PRIRUČNIK ZA MONITORING ZDRAVSTVENOG · PDF fileprograma excel svakoga četvrtka na službeni e-mail "uiz@ " ... Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka

Bos. Grahovo: +387/34 850-057 | Drvar: +387/34 820-051 | Glamoč: +387/34 272-379

Kupres: +387/34 274-585 | Livno: +387/34 202-233 | Tomislavgrad: +387/34 352 – 105

Rasadnik Pržine: +387/34 206-276

ŠUMSKO GOSPODARSKO DRUŠTVO

Direkcija Kupres

Splitska bb

tel: +387 34/274-801

fax: +387 34/274-800

Transakcijski račun:

INTESA SANPAOLO BANKA:

HYPO ALPE ADRIA BANK:

Identifikacijski broj:

Br. u registru PDV-a:

Br. rješenja upisa u sudski registar:

154 999 5000 101 345

306 009 0000 487 051

4281038670003

281038670003

U/I-87/2004

Web:

www.hbsume.ba

Kontakt:

[email protected]

SLUŢBA ZA UZGOJ I ZAŠTITU ŠUMA

PRIRUČNIK ZA

MONITORING ZDRAVSTVENOG STANJA ŠUMA I ZAŠTITE OD

POTKORNJAKA

Radna verzija za internu upotrebu

Kupres, ožujak 2016. god.

Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina

2

Sadržaj

1. Potkornjaci ....................................................................................................................................... 3

2. Mjere zaštite .................................................................................................................................... 3

2.1. Feromonske klopke ...................................................................................................................... 3

2.1.1. Cilj postavljanja .......................................................................................................................... 3

2.1.2. Pravovremeno postavljanje ....................................................................................................... 4

2.1.3. Odabir lokaliteta ........................................................................................................................ 4

2.1.4. Postavljanje i raspored .............................................................................................................. 4

2.1.5. Feromonski pripravci ................................................................................................................. 6

2.1.6. Prebrojavanje ulova i ažuriranje ................................................................................................ 6

2.1.7. Vrste klopki ................................................................................................................................ 6

„THEYSON“ .......................................................................................................................................... 6

„ECOTRAP“ .......................................................................................................................................... 7

"MULTIWIT - MOKRA KLOPKA" ........................................................................................................... 7

2.2. Lovna stabla .................................................................................................................................. 8

2.3. Izvođenje radova sječe i izvoza .................................................................................................... 8

2.3.1. Kvalitetna uspostava šumskog reda ........................................................................................ 10

2.4. Pravovremene sanitarne sječe i izvoz zaraženih stabala............................................................ 10

3. Simptomi napada potkornjaka ...................................................................................................... 10

Prilog 1 - Indikatori lošeg zdravstvenog stanja .................................................................................. 12

Prilog 2 - Ključ za determinaciju ........................................................................................................ 16

Prilog 3 - Obrazac monitoringa .......................................................................................................... 19

Prilog 4 - Tabela brojnosti potkornjaka ............................................................................................. 21

Prilog 5 - Deklaracije feromona ......................................................................................................... 23


3

1. Potkornjaci

Potkornjaci su sekundarni štetnici koji u povoljnim uvjetima (prenamnoženja) prelaze

u primarne štetnike. U tim uvjetima počinju napadati i vitalna, zdrava stabla.

Masovna pojava potkornjaka ovisi o:

- klimi (suho i toplo vrijeme, sušne godine…),

- zdravstvenom stanju stabala (stabla u velikoj mjeri fiziološki oslabljena…),

- sastavu šume (veće su štete u homogenim - čistim sastojinama i monokulturama

nego u heterogenim šumama).

Osim ova 3 temeljna uvjeta, na povećanje brojnosti potkornjaka utječu:

- prevelika oštećenja prilikom izvođenja radova na iskorištavanju šuma,

- oštećivanja nadžilja koja slabe fiziološku kondiciju stabala i sastojine,

- neuspostavljen šumski red,

- čitava stabla koja ostaju (neokorana) u šumi ili na stovarištima - lagerima duži period,

- neprovođenje radova njege i čišćenja,

- izostanak pravovremenog rješavanja ustava i izvale,

- sastojine s velikom gustoćom stabala u kojima se ne provode redovite sječe - minirane

površine.

2. Mjere zaštite

a) Preventivne:

- način gospodarenja

- feromonske klopke

- lovna stabla

- pravovremeno i pravilno izvođenja radova sječe i izvoza

b) Represivne:

- pravovremene sanitarne sječe i izvoz zaraženih stabala

2.1. Feromonske klopke

2.1.1. Cilj postavljanja

- na osnovu mirisnih komponenti feromona privući i zadržati odraslog imaga u klopci

do prebrojavanja i uništavanja,


4

- dugoročno ustanoviti dinamiku populacije najčešćih vrsta potkornjaka s obzirom na

naše klimatske i druge prilike na razini ŠGP kako bi se mogla uspostaviti pravilna i

pravovremena dijagnoza,

- razrada preventivnih, profilatičkih i terapijskih mjera suzbijanja,

- prognoza daljnjeg razvoja štetnih vrsta i kontinuirani monitoring.

2.1.2. Pravovremeno postavljanje

- cilj je izvući što više potkornjaka prve generacije iz sastojine i spriječiti stvaranje

druge ili treće generacije, u ovisnosti o vrsti,

- pravovremenim postavljanjem feromonskih klopki i praćenjem brojnosti može se

spriječiti pojava gradacije i znatno reducirati brojnost (do 80%),

- prvo ubušivanje potkornjaka u proljeće može se očekivati kada je u sastojini

temperatura bar 3 dana 14 – 15 ˚C,

- prva generacija/rojenje (ovisno o vrsti) ranih potkornjaka javlja se rano u proljeće

već pri temperaturi 22 – 24˚C, u periodu od 13 – 16 h,

- gradacija potkornjaka na nekom području može potrajati 3-4 godine.

2.1.3. Odabir lokaliteta

- odabrati čistine i rubove šuma kao prikladne lokalitete unutar GJ,

- pogodna su mjesta livade, veća stovarišta, okretaljke i druga mjesta koja

zadovoljavaju uvjete,

- obratiti pažnju da se obuhvate lokaliteti gdje se vršila realizacija unatrag 3 godine,

- održavati prostor oko klopke urednim - bez urasle vegetacije (kositi),

- promjena feromona prema deklaracijskim vrijednostima,

- svaka klopka treba biti postavljena na odabrano mjesto i vidljivo obrojčena do kraja

ožujka,

- sve klopke je potrebno locirati GPS-om (koordinate) zbog preglednosti na karti,

- poželjno je postaviti klopke pokraj stovarišta na pilanama, kako bi se usporedila

brojnost.

2.1.4. Postavljanje i raspored

- 20 m (± 2 m) od najbližeg živućeg - zdravog stabla,

- stabla tanja od 3 cm nisu ugrožena,

- 5 m površine prostora oko klopke potrebno je odstraniti i održavati čistim od

vegetacije korova,


5

- visina korita klopke THEYSOHN 1,3 m; a visina korita klopke ECOTRAP 1 m od

površine tla,

- sve klopke moraju biti ispravne, a oštećene ili uništene potrebno popraviti ili

zamijeniti,

- klopke mogu biti postavljene pojedinačno ili u skupnom sistemu, ovisno o potrebi,

- na rubovima sastojina treba biti po jedna na međusobnoj udaljenosti 50 – 70 m

(izuzetno i 100 m),

- postaviti (okrenuti) po mogućnosti tako da dominantni vjetar unosi feromonski miris

u sastojinu (osobito kod THEYSOHN tipa),

- povećati broj klopki pri jačem napadu (povećana brojnost ulova) potkornjaka ili

gdje vizualni simptomi ukazuju na prisutnost i povećanu brojnost, primjeri

postavljanja:

- „THEYSOHN“ tip klopki je najpoželjnije postaviti 3 u zvijezdu ili „Y“ (Slika 2. b)

- „ECOTRAP“ 3 u trokut ili u liniju (Slika 2. a)

a) b) c)

Slika 1. a) Sadržaj ampule vidljiv. b) Pravilno postavljena klopka i feromoni na odabranom lokalitetu. c) Theyshon

postavljen na stalak u obliku obrnutog slova "L"

a) b)

Slika 2. a) Postavljanje Ecotrap klopki u liniju. b) Sistem postavljanja Multiwit mokrih klopki u zvijezda ili "Y"


6

2.1.5. Feromonski pripravci

- poželjno je postaviti: jedna klopka - jedan feromon (zbog lakše determinacije i

prebrojavanja),

- ukoliko se koriste 2 feromonska pripravka tada se feromoni postavljaju na

međusobnu optimalnu udaljenost s obzirom na tip klopke tako da se nesmetano

rasprostire atraktant,

- svi feromoni moraju biti ispravni, bez oštećenja i pravilno postavljeni,

- oštećeni i neispravni feromoni moraju se zamijeniti,

- rasprostiranje feromonskog atraktanta u sastojinu iznosi 300-500 m ovisno o

temperaturi i jačini vjetra.

2.1.6. Prebrojavanje ulova i ažuriranje

- svaka šumarija je dužna izvršiti vlastitu organizaciju oko zdravstvenog monitoringa i

ažuriranja podataka

- obilazak klopke svakih 7 dana (ukoliko je padala kiša, u roku od 48 sati očistiti

korito kako se ne bi širio neugodan miris koji ima odbijajući učinak),

- prebrojavanje obavljati za svaku klopku posebno u ml primjenom plastične posude s

ucrtanom podjelom

- voditi evidenciju u propisani unificirani terenski obrazac "OP 1" ili u GPS

- za svaku klopku posebno vodit evidenciju svakih sedam dana

- prikupljene terenske podatke za svaku klopku dostaviti u propisanom obrascu

programa excel svakoga četvrtka na službeni e-mail "[email protected]"

- potrebno je izvršiti determinaciju vrsta za sve klopke, a ulovljene jedinke uništi

spaljivanjm ili držanjem u zatvorenoj posudi (plastična posuda-galon) bez zraka dok

isti ne uginu, te ih poslje toga zatrpat u tlo

- obratiti pažnju na vizualne simptome koji mogu dugoročno dovesti do povećane

brojnosti.

2.1.7. Vrste klopki

„THEYSON“

- naletni tip klopke, dobrih mehaničkih svojstava, čvrstoće, trajnosti i oblika koji

postiže najuspješnije ulove potkornjaka,

- postavljanje: na način da se unutar sastojine ili na rubu postave na 20 m (± 2 m) od

živućeg stabla sa naletnom (širom) plohom okrenutom u smjeru dominantnog vjetra

zbog boljeg raspršivanja feromonskog mirisa i ulijetanja potkornjaka,

- kombinacija više klopki: tako da se klopke rasporede kao zvijezda ili „Y“, s tim da

se u samo jednu klopku postave feromoni za određenu vrstu potkornjaka. Postavlja


7

se tako da jedna klopka ima smjer sjevera, druga jugozapada, a treća jugoistoka.

Kako bi se osigurali jednoliki uvjeti na utjecaj insolacije i eventualnog nejednolikog

zagrijavanja i hlađenja feromona, što može utjecati na različit intenzitet hlapljenja,

odnosno privlačenje potkornjaka,

- visina korita postavljene klopke iznosi 1,3 m od tla,

- feromoni se postavljaju u središnji dio klopke (4. ulaz/rebro)

- više feromona unutar klopke se postavljaju rubno na istoj visini kako bi se

olakšalo širenje različitih feromonskih mirisa,

- nedostatak kod klopki ovog tipa je ispadanje čepova kroz koje se ocjeđuje voda iz

korita klopke u kojemu se nakupljaju potkornjaci, a samim time i ispadanje

potkornjaka,

- preporučuje se postavljati na stalak u obliku obrnutog slova „L“ kako bi se olakšalo

izvlačenja korita (Slika 1c),

- u zimskom periodu je potrebno skinuti klopke,

- do kraja ožujka tekuće godine potrebno je pripremiti sve klopke na terenu.

„ECOTRAP“

- dobro otvorena u svim smjerovima, tako da je naletna površina dosta velika,

- korito klopkle se postavlja na 1 m od površine tla

- nedostatak joj se očituje u materijalu nešto slabije trajnosti i kvalitete koji je sklon

prelamanju prilikom postavljanja i održavanja,

- postavljanje klopke ovoga tipa nešto je jednostavnije jer potkornjaci mogu biti sa

svih strana lako ulovljeni u samu klopku,

- po potrebi učvrstiti korito/čašicu da bi se spriječilo ispadanje,

- feromoni se, kao i u prethodnog tipa, postavljaju u sredinu klopke,

- više feromona postavlja se tako da se jedan od feromona postavlja u gornju polovicu,

a drugi u donju polovicu klopke (ostavljene rupice za pričvršćivanje) zbog boljeg

raspršivanja mirisnog atraktanta,

- zimi treba skinuti klopke, te ih skladištiti, a na proljeće ustanoviti stanje na terenu i

postaviti ih u funkciju do kraja ožujka.

"MULTIWIT - MOKRA KLOPKA"

- naletni tip klopke, dobrih mehaničkih svojstava, čvrstoće, trajnosti i oblika koji

postiže najuspješnije ulove potkornjaka bez mogućnosti izlijetanja (Slika 2b),


8

- postavlja se kao i THEYSOHN tip klopke, pojedinačno ili u zvijezdu,

- feromoni se postavljaju kao i kod Theysohna za suhi ulov,

- korito-dno klopke je specijalizirano za sipanje tekućine (otopine soli), iako se može

koristiti i za suhi tip ulova kao i obični THEYSHON,

- otopinu je potrebno sipati do prelivnih čepova, te prilikom pražnjenja isprati vodom i

nasuti novu smjesu otopine,

- cilj primjene ove klopke je da se na mjestima sa povećanom brojnošću pristupi

postavljanju (pojedinačno ili u zvijezdu) klopke za što uspješnije izvlačenje

maksimalnog broja potkornjaka,

- u zimskom periodu potrebno je skinuti klopke,

- do kraja ožujka tekuće godine potrebno je pripremiti sve klopke na terenu.

2.2. Lovna stabla

Metoda lovnih stabala predstavlja mehaničku metodu suzbijanja potkornjaka i

sprječavanja pojave kalemiteta koja se prva razvila. Danas nema značajnu praktičnu primjenu

zbog nedostataka kao što su:

- spora i zahtjeva veći broj ljudi

- lovna stabla se moraju pravovremeno okorati,

- moraju biti ravnomjerno raspoređena na površini,

- prije samog okoravanja potrebno je postaviti ceradu/najlon da bi se spriječilo

propadanje imaga u stelju,

- okorani materijal se mora spaliti, što predstavlja svojevrsnu opasnost od požara,

- mogućnost upotrebe kemijskih preparata umjesto spaljivanja je preskupa metoda i

nije pokazala značajnije rezultate.

2.3. Izvođenje radova sječe i izvoza

Sve radove sječe i izvoza neophodno je izvesti bez prevelikog oštećivanja dubećih

stabala prilikom poslova pravilnog obaranja, privlačenja i izvoza sortimenata.

Referent/tehničar dužan je:

- u alarmantnom periodu, u ovisnosti o klimatskim prilikama (okvirno od 1.4. do

15.7.) redovno nadzirati odjele i stovarišta koja se nalaze u fazi realizacije, a gdje se nalazi

drvna masa četinjača (najmanje 2 puta mjesečno i popuniti obrazac "OZS"). Po potrebi

obavjestiti nadležne odgovorne za poslove zaštite i realizaciju, koji trebaju obustaviti radove

sječe dok se posječena roba ne izveze iz sastojine. Osobitu pažnju posvetit u slučajevima kada

nije uspostavljena i održavana propisana zaštita dubećih stabala na vlakama i stovarištima

(žrtvena stabla, zaštita otkoranim okorcima ili gumom),


9

- "žrtveno-pričuvno stablo" - označeno stablo koje se sječe na visinu od 1.5 m (ili više

po potrebi) i po potrebi okora. Kao takvo ima ulogu da prilikom izvlačenja sortimenata

sprječava oštećivanje zdravih, vitalnih stabala budućnosti koja se nalaze u neposrednoj blizini

vlaka i na propisanim stovarištima. Po završetku radova potrebno ih je ukloniti.

- provjeriti ispravnost zaštite potencijalno ugroženih stabala od mehaničkog

oštećivanja na vlakama i prilikom lagerovanja drvnih sortimenata (obloženih otkoranim

okorcima, gredama ili zaštitnom gumom),

- projektom predvidjeti, a na terenu obilježiti potencijalno ugrožena stabala na

vlakama i stovarištima (perspektivna stabla) (Slika 3.)

Slika 3. Primjer obilježavanja "perspektivnog i ugroženog stabla" na stovarištu i vlakama

- evidentirati oštećena stabla (oguljena kora, oštećenja od sajle, ustava...) i ukoliko

postoji mogućnost posjeći ih tijekom prime drvnih sortimenata (nadoznaka),

- evidencija oštećenja (objeljivanje) se zasniva na utvrđivanju površine oštećenosti

dubećih stabala radovima sječe, privlačenja i izvoza drvnih sortimenata u cm2. Evidentirati

objeljena stabla, čije dimenzije objeljenog dijela prelaze dimenzije (horizintalna širina - H;

vertikalna dužina - V) H=10 cm i V=30 cm. Ove dimenzije se odnose na stabla iznad 20 cm

prečnika, a obračunava se za svako stablo posebno. Evidentirana nova oštećenja će se u

pismenoj formi sačiniti i dostaviti nadležnom koji je dužan (ako za to ima potrebe) poduzeti

mjere obustave radova dok se iste ne otklone,

- spriječiti pretrpavanje stovarišta/lagera i oštećivanje dubećih stabala,

- ustave u sastojini moraju se propisno otkloniti bez odlaganja,

- posebno je držati čvrst balans između primljene i izvučene drvne mase (u

alarmantnom periodu maksimalna razlika 100 m3). Posječena stabla se ne smiju nakupljati u

prevelikom broju, osobito u vrijeme rojenja potkornjaka. Ukoliko za navedenu drvnu masu

četinjača nema interesa u roku od 48 sati od uspostavljene evidencije, situacija se smatra

alarmantnom po zdravstvenom pitanju, te je dužnost upozoriti nadležne za tu problematiku,

- na radilištima pravovremeno postaviti lovne klopke, prema iskazanoj potrebi i

brojnosti,


10

- o svim nepravilnostima izvijestiti pomoćnika za uzgoj i zaštitu šuma.

2.3.1. Kvalitetna uspostava šumskog reda

Pod šumskim redom podrazumijeva se provedba mjera u cilju sprječavanja pojava

požara, štetnih kukaca i biljnih bolesti, sprječavanja štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih

elementarnih nepogoda, oštećenja stabala prigodom sječe i izvoza šumskih drvnih sortimenta,

kao i mjere za zaštitu podmlatka i zemljišta.

Gomile-gromade sačinjavaju grane i ovršci (promjer debljeg kraja ispod 7 cm) kao i

kora četinjača koji se moraju složiti tako da se deblji krajevi grana okreću unutar gomile.

Zabranjeno je formiranje gomila-gromada na mjestima gdje postoji podmladak, uz živa

dubeća stabla, u vodotocima, iznad izvorišta vode i na udaljenosti manjoj od 10 m od

prometnica. Granje i ovršci (promjer debljeg kraja ispod 7 cm) listača moraju se skratiti na

dužinu do jednog metra i ravnomjerno razbacati po sječini, vodeći računa o pomlatku,

vodotocima i izvorištima vode. Poremećen šumski red izvozom šumskih drvnih sortimenata

mora se ponovno uspostaviti i trajno održavati do završetka svih radova,

- dijelovi pojedinih stabala od kojih se ne mogu izraditi šumski drvni sortimenti

prerezuju se na nekoliko dijelova i stavljaju na složaj, a kod četinara i brijesta obavezno se

vrši skidanje kore,

- koranje oblovine i panjeva posječenih stabala četinara i brijesta obavezno je u

vremenu od 1. travnja do 1. studenog tekuće godine,

- visina panja može iznositi najviše jednu trećinu promjera panja. Mjerenje visine

panja na strmom terenu vrši se s gornje strane panja.

2.4. Pravovremene sanitarne sječe i izvoz zaraženih stabala

Ova problematika se prvenstveno odnosi na ustanovljena ţarišta napada potkornjaka.

Na takvim mjestima neophodno je u što kraćem roku izvršiti sanitarnu sječu i izvoz zaraženih

stabala kako bi se spriječila gradacija štetnika.

3. Simptomi napada potkornjaka

Simptome napada potkornjaka jako je teško uočiti (Prilog 1.). Dobar pokazatelj nekog

od uzročnika fiziološkog slabljenja stabla, a samim time i povećane mogućnosti napada

potkornjaka su :

- napadnutim stablima se suše vrhovi, pojedine grane, dijelovi krošnje,

- iz kore sipa žućkasto-crvenkasta piljevina, što se osobito vidi u nadžilju stabla,

- oslabljenom stablu žute iglice i postupno se osipaju što se naročito može zapaziti

unutar sklopljene sastojine na površini stelje oko stabla,

- na površini kore se mogu uočiti rupe od ubušavanja ili izlaska potkornjaka

(poželjno je ponekad sjekirom ili nožićem odstraniti površinski mrtvi dio kore kako bi

se uočila ubušavanja),


11

- obilno lučenje smole je dobar pokazatelj zdravstvenog poremećaja (osobito kod

smreke) ,

- potkornjaci imaju i velik broj prirodnih neprijatelja ptica (djetlić) i predatorskih

kukaca koje treba sustavno podržavati u sastojinama jer mogu poslužiti kao

bioindikatori stanja u šumi,

- velika aktivnost predatorskih kukaca i strvinara može ukazati na povećani napad

potkornjaka (kusokrilci, strvinari, trčci, ose najeznice, vrste porodice Cleridae -

mravasti kornjaš i sl.),

- na stablima se može vidjeti gdje otpada kora sa debla, a krošnja je još uvijek zelena.

Osobitu pažnju treba obratiti na simptome u sastojinama:

- monokulturama,

- miniranim površinama,

- u kojima su vršeni radovi sječe i iskorištavanja (unatrag 3 godine),

- u kojima je bio prisutan požar,

- devastiranim ilegalnim sječama,

- na južnim ekspozicijama,

- vidljivo oslabljenim od suše (blijede iglice) i dominantnog vjetra,

- sastojinama u blizini naselja u kojima je pojačana aktivnost dolaska ljudi

(rekreacija), pašarenja, itd.


12

Prilog 1 - Indikatori lošeg zdravstvenog stanja

a) b)

Slika 4. Lučenje smole kao pokazatelj fiziološke narušenosti; a) duž debla, b) na izlaznim rupama

a) b)

Slika 5. a) Ulazne/izlazne rupe ispod mrtvog dijela kore kada se oljušti. b) Jasno vidljivi izlazi

a) b)

Slika 6. a) Izbacivana piljevine iz hodnika imaga na deblu. b) Nakupljena piljevina na nadžilju debla


13

a) b)

Slika 7. a) Oljuštenjem/guljenjem kore se može utvrditi sigurna prisutnost i razvojni stadij pod korom. b) Precizna determinacija vrste

a) b)

Slika 8. Bioindikatori šuma: a) Planinski djetlid (Dendrocopos leucotos), b) Mravasti kornjaš (Thanasimus Formicarius)

a) b)

Slika 9. Simptomi odumiranja stabala koja su izvori zaraza, ali tehnički još uvijek dobrih kvaliteta; a) napad u središnjem dijelu debla, b) napad u vršnom-gornjem dijelu stabla s tanjom korom


14

a) b)

Slika 10. Lokalitet s jasno vidljivim povedanjem brojnosti-gradacija i pojavom žarišta; a) na mjestima gdje je potkornjak

prešao u primarnog, b) na lokalitetu gdje se sprječava njegovo povedanje brojnosti –progradacija

Slika 11. Kalemitet potkornjaka

Slika 12. Posljedice kalemiteta i preuzimanje gljiva truležnica ( Armillaria spp.)


15

a) b)

Slika 13. Lovna stabla; a) guljenje ved zaraženih stabala, b) nastala ekološka katastrofa kao posljedica kalemiteta i pokušaj

zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze feromonskim klopkama

Slika 14. Kronološki tijek sušenja i propadanja sastojina uzrokovanih napadom potkornjaka u Njemačkoj (Hinterstein, Allgäu;

http://wald.xn--gf-fka.de)


16

Prilog 2 - Ključ za determinaciju

- Šestozubi smrekin potkornjak - Pityogenes chalcographus

a) b) c)

Slika 15. a) Obronak pokrilja s jasno vidljivim vedim zupcima kod mužjaka i manjim kod ženke. b) Prikaz osnovnog oblika

razvoja hodničnog sustava specifičnog za ovu vrstu. c) Odrasli imago veličine 2-2,3 mm

a) b) c)

Slika 16. a) Sustav hodnika u početnoj fazi sa bračnom komoricom i materinskim hodnicima. b) Trenutno aktivno izgrizanje.

c) Završena faza razvoja

a) b)

Slika 17. a) Napad na tankim granama stabla. b) Razvijeni potkornjaci u zipkama pred izlijetanje-rojenje


17

- Osmozubi smrekov potkornjak, smrekov pisar - Ips typographus

a) b) c)

Slika 18. a) Razvoj hodnika pod korom. b) Početna faza izgrizanja ličinki od materinskog hodnika. c) Potpuno razvijeni

hodnici i kukuljenje u zipkama

a) b)

Slika 19. a) Odrasli imago. b) Proces kukuljenja

a) b) c)

Slika 20. a) Crvenkasta piljevina kao znak ubušenog potkornjaka. b) Skidanjem kore utvrđuju se faze razvoja. c) Priprema

izlaska odraslih imaga


18

- Jelov debelokori krivozubi potkornjak - Pytiokteines curviens

a) b) c)

Slika 21. a) Prikaz sustava razvoja hodnika pod korom. b) Izlazne rupe. c) Pokrilje odraslog imaga

- Oštrozubi borov potkornjak - Ips acuminatus

a) b) c)

Slika 22. a) Prikaz sustava razvoja hodnika pod korom. b) Grizotine na deblu. c) Odrasli imago

- Veliki šestozubi borov potkornjak - Ips sexdentatus

a) b) c)

Slika 23. a) Prikaz sustava razvoja hodnika pod korom. b) Žudkasta piljevina kao siguran pokazatelj ubušavanja potkornjaka osobito

na opožarenim površinama. c) Grizotine na deblu bora


19

Prilog 3 - Obrazac monitoringa

OP 1 - Prebrojavanje po vrstama

Popunjavanje OP 1; Popuniti svaku rubriku jedanput tjedno za svaku klopku. Podatke s terena

ažurirati i dostaviti u digitalnom obliku u propisane obrasce svakoga četvrtka u tjednu.

Tip

klo

pke

Vrs

ta

fero

mo

na

Od

jel /

od

sjek

Lo

kal

itet

Go

spo

dar

ska

kla

saO

mje

r sm

jese

Dat

um

po

stav

ljanja

Dat

um

ob

no

ve

Dat

um

pre

bro

javan

jaK

oo

rdin

ate

Vrs

ta

ml

Pri

sutn

ost

ost

alih

vrs

ta k

ukac

a

Kri

tična

bro

jno

st

DA

/ N

E

Viz

ual

ni si

mp

tom

i

12

34

56

78

910

11

12

13

14

15

Pre

bro

jav

an

je izv

ršio

:

Bro

j

klo

pke

Vrs

ta 1

Vrs

ta 2

Do

datn

a z

ap

aža

nja

:

Vrs

ta 3

Vrs

ta 4

Fero

mon 4

Fero

mon 5

PR

EB

RO

JA

VA

NJ

E P

O V

RS

TA

MA

u m

l

Vrs

ta 5

ŠG

D "

HE

RC

EG

BO

SA

NS

KE

ŠU

ME

"

d.o

.o. K

upre

s

GJ:

Dat

um

:

ŠU

MA

RIJ

A :

Fero

mon 1

Fero

mon 2

Fero

mon 3


20

OZS - Kontrola zdravstvenog stanja

Popunjavanje OZS ; Popuniti sve rubrike za svaku klopku posebno, kao i za sva druga mjesta na

kojima se uoče promjene zdravstvenog stanja uočavanjem specifičnih simptoma. Obrazac popuniti i

dostaviti u digitalnom obliku najmanje 2 puta mjesečno.

12

34

5

1G

J

2Lo

kalit

et

3G

osp

od

arsk

a kl

asa

4O

dje

li/o

dsj

eci

5O

dje

li re

aliz

iran

i un

atra

g

3 g

od

ine

6N

apad

nu

te v

rste

drv

eta

7Si

mp

tom

i

8V

rsta

šte

tnik

a/o

bo

ljen

ja

9In

ten

zite

t n

apad

a

10

Nap

adn

uta

po

vrši

na

11

Dija

gno

za (

pre

tpo

stav

ka)

12

Šum

ski r

ed

13

Ošt

eden

je n

adži

lja

14

Dre

nir

anje

vla

ka i

pu

teva

15

Gu

ljan

je p

anje

va

16

Izva

le/u

stav

e

17

Tem

po

sje

če i

izvl

ačen

ja

18

Stan

je s

tova

rišt

a

19

Stan

je š

um

sko

g tl

a

20

Ob

no

va s

asto

jine

21

Dje

lova

nje

čo

vjek

a

22

Do

dat

na

zap

ažan

ja:

ŠGD

"H

ERC

EGB

OSA

NSK

E ŠU

ME"

d.o

.o. K

up

res

KO

NTR

OLA

ZD

RA

VST

VEN

OG

STA

NJA

RA

DIL

IŠTA

I U

GR

OŽE

NIH

LO

KA

LITE

TAŠU

MA

RIJ

A:

Dat

um

:

Loka

litet

osm

atra

nja

Pojava biljnih bolesti i

štetočina

Zdravstveno stanje u sastojini

/radilištuPodatci o lokalitetu

Sastojinske

prilike

Ko

ntr

olu

izvr

šio

:


21

Prilog 4 - Tabela brojnosti potkornjaka

Intenzitet

napada 5 6 7 8 9 Ukupno

Slab ˂350 ˂400 ˂550 ˂150 ˂50 ˂1500

Umjeren 351-1300 401-1400 551-1800 151-600 51-400 1501-5500

Visok 1301-1900 1401-2000 1801-2700 601-850 401-550 5501-8000

Vrlo visok 1901˂ 2001˂ 2701˂ 851˂ 551˂ 8001-16000

Ekstremno visok 16001˂

Ips typographus - 1 ml smrekovih pisara odgovara oko 40 jedinki

Tabela 1. Prikaz brojnosti Ips typohraphus

Graf 1. Grafički prikaz brojnosti po mjesecima

Graf 2. Grafički prikaz ulova u ml po mjesecima


22

Intenzitet

napada 5 6 7 8 9 Ukupno

Slab ˂500 ˂3200 ˂5000 ˂1250 ˂50 ˂10000

Umjeren 1700 13000 20000 5000 300 40000

Visok 2600 19500 30000 7500 400 60000

Vrlo visok 2601˂ 19501˂ 30001˂ 7501˂ 401˂ 100000

Ekstremn

o visok 100001˂

Pityogenes chalcographus- 1 ml šestozubih smrekovih potkornjaka odgovara oko 600 jedinki

Tabela 2. Prikaz brojnosti Pityogenes calcographus

Graf 3. Grafički prikaz brojnosti po mjesecima

Graf 4. Grafički prikaz ulova u ml po mjesecima


23

Prilog 5 - Deklaracije feromona


24


25


26


27

Documents

PRIRUČNIK ZA MONITORING ZDRAVSTVENOG · PDF fileprograma excel svakoga četvrtka na službeni e-mail "uiz@ " ... Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka