost.

Učionica, u svakoj klupi po dječek i djevojčica, ispred učo postavlja pitanje: Mislite li da su riječce važne za iskazivanje stava govornika?

1. Klupa: Dječak: Sigurno!; djevojčica: Možda!2. Klupa: Dječak: Ne!; djevojčica: Vjerovatno!3. Klupa: Dječak: Da!; djevojčica: Zar?4. Klupa: Dječak: Dakako!; djevojčica: Da li?5. Klupa: Dječak: Svakako!; djevojčica: Valjda!6. Klupa: Dječak: Jedva!; djevojčica: Zaista?

sigurno – iznosimo osobni stav;zar – pitamo se ili sumnjamo u istinitost nečega;ne – negiramo (odrična riječca);možda, valjda – sumnjamo, ali niti negiramo niti potvrđujemo; svakako – pojačavamo tvrdnju;samo – isključujemo nešto;baš - ističemo ono što znači riječ uz koju riječca dolazi;gle, eno - upućujemo na nešto, pokazujemo.

Strip: majka i djevojčica, djevojčica na balkonu promatra nebo, majka na vratima:

1. majka: Zar misliš cijelu noć posmatrati nebo?Djevojčica: Ne, ne mislim. Samo želim vidjeti noćas na nebu Sjevernjaču. Valjda će se pojaviti.

2. Majka: Sigurno hoće. Međutim, ti gledaš na zapad. Tamo se svakako neće pojaviti.Djevojčica: Gle, eno je, opet sam se zbunila. Baš mi se ne da upamtiti strane svijeta.

152


A šta smo naučili o riječci LI?Da li znate kako se piše riječca LI?

Sinteza:Slog može biti naglašen i nenaglašen.Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.

Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice.

Nenaglasnice se još zovu i klitike.Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike (naslonjenice).Riječce (partikule, čestice) su nepromjenljive riječi kojima se iskazuje stav govornika prema onome o čemu govori.Riječca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom značenju piše odvojeno od riječi ispred sebe:

Završni dio sata:Grafofolija

Domaća zadaća:



Riječca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom značenju piše odvojeno od riječi ispred sebe:→ Koliki li je ovaj svijet? (pitanje)→ Budem li pio mnogo mlijeka, moći ću uskoro trčati! (pogodba)→ Stignem li, posjetit ću te! (namjera)

Strip na temu Pjesme o kuji : Kuja i 7 kučića sanjivih – leže jedno preko drugog i razmišljaju, neki šareni (bijele i crne pjedice), a neki ne, kiša:Kuja zamišlja ljutitog gazdu, a kučići razmišljaju o: 1. Kučić: Koliki li je ovaj svijet?2. Kučić: Ne prestane li kiša padati, ja ću početi na nju lajati!3. Kučić (jednobojni): Da li ću i ja imati bijele pjegice?4. Kučić: Budem li pio mnogo mlijeka, moći ću uskoro trčati!5. Kučić (šareni): Hoće li mi ove šare nestati? 6. Kučić: Hoću li biti veliki kao mama?7. Kučić: Može li se oblak na nas srušiti?

153



Nastavna jedinica: Glagoli – leksičko značenje



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksičko značenje glagola, glagoli kao promjenljiva vrsta riječi



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolijeTematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja

Međupredmetna: likovna kultura, biologija

40 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagoli: leksičko značenje

154



Motivacioni dio sata Grafofolija:

Ovo bi mogli biti Komanči iz istoimene priče Zane Greya čiji odlomak imate u vašoj čitanci! Žele nam otkriti tajnu kako se postavlja indijanski logor! Kako im u tome pomažu mali Komanči?Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceLeksičko značenje glagola

Naučili smo!

Leksičko značenje glagola je njihovo osnovno značenje koje dobijaju iz stvarnosti. Ono se sastoji u imenovanju radnji, stanja ili zbivanja.

Mali Komanči režu suhe grane, kose travu i odvoze je, hrane konje... U kakvom stanju se nalaze poglavica na panju, djevojčica u ljuljašci?Poglavica sjedi na panju, njegova unuka spava u ljuljašci.

.

A šta se u to vrijeme zbiva u prirodi?Može li čovjek utjecati na ta zbivanja?Vjetar puše, kišne kapi padaju, grmi i sijeva.

Velika ilustracija: Indijanci postavljaju logor Odrasli i dječaci režu suho drveće, dječak i djevojčica voze travu u kolicima i daju je konjima, nekolicina dječaka premjerava razdaljinu između stabala špagom i pomažu u postavljaju šatora, djevojčica i dječak pomažu odraslima da posijeku travu nekim oruđem (kao srp), na panju poglavica sjedi, vjetar – grane drveća se njišu, kišne kapi počinju padati, iz oblaka se vidi munja, jedno dijete spava u ljuljašci, manje djece stoje ..., žene kuhaju ručak...

Glagoli koji uglavnom označavaju radnju koju neko vrši svjesno, namjerno, zovu se glagoli radnje. Odgovaraju na pitanje: šta neko ili nešto radi ili koja se radnja nekome pripisuje.

Glagoli koji označavaju stanje u kojem se neko ili nešto nalazi a u kojem se ništa ne radi niti se zbiva, zovu se glagoli stanja. Odgovaraju na pitanje: u kakvom se stanju nalazi neko ili nešto? Glagoli stanja ne podrazumijevaju nikakav proces.

155


Kakav je poglavica, mlad ili je ostario?Poglavica je ostario.

.

Sinteza:Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.To je njihovo osnovno /leksičko značenje.S obzirom na to šta označavaju, glagoli mogu biti:1.Glagoli radnje 2.Glagoli stanja3.Glagoli zbivanjaGlagoli su promjenljive riječi. Mogu se javiti u velikom broju oblika – blizu tri stotine.

Završni dio sata:Može li rečenica postojati bez glagola?Bez glagola nema predikata, a bez predikata nema uobičajene rečenice.

Domaća zadaća:

Odaberite zadatak:1. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole radnje u sva tri lica jednine i množine.2. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole stanja u sva tri lica jednine i množine.3. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole zbivanja u sva tri lica jednine i množine.


Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.To je njihovo osnovno /leksičko značenje.S obzirom na to šta označavaju, glagoli mogu biti:1.Glagoli radnje 2.Glagoli stanja3.Glagoli zbivanjaGlagoli imaju značajnu ulogu u jeziku. U funkciji predikata oni učestvuju u formiranju iskaza, odnosno rečenice. Glagoli su promjenljive riječi. Mogu se javiti u velikom broju oblika – blizu tri stotine.

Zbivanja ili procesi u prirodi su uvjetovani djelovanjem prirodnih sila. Odvijaju se mimo naše moći, mi na njih ne možemo utjecati. Saznajemo o njima iz odgovora na pitanja: šta se događa ili zbiva, kakav proces se odvija?

156



Nastavna jedinica: Glagoli – gramatičko značenjeStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatičko značenje glagola, kategorije vida, prijelaznosti i stanja


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, paukova mreža

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolijeTematska korelacija




41 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagoli: gramatičko značenje

157


Motivacioni dio sata

RODITELJSKA

Treba da znaš i da sva djeca znajubiće to mnogo važno u životu:čuvaj roditelje da ti duže traju,oni su tebi podarili ljepotu.

I kada te grde i kada si ljutai kada ti od bijesa srce zazebe,ponovi u sebi hiljadu puta:oni su s ljubavlju smišljali tebe.

I kad porasteš i igre prestanu,kad ćeš se drugim brigama okružiti:Čuvaj roditelje da ti ne nestanu,Samo će ti oni djetinjstvo produžiti.

Pero Zubac

Koje je osnovno značenje glagola?Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGramatičko značenje glagola

Naučili smo da je leksičko značenje glagola njihovo osnovno značenje.Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i gramatička značenja:„Oni su tebi podarili ljepotu.“Iz ovog stiha ne saznajemo samo koja se radnja vrši (leksičko značenje), nego i ko vrši tu radnju i kad se vrši radnja (gramatička značenja glagola).

A koje su gramatičke osobine glagola?

Glagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja. Vid i prijelaznost su leksičko-gramatičke osobine glagola.Gramatičke su osobine glagola:

- lice- vrijeme - način,- rod - broj.

158


Grafofoljia: KO ZNA, ZNA!

Šta možemo saznati iz ovih oblika glagola?

Grafofolija

Znaš! Znat ćemo! Znao sam!LICE Ko? TI! Ko? Mi! Ko? JA!VRIJEME Kad? SAD! Kad? U BUDUĆNOSTI! Kad? U PROŠLOSTI!BROJ Broj? JEDNINA! Broj? MNOŽINA! Broj? JEDNINA!

Sinteza:Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i gramatička značenjaGlagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja. Vid i prijelaznost su leksičko-gramatičke osobine glagola.Gramatičke su osobine glagola:

- lice- vrijeme - način,- rod - broj.

Završni dio sata:Iz glagolskih oblika saznajemo:

Ilustracija: Pauk plete mrežu, na pauku piše glagol „ZNATI“, u mreži ispisani različiti oblici glagola: ZNAŠ; ZNAJU; ZNAMO; ZNAT ĆEMO; ZNA; ZNALO; ZNAJ; ZNANO; ZNALI SMO; BILI SMO ZNALI; ZNAM; BUDEM ZNAO, ZNAO SAM...

159

LICE ko vrši radnju, ko sudjeluje u procesu ili ko se nalazi u nekom stanju;VRIJEME kad se vrši radnja, proces, zbivanje;NAČIN kako se vrši radnja, da li je to proces ili stanje;ROD je li vršilac radnje muškog, ženskog ili srednjeg roda;BROJ koliko vršilaca vrši radnju, koliko osoba sudjeluje u procesu, koliko se

osoba nalazi u nekom stanju.


Domaća zadaća: Glagolima u pjesmi Roditeljska Pare Zupca odredite njihove gramatičke osobine: lice, vrijeme, način, rod i broj.



42

Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski vid/aspek(a)t

160


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Glagolski vid/aspek(a)tStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski vid/aspek(a)t, svršeni i nesvršeni glagoli, dvovidni glagoli





Međupredmetna: likovna kultura, TIZO



Ilustracija: 2 kvadrataTelefonski razgovordječak: «Jesi li dobila pisamce koje sam ti poslao po Ajli?»djevojčica: «Jesam, upravo ga i čitam.»dječak:»I?! Pa hoćemo li skupa gledati film «Kraljević i prosjak»?»djevojčica: «Voljela bih, ali nisam sigurna želim li pogledati film prije nego pročitam knjigu!

161


Koja je razlika između glagola dobiti, poslati i pročitati i glagola gledati, voljeti, željeti?Koliko traje radnja glagola dobiti? Da li je trajanje radnje ograničeno, završeno?A da li je radnja glagola gledati ograničena u trajanju? Koliko može da traje ova radnja?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolski vid/aspek(a)t

Sadržaj glagolske radnje vezan je za vremenski tok. Trajanje radnje, stanja ili zbivanja može biti vremenski ograničeno (pokazuje svršenost radnje, stanja ili zbivanja) i neograničeno (pokazuje nesvršenost radnje, stanja ili zbivanja). To trajanje glagolske radnje izražava se glagolskim vidom.Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izreći razlike u trajanju radnje, odnosno njihovu ograničenost ili neograničenost.

A kakvi mogu biti glagoli po glagolskom vidu?

Grafofolije

Po glagolskom vidu glagoli mogu biti:1. svršeni → Svršeni glagoli označavaju radnju ograničenog trajanja, radnju koja je prestala trajati.2. nesvršeni → Nesvršeni glagoli označavaju radnju koja nema ograničenja u trajanju. Pogledajte tabele!

162


Glagoli svršenog vida iskazuju vremenski ograničeno trajanje sadržaja glagola, odnosno, radnja, stanje ili zbivanje je završen proces: dahnuti, dreknuti, izbrisati, namignuti, pogledati, pročitati, zatvoriti, otkazati, zavoljeti, napisati...Glagoli svršenog vida mogu biti:1. početno svršeni – označavaju izvršen početak radnje: pojuriti...2. završno svršeni – označavaju završen svršetak radnje: dojuriti...3. trenutno svršeni – označavaju izvršenost samo jednog trenutka: jurnuti...4. potpuno svršeni – označavaju izvršenost od početka do kraja: odjuriti...

Glagoli nesvršenog vida iskazuju neograničeno trajanje sadržaja glagola, znači da je proces radnje, stanja ili zbivanja u razvoju (ili toku): brisati, čitati, pisati, graditi, kovati, radovati se,čuvati, drhtati, vehnuti, voljeti...

Kod nesvršenih glagola razlikujemo:1. trajne glagole –nesvršena radnja traje duže vrijeme bez prekida: spavati, pisati,

crtati...2. učestale glagole – nesvršena radnja traje duže vrijeme sa prekidima: kuckati,

lupkati, skakutati, sjedati, lijegati...

Šta mislite mogu li se od nesvršenih glagola dobiti svršeni i obrnuto?

Mogu li glagoli istim oblikom iskazivati oba vida?

Mali savjet:

Od nesvršenih glagola se mogu dobiti svršeni i obrnuto, od svršenih nesvršeni, uz pomoć tvorbenih nastavaka koji dolaze na kraju osnove, ili se dodaju kao prefiksi ispred određene osnove: gledati → pogledati, ugledati; voljeti → zavoljeti; ljubiti → poljubiti...

Često vid glagola u tekstu određuju riječi: redovno, često, uvijek, ponekad...(Redovno čujem vijesti o tebi.)Takvi glagoli se zovu dvovidni glagoli. Dvovidni glagoli su oni koji istim oblikom mogu iskazivati oba vida, mogu biti svršeni i nesvršeni.

Događa se da učenici svaki glagol koji označava radnju koja se izvršila u prošlosti označe kao glagol svršenog vida. Najsigurnije je odrediti vid glagola u infinitivu.

163


Sinteza:Po glagolskom vidu glagoli mogu biti:1. svršeni → Svršeni glagoli označavaju radnju ograničenog trajanja, radnju koja je prestala trajati.2. nesvršeni → Nesvršeni glagoli označavaju radnju koja nema ograničenja u trajanju.

Završni dio sata:

1. Od glagola nesvršenog vida konstruiraj glagole svršenog vida:pjevatišetaticrtatigovoritiraditičešljati

Domaća zadaća: 1. Koju radnju (stanje ili zbivanje) možeš uraditi na leđima druga /drugarice s

kojim sjediš?U svesku nacrtaj leđa i ramena svog druga.Ispiši sve radnje koje možeš raditi na njegovim leđima i iskaži ih u svršenom i nesvršenom vidu. Evo nekih mogućnosti:potapšatipomilovatiudaritispustiti (ruku, glavu)lupkatikuckatišaratipisatimasiratiodmarati (glavu, ruku)



43 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje

164


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanjeStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje, prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolijeTematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura




Ilustracija: ulica, dječak- čistač obuće poziva prolaznike, na ulici neki dječak jede sladoled, neki prolaznik čita novine, prodavac nudi novine, u izlogu prodavačica oblači lutku

165


Ko vrši radnju?Šta je predmet radnje? Na što prelazi radnja?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagoli po predmetu radnje i glagolsko stanje

1. Prijelazni glagoli

„Čistač obuće“ (odlomak) Uzalud sam pozivao prolaznike i objašnjavao im da za samo nekoliko novčića mogu imati čistu obuću. Beskorisno sam nespretno udarao četkama po sanduku i kreštavim glasom molio svakog ko je naišao da mu makar iščetkam cipele. Izgledalo je kao da me uopće i ne čuju i ne vide. A ja sam ih pažljivo gledao, iskrivljujući glavu da mi ne bi smetao široki obod slamnatog šešira. Ranko Pavlović

Koga je dječak pozivao? → Prolaznike.Šta prolaznici mogu imati za samo nekoliko novčića? → Čistu obuću.Koga je dječak molio? → Svakog.Šta je dječak četkao? → Cipele.U kojem padežu se nalaze riječi koje su predmet radnje? → U akuzativu!

2. Neprijelazni glagoli

Grafofolija

Glagoli su nesamostalne riječi. Za realiziranje radnje obilježene glagolom nekada je potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima.Prijelazni glagoli su oni uz koje može stajati imenica ili neka druga riječ u akuzativu bez prijedloga kao bliži objek(a)t. Oni s tom imeničkom riječju čine jednu cjelinu: Uzalud sam pozivao prolaznike.

Ilustracija: Plivač pliva, ptica leti iznad njegove glave, djevojčica joj maše.

166


Odredi subjekte u rečenicama. Da li radnja subjekta prelazi na neki objekt?

1. Plivač pliva.2. Ptica leti.3. Djevojčica maše.

3. Povratni glagoli

Grafofolija/ilustracija

Obukao sam se za tople proljetne dane.Obukao sam sebe za tople proljetne dane.

Ko vrši radnju? → Dječak Eskim.Na kome se radnja vrši, odnosno, ko je objekt na kojem se radnja vrši? → Dječak Eskim.Subjekat je istovremeno i objekat u rečenici.

Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja. Radnja neprelaznih glagola ne prelazi na objek(a)t.

Ilustracija: dječak Eskim u kratkim hlačama s šubarom na glavi, na snijegu, govori majci koja ga gleda prijekorno: „Obukao sam se za tople proljetne dane!“

Neprijelazni su i povratni glagoli. Njihova radnja prelazi na objekt, ali je objekt istovremeno i subjekt rečenice, pa se radnja, dakle, vraća na subjekt.Povratne glagole koji uza se imaju povratnu zamjenicu SE, koja se uvijek može zamijeniti punim oblikom SEBE, (Čuvam se. Čuvam sebe.) zovemo pravi povratni glagoli.Nepravi povratni glagoli označavaju stanje u kojem se subjekt nalazi i kod njih riječ SE ne možemo zamijeniti punim oblikom SEBE. Npr. nasmijao se, zamislio se, budio se, nalazio se, vedrilo se, smijao se... Kod ovih glagola SE je povratna riječca, a ne povratna zamjenica.Uzajamno povratni glagoli označavaju radnju koju vrše najmanje dva subjekta (ili više njih)jedan na drugom. Subjekt i objekt nisu isti. Npr. hrvati se, potući se, natjecati se, družiti se... I kod uzajamno povratnih glagola SE ne možemo zamijeniti oblikom SEBE jer je to povratna riječca.

167


4. Glagolsko stanjeGrafofolija

Šta je to glagolsko stanje?

«Ne brini djede, mi smo sve kruške obrali!»

Šta je izrečeno predikatom «smo obrali»?Da li djeca namjerno, svojom voljom beru kruške?

«Zar je cijela kruška obrana!»

Da li je i u ovoj rečenici subjekt aktivan?

«Strpite se, rodit će kruške opet.“ Kako je djevojčica reagovala na bakine riječi?

Neprijelazni su i povratni glagoli. Njihova radnja prelazi na objekt, ali je objekt istovremeno i subjekt rečenice, pa se radnja, dakle, vraća na subjekt.Povratne glagole koji uza se imaju povratnu zamjenicu SE, koja se uvijek može zamijeniti punim oblikom SEBE, (Čuvam se. Čuvam sebe.) zovemo pravi povratni glagoli.Nepravi povratni glagoli označavaju stanje u kojem se subjekt nalazi i kod njih riječ SE ne možemo zamijeniti punim oblikom SEBE. Npr. nasmijao se, zamislio se, budio se, nalazio se, vedrilo se, smijao se... Kod ovih glagola SE je povratna riječca, a ne povratna zamjenica.Uzajamno povratni glagoli označavaju radnju koju vrše najmanje dva subjekta (ili više njih)jedan na drugom. Subjekt i objekt nisu isti. Npr. hrvati se, potući se, natjecati se, družiti se... I kod uzajamno povratnih glagola SE ne možemo zamijeniti oblikom SEBE jer je to povratna riječca.

U ovoj rečenici je iskazano da subjekat svojom voljom vrši radnju i takvo stanje zovemo radno (aktivno) stanje, tj. aktiv. Subjekt vrši radnju predikata.

U ovoj rečenici subjekt trpi radnju koju neko drugi na njemu vrši, ili je obuhvaćen radnjom kao objekt, pa takvo stanje zovemo trpno (pasivno) stanje tj. pasiv.

Ovo stanje (rodit će) dešava se bez voljne aktivnosti subjekta (krušaka), pa ga zovemo medijalno stanje (medij).

Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju).

Ilustracija: Tri ilustracije po dva kvadrata:

1. na prvoj dva dječaka i dvije djevojčice popeli se na krušku i beru kruške i stavljaju u njedra. Stablo kruške obrano. Ispod kruške djed i baka, djed kaže baki: Moramo kruške obrati.! 2. Jedan dječak s kruške kaže: «Ne brini djede, mi smo sve kruške obrali!» Djed iznenađen diže

glavu, pomalo ljut.3. Djeca ispod kruške s punim njedrima, baka razočarana kaže:«Zar je cijela kruška obrana!» A moj džem od krušaka?

4. Djevojčica se obraća baki: «Strpite se, rodit će kruške opet.“

168


Sinteza:Glagoli su nesamostalne riječi. Za realiziranje radnje obilježene glagolom nekada je potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima.Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja.Neprijelazni su i povratni glagoli.Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) može biti trojak:

- radno (aktivno) stanje tj.aktiv- trpno (pasivno) stanje tj. pasiv- medijalno stanje tj.medij

Završni dio sata:Izdvojimo glagole u ovom odlomku i odredimo im prijelaznost i glagolsko stanje.

„Čistač obuće“ (odlomak) Uzalud sam pozivao prolaznike i objašnjavao im da za samo nekoliko novčića mogu imati čistu obuću. Beskorisno sam nespretno udarao četkama po sanduku i kreštavim glasom molio svakog ko je naišao da mu makar iščetkam cipele. Izgledalo je kao da me uopće i ne čuju i ne vide. A ja sam ih pažljivo gledao, iskrivljujući glavu da mi ne bi smetao široki obod slamnatog šešira. Ranko Pavlović

Domaća zadaća:

Odredite prijelaznost i glagolsko stanje glagolima u stripu o Malom princu u Čitanci 7.



44 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolsko lice, rod i broj

169


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Glagolsko lice, rod i brojStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha

Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolsko lice, rod i broj








Ilustracija: dječaci na tajnom sastanku , svi u crvenim košuljama.

170


(„Junaci Pavlove ulice“ je pustolovni roman koji govori o dvije grupe dječaka koje se bore za prostor u Pavlovoj ulici koji im je služio za beskrajnu slobodu igre. Ovo je kratki odlomak iz tog romana.)

Junaci Pavlove ulice

...Vođa im je dao znak da se umire.-Treba još nešto da te pitam. Ne misliš li možda da oni iz Pavlove ulice slute da ti pripadaš nama.- Ne vjerujem – odgovorio je novi potporučnik. – Čak da je i bio neko od njihovih ovdje onoga dana, kada su izvjesili crvenu cjedulju, ni onda me niko nije mogao vidjeti u mraku. (...)Šta iskazuje glagolsko lice?

Ferenc Molnar

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolsko lice, rod i broj

1. Glagolsko lice

Odredite lica u ovom odlomku!Koliko lica imaju glagoli?

Jednina:

- Prvo lice je lice koje govori - govornik: Ne vjerujem! (Ko? – Ja!);- Drugo lice je lice kojem se govornik obraća - sagovornik: Ne misliš li da pripadaš nama? (Ko? – Ti!);- Treće lice predstavlja osobu o kojoj se govori: Vođa je dao znak. (Ko? – On.).

Množina

- Prvo lice predstavlja skupinu kojoj govornik pripada: Ne vjerujemo vam! (Ko? – Mi!);

- Drugo lice predstavlja skupinu kojoj pripada sagovornik: Vjerujete li? (Ko? – Vi.);

- Treće lice predstavlja osobe o kojima se govori – Dječaci slute da nam pripadaš! (Ko? – Oni!).

Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih učesnika u razgovoru.

Glagolsko lice!

Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica množine.Glagolsko lice može biti: biće, predmet, pojava. 171


2. Glagolski rod

Ilustracija

Potražimo u ovom odlomku iz putopisa o Džejms Kuku glagolski gramatički rod.

„Tako mu je prije dvije godine rekao njegov otac, nepismen težak. Džejms, koji je prvi dospio u grad bio je zadivljen mnoštvom lađa u luci. – Kuda plove sve te lađe ? – upita. – U Indiju, sine – bez premišljanja odgovori otac. Odonda je dječak uvijek sanjario o putu u Indiji na jednoj od takvih lađa. Topla tiha večer spustila se nad morem. Henri je nagovarao Džona da primi dječaka u službu.“

Uočimo glagole istaknute u rečenicama.Kojeg roda su subjekti na koje se ti glagoli odnose?Koji rod mogu iskazivati glagoli?

3. Glagolski broj

Ilustracija

Gramatičkim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i množine, odlikuje se većina glagolskih oblika. Gramatičkim brojem razlikujemo broj vršilaca radnje.

Potražimo u jednom drugom odlomku iz putopisa o Džejms Kuku glagolski gramatički broj.

Ilustracija: Džejms Kuk i kapetani Džon i Henri

Ilustracija: Džejms Kuk i njegov otac posmatraju lađe na moru

Gramatički rod!Gramatički rod kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve, radni i trpni (o njima ćemo nešto više naučiti na sljedećim stranicama udžbenika).

172


(...)–Ti, kako vidim, želiš da jedeš tuđi kruh, gospodine Džejms Kuk? – Ne, gospodine, ja hoću da radim. – Da radiš? A što bi ti radio? – Hoću da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naučnik, upadne Henri, ali ga Džon tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. – Ta zar su takvi žutokljunci sposobni za mornare? - nastavi Džon još strože...

Sinteza:Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih učesnika u razgovoru.Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica množine.Glagolsko lice može biti: biće, predmet, pojava.Gramatički rod kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve, radni i trpniGramatičkim brojem razlikujemo broj vršilaca radnje.

Završni dio sata:

Odredimo glagolima u ovom odlomku lice, rod i broj:

–Ti, kako vidim, želiš da jedeš tuđi kruh, gospodine Džejms Kuk? – Ne, gospodine, ja hoću da radim. – Da radiš? A što bi ti radio? – Hoću da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naučnik, upadne Henri, ali ga Džon tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. – Ta zar su takvi žutokljunci sposobni za mornare? - nastavi Džon još strože...

Domaća zadaća: Odredite lice, rod i broj glagolima u stripu o Malom princu u Čitanci 7.



Samo infinitiv i glagolski prilozi (sadašnji i prošli), o kojima ćemo učiti na sljedećim stranicama ovog udžbenika, nemaju gramatičke osobine lica, roda i broja.

45 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolska vremena i glagolski oblici (2 časa)

46

173


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Glagolska vremena i glagolski obliciStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolska vremena i glagolski oblici, konjugacija








174


Pročitajte ovaj tekst o egipatskoj kraljici Nefertiti i obratite pažnju na glagole istaknute u tekstu!

Kraljica Nefertiti

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolska vremena i glagolski oblici

1. Glagolska vremena

Koja je temeljna odlika glagola?

Portreti kraljice Nefertiti prikazuju ženu izuzetne ljepote. → sadašnjostDrevni faraoni su pisali pjesme posvećene bogu Sunca. → prošlost Sunce će uvijek biti inspiracija pjesnicima i slikarima. → budućnost

Sadašnje vrijeme označava radnju (stanje ili zbivanje) koja se vrši u trenutku kada se o njoj govori. (Npr. pjevam, smijem se, odgovaram...)

Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora.Glagolski se sadržaj, u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu.

Nefertiti je bila kraljica Egipta. Na egipatskim spomenicima njen portret prikazuje ženu izuzetne ljepote, izdužena lica, dugog vrata, pravilnog nosa i krupnih očiju. Kraljica Nefertiti će roditi tri kćeri i, neko vrijeme će vladati Egiptom. Od nekolicine fantastičnih kamenih bisti kraljice Nefertiti, najljepša će se čuvati u Berlinu. Jednom oku na ovoj bisti nedostaje zjenica, pa se smatra da je autor nije završio.

175


Prošlo vrijeme je ono koje prethodi trenutku govora. Njime su iskazane radnje (stanja ili zbivanja) koje su izvršene u prošlosti, prije vremena govorenja.(Npr. pjevao sam, smijah se, odgovarao je...)

Buduće vrijeme je ono koje dolazi poslije trenutka govora. Njime su iskazane radnje koje će se desiti u budućnosti, poslije vremena kada se o njima govori.(Npr. pjevat ću, doći ću, ću odgovarati ...)

2. Glagolski oblici

Zašto kažemo da se glagoli mijenjaju po vremenima?

Šta je to konjugacija?

Kako dijelimo glagolske oblike?

Glagolski se oblici u bosanskome jeziku mogu podijeliti na:

1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vršenja radnje);2. glagolske načine (iskazuju lični stav govornog lica prema vršenju glagolske radnje);3. glagolske pridjeve (glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni);4. glagolske priloge (glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli);5. neodređeni glagolski oblik – infinitiv.

1. Lični i nelični glagolski oblici

Poznaju li svi glagolski oblici kategoriju lica?

Ilustracija: strip u 2 kvadrata:1. dječak pred ogledalom cvijet u ruci, zamišlja djevojčicu u oblačiću, kaže: Oduvijek

sam volio, volim sada i uvijek ću voljeti - tebe!2. Isti dječak i djevojčica iz oblačića s knjigom u ruci, dječak joj pruža cvijet i kaže:

Oduvijek sam volio, volim sada i uvijek ću voljeti – da čitam knjige!

Za glagole kažemo da se mijenjaju po vremenima zbog toga što glagoli mogu u cjelosti izraziti vremenske razlike prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Naučili smo da su glagoli promjenljive riječi i da se mogu javiti u velikom broju raznovrsnih oblika. Promjena glagola se razlikuje od promjene imenskih riječi (imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva).Promjena glagola po licu, vremenu ili načinu zove se konjugacija(čitaj N i J kao zasebne glasove).

Ilustracija: 2 kvadrata1. Rasejani pjesnik s olovkom i sveskom, sjedi naslonjen na drvo pored vode, oko njega lete

ptičice kojima se obraća: Pjevajte pjesmu da bih i ja pjevao!“2. Iz rijeke izviruju žabe i uglas krekeću: kre, kre..., pjesnik zatvara uši 176


2. Glagolski oblici prema tipu tvorbe

Kako se dijele glagolski oblici prema tipu tvorbe?

A šta je glagolska osnova?

Glagolska osnova je dio koji ostaje nepromijenjen pri mijenjanju oblika glagola. (Npr. pjeva-ti; pjeva-m; pjeva-lo...)

Glagolska osnova može biti infinitivna i prezentska.Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem infinitivnog nastavka – ti.

Prezentsku osnovu dobijamo tako što od oblika za 3. lice množine glagola u prezentu odbijemo nastavak - u, - ju, - e. (Npr. vući – oni vuk-u, loviti – oni lov-e...)

Kako se tvore složeni glagolski oblici?

Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na lične i nelične.Lični glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II. Naučili smo da je osnovna služba glagola predikatska.Samo lični glagolski oblici se mogu javiti u rečenici kao predikati.

To su glagolska vremena i glagolski načini: Pjevajte pjesmu! Ja bih pjesmu pjevao. Pjesnik piše pjesmu.

Nelični glagolski oblici su: infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.Nelični glagolski oblici služe za tvorbu ličnih glagolskih oblika pa se u rečenici mogu javiti kao dio predikata u nekim složenim glagolskim oblicima, ili kao atributi i priloške odredbe.Pjesnik je želio pjevati pjesmu.

Prema tipu tvorbe svi se glagolski oblici mogu podijeliti na:- proste- složene

Prosti glagolski oblici se sastoje od jednog glagola, a složeni od više. Prosti glagolski oblici su: infinitiv, prezent, aorist, imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.Proste glagolske oblike tvorimo tako što na glagolsku osnovu dodajemo odgovarajuće nastavke.

Složeni glagolski oblici tvore se pomoću ličnih glagolskih oblika pomoćnih glagola jesam, biti (bivati) i htjeti uz koje se javljaju glavni glagoli u nekom bezličnom obliku. U složene glagolske oblike spadaju: perfek(a), pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, potencijal (kondicional) I i II.

177


Sinteza:

Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora. Glagolski se sadržaj, u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu.

Promjena glagola po licu, vremenu ili načinu zove se konjugacija.

Završni dio sata:Prepoznajte glagole i odredite vrijeme vršenja radnje u ovom tekstu.

Egipatska kraljica Nefertiti obasjana zrakama egipatskog sunca



Složeni glagolski oblici tvore se pomoću ličnih glagolskih oblika pomoćnih glagola jesam, biti (bivati) i htjeti uz koje se javljaju glavni glagoli u nekom bezličnom obliku. U složene glagolske oblike spadaju: perfek(a), pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, potencijal (kondicional) I i II.

47 Uzorak obrade nastavne jedinice: Sistematizacija: Naučili smo o glagolima (2 časa)

Faraoni su pisali pjesme posvećene bogu Sunca, a na kamenju su klesali njegov lik. Upravo kao drevnim Egipćanima, sunce će uvijek biti inspiracija pjesnicima, slikarima i mnogim drugim umjetnicima.

48

178



Nastavna jedinica: glagoli

Struktura i tip časa: ponavljanje i sistematizacija nastavnih sadržaja



Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, sistematizacija znanja o glagolima








Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje.To je njihovo osnovno / leksičko značenje.S obzirom na to šta označavaju, glagoli mogu biti:1.Glagoli radnje 2.Glagoli stanja3.Glagoli zbivanja.

179


Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagoli: ponavljanje i sistematizacija

1. Leksičko značenje glagola

2. Gramatičke osobine glagola

Kojim se gramatičkim kategorijama odlikuju glagoli?

a) Gramatičke kategorije

Šta je to glagolski vid?

Leksičko značenje glagola

Glagoli radnje

Glagoli zbivanja Glagoli stanja

Gramatičke kategorije

vid prijelaznost stanje

Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i gramatička značenja.Glagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja.

180


→ Glagolski vid/aspekt

→ Prijelaznost glagolaKakvi glagoli mogu biti po predmetu radnje?

Šta je to glagolsko stanje?→ Glagolsko stanje

Gramatičke osobine glagola

vid/aspekt

svršeni

nesvršeni

prijelaznost

prijelazni

neprijelazni

povratni

stanje

aktiv

pasiv

medij

Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izreći razlike u trajanju radnje, odnosno njihovu ograničenost ili neograničenost.Po glagolskom vidu glagoli mogu biti:1. SVRŠENI 2. NESVRŠENI.

Glagoli po predmetu radnje mogu biti:→ prijelazni: glagoli čija radnja prelazi direktno na objek(a)t (čitati knjigu...); → neprijelazni: glagoli uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u akuzativu bez prijedloga - na koju bi prelazila radnja (maštati...).Neprijelazni su i povratni glagoli (smijati se...). Njihova radnja prelazi na objekt, ali je objekt istovremeno i subjekt rečenice, pa se radnja, dakle, vraća na subjekt.

Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju), odnosno, govori nam da li subjekt vrši radnju ili je trpi.Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) može biti trojak:→ RADNO (AKTIVNO) STANJE tj. AKTIV→ TRPNO (PASIVNO) STANJE tj. PASIV→ MEDIJALNO STANJE tj. MEDIJ

181


A koje su još gramatičke osobine glagola?

To su:

→ glagolsko lice→ glagolski broj → glagolski rod → glagolsko vrijeme→ glagolski način

→ Glagolsko lice

LICE JEDNINA MNOŽINA1. lice: JA MI2. lice: TI VI3. lice: ON/ONA/ONO ONI/ONE/ONA

→ Glagolski broj

Gramatičke osobine glagola

glagolsko lice glagolski broj glagolski rod glagolsko vrijeme glagolski način

Glagolsko lice je kategorija kojom se iskazuje odnos između subjekta i ostalih učesnika u komunikaciji (→ jednina: 1. lice: JA; 2. lice: TI; 3. lice: ON/ONA/ONO;→ množina: 1. lice: MI; 2. lice: VI; 3. lice: ONI/ONE/ONA)

Gramatičkim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i množine, odlikuje se većina glagolskih oblika. Gramatički broj određuje broj vršilaca radnje. Neki glagolski oblici nemaju gramatičke osobine lica, roda i broja.

182


→ Glagolski rod

→ Glagolsko vrijemeKoja je temeljna odlika glagola?

→ Glagolski načini

3. Glagolski oblici

Glagolski broj

jednina množina

Glagolsko vrijeme

prošlo vrijeme

sadašnje vrijeme

buduće vrijeme

Glagolski načini iskazuju stav govornog lica prema radnji, a ne njeno ostvarenje u vremenu. Upoznat ćemo se sa dva osnovna glagolska načina:- imperativom, kojim se izriče poticaj na aktivnost, molba, želja, naredba,- potencijalom I i II (kondicionalom I i II), kojim se izriče mogućnost vršenja glagolske radnje, želja, blaga tvrdnja.

Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora.Glagolski se sadržaj, u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu.

Gramatički rod (muški, ženski, srednji) kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve (radni i trpni), s kojima ćemo se upoznati i na sljedećim stranicama udžbenika.

183


Kako dijelimo glagolske oblike?

→ Lični i nelični glagolski oblici

→ Glagolski oblici prema tipu tvorbe

Glagolski oblici

lični

glagolska vremena

glagolski načini

nelični

glagolski pridjevi

glagolski prilozi

neodređeni glagolski oblik

- infinitiv

Prema tipu tvorbe glagolski oblici se mogu podijeliti na:- proste- složene

Prosti glagolski oblici se sastoje od jedne riječi a to su: infinitiv, prezent, aorist, imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.Složeni glagolski oblici se sastoje nekog pomoćnog glagola u ličnom glagolskom obliku i glavnog glagola u neličnom glagolskom obliku. Npr. ću trčati, govorio sam, bih pjevao... U složene glagolske oblike spadaju: perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, potencijal (kondicional) I i II.

Glagolski se oblici u bosanskom jeziku mogu podijeliti na:1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vršenja radnje)2. glagolske načine (iskazuju lični stav govornog lica prema vršenju glagolske radnje)3. glagolske pridjeve ( glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni)4. glagolske priloge ( glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli)5. neodređeni glagolski oblik -infinitiv

Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na lične i nelične.Lični glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II. Samo lični glagolski oblici se mogu javiti u rečenici kao predikati.To su glagolska vremena i glagolski načini.

184


Završni dio sata:

Prema tipu tvorbe glagolski oblici se mogu podijeliti na:- proste- složene

Prosti glagolski oblici se sastoje od jedne riječi a to su: infinitiv, prezent, aorist, imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.Složeni glagolski oblici se sastoje nekog pomoćnog glagola u ličnom glagolskom obliku i glavnog glagola u neličnom glagolskom obliku. Npr. ću trčati, govorio sam, bih pjevao... U složene glagolske oblike spadaju: perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, potencijal (kondicional) I i II.

185


Domaća zadaća:

Precrtajte tabelu podjele glagolskih oblika prema tipu tvorbe u svoje bilježnice.



Glagolski oblici prema tipu tvorbe

prosti

infinitiv

prezent

aorist

imperfek(a)t

imperativ

glagolski pridjevi

glagolski prilozi

složeni

perfek(a)t

pluskvamperfek(a)t

futur I

futur II

potencijal (kondicional) I

potencijal (kondicional) II

49 Uzorak obrade nastavne jedinice: Infinitiv

186


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: InfinitivStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja



Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: infinitiv, značenje, služba i tvorba infinitiva



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracijaTematska korelacija




187


Motivacioni dio sataVjerni pratilac

Ne možeš od njega pobjeći,ne možeš ga izgubiti,ne možeš ga posjeći,ne možeš ga ubiti,ne možeš ga svaliti,ne možeš ga niti spaliti,ne možeš ga istopiti,jedino ga možeš u mrak utopiti. (zagonetka) SJENA

Grigor VitezMožemo li glagolima istaknutim u pjesmi odrediti vrijeme vršenja radnje, lice, rod, broj?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceInfinitiv

A koji je osnovni oblik glagola?

1. Oblik i značenje infinitiva

2. Služba infinitiva

Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili zbivanja.Zovemo ga i neodređenim glagolskim oblikom jer ne označava ni lice koje vrši radnju niti vrijeme kad se radnja vrši, ni rod, ni broj. Ne određuje ni jednu gramatičku kategoriju. Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći.

U rječnicima, pravopisima, leksikonima susrećemo glagole u infinitivu, poredane po abecednom ili azbučnom redu.

Ilustracija: djeca i njihove sjene na zidu koje prave različite oblike - igra sjenki

188


Koje su sastavnice ovih predikata?Prepoznajte infinitive!

→ Željela sam te iznenaditi!→ I tatu ću iznenaditi!

A koju službu ima infinitiv u ovim rečenicama?

→ Moram se tati izviniti.→ U nevolji ne treba plakati, nego lijeka tražiti.

A koju službu ima infinitiv u ovoj rečenici? Subjekta, naravno!→ Doći kući je pravo zadovoljstvo!

3. Tvorba infinitiva

Infinitiv služi za tvorbu drugih glagolskih oblika: prostih i složenih. U rečenici se nikad ne može samostalno javiti u predikatskoj službi, nego samo kao dio predikata.

Ilustracija: 1. djevojčica leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici kako bi dohvatila vodu i

stavlja jedan oprani tanjir u rešetku za sušenje, majka naslonjena na vrata,raznježeno se smješka, djevojčica kaže: Željela sam te iznenaditi!

2. djevojčica i dalje leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici i okreće glavu prema majci, istorvremeno stavlja na rešetku za sušenje mobitel i muški ručni sat, majka na vratima hvata se za glavu, djevojčica kaže: I tatu ću iznenaditi!.

Ilustracija: 1. Djevojčica uplakana kaže: Moram se tati izviniti.2. Mama suši sat i mobitel fenom za kosu i kaže: U nevolji ne treba plakati, nego lijeka traziti.3. Otac u radnom odijelu ulazi na vrata, djevojčica i majka zatečene, otac kaže:

Doći kući je pravo zadovoljstvo!

Infinitiv se često javlja i kao dopuna nepotpunim glagolima: moći, trebati, morati, početi...

Mali savjet: Infinitiv bez samoglasnika -i na kraju čest je u narodnom govoru, ali nije normiran pa nije preporučljiva njegova upotreba u jeziku (pisat, govorit...).

Infinitiv se ponekad može naći i u službi subjekta.Infinitiv, dakle, može imati službu:

- dijela predikata- dopune nepotpunim glagolima- službu subjekta.

189


Kako se tvori infinitiv?

Sinteza:

Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili zbivanja. Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći.Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam služi za tvorbu drugih glagolskih oblika.Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog prošli.

Završni dio sata:

Kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola peći, vući, strići, vrći?

Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavka -ti. Imamo, dakle, i glagole koji imaju u infinitivu završetak -ći. Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam služi za tvorbu drugih glagolskih oblika (posmatra-ti, kliza-ti, cvrkuta-ti...)

Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog prošli.

ljubiti -tiljubi-

INFINITIV INFINITIVNAOSNOVA

NASTAVAK ZA INFINITIV

Glagoli čija se osnova završava na zadnjonepčane suglasnike K,G i H (pekti → pek-

oh, strigti → strig-oh, vrhti → vrh-oh) imaju zamjenu t u ć, pa im je infinitivni završetak -ći (peći, vući, strići, vrći). Infinitivnu osnovu kod ovih glagola dobijamo kada od 1. lica jednine aorista (pekoh, rekoh) odbijemo nastavak -oh. O aoristu ćemo učiti na sljedećim stranicama udžbenika, ali evo kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola na -ći: Infinitiv → peći, reći → 1. lice jednine aorista → pekoh, rekoh → infinitivna osnova: pek-, rek-, a nastavak za 1. lice jednine aorista je -oh.

190


Domaća zadaća:

U pjesmi Vjerni pratilac glagolima u infinitivu odredi glagolski vid.

Vjerni pratilac

Ne možeš od njega pobjeći,ne možeš ga izgubiti,ne možeš ga posjeći,ne možeš ga ubiti,ne možeš ga svaliti,ne možeš ga niti spaliti,ne možeš ga istopiti,jedino ga možeš u mrak utopiti.



50

Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski pridjev radni (aktiv)

INFINITIV AORIST INFINITIVNAOSNOVA

NASTAVAK ZA AORIST

reći rekoh -ohrek-

191



Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni




Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni, značenje, tvorba, služba, glasovne promjene




Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, rječnik

Tematska korelacija




192


Motivacioni dio sata Pronađi u odlomku pridjeve i prisjeti se nekih njihovih osobina:Orlovi rano lete Umjesto svima drage učiteljice «leptiraste plave Lane», u malo selo Lipovo upućen je, po kazni, novi učitelj, koji je, ubrzo stekao nadimak Paprika. Oštroj učiteljevoj batini se prvi suprotstavio Jovanče, potomak slavnog hajduka. U Prokin gaj ubrzo su počeli pristizati i drugi: dugonogi Stric, brzonogi Đoko Potrk, omaleni, prgavi, ali spretni Lazar Mačak...Tako je nastala družina, najslavnija u cijelom kraju. Hrabra družina je bila spremna da se suprotstavi učiteljevom nasilju. ...

Branko Ćopić

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolski pridjevi / glagolski pridjev radni

A šta su glagolski pridjevi?

Orlovi rano lete

(odlomak)

„Učitalj se toliko smijao i smijao da mu najzad udariše četverostruke suze. Dugo ih je brisao, hohotao i hohotao sve tiše, a kad se konačno potpuno smirio, on začuđeno pogleda oko sebe kao da se budi iz sna i buljeći zapita: - Kakav je ovo nered? Ko je srušio tablu, ko je bacio razrednicu?“

U tekstu su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva radnog. A sada pogledajte kako možemo preinačiti neke rečenice tako da u njima imamo glagolski pridjev trpni. Možemo reći:

Učitelj je bio razljućen. Njegove suze su bile obrisane. Tabla je bila srušena. Razredna kniga je bila bačena.

U ovim rečenicama su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva trpnog.

O glagolskim pridjevima učimo na sljedećim stranicama udžbenika.

Upoznajmo značenje riječi!razrednica – razredna knjiga

Pridjevi:- stoje uz imenicu;- imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje;- opisni pridjevi se kompariraju (porede).

Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola. U rečenici se nekad ponašaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju službu dijela predikata. Glagolski pridjevi se nekad ponašaju i kao pridjevi: stoje uz imenicu, dekliniraju se, imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje, a u rečenici se javljaju kao atributi.Naš jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski

193


1. Glagolski pridjev radni

Značenje glagolskog pridjeva radnog

U ovom kratkom odlomku iz romana „Orlovi rano lete“ Branka Ćopića u kojem djevojčica Lunja ispraća svoje prijatelje u partizane, obratite pažnju na istaknute riječi.

„Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili oni koje je najviše voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako se više nikad i ne vrati.“

- gledala- odlazili- voljela- odlazio- prežalila- zaboravila

Ovi glagolski oblici označavaju da su subjekti (Lunja, Stric, Jovanče) aktivni!

Tvorba glagolskog pridjeva radnog

Glagolski pridjev radni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda i broja. Označava radnju koju je subjekat vršio ili izvršio. On zapravo, izriče aktivan odnos subjekta prema radnji, pa ga zato zovemo aktivom.

Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola. U rečenici se nekad ponašaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju službu dijela predikata. Glagolski pridjevi se nekad ponašaju i kao pridjevi: stoje uz imenicu, dekliniraju se, imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje, a u rečenici se javljaju kao atributi.Naš jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski

194


Od kojih se glagola može tvoriti glagolski pridjev radni?

Služba glagolskog pridjeva radnog

Koju službu može imati glagolski pridjev radni?

→ Lunja je čekala da učitelj prestane sa smijanjem.→ Učitelj je jurnuo pored klupa.→ Pobješnjeli učitelj «Paprika» je lupao šakom po stolu.→ Pocrvenjele oči su oštro gledale u nas.

Stoje uz imenske riječi: Dio su predikata:Pobješnjeli (učitelj) je čekala Pocrvenjele (oči) je jurnuo

2. Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom

Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom

Ponovimo: šta je nepostojano a?

Glagolski pridjev radni možemo tvoriti od svih glagola.

Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima riječi a javi, a u drugim oblicima te iste riječi se izgubi. Znači, a nije postojano u svim oblicima jedne iste riječi. A je nestabilno.

Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muški, ženski i srednji) u jednini i množini:Jednina: o/ao, la, loMnožina: li, le, laAko se infinitivna osnova završava samoglasnikom, u muškom rodu jednine je nastavak -o (pisa-ti → pisa-o), a ako se završava suglasnikom, nastavak je -ao (peći → pek-ti → pek-ao →pekao).

Glagolski pridjev radni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata.Kad je u službi atributa, glagolski pridjev radni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima rod, broj i padež imenice uz koju stoji (Pobješnjeli učitelj...).

A kad je glagolski pridjev radni dio predikata, može biti samo u sklopu nekih drugih složenih glagolskih oblika (Jurnuo je...)

195

Jednina Muški rod Ženski rod Srednji rododlazio odlazila odlazilo

rekao rekla reklo

Množina odlazili odlazile odlazila

rekli rekle rekla


a) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena nepostojano a.

Jednina Množinapekao pekla peklo pekli pekle peklasjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla

b) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo prelaz glasa l u o: htjela, ali htio; smjela, ali smio...

htjela → htio → L u O (htel – hteo – htio)smjela → smio → L u O (smel – smeo – smio)

c) Kod glagola čija se osnova završava na –je, nastalo od jata (živjeti, htjeti...), u ijekavskom izgovoru u muškom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto očekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; živje-ti: živio)U svim ostalim oblicima i jednine i množine čuva se -je (živjela, voljela, smjela).

Šta je onda pravilno (standardno), a šta nepravilno (nestandardno)?

d) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje riječ?→ pocrvenjela (pocrven + jela) → (n + j = nj), ali pocrvenio;→ pocrnjela (pocrn + jela) → (n + j = nj), ali pocrnio

Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju smo nazvali jotovanje!

196

STANDARDNO NESTANDARDNOvolio voljeosmio smjeoželio željeohtio htjeo/šćeo


Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove jotovanje.

Sinteza:Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola. U rečenici se nekad ponašaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju službu dijela predikata.Naš jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni.

Glagolski pridjevi su prosti, nelični glagolski oblici.Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muški, ženski i srednji) u jednini i množini:Jednina: o/ao, la, loMnožina: li, le, laGlagolski pridjev radni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata.Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javljaju glasovne promjene: nepostojano a, prelaz glasa l u o i jotovanje.

Završni dio sata:

Domaća zadaća:

Prepoznajte u ovom odlomku glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom i njegovu službu u rečenici. „Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili oni koje je najviše voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali

Mali savjet: razlikujte glagole! Crvenjeti ne znači crveniti! crveniti, crniti → bojiti u crveno/crno, činiti nešto crvenim/crnim(po)crvenjeti/(po)crnjeti → postajati/biti crven/crn

Ilustracija:1.djevojčica karminom boji ogledalo2. mama i djevojčica, karmin na ogledaluMama: Jesi li ti ovo pocrvenila?Djevojčica: Nisam!3. djevojčica (crvena u licu) i mamaMama: A zašto si onda pocrvenjela?

197


ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako se više nikad i ne vrati.“




51 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski pridjev trpni (pasiv)

198


Nastavna jedinica: Glagolski pridjev trpni (pasiv)




Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjev trpni (pasiv), značenje, tvorba, služba, glasovne promjene


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, Venov dijagram


Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolijeTematska korelacija





Ilustracija: učionica, polomljena tabla, izgužvan dnevnik na podu, učitelj Paprika ljut sa šipkom u ruci, Lunja iskače kroz prozor

199


Orlovi rano lete (odlomak)

„Namrštena Lunja i zabezeknuti učitelj stajali su pored oborene table. Ukoričena razrednica je ležala na podu, sva izgužvana. Izbuljene učiteljeve oči su s nevjericom posmatrale polomljenu tablu. Učionica je bila rasturena, a učitelj se spremao za novu osvetu. Lunja se u trenu nađe pored otvorenog prozora i bi primorana da iskoči kroz prozor. Svi su bili začuđeni njenom hrabrošću. Spretno se spasila učiteljeve šipke.“

Koja značenja može imati glagolski pridjev trpni?

Glavni dio sata


Glagolski pridjev trpni (pasiv)

Značenje glagolskog pridjeva trpnog

1. Glagolski pridjev trpni može stojati uz imenicu kao atribut:

- namrštena Lunja - zabezeknuti učitelj - oborene table - ukoričena izgužvana razrednica - izbuljene oči- polomljenu tablu - otvorenog prozora

2. Glagolski pridjev trpni može biti dio predikata:

- je bila rasturena- bi primorana- su bili začuđeni

Glagolski pridjev trpni označava da je na subjektu vršena radnja. Subjek(a)t je pasivno trpio, podnosio tu radnju ili stanje koje mu je nametnuto (tabla je trpjela radnju obaranja, razrednica, razredna knjiga je pretrpjela radnju ukoričavanja i gužvanja, tabla je trpjela radnju obaranja, prozor je trpio radnju otvaranja...) Sve te radnje je neko drugi nad njima vršio.

Glagolski pridjev trpni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda i broja. Izriče radnju koja se vrši na subjektu, koju subjek(a)t trpi. Zbog toga služi za tvorbu pasivnih glagolskih oblika, a u rečenicama se ne pojavljuje samostalno kao predikat.

200


Tvorba glagolskog pridjeva trpnog

Kako se tvori glagolski pridjev trpni?

+

Služba glagolskog pridjeva trpnogKoju službu u rečenici može imati glagolski pridjev trpni?

Glagolski pridjev trpni se tvori samo od prijelaznih glagola. Tvori ili od infinitivne ili od prezentske osnove i nastavaka za rod u jednini i množini:

a) -n, -na, -no; -ni, -ne, -na: → infinitivna osnova: pisa-ti → pisa-n; pisa-na; pisa-no; pisa-ni; pisa-ne; pisa-na;

b) -en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena: → prezentska osnova: plesti → oni plet-u → plet-en; plet-ena; plet-eno; plet-eni; plet-ene; plet-ena;

c) -jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena: → infinitivna osnova: dobi-ti → dobi-jen; dobi-jena; dobi-jeno; dobi-jeni; dobi-jene; dobi-jena;

→ prezentska osnova: vidjeti → oni vid-e → vid-jen → viđen; viđena; viđeno; viđeni; viđene; viđena;

d) -ven, -vena, -veno; -veni, vene, -vena; → infinitivna osnova: izu-ti → izu-ven; izu-vena; izu-veno; izu-veni; izu-vene; izu-vena;

e) -t, -ta, -to; -ti, -te, -ta: → infinitivna osnova: da-ti → da-t; da-ta; da-to; da-ti; da-te; da-ta;(ali može i dan; dana; dano; dani; dane; dana).

Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata.→ Kad je u službi atributa, glagolski pridjev trpni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima rod, broj i padež imenice uz koju stoji. (namrštena Lunja, zabezeknuti učitelj). → Kad je dio predikata, glagolski pridjev trpni može biti samo u sklopu nekih drugih složenih glagolskih oblika (bi primorana, su bili začuđeni).

pisati pisan, pisana, pisano...pisa-

infinitiv Infinitivna osnova

Nastavci za glagolski pridjev trpni: -n, -na, -no...

201


- Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnomO kojim je glasovnim promjenama ovdje riječ?

1. začuditi → začudjen → začuđen (d+j = đ)ispuniti → ispunjen → ispunjen (n + j = nj)nositi → nosjen → nošen (s + j = š)

Pokušajte zapamtiti!

2. peći → oni pek-u → pek + en = pečen ( k → č ) → I palatalizacija

3. zamastiti → zamast + jen → zamasćen → zamašćen

Kod glagola čija se osnova završava na st, taj se glasovni skup u glagolskom pridjevu trpnom ostvaruje obično kao št (pustiti → pušten), ali i kao st/št: iskoristiti → iskorišten/iskorišćen.

U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).

Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata.→ Kad je u službi atributa, glagolski pridjev trpni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima rod, broj i padež imenice uz koju stoji. (namrštena Lunja, zabezeknuti učitelj). → Kad je dio predikata, glagolski pridjev trpni može biti samo u sklopu nekih drugih složenih glagolskih oblika (bi primorana, su bili začuđeni).

STANDARDNO NESTANDARDNO

dovezen dovežen iznesen iznešen donesen donesen

U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u kojoj glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas č.

202


Šta smo naučili o glagolskim pridjevima? Šta im je zajedničko, a po čemu se razlikuju? Sve to možete pronaći u ovom dijagramu!

Sinteza:

Glagolski pridjev trpni označava da je na subjektu vršena radnja. Tvori se samo od prijelaznih glagola.Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata. U glagolskom pridjevu trpnom se javljaju glasovne promjene: I palatalizacija, jotovanje...

Često u jednoj riječi imamo i više glasovnih promjena. → U riječi zamašćen, prvo je došlo do jotovanja (zamast + jen → t + j = ć → zamasćen), a potom glas s prelazi u glas š ispred ć → zamašćen. Ta glasovna promjena se zove jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.

203

Glagolski pridjev trpni → označava da subjekt trpi radnju (pasiv); → tvori se od infinitivne ili prezentske

osnove i nastavaka za

rod u jedini i množini: -n, -na, -no; -ni, -ne, -na;-en, -ena, -eno,-eni, -ene, -ena;-jen, -jena, jeno,

-jeni, -jene, -jena;-ven, -vena, -veno; -veni, -vene, -vena;

-t, -ta, -to, -ti, -te, -ta.

Glagolski pridjev radni → označava da

subjekt vrši radnju

(aktiv); → tvori se od

infinitivne osnove i

nastavaka za rod u jednini i množini: -o/-

ao, -la, -lo;-li, -le, la.

Glagolski pridjevi

→ prosti su i nelični glagolski

oblici; → mogu imati

službu predikata ili atributa;

→ iskazuju rod i broj;

→ nemaju kategoriju vremena.


Završni dio sata:

Domaća zadaća:

Precrtajte ovaj Venov dijagram iz Našeg jezika 7 u svoje bilježnice.



204


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Glagolske imeniceStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolske imenice






52 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolske imenice

205




Razgovor o riječima istaknutim u tekstu.Prepoznajte kojoj vrsti riječi pripadaju!

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolske imenice

Toga dana

Toga dana rijeka je tekla.Tekla za pet!Za pet je cvao cvijet!Ugledao sam u letu pticuI njoj sam dao peticu!Peticu je takođe dobilaIz hrzanja jedna kobila!Nebo je izvuklo iz vedrineTrojku!Zrak je iz svježine dobio dvojku!

Zvonimir Balog

Prepoznajte od kojeg je glagola nastala imenica istaknuta u pjesmi!

→ hrzati → hrzanje

Kako mogu nastati glagolske imenice?Glagolske imenice mogu nastati od:

a) glagolskog pridjeva trpnog;b) glagolske osnove i različitih sufikasa.

Ilustracija: kobila koja snažno „hrže“, pored nje vinjeta učo pokazuje joj broj 5 ispisan na kartonu

Ležanje, sunčanje, kupanje, ljenčarenje, šetanje, sjedenje, sve je to odmaranje.Učenje, čitanje, pisanje, razmišljanje, crtanje, igranje, sve je to obrazovanje.

Glagolske imenice su nastale od glagola, a označavaju poimeničenu radnju (stanje ili zbivanje).

206


a) Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak -je: čitan + je → čitanjesuđen + je → suđenjepjevan + je → pjevanje

b) Glagolske imenice se tvore i od glagolskih osnova i različitih sufikasa:Tvoja žurba nigdje ne vodi.

Takve su glagolske imenice: dopuna, kosidba, žalba, plovidba, čežnja, šutnja, najava, kazna, dobitak, izlazak, užitak, promjena...

Može li se napraviti glagolska imenica od glagola ugledati?

Sinteza:

Glagolske imenice se tvore najčešće od nesvršenih glagola (pisanje, govorenje, farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, građenje, crtanje, razmišljanje...), a rjeđe i od svršenih glagola.

Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak –je, ili od glagolskih osnova i različitih sufikasa.

Završni dio sata:

Od infinitiva glagola davati, gledati, dobivati, izvlačiti napravi glagolske imenice.

Domaća zadaća: Prepoznajte i ispišite u svoje bilježnice kako glasi infinitiv glagolskih imenica u tekstu:Ležanje, sunčanje, kupanje, ljenčarenje, šetanje, sjedenje, sve je to odmaranje.Učenje, čitanje, pisanje, razmišljanje, crtanje, igranje, sve je to obrazovanje.



Od nekih svršenih glagola se ne mogu napraviti glagolske imenice.

Glagolske imenice se tvore najčešće od nesvršenih glagola (pisanje, govorenje, farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, građenje, crtanje, razmišljanje...)Rjeđe se tvore od svršenih glagola. Takve su imenice:Vjenčanje, svanuće, unapređenje, oslobođenje, stvorenje...

207



Nastavna jedinica: Prezent



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domovini

Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prezent, značenje, tvorba, služba, glasovne promjene





Međupredmetna: likovna kultura, historija

53 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prezent

208



Motivacioni dio sata Grafofolija: Vraćanje Bosni

Bosna iz pepela niče.Hrane je modre kiše.Putniče namjerniče, -Koračaj Bosnom tiše.

U Bosni ljiljani cvatu.Rađaju žita i grožđe. Zemlja na crnom zlatu – Kuje čelik i gvožđe.

Ko jednom iz Bosne ode,Poželi da se vrati,Staze ga kući vode.Tamo ga čeka mati. Ivo Mijo Andrić

Koja osjećanja je pjesnik iskazao u ovoj pjesmi?

Glavni dio sata


Prezent

1. Značenje prezenta

U kojem vremenu se odvija radnja (stanje ili zbivanje) u pjesmi?

→ Prava sadašnjost Šta označavamo glagolom u prezentu?

Radnja istaknutih glagola se odvija u sadašnjosti, odnosno, istovremeno sa pjesnikovim govorom o njima.

Ilustracija:

Ilustracija pjesme :karta BiH, u njoj ljiljani, majka na pragu kuće, polje žita...

209


Prezentom se mogu iskazati i prošle, buduće ili svevremenske radnje (stanja ili zbivanja). Takva sadašnjost se zove prenesena ili neprava sadašnjost.

→ Prenesena sadašnjost A šta označava prezent glagola u sljedećim rečenicama?

→ Neki dan mi idemo kroz šumu, kad iz grma iskoči sivi zec. (→ prošlost)→ Sutra podižem novu lektiru. (→ budućnost)→ Sunce sija otkad je svijeta i vijeka. (→ svevremenost)→ Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada. (→ svevremenost) Ovo je stilska upotreba prezenta, odnosno takozvani preneseni prezent/sadašnjost:

a) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva historijski prezent.

b) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva futurski prezent.

c) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski.

→ Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi lice koje vrši glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obilježavanje sadašnjosti.→ To znači da se glagolom koji je u prezentu označava radnja (stanje ili zbivanje) koja se vremenski podudara s trenutkom govora. Dakle, radnja (stanje ili zbivanje) traje dok se o njoj govori i to je prava sadašnjost.→ Ovakav prezent mogu imati samo glagoli nesvršenog vida jer podrazumijevaju trajanje.Naprimjer: „Staze ga kući vode. / Tamo ga čeka mati.“

→ Historijski i futurski prezent često susrećemo u pripovijedanju, pa ih zovemo i pripovjedačkim prezentom.

→ Svevremenski prezent je čest u poslovicama, pa se naziva i poslovični ili gnomski prezent:Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.Ne pada snijeg da pomori svijet, već svaka zvjerka da svoj trag pokaže.

210


Čemu doprinosi upotreba historijskog prezenta?

2. Tvorba prezenta

Od koje osnove se tvori prezent?

Prezent se tvori od prezentske osnove i trojakih nastavaka:

lice jednina množina1. lice -m, -em, -im -mo, -emo, -imo,2. lice -š, -eš, -iš -te, -ete, -ite,3. lice ø; -e; -i -ju, -u, -e

PREZENT

idemo

Pokažimo promjenu glagola u prezentu: slikati, jesti i raditi!

Prezent glagola: slikati, jesti i raditi

-m, -š, -; -mo, -te, -ju Jednina:1. lice: slikam 2. lice: slikaš 3. lice: slika

Množina:1. lice: slikamo2. lice: slikate3. lice: slikaju

-em, -eš, -e; -emo, -ete, -u Jednina:1. lice: jedem 2. lice: jedeš 3. l. jede

Množina:1. lice: jedemo2. lice: jedete3. lice: jedu

-im, -iš, -i; -imo, -ite, -e Jednina:1. lice: radim 2. lice: radiš 3. lice: radi Množina:1. lice: radimo2. lice: radite3. lice: rade

→ Preneseni prezent (historijski, futurski i svevremenski) gradi se i od nesvršenih i od svršenih glagola. Upotreba prenesenog prezenta doprinosi stilskoj vrijednosti teksta.

prezentska osnova: id-Nastavak: -emo

211


Podsjetimo se: prezentska osnova se dobija kad se od 3. l. množine prezenta odbije nastavak -ju, -u, -e.

3. Glasovne promjene u prezentuKoje se glasovne promjene provode u prezentu?

U prezentu nekih glagola provode se određene glasovne promjene.

1. Obratite pažnju na glagolske oblike:rezati → rez + jem → režem (z + j = ž)brisati → bris + jem → brišem (s + j = š)sretati → sret + jem → srećem (t + j = ć)

2. U prezentu često dolazi i do I palatalizacije.

→ Pogledajmo prezent glagola moći: ja mogu, ti možeš, on/ona/ono može, mi možemo, vi možete, oni/one/ona mogu (g je prešlo u ž ispred samoglasnika e);Tako je i u prezentu glagola: sjeći → ja siječem, ti siječeš, on/ona/ono siječe, mi siječemo, vi siječete, oni/one/ona sijeku (k je prešlo u č ispred samoglasnika e).

Sinteza:Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi lice koje vrši glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obilježavanje sadašnjosti.Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije trenutka u kojem se o njoj govori (historijski prezent), radnju (stanje ili zbivanje) koja će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori (futurski prezent) i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski. U prezentu imamo glasovne promjene: jotovanje i I palatalizaciju.

Završni dio sata:Objasnite kako su nastali ovi glagolski oblici u prezentu!

U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija.

U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se jotovanje.

212


Prozori

Sanjam zelene borove u tihoj luciU kraju neznanu s onu stranu brijega.Negdje pas laje, vrlo daleko. Cesta čekaPred kućom nestrpljivo. Konj zlatne grive ržeU zazidanom dvorištu. Nema vjetra.

Vesna Parun

Domaća zadaća: Ispišite po jednu rečenicu s glagolom u historijskom, futurskom i svevremenskom prezentu.



213


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Prezent pomoćnih glagolaStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja



Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prezent pomoćnih glagola jesam, biti /bivati/ i htjeti




Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija

Tematska korelacija



54 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prezent pomoćnih glagola

214



Motivacioni dio sata Grafofolija: Upoznajte cara JESAM SAM!

Ljubavna pjesma sa tužnim završetkom

Bio jednom jedan car,baš u Kini, kol'ko znam,vrlo bogat jasna stvar,

a zvao se JESAM SAM

Imao je mnogo zlata,više nego drugi svi,imao je mlađeg brata,mlađeg brata JESI SI.

Imao je mnogo slugual' to nije bilo sve,imao je jednu tugu -zvala mu se JESTE JE... Šimo Ešić

Prepoznajte pomoćne glagole u pjesmi.

Glavni dio sata


Prezent pomoćnih glagola

Šta znate o pomoćnim glagolima?

a) Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam se zovu i enklitički oblici.U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola jesam riječca ne se spaja s glagolom i daje oblike: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.

Ovo je prezent pomoćnog glagola jesam!

Ilustracija: tužni kineski car JESAM SAM sa svojim mlađim bratom – okruženi blještavim zlatom

U bosanskom jeziku postoje tri pomoćna glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti.Zovemo ih pomoćnim jer se pomoću njih grade neki složeni glagolski oblici.

215


Lice Jednina Množina1. lice ja jesam (sam) mi : jesmo (smo)2. lice ti jesi (si) vi jeste (ste)3. lice on/ona/ono jeste (je) oni/one/ona jesu (su)

b) Pomoćni glagol biti (bivati) ima ove oblike prezenta:

Lice Jednina Množina1. lice ja budem mi budemo2. lice ti budeš vi budete3. lice on/ona/ono bude oni/one/ona budu

c) I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola htjeti također se zovu i enklitički oblici.U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola htjeti riječca ne se spaja s glagolom i daje oblike: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.

Ovo je prezent pomoćnog glagola htjeti!

Lice Jednina Množina1. lice ja hoću (ću), htjednem mi hoćemo (ćemo), htjednemo2. lice ti hoćeš (ćeš), htjedneš vi hoćete (ćete), htjednete3. lice on/ona/ono hoće (će), htjedne oni/one/ona hoće (će), htjednu

Sinteza:

U bosanskom jeziku postoje tri pomoćna glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti.

Napomena: Pomoćni glagol u upitnom i odričnom obliku uvijek je naglašen: → upitni oblik: Jesmo li učili pomoćne glagole? Jesi li znao da smo to učili?→ odrični oblik: Ja nisam naučio pomoćne glagole! Ja sam mislio da to nismo učili.

Napomena: Neki gramatičari pomoćni glagol jesam posmatraju kao prezent pomoćnog glagola biti.

216


Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam se zovu i enklitički oblici. I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta.

Završni dio sata:

Domaća zadaća:


a) jesam Jednina 1. lice: jesam (sam) 2. lice: jesi (si) 3. lice: jeste (je)

Množina 1. lice: jesmo (smo) 2. lice: jeste (ste)3. lice: jesu (su)

b) biti (bivati)Jednina 1. lice: budem 2. lice: budeš 3. lice: bude

Množina 1. lice: budemo 2. lice: budete 3. lice: budu

c) htjetiJednina 1. lice: hoću (ću), htjednem 2. lice: hoćeš (ćeš), htjedneš 3. lice: hoće (će), htjedne

Množina 1. lice: hoćemo (ćemo), htjednemo2. lice: hoćete (ćete), htjednete 3. lice: hoće (će), htjednu

217


Nacrtajte tabelarni pregled prezenta pomoćnih glagola biti i htjeti u svoje bilježnice.



Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Perfek(a)t Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: perfek(a)t glagola, značenje, tvorba, krnji perfek(a)t

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i

55 Uzorak obrade nastavne jedinice: Perfek(a)t

218


vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici






Motivacioni dio sata Vanjka (odlomak)

Vanjka je uzdahnuo, umočio pero, te nastavio pisati:„A večeras su me tukli. Gazda me je izvukao za uši u dvorište i izdevetao kajšem zato što sam njihao njihovo dijete u kolijevci i slučajno zaspao. A u nedjelju mi je gazdarica naredila da očistim haringu, a ja počeo s repa a ona uzela haringu pa mi njenu glavu počela turat u lice.

A. P. ČehovŠta je jedan dječak pronašao u gomili snijega i kakvi nemiri kidaju njegovu dušu, saznat ćete ako pronađete i pročitate ovu dirljivu priču.Obratite pažnju na riječi istaknute u tekstu. Koje vrijeme iskazuju?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePerfek(a)t

1. Oblik i značenje perfekta

Nemiri

Ilustracija: dječak u nametu snijega, raspršuje grudve snijega šutajući ih!

219


(odlomak) (...) Napolju ga je dočekao vihor pahuljica. Pobijeljela ulica blještala je pod već upaljenim sijalicama. Rijetki prolaznici žurili su po dvjema krivudavim linijama koje su usjekla vozila. Radosno uzbuđen, zagazio je po najdubljim nametima. Pošto ih je razrovao uzduž i poprijeko, u tišini, koja je uzbuđivala javi mu se fudbalska navika. (...) Boris Bojadžiski

Koje vrijeme iskazuju ovi glagolski oblici?

Kad su se vršile radnje izrečene istaknutim glagolima:→ je uzdahnuo, → je namočio, → je nastavio, → su tukli, → je izvukao, → je naredila, → je dočekao, → zagazio je, → blještala je, → je razrovao, → žurili su, → je uzbuđivala...?

Preneseno značenje perfekta

A koje vrijeme iskazuju ovi oblici perfekta?

2. Tvorba perfekta

Kako se tvori perfek(a)t?

Glagoli istaknuti u tekstu nalaze se u glagolskom obliku koji zovemo – perfek(a)t. Perfektom se iskazuje radnja (stanje ili zbivanje) koja se vršila ili izvršila u prošlosti, dakle, prije trenutka u kojem se o njoj govori.

→ Sutra kad me vidi, nastradala sam. Ovim perfektom smo iskazali radnju koja će se tek dogoditi. Perfektom se, dakle, mogu iskazati i buduće radnje (stanja ili zbivanja).Ovakav perfekt zove se futurski perfekt i on ima u rečenici stilsku vrijednost.

Ilustracija: strip u 2 slike1. Majka, otac i djevojčica

Otac majci koja ulazi na vrata pretovarena namirnicama, kuhinja zatrpana prljavim suđem: „Je li dolazio vodoinstalater? Otac: Nije. Sutra kad ga vidim, nastradao je.

2. Majka djevojčici: A jesi li se ti javila zubaru?Djevojčica: Nisam. Sutra kad me vidi, nastradala sam.

220


Glagolski pridjev radni blještala je nenaglašeni oblik prezenta pomoćnog glagola jesam (3. lice jednine: ona jeste → je blještala);

Glagolski pridjev radni zagazio je nenaglašeni oblik prezenta pomoćnog glagola jesam (3. lice jednine: on jeste → je zgazio);

Glagolski pridjev radni žurili su nenaglašeni prezent pomoćnog glagola jesam (3. lice množine: oni jesu → su žurili);

PERFEK(A)Tlice jednina množina1. lice

žurio sam/sam žurio žurila sam/sam žurila

žurili smo/smo žurili žurile smo/smo žurile žurila smo/smo žurila

2. lice

žurio si/si žurio žurila si/si žurila žurilo si/ si žurilo

žurili ste/ste žuriližurile ste/ ste žuriležurila ste/ste žurila

3. lice

žurio je/je žurio žurila je/je žurila žurilo je/je žurilo

žurili su/su žurili žurile su/su žurile žurila su/su žurila

3. Krnji perfekt

Perfekat je lični i složeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i množini. Tvori se od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.

Perfek(a)t glagola žuriti!

Ponovimo:Upitni ili odrični oblik prezenta pomoćnog glagola jesam je uvijek naglašen: Jesi li žurila ? Nisam žurila u školu.

221


Pažljivo promotrite sljedeću rečenicu i odgonetnite šta nedostaje nekim glagolima u perfektu:

→ Kiša je lila, natapala suhu zemlju, davala život i ljudima.

Prepoznajmo glagole u perfektu:→ je lila, → natapala,→ davala;

Perfekt bez pomoćnog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt.1. Da bismo izbjegli ponavljanje riječi u rečenici ponekad upotrebljavamo samo

jedan pomoćni glagol uz više glagolskih pridjeva. Kazivanje je tada dinamičnije.

2. Do gubljenja pomoćnog glagola i nastajanja krnjeg perfekta dolazi i u rečenicama u kojima se javljaju nenaglašeni oblici ličnih zamjenica ( me, ti, ga, je, ju...).

→ Ona me (je) mrko pogledala.→ Majka me (je) povela u pozorište.

3. Pomoćni glagol se ponekad izostavlja i ako se želi postići živost u kazivanju.→ Gledaj ti njega! Došao na vrijeme!

Sinteza:Perfektom se iskazuje radnja (stanje ili zbivanje) koja se vršila ili izvršila u prošlosti, dakle, prije trenutka u kojem se o njoj govori.Perfektom se, dakle, mogu iskazati i buduće radnje (stanja ili zbivanja).Ovakav perfekt zove se futurski perfekt i on ima u rečenici stilsku vrijednost.Perfekat je lični i složeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i množini. Tvori se od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.Perfekt bez pomoćnog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt.

Završni dio sata:Šta je pravilno/standardno?

Šta nedostaje glagolima natapala i davala?

Zapamtite:Nenaglašeni (enklitički) oblik prezenta 3. lica jednine (je) nikad se ne upotrebljava uz glagole koji u svom sastavu imaju riječcu se, ili nenaglašeni oblik povratne zamjenice se. 222

STANDARDNO NESTANDARDNOhrvao se hrvao je se smijao se smijao je se tukao se tukao je se

kupao se kupao je se


Domaća zadaća:

Ispišite nekoliko rečenica u kojima će glagol biti u futurskom perfektu.




Nastavna jedinica: Aorist



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: aorist, značenje, tvorba, glasovne promjene


56 Uzorak obrade nastavne jedinice: Aorist

223






Međupredmetna: likovna kultura, historija



Simonov otac(odlomak)

(...) Otkuca podne. Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše napolje, gurajući se da iziđu što prije. Ali umjesto da se brzo raziđu i odu kući na ručak, kao što su činila svakog dana, ona se zaustaviše na par koraka od kapije, okupiše se u grupice i stadoše se sašaptavati. (...) Gi de MopasanSimon je dječak koji svog oca nije nikada upoznao. Ako želite saznati kakva je poniženja zbog toga trpio i šta se to desilo pa su djeca shvatila da je Simon dječak kojeg valja poštovati, pročitajte ovu dirljivu priču.

→ U tekstu su upotrijebljeni glagoli: otkuca, otvoriše, pojuriše, zaustaviše, okupiše, stadoše.

Kojem glagolskom vidu (aspektu) pripadaju ovi glagoli?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceAorist

224


1. Oblik i značenje

→ Ovi glagoli označavaju radnje koje su trajanjem ograničene, dakle, pripadaju svršenim glagolima.

→ Pročitajte još jedanput rečenicu: Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše napolje. U kojem glagolskom vremenu se dešavaju ove radnje?

→ Preneseno značenje aorista

2. Tvorba aoristaKako se tvori aorist?

a) kad se infinitivna osnova završava na suglasnik, nastavci su: -oh, -e, -e; -osmo, -oste, -oše; → Kod glagola koji se u infinitivu završavaju na -ći, osnovu dobijamo od 1. lica aorista: peći → pekoh, leći → legoh...

Značenje aorista: Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje (stanja ili zbivanja) ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prošlosti. Oblik aorista uglavnom imaju svršeni glagoli.

Ilustracija: strip Dječak se obraća papagaju: Ako ne prestaneš kihatii, sutra te odvedoh otorinolaringologu.Papagaj drži u ruci otvoren rječnik, razmišlja, u oblačiću riječ „otorinolaringolog“ i upitnici.

→ Aoristom se mogu iskazati i radnje (stanja ili zbivanja) koje će se tek desiti u budućnosti, dakle, poslije trenutka u kojem se o njima govori. Takav aorist se zove futurski aorist.: Donesi mi knjigu, ja sutra odoh.

→ Svevremenski ili poslovični (gnomski) aorist se odnosi na bilo koje vrijeme (prošlo, sadašnje, buduće): Zatrese se gora, rodi se miš.

→ Preneseno značenje aorista:- futurski aorist- svevremenski ili poslovični (gnomski) aorist

Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik.Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj.

225


Lice Jednina Množina1. lice ja stadoh, legoh mi stadosmo, legosmo2. lice ti stade , leže vi stadoste, legoste3. lice on/ona/ono stade, leže oni/one/ona stadoše, legoše

b) kad se infinitivna osnova završava na samoglasnik, nastavci su: -h, -, -; -smo, -ste, -še;

Lice Jednina Množina1. lice ja otkucah mi otkucasmo2. lice ti otkuca vi otkucaste3. lice on/ona/ono otkuca oni/one/ona otkucaše

c) Aorist pomoćnog glagola biti:

Lice Jednina Množina1. lice ja bih /bjeh mi bismo/bjesmo2. lice ti bi/ bje vi biste/bjeste3. lice on/ona/ono bi/bje oni/one/ona biše/ bješe

3. Glasovne promjene u aoristu

→ U aoristu također dolazi do I palatalizacije:

peći → pekoh → peče (k → č ispred e)sjeći → sjekoh → siječe (k → č ispred e)pobjeći –pobjegoh – pobježe (g → ž ispred e)

Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e, prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.Pred vama je kratak sadržaj narodne basne „Čavka i tuđe perje“.Pokušajmo neke glagole u ovoj basni upotrijebiti u aoristu. Uporedite tekstove!

„Ptičiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starješinu. Novi starješina je sazvao sve ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka je od ostalih ptica uzela po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se naljutile. Zatražile su od

Glagol biti pored naglašenih ima i nenaglašene oblike aorista:(ja( bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi;Ovi oblici služe za tvorbu složenog glagolskog oblika potencijala.

226


starješine da se otkrije istina. Čavku je novi kralj doveo pred ptice i one su uzele svoja pera. Čavka je ostala crna i ružna.“ „Ptičiji kralj pred svoju smrt izabra novog starješinu. Novi starješina sazva sve ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka od ostalih ptica uze po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagleda i ptice se naljutiše. Zatražiše od starješine da se otkrije istina. Čavku novi kralj dovede pred ptice i one uzeše svoja pera. Čavka ostade crna i ružna.“

Koje prepričavanje je življe, dinamičnije?

Sinteza:Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje (stanja ili zbivanja) ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prošlosti. Oblik aorista uglavnom imaju svršeni glagoli.Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik.Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj.U aoristu dolazi do glasovne promjene - I palatalizacije.

Završni dio sata:Prepoznajte glagole u aoristu!

Domaća zadaća: Opišite ilustraciju tako da upotrijebite glagole u aoristu: ptica preletje, zagrmi, sijevnu, slomi se voćka, pretrča čovjek...


Aorist možemo zamijeniti perfektom. Osnovno značenje glagola se neće promijeniti, ali će se izgubiti dinamičnost, živost, doživljenost glagolske radnje. Zbog toga kažemo da je aorist, u odnosu na perfekt stilski obilježen.

Ilustracija: učo odjeven kao Julije Cezar, izgovara: „Dođoh, vidjeh, pobijedih!

Ilustracija: Naslikati veliku ilustraciju oluje, nevremena (ptica kako leti ka strehi, slomljno drvo, grom i munja, čovjek kako trči... dinamične pojave u prirodi u vrijeme nevremena).

227




Nastavna jedinica: Imperfek(a)t




Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: imperfek(a)t, oblik i značenje, tvorba, pomoćni glagoli u imperfektu, glasovne promjene


57 Uzorak obrade nastavne jedinice: Imperfek(a)t

228








Motivacioni dio sata Grafofolija: Bajku «Carevo novo odijelo» ste sigurno čitali. Prisjetite se njenog sadržaja.Carevo novo odijelo (odlomak) (...)Pričinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim nožicama po zraku, a šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!» Car skinu sa sebe ruho, a varalice se pretvarahu kao da mu komad po komad dodaju novo, koje su tobože sašili; pa cara uzeše oko pasa, kao da mu pričvršćuju skute, a car se okretao i vrtio pred ogledalom. Komornici koji su mu pridržavali skute pipahu rukama po podu, kao da ih dižu, pa koračahu držeći ruke u zraku, jer se ne usuđivahu da pokažu da ništa ne vide. (...)

Hans Kristijan Andersen

Da li biste umjesto glagola istaknutih u tekstu radije upotrijebili neke drugačije oblike? Kako bi glasili ti oblici?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceImperfek(a)t


Ilustracija: car u „novom ruhu“

→ Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru. Možemo ga češće naći u književnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto imperfekta danas se češće upotrebljava perfekt.→ Imperfektom iskazujemo davno prošlu doživljenu radnju (stanje ili zbivanje) neograničenog trajanja. To znači da imperfekt označava prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme.→ Imperfekt je prost lični glagolski oblik. U rečenici ima predikatsku službu.

229


2. Tvorba imperfekta

Kakvi su po trajanju radnje glagoli: pričinjavahu, rezahu, šivahu?

Pričinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim nožicama po zraku, a šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!»

a) Od infinitivne osnove imperfekt tvore svi glagoli u kojih se ta osnova završava na samoglasnik -a. Naprimjer: čitati → čita-ti; pisati → pisa-ti. Nastavci su sljedeći:

Lice Jednina Množina1. lice -ah -asmo2. lice -aše -aste3. lice -aše -ahu

Imperfekt ovih glagola glasi ovako:

Lice Jednina Množina1. lice pis-ah pis-asmo2. lice pis-aše pis-aste3. lice pis-aše pis-ahu

Napomena: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se sažimaju i daju jedno dugo -a.

čita + ah → čitaah → čitāh; pisa + ah → pisaah → pisāh; gleda + ah → gledāh

→ Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru. Možemo ga češće naći u književnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto imperfekta danas se češće upotrebljava perfekt.→ Imperfektom iskazujemo davno prošlu doživljenu radnju (stanje ili zbivanje) neograničenog trajanja. To znači da imperfekt označava prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme.→ Imperfekt je prost lični glagolski oblik. U rečenici ima predikatsku službu.

→ Imperfekt se tvori od infinitivne ili prezentske osnove nesvršenih glagola i trojakih nastavaka.

230


b) Od prezentske osnove imperfekt tvore svi drugi glagoli, a nastavci su dvojaki:

Naučili smo da se prezentska osnova dobija od 3. lica množine prezenta, odbijanjem nastavaka -e, -u, -ju. → sjediti → oni/one/ona sjede → prezentska osnova → sjed-e.

→ Ako se infinitivna osnova završava na bilo koji drugi samoglasnik osim na samoglasnik -a (na -e, -i, -o, -u), ili na suglasnik, imperfekt se tvori od prezentske osnove (umje-ti, grli-ti, bijelje-ti, muti-ti...). → Pogledajmo imperfekt glagola sjediti. Obratite pažnju na jotovanje: glasovi d i j, jotovanjem daju glas đ.

Pogledajmo imperfekt glagola peći . Pronađimo prvo prezentsku osnovu: → peći → oni/one/ona pek-u.

→ U ovom i nekim drugim glagolima u imperfektu (teći, vući, ...) vrši se II palatalizacija, zadnjonepčani suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u prednjonepčani suglasnik c (pek + ijah → pecijah).

3. Pomoćni glagoli u imperfektu

a) htjeti

231

Lice Jednina Množina1. lice -(j)ah; -ijah -(j)asmo; -ijasmo2. lice -(j)aše; -ijaše -(j)aste; -ijaste3. lice -(j)aše; -ijaše -(j)ahu; -ijahu

Lice Jednina Množina1. lice sjed-jah → sjeđah sjed-jasmo → sjeđasmo 2. lice sjed-jaše → sjeđaše sjed-jaste → sjeđaste3. lice sjed-jaše → sjeđaše sjed-jahu → sjeđahu

Lice Jednina Množina1. lice pek-ijah → pecijah pek –ijasmo → pecijasmo2. lice pek-ijaše → pecijaše pek –ijaste → pecijaste3. lice pek-ijaše → pecijaše pek-ijahu → pecijahu


Lice Jednina Množina1. lice htijah/hotijah/hoćah htijasmo/hotijasmo/hoćasmo2. lice htijaše/hotijaše/hoćaše htijaste/hotijaste/hoćaste3. lice htijaše/hotijaše/hoćaše htijahu/hotijahu/hoćahu

b) biti

Lice Jednina Množina1. lice bijah/bjeh bijasmo/bjesmo2. lice bijaše/bješe bijaste/bjeste3. lice bijaše/bješe bijahu/bjehu

Imperfekt pomoćnog glagola biti služi za tvorbu složenog glagolskog oblika pluskvamperfekta. O pluskvamperfektu ćemo učiti na sljedećim stranicama udžbenika.

4. Glasovne promjene u imperfektu

Kao što smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do različitih glasovnih promjena. Ponovimo ih!

a) Sažimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se sažimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti → plesa + ah → plesaah → plesāh).

b) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ići → prezentska osnova id + jah → iđah (d i j jotovanjem daju glas đ).

c) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti → oni/one/ona misl –e → misl+jah → mišljah ( s → š).

U ovom imperfektu imamo još jednu glasovnu promjenu: misl+jah → mišljah (l+j → lj). Koja je to glasovna promjena?

d) II palatalizacija (sibilarizacija): vući → vuk-u → vuk + ijah → vucijah ( glas k iz osnove ispred i iz nastavka →c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.

Sinteza:

232


Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru. Možemo ga češće naći u književnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto imperfekta danas se češće upotrebljava perfekt.→ Imperfektom iskazujemo davno prošlu doživljenu radnju (stanje ili zbivanje) neograničenog trajanja. To znači da imperfekt označava prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme.→ Imperfekt je prost lični glagolski oblik. U rečenici ima predikatsku službu.

Završni dio sata:

Imperfekte pretvorite u perfekte!

Starica(odlomak) (...) „A kad se prve godine povratio sa sveučilišta, čisto zadivljeno ga posmatraše: bijaše se posvema pogospodio, a samo bi se katkad snuždila, opazivši da je u licu bljeđi no obično. I tada bi ga pitala boljom hranom i nastojala da ga u svemu zadovolji. A sin, kao da se ne brinjaše za oskudicu i nevolju: svake godine dolazaše u selo i to sve uglađeniji i gospodskiji.“ (...)

Ivo Ćipiko

Domaća zadaća: Imperfekte pretvorite u perfekte!

Djevojka cara nadmudrila

„Jedan siromah življaše u jednoj pećini i nemaše ništa do jednu kćer, koja bijaše mnogo mudra i iđaše svuda u prošnju, pa i oca svoga učaše kako će prositi i pametno govoriti.“ (...)

Narodna pripovijetka



233



Nastavna jedinica: Pluskvamperfek(a)t



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pluskvamperfek(a)t, značenje i tvorba



58 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pluskvamperfek(a)t

234


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/stripTematska korelacija





Kada se odvija radnja pluskvamperfekta?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePluskvamperfek(a)t

1. Značenje pluskvamperfekta

→ Djed ne bijaše imao svesku i olovku, pa nije niti pisao zadaću.→ Djed ne bijaše imao školsku klupu, pa nije imao po čemu šarati.

a) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati prije neke druge radnje.Prije nego sam počela s učenjem, bila sam se uplašila gradiva.

b) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati istovremeno s nekom drugom radnjom.Dok sam slušala nastavnika, bila sam se malo opustila.

Ilustracija: djed i unuk i unuka

1. Unuka djedu: Kad si ti išao u školu, da li si svaki dan bio napisao zadaću?Djed: Možda i bih, ali ne bijah imao svesku i olovku!Unuk zbunjen (upitnik iznad glave)

2. Unuk: A da li si ti nekada bio šarao po školskoj klupi?Djed: Možda i bih, ali ne bijah imao školsku klupu. Unuka zbunjena (upitnik iznad glave)

235


c) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati poslije neke druge radnje.Kad otvorih knjige, bijaše nestalo moga straha od učenja.

2. Tvorba pluskvamperfekta

Kako se tvori pluskvamperfek(a)t?

→ Pluskvamperfekt glagola nestati od imperfekta pomoćnog glagola biti:

Lice Jednina Množina1. lice bijah/bjeh nestao (nestala) bijasmo/bjesmo nestali(nestale)2. lice bijaše/bješe nestao (nestala,

nestalo) bijaste/bjeste nestali (nestale, nestala)

3. lice bijaše/bješe nestao (nestala, nestalo)

bijahu/bjehu nestali(nestale, nestala)

→ Pluskvamperfekt glagola nestati od perfekta pomoćnog glagola biti:

Lice Jednina Množina1. lice bio sam nestao, bila sam

nestala bili smo nestali, bile smo nestale

2. lice bio si nestao, bila si nestala, bilo si nestalo

bili ste nestali, bile ste nestale, bila ste nestala

3. lice bio je nestao, bila je nestala, bilo je nestalo

bili su nestali, bile su nestale, bila su nestala

Sinteza:

Pluskvamperfektom se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje. Danas se i pluskvamperfekt sve rjeđe upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.

Po načinu tvorbe pluskvamperfek(a)t je složen glagolski oblik. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.

236


Pluskvamperfektom se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje. Danas se i pluskvamperfekt sve rjeđe upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.Po načinu tvorbe pluskvamperfek(a)t je složen glagolski oblik. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.

Završni dio sata:1. Kako će glasiti odrični oblici pluskvamperfekta u sljedećim rečenicama?

→ Kad si ti došla, ja sam bila čitala.→ Otišli smo u park kad je kiša bila prestala.

2. Od glagola pjevati, željeti, slikati uradi pluskvamperfekte u ženskom i muškom rodu. Odaberi sam/a hoćeš li upotrijebiti imperfekte ili perfekte.(Naprimjer: Ja sam bio/la pjevao/la...; Ja bijah pjevao/la...)

Domaća zadaća: 1. Preslikaj tabelu u svesku i uradi glagolske oblike s kojim si se upoznao/upoznala dosad od glagola : svirati ili odsvirati.Pripazi, neki se glagolski oblici tvore od svršenih a neki od nesvršenih glagola.

INFINITIV svirati, odsvirati

PREZENT sviram, odsviramGLAGOLSKI PRIDJEV RADNIGLAGOLSKI PRIDJEV TRPNIAORISTIMPERFEKTPERFEKTPLUSKVAMPERFEKT

2. Preslikaj tabelu u svoju svesku i svrstaj glagolske oblike s kojima si se upoznao/la na lične i nelične!

Lični glagolski oblici Nelični glagolski oblici

3. Preslikaj tabelu u svoju svesku i razvrstaj glagolske oblike s kojima si se upoznao/la po vremenu koje iskazuju:

prošlost sadašnjost neodređenost

237




Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Futur IStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja



Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur I, značenje, tvorba, pisanje futura I



59 Uzorak obrade nastavne jedinice: Futur I

238






Motivacioni dio sata Knjiga «Osvajači svemira» je pisana mnogo ranije nego što će prva kosmička raketa «Luna» sletjeti na Mjesec u septembru 1959. godine. Pročitajte ovaj odlomak i obratite pažnju na riječi istaknute u tekstu!

LET NA MJESEC (Iz knjige «Osvajači svemira» Borisa Ljapunov)

... Stvorit će se novo poglavlje u historiji Mjeseca. Možda je njemu suđeno da postane naučno-istraživački institut u kosmosu i stanica vasionskih brodova. Na Mjesecu, koji je zbog nedostatka vazduha idealno pogodna nebeska posmatračka stanica, pojavit će se opservatorije, opremljene posljednjim tekovinama astronomske tehnike. Odatle će teleskopi hvatati svjetlost dalekih zvijezda, snimiti Sunce, snažni radiolokatori će ispitivati površine planeta, radiostanice će slušati signale iz svemirskog prostranstva. U podzemnom „gradiću“ će se izgraditi skladište goriva, prostorije za stanovanje i radne prostorije. Voće i povrće će se gajiti u staklenim baštama. Ogromna ogledala će hvatati Sunčevu energiju. Raketodromi će poslužiti za prihvatanje raketa sa Zemlje. Letovi na Mjesec će omogućiti da se provjeri sve ono što se, mada blisko istini, smatra pretpostavkom...

U kojem vremenu će se vršiti ili izvršiti radnja iskazana glagolima u ovom odlomku?

Naravno, u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceFutur I

1. Značenje futura I

Ilustracija: „Luna“ na Mjesecu

239


Prisjetite se:U djelima Žila Verna (Put oko Zemlje za 80 dana, Osvajači vazduha, 20 000 hiljada milja pod morem i dr.).pisac je nagovijestio nagli napredak automobilizma, avijacije, helikoptera, «letećih mašina», kosmičkih brodova, podmornica... Vjerovao je da će se njegova bujna maštanja i snovi pretvoriti u stvarnost.

Voće i povrće će se gajiti u staklenim baštama.U kojem vremenu će se vršiti ili izvršiti radnja?U budućnosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.

→ Preneseno značenje futura I

A koje je preneseno značenje futura I?

Futurom I se može obilježiti i:

a) radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, tj. prije trenutka u kojem se o njoj govori:→ Poželjet ću ti ja jučer kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih.

→ I uzet ću jednu, pa drugu, pa treću, i brojao sam do pet...

b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, dakle, svevremenost.→ Ko ne drži brata za brata, on će imati tuđina za gospodara.→ Umornoj lisici i rep će dosaditi.→ Ko na zvijezde laje, ispast će mu zubi.

Glagolski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je obilježavanje budućnosti. Naprimjer: stvorit će se, pojavit će se, će slušati, će ispitivati, ići će...

Ilustracija: debeljuškasti dječak razgovara s ljekarem, drži se za stomakDječak: Poželjet ću ti ja jučer kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih. I uzet ću jednu, pa drugu, pa treću, i brojao sam do pet...

Futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer se najčešće susreće u pripovijedanju.

Svevremenski ili poslovički (gnomski) futur je čest u poslovicama i svevremen je kao i poslovice.

240


2. Tvorba futura I

A kako se tvori futur I?

FUTUR I

leći ću

Futur I glagola čija se infinitivna osnova završava na -ti:

Lice Jednina Množina1. lice ću slušati/ slušat ću ćemo slušati/ slušat ćemo2. lice ćeš slušati/ slušat ćeš ćete slušati/slušat ćete3. lice će slušati/slušat će će slušati/ slušat će

Izbjegni pogreške!

→ Futur I glagola čija se infinitivna osnova završava na -ći uvijek se piše odvojeno i ne ispušta se krajnje -i:

Lice Jednina Množina1. lice ću leći/leći ću ćemo leći/leći ćemo2. lice ćeš leći/leći ćeš ćete leći/leći ćete3. lice će leći/leći će će leći/leći će

U kojim licima su oblici futura I jednaki?

Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.

Infinitiv na -ti ispred oblika pomoćnoga glagola u govoru gubi svoj nastavak -ti, pa se govori: čitaću, pisaću, plesaću... Međutim, u pisanju je drugačije, ispušta se samo krajnje –i, dakle, piše se: čitat ću, pisat ću, plesat ću...

Infinitiv glagola : leći prezent pomoćnog glagola htjeti: ću

241


3. Pisanje futura I

Mali princ (odlomak)

... Ali, ako me ti pripitomiš, moj će život biti kao obasjan suncem. Upoznat ću bat koraka što će se razlikovati od svih ostalih. Drugi me koraci tjeraju pod zemlju. Tvoji će me kao muzika mamiti iz brloga. I onda pogledaj! Bit će divno kad me pripitomiš. Žito, koje je zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja ću voljeti šapat vjetra u žitu...

Antoan de Sent Egziperi

Kako se izgovara i piše futur I?

→ Razvrstajmo različite oblike futura I iz ovog odlomka:

će biti upoznat ćuće se razlikovati bit će će mamitiću voljeti

Sinteza:

Glagolski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je obilježavanje budućnosti.Futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer se najčešće susreće u pripovijedanju.Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.

Završni dio sata:

Definirajmo pravila u pisanju i izgovoru futura I!

Pravila u pisanju i izgovoru futura I:

1. Obje sastavnice futura I (prezent pomoćnog glagola htjeti i infinitiv glagola) pišu se uvijek odvojeno. (pisat ću, ću pisati, ću ići, ići ću...)

2. Ako se pomoćni glagol htjeti nalazi ispred infinitiva glagola, tada se infinitiv i piše i izgovara u svom punom obliku. ( će reći, će spavati, ću govoriti...)

3. Ako se pomoćni glagol htjeti nalazi iza infinitiva na -ti, u govoru se gubi nastavak -ti, ali u pisanju se ispušta samo krajnje -i. I tada se i pomoćni

Ilustracija: Mali princ

242


glagol i infinitiv glagola pišu odvojeno (govori se: čitaću, pisaću, a piše se čitat ću, pisat ću...).

4. Futur I glagola na -ći uvijek se piše odvojeno, ne ispušta se krajnje -i u infinitivu (peći ću, ću peći; ići ću, ću ići; leći ću, ću leći...).

5. Književnojezička norma ne prihvata oblike: pjevati ću, postati ću, osim ako se radi o odstupanju iz metričkih i ritmičkih razloga, dakle, samo u poeziji:

„Nisam li pjesnik, ja sam barem putnik I katkad su mi drage moje rane. Jer svaki jecaj postati će zlatnik, A moje suze dati će đerdane.“

(„Kolajna“ Tina Ujevića)

Ako bi se u pjesmi izostavio samoglasnik -i, narušen bi bio ritmički sklad pjesme.

Domaća zadaća: Pročitajte dio pisma koje majka piše sinu u Celovec. Prepoznajte glagole u futuru I, izgovorite ih a zatim i prepišite u svesku.

Prvo pismo

Danas ćemo pisati u Celovec. Ja ću govoriti, a ti ćeš pisati. Ako si gladan, poslat ćemo ti hljeba i jabuka. Sada ti još moram pisati da treba da učiš, jer će ti to koristiti u životu i nećeš morati da se mučiš. Prežihov Voranc



243


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Futur II (egzaktni)



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur II (egzaktni), značenje, tvorbaFunkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici



60 Uzorak obrade nastavne jedinice: Futur II (egzaktni)

244



Međupredmetna: likovna kultura, ČOZ



U ovom tekstu označene su dvije vrste glagolskih oblika. Uoči koje vrijeme iskazuju i jedan i drugi.U čemu je sličnost, a u čemu razlika između njih?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceFutur II (egzaktni)

1. Značenje futura II

→ Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će ga u našim školama, na našim ulicama biti manje. → Ako vi roditelji, budete više vremena provodili s nama i više razgovarali s nama, svi ćemo biti sretniji.→ Ako se budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo bogatiji, zadovoljniji. Vi ćete nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim problemima.

→ budemo prestali → će biti → budete provodili → ćemo biti

→ Oba glagolska oblika su složeni i lični.

Ilustracija: čas odjeljenjske zajednice – strip u 3 kvadrata1. Nastavnica odjeljenju: Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će

ga u našim školama, na našim ulicama biti manje.2. Učenica nastavnici Ako i vi i roditelji budete više vremena provodili s nama i više

razgovarali s nama, svi ćemo biti sretniji.3. Učenik nastavnici: Ako se budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat

ćemo bogatiji, zadovoljniji. Vi ćete nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim problemima.

245


→ S jednim od njih si se već upoznao/upoznala. To je futur I (će biti, će biti...), koji označava radnju (stanje ili zbivanje) koja će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori.→ Drugi glagolski oblik (budemo prestali), izriče radnju (stanje ili zbivanje) za koju nije izvjesno da će se desiti, ali se pretpostavlja njeno ostvarenje u budućnosti.

Pogledajmo sada koju radnju iskazuje Futur II:

a) Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će u našim školama, na našim ulicama biti manje nasilja.

→ U ovoj rečenici radnja futura II se odvija prije druge radnje.

b) A dok se mi budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo bogatiji, zadovoljniji.

→ Obje radnje se odvijaju istovremeno.

c) Vi ćete nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim problemima. → Radnja futura II će se desiti poslije neke druge radnje.

2. Tvorba futura II

Prisjeti se kako je hrabra i složna družina pobijedila snijeg na pruzi?

Vlak u snijegu(odlomak)

„Hu! Hu!“, huče Ljuban među prste i hrabri družinu: „Proračunao sam! Budemo li se držali ovako junački još pola sata, bit će stroj slobodan, i moći će se vratiti ka vagonima“.

Mato Lovrak

Koliko glagola je u sastavu futura II?

Glagolski oblik kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koje će se desiti u budućnosti prije neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge radnje naziva se futur II (budemo prestali, budu provodili...).

Futur II se naziva još i futur egzaktni.

Ovaj glagolski oblik javlja se samo u složenim rečenicama jer njegova upotreba zahtijeva najmanje dvije radnje.

Iz svih ovih primjera vidimo da jedna radnja uvjetuje drugu: Ako se budemo družili, postajat ćemo bogatiji.

246


Koji su to glagolski oblici?Je li futur II prost ili složen glagolski oblik?

FUTUR II

prezent pomoćnog glagola biti budemo držali glagolski pridjev radni

Lice Jednina Množina1. lice budem držao(držala) budemo držali(držale)2. lice budeš držao(držala, držalo) budete držali( držale, držala)3. lice bude držao(držala, držalo) budu držali( držale, držala)

Sinteza:Glagolski oblik kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koje će se desiti u budućnosti prije neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge radnje naziva se futur II (futur egzaktni).Ovaj glagolski oblik javlja se samo u složenim rečenicama jer njegova upotreba zahtijeva najmanje dvije radnje.Futur II je lični, složeni glagolski oblik.Tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog, glagola koji se mijenja. Tvori se češće od nesvršenih glagola.

Završni dio sata:

Glagole u futuru II zamijeni prezentom.

Stara jabuka

... Ako se tvoji ne budu suviše protivili, doći ću po tebe. Ovu jabuku nikad neću posjeći... Dok god bude stajala, voljet ćemo se...

Miško Kranjec

Domaća zadaća:

Iz kojeg igrokaza je ovaj odlomak?

(...)A slijedeći putSnijeg će biti žut.A iz njega će pastiSniježak ljubičasti

Futur II je lični, složeni glagolski oblik.Tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog, glagola koji se mijenja. Tvori se češće od nesvršenih glagola.

Futur II u rečenici ima službu predikata.

Ilustracija: kralj iz igrokaza Plava boja snijega iz Citanke 6

247


Pa zelenkastiPa sivkasti.I tako će se mijenjati bojaKako bude htjelaKraljevska volja moja.(...)Grigor Vitez

Prepoznajte futur I i futur II, a potom glagole u futuru II zamijeni prezentom.Da li se sadržaj stihova bitno promijenio?



248


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Glagolski načini: imperativStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja



Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski načini, imperativ, oblik i značenje, tvorba, glasovne promjene




61 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski načini: imperativ

249


Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip

Tematska korelacija





Šta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?

Prvo pismo

... A sad počni. Pazi da ne zabrljaš pismo. Piši samo malo ljepše. Radije piši neka dobro uči. Napiši još s moje strane da ga lijepo pozdravljam...

Prežihov Voranc

→ Šta se izriče glagolima: počni, pazi, piši, napiši?

→ Ovim glagolskim oblicima se izriče zapovijest, molba, želja...

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolski načini: imperativ

A šta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?

Nosač Samuel

Da ja nisam obećao deset dukata za svoju sestru Saruču, ni vi, Samuele, ne biste danas glodali kokošije vratove i trpali u stomak pečena jaja, pobiberena biberom koji sinjor Mair nabavlja iz Indije.

Isak Samokovlija

→ Šta je iskazano ovim glagolskim oblikom u rečenici: Ne biste glodali kokošije vratove - da ja nisam obećao deset dukata?

→ Govornik je istakao uslov, pogodbu da se radnja izvrši.

250


Iskazuje li se ovim glagolskim oblicima vrijeme vršenja glagolske radnje?

Imperativ

1. Oblik i značenje imperativa

Šta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u stripu?

→ Glagolima stavi se, imaj, rizikuj iskazana je zapovijest.

A šta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u ovom odlomku?

Nosač Samuel

(...)„Jest, nosaču Samuele, ne trzajte se i ne gicajte nogom kao preklani jarac. Sve je tako kako ja kažem. Nego što! Dva ste se mjeseca natezali zbog tih dukata. Večeras nijednim pogledom niste udostojili Saruču. Dukati su vam u glavi. Dukati! A žene se vrte oko vas i nude vas: „Uzmite ovo, uzmite ono! Natočite Samuelu! Dajte mu mesa!“ ...«Psssst! Ne pometajte me, oče! Nikome ništa neću učiniti. Dao sam riječ. Hoću da je iskupim. Evo, ovdje su dukati. Evo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor Samuele. A ti, Saruča, poskakuj za njim ...» (...)

Isak SamokovlijaKakvim tonom se obraća Saručin brat Jakov nosaču Samuelu? Koja je svoja raspoloženja pokazao glagolskim oblicima: ne trzajte (se), ne gicajte, uzmite, natočite, dajte, ne pometajte?

Istaknutim glagolima se ne iskazuje vrijeme vršenja glagolske radnje, nego se iskazuje odnos govornika prema njoj. Odnos govornika prema radnji izražava se glagolskim oblicima koje zovemo glagolski načini.Glagolski načini su lični glagolski oblici, što znači da u rečenici vrše predikatsku službu.U našem jeziku imamo dva glagolska načina: imperativ (zapovjedni način) i potencijal /kondicional, pogodbeni način.

Ilustracija: 1.Ilustracija kaveza u kojem je mačka, a na vrhu kaveza stoji papagaj i kaže:: »Stavi se u kožu drugog!»2.Mačka se gleda u ogledalo i vidi u ogledalu lava i kaže:»Imaj povjerenja u sebe!»3.Mišolovka, na njoj sir, pored miš i kaže: »Rizikuj ponekad!»

Glagolski oblik kojim izričemo zapovijest, naredbu, želju, molbu, upozorenje, poticaj, zabranu da se neka radnja (stanje ili zbivanje) vrši ili izvrši zovemo imperativom (zapovjednim glagolskim načinom).Osnovno značenje imperativa je izricanje zapovijedi, pa ga zbog toga zovemo zapovjednim načinom.Imperativ ne razlikuje kategoriju vremena.

251


Šta se još može iskazati imperativom?

2. Tvorba imperativa

A kako se tvori imperativ?

Ne pometajte me, oče!Evo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor Samuele.

Tvorba imperativa:

Lice Jednina Množina1. lice - prezentska osnova + nastavci

-jmo; -mo; -imo2. lice prezentska osnova + nastavci

-j; -ø; -iprezentska osnova + nastavci -jte; -te; -ite

3. lice neka + prezent glagola neka + prezent glagola

Imperativ glagola grickati, putovati i kositi:

Imperativ je lični, prost glagolski oblik.Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje posebne oblike za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine.Prvog lica jednine nema jer govorno lice ne može samo sebi zapovijedati.Za izricanje 3. lica (i jednine i množine) služi konstrukcija: neka + prezent glagola. Naprimjer: Neka vam se duša smiri!

Imperativom se može obilježiti (osim zapovijedi, molbe, želje...) i:a) radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije trenutka u kojem se o

njoj govori: → Živjeli su životom, idi tamo, idi ovamo. Takav imperativ zove se pripovjedački (historijski) jer se najčešće susreće u pripovijedanju.

b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme: → Ne gledaj ko kaže, već šta kaže. → Zla se čuvaj, dobro ti neće dojaditi.Takav imperativ se najčešće susreće u poslovicama pa ga zovemo poslovični (gnomski) ili svevremenski imperativ.

252


Lice Jednina Množina1. lice - gricka-jmo, putuj-mo, kos-imo2. lice gricka-j, putuj-ø, kos-i gricka-jte, putuj-te, kos-ite3. lice neka gricka, neka putuje, neka

kosineka grickaju, neka putuju, neka kose

4. Glasovne promjene u imperativu

3. Glasovne promjene u imperativu

Koje glasovne promjene imamo u imperativu?

a) Kako glasi imperativ glagola: reći, leći, sjeći, peći, teći?

→ reći → reknem → reci (suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik c.)→ leći → legnem → lezi (suglasnik g ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik z.)

b) Kako glasi imperativ glagola: kazati, brisati?

→ kazati → kaz-ji → kaži (z + j → ž) → brisati → bris-ji –briši; (s + j → š)

Sinteza:U našem jeziku imamo dva glagolska načina: imperativ (zapovjedni način) i potencijal /kondicional, pogodbeni način.Imperativ je lični, prost glagolski oblik. Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje posebne oblike za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine.U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije i jotovanja.

Završni dio sata:Objasnite kako su nastali ovi glagoli u imperativu!

Mudre poruke za štene

Kad se prezentska osnova završava na -i, u imperativu se obavezno javlja -j u govoru i pisanju i to u 2. licu jednine i 1. i 2. licu množine.Naprimjer: sakrij, sakrijmo, sakrijte; pij, pijte, pijmo;

U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije.To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika i, mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.

Kod nekih glagola u imperativu se vrši jotovanje (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).

253


Svakome znancu javi se lijepoVesela oka, mašući rapom.

Lavežom gromkim dočekuj strance,Nikada, druže, ne laj na znance.Evo ti savjet staroga pisca:Čuvaj se dobro i mrtvog lisca. Kornjači nikad ne stani na put, jer oklop nosi, a nema kaput.

Branko Ćopić

Domaća zadaća:

Pronađite glagole u imperativu i odredite im lice i broj.

Dnevnik Ane Frank ...Ovo je jedna od stvari u kojima se mama i ja uveliko razlikujemo. Njen savjet, kada se neko osjeća tužnim, jeste: „Misli na svu nesreću na svijetu i budi zahvalna što je i ti ne dijeliš!“ Moj savjet je: „Izađi napolje, u polja, uživaj u prirodi i suncu, izađi i pokušaj da ponovo nađeš sreću u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja još preostaje u tebi i oko tebe i budi srećna!“



254


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Potencijal I i II / Kondicional I i IIStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: potencijal I i II / kondicional I i II, oblik i značenje, tvorba




62 Uzorak obrade nastavne jedinice: Potencijal I i II / Kondicional I i II (2 časa)

63

255





Motivacioni dio sata Dnevnik Ane Frank

(...)Ne znači da ne bih voljela opet da živim takvim životom jedno veče, nekoliko dana, ili čak jednu nedjelju; životom koji je izgledao bezbrižan i veseo. Ali na kraju te nedjelje bila bih mrtva umorna i bila bih jedino zahvalna onome ko bi počeo da govori o nečemu razumnom...

Šta je Ana poželjela dok se skrivala u tajnom skrovištu/ tavanu?

→ Možeš li iz Aninih želja odrediti vrijeme vršenja radnje?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePotencijal I i II / kondicional I i II

Potencijal I /kondicional I


→ Šta je iskazano glagolima koji iskazuju Anine želje?

Šta se još može izraziti potencijalom I?

Tim glagolima nije iskazano vrijeme vršenja glagolske radnje, nego odnos glagolskog sadržaja prema stvarnosti. Oni se nalaze u glagolskom obliku potencijalu I. Ime mu je latinskog porijekla: potencijalno znači moguće, ono što je u mogućnosti da se ostvari (potencijalni pobjednik je mogući pobjednik). Zovemo ga još i kondicional I. Potencijal I je složen lični glagolski oblik.Osnovna njegova uloga je izricanje želje, mogućnosti, uvjeta da se neka radnja vrši ili izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni način.

Ilustracija: baka u sobi zatrpanoj raznim šeširima, jedan je i na glavi, govori oduševljenoj unuci.Baka: Kad god bih otputovala u neki novi grad, ja bih tamo kupila novi šešir.

256


→ Kad god bih otputovala u neki novi grad, ja bih tamo kupila novi šešir.

2. Tvorba potencijala I / kondicionala I

→ Ja bih putovala. → Kupovala bih šešire.

POTENCIJAL I

bih putovala

Potencijal I glagola donositi:

Lice Jednina Množina1. lice donosio/donosila bih donosili/donosile bismo2. lice donosio/donosila/donosilo bi donosili/donosile/donosila biste3. lice donosio/donosila/donosilo bi donosili/donosile/donosila bi

Još ponešto o potencijalu I!

1. Otac bi često dolazio, odlazio, vikao i na kraju, ostajao u gradu.

Potencijalom I se može obilježiti i radnja (stanje ili zbivanje) koja se u prošlosti ponavljala. Ovakav potencijal I zove se pripovjedačkim, jer se uglavnom susreće u pripovijedanju.

Ilustracija: baka sa šeširom (detalj)

nenaglašeni aoristni oblik pomoćnog glagola biti: bih

glagolski pridjev radni: putovala

Potencijal I se tvori od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.

Svi istaknuti glagoli se nalaze u potencijalu I, ali se uz njih nalazi samo jedan aoristni oblik pomoćnog glagola BITI. Pomoćni glagol je izostavljen, ali se on podrazumijeva: bi dolazio, bi odlazio, bi vikao, bi ostajao.

257


2. Noću bih na nebu mogao vidjeti Sjevernjaču. Noću bih na nebu mogao da vidim Sjevernjaču.

Potencijal II / Kondicional II


→ Da si ga „valjda“ navio, on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao.

2. Tvorba potencijala II

→ Da učiste na vrijeme, bili biste sve naučili.

POTENCIJAL II

bili biste naučili

U našem jeziku postoji i nekolicina nepotpunih glagola kojima je u rečenici neophodna dopuna glagola u infinitivu. Takvi su glagoli: trebati, morati, moći, željeti...Uz nepotpune glagole u potencijalu I upotrebljavamo ili infinitiv (bih mogao vidjeti), ili riječcu da + prezent ( bih mogao da vidim).

Ilustracija: učionica1. Na vratima učenik – kasni na čas

Nastavnik: „Šta je danas razlog kašnjenju?Učenik: Prespavao sam. Nisam čuo sat kad je zvonio!

2. Nastavnik: A jesi li ga navio da zvoni?Učenik: Valjda jesam!

3. Nastavnik: Hmmm... Valjda! Da si ga „valjda“ navio, on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao.

Šta iskazujemo potencijalom II?

I potencijalom II / kondicionalom II izriče se mogućnost, uslov, želja da se neka radnja vrši ili izvrši. Od potencijala I razlikuje se po tome što dolazi u složenim rečenicama.

potencijal I pomoćnog glagola BITI: bili biste

glagolski pridjev radni: naučili

258


Lice Jednina Množina1. lice bio bih naučio

bila bih naučila bili bismo naučili bile bismo naučile

2. lice bio bi naučiobila bi naučilabilo bi naučilo

bili biste nučili bile biste naučile bila biste naučila

3. lice bio bi naučio bila bi naučila bilo bi naučilo

bili bi naučili bile bi naučile bila bi naučila

Sinteza:Potencijal I je složen lični glagolski oblik.Osnovna njegova uloga je izricanje želje, mogućnosti, uvjeta da se neka radnja vrši ili izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni način.Potencijal I se tvori od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.I potencijalom II / kondicionalom II izriče se mogućnost, uslov, želja da se neka radnja vrši ili izvrši. Od potencijala I razlikuje se po tome što dolazi u složenim rečenicama.

Završni dio sata:Šta smo naučili o potencijalu I i II?

Domaća zadaća:

Po načinu tvorbe potencijal II je složen glagolski oblik.Tvori se od potencijala I pomoćnog glagola BITI i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.

Potencijal II je izuzetno rijedak i u govoru i u književnim djelima.

Potencijal I i II su glagolski načini kojima iskazujemo mogućnost, želju ili uvjet da se neka radnja vrši ili izvrši. Nemaju kategoriju vremena, odnosno, ne iskazuju radnju koja je ostvarena u vremenu.To su složeni lični glagolski oblici.U rečenici imaju predikatsku službu.

259


Prepoznajte potencijal I i II!

Škola iz snova

Ulaz u moju školu bi izgledao kao Trijumfalna kapija, škola bi bila u obliku piramide koja bi svjetlucala i blistala i pri najmanjim zracima sunca. U dvorištu bi se nalazili bazeni s toboganima, a pored njih ljuljaške i klackalice. Zidovi učionica bi bili obojeni veselim bojama, a na njima bi bili naslikani: Ajvanho, princ Valijant, mali princ, Ana Frank, Lastan... Table ne bi bilo, a sjedjeli bismo na loptama-skočicama. Učili bismo kroz igru i ne bismo nosili teške torbe. Ocjene nam ne bi ni trebale jer bismo svi bili najbolji učenici. Bili bismo uvijek vedri, nasmijani i jutrom bismo trčali u školu. Eh, kakva bi to škola bila!!!



260


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Glagolski prilozi: glagolski prilog prošliStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilozi, glagolski prilog prošli, oblik i značenje, tvorba






64 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski prilozi: glagolski prilog prošli

261



Motivacioni dio sata Grafofolija: Ponovimo šta smo naučili o prilozima!Bakine naočari... Koliko puta su bistro gledale u mene,Na plemenitom nosu radosno dršćućiKoliko puta tajnim suzama zamagljeneŠto je već svanuće, a još se ne vraćam kući. ... Nikola šopAkvarel... O bistri jesenji dani,Odozgo sa svijetlih palataOsmijeh me vaš mami,O bistri jesenji dani.... Hamza Humo

Mali princ ...Tada se pojavi lisica:-Dobar dan- reče lisica.-Dobar dan-pristojno odgovori mali princ, okrene se ali ne vidje ništa.-Evo me ovdje- reče jedan glas- pod jabukom.... A.S Egziperi

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolski prilozi: glagolski prilog prošli

Prilozi su polupromjenljive riječi koje se prilažu glagolima da bi se označilo mjesto, vrijeme i način na koji se vrši radnja. Dakle, prilozi najčešće imaju službu priloških odredaba. Većina priloga je nepromjenljiva, samo neki prilozi se kompariraju (blizu, bliže, najbliže).

262


Pogledajmo riječi istaknute u ovom odlomku!

Ibrahim-begov ćošak ...A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povod da se o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere. (...)Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim stenjući sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.(...)Trepčući kapcima gledaše u Grgu, kao da nije dobro čuo.-Jesi li gluh?- izadrije se Grga, iskrivivši se malo unatrag, kao što je u ljutnji obično činio. ... Svetozar Ćorović

Koja je sličnost između priloga i ovih oblika glagola?

→ „Dobar dan“, pristojno odgovori mali princ. (kako? → pristojno → prilog)

→ Trepčući kapcima on gledaše u Grgu. (kako? → trepčući → glagolski oblik)

Koju službu u rečenici imaju istaknute riječi?

Obje riječi, i „pristojno“ i „trepčući“ imaju službu priloške odredbe za način jer kazuju način na koji se vrši radnja.Takvi su i glagolski oblici: ne sanjajući, noseći, stenjući, iskrivivši se...

Ove riječi su glagolski oblici koji se u rečenici ponašaju kao prilozi, pa ih zbog toga zovemo glagolskim prilozima.Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj službi, mada radnju glagolskog priloga i radnju predikata vrši isti subjekt.

263


Glagolski prilog prošli


Vanjka

... Vanjka Žukov, dečko od devet godina, koji je prije tri mjeseca pošao u nauk obućaru Aljahinu, noću uoči Božića nije legao da spava. Sačekavši da gazda, gazdarica i pomoćnici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara bočicu sa tintom i držalo sa zarđalim perom, i raširivši pred sobom zgužvan list papira, počeo pisati.... Anton Pavlović Čehov

U kakvom vremenskom odnosu mogu biti radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim (glagolski oblici istaknuti u tekstu) i neka druga radnja (radnja predikata)?

a) Vanjka je zatvorio vrata, ne dozvolivši da ga neko vidi..→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se istovremeno s nekom drugom radnjom!

b) Spotaknuvši se o pocijepanu prostirku na podu, Vanjka je prišao stolu.→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se prije neke druge radnje!

c) Sjeo je za sto raširivši pred sobom zgužvan list papira.

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se poslije neke druge radnje!

Odredi predikate! U kakvom vremenskom odnosu je radnja iskazana predikatom s radnjom iskazanom glagolskim prilogom prošlim?

Ilustracija: Vanjka -i z čitanke 7 - detalj

Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se odnositi na isti, zajednički im subjekt.Glagolski prilog prošli tvori se uglavnom od glagola svršenog vida (dozvoliti, spotaknuti se, raširiti...)

264


Koju službu u rečenici imaju ovi rečenični članovi?

→ ne dozvolivši,→ spotaknuvši se,→ raširivši?

1. Tvorba glagolskog priloga prošlog

Kako se tvori glagolski prilog prošli?

Sinteza:

Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj službi, mada radnju glagolskog priloga i radnju predikata vrši isti subjekt.Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).

Glagolski prilog prošli u rečenici ne može nikad biti predikat, niti dio predikata.Glagolski prilog prošli u rečenici ima službu priloške odredbe.

Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).

Kad se infinitivna osnova završava samoglasnikom, nastavci su : -vši, -v:

oprostiti → oprosti + vši → oprostivši; oprosti + v → oprostiv.Nastavci -v i -av upotrebljavaju se rjeđe, stilski su obilježeni i arhaični.

Kad se infinitivna osnova završava na suglasnik nastavci su: -avši, -av:

peći → pek + avši → pekavši; pek + av → pekav.

Prisjetimo se infinitiva: Infinitivnu osnovu od glagola peći dobit ćemo kada od

1. lica jednine aorista → pekoh odbijemo nastavak -oh. Infinitivna osnova glagola peći je, dakle, pek-.

265


Završni dio sata:

+ →

+ →

Domaća zadaća:

Ispišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti sljedeće glagole u glagolskom prilogu prošlom: doći, proći, naučiti, prodati, pročitati.



Infinitivna osnova

Nastavci. -vši (-v) -avši (-av)

glagolski prilog prošli

raširi- -vši, -v raširivši, raširiv

Infinitiv

raširiti

266



Nastavna jedinica: Glagolski prilog sadašnji



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilog sadašnji, oblik i značenje, služba, tvorba


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, Venov dijagram

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija

Tematska korelacija



65 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski prilog sadašnji

267



Motivacioni dio sata Grafofolija: Aska i vuk...

Misleći to, vuk je izašao za ovčicom, zastajkujući kad ona zastane i pružajući korak kad ona ubrza ritam igre.(...) Idući tako mesečarski, ne gledajući gde staje i ne dajući sebi više računa o pravcu u kom ide, vuk je jednako ponavljao sam u sebi:» Krv i meso ovog šilježeta nikad mi ne ginu.»... Ivo Andrić

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGlagolski prilog sadašnji


→ Istaknuti glagolski oblici se nalaze u službi priloških odredaba.

Odredimo sada predikat u rečenici:

→ Misleći to, vuk je izašao za ovčicom.

U kakvom vremenskom odnosu stoje ove dvije radnje: misleći i radnja predikata (je izašao)?→ Obje radnje se odvijaju istovremeno.Ovaj glagolski oblik zove se glagolski prilog sadašnji.

Glagolskim prilogom sadašnjim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti. Naprimjer:Stekao sam dobru kondiciju trenirajući košarku. (prošlost)Stičem dobru kondiciju trenirajući košarku. (sadašnjost) Steći ću dobru kondiciju trenirajući košarku. (budućnost)

Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajednički subjekt.Glagolski prilog sadašnji je prost neličan glagolski oblik.

Koju službu u rečenici imaju glagolski oblici: misleći, zastajkujući, pružajući, idući, ne gledajući, ne dajući?

Ilustracija: Aska i vuk

268


Uz glagolski prilog prošli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u predikatskoj službi, ni sam, niti kao dio predikata.

2. Služba glagolskog priloga sadašnjeg

Koju službu u rečenici može imati glagolski prilog sadašnji?

a) Čitajući „Malog princa“ zamišljao sam sebe na planeti asteroid B 612. → služba POV

b) O nepoznatim letećim objektima se mnogo priča, a malo zna. Idući dani će nam biti zanimljivi.

Viseći vrtovi su veoma lijepi.

3. Tvorba glagolskog priloga sadašnjeg

Kako se tvori glagolski prilog sadašnji?

+ →

+ →

Glagolski prilog sadašnji u rečenici najčešće ima službu priloške odredbe.

Ponekad glagolski prilog sadašnji u rečenici može imati i službu atributa, kao u ovim primjerima. Glagolski prilozi sadašnji letećim, idući i viseći imaju pridjevsku službu (stoje uz imenicu kao atribut i imaju padežnu promjenu).

3. lice množine prezenta

Nastavak: -ći glagolski prilog sadašnji

treniraju -ći trenirajući

269

Glagolski Prilog prošli

→ radnja se vrši prije neke druge radnje, istovremeno ili

poslije nje; → tvori se uglavnom od svršenih glagola;

→ tvorba: infinitivna osnova + nastavci

-avši, -av; -vši, -v.

Glagolski prilog sadašnji

→ radnja se vrši istovremeno s nekom

drugomradnjom;

→ tvori se od nesvršenih glagola;

→ tvorba: 3.lice množine prezenta + nastavak -ći.

Glagolski prilozi→ prosti i bezlični;→ nepromjenljivi; → obje radnje odnose se na isti subjekt; → ne mogu imati službu predikata; → imaju službu priloške odredbe.


Misleći to, vuk je izašao za ovčicom.Idem u školu pjevajući.Radim zadatak duboko razmišljajući.

Sinteza:Glagolskim prilogom sadašnjim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti. Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se trećem licu množine prezenta doda nastavak -ći.

Završni dio sata:Šta smo naučili o glagolskim prilozima? Koje su im zajedničke, a koje posebne osobine –pogledajte u ovom dijagramu!

misle + ći → pružajućipjevaju + ći → pjevajurazmišljaju + ći → razmišljajući

Od kojih glagola se tvori glagolski prilog sadašnji?

Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se trećem licu množine prezenta doda nastavak -ći.

270


Šta je još važno znati o glagolskim prilozima?

Domaća zadaća:

O ovom odlomku prepoznajte glagolski prilog sadašnji!

Naza vezilja (...)Proljeća su uvijek donosila Nazi nova i nanovo doživljena uzbuđenja i ta uzbuđenja Naza nije umjela kazati niti bi je ko slušao. Samo su grčeviti potezi na razapetom platnu govorili o tim doživljajima, i stoga su proljetne vezove njene gospođe najradije kupovale, plačajući izuzetno i razmetljivo po deset dinara više. Drhtavi, ti su crveni i zeleni potezi zadihano jurili nekud vijugajući, gubeći se, da najzad izbiju na plavu širinu u nekoj vrištavoj boji što podsjeća na prekinut uzvik.(...) Ne osjećajuću umor, ponesena željom da uhvati i ispiše na đerđefu onaj svoj veliki jutarnji doživljaj, ona je žurila da što prije svrši (sve s potajnom mišlju na sinoćno ruho), kao da će poslije toga odmah doći ono nešto, davno očekivana posljednja sreća...

Zija Dizdarević



Glagolski prilozi su prosti, nelični glagolski oblici. U rečenici imaju službu priloških odredaba.U našem jeziku imamo dva glagolska priloga: glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli.Upravo po tom vremenu odvijanja radnje (sadašnje i prošlo) se i razlikuju.Radnja glagolskog priloga sadašnjeg se odvija istovremeno s radnjom predikata.Radnja glagolskog priloga prošlog se odvijala u prošlosti, prije neke druge prošle radnje. Glagolski prilog prošli tvori se isključivo od svršenih glagola, a glagolski prilog sadašnji isključivo od nesvršenih glagola.

271



Nastavna jedinica: Ponovimo glagolska vremena, priloge, pridjeve i načineStruktura i tip časa: ponavljanje gradiva


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezikaFunkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici





66 Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva: Ponovimo glagolska vremena, načine, priloge i pridjeve! (2 časa)

67

272


Tok izvođenja nastavnog sataČas se može raditi frontalno ili konkretizovati zadatke po grupama ili parovima.

Motivacioni dio sata Grafofolija: Šta smo naučili o infinitivu?

NEODREĐEN GLAGOLSKI OBLIK

INFINITIV

→ prost glagolski oblik;→ bezličan glagolski oblik;

→ neodređen glagolski oblik;→ samo imenuje glagolsku radnju, stanje ili zbivanje;

→ služi za tvorbu drugih glagolskih oblika; → pjevati, govoriti, voljeti, peći, sjeći, naći...

273


Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePonovimo glagolska vremena, pridjeve, priloge i načine

Šta smo naučili o glagolskim vremenima?

GLAGOLSKA VREMENA

SADAŠNJE VRIJEME

PREZENT

→ prost glagolski oblik;→ radnja se odvija u trenutku govora;→ jednina:ja pjevam, ti pjevaš, on/ona/ono pjeva;→ množina: mi pjevamo, vi pjevate, oni/one/ona pjevaju.

PROŠLO VRIJEME

AORIST

→ prost glagolski oblik;→ Radnja se desila u neposrednoj prošlosti;→ jednina:ja otpevah, ti otpjeva, on/ona/ono otpjeva;→ množina: mi otpjevasmo, vi otpjevaste, oni/one/ona otpjevaše.

IMPERFEK(A)T

→ prost glagolski oblik;→ davno prošla radnja;→ jednina: ja pjevah, ti pjevaše, on/ona/ono pjevaše;→ množina: mi pjevasmo, vi pjevaste, oni/one/ona pjevahu.

PERFEK(A)T

→ složen glagolski oblik;→ radnja se odvijala prije trenutka govora;→ jednina: pjevao sam, pjevao si, pjevao je;→ množina: pjevali smo, pjevali ste, pjevali su.

PLUSKVAM-PERFEK(A)T

→ složen glagolski oblik;→ radnja se odvijala u prošlosti, prije neke druge radnje;→ jednina: bio sam pjevao, bio si pjevao, bio je pjevao;→ množina:bili smo pjevali, bili ste pjevali, bili su pjevali.

BUDUĆE VRIJEMEFUTUR I → složen glagolski oblik;→ radnja će se desiti u budućnosti, nakon trenutka govora;→ jednina:pjevat ću/ću pjevati, pjevat ćeš/ćeš pjevati, pjevat će/će pjevati→ množina: pjevat ćemo/ćemo pjevati, pjevat ćete/ćete pjevati, pjevat će/će pjevati .

FUTUR II

→ složen glagolski oblik;→ radnja će se desiti u budućnosti prije neke druge radnje ili naporedo s njom;→ jednina: budem pjevao, budeš pjevao, bude pjevao→ množina: budemo pjevali, budete pjevali, budu pjevali

274


Ponovimo glagolske načine!

Šta smo naučili o glagolskim načinima?

GLAGOLSKI NAČINI

Iskazuju odnos govornog lica prema radnji.

IMPERATIV

→ prost glagolski oblik;→ Iskazuje zapovijest, želju, molbu, poticaj;→ nema oblike prvog lica jednine;→ 3. lice jednine i množine ima konstrukciju: neka + prezent glagola;→ jednina:pjevaj, neka pjeva;→ množina: pjevajmo, pjevajte, neka pjevaju.

POTENCIJAL I

→ složen glagolski oblik;→ iskazuje mogućnost, želju, uvjet;→ jednina: pjevao bih, pjevao bi, pjevao bi;→ množina: pjevali bismo, pjevali biste, pjevali bi.

POTENCIJAL II

→ složen glagolski oblik;→ iskazuje mogućnost, želju, uvjet, ali za radnje u prošlosti;→ jednina: bio bih pjevao, bio bi pjevao, bio bi pjevao;→ množina: bili bismo pjevali, bili biste pjevali, bili bi pjevali.

275


Ponovimo glagolske pridjeve i glagolske priloge!

Šta smo naučili o glagolskim pridjevima?

GLAGOLSKI PRIDJEVI

GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI

→ prost glagolski oblik;→ bezličan glagolski oblik;→ označava da je subjek(a)t vršio ili izvršio radnju (AKTIV);→ ima promjenu po rodovima i brojevima;→ nema kategoriju vremena;→ jednina: pjevao, pjevala, pjevalo; → množina: pjevali, pjevale, pjevala.

GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI

→ prost glagolski oblik;→ bezličan glagolski oblik;→ označava da je subjek(a)t trpio radnju (PASIV);→ ima promjenu po rodovima i brojevima;→ nema kategoriju vremena;→ jednina: pjevan, pjevana, pjevano; → množina: pjevani, pjevane, pjevana.

276


Šta smo naučili o glagolskim pridjevima?

Završni dio sata:Ako su zadaci rađeni po grupama ili parovima – slijedi prezentacija radova. Realizaciju učeničkih radova provjeriti na grafofoliji i ispraviti eventualne greške.



GLAGOLSKI PRILOZI

GLAGOLSKI PRILOG SADAŠNJI

→ prost glagolski oblik;→ bezličan glagolski oblik;→ iskazuje nesvršenu radnju koja se dešava istovremeno s radnjom iskazanom u predikatu;→ obje radnje se odnose na isti subjekt;→ ima samo jedan oblik: čitaju + ći, pjevaju + ći... → ne može imati službu predikata; → ima službu priloške odredbe.

GLAGOLSKI PRILOG PROŠLI

→ prost glagolski oblik;→ bezličan glagolski oblik;→ iskazuje najčešće svršenu radnju koja se desila ili će se desiti prije radnje iskazane predikatom;→ nastavci: -vši, -v; -av, -avši (došavši, pobijedivši, rijetko došav, pobjediv); → ne može imati službu predikata; → ima službu priloške odredbe.

277


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Rečenice po sastavuStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: rečenica, ciljna usmjerenost rečenice, komunikacijski cilj, rečenice po sastavu, izostavljeni i skriveni subjekat



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip, ilustracijaTematska korelacija



68 Uzorak obrade nastavne jedinice: Rečenice po sastavu (2 časa)

69

278



Motivacioni dio sata U svakodnevnoj komunikaciji upotrebljavamo rečenice.Od čega se sastoje rečenice?Da li je svaki skup riječi rečenica?

Bilo koji skup riječi nije rečenica. Rečenica je skup riječi kojim prenosimo neku obavijest, informaciju.Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceRečenice po sastavu

Ciljna usmjerenost rečenice

U procesu komuniciranja rečenice upotrebljavamo s različitim ciljem.

→ Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicom.Rečenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica.To je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.

Ilustracija: djevojčica i mačka1. Djevojčica ima na nosu štipaljku za veš, drži u ruci tanjir i u drugoj ribu koju

spušta u tanjir ispred mačkeDjevojčica: Danas za ručak imaš ribicu. Mačka (razmišlja, u oblačiću pitanje): Da li je svježa ova riba?

2. Djevojčica za stolom s praznim tanjurom, i majka stoji pored stola i spušta ribu u djevojčicin tanjirMajka: Bravo! Već si pojela! Evo još jedna!

→ Taj cilj može biti prenošenje neke obavijesti, pa se takve rečenice nazivaju obavještajne/ izjavne rečenice. Iza njih stavljamo tačku. (Pročitala sam bajku «Sretni princ», Oskara Vajlda.→ Ako rečenicama tražimo neku obavijest, pitamo, zovemo ih upitnim rečenicama i iza njih stavljamo upitnik. → Ako rečenicama potičemo sugovornika na neku radnju, postupak, takve rečenice zovemo poticajnim rečenicama. Taj poticaj se prepoznaje kao zapovijed, molba, zahtjev, naređenje, upozorenje... Iza poticajnih rečenica može stajati i tačka ili uzvičnik.→ Ako poticajnim rečenicama govornik iskazuje svoja osjećanja (radost, tugu, bol, uzbuđenost), iza tih rečenica pišemo uzvičnik. Takve rečenice nazivamo uzvičnim/uskličnim rečenicama.

279


Rečenice po sastavu

Odredi službu riječi u rečenicama! Koja od ovih rečenica je najjednostavnija po svom ustrojstvu?Zašto?

Kojim dodacima je proširena druga, a kojim treća rečenica?Koliko predikata ima u tim rečenicama?Kako zovemo takve rečenice?

→ Mama čita.→ Mama čita bajku.→ Mama čita bajku i uspavljuje djevojčicu.

KOMUNIKACIJSKI CILJ

da se prenese obavijest – izjavne

rečenice(.)

da se zatraži obavijest -upitne

rečenice(?)

da se sugovornik potakne na nešto -

poticajne rečenice,(.!) usklične(!)

Ilustracija: 3 ilustracije (ista ilustracija u 3 plana)1. Krupni plan: Žena koja čita. (ne vidi se knjiga u ruci). U naslovu

rečenica: Mama čita.2. Nešto širi plan, ista ilustracija – vidi se knjiga u ruci s naslovom

Sretni princ. U naslovu rečenica: Mama čita bajku.3. Još širi plan, ista ilustracija – park, klupa, mama i knjiga u jednoj

ruci a u drugoj dječija kolica i djevojčica u kolicima. U naslovu rečenica: Mama čita bajku i uspavljuje djevojčicu.

280


1. Prosta/jednostavna rečenica

Prepoznajmo u rečenicama predikate.Kako zovemo rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat?

Visoko nad gradom, na jednom visokom stupu stajao je kip Sretnog princa.Bio je sav pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. Oči su mu bile dva sjajna safira. Svi su mu se divili. Ali, Princ je bio nesretan. Plakao je.

a) Prosta neproširena rečenica

→ Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.

→ Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim rečenicama.

→ Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata zovemo složenim rečenicama.

Ilustracija: Sretni princ

→ Kao što smo rekli, rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata i subjekta, zovemo jednostavnim /prostim rečenicama. → Prosta/jednostavna rečenica može biti neproširena i proširena.

281


Od kojih rečeničnih dijelova su sastavljene ove rečenice?

Princ je bio nesretan.Plakao je.

Prisjetimo se: Subjekat u rečenici može biti izostavljen ili skriven. (Izostavljeni subjekat: Plakao je. → KO? → ON, Sretni princ.)

A šta je skriveni subjekat?

A šta su besubjektne rečenice?

2. Prosta proširena rečenica

→ Prosta neproširena rečenica je najjednostavniji oblik rečenice što se vidi i iz njenog naziva. Ima samo predikat i subjekat i iskazuje samo jednu misao.

→ Rečenica može biti iskazana i samo predikatom. Predikat je najvažniji dio rečenice. Njime je iskazana glagolska radnja, stanje ili zbivanje.

U govoru i pisanju često izostavljamo lične zamjenice jer nije posebno važno naglasiti osobu. Tada rečenicu možemo izreći samo predikatom.Primijetili ste da u ovoj rečenici subjekat nije izrečen, ali ipak jasno znamo, na osnovu sadržaja prethodne rečenice, o kome ili o čemu se radi. Takav subjekat zovemo izostavljeni subjekat. U rečenicama se izostavlja da se ne bi ponavljale ili nagomilavale riječi. Ovaj subjekat je uvijek u 3.licu jednine ili množine.

Subjekat je najčešće suvišan u 1. i 2. licu, pa se zbog toga može i ispustiti. U rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove skriveni subjekat. (Skriveni subjekat: Razmišljam. → KO? → JA.)

Postoje i rečenice u kojima subjekat nije ni potreban, rečenica je potpuno jasna i bez njega. Takvim rečenicama se obavještava o zbivanjima uzrokovanim prirodnim pojavama. Grmjelo je.Razvedrilo se.Sijeva.Takve rečenice zovemo besubjektne rečenice.

282


Razmotrimo rečenicu!

→ Rubin je sjao. Iz ove rečenice smo saznali samo da je rubin sjao.Ne znamo ni kakav je rubin, niti gdje je sjao.Dodatnim informacijama dobijamo potpunu sliku o rubinu, o njegovom izgledu i mjestu gdje je sjao. Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača.

Kakav je rubin? → „velik crveni“; Gdje je sjao rubin? → „na dršku njegova mača“.

→ Pridjevi «velik crveni» su dodaci imenici koji kazuju osobinu te imenice. Dakle, to su atributi.→ Skupina riječi « na dršku njegova mača» kazuju mjesto na kojem je sjao rubin. Dakle, ta skupina riječi se nalazi uz predikat i ima službu priloške odredbe. Proširena rečenica

Subjekatski skup riječi predikatski skup riječi

Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača.

Kako, dakle, nastaje proširena rečenica?

Neke riječi u rečenici se priklanjaju predikatu određujući predmet radnje, mjesto, vrijeme, način... a neke subjektu određujući ga pobliže.

Dodaci koji nešto više govore o predikatu (šta je predmet glagolske radnje,gdje, kada, kako, zašto se vrši glagolska radnja...) skupa s predikatom čine predikatski skup riječi. Glagolski dodaci su objekat i priloške odredbe.

Riječi koje dopunjavaju subjekat ( kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.

Ilustracija: rubin na dršku mača

Prosta neproširena rečenica nam često nije dovoljna da bismo izrazili naše misli, osjećanja, da bismo prenijeli potpunu obavijest. Zbog toga naše iskaze proširujemo dodavanjem novih informacija i podataka.

Proširena rečenica nastaje proširivanjem proste rečenice.Dodaci kojima proširujemo prostu rečenicu grupisani su oko glavnih rečeničnih članova: predikata i subjekta.Tako se u okviru rečenice formiraju predikatska i subjekatska grupa riječi.Proširena rečenica sastoji se od predikata, subjekta, te imeničkih i glagolskih dodataka.

283


Sinteza:Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicom.Rečenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica.To je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.→ Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.

→ Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim rečenicama.

→ Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata zovemo složenim rečenicama.

Završni dio sata:

Mala vježbaonica!

Jedan učenik kaže jednu prostu rečenicu. Drugi učenik mora početi svoju rečenicu zadnjom riječju iz prethodne rečenice. I tako ukrug. Npr.Moj otac je šišao ogradu. Ogradu je polomio nesavjesni vozač. Vozač će doći na vrijeme. Vrijeme je za povratak kući. Kući ne mogu sam. Sam čovjek nikud nije prispio. Prispio si na čaj. Čaj je veoma zdrav. Zdrav se bolesnom ne vjeruje....

Domaća zadaća: Proširujte nekoliko rečenice tako ćete prostoj rečenici dodavati po jedan dodatak.Npr.Kiša pada.Hladna kiša pada.Hladna kiša pada po mojoj kosi.Hladna jesenja kiša pada po mojoj kosi.Hladna jesenja kiša pada po mojoj plavoj kosi.



284


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Gramatičko ustrojstvo rečeniceStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatičko ustrojstvo rečenice, samostalni i nesamostalni rečenični dijelovi, obilježavanje rečeničnih članova, grafički prikaz gramatičkog ustrojstva rečeniceFunkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici




Međupredmetna: likovna kultura, TO


70 Uzorak obrade nastavne jedinice: Gramatičko ustrojstvo rečenice

285



Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi!

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceGramatičko ustrojstvo rečenice

Rečenični članovi mogu biti samostalni i nesamostalni.

Odredimo rečenične članove! Počnimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim rečeničnim članovima!

Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi kojom se prenosi ili traži obavijest, ili se potiče sugovornika na neku radnju.Riječi se u rečenici povezuju tako da jedna riječ drugoj otvara mjesto. Predikat čini gramatičku jezgru rečenice. On otvara mjesto svim ostalim riječima u rečenici.Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i riječima za izricanje okolnosti pod kojima se vrši glagolska radnja, priloškim odredbama.

Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog toga su samostalni rečenični članovi.

Ilustracija: učiteljica i Dado pred tablom, iznad Dadine glave oblačić i u njemu glava djevojčice s plavim loknama (zamišlja), u prvoj klupi sjedi ista djevojčica s plavim loknama.Učiteljica: Zašto si odabrao pjesmu „Plavi čuperak“? Dado: Sasvim slučajno!

286


Dado je danas recitovao pjesmu.

PREDIKAT SUBJEKAT OBJEKAT PRILOŠKA ODREDBA

je recitovao Dado pjesmu danas

Odredimo službu riječi istaknutih u ovim rečenicama!

ATRIBUT

→ Odvažni Dado je danas recitovao najdražu pjesmu.

APOZICIJA

→ Dado, plavokosi dječak, danas je recitovao najdražu pjesmu.

Odredi službu riječi odvažni i plavokosi dječak u rečenicama.

Na koju imenicu se odnose ovi dodaci (atribut i apozicija)?

Pored samostalnih rečeničnih članova, u rečenici uočavamo i nesamostalne rečenične članove: atribut i apoziciju.

Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice.To su nesamostalni rečenični članovi jer se uključuju u rečenicu posredno, preko nekog samostalnog rečeničnog člana.Atributi i apozicije su dodaci bilo kojoj imenici u rečenici, bez obzira da li je ta imenica subjekat, objekat ili se nalazi u sklopu priloške odredbe.

287


Prisjetimo se kako se obilježavaju rečenični članovi!

Predikat → PSubjekat → SObjekat → OPriloške odredbe → POAtribut → AApozicija → AP

S + AP + P + O

Jadranka, učenica sedmog razreda, voli planinarenje.

S + AP + P + O

Sinteza:Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi kojom se prenosi ili traži obavijest, ili se potiče sugovornika na neku radnju.Riječi se u rečenici povezuju tako da jedna riječ drugoj otvara mjesto. Predikat čini gramatičku jezgru rečenice. On otvara mjesto svim ostalim riječima u rečenici.Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i riječima za izricanje okolnosti pod kojima se vrši glagolska radnja, priloškim odredbama.Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog toga su samostalni rečenični članovi.

IMENICA: Dado (subjekat)

ATRIBUT: odvažni

APOZICIJA: plavokosi

dječak

1. Prikažimo grafički gramatičko ustrojstvo rečenice!

288


Pored samostalnih rečeničnih članova, u rečenici uočavamo i nesamostalne rečenične članove: atribut i apoziciju.

Završni dio sata:Prikažimo grafički gramatičko ustrojstvo rečenice. Ne zaboravimo, uvijek krenimo od predikata jer on otvara mjesto ostalim rečeničnim članovima. Pripazimo na nesamostalne rečenične dijelove.

Djevojčica je neprestano sanjala žute leptirove.

Domaća zadaća:

Napiši rečenice prema modelu (ili strukturnoj shemi):a) A + A + S + Pb) S + AP + P + PO

Odredi samostalne i nesamostalne rečenične članove.



71

Uzorak obrade nastavne jedinice: Samostalni rečenični članovi: predikat

289


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: PredikatStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja



Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni rečenični članovi, glagolski i imenski predikat, prosti i složeni predikat








290


Prepoznajmo predikate u pjesmi.

VOĆKA POSLIJE KIŠE

Gle malu voćku poslije kiše:puna je kapi, pa ih njiše.I blješti, suncem obasjana,čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije,nestane sve te čarolije.Ona je opet, kao prvo,obično, malo, jadno drvo.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePredikat

1. Predikat

a) Glagolski predikati

Voćka njiše kapi i blješti obasjana suncem.

Koji su ovo glagolski oblici: njiše, blješti?Koliko predikata imamo u ovim stihovima?

„Al' nek se sunce malko skrije, nestane sve te čarolije.“

Naučili smo da je predikat gramatičko jezgro rečenice, dakle, glavni dio rečenice i da otvara mjesto ostalim rečeničnim članovima. Stoga analizu rečenice uvijek počinjemo od predikata.Predikat se odlikuje i leksičkim značenjem. Leksičko značenje predikata može biti izrečeno glagolskom ili neglagolskom riječju (leksemom), pa se predikati mogu podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske predikate zovemo i imenskim predikatima.

291


Podsjetimo se: Kako zovemo rečenice u kojoj imamo dva ili više predikata?

→ Predikat obilježava radnju koju vrši subjekat, stanje u kojem se subjekat nalazi ili neku osobinu koja se odnosi na subjekat. Takav se predikat izriče nekim ličnim glagolskim oblikom, dakle, sadržan je samo od glagola.Predikat koji se izriče ličnim glagolskim oblikom zovemo glagolskim predikatom.→ Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i složeni. → Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je to prost ili složen glagolski oblik: njiše → prezent, nestane → prezent, pjevali su → perfekat, bih trčao → potencijal I...→ Složeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznačnog (nepotpunog) glagola u ličnom glagolskom obliku i punoznačnog glagola u infinitivu: poče padati, želim učiti, mogao bih doći...Naprimjer: poče padati → poče (aorist nepunoznačnog glagola početi) + padati (infinitiv punoznačnog glagola); želim učiti → želim (prezent nepunoznačnog glagola željeti) + učiti (infinitiv punoznačnog glagola); mogao bih doći → mogao bih (potencijal I nepunoznačnog glagola moći) + doći ( infinitiv punoznačnog glagola).

Koji su najčešći nepunoznačni (nepotpuni) glagoli?

b) Imenski predikat

Imenski predikat je po svojoj strukturi uvijek složen.

→ Najčešći nepunoznačni (nepotpuni) glagoli u našem jeziku su:moći, morati, trebati, znati, htjeti, željeti, pokušati, nastojati, usuditi se...

→ U sklopu složenog glagolskog predikata punoznačni glagol u infinitivu može biti zamijenjen oblikom prezenta. Tada se punoznačni glagol povezuje s nepunoznačnim veznikom da.

→ Mogla si nacrtati više cvjetova. → Perfekat nepunoznačnog glagola moći (mogla si) + infinitiv punoznačnog glagola (nacrtati).

→ Mogla si da nacrtaš više cvjetova. → Perfekat nepunoznačnog glagola moći (mogla si) + veznik da + prezent punoznačnog glagola (nacrtati).

Ilustracija: djevojčica na vratima svoje sobe pokazuje crtež majci – livada i na njoj jedan cvijet, majka joj se obraća: Mogla si nacrtati više cvjetova! Kroz otškrinuta vrata se vide zidovi sobe iscrtani s bezbroj cvjetića

292


→ Predikat možemo izreći oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju. Koje vrste riječi se nalaze u službi predikata?

„Puna je kapi.“ (pridjev + pomoćni glagol)

„Ona je opet, kao prvo, Obično, malo, jadno drvo.“ (pomoćni glagol + pridjev + pridjev + pridjev + imenica)

Ponovimo: Kako se izriče predikat?

PREDIKAT

GLAGOLSKI(iskazan ličnim glagolskim oblikom)

PROSTI (iskazan jednim glagolskim oblikom)

SLOŽENI(iskazan nepunoznačnim glagolom i

infinitivom)

IMENSKI(iskazan pomoćnim glagolom biti + imenica, pridjev, zamjenica) broj, prilog...

Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju zovemo imenskim predikatom.

Predikat se izriče:→ glagolom u bilo kojem licu i vremenu (glagolski predikat): Mi pjevamo.→ nepunoznačnim glagolom i infinitivom kao dopunom: Mi želimo pjevati.→ ličnim oblicima pomoćnog glagola biti i imenskom riječju (imenski predikat): Mi smo pjevači.

293


Sinteza:Predikat se odlikuje i leksičkim značenjem. Leksičko značenje predikata može biti izrečeno glagolskom ili neglagolskom riječju (leksemom), pa se predikati mogu podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske predikate zovemo i imenskim predikatima. Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju zovemo imenskim predikatom.

Završni dio sata:

Kakvi su predikati u ovim rečenicama?

Ti si vrijedna djevojčica. I tvoj brat je također vrijedan. Ti voliš da čitaš knjige, a on voli rješavati teške matematičke zadatke. Mnogo učite i zato se vide rezultati. Ako tako nastavite, postat ćete dobri stručnjaci.



72 Uzorak obrade nastavne jedinice: Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici

294



Nastavna jedinica: Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici, za uzrok, količinu i društvo




Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip

Tematska korelacija




295

PRILOZI

VREMENSKIodređuju vrijeme

MJESNI određuju mjesto

NAČINSKI određuju način

sad(a), tad(a), onda, nekad(a),nikad(a), jučer, jutros, danas, večeras, ljetos, sutra, jesenas, zimus...

ovdje, ondje, unutra, vani, tuda, svuda, nikuda(a),ovamo, onamo, odavde, iznutra, izvana, dovde, dotle... donde, tamo...

hrabro, brzo, ovako, pješice, onako,tako, nikako, lijepo, sporo, tiho...



Šta smo naučili o prilozima/priloškim odredbama?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePriložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici

1. Priloška oznaka/odredba za uzrok

Osim ovih priloških oznaka/odredbi, u rečenicama upotrebljavamo i druge: prilošku odredbu/oznaku za uzrok, količinu, društvo...

Zašto, koji je uzrok pa je pijetao zakasnio s pjesmom? → Iz radoznalosti!

Ilustracija: Učo, gleda u džepni sat na kojem je 12 sati, sunce visoko na nebu, Učo se obraća pijetlu koji kukuriće: Zašto kasniš?Pijetao: Iz radoznalosti! Htio sam vidjeti da li će me sunce čekati!

Priloške oznake/odredbe za uzrok označavaju uzrok vršenja glagolske radnje ili trajanja stanja označenog predikatom.

Naučili smo da su priloške oznake/odredbe riječi ili grupe riječi kojima označavamo okolnosti u kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje). Priloškim oznakama/odredbama u rečenici mjesto otvara predikat.

296


2. Priloška odredba za količinu

Šta označavaju priloške odredbe za količinu?

Šta iskazujemo riječima: previše, malo, u dva-tri maha, puno, suviše, toliko, dva puta, premalo?

3. Priloška odredba za društvo

Kakvo društvo!

Izdvojimo riječi i skupine riječi kojima se pokazuje društvo u kojem se vrši radnja: sa sretnim ili s Malim princem, s vama, sa svojom ružom, sa mnom.

Ilustracija: StripDječak drži u ruci pregršt cvijeća, pored vrta u kojem je pokidano cvijeće, pored njega majka obraća mu se: Majka: Pa to je suviše! Rekla sam ti da nabereš malo cvijeća! Dječak kaže: Pa brao sam po malo, u dva-tri maha!

Priloške odredbe za količinu označava količinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane predikatom.

Priloška odredba društva pokazuje društvo u kojem se vrši radnja.

Ilustracija: Strip - Jedna velika ilustracija:Maskenbal ili bal – djeca s maskama ili likovi iz bajki (različiti likovi, princeza Snježana, vještica, Sretni princ, Mali princ (u ruci mu ruža)... Nasrudin- hodža.) razgovor između likova ili (maskirane djece) u oblačićima:

Vještica (razmišlja): S kim bih se provozala na metli, sa sretnim ili sa malim princem?Snježana (malom princu): Oduvijek sam željela plesati s Malim princem!Mali princ: Ugodno je časkati s vama, ali došao sam sa svojom ružom.Nasrudin –hodža: U čiju sam priču zalutao? Zašto moji prijatelji nisu sa mnom?

297


Još o priloškim odredbama!

Kojim vrstama riječi pripadaju riječi istaknute u rečenicama: suviše, malo, previše, s princem, s vama, sa svojom ružom?

Sinteza:

Priloške oznake/odredbe za uzrok označavaju uzrok vršenja glagolske radnje ili trajanja stanja označenog predikatom.Priloške odredbe za količinu označava količinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane predikatom. Priloška odredba društva pokazuje društvo u kojem se vrši radnja.

Završni dio sata:Upotrijebi ove priloške odredbe u rečenicama: od žalosti, iz ljubavi, zbog poplave, zbog straha od vode, zato što, stoga, od pospanosti, iz prkosa, zbog toplote.

Domaća zadaća:

Sastavi rečenice u kojima će riječi mnogo, suviše, bogdu, korak-dva imati službu priloške odredbe za količinu.



U službi priloških odredbi najčešće se javljaju prilozi, ali su to često i imenice ili neke druge imenske riječi. Uz imenice se, u priloškoj odredbi, mogu naći i njihovi dodaci (sa svojom ružom).

73 Uzorak obrade nastavne jedinice: Objek(a)t

298



Nastavna jedinica: Objek(a)t



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objek(a)t, bliži i dalji objek(a)t








299


Razgovarajmo o ilustracijama.Ko se sve nalazi u učionici? Šta oni rade?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceObjek(a)t

DJEČAK čita

DJEVOJČICA briše UČITELJ pozdravlja

DJEVOJČICA zaliva

DJECA gledaju u

Od kojih rečeničnih dijelova su sastavljene ove rečenice?

Ilustracija: Svakodnevna slika u učionici.

U učionici1.Dječak čita «Male novine»2.Djevojčica briše tablu.3. Učitalj pozdravlja učenike.4.Djevojčica zaliva cvijeće.5. Djeca gledaju u učitelja.

Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u rečenici otvara glagol. Objekat može biti u svim zavisnim padežima: genitivu, dativu, akuzativu, instrumentalu i lokativu.

KO RADI: SUBJEK(A)T ŠTA RADI: PREDIKAT KOGA ILI ŠTO: OBJEKAT

Ilustracija: Male novine .

Ilustracija: UČENICI.

Ilustracija: CVIJEĆE.

Ilustracija: učitelj.

Ilustracija: TABLA.

300


1. Bliži (direktni) objekat

Pogledajmo rečenicu!

Učitelj pozdravlja učenike.

Odredi subjekat i predikatski skup riječi.Od čega se sastoji predikatski skup riječi?Koga učitelj pozdravlja?U kojem padežu se nalazi imenica učenike?

Imenica učenike je dopuna glagolu pozdravlja. Ona kazuje šta je predmet radnje, odnosno šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom. Odgovara na pitanje KOGA.Uz pitanje KOGA (za živa bića), postavlja se i pitanje ŠTA (koje se odnosi na neživo: Djevojčica briše tablu. Šta djevojčica briše?)

Koji padež odgovara na pitanja KOGA, ŠTA?

2. Dalji (indirektni) objek(a)t

Šta je u ovoj rečenici predmet radnje?

Djeca gledaju u učitelja.

DJECA GLEDAJU U UČITELJA.

Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr. On pozdravlja prolaznike.) i dionom (partitivnom) genitivu (npr. Napio sam se vode.), zove se bliži objekat. Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.

(Prisjeti se: genitiv označava i dio nečega, odijeljenu količinu, djelimičnost. Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv.)

Ilustracija: dio prethodne ilustracijeUčitalj pozdravlja učenike.

Ilustracija: dio prethodne ilustracijeDjeca gledaju u učitelja.

Ko vrši radnju? Šta rade? Šta je predmet radnje?

301


U koga djeca gledaju?Koju vrstu riječi imamo ispred imenice učitelja?Koji je ovo padež?Imenica s prijedlogom u učitelja dopunjuje glagol gledaju i označava šta je predmet glagolske radnje, šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom. Nalazi se u akuzativu i uz sebe ima prijedlogom u.

Sinteza:Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat.Objekat u akuzativu bez prijedloga i dionom (partitivnom) genitivu zove se bliži objekat. Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni.

Završni dio sata:Pronađimo objek(a)t!

Vesna gleda kroz

Lea laje na Selma vozi

Sunce zalazi za


74

Uzorak obrade nastavne jedinice: Nesamostalni rečenični članovi: atribut

Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr. Nesta blaga, nesta prijatelja. Moj otac se bavi stočarstvom.).

Ilustracija: prozor .

Ilustracija: bicikl.

Ilustracija: oblak.

Ilustracija: mačka.

302



Nastavna jedinica: Nesamostalni rečenični članovi: atribut


Odgojno-obrazovni ciljevi:Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domoviniObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nesamostalni rečenični članovi: atribut, Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici




Tematska korelacijaMeđupodručna: književnost, kultura izražavanjaMeđupredmetna: likovna kultura, fizika

Tok izvođenja nastavnog sataMotivacioni dio sata Grafofolija:

303


Znate li da boje utječu na naše raspoloženje i ponašanje?→ Različite boje različito različito djeluju na našu psihu a imaju i simbolička značenja.

→ Crvena boja nas može razdražiti, ali i oraspoložiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na svojim zastavama je imaju mnoge zemlje. U saobraćajnim znacima crvena boja predstavlja opasnost.

→ Svečana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utječe na našu koncentraciju. Simbolizira istinu, plemenitost, tišinu.

→ Živahna, vesela žuta boja predstavlja znanje, svjetlo, jasne misli. Zbog svoje vidljivosti koristi se u saobraćajnim znacima. Žuta je sunčeva svjetlost.

→ Vesela i svečana narandžasta boja predstavlja plodnost i zdravlje. Simbolizira bogatstvo. Holandska zastava je narandžasta.

→ Blaga odmarajuća zelena boja simbolizira mir, nadu, vjeru. Zelena boja nas opušta. Zelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu i upozorava čovjeka da bez takve okoline nema ni zdravog života.

ljubičasta

žuta

crna

plavabijela

narandžasta

zelena

304


→ Svečana ljubičasta boja nastaje miješanjem crvene i plave boje. Istovremeno može biti i uzbuđujuća ali i smirujuća. Simbolizira strpljenje i tajanstvenost.

→ Bijela boja je ahromatska boja. Simbolizira red, istinu, pravdu i poštenje.

→ Neutralna siva boja ima najbolji učinak kada se pomiješa sa nekom drugom bojom. Predstavlja bijedu i poniznost. Djeluje službeno i hladno. I siva boja je ahromatska.

→ Crna boja je također ahromatska. To je boja mraka. Crna boja izaziva osjećaj straha i praznine. Simbolizira žalost i nesreću.

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceNesamostalni rečenični članovi: atribut

→ Njemački fizičar Vilhelm Osvald je sve boje podijelio na dvije skupine:1. šarene ili hromatske (to su sve boje sunčevog spektra);2. nešarene ili ahromatske boje (bijela, sve sive boje i crna boja).

→ Razmotri boje naše zastave. Šta one simboliziraju?

Šta je atribut? Promotrite riječi istaknute u tekstu?

→ Svečana, otmjena, mirna plava boja;→ našu koncentraciju;→ Crvena boja;→ saobraćajnim znacima;→ Živahna, vesela žuta boja;→ sunčeva svjetlost;→ čistu, očuvanu prirodu;→ Svečana ljubičasta, uzbuđujuća i smirujuća;→ Holandska zastava;→ Vesela i svečana narandžasta boja;→ zdravog života;→ bijela ahromatska boja;→ Neutralna siva boja;

Naučili smo ranije da je atribut riječ koja bliže određuje imenicu uz koju stoji, kazujući neku njezinu osobinu, pripadnost i količinu: bijela zastava, horoskopski znak, dug put, zaljubljeni par...

U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi (Prvi snijeg je najdraži.), imenice (Volim gledati noću svjetla grada.), zamjenice (Moja majka je najljepša.).Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi: Djevojčica s plavom trakom u kosi šetala je parkom. (Kakva djevojčica?)

Ilustracija: mlada dama s monoklom, sjedi i pored nje lijevo prazno mjesto, nosi lentu na kojoj piše „imenica“, pored nje je kavalir s ružom, i s lentom na kojoj pise „atribut“, obraća joj se: Da li je slobodno mjesto pored vas?

305


Ko otvara atributima mjesto u rečenici?

→ Naučili smo i to da atribut i apozicija nisu članovi temeljnog rečeničnog ustrojstva kao što su predikat, subjek(a)t, objek(a)t i priloške odredbe i da nisu samostalni. Zbog toga ih zovemo nesamostalnim rečeničnim članovima. Atributima mjesto u rečenici otvara imenica.

Sinteza:U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi , imenice i zamjenice.Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi. Atributi su nesamostalni rečenični članovi. Atributima mjesto u rečenici otvara imenica.

Završni dio sata:Atribut u rečenici može biti uvršten uz sve samostalne rečenične članove: uz subjekat, imenski predikat, priloške odredbe i uz objekat.

1. Atribut uz subjekatSvečana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utječe na našu koncentraciju.(ko? šta? → subjekat)

2. Atribut u sklopu imenskog predikataHolandska zastava je narandžasta. (je narandžasta → imenski predikat)

3. Atribut uz objekatZelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu. (koga? šta? → prirodu → objekat)

4. Atribut uz prilošku odredbuZbog svoje vidljivosti koristi se u saobraćajnim znacima.(zbog čega? → zbog svoje vidljivosti → POU)

Domaća zadaća: Odredimo rod, broj i padež imenice i atributa koji se nalaze uz njih.


75 Uzorak obrade nastavne jedinice: Kongruentni i nekongruentni atribut

Napomena: Treba praviti razliku između pridjeva i atributa. Pridjev je vrsta riječi koja u rečenici može imati službu atributa.

306


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Kongruentni i nekongruentni atributStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domoviniObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: kongruentni i nekongruentni atribut, obavezni atributi



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracijaTematska korelacija





→ Kojoj vrsti riječi pripadaju atributi?

307


Crvena boja nas može razdražiti, ali i oraspoložiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na svojim zastavama je imaju mnoge zemlje. Zelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu.

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceKongruentni i nekongruentni atribut

1. Kongruentni atribut

Razmotri pažljivo tabelu i kaži:

→ Kojoj vrsti riječi pripada atribut svojim?

→ U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu?

→ U kojoj službi u rečenici se nalazi imenica uz koju stoje?

→ Kako se slaže atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padeža?

ATRIBUT IMENICA SLUŽBA IMENICE

ROD BROJ PADEŽ

crvena boja subjekat ženski jednina Nsvojim zastavama POM ženski množina Lmnoge zemlje subjekat ženski množina Nzelena boja subjekat ženski jednina Nčistu sredinu objekat ženski jednina Aočuvanu prirodu objekat ženski jednina A

2. Nekongruentni atribut

Koja je najvažnija sporedna stvar na svijetu?

Navijačka groznica

Ilustracija: utakmica, euforija bh navijača jer lopta ulijeće u gol

Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice, odnosno, u prepoziciji.

308


Zastava Bosne i Hercegovine snažno se vijorila u našim rukama. Igrala se važna nogometna utakmica. Dok su se spuštale guste pahulje snijega, lica igrača bila su orošena kapljicama znoja. Svi smo gledali u polovinu stadiona kojom se kotrljala lopta prema golu protivnika. Zjenice u očima bile su nam širom otvorene. Krajičkom oka uspijevali smo pratiti svakog igrača naše reprezentacije. I dogodilo se! Zatresla se mreža protivničkog gola. Bio je početak utakmice, a mi smo već počeli slaviti pobjedu nad protivnikom.

Izdvojimo neke imenice i odredimo im službu, rod, broj i padež!

IMENICA SLUŽBA IMENICE ROD BROJ PADEŽzastava subjekat ženski jednina Npahulje subjekat ženski množina Nkapljicama objekat ženski množina Ipolovinu objekat ženski jednina Azjenice subjekat ženski množina N

Izdvojimo neke atribute i odredimo vrstu riječi, rod, broj i padež!

ATRIBUT VRSTA RIJEČI ROD BROJ PADEŽBosne i Hercegovine imenica ženski jednina Gsnijega imenica muški jednina Gznoja imenica muški jednina Gstadiona imenica muški jednina Gu očima prijedlog + imenica srednji množina L

→ Kojim vrstama riječi pripadaju ovi atributi?→ U kojoj poziciji se nalaze?→ Uporedite rod, broj i padež imenice i atributa koji stoji uz imenicu!

Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u padežu.Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice. Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu, broju i padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi. Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...

309


Nekongruentne atribute ponekad možemo zamijeniti kongruentnim, a nekada je to nemoguće.

Pokušajmo!Zastava Bosne i Hercegovine → bosanskohercegovačka zastavapahulje snijega → sniježne pahuljekapljice znoja → znojne kapljicepolovina stadiona → ??? zjenice u očima → očne zjenicekrajičkom oka → ???igrača naše reprezentacije → ???golu protivnika → protivničkom golupočetak utakmice → ???pobjedu nad protivnikom → ???

→ Nešto zanimljivo o atributima!

Izgovorite ove rečenice bez atributa.

Gledali smo ga razrogačenih očiju. → Gledali smo ga očiju.???Naučio sam skijati ovoga ljeta. → Naučio sam skijati ljeta.???

Sinteza:Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice, odnosno, u prepoziciji. Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice. Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu, broju i padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi. Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...

Završni dio sata:→ Pronađi atribute i odredi da li su kongruentni ili nekongruentni.

„A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povoda, da se o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne

Znamo da atributi nisu obavezni rečenični članovi, što znači da ne moraju biti u rečenici. Međutim, postoje atributi koji su nekada obavezni rečenični članovi. Takve atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih bi rečenica izgubila smisao.

310


varoške fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima. . . Čak mu ni fes nije čitav! . . . Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose. . . Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim, stenjući, sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.“

(S.Ćorović: „Ibrahimbegov ćošak“)

→ Pročitaj tekst bez atributa. Šta nedostaje takvom tekstu?

Tiho se spuštaju guste pahuljice snijega. Istom su četiri sata poslije podne, a zimske sjene hvataju se već zemlje i pokrivaju sve jače po trotoaru i nakvašenoj cesti bijele snježne krpe. Neugodna je ulica svojim blatom i svojom reskom vlagom. Sad pravo prija toplo obiteljsko gnijezdo i ugodno društvance uz razgovor kojemu nema kraja.Usprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki čovjek nepomično na klupi na Iličkom trgu. Crte na mršavom licu ne dadu se jasno razaznati u mraku.

(V. Novak, Iz velegradskog podzemlja)

Domaća zadaća:

→ Na čas donesite radove sa časa likovne kulture, podijelite se u grupe, odaberite toliko radova koliko imate grupa.Pažljivo pogledajte radove i za sve predmete, bića ili pojave na radovima pronađite što više atributa. Ne zaboravite! Svi prijedlozi su jednako važni. Atributi mogu biti i humoristični. Kad vam ponestane ideja, vježba je gotova. Okačite vaše radove na zid učionice, pročitajte vaše atribute ostalim grupama.




76 Uzorak obrade nastavne jedinice: Apozicija

311


Nastavna jedinica: apozicija



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domoviniObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: apozicija, izgovor i pisanje apozicije



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolijeTematska korelacija





312


Uporedite rečenice:

1. Bihać ima Unu. 2. Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.

3. Una protiče kroz Bihać. 4. Una, rijeka ljepotica, protiče kroz Bihać.

U kojim rečenicama su obavijesti potpunije?Objasni zašto su potpunije.

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceApozicija

Odredimo predikatski i subjekatski skup riječi u prvoj i drugoj rečenici.

1.SUBJEKAT PREDIKATSKI SKUPBihać ima Unu.

2. SUBJEKATSKI SKUP PREDIKATSKI SKUPGrad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.

→ Uoči razlike između prve i druge rečenice.→ Izdvoj imenice kojima je dopunjena druga rečenica.→ Šta primjećuješ?

→ U subjekatskom skupu riječi imamo imenicu grad kojom je dopunjena vlastita imenica Bihać. Imenica grad se slaže sa imenicom Bihać u padežu.

→ Imenica ljepoticu dopunjuje predikatski skup riječi u sklopu kojeg se nalazi imenica Una.Dakle, imenica ljepoticu dopunjuje imenicu Unu.

Prepoznajmo apoziciju u drugoj rečenici!

Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.

Ilustracija: Bihać i Una

313


Apozicija se može nalaziti i iza imenice koju bliže određuje:

→ Ismet Mujezinović, svjetski poznati slikar, rođen je u Tuzli.→ Katarina Kosača, posljednja bosanska kraljica, je rođena u Blagaju kod Mostara.

Sinteza:Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara imenica ili zamjenica. Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj. bliže određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.

Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju bliže određuje, ne odvaja se zarezom. Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).

Završni dio sata:U odlomku iz romana „Sadako hoće živjeti“ Karla Brucknera prepoznajte apozicije. U kakvom položaju se nalaze?Uočite mjesta gdje se nalaze zarezi.

„Moj sine Kunijoši, hrabri junače! Obavijestio si me da je tvoja krv drugi put potekla za čast naše domovine. Ja, tvoj brat, tvoja majka i tvoje dvije sestre jučer smo hodočastili u hram Nišoji. Dao sam svećeniku da izreče mnoge molbe za tvoje ozdravljenje Budi, našem rasvjetitelju Svijeta. I mi smo na koljenima molili za tebe. Tvoj se otac klanja pred tobom, ponosan na sina Kunijošija.“


Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara imenica ili zamjenica. Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj. bliže određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.

Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju bliže određuje, ne odvaja se zarezom.

Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).

314



77 Uzorak obrade nastavne jedinice: Složena rečenica

315


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Složena rečenica



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: složena rečenica





Tematska korelacija





Ilustracija: detalj iz citanke 7 – cistac obuce

316


„Uzeo sam od njega šešir i šal i sjeo za sanduk.Uzalud sam pozivao prolaznike. Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kiša, u pokrajnim uličicama bilo je blato, u centar su dolazili ljudi u prljavoj obući, ali niko nije prilazio sanduku.(...) Kraj Bajre smo često prolazili, jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema Širokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak.“

(Ranko Pavlović: „ Čistač obuće“)

Zadržimo se na jezičkoj strani teksta – rečenici.

→ Kakva je po sastavu prva rečenica?

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceSložena rečenica

Uzeo sam od njega šešir i šal i sjeo za sanduk.

→ Koliko predikata imamo u njenom sastavu?→ Od kojih rečenica je, dakle, nastala ova rečenica?

Uzeo sam od njega šešir i šal. Sjeo sam za sanduk.

→ Razmotrimo treću rečenicu u odlomku.

Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kiša, u pokrajnim uličicama bilo je blato, u centar su dolazili ljudi u prljavoj obući, ali niko nije prilazio sanduku.

Pogledajmo koliko je predikata, odnosno jednostavnih/prostih rečenica u njenom sastavu.

Bila je rana jesen. Dan prije toga padala je kiša. U pokrajnim uličicama bilo je blato. U centar su dolazili ljudi u prljavoj obući.

Ova rečenica je nastala od dvije jednostavne/proste rečenice, njihovim povezivanjem u jednu složenu rečenicu. Broj prostih rečenica uvijek određujemo po broju predikata.

317


Ali niko nije prilazio sanduku.

→ Sve jednostavne/proste rečenice nisu na isti način uklopljene u složenu rečenicu.Pogledajmo sljedeću rečenicu:

Kraj Bajre smo često prolazili, jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema Širokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak.

Mogu li se obje sastavnice ove složene rečenice izdvojiti u zasebne rečenice?Da li su obje rečenice potpuno jasne, cjelovite?

Kraj Bajre smo često prolazili.

→ Prva rečenica je potpuna, jasna. Možemo je izdvojiti u zasebnu rečenicu i iza nje staviti tačku.

→ Druga rečenica: „...jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema Širokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak“, nije potpuna, nije jasna.Ona je uklopljena u složenu rečenicu tako da je zavisna o prvoj rečenici. Odnosi se prema njoj kao priloška odredba prema predikatu, odnosno, kazuje uzrok vršenja radnje predikata. To se vidi po tome što drugu, zavisnu rečenicu, možemo preoblikovati u prilošku odredbu uzroka (...zbog lijepo provedenih slobodnih trenutaka na poljanici, s donje strane kavane, prema Širokoj rijeci).

Sinteza:

Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i složene.Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.

Rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo prostim rečenicama.Rečenice koje su nastale sklapanjem dvije ili više jednostavnih/prostih rečenica u jednu, zovemo složenim rečenicama.

Završni dio sata:Podsjetite se i sklopite složene rečenice.

Ova rečenica u svom sastavu ima pet predikata, dakle, sastavljena je od pet jednostavnih/prostih rečenica. Te rečenice mogu biti i samostalne cjeline i iza njih možemo staviti tačku. Svi predikati se nalaze u ličnom glagolskom obliku.

318


Planeta Sunce se okreće oko svoje ose. Zemlja se okreće oko svoje ose i oko Sunca. Mjesec je Zemljin pratilac. On se okreće oko svoje ose. Prati Zemlju. Mjesec se, skupa sa Zemljom okreće oko Sunca.



78 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ortografija: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima (2 časa)

Ilustracija: PLANETE: Sunce, Zemlja i Mjesec

79

319


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenimaStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domoviniObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima, pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva, pisanje imena naseljenih mjesta, gradova, čaršija, gradskih četvrti, sela, zaselaka, pisanje imena trgova, ulica i bulevara, pisanje etnikaFunkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, pravopis, rječnik, ilustracija/stripTematska korelacija





Pravopis i pravogovor

320


Pravopis ili ortografija (grčki orthos – prav; grafo – pišem) obuhvata skup pravila o pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova.Pravogovor ili ortoepija (grčki orthos – prav; epos – govor) obuhvata pravilan izgovor glasa i riječi, pravilno naglašavanje (isticanje) sloga u izgovornoj (naglasnoj) cjelini.

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceVeliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima

1. Pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva

Bosanska krajina

2. Pisanje imena naseljenih mjesta (gradova, čaršija, gradskih četvrti - većih dijelova grada, sela, zaselaka)

U zemljopisnim imenima velikim početnim slovom se piše samo prvi član, ukoliko ostali članovi imena nisu vlastite imenice. Takva su imena oblasti, pokrajina, krajeva i dijelova naselja: Hercegovina, Slavonija, Posavina, Podrinje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Slovensko primorje, Hrvatsko zagorje, Imotska krajina,...

Bosanska krajina je smještena oko tri rijeke: Une, Sane i Vrbasa!

Ilustracija: naslovnice pravopisa i rječnika

321

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sana


Tuzla je nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje na sojenicama. Pronađene keramičke posude za proizvodnju soli iz slane vode, potiču još iz neolita!

3. Pisanje imena trgova, ulica i bulevara

Velikim početnim slovom pišu se svi članovi imena naseljenih mjesta (gradova, čaršija, gradskih četvrti-većih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i prijedloga koji su u sastavu imena:

→ gradovi: Mostar, Banja Luka, Dvor na Uni, Gornji Vakuf, Bosanski Novi, Han-Pijesak, Biograd na Moru...

→ dijelovi gradova (naselja): Stupine (u Tuzli), Sedrenik (u Sarajevu), Miladije (u Tuzli), Aerodromsko Naselje (u Sarajevu), Baščaršija (u Sarajevu), Šički Brod (u Tuzli)...

→ sela i zaseoci: Bosansko Petrovo Selo, Gornje Petrovice, Memići, Bulatovci,

Tuzla

322


Vrijeme vladavine Kulina bana je u narodu zapamćeno kao razdoblje blagostanja. O tome govori i narodna poslovica Za Kulina bana i dobrijeh dana. Jajce ima ulicu Kulina bana.!

Još ponešto o pisanju imena ulica i bulevara!

Jajce

U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva riječ piše velikim početnim slovom a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice:

→ trgovi: Trg heroja, Trg žrtava fašizma, Trg slobode, Trg Bosne i Hercegovine, Trg Ivana Krndelja, Trg solidarnosti, Trg sarajevske olimpijade, Trg djece Dobrinje...Teheranski trg, Trg rudara, Soni trg, Trg bana Jelačića...→ ulice: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica šehida, Ulica palih branitelja, Ulica slobode, Ulica Ferhadija,...→ bulevari: Bulevar Kulina bana, Bulevar kralja Tvrtka, Bulevar revolucije,Bulevar Meše Selimovića, Bulevar mira...

323


→ Velikim početnim slovom piše se riječ ulica u slučajevima kada se kao neodvojivi dio ne može izostaviti iz naziva ulica: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica šehida, Ulica branitelja, Ulica slobode,...

→ Kada je riječ ulica neobavezni dio imena, kad može promijeniti mjesto, kad se može izostavljati ili skraćivati, piše se malim slovom: ulica Vršani, ul. Vršani, Vršani ulica; ulica Hasana Kikića, Hasana Kikića ulica; ul. Klosterska, Klosterska ulica; ul. Džemala Bijedića, ulica Džemala Bijedića, Džemala Bijedića ulica; ulica Kulina bana, ul. Kulina bana, Kulina bana ulica, Bosanska ulica, ulica Bosanska, ul. Bosanska...

→ Kad se ne želi naročito istaći puno ime, početno slovo u nazivu bulevara se može napisati i malim slovom. Tada je uže ime obično u nominativu i među navodnicima: na bulevaru „Meša Selimović“, na bulevaru „Kulin ban“...

Pisanje etnika

Kako se pišu etnici?

Sinteza:

Ilustracija: otac, majka i dječak Otac: Ja sam Bosanac!Majka: Ja sam Hercegovka!Dječak: Ja sam Bosanac i Hercegovac!

→ Velikim početnim slovom pišu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu življenja, zavičajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata, država, pokrajina, otoka, gradova, četvrti, sela, zaselaka, mahala, planina, brda: Evropljanin/Evropljanka, Dalmatinac/Dalmatinka, Balkanac/Balkanka, Sandžaklija/Sandžaklijka, Hercegovac/Hercegovka, Posavac/Posavka, Podrinjac/Podrinjka, Brčak/Brčanka, Sarajlija/Sarajka, Tuzlak/Tuzlanka, Sedreničanin/Sedreničanka, Vratničanin/Vratničanka, Korajac/Korajka, Majevičanin/Majevičanka...

324


U zemljopisnim imenima velikim početnim slovom se piše samo prvi član, ukoliko ostali članovi imena nisu vlastite imenice.

Velikim početnim slovom pišu se svi članovi imena naseljenih mjesta (gradova, čaršija, gradskih četvrti-većih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i prijedloga koji su u sastavu imena.

U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva riječ piše velikim početnim slovom a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.

→ Velikim početnim slovom pišu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu življenja, zavičajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata, država, pokrajina, otoka, gradova, četvrti, sela, zaselaka, mahala, planina, brda.

Završni dio sata:Ispišimo imena stanovnika ovih oblasti, pokrajina, krajeva: Hercegovina, Slavonija, Posavina, Podrinje, Semberija, Cazin, Imotska krajina, Sarajevo, Jajce, Zvornik, Lukavac.



80

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista pomoćnog glagola biti , niječnice uz glagolske oblike 325


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , niječnice uz glagolske oblikeStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , niječnice uz glagolske oblike







326



Razgovor o sadržaju stripa.Šta uz sebe imaju povratni glagoli?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , niječnice uz glagolske oblike

→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.

Izgovor i pisanje aorista glagola biti

Ponovimo aorist pomoćnog glagola biti!

Lice Jednina Množina1. lice ja bih /bjeh mi bismo/bjesmo2. lice ti bi/ bje vi biste/bjeste3. lice on/ona/ono bi/bje oni/one/ona biše/ bješe

S povratnim glagolima smo se upoznali. Vidjeli smo da uz sebe imaju ličnu zamjenicu za svako lice ili povratnu zamjenicu sebe/se. Glagole uz koje stoji kraći, nenaglašeni (enklitički) oblik povratne zamjenice SE (koja se uvijek može zamijeniti punim oblikom SEBE) nazivamo pravim povratnim glagolima. Duži, naglašeni oblik ove zamjenice dolazi samo uz prave povratne glagole.Ovim oblikom povratne zamjenice SEBE koristimo se kada želimo naglasiti objekat na kojem se odvija radnja, pa ga i nazivamo naglašenim oblikom.

Glagol biti pored naglašenih ima i nenaglašene oblike aorista:(ja) bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi. Ovi oblici služe za tvorbu složenog glagolskog oblika potencijala.

Ilustracija: dječak zamazan u licu, želi okupati psa u kadici, pas iskače iz vodeDječak: Pogledaj se! Moraš se okupati!Pas (razmišlja): Pogledaj ti sebe!

327


Gdje se sve H obavezno čita i piše?

→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H: „Dođoh, vidjeh pobijedih!“

→ H se obavezno izgovara i piše i u:

a. 1. licu jednine imperfekta: sjeđah, govorah, mišljah; b. 1. licu jednine kondicionala: govorio bih, smijala bih se, plesala bih,

šetala bih...

→U prvom i drugom licu množine aorista enklitički oblik prezenta pomoćnog glagola biti obavezno se piše skupa s infinitivnom osnovom pomoćnog glagola biti (bismo, biste).

Izgovor i pisanje niječnice uz glagolske oblike

Može li riječca NE „srasti“ s glagolom?

Ilustracija: 1. dječak i djevojčica igraju šah za stolom i pas naslonjen na sto – drijema i posmatra figureDjevojčica: Samo nemoj trpati figure u džepove!Dječak: Nisam ni pomislio!2. kvadrat: dječak i djevojčica (pas na podu – igra se s kraljicom)Dječak: Nema moje kraljice!Djevojčica izvrće džepove i pokazuje da su prazni: Nije kod mene!

→ Riječca NE se ispred glagola po pravilu piše odvojeno, npr:→ infinitiv: ne pričati, ne sanjati...→ aorist: ne odgovorih, ne zapjevah...→ imperfekt: ne govorahu, ne čujah...→ prezent: ne snijem, ne volim...→ pluskvamerfekt: ne bijah čuo, ne bijaše sjeo...→ imperativ: ne viči, ne plaćaj...→ kondicional I: ne bih vjerovao, ne bi htio...→ kondicional II: ne bih bio sjeo, ne bi bila govorila...→ glagolski prilog sadašnji: ne vjerujući, ne govoreći...→ glagolski prilog prošli: ne otvorivši, ne progovorivši...

328


Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše sastavljeno: → u enklitičkim oblicima prezenta glagola htjeti:

neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće; → u enklitičkim oblicima prezenta pomoćnog glagola biti u ulozi negacije/niječnice javlja se riječca NI:nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu;→ riječca NE srasta u jednu riječ u oblicima imperativa:nemoj, nemojmo, nemojte;→ zanijekani glagol imati u nekim glagolskim oblicima javlja se sastavljeno: → infinitiv: nemati;

→ prezent: nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju; → imperativ: nemaj, nemajmo, nemajte; → glagolski prilog sadašnji: nemajući; → glagolski pridjev trpni: neupisan, neispisan, neprepisan.

Sinteza:→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H. H se obavezno izgovara i piše i u: 1. licu jednine imperfekta i 1. licu jednine kondicionala. Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše sastavljeno.

Završni dio sata:

→ Napišite rečenicu s naglašenim oblikom povratne zamjenice (sebe/se) i objasnite koje ste značenje postigli.

→ U nekim glagolima je riječca NE srasla s glagolima i dala novo, potvrdno značenje: nestati (iščeznuti), nestajati (iščezavati), nedostati (uzmanjkati), nedostajati (manjkati), negodovati (buniti se), nenavidjeti (mrziti)...

Napišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti ove glagole.

Domaća zadaća: Pronađite glagole u kojima je niječnica srasla s osnovnim glagolom.


81

Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva: Ponavljanje: glasovne promjene u glagolskim oblicima (2 časa)

82

329



Nastavna jedinica: glasovne promjene

Struktura i tip časa: ponavljanje usvojenih znanja


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: ponavljanje glasovnih promjena, nepostojano a, prelazak L u O, jotovanje, I i II palatalizacija, jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe, sažimanje vokala


Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, oluja mozga

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, flip čartTematska korelacija




330


Motivacioni dio sata Ovo smo već naučili!S kojim smo se glasovnim promjenama dosad susreli?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePonavljanje: glasovne promjene

1. Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č, ć i ije u glagolskim oblicima)

a) Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom

Ponovimo: šta je nepostojano a?

1) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena nepostojano a.

Jednina Množinapekao pekla peklo pekli pekle peklasjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla

2) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo prelaz glasa l u o: htjela, ali htio; smjela, ali smio...

htjela → htio → L u O (htel – hteo – htio)smjela → smio → L u O (smel – smeo – smio)

3) Kod glagola čija se osnova završava na –je, nastalo od jata (živjeti, htjeti...), u ijekavskom izgovoru u muškom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto očekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; živje-ti: živio)U svim ostalim oblicima i jednine i množine čuva se -je (živjela, voljela, smjela).

Šta je onda pravilno (standardno), a šta nepravilno (nestandardno)?

Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima riječi a javi, a u drugim oblicima te iste riječi se izgubi. Znači, a nije postojano u svim oblicima jedne iste riječi. A je nestabilno.

331


4) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje riječ?→ pocrvenjela (pocrven + jela) → (n + j = nj), ali pocrvenio;→ pocrnjela (pocrn + jela) → (n + j = nj), ali pocrnio

b) Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom

O kojim je glasovnim promjenama ovdje riječ?

1) začuditi → začudjen → začuđen (d+j = đ)ispuniti → ispunjen → ispunjen (n + j = nj)nositi → nosjen → nošen (s + j = š)

2) peći → oni pek-u → pek + en = pečen ( k → č ) → I palatalizacija

Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju smo nazvali jotovanje!Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove jotovanje.

U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).

Pokušajte zapamtiti!

STANDARDNO NESTANDARDNO

dovezen dovežen iznesen iznešen donesen donesen

332

STANDARDNO NESTANDARDNOvolio voljeosmio smjeoželio željeohtio htjeo/šćeo


3) zamastiti → zamast + jen → zamasćen → zamašćen

Kod glagola čija se osnova završava na st, taj se glasovni skup u glagolskom pridjevu trpnom ostvaruje obično kao št (pustiti → pušten), ali i kao st/št: iskoristiti → iskorišten/iskorišćen.

c) Glasovne promjene u prezentu

Koje se glasovne promjene provode u prezentu?

U prezentu nekih glagola provode se određene glasovne promjene.

1) Obratite pažnju na glagolske oblike:rezati → rez + jem → režem (z + j = ž)brisati → bris + jem → brišem (s + j = š)sretati → sret + jem → srećem (t + j = ć)

2) U prezentu često dolazi i do I palatalizacije.

→ Pogledajmo prezent glagola moći: ja mogu, ti možeš, on/ona/ono može, mi možemo, vi možete, oni/one/ona mogu (g je prešlo u ž ispred samoglasnika e);Tako je i u prezentu glagola: sjeći → ja siječem, ti siječeš, on/ona/ono siječe, mi siječemo, vi siječete, oni/one/ona sijeku (k je prešlo u č ispred samoglasnika e).

d) Glasovne promjene u aoristu

U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u kojoj glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas č.

Često u jednoj riječi imamo i više glasovnih promjena. → U riječi zamašćen, prvo je došlo do jotovanja (zamast + jen → t + j = ć → zamasćen), a potom glas s prelazi u glas š ispred ć → zamašćen. Ta glasovna promjena se zove jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.

U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija.

U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se jotovanje.

333


→ U aoristu također dolazi do I palatalizacije:

peći → pekoh → peče (k → č ispred e)sjeći → sjekoh → siječe (k → č ispred e)pobjeći –pobjegoh – pobježe (g → ž ispred e)

Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e, prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.

e) Glasovne promjene u imperfektu

Kao što smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do različitih glasovnih promjena. Ponovimo ih!

1) Sažimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se sažimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti → plesa + ah → plesaah → plesāh).

2) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ići → prezentska osnova id + jah → iđah (d i j jotovanjem daju glas đ).

3) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti → oni/one/ona misl –e → misl+jah → mišljah ( s → š).

U ovom imperfektu imamo još jednu glasovnu promjenu: misl+jah → mišljah (l+j → lj). Koja je to glasovna promjena?

4) II palatalizacija (sibilarizacija): vući → vuk-u → vuk + ijah → vucijah ( glas k iz osnove ispred i iz nastavka →c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.

f) Glasovne promjene u imperativu

Koje glasovne promjene imamo u imperativu?

1) Kako glasi imperativ glagola: reći, leći, sjeći, peći, teći?

→ reći → reknem → reci (suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik c.)→ leći → legnem → lezi (suglasnik g ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik z.)

U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije.To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika i, mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s. 334


2) Kako glasi imperativ glagola: kazati, brisati?

→ kazati → kaz-ji → kaži (z + j → ž) → brisati → bris-ji –briši; (s + j → š)

Završni dio sata:Olujom mozga na flip čartu napisati po dva primjera glasovnih promjena.



Kod nekih glagola u imperativu se vrši jotovanje (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).

335


Nastavna oblast: jezikNastavna jedinica: Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici,








83 Uzorak obrade nastavne jedinice: Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

336


Ko pjeva, zlo ne misli.

Ko pjeva zlo, ne misli.

→ Zarez je pravopisni znak kojim se, radi lakšeg čitanja i boljeg razumijevanja teksta, razgraničavaju riječi, rečenice. Zarez dijeli i rečenične dijelove u nizanju.

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceZarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

→ Pri čitanju na mjestu zareza pravimo kratku pauzu/stanku, a glas blago podignemo.→ Zarez obavezno stavljamo kod isticanja, nabrajanja, obraćanja (vokativ), naknadnog objašnjenja (apozicija), naknadnih pojašnjenja riječi.→ Zarezima se odvajaju i uzvici, različite riječce...→ U složenim rečenicama zarez je čest pravopisni znak jer povezuje dvije rečenice.

Ponekad se zarezom može potpuno promijeniti značenje rečenice. Provjerite to u rečenici grčke proročice Pitije koja je bila poznata po dvosmislenim proročanstvima čija su značenja ovisila o mjestu na kojem se nalazi zarez u rečenici!

Grčka proročica Pitija iz Delfa

→ Pronađi u tekstu zareze u nabrajanju, isticanju, obraćanju (vokativ), naknadnom pojašnjenju riječi ili iza uzvika.

→ Pronađi i zareze u složenim rečenicama

Ilustracija: Pitija izgovara svoje slavno proročanstvo grčkom vojniku ispred nje, koji je zbunjen!

Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti. Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti.

O važnosti zareza u razumijevanju teksta dovoljno govore ove rečenice. Nedostatak zareza ili njegovo stavljanje na pogrešno mjesto može potpuno promijeniti smisao poruke ili otežati čitanje i razumijevanje teksta.

337

http://hr.wikipedia.org/wiki/Semantika

Ilustracija: Neka od ilustracija iz Naseg jezika 6, možda ova: otac (liči na pisca - Abdulaha Sidrana) na trijemu - drvenoj verandi sa mušepcima zavaljen u rustikalnu drvenu sećiju, puši lulu, pred njim rustikalni osmougaoni drveni sto sa džezvom i fildžanima, ..., ispred oca dječak sa velikom modricom na oku, plava neuredna kosa, bijela košulja, kratke crne pantalone na tregere, na nogama bijele dokoljenice i duboke cipele na šnjiranje, torba s knjigama preko jednog ramena,


.

VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA

Došao ja iz škole – a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li vrdam: te ovo, te ono, te ovako, te onako – a neću da kažem: tako i tako.Veli tata:

- A ima li u njega ikakve modrice?- Nema.- E, to ti ne valja. Moraš biti ENERGIČNIJI.- Šta znači energičniji?- Mislim, odlučniji, da brzo, to jest oštro REAGUJEŠ.- Šta znači reaguješ?- To, brate. Ako već nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvratiš, BEZ

PARDONA.- Šta znači bez pardona?- Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA.- Šta znači s neba pa u rebra?- Stvarno si NAIVAN. Vazda ćeš primati batine.- Šta znači naivan?- Budala. Blentav. Svako te može NASAMARITI.- Šta znači nasamariti?- To znači, na magarca staviti SAMAR, magarče!- A šta je to samar?- Šuti plačko. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod

oka.- Ali on je iz trećeg razreda...- Pa šta? Ako je stariji i jači od tebe – moraš IĆI NA BLEF.- A ŠTA JE TO BLEF?- To ti je trik. Prevara. Moraš nešto izvesti da on misli da si ti jači. Okreneš

se, na primjer, okolo - pa zvizneš iz sve snage. Onda on pomisli da tu negdje ima nekih tvojih jačih drugova, pa se prepadne. To ti je blef.

- A ako se ne prepadne? Šta ću onda?- Onda, tikvane, DAŠ VJETRA PETAMA!- Šta znači: daš vjetra petama?- KIDANAC, KIDANAC, zevzeče. Jesi li sada shvatio o čemu govorim?- Jesam, sve sam shvatio, tata.- E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš. Tako i jest.

Abdulah Sidran

338


Naučili smo:→ Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.Vanjka Žukov, dečko od devet godina,...→ Iza riječi u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju. („Mili djedice, Konstantine Makariču!)→ Iza istovrsnih riječi u nabrajanju obavezno pišemo zarez. (Kidanac, kidanac, zevzeče!)→ I uzvici se odvajaju zarezima. (Ama, ti si blentav.)→ Zarez pišemo i kod naknadnog pojašnjenja riječi, rečenica. (Šta znači energičniji?→ Mislim, odlučniji, da brzo, to jest oštro reaguješ.)

→ U složenim rečenicama se često jednostavne/proste rečenice koje se nabrajaju odvajaju zarezom. (-E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš.)

Sinteza:→ Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.→ Iza riječi u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju. → Iza istovrsnih riječi u nabrajanju obavezno pišemo zarez. → I uzvici se odvajaju zarezima. → Zarez pišemo i kod naknadnog pojašnjenja riječi, rečenica. → U složenim rečenicama se često jednostavne/proste rečenice koje se nabrajaju odvajaju zarezom.

Završni dio sata:Pronađi zareze u apoziciji, vokativu i zareze između jednostavnih/prostih rečenica u složenoj rečenici.

Vanjka (odlomak) Vanjka Žukov, dečko od devet godina, koji je prije tri mjeseca pošao u nauk obućaru Aljahinu, noću uoči Božića nije legao da spava. Sačekavši da gazda, gazdarica i pomoćnici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara bočicu sa tintom i držalo sa zarđalim perom, i raširivši pred sobom zgužvan list papira, počeo pisati. Prije nego što će napisati prvo slovo, nekoliko puta se plašljivo osvrnuo i pogledao na vrata i prozore, pogledao ispod oka na tamnu sliku, ispod koje su se s obje strane pružale police, i isprekidano uzdahnuo. Papir je bio na klupi, a on je klečao pred klupom.

339


„Mili djedice, Konstantine Makariču! – pisao je on. - Evo ti pišem pismo. Čestitam vam Božić i želim ti sve od gospoda boga. Nemam ni oca ni matere, samo si mi ti ostao.“ Anton Pavlović Čehov



340



Nastavna jedinica: Pisanje izostavnika (apostrofa) i tačke-zareza



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje izostavnika (apostrofa), tačka-zarez








84 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje izostavnika (apostrofa), tačke-zareza

341


Potražite apostrof u sljedećem odlomku!

Jazavac pred sudom

(...)DAVID: Ti misliš, glavati gospodine, đe sam ja rođen za turskog suda, da ne

znam današnjeg reda. Znam ja današnji red, znam. Istina Bog, mlogo sam se i promučio dok sam to sve u glavi uredio i, rećemo kaz'ti, sredio... Šjedemo 'vako ja i ona moja babetina, uveče kraj ognjišta, pa počnemo, štono vi velite, študijerati: ovo je, ženo, po zakonu, ovo jope nije; ovo bi moglo biti po 'vom paligrapu, ovo jope ne bi. I tako do neko doba noći študijeramo.

Petar Kočić

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePisanje izostavnika (apostrofa) i tačke-zareza

Potražite apostrof u sljedećem odlomku!

HADŽI MUSIĆ MEHO

Hvalio se Hadži Musić Mehou kafani među jaranima:„Ženjen n’jesam, ženiti se neću,dok ne vidim Crničića Ajku,i dok njeno lice ne obljubim.“Za to čuje Crničića Ajka.Uze sude pa na vodu ode,Al’ na vodi Hadži Musić Meho.Govorio Hadži Musić Meho:„Srce, dušo Crničića Ajko!Sad ćeš otić dvoru obljubljena.“(...)

HASANAGINICA Što se b’jeli u gori zelenoj?Al' je snijeg, al' su labudovi?

→ Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela riječi (u književnoumjetničkim tekstovima: „Što se b’jeli u gori zelenoj?“). Njime se označuje da takvi oblici riječi nisu uobičajeni u standardnome jeziku.

Ilustracija: Hadži Musić Meho (citanka 7) - detalj

Ilustracija: Hasanaginica(citanka 7) - detalj

Ilustracija: David Štrbac (iz čitanke 7) - detalj

342


Da je snijeg, već bi okopnio,labudovi, već bi poletjeli.

A gdje se na mjesto izostavljenog dijela riječi ne piše apostrof?

Tačka-zarezŠta obilježava tačka-zarez?

1. Tačka-zarez u skupini istovrsnih ili srodnih jedinica

Dnevnik Ane Frank

„... I uveče kada ležim u krevetu (...) mislim o svom zdravlju i čitavim svojim bićem kako je Peter drag, o onome što je tek u začetku i još neodređeno i što niko od nas ne usuđuje da nazove imenom ni dotakne u razgovoru, o onome što će jednom doći; ljubav, budućnost, sreća i „ljepota“ koja postoji u svijetu; svijet, priroda, ljepota i sve, što je plemenito i lijepo...“

Šta će to jednom doći?U obje rečenice koje su završene tačkom-zarezom, Ana misli i priča o ljubavi, sreći, „ljepoti“ koja postoji u svijetu.

2. Tačka-zarez u rečenicama bez veznika

→ Tačka-zarez je pravopisni znak koji obilježava pauzu/stanku srednje dužine, kraću od tačke, a dužu od zareza. Obično se stavlja između jedinica koje bi tačka razdvojila preoštro, a zarez nedovoljno uočljivo.

→ Tačkom-zarezom se mogu odjeljivati:1. skupine istovrsnih ili srodnih jedinica – (mogu to biti skupine riječi ili skupine rečenica);2. rečenice bez veznika;3. rečenice koje treba posebno istaknuti, a u sastavu su složene rečenice.

→ Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaćen u standardnome jeziku (otić, pjevat, govorit...)→ Apostrof se ne piše na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I: „Bit će divno kad me pripitomiš. Žito, koje je zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja ću voljeti šapat vjetra u žitu...(Antoan Sent Egziperi: „Mali princ“)

Ilustracija: Ana Frank(citanka 7) - detalj

343


Tačkom-zarezom odvajamo i rečenice bez veznika!

„Budikiša sve što u nama drijema;dragakiša sve što u nama plače;tješikiša sve što u nama cvili.“

(Tin Ujević: „Dažd“)

3. Tačka-zarez u složenoj rečenici

Tačkom-zarezom odvajamo rečenicu koju treba posebno istaknuti, a nalazi se u sastavu složene rečenice!

„Treptao je zato što ne može nikud, drhtao je, i svoju tanku glavu, iz nemoći, dizao nebu kao jedinom prostoru kud bi se moglo; kad bi se moglo.“ (Ćamil Sijarić: „Hrt“)Sinteza:

→ Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela riječi (u književnoumjetničkim tekstovima.

Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaćen u standardnome jeziku, niti na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I.

Tačka-zarez je pravopisni znak koji obilježava pauzu/stanku srednje dužine, kraću od tačke, a dužu od zareza. Obično se stavlja između jedinica koje bi tačka razdvojila preoštro, a zarez nedovoljno uočljivo.

Završni dio sata:Odgonetnite zašto je u ovom odlomku iz balade Hasanaginica upotrijebljen apostrof?

HASANAGINICA

U ovoj pjesmi bi se umjesto tačke-zareza mogao staviti i zarez, samo što bi tada pauze između rečenica bile kraće i manje naglašene, a to bi utjecalo na ritmičnost pjesme.

Ilustracija: Hrt(citanka 7) - detalj

344


Što se b’jeli u gori zelenoj?Al' je snijeg, al' su labudovi?Da je snijeg, već bi okopnio,labudovi, već bi poletjeli.

Istovrsne ili srodne jedinice su odijeljene pravopisnim znakom tačka-zarez i u ovoj pjesmi! Odgonetnite zašto.

PJESMA O PERU

O pero, iako si nemoćno i naoko nijemo, bez jezika,kad pređeš u ruke pjesniku, on od tebe načini slavuja;

Istoga časa počneš izvijati pjesme,u svakome napjevu otkrivaš hiljadu tajni.

Hodi sada, otpočni pjesmu i složi glassa slavujem moje naravi.

Muhamed Nerkesi Sarajlija



KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA

85

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje (pripovijedanje/naracija))

Ilustracija: Hasanaginica(citanka 7) - detalj

345


Nastavna oblast: kultura izražavanjaNastavna jedinica: Pričanje (pripovijedanje/naracija)Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnikaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: Pričanje (pripovijedanje/naracija), hronološki i retrospektivan redoslijed pričanja, objektivno i subjektivno pričanje, standardne i nestandardne riječi i izrazi, pričanje u prvom i trećem licu




Međupodručna: književnost, jezik, medijska kulturaMeđupredmetna: likovna kultura


Motivacioni dio sata Grafofolija br.1 : Naš jezik 7

Ilustracija: Šalter na kojem piše „Ured za izgubljene stvari“, pisac na šalteru obraća se službenici: Izgubio sam inspiraciju!,

346


Deset malih tajni dobrog pisanja! Pričanje je stvaralački čin, bez obzira na to da li je osnova pripovijedanja zbilja

ili fantazija. Za potpun uspjeh pričanja veoma je važna razrađena zamisao i jasnost teme.

Pisanje počinjemo izborom pojedinih riječi i raspoređivanjem tih riječi u rečenice. Nastavljamo spajanjem riječi u rečenice, koje pripadaju istoj ili sličnoj skupini misli.Takve cjeline zovemo odjeljcima. Početak odjeljka određen je početkom novog reda koji je uvučen.

Nikad ne znaš ko će pročitati tvoj sastav. Stoga nastoj da čitalac razumije svaku riječ, upravo onako kako je i ti razumiješ. Suvišne riječi odvlače pozornost i otežavaju razumijevanje. Ali, pogreška je i nedovoljna upotreba riječi jer postoji mogućnost da tvoj sastav bude nejasan.

Pripazi na red riječi u rečenicama. Imaj uvijek na umu: Ono što je spojeno u mislima, mora biti spojeno i na papiru. Kada želiš neku riječ naročito istaći, služi se inverzijom (to je obrnut red riječi kojim se služimo kada želimo naročito istaći neki pojam, pojavu).

Zanimljiv, živ, dinamičan sastav će ponijeti tvog čitaoca do kraja sastava. Pripazi i na jedinstvo sadržaja koji vodi ka glavnoj ideji sastava. Uvijek imaj

na umu glavnu misao, ideju sastava. Da bi olakšao/la pisanje, napravi sebi plan pričanja.

Odredi i osnovni ton sastava (šaljiv, tužan, ozbiljan, svečan...). U izlaganju sadržaja nije dobro ponavljati se. Moraš stalno ići naprijed,

odnosno, moraš se kretati ka zaključku sastava. Pripazi na jasnost stila pisanja. Rečenice trebaju biti izložene logičkim

slijedom, ali i jasnim i slikovitim riječima. Ne koristi se:

→ žargonizmima (dasa, laf, lova, cajkan...),→ vulgarizmima (prostačke riječi: maznuti, hapiti...)→ provincijalizmima (lokalne nestandardne riječi i izrazi: OJUTRA - jutros, NE MERE - ne može, BREZ – bez, ŠENICA – pšenica, FALA – hvala...)

Glavni dio sata


Pričanje (pripovijedanje/naracija)

Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Grafofolija br.2: Naš jezik 7

Ilustracija: otac i djevojčica, djevojčica uzbuđeno govori i zamišlja u oblačiću kako loptom razbija prozor,a na nju se narogušio domaćin, djevojčica izgovara tekst:Djevojčica: Tata, ja... lopta je... nisam ja... a susjed je ljut!

347


Prisjetite se: Imamo više vrsta pripovijedanja/naracije: pričanje na osnovu slike, sažeto prepričavanje, stvaralačko prepričavanje, pričanje po planu pričanja, pričanje na osnovu mašte...

Kakav može biti redoslijed pričanja?

Kakav je hronološki redoslijed pričanja?

Grafofolija br.3: Naš jezik 7

Pričanje (naracija ili pripovijedanje) može biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju stvarna, istinita zbivanja.Glavnim predmetom pričanja su najčešće neki zanimljivi događaji u kojima ne moramo, ali možemo i sami učestvovati. O njima čovjek priča, iskazuje svoja osjećanja, iznosi svoje stavove. Čovjekov život je priča. Književnici nam često u svojim djelima kazuju svoje i tuđe životne priče. Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.Usmeni način je jednostavniji, govornik u trenutku govora bira riječi i oblikuje rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinose: glas (boja, visina glasa, dikcija), tempo govora, izbor riječi, način slaganja rečenica...Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti, odabrati prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir.

Ako smo učesnici događaja, onda se radi o doživljenom događaju ili doživljaju. Svako pričanje događaja ili doživljaja mora imati svoj početak, glavni dio i završetak.U glavnom dijelu je najčešće izdvojen početak radnje, zaplet i vrhunac radnje (kulminacija), nakon čega slijedi rasplet. Svako pričanje ne mora imati izdvojen završetak. Pričati možemo u prvom (ja) i u trećem licu (on, ona, ono).Pričanje u prvom licu je subjektivnije i daje mogućnost za jače iskazivanje emocija.Kada se priča u trećem licu, pripovjedač nije izravno prisutan, ali nam priča ono što zna da se desilo. Ovakvo pričanje omogućava brže kretanje od jedne do druge radnje, ali je manje subjektivno.

ilustracija: djed i baka, susjedi, razgovaraju preko ograde dvorišta, u djedovom dvorištu petero djece – unučadi, jedan dječak od 12-ak godina, igraju se, jedno u kolicima, pored djeda mala djevojčica baka: Koliko unučadi imate?Djed: Prije dvanaest godina rodila se..., ne rodio se...Mala djevojčica pokazuje prstima ruke „pet“.

348


Sinteza:Pričanje (naracija ili pripovijedanje) može biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju stvarna, istinita zbivanja.Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.Pričati možemo u prvom (ja) i u trećem licu (on, ona, ono).Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni.Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje pojedinosti onim redom kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.

Završni dio sata:

Svaki događaj ima svoj početak, svoj tok i svoj završetak. Predstavimo tok pričanja!Grafofolija br.4: Naš jezik 7

Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje pojedinosti onim redom kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.

VRHUNAC RADNJE KULMINACIJA

Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni.

349


Domaća zadaća: Ispričajte neki događaj (sa ljetnog raspusta ili zimskih igara na snijegu) hronološkim/vremenskim i retrospektivnim redoslijedom pričanja.



Nastavna oblast: kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja



86 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja

RAZVOJ RADNJE ZAPLET

POČETAK RADNJE

UVOD

RASPLET

ZAVRŠETAK/KRAJ

350

ilustracija: Stara školica, djeca obučena kao Indijanci u dvorištu, indijanski povici u oblačićima, stari, strogi učitelj sa šibom u ruci, ljutitog lica...


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događajaFunkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici



Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura



Motivacioni dio sata Grafofolija br.1: Naš jezik 7

Obratite pažnju na redoslijed pričanja događaja! Gospodin učitelj

351


Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjećam onoga vremena? Cijele dane smo se igrali na kopnu i na moru. Jednom nas se desetak po školskom dvorištu natjeravalo.Našu halabuku ćeš si lako pomisliti rečem li da smo se igrali „Indijanaca“. Znali smo da naš gospodin učitelj tu stanuje, nego tko će na to u igri misliti – a ferije su! Upravo je urnebesnim urlikanjem jedna divljačka četa na drugu navalila - - Divno!Nego naš gospodin učitelj bijaše – čini mi se – drugoga mnijenja, jer se je u taj tren pokazao na vratima - sa šibom u ruci. „Učitelj! Učitelj!“, viču prestrašeno divljaci – pak u bijeg. Ja nisam bježao.Učitelj je bjegunce gonio sve do vrata od dvorišta – ne ulovivši na sreću ni jednoga.Vraćajući se opazi mene te pođe mašući šibom – prema meni. Stojim. – Išao je brzo, onda sve laganije, čak do mene - tad se naglo okrenu i ode u kuću. Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi štedio da si me ulovio u bijegu?

Fran Mažuranić

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinicePričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja

Plan priče Vrijeme dešavanja pojedinostiUvod: Sjećanje na djetinjstvo i učitelja sadašnjostPočetak radnje: Igra „Indijanaca“ na prošlost

Ovakva kratka priča zove se crtica. U kojem licu je priča ispričana? Je li ovo događaj ili doživljaj?Kakvo je piščevo pripovijedanje:

a) dosadnob) zanimljivoc) živod) dinamičnoe) monotono

Opredijeli se za neke odgovore i svoje mišljenje potkrijepi dokazima.

Uradimo i u ovoj priči plan priče i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju pojedinosti ovog događaja.

Otkrijmo značenje riječi!normalka - osnovna školahalabuka - velika buka oko nečegamnijenje - mišljenje

352


školskom dvorištu Zaplet: Učitelj sa šibom i dječije bježanje

prošlost

Kulminacija: Učiteljevo približavanje dječaku...

prošlost

Rasplet: Učiteljev nagli ulazak u kuću prošlostZavršetak: Pišćevo razmišljanje o starom, dobrom učitelju

sadašnjost

►Iz kojeg vremena pisac započinje pričati svoje sjećanje?(„Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjećam onoga vremena?“)►Odredi rečenicu kojom započinje piščevo sjećanje?

►Kojem vremenu pripadaju posljednje rečenice piščevog sjećanja?(„Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi štedio da si me ulovio u bijegu?“)

Kojim redoslijedom, dakle, možemo ispričati pojedinosti nekog događaja?

Sinteza:

Završni dio sata:Prisjetite se nekih tekstova iz vaše čitanke ispričanih retrospektivnim redoslijedom. Objasnite u njima retrospekciju.

Domaća zadaća:

Odaberite neki stvarni događaj i pismeno ga ispričajte retrospektivnim redoslijedom.( Diploma za najsmješnijeg, Smijali smo se do suza, Vragolije na školskom igralištu...)


Pojedinosti događaja se najčešće pričaju hronološki (onim redom kojim su se i događale ili bi se mogle dogoditi), ali i retrospektivno (iz sadašnjosti se vraćamo u prošlost, ili pričanje počinjemo od završetka radnje pa se vraćamo na događaje, misli, osjećanja iz prošlosti).

Uvodni i završni dio priče ispričani su u sadašnjosti. Ostali dijelovi priče pripadaju piščevom sjećanju, odnosno prošlosti. To je retrospektivni redoslijed pričanja, jer se pisac, pričajući iz sadašnjosti, vraća u prošlost.

353




jedinica: Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika

87 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika

354

ilustracija: Mika – detalj ilustracije iz Čitanke 7



Odgojno-obrazovni ciljevi:Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kultura izražavanja: pričanje događaja uz upotrebu opisa likaFunkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici



Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolijeTematska korelacijaMeđupodručna: književnost, jezik, medijska kultura



Motivacioni dio sata Grafofolija br.1: Mika, „Iz velegradskog podzemlja“ Vjenceslav Novak, Čitanka 7

Prepoznajte junaka iz jedne priče u Čitanci 7Glavni dio sataNajava nastavne jedinicePričanje događaja uz upotrebu opisa lika

355


U ovom odlomku je ispričan jedan događaj uz opise lika.

Iz velegradskog podzemlja(...)Kad je doteturao do kuće, pojavio se u njem strah pred ženom: kako će ona sad vikati, plakati i kleti... A doduše – dosjećao se i pijan u tom strahu – bogzna je li imala s djecom i kruha za večeru? Jer trgovac gdjekada uduži, a gdjekada je zle volje pa se otrese na djecu: –Ne dam... Nijesam ja tu da fukaru hranim... I Mika se naslonio na kućna vrata i razmišljao kao kroz maglu o svemu, što se danas događalo. A svijest se sve više gubila, a težak san htio da mu sklopi oči. Tad je otvorio kućna vrata i pomislio, da se treba ušuljati u sobu na prstima, da ga nitko ne čuje. U podzemlje spustio se četveronoške po strmim stubama, a kad je koraknuo posrnuvši od najniže stepenice, našao se poklopljen crnom tminom kao u grobu. Badava je napipavao rukama vrata sobe u kojoj su stanovali. Kud se god okrenuo, svuda zid... Onda najednom nije bilo dugo zida... neka golema šupljina, u koju je ulazio sve dublje i dublje, kao da joj nema kraja... Činilo mu se kao da pada nekamo u duboku tminu, poćutio je strah, a od straha povratio mu se tračak svijesti. Tad je pomislio:– Jesam li ja pogodio pravu kuću...Nato je zovnuo dva puta ženu:– Lucija!... Lucija!Čekao je zibajući se u tmini na nogama, a nitko se nije javljao. I opet je teturajući i ispruženih ruku pošao u tminu pomislivši srdito:– Jednom ću valjda doći do kraja...Napokon je opet udario rukama o zid, i kud god se sada okrenuo, svuda zid...– Da nijesu vještice... neka čarolija? – pomislio je šuljajući se uza zid, a zidu je iznenada bio kraj, i on se srušio na tlo.Sad mu je bilo ugodno. Pričinilo mu se da se našao na svom krevetu i da se smije mirno naužiti sna kojemu se jedva odrvavao. Ali u to se pojavilo svjetlo i digla vika. Što se zapravo događalo, ne zna, jer se sve gubilo iz sjećanja kao predmeti što iščezavaju u mraku. Netko mu je pomagao da uđe u sobu – valjda dječaci, a netko je pri tom neprestano vikao – bez sumnje Lucija.Ali kao obično u takovim zgodama, pored sve zamračene svijesti u njem se i sinoć stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije da radi što hoće. Žena je vikala, on se razbuđivao – a onda su se potukli. Tad je žena pobjegla iz sobe, dječaci su skočili sa svoga kreveta, a kad ih je htio tući, umaknuli su nekamo za materom. I Evica je htjela za braćom, a on... Uhvatio ju je, i bogzna što je uradio djetetu, jer se opet našla odnekud u sobi žena i, otrgnuvši mu Evicu, digla je u naramak i psujući plakala. A on je vidio cijeli niz žena s djetetom u naramku i tu prestaje posve njegovo pamćenje. Pao je odjeven na krevet i odmah zaspao...

Vjenceslav NovakŠta o Miki saznajemo iz ovog odlomka?

→ Pisac je naslikao Mikino ponašanje, razmišljanje, njegove postupke. Takvo pričanje događaja je slikovitije, vjernije, daje nam cjelovitiju sliku o stvarnim uzrocima i posljedicama događaja, te o preživljavanjima likova. → Ispričajte priču bez opisa lika. Kako vam se čini? Da li ste stekli pravu sliku dešavanja te noći u kući ?→ Prepoznajte i izdvojite iz odlomka opise glavnog lika, i njegov fizički izgled i karakterne osobine, misli i osjećanja. Ispričani događaj je potpun tek sa portretom glavnog lika. 356


Sinteza:Događaji se često pričaju uz istovremeno opisivanje likova ili pejzaža. Takvo pričanje događaja je slikovitije, zanimljivije i slušalac/čitalac stiče potpuniju sliku o događaju.

Završni dio sata:→ Pronađite u priči „Čistač obuće“, Ranka Risojevića opise likova i opise ulice.

Domaća zadaća: → Ispričajte događaj ili doživljaj uz opise lika ili pejzaža. Odaberite ozbiljnu ili humorističnu temu, npr.: Radost na licu moje majke, Strah u očima moga druga, Ja, veliki hemičar, Bio/la sam „zvijezda“ pada na ledu...)



Nastavna oblast: kultura izražavanjaNastavna jedinica: Deskripcija- opis portretaStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja

88

Uzorak obrade nastavne jedinice: Deskripcija - opis portreta

357



Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: deskripcija, vanjski i unutrašnji opis








O portretu smo naučuli!

→ Književno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizičkih osobina) i unutrašnji opis (opis psihičkih osobina). Vanjski opis može sadržavati uzrast, pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične pojedinosti. Unutrašnji opis sadrži osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim likovima, način govora, boju glasa... I unutrašnji i vanjski portret su oblikovani u skladnu cjelinu na osnovu koje stičemo predodžbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.

358

ilustracija: Ibrahim-beg


Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceDeskripcija

1. Opis osobe (portret) Opis portreta se može ostvariti i posredno: prikazivanjem lika u određenoj situaciji u kojoj se najbolje iskazuju njegove karakterne osobine.

Grafofolija br.1: Čitanka 7 „Ibrahim-begov ćošak“ Svetozar Ćorović

.

..A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povoda da se o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak mu ni fes nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim, stenjući, sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.– A zar si ti tu? – zapita ga ćosavi Grga, nadzornik svih radnika općinskih, sin nekadašnjega seiza Ibrahim-begova. – A ja tebe tražim, ima dva sata... Ibrahim-beg se naglo podiže i nekako prestravljeno strpa lulu u džep... Trepćući kapcima gledaše u Grgu, kao da nije dobro čuo.– Jesi li gluh? – izadrije se Grga, iskrivivši se malo unatrag, kao što je u ljutnji obično činio.– Šta me gledaš tako? Gospodin indžilir je pit’o za te...Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga... Šta će, upravo, inžinjer s njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!... On može čak i Grgu izružiti, jedanput ga je izružio, a da mu ništa ne bude i da mu se niko ne osveti za to!... Ibrahim-begu je inžinjer bio gotovo najmoćniji i najstrašniji čovjek na svijetu... Prvi iza cara!... I taj moćni i strašni čovjek da njega, fenjerdžiju i čističaršiju, traži i zove sebi!... – Šta si se ukočio, šta li misliš? – dreknu Grga i prodrma ga za prsi. – Čuješ li što ti kažem? Indžilir te zove u sobu svoju...Ibrahim-beg se poguri, usitni hod i zaplećući pođe... Kao neka jeza počela ga obujmljivati svega... Gotovo počeo drhtati... Kao da je mislio da je inžinjer naka aždaha, koja će ga progutati čim se pomoli.Zakuca na vratima i otvori ih.– Ah, ti si! – odjeknu krupan, muški glas. I stasita ljudina, sa kratkom lulom u zubima, podiže se iza maloga, zelenkastoga stola i krupnim koracima poče mu se približavati. Ibrahim-beg uvuče glavu među ramena, skupivši se još više i opustivši ruke niza se, da mu vise kao mrtve.– Tražio sam te od jutros! – zagrmi opet onaj glas, a neobično velike oči inžinjerove pogledaše mu pravo u nos.– Ja... ja... čistio sam čaršiju... – zamuca Ibrahim-beg, a glas mu se utanjio, pa dršće.

Svetozar Ćorović

359


Opišite osobu s ilustracije, ali tako što ćete dati i vanjski i unutrašnji portret! Prethodno organizirajmo leksičke vježbe!

Ilustracija portreta u pokretu na flip čartu ili na grafofoliji:

Leksičke vježbe!Kakvo što može biti? Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan;

Glava: okrugla, duguljasta, čvornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna, umorna, dopadljiva;Kosa: crna, plava, bujna, kovrdžava, razbarušena, talasasta, sijeda, kratka, rijetka, gusta, prava...Čelo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupčeno, umno;Oči: crne, plave, zelene, krupne, sanjalačke, žive, bistre, umorne, prodorne; Usta: mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, široka;Ruke: jake, snažne, zdepaste, mršave, žuljevite, mišićave, čvrste, umorne...

Završni dio sata:Književnici ne daju potpunu predodžbu o likovima. Najčešće se ističu najupadljivije i najznačajnije pojedinosti značajne za lik. Ostale pojedinosti izgrađujemo u svojoj mašti. Kod vašeg opisa portreta najbolje je da se držite pravila snimanja u filmovima: Budite kamera koja prvo snima u općem planu, potom krupnom a tek onda prelazi na interesantne detalje. Ne opisujte one detalje koji za taj lik nisu interesantni, karakteristični, jer će vaš opis biti monoton, dosadan. U opisivanju je važno prikazati postupke, ponašanja likova u određenim situacijama jer tada otkrivamo i njegove unutrašnje/psihološke osobine, a opisivanje je potpunije i dinamičnije.

Domaća zadaća:

→ U priči „Ibrahim-begov ćošak“ glavni lik je predstavljen pomoću vanjskog i unutrašnjeg opisa:→ Vanjski opis: „Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak mu ni fes nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...“→ Unutrašnji opis: „Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga... Šta će, upravo, inžinjer s njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!“Šta saznajemo o Ibrahim-begu iz ove rečenice: “Ja ... ja ... čistio sam čaršiju... – zamuca Ibrahim-

beg, a glas mu se utanjio, pa dršće.“

ilustracija: neki zanimljiv ženski ili muški lik u pokretu

360


Pripremite se za pismenu vježbu:opis portreta. Za vježbu vam mogu poslužiti neke od ovih tema: Ruke moga oca, Vragolije moje sestrice/brata, Mrgodno lice moga susjeda, Toplina majčinih očiju, Dobrodušni susjed...




Nastavna jedinica: Deskripcija- opis dinamičnih pojava



89 Uzorak obrade nastavne jedinice: Deskripcija – opis dinamičnih pojava

361

Ilustracija: dvije velike ilustracije, jedna statična,GROMOVO ĐULE, druga ista ta samo dinamična.1- ilustracija: kuća, voćnjak, potpuno mirno, bez vjetra, kuća i kokošinjac, nema ljudi, pored veliko stablo lipe, u daljini se vide brda, na nebu plavi, vedri oblaci...2- ilustr. Isti sadržaj, samo sa dinamičnim pojavama: vjetar puše... savijaju se grane voćaka, ljudi žure u kuću, opada lišće sa lipe, munja, tamni oblaci, gusta kiša, ptice prelijeću pod strehu kuće, kokoške bježe u kokošinjac...DJEČAK I Majka na prozoru uplašeni


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: deskripcija,opis dinamičnih pojava



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije ili ilustracije statičnih i dinamičnih motivaTematska korelacija


Međupredmetna: likovna kultura, vjeronauka, fizika, biologija



Razgovor o sadržaju ilustracije

362


Glavni dio časa

Najava nastavne jediniceDeskripcija- opis dinamičnih pojava

Opis dinamičnih dešavanja u prirodi

U bilježnicu opiši obje ilustracije. Odaberi odgovarajuće riječi i izraze za pojedinosti u statičnim i dinamičnim motivima. Sada pročitajte kako to radi jedan pisac!

GROMOVO ĐULE Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjećam. Valjda što je toliko sijevalo i grmilo. Moja rodna kasabica poznata je kao igralište gromova. Zgnijezdila se na golom nevisokom podnožju planina, koje silazi u neveliko polje. Kad dođe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skaču po tim planinčinama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve živo u kasabi u kuće, štale i ćumeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se toliko puta svijet ne prekrsti i toliko svetih riječi iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi šalju Bogu nijema obećanja da nikad više neće griješiti. Jednom tako zaorlja takva oluja, u kući smo toga popodneva ostali samo mati i ja. Mati u ludoj jurnjavi pozatvara sve prozore, stisnu me u krilo, i, zaklonjeni malo iza prozora, gledamo u baštu. Smrklo se, ali sijevne i voćke postanu kao da su od zlata i dragog kamenja, i meni onda žao što takve i ne ostanu. Odmah zatim tresak, koji kao da me svega raznese, pa za njim gromorno valjanje grmljavine, koje ulazi u prozorska stakla i zidove. Priljubim se uz mater, a lijepo mi. Onda line u voćnjak, kao da neko odozgo zalijeva kantama. Grane se povijaju do zemlje, žao mi ih je, drage naše voćke, jadnice – nemaju se nikud skloniti. - Majko, šta će tolika kiša? – pitam. Mati, stisla me, žmuri, užurbano šapće nekakve, potpuno mi nerazumljive riječi. (Poslije sam saznao: riječi iz Kur'ana.) - Hoće li, majko, još jednom onako? – pitam, jedva čekajući da tresne. Mati me blago udari po potiljku, a grom, kao da me čuo. Prasnu, udari usred bašte. Vidjeh usijan plavičast kolut, kao da na zemlju pade sjajna tepsija pa je nestade. Mati me trkom iznese u divanhanu. - Sine, ne zovi ih više! – dašće, ljubi me gdje stigne. – Izgorjećemo. Poslije, kad je oluja otišla, iznijela me u voćnjak. Vrti se oko onog mjesta gdje je udario grom, spušta me iz naramka i raščešljava travu, traži nešto, a ničeg nema. Tek mnogo poslije, saznao sam šta je tražila. Đule gromovo. Nije, kažu, veliko, sitno je kao golubije jaje. Ko ga nađe pa zakopa negdje pred kućna vrata, dokle ga tako drži, kuća će mu biti sigurna od vatre, od puške i noža, od krađe i vradžbine. Mora da sam tako još u najranijem djetinjstvu sklopio prijateljstvo s gromovima. Poslije mnogo godina, jedne mrkle noći na planini Vlašiću, udarali su svud oko mene, kao vatrena kiša-šropac, a jednog dana našao sam se na Vranici planini u samim oblacima, gdje su oko mene igrali đavolsko kolo. Nijedan me nije htio. Bilo je tako nekoliko puta i u ratu, među kuršumima i granatama.

363


Da mi dva brata nisu poginula, prosto bih vjerovao da je mati negdje našla, i tajno negdje zakopala, gromovo đule. Vjerujem i ne vjerujem, ali i danas tražim gdje ga je zakopala.

Skender Kulenović

→Uvodni dio priče je miran, radnja je statična, ispunjena piščevim sjećanjem na rodnu kasabu. Takvi motivi u priči se zovu statični motivi.→ Radnja postaje živa, dinamična onda kada se u njegovo sjećanje vraća ljetna oluja, grmljavina, sijevanje, povijanje voćaka, majčine užurbane molitve. Takvi motivi koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični motivi.→ Pronađi rečenice koje dočaravaju razornu snagu prirode!Koje riječi posebno doprinose slikovitosti tog opisa?→ Kakva je završna slika u priči, mirna/statična ili dinamična?

Sinteza:Motivi koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični motivi.Pri opisu dinamičnih pojava u prirodi često se služimo aoristom jer on označava radnje koje se zbivaju iznenada, neočekivano.

Završni dio sata:Ponovimo stilske figure!→ Pronađite u priči „Gromovo đule“ stilske figure: epitete, poređenja, metafore, personifikacije i onomatopeje!Domaća zadaća: → Opišite neko nevrijeme u svome kraju. Neka u opisu budu zastupljeni i vizuelni, auditivni, olfaktorni, a možda i gustativni elementi. Ako nisi siguran/na kakvi su to elementi, potraži u svojim starim bilježnicama ili u Rječniku.



Nastavna jedinica: Čitanje i slušanje



90 Uzorak obrade nastavne jedinice: Čitanje i slušanje

364


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti književnosti i kulture izražavanja








"Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita."

Egipatski zapisProkomentirajte ovaj zapis.

Glavni dio sata

Najava nastavne jediniceČitanje i slušanje

365

ilustracija:2 ilustracije povezane 1. učenik dok čita pjesmu, zamišlja voćku poslije kiše (u oblačiću)(tanko stabalce)-mlada voćka, nježna


Prisjetimo se govornih vrednota!

→ Šta su to govorne vrednote?Govorne vrednote čine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim.Neke od govornih vrednota su:→ pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;→ naglašavanje: isticanje određenih slogova u riječi jačim glasom;→ intonacija: kretanje tona u rečenici i njegovo prilagođavanje sadržaju poruke;→ visina: ton može biti visok («tanak glas»), srednji i dubok («debeo glas»), nizak;→ boja glasa: glas može biti prijatan, ozbiljan, topao, grub, uspavljujući;→ jačina glasa: (glasnije i tiše);→ pauze/stanke: manji ili veći prekidi u govoru (upotreba tišine) nakon čega se govor nastavlja;(Znaci interpunkcije: tačka, zarez, dvotačka, tačka-zarez, uzvičnik, upitnik označavaju i intonaciju riječi/rečenice, ali i dužinu pauze/stanke).→ rečenični naglasak: isticanje pojedinih riječi ili skupova riječi u rečenici jačim glasom;→ tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.→ Ne zaboravimo: u čitanju i recitovanju je veoma važan i vizuelni kontakt sa slušaocem, te diskretnost gestova i mimike (pokreti tijela i lica ne smiju biti prenaglašeni)

1. Čitanje, recitovanje i slušanje lirskog teksta

Poslušajte audiozapis pjesme „ Voćka poslije kiše“ Dobriše Cesarića. Obratite pažnju na intonaciju pjesme, naglašene riječi, pauze/stanke, tempo, jačinu glasa recitatora, boju glasa.

VOĆKA POSLIJE KIŠE

Gle (I) malu (I) voćku (I) poslije (I) kiše: (III) Puna je (I) kapi, (II) pa ih njiše. (III)I blješti, (II) suncem (I) obasjana, (II)čudesna (I) raskoš (I) njenih (I) grana. (III)

Al' (I) nek se (I) sunce (I) malo (I) skrije, (II)nestane (I) sve te (I) čarolije. (III)Ona je (I) opet, (II) kao prvo, (II)obično, (II) malo, (II) jadno drvo. (III) Dobriša Cesarić

→ Iza riječi u stihovima obilježene su kraće (I), malo duže (II) i najduže pauze/stanke (III). Iza kojih interpunkcijskih znakova se nalaze? Pročitaj pjesmu u sebi, a zatim i naglas – vodeći računa o ovim stankama. → Pjesmu doživljavamo kao dvije kontrasne slike:

1. blještava raskoš stabalca s kišnim kapima obasjanog suncem;

366


2. obično, malo, jadno drvo.→ Koja slika je na tebe ostavila jači dojam? → Koju sliku ćeš pročitati/recitovati vedrijom bojom glasa?→ Kojom brzinom/tempom ćeš pročitati/recitovati pjesmu?→ Koje riječi iz pjesme ćeš posebno naglasiti pri čitanju/recitovanju?

→ I boju glasa, i tempo/brzinu čitanja/recitovanja bi trebalo usaglasiti s osjećanjem i raspoloženjem u pjesmi. → Dok govorimo/recitujemo, neke riječi izgovaramo jače (naglašene riječi), a neke slabije (nenaglašene riječi). Koje bi riječi u ovoj pjesmi posebno naglasio/la? Potrudi da tako i pročitaš stihove.

Završni dio sata:→ Naučite pjesmu napamet i organizirajte takmičenje u izražajnom recitovanju. Jedna grupa učenika neka bude žiri, a druga takmičari.Žiri mora pažljivo slušati i realno odabrati najuspješniju/najuspješnijeg recitatora/recitatorku.Najbolji recitator neka bude nagrađen učešćem na školskoj priredbi.

Domaća zadaća: → Snimi svoje čitanje na kaseti ili CD-u, poslušaj par puta, uoči ono što si dobro pročitao/la, ali i ono što bi moglo biti bolje.



Nastavna oblast: kultura izražavanjaNastavna jedinica: Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta



91

Uzorak obrade nastavne jedinice: Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta

367


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti književnosti i kulture izražavanja, čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta






Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta

Pročitaj u sebi sljedeći tekst. To je jedna anegdota (šaljiva pričica - zgoda iz života ljudi) koja živi u usmenom predanju Bosne i Hercegovine. Naročitu pažnju obrati na riječi kojima je opisano ponašanje likova i riječi koje ti likovi izgovaraju.

Pošao kao Sait u Kladanj

Priča se da su Svrze, stara aginska porodica u Sarajevu, imale imanje kod Kladnja i da je njime upravljao njihov subaša. Jednom će ga aga Svrzo reći uveče slugi Saitu:

- Ujutru porani, valjaće ti u Kladanj. Sait odmah legne. Noć je bila ljetna, vedrina i mjesečina da konac u iglu udjenuti možeš. I Sait onda stane računati: „Dok ja čekam agu, dok on ustane, ja dotle mogu i

368


pola puta preći.“ Rekne tako pa se odmah digne te krene na put i ne sačekavši da mu aga kaže zašto treba ići. Dođe tako na imanje, upita ga subaša što ga je aga spremio, a onda mu on ispriča svoje. Pa kad subaša vidje u čemu je stvar, nađe jednu veliku bilju luča, natovari je na Saita i reče:

- E, evo to, magarče, nosi agi u Sarajevo! Od toga nastala poslovica „Pošao kao Sait u Kladanj“, i veli se tako onome kokreće nekuda bez nakane i određenoga cilja.

→ Koliko god ovakav kraj priče bio šaljiv - on je i poučan. → Kako bi iskazao/la pouku ove priče?→ U anegdoti obilježi :1. Izgovorne (naglasne) cjeline;2. Riječi koje izgovaraju likovi;3. Mjesta na kojima se nalaze logičke pauze/stanke(to su rečenice i dijelovi rečenica s interpunkcijskim znakovima: tačkom, zarezom, dvotačkom, crticom, uzvičnikom...). Obilježi ih s jednom, dvije ili tri crte – zavisno od dužine pauze/stanke.

Sad pročitaj naglas ovu priču. Vodi računa o dužini pauza/stanki, o intonaciji rečenice.

→ Koje rečenice u tekstu želiš posebno naglasiti?→ Obilježi u rečenicama riječi za koje misliš da su najvažnije i da bi ih trebalo istaknuti. → Kakvim tonom i bojom glasa ćeš izgovarati aginu zapovijest, kakvim Saitov monolog, a kakvim subašinu ljutnju?→ Glas age i glas Saita se moraju razlikovati i po boji, i po jačini i po visini glasa. Ko od njih dvojice ima naredbodavan glas?→ Odredi i boju subašina glasa. On je bio ljut i odlučio je osvetiti slugi Saitu.

Sinteza:Govorne vrednote čine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim. Dok čitaš u sebi trebalo bi da se skoncentrišeš na tekst, na riječi, misli junaka i događaje. Jedino tako ćeš shvatiti upotpunosti pročitani tekst.Usmjereno čitanje može biti usmjereno na cijeli tekst, ili na pojedinosti koje želite detaljnije analizirati da biste tekst upotpunosti bolje razumjeli.

Završni dio sata:Ovu šaljivu zgodu možemo i dramatizirati. Učinite to! Od koliko bi se činova sastojala vaša dramatizacija?

Otkrijmo značenje riječi!subaša – nadzornik imanjaluč – borovina koja se lahko pali pa služi za potpalu vatre

369




Nastavna oblast: kultura izražavanjaNastavna jedinica: Pisanje dnevnika i autobiografijeStruktura i tip časa: usvajanje novih znanja


92 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje dnevnika i autobiografije

370


Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: pisanje dnevnika i autobiografije



Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonicaNastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolijeTematska korelacija




Motivacioni dio sata Šta smo naučili o dnevniku?Dnevnik je hronološki opis događaja u kojima je autor/ica dnevnika učestovao/la u određenom periodu svog života. Stil dnevnika je sveden na precizno nabrajanje činjenica iz života, a kod darovitih pisaca dnevnik može biti tako pripovjedački uobličen da predstavlja zanimljivu literaturu za čitanje. Dnevnik se bilježi iz dana u dan, sa svježim opisima dnevnih događanja jer autor/ica dnevnika želi vjerodostojno ispričati svoj život i opisati vrijeme i sredinu u kojoj je živio/la.U 21. stoljeću dnevnici se često pišu i na internetu, pa ih mogu čitati svi "surferi". Prije računalne revolucije dnevnici su bili puno intimniji i skrivali su tajne svojih vlasnika.

Glavni dio sata

371


Najava nastavne jedinicePisanje dnevnika i autobiografije

→ U vašim čitankama se nalazi odlomak iz Dnevnika Ane Frank, potresnog svjedočanstva o stradanju Jevreja u II svjetskom ratu. Pročitajte odlomak, a zatim i cijeli Dnevnik Ane Frank.

Stranice Aninog dnevnika

Imaš li želju da počneš pisati i ti svoj dnevnik?1. Ako želiš, započni pisati svoj dnevnik. Možda će ti nekada dobro doći, možda

će ti biti draga uspomena, a možda ga nekada i objaviš. Ko zna?2. Razmislite o zajedničkom dnevniku vašeg odjeljenja.

Kako? Jednostavno! Svaki dan jedan učenik piše zabilješke o dešavanjima u razredu, na kraju školske godine svi se potpišete, neko od vas ga čuva do sljedeće školske godine i tako do kraja devetog razreda. Kad se budete razilazili na kraju devetog razreda, dodajte i vaše fotografije. Možete ga i umnožiti/fotokopirati i podijeliti. Bila bi to lijepa uspomena, zar ne?

Pisanje autobiografije

Šta je autobiografija?Autobiografija je književni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj životopis. Takav tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu rođenja, o školovanju i općenito životu onoga koji piše autobiografiju. U autobiografiju se unose i značajni doživljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i život. Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu životopis zanimljive ličnosti piše neko drugi.

→ Ana Frank je za svoj trinaesti rođendan dobila dnevnik. Doživljava ga kao blisku prijateljicu kojoj povjerava svoje misli, strahove, ljubavi, tuge... → Prve bilješke Ana je upisala u nedjelju, 14. lipnja 1942. godine, a posljednje u utorak, 1. avgusta 1944. godine. Svako bilježenje ima oblik pisma koje počinje s "Draga Keti", a završava s "Tvoja Ana".

372


Ivana Brlić-Mažuranić

Autobiografija Pišem ovu svoju malu autobiografiju, povodeći se za pitanjima koja mi je priposlala slavna Jugoslavenska akademija u Zagrebu kad me je počastila svojim zahtjevom da joj pošaljem svoj životopis. (...) Ogulin mi je rodno mjesto, a 18. travnja 1874. dan mojega rođenja. Moji roditelji (Vladimir Mažuranić, tada državni odvjetnik, a sada umirovljeni potpredsjednik Banskog stola u Zagrebu, i Henrieta rođ. Bernath) budu 1875. premješteni u Karlovac. No već u mojoj šestoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika da proboravim neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potječu prvi jaki utisci kojih se sjećam. Već za prvoga od ovih boravaka sjećam se osobito uzbuđenosti koju je u mene proizvela neobičnost okolice i tamošnjih narodnih nošnja. Drugi boravak donio je prve moje bilješke i malo zatim prvu pjesmu „Zvijezdi moje domovine“. Čudnovati i napadni oblici Kleka i romantičnost Dobre pružali su mojoj mašti toliko hrane da sam daleko u noć prevraćala u mislima najčudnovatije slike i fantastične mogućnosti: što li se sve odigrava u dubokoj noći oko Kleka. Čudnovatim načinom pretpostavljala je moja mašta ne navrh Kleka, već u nutrini njegovoj silne, burne i neprestane prizore odigravane fantastičnim, većinom herojskim, sad povijesnim sad biblijskim bićima, sve u nekoj svezi, a sve s nekim maglenim patriotskim ciljem. Štoviše, ove slike, koje su mi se prikazivale, nisam držala za tvorevine mašte, već za neko otkrivenje, koje mi je iz daljine odavalo istiniti nutarnji život Kleka...(...)Godine 1913. vratila sam se dječjem svijetu i napisala knjižicu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ koja je izašla opet među izdanjima Hrvatskog pedagoškog zbora. Ova se je pripovijetka, kako mi se čini, najviše svidjela i djeci i onima koji kao svjedoci ili kao glasnici čitaoci dijele radosti dječjeg čitanja. Bilo mi je glavno nastojanje da u toj pripovijeci postignem do skrajne granice jednostavnost i bistrinu sloga i jezika kako bi dječji likovi i prizori zaista proizlazili u pravoj dječjoj čistoći i jasnosti. Time se je i za mene desilo milo iznenađenje: lik mojeg malog Hlapića stupio je iz ove knjige preda me i miliji i jasniji negoli je u mojim mislima bio, pa držim, bar po vlastitom iskustvu, da je to doista rijedak slučaj...

Topusko, svibanj 1916.

373


Ko je odgovoran za tačnost, istinitost podataka zabilježenih u ovoj autobiografiji?Uporedi podatke iz autobiografije s podacima u biografiji Ivane Brlić-Mažuranić.

Ko je odgovoran za tačnost podataka u biografiji?1. Uoči razlike između autobiografije i biografije.2. Napiši svoju autobiografiju/životopis.3. Prikupi podatke o nekoj poznatoj ličnosti: književniku/ književnici, pjevaču/pjevačici, glumcu/glumici..., a zatim napiši njegovu/njezinu biografiju.

Sinteza:Autobiografija je književni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj životopis. Takav tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu rođenja, o školovanju i općenito životu onoga koji piše autobiografiju. U autobiografiju se unose i značajni doživljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i život. Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu životopis zanimljive ličnosti piše neko drugi.

Završni dio sata:Izdvoji iz Čitanke 7 tri biografije pisaca koje su ti posebno interesantne.

Domaća zadaća:Potraži biografiju našeg književnika Abdulaha Sidrana.

Biografija

Ivana Brlić-Mažuranić (1874. - 1938.) rođena je u Ogulinu, smatra se jednim od najvećih hrvatskih književnika. Često nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu), Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječije književnosti.Poznatija djela Ivane Brlić-Mažuranić su:

- 1913. Čudnovate zgode šegrta Hlapića;- 1916. Priče iz davnine;

o Kako je Potjeh tražio istinu ;o Ribar Palunko i njegova žena ;o Regoč ;o Šuma Striborova ;o Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica ;

- 1923. Knjiga o omladini.

374

http://hr.wikisource.org/wiki/Bratac_Jaglenac_i_sestrica_Rutvica

http://hr.wikisource.org/wiki/%C5%A0uma_Striborova

http://hr.wikisource.org/wiki/Rego%C4%8D

http://hr.wikisource.org/wiki/Ribar_Palunko_i_njegova_%C5%BEena

http://hr.wikisource.org/wiki/Kako_je_Potjeh_tra%C5%BEio_istinu

http://hr.wikisource.org/wiki/Pri%C4%8De_iz_davnine

http://hr.wikisource.org/wiki/%C4%8Cudnovate_zgode_%C5%A1egrta_Hlapi%C4%87a

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hans_Christian_Andersen

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ogulin




Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralački diktat, diktat sa sprečavanjem grešaka

Nastavna oblast: jezik- ortoepija i ortografija

Nastavna jedinica: Kontrolni diktati

93 Uzorci provjere usvojenosti nastavnih sadržaja iz ortoepije i ortografije

94

375


Struktura i tip časa: provjera usvojenosti nastavnih sadržaja

Odgojno-obrazovni ciljevi:Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duhaObrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezikaFunkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajedniciNastavne metode i postupci: tekst-metoda, heuristička metoda, metoda diskusije

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima

Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, rječnik, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije

Tematska korelacija




Usmeno ponoviti upotrebu pojedinih interpunkcijskih znakova

Glavni dio sataNajava nastavne jedinice

1. KONTROLNI DIKTAT

(Znaci interpunkcije,veliko i malo slovo)

376


Saslušajte audiozapis interpretativnog čitanja odlomka iz „Malog princa“ dvaput, a nakon toga na odgovarajuća mjesta stavite znake interpunkcije (tačka, zarez, dvotačka, znaci navoda) i veliko slovo.

2. DIKTAT

(Pisanje niječnice/odrične riječce NE uz glagole)

Napravite zvučni zapis interpretativnog čitanja i ovog odlomka iz „Malog princa“i poslušajte ga. Pravilno napišite odričnu riječcu NE!

„Ruža se zakašlja. Ali ne stoga što je nazebla.- Bila sam glupa, reče ona najzad. Molim te, oprosti mi. Pokušaj da budeš sretan. Bio je iznenadjen što mu ne prebacuje. Stajao je, sav smeten, sa staklenim zvonom u ruci. Nije shvatao tu iznenadnu nježnost.- Naravno, ja te volim, reče mu ruža. Moja je greška što o tome nisi ništa znao. To nema nikakvog značaja. Ali i ti si bio glup kao i ja. Pokušaj da budeš sretan... Ostavi to stakleno zvono. Ne želim ga više.- Ali vjetar...- Nisam baš toliko nazebla... Svježi noćni vazduh će mi prijati. Ja sam cvijet.- Ali životinje...- Treba da podnesem dve ili tri gusjenice ako hoću da upoznam leptirove. Izgleda da je to tako lijepo. Inače, ko će me posjetiti? Ti ćeš biti daleko. Što se tiče velikih životinja, ne bojim se. Imam kandže.I ona bezazleno pokaza svoja četiri trna. Zatim dodade:- Ne odugovlači toliko, to je nesnosno. Riješio si da odeš. Idi.Jer nije htjela da je mali princ vidi kako plače. Bila je to veoma gorda ruža...“

3. STVARALAČKI DIKTAT

Na temelju zadanih riječi i izraza sastavi cjelovite rečenice, a potom i zaokružen tekst. Daj svom tekstu naslov.

kada bih sreo nekog od njih ko bi mi izgledao malo bistriji iskušavao sam ga svojim prvim crtežom koji sam stalno čuvao želio sam da saznam da li on shvata ali dobijao sam uvijek isti dogovor to je šešir poslije toga mu ne bih pričao ni o zmijskom caru ni o prašumi ni o zvijezdama razgovarao sam o temama koje on može da razumije kao što je bridž golf politika ili automobili odrasli su bili zadovoljni što su upoznali tako interesantna čovjeka

377


4. DIKTAT

( sa sprečavanjem pogrešaka)

Pisanje glagolskih oblika1. Od ovih glagola načini 1. lice prezenta jednine:pljeskatiskakatiskakutativikati

2. Načini glagolski pridjev trpni od glagola:ožalostitilijećitisjećispriječiti

Kontrolirajte na času ispravnost svog mišljenja, znanja koristeći se literaturom. Ovaj diktat se može prezentirati na grafofoliji, ili se može svakom učeniku pojedinačno dati listić sa postavljenim gramatičko-pravopisnim problemima.

Riječi za sastav mogu predlagati i učenici. Prijedloge riječi i izraza bilježite na tabli ili flip čartu, a zatim, uz pomoć nastavnika, od svih predloženih riječi izaberite one koje će činiti stvaralačku podlogu sastava. Kada završite - pročitajte nekoliko radova i odlučite koji će vam nastavnik diktirati.

Primjer riječi za stvaralački diktat: hemija, fizika, informatka, voljeti, učiti, kabinet, vježbe, lektira, drug, majka, ljetovanje, more, odmor, sreća, dječak, plavokosa, vrijedan... Izlet, šuma, ptice, povjetarac, tužan pogled, dječak, cvijeće, lopta, šuštaj, strah, žbun, zečić, smijeh, povratak, slatki umor...

Donesite na čas diktata i pravopisni priručnik i rječnik, Naš jezik VII, gramatiku ili neku drugu literaturu kojom se možete služiti na času diktata.

378


3. Načini niječni/odrični oblik 2. lica imperativa glagola:vikatiskakatiglodatiokretati4. Napiši oblik muškog roda jednine glagolskog pridjeva radnog od glagola:rećispasiopećidoživjeti

5. Zamijeni infinitive u rečenicama glagolskom imenicom:Volim skijati.Ne volim skakati.Nije pošteno varati.Zdravo je rekreirati se

5. DIKTAT (sa upotrebom pravopisnog rječnika)

ne napisah, ne idi, ne kazah...

Pišite glagole u odričnom obliku!

Pišite glagole u potvrdnom obliku!

znati, dam, bih, sjedoh, stati, naučen, voljeti, napisati, napisana, vidjeti, jesam, hoću, mogu, reći ću, ćeš platiti, budem li govorio, bili smo došli, sjedeći, završivši

379


Diktati mogu biti i petominutni, sa obaveznim ocjenjivanjem ili samoocjenjivanjem (po broju osvojenih bodova). Bodovanje i ocjenjivanje se može vršiti i u paru, zamjenom učeničkih radova.Prezentirati tačne odgovore na foliji ili na tabli i ispraviti pogreške.



S A D R Ž A J2

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti u sedmom razredu devetogodišnje osnovne škole

3KNJIŽEVNOST

Uzorak obrade nastavne jedinice:„Hasanaginica“ – usmena balada

8Uzorak obrade nastavne jedinice:

„Hadži Musić Meho“ narodna romansa

ne napisah, ne idi, ne kazah...

380



„Ima l' jada k'o kad akšam pada“ sevdalinka


„Đelem, đelem“ romska pjesma

18Uzorak obrade nastavne jedinice:„Ljetopis“ Mula Mustafa Bašeskija


„Oslo pod snijegom“ Isidora Sekulić


Dnevnik Ane Frank


„Pjesma o peru“ Nerkesi


„Voćka poslije kiše“ Dobriša Cesarić


„Pjesma o kuji“ Sergej Jesenjin


„U poznu jesen“ Vojislav Ilić


„Zapis o zemlji“ Mak Dizdar


„Akvarel“ Hamza Humo


381


„Nešto važno da ti kažem“Duško Trifunović

55Uzorak obrade nastavne jedinice:„Posle detinjstva“ Miroslav Antić


„Bakine naočari“ Nikola Šop

62Uzorak obrade nastavne jedinice:„Lampa u prozoru“ Enes Kišević


„Dažd“ Tin Ujević


„U nama vrije vrutak vruće lave“ Miroslav Krleža


„Mali princ“ Egziperi


„Hrt“ Ćamil Sijarić


„Naza vezilja“ Zija Dizdarević


„Vanjka“ Anton Pavlović Čehov


„Ibrahim-begov ćošak“ Ćamil Sijarić


“Sadako hoće živjeti“ Karl Bruckner


„Prva plovidba Džejmsa Kuka“ Nikolaj Čukovski

382


100Uzorak obrade nastavne jedinice:„Čistač obuće“ Ranko Pavlović


„Komanči“ Zane Grey

108 Uzorak obrade nastavne jedinice:

„Iz velegradskog podzemlja“Vjenceslav Novak


„Priča kapetana Frana Porporelosa”Feđa Šehović

116Uzorak obrade nastavne jedinice:„Jazavac pred sudom” Petar Kočić

MEDIJSKA KULTURA


Pozorište/kazalište/teatar


Strip


Film (2 časa)


Film i književnost


Film- klasici bosanskohercegovačke kinematografije

JEZIK

145

383


Uzorak obrade nastavne jedinice:Temeljno i preneseno značenje riječi


Naglasnice i nenaglasnice, čestice/riječce


Glagoli – leksičko značenje

156Uzorak obrade nastavne jedinice:Glagoli – gramatičko značenje

160Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski vid/aspek(a)t


Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje


Glagolsko lice, rod i broj


Glagolska vremena i glagolski oblici (2 časa)

178Uzorak sistematizacije nastavnog gradiva:

Sistematizacija: glagoli


Infinitiv


Glagolski pridjevi - glagolski pridjev radni (aktiv)


Glagolski pridjev trpni (pasiv)


Glagolske imenice

384



Prezent




Perfeka(a)t


Aorist


Imperfek(a)t


Pluskvamperfek(a)t


Futur I


Futur II (egzaktni)


Glagolski načini: imperativ


Potencijal I i II / Kondicional I i II (2 časa)


Glagolski prilozi: glagolski prilog prošli


Glagolski prilog sadašnji

385


272Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva:

Ponovimo glagolska vremena, priloge, pridjeve i načine


Rečenice po sastavu (2 časa)


Gramatičko ustrojstvo rečenice


Samostalni rečenični članovi: predikat


Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici


Objek(a)t


Nesamostalni rečenični članovi: atribut


Kongruentni i nekongruentni atribut


Apozicija


Složena rečenica


Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima (2 časa)


386


Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti, niječnice uz glagolske oblike

330Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva:

Glasovne promjene u glagolskim oblicima


Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

341PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje izostavnika (apostrofa) i tačka-zarez

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA


Pričanje (pripovijedanje/naracija)


Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja


Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika


Deskripcija- opis portreta


Deskripcija- opis dinamičnih pojava


Čitanje i slušanje

368 Uzorak obrade nastavne jedinice:

Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta


Pisanje dnevnika i autobiografije

387


376Uzorci provjere usvojenosti nastavnih sadržaja iz ortoepije i ortografije

Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralački diktat, diktat sa sprečavanjem grešaka

388

Documents

Prirucnik Za Nastavnike 6 Razred