Maja LaklijaBranka Sladović Franz

Maja Laklija / Branka Sladović Franz

INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI

Nakladnik: Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje

Za nakladnika: Mirela Miharija

Recenzentice: prof. dr. sc. Kristina Urbanc

doc. dr. sc. Ivana Jeđud Borić

Autorice: doc. dr. sc. Maja Laklija

prof. dr. sc. Branka Sladović Franz

Grafička priprema i dizajn: Silva Miharija

Lektura: Maja Silov Tovernić

Tisak: Stega tisak d.o.o., Zagreb

Naklada: 250 primjeraka

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 844281.

ISBN: 978-953-57670-0-8

Ovaj priručnik je izrađen uz financijsku potporu Ministarstva socijalne politike i mladih u okviru provedbe programa “Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo” 2010. - 2013.

Maja Laklija

Branka Sladović Franz

INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI

PREDGOVOR

Dragi kolege, suradnici i stručnjaci,

ovaj priručnik nastao je u okviru programa Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo usmje-renog razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose kvaliteti udomiteljstva i kvalitetnijem planiranju udomiteljske skrbi te povećanju broja udomitelja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Program je započeo 2010. godine uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a sada Ministarstva socijalne politike i mladih.

Partneri u programu bili su nam Centar za socijalnu skrb Zaprešić i Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška, a suradnik Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod. Nizom aktivnosti, prije sve-ga radionicama, predavanjima i savjetodavnim radom, nastojali smo pružiti potrebna znanja i vještine udomiteljima i onima koji to žele postati te im na taj način pomoći u obavljanju jedne od najzahtjevnijih uloga koje život može donijeti i olakšati im je – u odgoju sretne, uspješne i zadovoljne djece koja nisu imala sreću odrastati u svojoj biološkoj obitelji. Naš uspjeh u ispu-njavanju postavljenih ciljeva velikim je dijelom ovisio o dobroj suradnji s djelatnicima centara za socijalnu skrb. Tako su određene aktivnosti bile usmjerene upravo djelatnicima tih centara, a ova je publikacija proizišla iz spomenutih aktivnosti.

U fokusu je ovog priručnika dobrobit udomljenog djeteta i pronalaženje najboljih mogućih po-stupaka za ostvarivanje toga cilja. Tekst koji slijedi trebao bi stručnjacima poslužiti kao alat za postizanje željenog učinka. Dosadašnji način rada, koji je uključivao i planiranje, nije bio jasno i detaljno definiran. Jedinstveni predlošci s jasnim uputama i objašnjenjima postupaka trebali bi unaprijediti brigu za samo dijete te olakšati postupanje kako samim socijalnim radnicima tako i udomiteljima.

Richard Cushing rekao je: „Planirajte unaprijed. Nije kišilo kada je Noa počeo graditi arku.“ (http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937). Nadamo se da će ova publikacija poslužiti kao veliki kišobran kojim će socijalni radnici štititi udomljenu djecu od posljedica nepo-voljnog životnog početka u kojem su se našla.

Koristim se ovom prilikom da u ime djelatnikā i suradnikā Siriusa zahvalim na suradnji djelatni-cima CZSS-ova koji su primjedbama i prijedlozima pridonijeli kvaliteti ove publikacije: Andreji Medovarski i Romani Prigorec iz CZSS-a Zaprešić, Miri Maćešiću iz CZSS-a Nova Gradiška i Kata- rini Betević Dadić iz CZSS-a Zagreb. Veliku zahvalu upućujemo i svim udomiteljima s kojima smo

tijekom tri godine surađivali i ugodno se družili. Iako je naša uloga bila prenošenje znanja i vje-ština, učenje je bilo obostrano i obogatilo je i nas – i kao stručnjake i kao ljude. Uz zahvalnost Ministarstvu na mogućnosti da se ovakav program provede, izražavamo nadu da će se slične aktivnosti nastaviti te da će naše društvo prepoznati i naučiti više cijeniti trud i nesebičnost koju udomitelji ugrađuju u svoj „rad“ brinući se o onima koji to najviše zaslužuju, o djeci.

Dr. sc. Lovorka Brajković, predsjednica udruge

SADRŽAJ

UVOD .........................................................................................................................................9

OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU .........................11

Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi? ......................................15

Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete? ............................................16

Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete? ....................................................16

Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj? ...............................................................................................................16

Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov? ......................................17

Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete? ........................................................................17

Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja ............................................19

Uključivanje djece u proces individualnog planiranja ............................................................20

PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI .................................................22

Procjenjivanje kao temelj planiranja .......................................................................................24

Informiranje udomitelja o djetetu...........................................................................................26

PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ........................................29

PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU .............................31

Dojenčad i djeca u dobi do tri godine .....................................................................................31

Specijalizirano udomiteljstvo ..................................................................................................32

ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI ...........................................................................................34

Primjer individualnog plana skrbi za specijalizirano udomiteljstvo ........................................35

Primjer individualnog plana skrbi za dijete iz dječjeg doma ...................................................39

Primjer individualnog plana skrbi za novorođenče .................................................................43

Primjer individualnog plana skrbi za udomljeno dijete bez adekvatne roditeljske skrbi ........48

SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI................................................................52

POPIS LITERATURE ...................................................................................................................57

Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi ....60

Predložak IPS-a ........................................................................................................................70

Predložak - opće informacije o djetetovu boravku u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi ...73

9

UVOD

U ovom se priručniku daju smjernice i preporuke namijenjene praktičnom radu stručnjaka koji se bave udomiteljstvom djece, u prvom redu socijalnim radnicima, odnosno voditeljima sluča-ja, koji su nadležni za dijete. No kako u procesu zaštite djece nužno trebaju sudjelovati i druge značajne osobe, u tom je smislu ovaj priručnik doprinos njihovu zajedničkom razumijevanju procesa planiranja. Nadalje, priručnik se može primijeniti na svu djecu u alternativnoj skrbi uz uvažavanje specifičnosti navedenog oblika skrbi i pojedinog djeteta, a ne samo na udomljenu djecu jer načela i postupci jednako vrijede i za ostale oblike skrbi. Primjeri koji su ovdje navedeni izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse i na tome im zahvaljujemo. U priručniku se stručnjake upućuje i na druge stručne izvore te je njegova primjenjivost i uspješnost u uskoj vezi sa znanji-ma i provedbom postupaka koji su u drugoj literaturi detaljno opisani. Naime, kako je pružanje udomiteljske skrbi samo dio sustava zaštite djece mjerom izdvajanja djeteta iz biološke obitelji, nužno je da su svi njegovi dijelovi, odnosno postupci i intervencije, međusobno usklađeni i usmjereni istim ciljevima na dobrobit djeteta.

U središtu ovog priručnika jest individualno planiranje skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji, no da bi udomiteljska skrb za dijete bila uspješna, važno je kvalitetno obaviti niz drugih profe-sionalnih zadataka nakon čega se može očekivati da će kvaliteta udomiteljske skrbi biti veća, broj slučajeva prekidanja smještaja u udomiteljskim obiteljima manji, a sustav podrške i pomoći obiteljima (biološkoj i udomiteljskoj) efikasniji. Neki su od tih profesionalnih zadataka ovi:

• procjena djeteta i obitelji (biološke i udomiteljske);

• odabir, priprema i edukacija udomitelja;

• usklađenost djeteta i udomitelja;

• rad s djetetom;

• podrška udomiteljima;

• kontinuiran rad s biološkom obitelji;

• pomoć prilikom susreta između djeteta i članova biološke obitelji;

• pažljiva izrada individualnog plana skrbi za dijete;

• redovito praćenje i evaluacija poduzetih aktivnosti;

• kontinuirana edukacija udomitelja i dr.

10

O povijesti udomiteljstva u Hrvatskoj, pravima i obvezama udomitelja i stručnjaka centara za socijalnu skrb te postupku smještanja predlažemo priručnik za udomitelje djece “Dajući dom da-jemo sebe” autora Kronstein i Škrabić-Aničić (2010.). Kako je individualizirani pristup planiranju skrbi za korisnike u hrvatskoj praksi noviji stručni pojam, tako su prisutne i određene termino-loške, zakonske i praktične nedorečenosti koje su podložne daljnjim promjenama. Neovisno o njima, a vodeći se međunarodnim standardima, suvremenim istraživanjima i modelima prakse, ovim se priručnikom želi ukazati na načela, korake i mogući model pristupanja individualnom planiranju za djecu u sustavu udomiteljske skrbi te dati prijedlog za standardizaciju postupnosti radnji pri planiranju i vođenju dokumentacije.

11

OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU

Znanstvene spoznaje i stručna znanja o razvoju djece, odredbe Konvencije o pravima djeteta (2010.), zahtjevi i politika Europske unije, UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (2010.), Standardi kvalitete socijalnih usluga (MSPIM, 2010.) te niz drugih dokumenata daju svoj do-prinos reformi sustava socijalne skrbi u području unapređivanja sustava zaštite djece. Njezin je cilj, između ostalog, i unapređenje udomiteljstva (Ivković i Žižak, 2010.). Smanjivanje broja djece smještene u klasične institucije potpomognuto je i poticano pokušajima rekonstruiranja institucionalne skrbi, preporukama za jačanje preventivnih mjera i provedbu ranih intervencija te poticanjem alternativnih oblika skrbi, odnosno procesom deinstitucionalizacije (Ajduković, 2004.). Naime, proces deinstitucionalizacije skrbi o djeci, koji je već dulje vrijeme u Hrvatskoj u tijeku, uključuje, s jedne strane, razvoj suvremenog udomiteljstva, a s druge razvoj programa podrške obiteljima kako se djeca ni ne bi izdvajala iz obitelji (Laklija, 2011.). Pozornost stručne javnosti svakako se treba jače usmjeriti i na razvoj programa podrške obiteljima iz kojih su djeca već izdvojena radi omogućavanja povratka djece u obitelj (tzv. reunifikacije). Ako se u tome ne uspije, nužno je pronaći drugi, trajan i stabilan, oblik alternativne obiteljske skrbi – bilo dugo-trajno udomiteljstvo bilo posvojenje.

Udomiteljstvo kao oblik alternativne skrbi može zadovoljiti ključne potrebe djeteta upravo stoga što je riječ o skrbi u obiteljskom okruženju i odrastanju u lokalnoj zajednici. Ono omogućuje da se paralelno s razvijanjem odnosa privrženosti udomiteljima zadržava odnos privrženosti bio-loškim roditeljima i identifikacije s njima (ako je moguće) te da se pruža prilika biološkim rodite-ljima za sudjelovanje u skrbi o djetetu u nekim aspektima (Kletečki Radović i Kregar Orešković, 2005.). S obzirom na važnost održavanja osobnih obiteljskih veza i s drugim članovima obitelji izuzev s roditeljima, stručnjaci trebaju posvetiti posebnu pozornost braći i sestrama, bakama i djedovima, kumovima i dr. Poticanje održavanja odnosa s članovima uže i šire obitelji i zajednice ulaganje je u socijalnu mrežu koja može prihvatiti dijete nakon izlaska iz sustava skrbi (uz rodi-telje ili neovisno o njima) te u smanjivanje rizika od socijalne isključenosti djece koja odrastaju u sustavu skrbi.

UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (Vidović i Ivković, 2010.: 22) u točki 57. ukazuju na to da se odluke „…moraju temeljiti na procjeni, planiranju i ispitivanju…“, a u točkama 61. i 63. navodi se da planiranje pružanja i trajnosti skrbi treba provesti prije nego što dijete uđe u sustav skrbi. U planu treba jasno navesti ciljeve smještaja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostva-riti. Planiranje se spominje i u točki 68., prema kojoj „dijete treba pripremiti na sve promjene u

12

okruženju u kojemu mu se pruža skrb, a koje su posljedica postupaka planiranja i procjene“. O važnosti procjenjivanja govori smjernica broj 67., prema kojoj svakom djetetu obuhvaćenom pri-vremenom skrbi treba osigurati „…pravo na redovitu i temeljitu procjenu (poželjno barem svaka tri mjeseca) primjerenosti skrbi i postupanja, koja osobito uzima u obzir osobni razvoj djeteta i sve promjene u potrebama ili događanjima u djetetovu obiteljskom okruženju te prikladnost i potrebu za postojećim smještajem u tim okolnostima. Tu procjenu trebaju izvoditi kvalificirane i ovlaštene osobe, a u nju u potpunosti treba uključiti kako dijete, tako i sve značajne osobe u djetetovu životu.“ (Vidović i Ivković, 2010.: 23).

Slika 1. Tronožac provedbe intervencija

U temelju intervencija u socijalnom radu s djecom nalaze se tri zasebna postupka koja se me-đusobno nadopunjuju: procjenjivanje, planiranje i praćenje (slika 1). Redoslijed navedenih po-stupaka iznimno je bitan u početku zaštite djeteta, a kasnije se postupci mogu provoditi i samo-stalno, odnosno u dijelu koji je potreban. Procjenjivanje je preduvjet planiranja te je potrebno napraviti početnu ili sveobuhvatnu obiteljsku procjenu dok je dijete još u biološkoj obitelji, a određene dijelove procjene provoditi i nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj (Sladović Franz, 2008.). Procjenjivanje podrazumijeva identificiranje kako poteškoća tako i resursa i snaga djeteta, njegove obitelji i zajednice te je samo na temelju uvida u sve aspekte života i okruženja moguća individualizacija ciljeva u kontekstu pojedinog djeteta i njegovih specifičnih potreba. Ni praćenje intervencije nije moguće bez prije provedenog planiranja kako bi se vrednovalo je li se postiglo ono što se namjeravalo (što iznova počiva na prethodnom procesu procjenjivanja i prvobitno prikupljenim podacima), odnosno jesu li, ako su nastupile neke promjene, potrebne prilagodbe. Ako se ne provodi jedan od navedenih postupaka, sama intervencija nije održiva (tronožac „pada“ bez jedne noge), odnosno nije moguće postići potrebnu ravnotežu ni iskoristiti važnost međuovisnosti postupaka.

Prilikom poduzimanja profesionalnih intervencija, a onda i prilikom procjene i planiranja, valja razlikovati procjenu sigurnosti djeteta (je li dijete u životnoj opasnosti i/ili mu je u ozbiljnoj mjeri

PROVEDBA INTERVENCIJA

PROC

JENJ

IVAN

JE

PLAN

IRAN

JE

PRAĆ

ENJE

13

ugroženo zdravlje) od procjene razine razvojne ugroženosti (postoji li i/ili kolika je vjerojatnost da je ugrožen pravilan razvoj djeteta, zadovoljavanje njegovih potreba i ostvarivanje potencijala unutar postojećih životnih okolnosti?). Slijedom toga valja razlikovati trenutačne aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se osigurala sigurnost djeteta (u obliku hitne intervencije ili donošenja plana sigurnosti ako je potrebno) od dugoročnih aktivnosti i mjera potrebnih za umanjivanje čimbenika koji su rezultirali nesigurnim uvjetima i razvojnim rizicima za dijete ili nepovoljnim ishodima (Sladović Franz i Ajduković, 2008.). Ako je dijete smješteno u udomiteljsku obitelj, tada pozornost treba usmjeriti i na sigurnost djeteta prilikom posjeta roditelja ili odlazaka u posjet, odnosno na procjenu sposobnosti i spremnosti udomitelja da se nose s posjetima roditelja.

Sukladno suvremenim trendovima u području socijalne skrbi za djecu valja razlikovati postupke planiranja i vrste planova koji se mogu donositi i prema kojima treba postupati, ali koji se mogu donositi istovremeno ili u različitim trenucima provedbe intervencija za zaštitu i dobrobit djeteta i njegova boravka u sustavu alternativne skrbi (slika 2).

Slika 2. Individualno planiranje za dijete u alternativnoj skrbi

Izrada individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji predmet je ovog priručnika, dok je za izradu drugih planova potrebno upoznati se sa specifičnostima u drugim aktualnim stručnim tekstovima. Ovdje se navode samo neke moguće okolnosti njihove izrade u kontekstu alternativne skrbi za djecu. S obzirom na to da je za djecu izdvojenu iz biološke obitelji potrebna stabilnost, a ne promjena, te kako se ona nalaze „u sustavu alternativne skrbi“, rabi se naziv in-dividualni plan skrbi te se na taj način razlikuje od planova promjena koje trebaju ostvariti druge odrasle osobe u kontekstu cjelovite intervencije za dobrobit djeteta. Isto se tako u Standardima za izvanobiteljsku skrb u Europi, u Standardu 6, navodi da se „proces izvanobiteljske skrbi djece vodi (se) individualnim skrbnim planom“ (SOS - Kinderdorf International, 2007.: 27).

Individualni plan promjena za udomiteljsku obitelj

Vrste popratnih individualnih planova za djecu u alternativnoj skrbi:

Paralelni plan Plan izlaska iz sustava skrbi

Plan sigurnosti

Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji

Individualni plan promjena za roditelje

INDIVIDUALNO PLANIRANJE ZA DIJETE U ALTERNATIVNOJ SKRBI

14

Individualni plan promjena za udomiteljsku obitelj potrebno je izraditi iznimno u situacijama kada je u interesu djeteta (npr. zbog stabilnosti i/ili trajnosti smještaja te privrženosti članovima udomiteljske obitelji) ostanak u istom okruženju, a udomiteljima je potrebna stručna pomoć i podrška u pružanju skrbi, bilo zbog specifičnosti djeteta, bilo zbog promijenjenih okolnosti u njihovoj obitelji, bilo zbog određenih novonastalih potreba djeteta (npr. poteškoće u ponašanju djeteta, smrt udomiteljeva partnera, teža bolest udomitelja). Ako je udomitelj koji je suočen s tim novonastalim okolnostima odlučan u tome da prekine udomiteljstvo i odbija pomoć/po-dršku, individualni se plan promjena za udomitelje, naravno, ne izrađuje; njegovoj se izradi pristupa ako je udomitelj motiviran za nastavak brige o djetetu te ako je ono u interesu djeteta. Prethodno je potrebno napraviti procjenu stvarne spremnosti i mogućnosti udomitelja da se mi-jenja i da u novim uvjetima pruži prikladnu skrb za dijete kako se ne bi mijenjao oblik smještaja i kako se ne bi prekidale uspostavljene veze. Svrha toga plana može biti i priprema udomitelja za prihvat djeteta (npr. ako udomljuje dijete s teškoćama u razvoju, a koje je brat ili sestra prije udomljenog djeteta, edukacija udomitelja sukladno stanju i potrebama udomljenog djeteta itd.).

Individualni plan promjena za roditelje u ovom kontekstu izrađuje se radi stjecanja uvjeta za povratak djeteta u obitelj ili radi poticanja i održavanja kontakata s djetetom tijekom boravka u sustavu alternativne skrbi, a obično se provodi u obliku neke mjere obiteljskopravne zaštite. O izradi programa mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi i specifičnostima postavljanja ciljeva detaljno su pisale Ajduković i Sladović Franz (2008.).

Paralelni plan jest plan kojim se nastoje osmisliti daljnji koraci i mjere za slučaj da povratak dje-teta u biološku obitelj ne uspije u očekivanom vremenu ili radi osiguravanja potrebnih uvjeta i okolnosti. Njime se nastoje identificirati drugi oblici osiguravanja skrbi za dijete ako se procijeni da nije moguće ponovno spajanje djeteta s obitelji. Sadržaj paralelnog plana u smislu daljnjih mjera kojima se štiti dijete (obično težih) nije predmet pregovaranja i dogovaranja s roditeljima. Njegova je funkcija motivirajuća za roditelja i sigurnosna za socijalnog radnika kako bi stručnja-ci u slučaju pogoršanja situacije za dijete imali već unaprijed osmišljene strategije kojima se osiguravaju daljnji postupci. Paralelno planiranje jest „proces rada prema reunifikaciji obitelji dok se u isto vrijeme osmišljava zamjenski plan ukoliko to ne bude uskoro moguće… čime se namjerava brže premjestiti dijete iz neizvjesnosti… u sigurnu i stabilnu trajnu obitelj“ (Shene, 2001:1). Paralelni plan može se kratko navesti u zaključcima sveobuhvatne obiteljske procjene ili u općem predlošku koji se odnosi na skrb o udomljenom djetetu (vidi prilog 3) ili se može zasebno i detaljno razrađivati (npr. u slučaju povremene udomiteljske skrbi o djetetu majke iz jednoroditeljske obitelji koja boluje od karcinoma tijekom njezina boravka u bolnici, a za slučaj majčine smrti).

15

Plan izlaska iz sustava skrbi potrebno je početi izrađivati kad je dijete u dobi 15 – 16 godina ako je riječ o dugotrajnom udomiteljstvu. Taj bi plan mladu osobu trebao pripremiti za samostalan život i osigurati joj mehanizme podrške u obitelji i/ili lokalnoj zajednici ako se vraća u prijašnje okruženje (Wheal, 2005.). Prije izlaska iz sustava skrbi nužno je identificirati ili osmisliti resurse koji se trebaju iskoristiti radi daljnje podrške djetetu (posebno u području stanovanja, zapošlja-vanja, financiranja, obrazovanja i sl.), osobito u prvoj godini nakon izlaska iz sustava skrbi, ali i tijekom sljedećih godina (Stein, 2009.).

Plan sigurnosti ima za cilj osmišljanje aktivnosti za suočavanje s prijetećom opasnosti kada se pojavi te provedbu sigurnosne intervencije koja mora imati trenutačan i potpun učinak – odmah zaštititi djetetov život i zdravlje (Lund i Renne, 2009.). Plan sigurnosti djeteta uključuje barem sljedeće elemente: identificirane rizike i opasnosti, definirane postupke osiguravanja sigurnosti i djelovanja u situacijama manifestiranja prijeteće opasnosti te stupanj svjesnosti o postojanju prijeteće opasnosti i spremnosti za provedbu sigurnosne intervencije udomitelja/roditelja/skrb-nika/djeteta (NAPCWA, 2009.). U kontekstu udomiteljske skrbi plan sigurnosti izrađuje se ako postoji povremena prijeteća opasnost za dijete, npr. tijekom susreta s roditeljem.

Cilj individualnog planiranja za djecu u sustavu alternativne skrbi izradom navedenih planova jest svrsishodno i djelotvorno odgovaranje na potrebe i zaštitu djece u sustavu alternativne skrbi. Iako na prvi pogled može djelovati zahtjevno i složeno, ako se provodi na opisani način, ono pruža više sigurnosti i osnažujuće je kako za dijete tako i za udomitelje, ali i za stručnjake koji rade u tom području.

Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi?

Planiranje u sustavu zaštite djece provodi se u partnerstvu i suradnji s roditeljima i drugim zna-čajnim osobama koje su privatno ili profesionalno uključene u djetetov život, uključivši i osobe koje mogu poduprijeti obitelj (biološku i udomiteljsku) u kriznom razdoblju. Plan skrbi za dijete slikovito se opisuje i kao putokaz prema sigurnosti, stabilnosti i dobrobiti djeteta i njegove obi-telji. No posebna vrijednost plana skrbi za dijete jest u tome što planirane intervencije poveća-vaju vjerojatnost poželjnih razvojnih ishoda (Shonkoff i Phillips, 2000.) te je nužnost donošenja planova zapravo vezana uza samu kvalitetu skrbi za djecu. U fokusu individualnog plana skrbi uvijek je jedno dijete. Ako se iz obitelji izdvaja više djece, za svako se dijete izrađuje zaseban in-dividualni plan skrbi, neovisno o tome smještaju li se djeca zajedno ili ne. Iako se plan skrbi zapi-suje i uručuje svim nositeljima njegove provedbe, valja napomenuti da naglasak nije na samom dokumentu već na procesu planiranja, čije se važne izmjene slijedom novonastalih okolnosti ili redovitog praćenja uvijek trebaju uzimati u obzir i prikladno bilježiti.

16

Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete?

Individualni plan skrbi za udomljeno dijete sadrži jasno definirane ciljeve, aktivnosti i za njih od-govorne nositelje, vremenski okvir i kriterije praćenja uspješnosti provedbe ciljeva u područjima skrbi za dijete koji su posebno važni. Navedeno se odnosi na udomljeno dijete, njegovu biološku i udomiteljsku obitelj i njihove članove te za svaku skupinu stručnih suradnika koji se uključuju u rad na promjenama imajući u fokusu interes djeteta. Tako se na dijete odnose izravne aktivnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne i specifične potrebe djeteta, dok se na roditelje odnose aktivnosti kojima se osigurava i podupire prikladna skrb o djetetu ako u nekom dijelu i nadalje brinu o njemu te održavanje osobnih kontakata, odnosno povećanje sigurnosti i dobrobiti dje-teta. Što se tiče udomitelja, u individualnom planu skrbi nalaze se i aktivnosti koje se odnose na identificirane potrebe udomitelja kojima će se povećati njihov kapacitet za osiguravanje pri-kladne skrbi i dobrobiti djeteta dok je kod njih smješteno, uključivši npr. potrebu za prijevozom, savjetovanje za probleme u ponašanju djeteta, edukaciju o pravilnoj prehrani djeteta oboljelog od dijabetesa i sl.

Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete?

Potrebno ga je izraditi zato što se na taj način osigurava jasno postupanje svih uključenih u brigu o djetetu kako bi se zbog nužnosti pravovremenog postupanja i osiguravanja trajnih i stabilnih uvjeta odrastanja ili omogućio povratak djeteta biološkoj obitelji ili utvrdila potreba za pokretanjem drugih mjera obiteljskopravne zaštite (Inkelas i Halfon, 2002.; DePanfilis i Salus, 2003; Johnson i Wagner, 2005, ADHC, 2011.). Stoga je i za roditelje koji pružaju roditeljsku skrb nužno definirati koje ciljeve, aktivnosti i promjene trebaju poduzeti i ostvariti kako bi se osigu-rao siguran povratak djeteta u obitelj. Izradom i primjenom individualnog plana pomaže se u svladavanju prijelaznog razdoblja tijekom djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji i održavanju kontinuiteta i dosljednosti u njegovu životu.

Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj?

Plan je potrebno izraditi za svako dijete koje se nalazi u udomiteljskoj obitelji, neovisno o vrsti i planiranom trajanju udomiteljstva. No individualni plan skrbi ne mora nužno sadržavati sve di-jelove, odnosno sva područja (vidi prilog 1 – Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi), već samo one relevantne za određeno dijete. Individualni plan skrbi tako može biti kraći ili dulji, s manje ili više ciljeva i aktivnosti ovisno o specifičnim potrebama djeteta i ukupnim okolnostima. Planiranje i procjena provode su u onom opsegu i sadržaju koji je važan za dobrobit djeteta. Tako se na primjer, ako se radi o dnevnom, tjednom ili vikend udomiteljstvu, u individualnome planu skrbi definiraju ciljevi skrbi, vrijeme boravka u sustavu skrbi, aktivnosti udomitelja i djeteta tijekom boravka u udomiteljskoj obitelji te očeki-vano trajanje udomiteljstva, ali taj plan može sadržavati i aktivnosti i zadaće koje se odnose na

17

roditelje u dijelu koji se tiče udomiteljstva (npr. dolazak po dijete u određeno vrijeme, prijevoz i praćenje na slobodnu aktivnost i sl.).

Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov?

U idealnom slučaju trebao bi se izraditi još za vrijeme boravka djeteta u vlastitoj obitelji, prije nego što je dijete izdvojeno iz obitelji ili unutar 3 – 4 tjedna nakon smještanja djeteta u udo-miteljsku obitelj (Government of British Columbia, 2001.). Ako je dijete izdvojeno uslijed hitne situacije, rok za izradu individualnog plana skrbi iznosi do 90 dana zbog specifičnosti situacije, tj. nužnosti provedbe postupka procjene djeteta te obiteljskih i okolinskih čimbenika (ADHC, 2011.). Valja razlikovati situaciju u kojoj se u obitelji otprije provode određene mjere i interven-cije a usprkos njima dođe do hitnog izdvajanja djeteta od situacije kada do trenutka izdvajanja obitelj i dijete nisu bili poznati sustavu socijalne skrbi. U tom je slučaju potrebno dulje vrijeme za prikupljanje informacija, procjenu djetetovih potreba i planiranje.

Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete?

Za postupak planiranja skrbi za dijete odgovoran je nadležni centar za socijalnu skrb, odnosno voditelj slučaja. Pod planiranjem se podrazumijeva i uključivanje drugih relevantnih osoba u postupak, organizacija zajedničkih sastanaka te praćenje svih bitnih okolnosti. Voditelj slučaja, osim što treba izraditi individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji, treba pratiti i pro-vedbu toga plana, odnosno koordinirati, moderirati i facilitirati procese skrbi ako se za to pojavi potreba na razini biološke i udomiteljske obitelji, lokalne zajednice te sustava socijalnih politika osiguravajući ukupni kontekst u kojem se skrb za udomljeno dijete provodi.

Ako udomiteljska obitelj i dijete nisu iz istog mjesta prebivališta, nužno je da usko, aktivno i s kolegijalnim povjerenjem surađuju centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu udomi-telja i centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu djeteta i njegove biološke obitelji. Voditelj slučaja i postupka planiranja ostaje stručnjak nadležan za dijete prema djetetovu prebi-valištu, no on sam ni u kojem slučaju ne može izraditi realan i kvalitetan individualni plan skrbi.

Osim socijalnog radnika, odnosno voditelja slučaja, te članova njegova tima, odnosno socijal-nog radnika udomitelja, u izradi individualnog plana skrbi za dijete treba sudjelovati i niz drugih osoba, kao što je prikazano na slici 3 (prilagođeno prema Mosek, 2004.). U prvom redu u izradi plana treba sudjelovati sámo dijete na koje se plan odnosi, i to sukladno svojoj dobi i zrelosti. Nadalje, važno je sudjelovanje djetetovih roditelja i/ili drugih članova obitelji (majka i otac ili druga osoba koja je do tada bila in loco parentis – očuh, maćeha, teta, djed) te djetetova skrbni-ka ako je iz nekih razloga određen. Udomitelj i drugi članovi udomiteljske obitelji koji su izravno uključeni u skrb o djetetu trebaju imati priliku unaprijed utjecati na sadržaj individualnog plana skrbi jer je većina provedbe plana, kvaliteta skrbi i izvedivost planiranih aktivnosti u najužoj vezi s njihovim razumijevanjem i mogućnostima. Poželjno je da u planiranju sudjeluju i bilo koje druge podržavajuće osobe, a koje je dijete samo odabralo, odnosno ima u njih povjerenja (npr.

18

kum ili susjeda). Ako je smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj prethodio boravak djeteta u ustanovi socijalne skrbi, preporučuje se pozvati na sudjelovanje i predstavnika ustanove, a oso-bito osobu koja je izravno skrbila o djetetu, što je najčešće odgajatelj. Ako postoji razlog za to, na sudjelovanje se trebaju pozvati i svi drugi stručnjaci koji osiguravaju specijalizirane usluge, npr. zdravstvene, rehabilitacijske ili druge tretmanske usluge, odnosno sve osobe koje imaju informacije korisne u planiranju ili u nekom dijelu koji se odnosi na segment dobivanja drugih relevantnih informacija (npr. odvjetnik obitelji).

Socijalni radnik - voditelj slučaja djeteta

Socijalni radnik udomitelja

Dijete

Djetetovi roditelji (majka i otac ili osoba

«in loco parentis» - očuh, maćeha, teta, djed)

Djetetov skrbnik (ako je određen) i/ili drugi članovi obitelji

Udomitelj i drugi članovi udomiteljske obitelji

direktno uključeni u skrb o djetetu.

Druge podržavajuće osobe za dijete (koje je

dijete samo odabralo, u koje ima povjerenja).

Predstavnik ustanove ukoliko je smještaju djeteta

u udomiteljsku obitelj prethodio njegov boravak u ustanovi socijalne skrbi

Drugi stručnjaci koji osigu-ravaju specijalizirane usluge

npr. zdravstvene skrbi i sl.

Druge osobe koje imaju informacije koje mogu pomoći u planiranju.

Odgajatelj, učitelj, rehabilitator i sl.

U izradi Individualnog plana skrbi za dijete mogu sudjelovati:

Slika 3. Tko sve može biti uključen u izradu individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji?

Popis osoba koje mogu sudjelovati u izradi individualnog plana dug je (slika 3), no u svakom pojedinom slučaju treba odrediti tko sve s navedenog popisa treba sudjelovati u njegovoj izradi, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja. Dakle u malom broju slučajeva u izradu plana potre-bno je uključiti baš sve sudionike s popisa. Uključenost može varirati od uzimanja u obzir ranijih podataka i informacija koje su dio stručnjačke ili korisničke perspektive do aktivnog planiranja i sudjelovanja na sastanku tima ili obiteljskoj konferenciji na kojoj se planira individualna skrb za dijete u udomiteljskoj obitelji. Važno je prilikom pristupanja planiranju promisliti o tome tko sve treba sudjelovati u njemu te koji je način uključivanja primjeren i poželjan imajući u vidu raspoloživo vrijeme i ukupni doprinos za specifičnu situaciju. Najvažnije je uključivanje biološke obitelji i djeteta u izradu plana.

19

Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja

Pod biološkom se obitelji u ovom kontekstu misli na roditelje djeteta i/ili osobe koje su obav-ljale roditeljsku skrb, odnosno živjele u zajedničkom kućanstvu s djetetom, dakle braću i sestre, bake i djedove itd. Uključivanjem biološke obitelji u skrb može se ostvariti niz pozitivnih ishoda (Reeding, Fried i Britner, 2000.):

• poboljšava se suradnička veza između biološke i udomiteljske obitelji i sustava, jer članovi biološke obitelji imaju osjećaj da ih se čuje, poštuje i uvažava;

• osigurava se transparentnost djelovanja i uloga svih strana uključenih u skrb o djetetu;

• olakšava se ulaganje resursa biološke obitelji u realizaciju ciljeva, zadataka i ishoda prema individualnom planu skrbi;

• osnažuju se pojedinci za poduzimanje radnji potrebnih za promjenu ponašanja i uvjeta koji tome pridonose prema individualnom planu promjena;

• osigurava se da napori svih budu usmjereni k istim ciljevima u smislu osiguravanja dobrobiti i najboljeg interesa djeteta.

Uključivanjem biološke obitelji u proces procjene i izradu individualnog plana skrbi identificiraju se i prepreke za povratak djeteta u obitelj te područja funkcioniranja obitelji na kojima je potreb-no raditi. Nakon toga može se pristupiti izradi individualnog plana promjena radi osiguravanja usluga koje će pridonijeti povratku djeteta u obitelj. Roditelji i drugi članovi obitelji trebaju znati koje se promjene u ponašanju trebaju dogoditi da rezultiraju povratkom djeteta u obitelj i/ili za-tvaranjem slučaja. Uključivanje djetetovih roditelja, odnosno osoba koje su obavljale roditeljsku skrb, u planiranje važno je i stoga što je – što su uključeniji u planiranje – veća vjerojatnost da će imati pozitivan stav prema promjenama i da će biti motiviraniji za promjene usmjerene povratku djeteta u obitelj, odnosno da će biti spremniji za suradnju, da će imati povjerenja u udomitelje te da će se nakon povratka djeteta u obitelj nastaviti samostalno ili uz manju podršku sustava socijalne skrbi brinuti o svojem djetetu.

Tri su temeljna razloga za uključivanje roditelja u planiranje alternativne skrbi o djetetu:

a) roditelji zadržavaju odgovornost za svoje dijete te se vrednuje, usprkos teškoćama roditelj-stva ili drugim razlozima, njihova nezamjenjiva važnost za dijete, odnosno potiče se održavanje osobnih odnosa i privrženosti;

b) roditeljima se omogućuje da bolje razumiju sustav socijalne skrbi te svoja prava i obveze tije-kom boravka djeteta u alternativnoj skrbi;

c) roditeljima se pomaže u zauzimanju realne perspektive o tome što se može ostvariti, na koji način i koliko će dugo proces trajati te se usmjerava na ono što roditelj može učiniti unutar na-vedenog zakonskog i stručnog okvira.

20

Navedeni razlozi ujedno su i za voditelja slučaja zadaci koje treba ostvariti i/ili na prikladan ih način pojasniti roditeljima, odnosno potaknuti roditelje da se aktivno uključe u sustav skrbi o svojem djetetu. Prilikom pozivanja roditelja u proces planiranja skrbi u udomiteljskoj obitelji važno im je naglasiti sljedeće: „…(radi se o) planu za dobrobit Vašeg djeteta te sudjelovanjem u izradi i primjeni plana i nadalje brinete o svojem djetetu na način koji je sada potreban…“ Na-kon što se napravi individualni plan skrbi poželjno je pitati roditelje što je najgore što se može dogoditi pri realizaciji toga plana, odnosno koje su njihove brige i bojazni u svezi s provedbom alternativne skrbi o djetetu u određenoj udomiteljskoj obitelji prema dogovorenim ciljevima. Sukladno roditeljskim brigama potrebno je osmisliti i postupanje u tim okolnostima (npr. udo-mitelj će voditi dijete nedjeljom u crkvu ili će osigurati pristup telefonu ili mobitelu da bi dijete moglo nazvati roditelja kad poželi).

Što znači da je roditelj aktivno uključen u proces planiranja?

• Sudjelovao je u procesu procjene djeteta, osobito u identificiranju njegovih prednosti i potreba.

• Sudjelovao je u određivanju usluga i pružatelja usluga (po mogućnosti i u odabiru udomitelja).

• Sudjelovao je u postavljanju ciljeva u izradi individualnog plana skrbi i individualnog plana promjena.

• Sudjelovao je u procesu evaluacije napretka u postizanju ciljeva.

• Aktivno je raspravljao na sastancima praćenja i revizije individualnog plana skrbi.

• Izvršavao je svoje aktivnosti i zadatke prema dogovorenom planu u korist djeteta.

Kako se ne može očekivati da će se svi roditelji aktivno uključiti u sve aspekte intervencije, važno je odrediti, osobito prilikom razmatranja daljnjih mjera i postupaka, u kojima je od navedenih područja roditelj sudjelovao te u kojoj mjeri i na koji način.

Uključivanje djece u proces individualnog planiranja

Sudjelovanje djeteta potrebno je osigurati u skladu s djetetovom sposobnošću razumijevanja okolnosti u kojima se nalazi, što je u najužoj vezi s dobi i razvojnim stupnjem djeteta (UN KPD, 2010.) Važno je osigurati realizaciju djetetova prava da izrazi mišljenje o svim stvarima koje ga se tiču. Načini uključivanja djeteta u proces planiranja mogu varirati od crteža preko igre s lutkama do povjerljivog razgovora ili aktivnijeg sudjelovanja u izboru mjesta udomiteljstva (npr. ostanak u selu ili odlazak u grad zbog srednjoškolskog obrazovanja). Djeca se smatraju pouzdanim izvori-ma informacija o sebi i svojem ponašanju, obitelji itd. (Žižak i Koller-Trbović, 2006.), te je njihovo aktivno sudjelovanje iznimno vrijedno i u postupku procjenjivanja i u planiranju skrbi.

21

U objašnjenju Standarda 11. (SOS-Kinderdorf International, 2010.: 39) navodi se sljedeće: „Dije-te se prepoznaje kao stručnjak za svoj život. Dijete se informira, sluša i shvaća ozbiljno i njegov otpor prepoznaje se kao jak potencijal. Dijete se ohrabruje da izražava svoje osjećaje i iskustva.“

Uzimanje u obzir mišljenja nikako ne znači traženje da dijete odluči o bitnim pitanjima, kao npr. o tome kada će se izdvojiti iz obitelji ili kod kojeg će udomitelja biti smješteno. S obzirom na to da razgovor s djetetom o izdvajanju iz obitelji i smještanju k udomitelju podrazumijeva pojašnja-vanje razloga koji su do toga doveli, valja skrenuti pozornost na to da o djetetovim roditeljima treba govoriti s pažnjom i uvažavanjem u mjeri u kojoj je to prikladno, neovisno o problematič-nom ponašanju i okolnostima. O potrebi i važnosti pozitivnog ili neutralnog govorenja o rodite-ljima udomljenog djeteta potrebno je razgovarati i s udomiteljima, njihovom biološkom djecom i drugim osobama koje žive zajedno s njima. Dakle, ako se radi o starijoj djeci, osobito adoles-centima, poželjno ih je u većem stupnju uključiti u planiranje, te ona mogu biti aktivni kreatori plana (ponegdje i aktivniji od roditelja) sukladno potrebi razvijanja odgovornosti za vlastiti život. Najvažnija suvremena preporuka upravo se i odnosi na potrebu za većim uključivanjem djece u proces planiranja i uvažavanjem djece prilikom izdvajanja iz obitelji i promjene smještaja. U vezi s tom preporukom i drugim pitanjima udomiteljske skrbi u Hrvatskoj iz perspektive djece preporučuje se knjiga Što nam djeca govore o udomiteljstvu (Žižak i suradnici, 2012.).

Udomiteljeva biološka djeca važan su dio ukupnog obiteljskog okruženja u kojem se pruža skrb za udomljeno dijete, pa je potrebno uzeti u obzir i njihovo mišljenje kako prilikom promišljanja stručnjaka o odabiru potencijalne udomiteljske obitelji za pojedino dijete tako i prilikom plani-ranja skrbi. Ako se biološko dijete ne može prilagoditi novonastaloj situaciji i prihvatiti potrebne promjene u obiteljskom životu, ono će najčešće izražavati tu poteškoću na različite načine u ophođenju u obitelji, susjedstvu i školi te ometanjem roditelja dok se bavi potrebama udo-mljenog djeteta (Twigg, 1994.). Negativne se posljedice mogu spriječiti ili barem ublažiti ako se biološkoj djeci pruži jednaka pažnja kao i udomljenom djetetu te ako se i njihovo mišljenje uzima u obzir pri donošenju odluka koje imaju utjecaj na cijelu obitelj (Spears i Cross, 2003.). Naime, pokazalo se da biološka djeca udomitelja iskazuju veći stupanj zadovoljstva (i sukladno tome suradljivije se ponašaju) ako im obitelj i stručnjaci iskazuju podjednaku količinu pažnje kao i udomljenom djetetu (Redding, Fried i Britner, 2000.; Spears i Cross, 2003.). Svakako je potreban veći angažman socijalnog radnika oko biološke djece i njihovih novonastalih potreba (Younes i Harp, 2007.).

U iznimnim se slučajevima udomljavanjem razdvajaju braća i sestre jer je ponekad roditeljstvo dovoljno dobro za djecu neke dobi ili određenih potreba, dok za drugu nije ili se dijete smješta u udomiteljsku obitelj zbog potreba obrazovanja i/ili tretmana. Tada je potrebno razgovarati s braćom i sestrama o načinima održavanja kontakta s udomljenim djetetom te planirati posjete odvojeno ili zajedno s roditeljima ili drugim osobama u udomiteljskom domu ili prilikom posjeta djeteta vlastitoj obitelji.

22

PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI Proces izrade i provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi sastoji se od triju faza (ADHC, 2011.):

1. faze procjene – uključuje aktivnosti koje se trebaju provesti prije samog smještaja dje-teta u udomiteljsku obitelj, a u slučaju da se radi o hitnom udomiteljstvu, neposredno nakon ulaska djeteta u udomiteljsku obitelj, odnosno tijekom praćenja djeteta u sustavu udomitelj-ske skrbi i revizije plana;

2. faze razvoja – uključuje aktivnosti definiranja ciljeva i željenih ishoda skrbi, uz aktivnu participaciju djeteta u procesu informiranja o postupku izdvajanja koji slijedi i procesu indivi-dualnog planiranja te pripreme djeteta za sam čin izdvajanja iz obitelji ili njegova premješta-nja iz institucije u udomiteljsku obitelj (što uključuje npr. organiziranje posjeta udomiteljskoj obitelji i/ili posjeta školi radi upoznavanja s djecom iz razreda i sl.),

3. faze implementacije – odnosi se na aktivnosti koje se trebaju provesti nakon samog smještanja djeteta/mlade osobe u udomiteljsku obitelj te tijekom boravka djeteta u susta-vu skrbi sukladno definiranim ciljevima (npr. poboljšavanje školskog uspjeha, uključivanje u usluge rane intervencije, uključivanje u sportske aktivnosti i sl.); ova faza uključuje praćenje i revidiranje individualnog plana skrbi i drugih planova (ako su izrađeni).

Iako su faze procesa izrade i provedbe individualnog plana skrbi u tekstu razdijeljene, one se međusobno preklapaju i nadopunjuju. Tako faza razvoja plana skrbi neprestano pred stručnjaka postavlja niz pitanja (na koja on ponekad treba odgovoriti vraćajući se u fazu procjene i priku-pljanja informacija), a ona, s druge strane, donose nove sadržaje (potrebe, izmijenjene okolno-sti, prepreke i sl.) koji usmjeravaju proces razvoja plana skrbi. Za vrijeme boravka djeteta kod udomitelja sve navedene faze trebaju paralelno i cirkularno egzistirati, iako je u načelu važno znati u kojoj se fazi planiranje pretežno nalazi.

23

Faza razvoja IPS-a • prepoznati djetetove emocionalne, zdravstvene, obrazovne, razvojne i druge potrebe i odgovoriti na njih;• osigurati pripremu i smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj;• pripremiti biološke roditelje djeteta na to da će dijete biti smješteno u udomiteljsku obitelj;• pratiti prilagodbu djeteta na novonastale okolnosti smještanja u udomiteljsku obitelj;• navesti specifične zadatke udomitelja u odnosu na potrebe udomljenog djeteta i njegovu biološku obitelj u skladu s

potpisanim ugovorom o udomiteljstvu te definirati rokove;• navesti specifične zadatke roditelja/skrbnika u odnosu na djetetove potrebe te definirati rokove;• predložiti i ostvariti preduvjete za odgovarajuće postupanje i stručnu obradu bilo djeteta bilo udomiteljske ili biološke

obitelji djeteta;• očuvati postojeće obiteljske i socijalne veze djeteta (ako je to u najboljem interesu djeteta);• očuvati djetetovo religijsko i kulturno naslijeđe;• omogućiti uvjete za kvalitetnu socijalizaciju i rekreaciju djece;• osigurati udomiteljima pripremu i edukaciju za pristupanje konkretnom djetetu;• raditi s biološkim roditeljima na ostvarivanju uvjeta za povratak djeteta u obitelj na temelju individualnog plana promjena; • pratiti međusobne kontakte bioloških roditelja s udomljenim djetetom i njegovim udomiteljima te voditi računa o pri-

rodi i kvaliteti tih kontakata;• osigurati kontinuiranu podršku djetetu, udomiteljima i biološkoj obitelji djeteta.

Faza procjene• procjena djeteta i biološke obitelji;• procjena, odabir, informiranje i edukacija udomitelja;• procjena zdravstvenog stanja i potreba djeteta, procje-

na područja djetetova identiteta, procjena djetetovih odgojnih i obrazovnih potreba (vidi priložene predloške);

• opažene promjene u djetetovu ponašanju;• pozitivna postignuća djeteta;• promjene djetetovih rutina;• svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik

od opasnosti;• usklađenost djeteta i udomitelja/udomiteljske obitelji;• aktivnosti pripreme djeteta za proces izdvajanja i smje-

štaja u udomiteljsku obitelj;• neodobrena odsutnost iz udomiteljskog doma; • kontakti s biološkim roditeljima (redovitost kontakata i

susreta, aktivnosti tijekom susreta, ponašanje djeteta prije, tijekom te nakon susreta s roditeljima te braćom i sestrama itd.).

Faza implementacije IPS-a• provedba definiranih ciljeva, aktivnosti, rokova, tj. vre-

menskog ograničenja, nositelja aktivnosti (udomljenog djeteta/biološke/udomiteljske obitelji te stručnja-ka);

• preispitivanje/provjeravanje plana te prema potrebi redefiniranje ciljeva;

• kontinuirani rad s djetetom/udomiteljima/ biološkom obitelji;

• praćenje i facilitiranje susreta između djeteta i biološke obitelji;

• organiziranje provedbe aktivnosti i očekivanih ishoda skrbi;

• aktivacija paralelnog plana ili plana sigurnosti;• vođenje evidencija;• planiranje kontinuirane edukacije stručnjaka/udomite-

lja/bioloških roditelja i sl.

Proces izrade i praćenja provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi

Faza „uparivanja“ djeteta i udomitelja

Faza procjene Faza implementacije IPS-a

Faza razvoja IPS-a

Slika 4. Proces procjene, razvoja i implementacije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskom sustavu

24

OBILJEŽJA STRUČNE PROCJENE

Sveobuhvatna: Primjereno široka i duboka pri procjeni različitih područja fizičkog, emoci-onalnog i kognitivnog razvoja i zdravlja djeteta, okolinskih čimbenika te područja odnosa i ponašanja djeteta, odnosno članova biološke i udomiteljske obitelji.

Integrativna: Odnosi se na utjecaj koji neko područje funkcioniranja i života djeteta/obite-lji/sustava ima na drugo područje.

Razvojna: Primjerena dobi, što znači prikupljanje i interpretaciju podataka preko provjere-nih instrumenata i tehnika procjene koji su osjetljivi na promjene u razvoju.

Preventivna: Usmjerena na ranu identifikaciju čimbenika rizika i rane intervencije.

Longitudinalna: Temeljena na podacima prikupljenima redovitim praćenjem djeteta i obi-telji (biološke i udomiteljske) tijekom duljeg perioda u određenim vremenskim intervalima radi utvrđivanja pojavnosti čimbenika rizika, praćenja i identificiranja smjerova promjene te ostvarivanja zaštite dobrobiti djeteta.

Zbirna: U stanju je sintetizirati i sabrati sva stručna mišljenja i rezultate radi određivanja prioriteta na razini potreba i intervencija.

Kulturološki osjetljiva: Osjetljiva na različite kulturalne, etničke i duhovne vrijednosti, zna-čenja i identitet djeteta/obitelji.

Usmjerena na dijete: Provedena s postavkama da je dijete u središtu intervencije, zaštiće-no i da se osjeća ugodno.

Standardizirana: Osjetljiva, specifična, valjana i pouzdana.

Usklađena sa sustavom: U skladu s normama, standardima i ciljevima sustava socijalne skrbi za djecu, odnosno obrazovnog i zdravstvenog sustava.

Sažeta, ekonomična: Trajanje procjene, analiza i zaključenje u razumnom vremenu.

Procjenjivanje kao temelj planiranja

Stručna procjena koja se provodi u različitim trenucima zaštite djece (prije izdvajanja, nakon smještaja, prije reintegracije djece u obitelj, u redovnim razmacima itd.), neovisno o tome koje se područje procjenjuje, uvijek bi trebala biti istovremeno sveobuhvatna, integrativna, razvojna, preventivna, longitudinalna, zbirna, kulturološki osjetljiva, usmjerena na dijete, standardizirana, usklađena sa sustavom skrbi o djeci te sažeta i ekonomična1.

1 Prilagođeno prema American Academy of Pediatrics (2000.)

25

Osnovna područja procjene stanja i potreba djeteta i udomiteljske, ali i biološke, obitelji dje-teta, koji čine temelj procesa planiranja skrbi za dijete i potrebnih promjena, navedena su u donjem okviru. Na temelju provedenih procjena u tim područjima identificiraju se potrebe djeteta i problemska područja čije se zadovoljavanje i unapređivanje treba obuhvatiti indivi-dualnim planom skrbi za udomljeno dijete i individualnim planom promjena za biološku i/ili udomiteljsku obitelj djeteta.

PODRUČJA KOJA SE TREBAJU OBUHVATITI PROCJENOM POTREBA DJETETA U SUSTAVU ALTERNATIVNE SKRBI

a) Područje djetetova identiteta (osobnog, obiteljskog, religijskog, kulturalnog, etničkog i sl.): • posjedovanje djetetovih osnovnih dokumenata, uključujući dokumente zdravstvenog

osiguranja; • informacije o podrijetlu obitelji;• informacije o djetetu značajnim osobama iz njegove socijalne mreže;• informacije o djetetu važnim osobnim stvarima;• djetetovo posjedovanje Knjige života s osobnim fotografijama, crtežima i sl. radi očuva-

nja njegovih kontakata s osobnom povijesti;• djetetove važne dnevne rutine…

b) Područje odnosa u obitelji i kontakata:• odnos privrženosti djeteta s njegovim roditeljima;• mogućnost ulaženja u trag „nestalom“ roditelju ili nekom drugom članu obitelji;• na koji način treba osnaživati, poticati i čuvati odnos između djeteta, njegove biološke

obitelji i ostalih važnih osoba iz djetetova života;• postojanje sudske zabrane kontaktiranja djeteta s nekim članom obitelji;• očuvanje kontakta djeteta s njegovim prijateljima/socijalnom mrežom;• reakcije djeteta na kontakt s članovima obitelji;• potreba za podrškom udomiteljima tijekom susreta djeteta s biološkom obitelji/rodite-

ljima…

c) Područje zdravstvenog stanja djeteta:• opća procjena fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta (grube i fine motoričke vještine, ko-

gnitivne sposobnosti, govorno i jezično funkcioniranje itd.);• specijalistička procjena, uključujući procjenu logopeda, radnog terapeuta, psihologa,

psihijatra i sl.;• postojeća terapija ili uključenost djeteta u medicinske tretmane/liječenje;• opći stupanj razvoja, uključujući zastoj u razvoju s obzirom na djecu iste dobi;• zdravlje zubi, uključujući i nalaz ortodonta;• procijepljenost djeteta;• ostale tretmanske intervencije važne za fizičko ili mentalno zdravlje te razvoj djeteta;• važne informacije vezane za fizičko zdravlje djeteta kao što su dijeta, fizioterapija i sl.

26

O specifičnostima procjenjivanja i instrumentima socijalnog rada koji se pri tome mogu pri-mjenjivati pisano je u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji koju su uredile Ajduković i Radočaj (2008.) te u radu Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu (Sladović Franz, 2011.).

Informiranje udomitelja o djetetu

Kada se dijete smješta u udomiteljsku obitelj, udomitelji imaju pravo dobiti uvid u osnovne informacije o djetetu i o njegovoj obitelji koje su važne za skrb o djetetu te su sastavni dio pro-cesa uparivanja djeteta i prikladne udomiteljske obitelji. Ako se radi o hitnom udomiteljstvu, pri čemu dijete često nije otprije poznato sustavu socijalne skrbi, informacije o djetetu bit će skromne te će biti nužno daljnje prikupljanje podataka i procjena. No kada se pristupa odabiru i informiranju udomitelja, stručnjak se treba pripremiti za predstavljanje djeteta udomitelju te za odgovaranje na niz udomiteljevih pitanja, od kojih su neka navedena u donjem okviru.

d) Područje odgoja i obrazovanja – socijalizacijskih i edukacijskih potreba djeteta: • mogućnost okoline u koju se smješta dijete da osigura poticaje potrebne djetetu za

razvoj i unapređenje njegovih kognitivnih vještina, vještina izražavanja i komunikacije;• mogućnost okoline u koju se smješta dijete da odgovori na obrazovne potrebe djeteta;• procjena obrazovnih aspiracija djeteta;• procjena postojećeg iskustva djeteta s promjenom škole;• prepoznavanje područja/predmeta/gradiva u čijem usvajanju dijete ima poteškoće kako

bi mu se pravovremeno osigurala dodatna podrška;• djetetovi interesi i talenti;• način na koji dijete provodi slobodno vrijeme;• uključenost djeteta u kulturne i sportske aktivnosti;• redovitost u polaženju nastave i vladanje u sklopu odgojne/obrazovne institucije…

e) Područje emocionalnog i ponašajnog funkcioniranja djeteta:• utjecaj iskustva bivanja žrtvom zlostavljanja ili zanemarivanja na sadašnje ponašajne i

emocionalne poteškoće djeteta;• prepoznavanje problema u ponašanju kod djeteta u školskom okruženju te strategije

suočavanja sa stresom;• postojanje potrebe za edukacijom udomitelja/učitelja i dr. za reagiranje u situacijama

manifestiranja problema u ponašanju i/ili reagiranja na emocionalne poteškoće djeteta;• potrebe za tretmanskim intervencijama…

f) Područje životnih vještina i vještine brige za sebe:• kuhanje, spremanje, pranje rublja i obavljanje ostalih poslova održavanja kućanstva;• razvijenost radnih navika;• razvijenost higijenskih navika; • vještina rada na računalu; • vještina upravljanja novcem i sl.

27

NEKA OD PITANJA KOJA UDOMITELJI MOGU POSTAVITI SOCIJALNOM RADNIKU RADI DOLAŽENJA DO INFORMACIJA O DJETETU

(modificirano prema Government of British Columbia, 2001.):

• Zašto se dijete smješta izvan svoje obitelji?

• Kakva su prethodna iskustva djeteta sa sustavom alternativne skrbi?

• Koji je djetetov pravni status?

• Kakva je obiteljska situacija djeteta?

• Koliko je očekivano trajanje djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji?

• Kakav je paralelni plan skrbi o djetetu?

• Hoće li dijete prije samog smještanja doći u prethodni posjet udomiteljima?

• Razumije li dijete zašto je odvojeno od svojih roditelja?

• Gdje su roditelji?

• Ima li dijete braću ili sestre? Gdje su oni? Koje su dobi?

• Hoće li roditelji ili članovi šire obitelji posjećivati dijete? Koliko često? Postoje li osobe kojima nije dozvoljeno posjećivati dijete ili ostvarivati kontakte s njime?

• Hoće li dijete ponekad ići u biološku obitelj?

• Kada će socijalni radnik doći u posjet i koliko će učestalo dolaziti?

• Kada će od socijalnog radnika dobiti dokumentaciju s osnovnim informacijama o djetetu?

• Kada će dobiti djetetovu zdravstvenu dokumentaciju?

• Kada je dijete bilo na posljednjem sistematskom pregledu?

• Kada je obavljen zadnji stomatološki pregled?

• Kakvo je zdravstveno stanje djeteta? Što je s alergijama, imunizacijom, lijekovi-ma, stomatološkom skrbi?

• Postoje li neka religijska, kulturološka ili etnička pitanja bitna za dijete?

• Koji vrtić/školu/razred dijete pohađa? Postoje li kod djeteta neke poteškoće vezane uz pohađanje odgojno-obrazovne institucije?

• Ima li dijete neke posebne probleme u ponašanju ili neobične navike?

• Može li neki oblik djetetova ponašanja predstavljati rizik za drugu djecu?

• Hoće li dijete sa sobom imati odgovarajuću odjeću?

• Što će djetetu najviše pomoći da se osjeća kao kod kuće (koju hranu voli, omiljene priče, igračke i sl.)?

• Koga se može nazvati nakon radnog vremena CZSS-a, na koji broj telefona?

• Kada će se sastati sa socijalnim radnikom radi planiranja i praćenja skrbi o djetetu te definiranja odgovornosti udomitelja?

28

Dobivanje svih navedenih informacija može dovesti do odluke udomitelja da određeno dijete ne bude smješteno u njegovu obitelj ili značiti da je potrebno poduzeti dodatne korake pri planira-nju smještaja djeteta i pružanju podrške i edukacije udomiteljima. Udomitelji isto tako u nekim slučajevima trebaju ostati i trajni izvor podrške i mjesto za budući hitni smještaj djeteta u slučaju potrebe i o tome je ponekad potrebno s njima unaprijed porazgovarati.

Iznimno je važno da udomitelji poštuju i štite povjerljivost informacija koje su dobili o djetetu i njegovoj obitelji. Druge osobe, uključujući i drugu djecu koja žive u udomiteljskoj obitelji, tre-baju biti upoznate samo s onim informacijama koje se tiču sigurnosti i dobrobiti njih samih i/ili drugih. Ako udomitelj ima bilo kakvih dilema vezanih uz to koje informacije i na koji način smije podijeliti s ostalima, potrebno ga je uputiti da se za pomoć obrati voditelju slučaja.

Uvijek kada je to moguće upoznavanje djeteta s udomiteljima treba teći postupno (iznimke su slučajevi hitnog udomljavanja). Prilikom razmatranja duljine razdoblja upoznavanja valja voditi računa o djetetovu poimanju i razumijevanju vremena te o djetetovoj dobi i razvojnoj fazi. Vrlo malom djetetu vjerojatno neće biti potrebno razdoblje upoznavanja dulje od dva tjedna, dok će adolescentu možda biti potrebna i dva mjeseca (American Academy of Pediatrics, 2000.).

29

PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI Kao što je uvodno navedeno u načelima, individualni plan skrbi „živi“ je dokument koji se po potrebi, sukladno rezultatima praćenja i evaluacije, revidira. Ako je samo manji dio okolnosti promijenjen ili se provede praćenje užeg segmenta skrbi za dijete, potrebno je navedene spo-znaje, događaje i nalaze dopisati u dokumentaciju uz naznaku datuma. Ako se radi revizija nakon duljeg vremena, a obvezno nakon godine dana, tada je potrebno provesti cjelovito procjenji-vanje i izraditi potpuno nov individualni plan skrbi. U te postupke praćenja, evaluacije i revizije mogu biti uključene sve osobe koje su pristupile izradi prvobitnog plana skrbi za dijete, ali i neke druge, nove osobe koje se smatraju važnima za djetetovu dobrobit. Reviziju plana potrebno je činiti uvijek kada se bitnije promijene neke okolnosti važne za provedbu individualnog plana skr-bi; ako nema promjena okolnosti, poželjno je napraviti reviziju plana najmanje jedanput u šest mjeseci. Revizija plana provodi se iz dva smjera: jedan se odnosi na biološku obitelj udomljenog djeteta, a drugi na dijete i udomiteljsku obitelj.

Kada je u fokusu biološka obitelj udomljenog djeteta, a planiran je povratak djeteta u obitelj, potrebno je provesti trodijelnu strukturiranu evaluaciju (Johnson i Wagner, 2005.):

a. evaluaciju trenutnog funkcioniranja obitelji i stupnja promjena koje su provedene u pripre-mi okruženja i ponašanju roditelja za povratak djeteta u obitelj;

b. procjenu kvalitete interakcije roditelja s djetetom tijekom posjeta djetetu u udomiteljskoj obitelji (poželjna je i uporaba Upitnika za procjenu privrženosti i kvalitete odnosa (vidi u: Ajduković i Radočaj, 2008.);

c. procjenu sigurnosti obiteljskog okruženja za povratak djeteta.

Prilikom revizije potrebno je uzeti u obzir i sva izvješća udomitelja te zabilješke o telefonskim kontaktima i posjetima socijalnog radnika udomiteljskoj obitelji.

Prema dogovorenom ritmu i vremenskim intervalima koji su navedeni u individualnom planu skrbi za dijete, udomiteljeva je dužnost izvještavati nadležnu osobu pismeno, a o važnim pro-mjenama i usmeno, odnosno telefonom, o djetetovu napretku te svim drugim važnim aspek-tima djetetova života kao što su (modificirano prema Government of British Columbia, 2001.):

• kontakti s biološkim roditeljima;

• pitanja vezana uz školovanje djeteta;

• pitanja zdravstvene skrbi;

30

• opažene promjene u djetetovu ponašanju;

• pozitivna postignuća djeteta;

• promjene djetetovih rutina;

• svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik od opasnosti;

• neodobrenu odsutnost iz udomiteljskog doma.

VOĐENJE BILJEŠKI I EVIDENCIJE VAŽNO JE:

• jer omogućuje praćenje intervencije u smislu vođenja evidencije o vremenu koje dijete provodi u udomiteljskom domu i u sustavu skrbi;

• jer pomaže u planiranju za dijete dajući uvid u stanje i promjene okolnosti u skrbi za dijete;

• jer pomaže udomiteljima i nadležnom socijalnom radniku kao bilješka za razgovor o stanju i potrebama djeteta/udomitelja;

• jer se evidentiraju promjene u ponašanju tijekom vremena koje dijete provede u udo-miteljskom domu;

• jer se bilježe iskustva djece u udomiteljskom domu, što pomaže socijalnom radniku u razumijevanju iskustava djeteta u sustavu skrbi.

Osim udomiteljevih bilješki, važno mjesto u pogledu evidentiranja važnih događaja iz djetetova života ima tzv. Knjiga života (eng. Lifebook). Knjigu života čine neformalne bilješke o osobama i događajima u djetetovu životu u vrijeme dok se nalazi u alternativnoj skrbi. Svako dijete za koje se planira smještaj u alternativnoj skrbi dulji od šest mjeseci trebalo bi imati svoju Knjigu života (Laklija, 2009.). Izradom i sadržajem prati se život djeteta u sustavu skrbi, a izrađuje je pružatelj skrbi, najčešće udomitelj ili odgajatelj ili drugi pružatelj skrbi (npr. SOS mama), zatim samo dijete te djetetov socijalni radnik. Knjiga života omogućuje djetetu da ima osjećaj osobne povijesti i kontinuiteta te je ono nosi sa sobom kada odlazi iz skrbi ili se premješta iz jednog oblika skrbi u drugi. U Knjigu života stavljaju se djetetove fotografije; zajedničke fotografije s članovima bio-loške/udomiteljske obitelji i/ili osoba iz ustanove u koju je dijete bilo smješteno; imena i adrese važnih osoba iz djetetova života; suveniri, potvrde o postignućima, školski radovi ili projekti, uspomene s putovanja, koncerata, sportskih događaja i sl.

31

PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU

Dojenčad i djeca u dobi do tri godine

Okruženje u najranijoj dobi i brižni odnosi ključni su za razvoj dojenčadi, odnosno male djece u dobi do tri godine, i najuže su povezani sa zdravljem i dobrobiti roditelja, odnosno onih koji o djetetu brinu, te je u tom smislu dobro odabrana udomiteljska obitelj i precizan individualni plan skrbi prioritet. Rizici, odnosno indikatori razvojnih poteškoća koje valja uzeti u obzir jesu prerano rođenje, niska porođajna težina, zlostavljanje ili zanemarivanje te prenatalna izloženost upotrebi sredstava ovisnosti. Indikatori emocionalnih rizika jesu: kronično spavanje ili poteškoće s hranjenjem, izniman nemir, učestalo plakanje sa slabom sposobnošću samoumirivanja te više-struki zastoj u rastu (Dicker i Gordon, 2004.). Udomitelj u prvom redu treba biti upoznat sa svim zdravstvenim rizicima jer je skrb o zdravoj bebi i bebi s nizom razvojnih teškoća vrlo različita.

Pitanja i primjeri koji trebaju utjecati na odabir udomiteljske obitelji i planiranje skrbi za djecu u dobi do tri godine (prema Dicker i Grodon, 2004.):

• Koje su medicinske potrebe ovog djeteta? (npr. atopijski dermatitis zahtijeva poseban pristup uvođenju namirnica u jelovnik bebe)

• Koje su razvojne potrebe ovog djeteta? (npr. odlazak fizijatru i na rehabilitacijske vježbe zbog distonije)

• Kakva je privrženost ovog djeteta i koje su njegove emocionalne potrebe? (npr. nerazvi-jena privrženost, razvojno neprikladan strah od drugih osoba)

• Koji su izazovi s kojima je suočen ovaj udomitelj koji mogu utjecati na njegovu sposob-nost skrbi za bebu? (npr. briga o starijoj osobi u kućanstvu)

• Koje su mogućnosti dostupne da se poveća zdrav razvoj ove bebe i vjerojatnost stabil-nosti i trajnosti? (npr. odabir udomitelja koji je ujedno i na listi posvojitelja)

U osiguravanju zdravog razvoja beba u udomiteljskoj skrbi svakako valja posvetiti posebnu po-zornost pedijatrijskom nadzoru i praćenju razvoja (visina, težina, obujam glave), kompletnom cijepljenju, dobroj prehrani i ukupnoj sposobnosti udomitelja da zadovolje djetetove osnov-ne zdravstvene i emocionalne potrebe, ali i strukturiraju poticajno okruženje prikladno drugim posebnim potrebama djeteta. S obzirom na cjeloživotnu važnost razvoja sigurne privrženosti posebno je važno oblikovanje trajne emocionalne veze s primarnim skrbnikom, najčešće rodi-

32

teljem i/ili malim brojem drugih stabilnih i osjetljivih osoba koje reagiraju na potrebe djeteta. Stoga je nužno održavanje učestalih kontakata s biološkim roditeljima ako se planira povratak djeteta u obitelj ili postupan prijelaz i upoznavanje s posvojiteljima kako bi se održala ili razvila djetetova privrženost i olakšala promjena smještaja.

Paralelno planiranje osobito je važno u skrbi za malu djecu te se može izraditi zaseban paralelni plan ili elementi paralelnog planiranja mogu biti dio individualnog plana promjena i individu-alnog plana skrbi. Navedeno se u prvom redu odnosi na simultane napore stručnjaka socijalne skrbi i samih roditelja da se beba vrati u biološku obitelj, odnosno – ako se to ne procijeni kao vjerojatno ili poželjno – tada se odnosi na simultane aktivnosti da se pronađe trajan alternativni obiteljski smještaj. Stoga je odabir udomiteljske obitelji koja je ujedno na listi posvojitelja po-sebno prikladan jer se smanjuje prekid odnosa privrženosti ako reunifikacija s biološkom obitelji ne bude uspješna. Prilikom odabira udomitelja svakako valja uzeti u obzir i njihovu sposobnost na poticanje održavanja veza s biološkim roditeljima. Ako se udomitelji nadaju posvojenju udo-mljenog djeteta, moguć je sukob njihovih i roditeljskih interesa u skrbi za dijete te je praćenje i podrška stručnjaka socijalne skrbi u tom osjetljivom području posebno važna. Ako posvojenje djeteta nije vjerojatno, udomitelju valja unaprijed jasno naglasiti njegova prava i obveze u po-gledu skrbi za dijete te kontakata s djetetovim biološkim roditeljima.

Specijalizirano udomiteljstvo

Cilj specijaliziranog udomiteljstva jest pružanje kvalitetne skrbi djeci s ozbiljnim emocionalnim, psihičkim i fizičkim teškoćama te problemima u ponašanju kojima je potrebna tretmanska ili terapijska pomoć i podrška. Ono se temelji na svakodnevnoj interakciji i radu udomitelja koji posjeduju potrebna znanja, tehnike i posebne metode rada s određenom skupinom djece kojoj je potrebna visokospecijalizirana skrb (Redding, Fried i Britner, 2000.). Specijalizirano udomi-teljstvo najčešće se i veže uz tzv. tretmansko, odnosno terapeutsko, udomiteljstvo zbog svojih specifičnosti i oblika usluga i pomoći koje pruža djeci tijekom njihova boravka u obitelji kao od-govor na zdravstvene/medicinske i socijalizacijske potrebe djece u sustavu skrbi. Sukladno tome specijalizirani udomitelji trebaju biti posebno educirani pojedinci koji imaju određena znanja, vještine, tehnike i posebne metode rada s djecom s teškoćama u razvoju (Redding, Fried i Brit-ner, 2000).

Osim navedenih poteškoća djeteta, korisnici specijaliziranog udomiteljstva mogu biti i malo-ljetne trudnice, trudnice s malom djecom, maloljetne majke ili oba roditelja s djetetom ako je zajednički smještaj u najboljem interesu djeteta. Uza specijalizirano udomiteljstvo, u kontekstu djece s teškoćama često se spominje i udomiteljstvo kao kratak odmor za biološke roditelje u tzv. kontakt obiteljima (Laklija, 2011.; Laklija, Vukelić i Milić Babić, 2012.). Udomiteljstvo kao kratak odmor odnosi se na kratkotrajno udomiteljstvo (vikend i/ili poludnevni boravak) djece u specijaliziranim udomiteljskim obiteljima kako bi se biološka obitelj na kraće vrijeme rasteretila

33

intenzivne svakodnevne psiho-fizički izazovne skrbi. Kontakt obitelji (eng. back up family) pruža-ju podršku (informativnu, emocionalnu, instrumentalnu itd.) biološkoj obitelji djeteta u situacija-ma nepovoljnih životnih okolnosti ili potreba koje bi mogle privremeno ugroziti dobrobit djeteta.

Djeci s teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju od najranije je dobi potrebna podrška službe za ranu intervenciju, kontinuirano savjetovanje, česti posjeti specijaliziranim liječnicima i drugim stručnjacima, stalni odlasci na terapiju i rehabilitaciju, a u kasnijoj dobi posebni oblici obrazovanja i podrška u obrazovanju. Tako se u udomiteljske obitelji smještaju i djeca za koju se roditelji žele skrbiti, ali su zbog nedovoljne prilagođenosti i kapaciteta okoline (nepostojanje prilagođenih odgojno-obrazovnih ustanova, specijaliziranih ustanova za habilitaciju i rehabilita-ciju i sl.) ili nedostatnih obiteljskih mogućnosti ili roditeljskih sposobnosti prisiljeni dijete uputiti u veća gradska središta i po cijenu odvojenog života djeteta od obitelji.

Prilikom smještanja sve djece, a osobito kad je riječ o specijaliziranom udomiteljstvu, potrebno je posvetiti iznimnu pažnju odabiru i pripremi udomitelja, njegovoj spremnosti na udomljavanje djeteta sa specifičnim teškoćama te na daljnju edukaciju i uključivanje u grupe podrške ili super-viziju, a kasnije im pružati kontinuiranu podršku upravo zbog iznimne zahtjevnosti koja stoji pred specijaliziranim udomiteljem. U tom je smislu posebno prikladan predložak koji se odnosi na plan edukacije udomitelja koji je sastavni dio predloška za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u alternativnoj skrbi. Osim posebnih zadataka za udomitelje, u individualnom planu skrbi po-trebno je definirati tko će snositi troškove koji se mogu pojaviti slijedom posebnih medicinskih ili tretmanskih potreba, npr. hrana, prijevoz na rehabilitaciju i sl.

34

ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI Iako je udomiteljstvo namijenjeno ponajprije kratkotrajnom smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj do povratka u vlastitu obitelj, u određenom broju slučajeva ono traje do djetetove odra-sle dobi te je svojim obilježjima donekle, osim u pravnom smislu, izjednačeno s posvojenjem zahvaljujući osjećaju pripadnosti djeteta obitelji i svakodnevici obiteljskog života. Ako se radi o starijem djetetu koje ima izražen osjećaj identiteta i snažna sjećanja na biološku obitelj, i/ili postoji mogućnost za budući smještaj (npr. nasljeđivanjem imovine od biološke obitelji i sl.), a dijete je uspješno uklopljeno u život udomiteljske obitelji i lokalne zajednice, dugotrajan ostanak djeteta u udomiteljskoj obitelji može biti u najboljem interesu djeteta. Najbolji interes djeteta u takvoj situaciji ogleda se u potrebi za osiguravanjem stabilnosti i trajnosti u djetetovu životu te neprekidanja stvorenih veza privrženosti (uz kontakte s biološkom obitelji, bez tih kontakata ili samo s djelomičnim kontaktima). Na taj se način djetetu pružaju sigurnost, stabilnost i dobrobit, a zadržava se pravo na obiteljski život, održavanje osobnih odnosa i pripadnost biološkoj obitelji, koja i nakon punoljetnosti ima važnu ulogu u životu mlade osobe, osobito kroz razvijanje odnosa sa braćom i sestrama i drugim rođacima u smjeru socijalne podrške i smanjenja izoliranosti i socijalne isključenosti djece koja odrastaju u sustavu alternativne skrbi.

Primjeri koji slijede izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse, a odnose se na stvarne i aktualne slučajeve iz prakse u svim bitnim elementima, uz manja odstupanja radi zaštite privatnosti djece i iz edukativnih razloga.

35

PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO

Dječak u dobi od 5 godina upućuje se u udomiteljsku obitelj u grad Zagreb radi tretmana i uključivanja u Polikliniku Suvag. Odrastao je s majkom, ocem i bratom (14 godina), koji žive u oskudnim materijalnim uvjetima i uz narušene obiteljske odnose među supružnicima. Dječak je bio izložen ozbiljnom zanemarivanju u području svakodnevne skrbi i odgoja te, uz poteš-koće slušanja i govorenja (govori mali broj riječi vrlo nerazumljivo, prethodna obrada nije pokazala oštećenja sluha), povremeno iskazuje i određene oblike agresivnog i asocijalnog ponašanja (baca stvari, udara sebe i druge, trči bez cilja i ne zaustavlja se).

INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE IBRICA OIB 11111111111

nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do kolovoza 2013.

PREDLOŽAK IPS-a

SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE (moguć jedan odgovor):

a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo: rehabilitacija slušanja i govorenja

PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja):

VAŽNO:

Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti odre-đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na-pomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra-njenje, higijena i sl.) osim ako postoje neke specifične potrebe i načini postu-panja.

a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb

b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)

c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)

d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)

e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)

f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)

g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-

ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje: rehabilitacija slušanja i govorenja

36

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI R

ehab

ilita

cija

sluš

anja

i go

vore

nja

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni

post

upci

N

osite

lji (a

ktivn

osti,

m

jera

i/ili

stru

čnih

po

stup

aka)

:

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i

kraj

):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(k

ada,

tko

i na

koji

nači

n):

Pobo

ljšati

sluš

anje

i g

ovor

enje

kak

o bi

se

dje

čak

mog

ao

uklju

čiti

u re

dovn

o šk

olov

anje

Ukl

juči

vanj

e u

prog

ram

reha

bili-

taci

je u

Slu

žbi z

a m

edic

insk

u re

habi

litac

iju d

jece

pre

dško

lske

dobi

Pol

iklin

ike

Suva

g

• U

dom

itelj

• Po

liklin

ika

Suva

g –

vodi

telj

odgo

jne

skup

ine

• So

cija

lni r

adni

k u

Tim

u za

ud

omite

ljstv

o

Ožu

jak

– lip

anj 2

013.

•

Udo

mite

lj će

pisa

ti i

dost

avlja

ti m

jese

čno

izvje

šće

soci

jaln

oj r

adni

ci u

Tim

u za

udo

mi-

teljs

tvo

• So

cija

lna

radn

ica

u Ti

mu

za u

dom

iteljs

tvo

kont

aktir

at ć

e je

danp

ut m

jese

čno

odgo

jnu

skup

inu

u ko

ju je

dije

te u

klju

čeno

Educ

iranj

e ud

omite

lja za

rad

s dj

ečak

om k

od k

uće

• Po

liklin

ika

Suva

g –

član

ovi S

truč

nog

tima

• So

cija

lni r

adni

k

Ožu

jak

– tr

avan

j 20

13.

• So

cija

lni r

adni

k ko

ntak

tirat

će

udom

itelja

na

kon

zavr

šetk

a ed

ukac

ije ra

di is

pitiv

anja

za

dovo

ljstv

a ed

ukac

ijom

i po

treb

e za

do

datn

om e

duka

cijo

m i

podr

škom

st

ručn

jaka

(CZS

S-a,

Suv

aga

itd.)

Educ

iranj

e ro

dite

lja za

kom

unik

a-ci

ju i

potic

anje

gov

ora

djet

eta

nako

n nj

egov

a po

vrat

ka u

obi

telj

• So

cija

lni r

adni

k (u

m

jest

u st

anov

anja

ro

dite

lja)

• Po

liklin

ika

Suva

g –

član

ovi S

truč

nog

tima

Trav

anj –

lipa

nj

2013

.

• So

cija

lna

radn

ica

Tim

a za

udo

mite

ljstv

o pr

atit ć

e ko

ntak

te ro

dite

lja i

djet

eta

• So

cija

lni r

adni

k Ti

ma

za u

dom

iteljs

tvo

kont

aktir

at ć

e so

cija

lnog

radn

ika

u Po

liklin

ici

Suva

g ra

di d

obiv

anja

info

rmac

ije o

dol

asku

ro

dite

lja n

a sa

stan

ke sa

Str

učni

m ti

mom

Po

liklin

ike

i njih

ovu

sudj

elov

anju

u ti

m

sast

anci

ma

37

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI Z

drav

lje d

jete

ta

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni

post

upci

N

osite

lji (a

ktivn

osti,

m

jera

i/ili

stru

čnih

po

stup

aka)

:

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i

kraj

):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a, tk

o i n

a ko

ji na

čin)

:

Prov

jeriti

razv

ojni

i ps

ihija

trijs

ki st

atus

dj

etet

a

Nar

učiti

i od

vesti

dije

te n

a ps

i-hi

jatr

ijsku

obr

adu

zbog

izra

zite

agre

sivno

sti u

pon

ašan

ju

• U

dom

itelj

• Dj

ečji

psih

ijata

rTr

avan

j 201

3.•

Udo

mite

lj će

dos

tavi

ti so

cija

lnom

radn

iku

u Ti

mu

za u

dom

iteljs

tvo

i Pol

iklin

ici S

uvag

na

laz p

sihija

tra

Prov

esti

psih

ološ

ku o

brad

u ra

di

utvr

điva

nja

kogn

itivn

ih sp

osob

nosti

•

Polik

linik

a Su

vag

Ožu

jak

2013

. •

Soci

jaln

i rad

nik

Tim

a za

udo

mite

ljstv

o za

-tr

ažit

će n

akon

zavr

šetk

a ob

rade

nal

az

Prov

esti

kom

plet

no

cije

plje

nje

Oda

brati

ped

ijatr

a i p

rijav

iti d

ijete

k

njem

u te

ga

doci

jepi

ti zb

og

prop

ušte

nih

redo

vnih

cije

plje

nja

• U

dom

itelj

• Pe

dija

tar

Svib

anj 2

013.

• So

cija

lni r

adni

k Ti

ma

za u

dom

iteljs

tvo

prou

čit ć

e zd

ravs

tven

i kar

ton

u za

dnje

m

tjedn

u sv

ibnj

a

Prov

esti

stom

atol

ošku

ob

radu

O

dabr

ati d

ječj

eg st

omat

olog

a i

prija

viti

dije

te k

nje

mu

• U

dom

itelj

• St

omat

olog

Svib

anj 2

013.

• So

cija

lni r

adni

k Ti

ma

za u

dom

iteljs

tvo

prou

čit ć

e zd

ravs

tven

i kar

ton

u za

dnje

m

tjedn

u sv

ibnj

a

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI O

dnos

i i k

onta

kti s

biol

oško

m o

bite

lji

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni

post

upci

N

osite

lji (a

ktivn

osti,

m

jera

i/ili

stru

čnih

po

stup

aka)

:

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i

kraj

):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a, tk

o i n

a ko

ji na

čin)

:

Zadr

žati

pove

zano

st s

član

ovim

a ob

itelji

Ro

dite

lji ć

e sv

ake

veče

ri od

ržav

a-ti

tele

fons

ku v

ezu

s dje

teto

m

Rodi

telji

i br

at p

osje

tit ć

e di

jete

dv

a tje

dna

nako

n sm

ješt

anja

u

udom

iteljs

ku o

bite

lj

• Ro

dite

lji•

Udo

mite

ljO

žuja

k –

lipan

j 201

3.•

U sk

lopu

mje

sečn

og iz

vješ

ća u

dom

itelj

će v

oditi

evi

denc

iju k

onta

kata

dje

teta

s ro

dite

ljim

a i b

iljež

iti d

jete

tovo

pon

ašan

je

tijek

om ti

h ko

ntak

ata,

odn

osno

dje

teto

ve

reak

cije

na

kont

akt s

rodi

telji

ma

• U

sklo

pu m

jese

čnog

izvj

ešća

udo

mite

lj će

ev

iden

tirati

dat

um i

traj

anje

pos

jeta

te

opaž

enu

reak

ciju

dje

teta

na

održ

ani s

usre

t s

član

ovim

a ob

itelji

.

Dječ

ak ć

e tij

ekom

ljet

nih

praz

ni-

ka b

orav

iti k

od ro

dite

lja

Rodi

telji

Sr

panj

– k

olov

oz

2013

.•

Soci

jaln

i rad

nik

u m

jest

u bo

ravk

a ro

dite

lja

posje

ćiva

t će

dije

te.

38

Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od ožujka 2013. do kolovoza 2013.

Dogovoreni datum revizije individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.

U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):

Roditelji

Udomitelj

Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo

Socijalni radnik iz mjesta stanovanja roditelja

Psiholog Poliklinike Suvag

Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:

Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:

Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:

Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?

Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će socijalni radnik Tima za udomiteljstvo u mjestu u kojem se nalazi dječak. Udomitelj će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća, a socijalni radnik napisat će prvo evaluacijsko izvješće u lipnju 2013., nakon završetka prve rehabilitacije, na osnovi dobivenih informacija iz različitih izvora te uključenih nositelja aktivnosti.

Socijalni radnik u mjestu stanovanja roditelja pratit će obitelj za vrijeme boravka djeteta tijekom ljetnih praznika u obitelji te će o tome sastaviti izvješće, koje će dostaviti socijalnom radniku Tima za udomiteljstvo u mjestu u kojem je dječak smješten u udomiteljsku obitelj.

Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:

39

PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE IZ DJEČJEG DOMA

Djevojčica Maja (4 godine) nalazi se već treću godinu u Domu za djecu. Smještena je u dom na temelju Zakona o socijalnoj skrbi uz pristanak majke. Očinstvo nije poznato. Djevojčica ima sestru (12 godina) i majku, koje žive zajedno. Sestre se međusobno ne poznaju niti su ikada bile u kontaktu. Majka je u izvanbračnoj vezi s muškarcem koji se nalazi na odsluženju zatvorske kazne, a trenutno je prijavljena na području Hercegovine. Povremeno se javlja tele-fonom i ne pristaje na posvojenje već iskazuje namjeru preuzimanja skrbi „kad se sredi“. Dje-vojčicu su do prije godine dana, kad joj je umro djed, redovito u domu posjećivali baka i teta po majci (kod koje je dijete bilo tijekom prve godine života, no zbog starije dobi nije mogla dalje brinuti o njoj). Sudu je upućen prijedlog za lišavanje roditeljske skrbi majke, te se planira kratkotrajno smještanje djeteta u udomiteljsku obitelj do posvojenja. Dijete je prosječnog psihomotornog razvoja uz određene socijalne inhibicije (sramežljivost, slabe vještine skrbi za sebe). Osnovna dilema stručnjaka CZSS-a bila je oko toga je li bolje smjestiti dijete u lokalnoj zajednici kako bi se olakšao kontakt s bakom i tetom i uspostavio kontakt s polusestrom ili ga pak udomiti kod potencijalnih posvojitelja koji ne bi trebali biti poznati biološkoj obitelji. Ovaj IPS izrađuje se nakon odluke da se za dijete odaberu udomitelji koji su ujedno na listi posvojitelja te koji pristaju na udomljenje uz neizvjesnost vezanu uz daljnje sudske postupke. U najboljem je interesu djeteta da napusti institucionalnu skrb te da odmah bude smješteno u obitelj kod koje je moguće osigurati trajan i stabilan smještaj kako bi se izbjegle promjene smještaja i ponovni prekid privrženosti.

40

INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE MAJA OIB 11111111111

nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od siječnja do travnja 2013.

PREDLOŽAK IPS-a

SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE (moguć jedan odgovor):

a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo

PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja) :

VAŽNO:

Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti odre-đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na-pomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra-njenje, higijena i sl.) osim ako postoje neke specifične potrebe i načini postu-panja.

a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb

b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)

c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)

d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemariva-nja)

e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)

f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)

g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-

ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje

41

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI S

ocija

lne

vješ

tine

i odn

osi

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

ostu

pci

Nos

itelji

(akti

vnos

ti,

mje

ra i/

ili st

ručn

ih p

ostu

-pa

ka):

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i k

raj):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

il-ja

(kad

a, tk

o i n

a ko

ji na

čin)

:

Usp

osta

viti

bliza

k od

nos s

udo

mite

ljim

a i o

sjeć

aj si

gurn

osti

Prov

oditi

svak

odne

vno

vrije

me

s Maj

om u

ob

itelji

(zaj

edni

čko

obav

ljanj

e ku

ćans

kih

posl

ova,

odl

azak

na

igra

lište

, čita

nje

slik

ovni

ca i

sl.).

Upi

s i u

klju

čiva

nje

u dj

ečji

vrtić

(sam

o po

ludn

evni

bor

avak

tije

kom

prv

a dv

a m

jese

ca)

• U

dom

itelj

i ud

omite

ljica

• U

dom

itelji

•

Soci

jaln

i rad

nik

Sije

čanj

– tr

avan

j 201

3.

Sije

čanj

– v

elja

ča 2

013.

• U

dom

itelji

ca ć

e pi

sati

mje

sečn

o izv

ješć

e•

Soci

jaln

i rad

nik

kont

akti-

rat ć

e je

danp

ut tj

edno

s ud

omite

ljim

a

Pobo

ljšati

odn

ose

s vr

šnja

cim

a i o

dras

lima

Posje

ti za

jedn

o s u

dom

itelji

ma

obite

l-jsk

im p

rijat

eljim

a i r

odbi

ni u

dom

itelja

ili

orga

niza

cija

dne

vnih

dru

ženj

a u

kuća

nstv

u ud

omite

lja v

iken

dom

.

Org

aniza

cija

Maj

ina

rođe

ndan

a

• U

dom

itelji

Sije

čanj

– tr

avan

j 201

3.

Trav

anj 2

013.

• U

dom

itelji

ca ć

e pi

sati

mje

sečn

o izv

ješć

e

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI O

dnos

i i k

onta

kti s

biol

oško

m o

bite

lji

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

ostu

pci

Nos

itelji

(akti

vnos

ti,

mje

ra i/

ili st

ručn

ih p

ostu

-pa

ka):

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i k

raj):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

il-ja

(kad

a, tk

o i n

a ko

ji na

čin)

:

U d

ogov

oru

s udo

mite

ljim

a po

sjet M

aji

• Ba

ka

• Te

ta

• U

dom

itelji

Odm

ah n

akon

pr

esel

jenj

a k

udom

itelju

• U

dom

itelji

ca ć

e pi

sati

mje

sečn

o izv

ješć

e

42

Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od veljače 2013. do ožujka 2013.

Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 28. veljače 2013.

U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):

Udomitelj

Teta

Baka

Voditelj slučaja

Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:

Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:

Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:

Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?

Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća.

Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:

43

PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA NOVOROĐENČE

Dječaka Dorijana (2 mjeseca) majka je napustila odmah nakon rođenja. Iz bolnice je izravno smje-šten u udomiteljsku obitelj, stoga ovaj individualni plan skrbi ujedno ima funkciju i individualnog plana zaštite djeteta kako bi se racionalizirali i objedinili postupci planiranja i postupanja u cilju zaštite dobrobiti djeteta.

Otac se nalazi u zatvoru i spreman je priznati dijete, ali ne i brinuti se o njemu. Dorijanov brat (1 godina) nalazi se u dječjem domu, najstariji polubrat udomljen je, a polubrat i polusestra nalaze se kod svog oca. Majci je istekao status stranca na privremenom boravku u Hrvatskoj i trenutačno se nalazi u drugom gradu s novim partnerom, adresa nije poznata. Dorijan je rođen zdrav i pravilno se razvija. Udomiteljici je potrebna pomoć i edukacija o skrbi o malom djetetu; zasad joj to, na udomi-teljičin poziv, pruža patronažna sestra tijekom redovitih tjednih posjeta.

INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE DORIJAN , OIB 11111111111

nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do rujna 2013.

PREDLOŽAK IPS-a

SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE

(moguć jedan odgovor):

a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo

PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja):

VAŽNO:

Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti odre-đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na-pomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra-njenje, higijena i sl.) osim ako postoje neke specifične potrebe i načini postu-panja

a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb

b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)

c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)

d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uk-ljučuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)

e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)

f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)

g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-

ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje

44

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI Z

drav

lje

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

os-

tupc

i N

osite

lji (a

ktivn

osti,

m

jera

i/ili

stru

čnih

po

stup

aka)

:

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i

kraj

):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a,

tko

i na

koji

nači

n):

Prija

viti

dije

te u

HZZ

OS

djel

atni

cim

a HZ

ZO-a

dog

ovor

iti n

ačin

pr

ijave

s ob

zirom

na

spec

ifičn

ost s

luča

ja•

HZZO

- Vo

dite

lj slu

čaja

Ožu

jak

2013

.•

Vodi

telj

sluča

ja p

rovj

erav

a st

atus

pr

ijave

dje

teta

pri

HZZO

-u

Osi

gura

ti po

moć

za

opre

mu

novo

rođe

nčet

aPr

ovje

riti im

a li

udom

itelji

ca p

ravo

na

jedn

okra

tnu

pom

oć o

d 23

28,2

0 ku

na o

d HZ

ZO-a

• Vo

dite

lj slu

čaja

Ožu

jak

2013

.•

Bilje

ška

soci

jaln

og ra

dnik

a vo

dite

lja

sluča

ja o

ost

vare

noj p

omoć

i

Oba

viti

cije

plje

nje

i red

o-vi

te zd

ravs

tven

e ko

ntro

le•

Odv

oditi

dije

te n

a re

dovi

ta c

ijepl

jenj

a i z

drav

stve

ne k

ontr

ole

• Do

govo

riti te

rmin

i od

vesti

dije

te n

a U

ZV k

ukov

a

• U

dom

itelji

ca•

Patr

onaž

na

sest

ra•

Udo

mite

ljica

Prem

a pl

anu

ci-

jepl

jenj

a i k

ontr

ole

u do

govo

ru s

pedi

-ja

trom

• U

dom

itelji

ca ć

e pi

sati

mje

sečn

o izv

ješć

e•

Vodi

telj

sluča

ja k

onta

ktira

t će

jeda

nput

tjed

no s

udom

itelji

com

i pa

tron

ažno

m se

stro

m

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI S

tano

vanj

e i s

tabi

lnos

t sm

ješt

aja

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

os-

tupc

i N

osite

lji (a

ktivn

osti,

m

jera

i/ili

stru

čnih

po

stup

aka)

:

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i

kraj

):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a,

tko

i na

koji

nači

n):

Osi

gura

ti uv

jete

za

odra

stan

je b

ebe

u ku

ći

Nab

ava

krev

etića

i op

rem

e za

beb

u•

Vodi

telj

sluča

ja

• Ca

ritas

Ožu

jak

2013

.•

Zapi

snik

soci

jaln

og ra

dnik

a o

opre

mlje

nosti

udo

mite

lja p

otre

-bn

om o

prem

om za

dije

te p

rije

i na

kon

smje

štan

ja d

jete

ta

Eduk

acija

udo

mite

ljice

o p

rehr

ani i

raz-

voju

doj

enče

ta•

Patr

onaž

na

sest

ra•

Pedi

jata

r

Ožu

jak

– tr

avan

j 20

13.

• So

cija

lni r

adni

k ko

ntak

tirat

će

udom

itelji

cu n

akon

zavr

šetk

a ed

ukac

ije ra

di is

pitiv

anja

pot

rebe

za

doda

tnom

edu

kaci

jom

i po

dršk

om

stru

čnja

ka(C

ZSS-

a, p

edija

tra,

pa-

tron

aže

itd.)

45

Ispi

tati

uvje

te i s

prem

nost

m

ajči

nih

i oče

vih

rodi

telja

da

prih

vate

dije

te

Razg

ovar

ati s m

ajčin

im ro

dite

ljim

a te i

spita

ti nj

ihov

u vo

ljnos

t i

uvje

te z

a pr

euzim

anje

sk

rbi o

dje

tetu

(maj

čina

obite

lj od

bija

bilo

ka

kve

kont

akte

s m

ajko

m i

djet

etom

)

• Vo

dite

lj slu

čaja

O

žuja

k –

trav

anj

2013

. •

Zapi

snik

o ra

zgov

oru

s maj

čini

m

rodi

telji

ma

što

ga je

sast

avio

vod

itelj

sluča

ja•

Uze

te iz

jave

maj

čini

h ro

dite

lja n

a za

pisn

ik št

o ga

je sa

stav

io so

cija

lnog

ra

dnik

Zam

oliti

CZS

S na

dlež

an p

rem

a pr

ebiv

ali-

štu

očev

ih ro

dite

lja d

a isp

itaju

jesu

li o

ni

voljn

i pre

uzeti

brig

u o

djet

etu

ako

otac

i m

ajka

ne

poka

žu a

dekv

atnu

brig

u

• Vo

dite

lj slu

čaja

• N

adle

žni s

ocija

lni

radn

ik p

ri CZ

SS-u

u

mje

stu

pre-

bi

vališ

ta o

čevi

h ro

dite

lja

Ožu

jak

– tr

avan

j 20

13.

• Za

pisn

ik o

razg

ovor

u s o

čevi

m

rodi

telji

ma

što

ga je

sast

avio

nad

ležn

i so

cijal

nog

radn

ik•

Uze

te iz

jave

oče

vih

rodi

telja

na

zapi

snik

što

ga je

sast

avio

soci

jaln

i ra

dnik

Osi

gura

ti bo

rava

k dj

etet

a u

tren

utno

j udo

mite

ljsko

j ob

itelji

do

real

izaci

je

post

upka

pos

voje

nja

Odab

ir ad

ekva

tne

udom

iteljs

ke o

bite

lji pr

e-m

a pr

istigl

im za

mol

bam

a št

o su

ih C

ZSS-

u up

utili p

oten

cijal

ni p

osvo

jitel

ji ako

se ci

ljevi

1

i 2 u

nuta

r ovo

g po

druč

ja n

e os

tvar

e

• U

dom

itelj

i vo

dite

lj slu

čaja

Lipa

nj –

srpa

nj

2013

.•

Zapi

snik

o p

rove

deno

m p

ostu

pku

sele

kcije

udo

mite

ljski

h ob

itelji

uz

nave

den

krite

rij n

jihov

e se

lekc

ije i

upar

ivan

ja s

djet

etom

Prov

jeriti

stat

us je

dnog

o-di

šnje

g br

ata

koji

se

nala

zi u

dje

čjem

dom

u i

mog

ućno

st za

jedn

ičko

g po

svoj

enja

Kont

aktir

ati D

ječj

i dom

i na

dlež

ni C

ZSS

te

dogo

voriti

zaje

dnič

ko d

jelo

vanj

e•

Vodi

telj

sluča

ja

• Dj

ečji

dom

Ožu

jak

– sv

iban

j 20

13.

• Za

pisn

ik so

cija

lnog

radn

ika

(vod

itel-

ja sl

učaj

a) o

odr

žani

m ti

msk

im

sast

anci

ma

s pre

dsta

vnic

ima

Dom

a

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI Id

entit

et d

jete

ta

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

os-

tupc

i N

osite

lji (a

ktivn

osti,

m

jera

i/ili

stru

čnih

po

stup

aka)

:

Vrije

me

prov

edbe

(n

aves

ti po

četa

k i

kraj

):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a,

tko

i na

koji

nači

n):

Isho

diti

doku

men

taci

ju:

rodn

i list

i do

mov

nicu

(p

rizna

vanj

e oč

inst

va u

m

atičn

om u

redu

Nak

on iz

lask

a oc

a iz

zatv

ora

dogo

voriti

od

laza

k u

mati

čni u

red

zbog

priz

nava

nja

očin

stva

i od

ređi

vanj

a dr

žavl

jans

tva

dje-

teta

pre

ma

drža

vlja

nstv

u oc

a (m

ajka

je

dala

izja

vu u

CZS

S-u

da je

nav

eden

i ota

c dj

etet

a)

• Vo

dite

lj slu

čaja

• O

tac

Nak

on iz

lask

a oc

a iz

zatv

ora

– kr

ajem

tr

avnj

a 20

13.

Nak

on d

obiv

anja

svih

dok

umen

ata,

vo

dite

lj slu

čaja

sast

avit

će za

pisn

ik

učin

jeno

m i

prilo

žiti d

okum

enta

ciji

46

Prija

viti

djet

etov

o pr

eb-

ival

ište

u M

UP-

u i d

obiti

JM

BG

Dogo

voriti

term

in p

rijav

e pr

ebiva

lišta

u

MUP

-u, a

ako

rodi

telji

bud

u od

bija

li pr

ijavi

ti di

jete

na

adre

su sv

og p

rebi

vališ

ta,

odre

dit ć

e se

pos

eban

skrb

nik

za ta

j slu

čaj

(udo

mite

ljica

, dje

latn

ik C

ZSS-

a) te

će se

di

jete

prij

aviti

na

adre

su u

dom

itelji

ce

• Vo

dite

lj slu

čaja

•

Rodi

telj

• Po

pot

rebi

pos

e-ba

n sk

rbni

k

Ožu

jak

2013

. •

Zapi

snik

vod

itelja

sluč

aja

o pr

ijavi

m

jest

a pr

ebiv

ališt

a i p

rilož

en d

okaz

o

prija

vi

Prik

upiti

det

aljn

e an

-am

nesti

čke

poda

tke

za

oba

rodi

telja

, isp

itati

med

icin

sku

povi

jest

ro

dite

ljā i

šire

obi

telji

Dopi

som

CZS

S-u

nadl

ežno

m za

mje

sto

preb

ival

išta

oca

i nje

gove

obi

telji

zatr

aži-

ti nj

ihov

e an

amne

stičk

e po

datk

e

• So

cijal

ni ra

dnik

pri

CZSS

-u n

adle

žnom

za

mje

sto

preb

iva-

lišta

rodi

telja

i ob

itelji

• Po

licija

Ožu

jak

– tr

avan

j 20

13.

47

Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. ožujka za razdoblje od ožujka 2013. do rujna, 2013.

Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.

U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):

Udomitelj

Voditelj slučaja

Socijalni radnik nadležan prema mjesta prebivališta roditelja

Djetetovi baka i djed

Patronažna sestra

Otac (telefonom)

Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:

Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:

Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:

Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?

Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća.

Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:

48

PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA UDOMLJENO DIJETE BEZ ADEKVATNE RODITELJSKE SKRBI

Dječak Gordan (14 godina) nalazi se već godinu dana kod udomiteljice, pohađa šesti razred osnovne škole (kasnije je krenuo u školu i ponavljao je peti razred). Majka mu je umrla u dobi od 10 godina, otac prekomjerno konzumira alkohol te je dijete zbog zanemarivanja, uz očev pristanak, smješteno u udomiteljsku obitelj. Ima dvije starije sestre, koje i dalje žive s ocem. Dječak ima poteškoće u uče-nju te se rijetko druži s djecom iz razreda (od kojih je stariji) i susjedstva; uglavnom boravi u kući uz kompjutor ili pomaže u dvorišnim poslovima.

INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE GORDAN , OIB 11111111111

nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do kolovoza 2013.

PREDLOŽAK IPS-a

SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE

(moguć jedan odgovor):

a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo: dugotrajan smještaj do izlaska iz sustava

skrbiPODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja):

VAŽNO:

Sukladno potrebama djeteta potre-bno je urediti jedno ili više područja pri čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz napomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijeva-ju jer su svakodnevne i redovne (npr. hranjenje, higijena i sl.) osim ako po-stoje neke specifične potrebe i načini postupanja.

a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb

b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)

c. obrazovanje i aktivnosti u slobodno vrijeme (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)

d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uk-ljučuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)

e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)

f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)

g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-

ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje:

49

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI O

braz

ovan

je i

aktiv

nosti

slob

odno

g vr

emen

a

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

ostu

pci

Nos

itelji

(akti

vnos

ti,

mje

ra i/

ili st

ručn

ih

post

upak

a):

Vrije

me

prov

ed-

be (n

aves

ti po

če-

tak

i kra

j):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a, tk

o i n

a ko

ji na

čin)

:

Zavr

šiti

s dob

rim

uspj

ehom

šesti

ra

zred

• Pi

sati

zada

će i

svak

odne

vno

učiti

•

Odl

aziti

jedn

om tj

edno

na

info

rmac

ije•

Gord

an•

Udo

mite

ljica

Ožu

jak

– lip

anj

2013

. •

Udom

itelji

ca će

redo

vno

tele

fons

ki iz

vješ

tava

-ti

vodi

telja

sluč

aja

u CZ

SS-u

o b

itnim

dog

ađa-

jima

i inf

orm

acija

ma

o dj

etet

u tij

ekom

re

dovn

ih p

osje

ta st

ručn

ih d

jela

tnik

a, p

reko

po

lugo

dišn

jih iz

vješ

taja

, pra

ćenj

a šk

olsk

og

uspj

eha

i dr.

Izvr

šiti

proc

-je

nu p

otre

be za

pr

ilago

đeni

ili

indi

vidu

aliz

irani

pr

ogra

m

Dogo

voriti

sast

anak

sa st

ručn

im d

jela

tnic

i-m

a šk

ole

u ve

zi s d

efini

ranj

em p

lana

i po

s-tu

paka

pro

cjen

e za

izra

du p

rilag

ođen

og il

i in

divi

dual

izira

nog

prog

ram

a (tk

o će

, gdj

e i

kada

izvr

šiti p

rocj

enu

te k

oji ć

e se

pre

dmeti

i n

ačin

i rad

a ob

uhva

titi)

• So

cija

lni r

adni

k •

Ravn

atel

jica

škol

e•

Stru

čni d

jela

tnik

Ožu

jak

2013

.•

Do k

raja

ove

škol

ske

godi

ne d

efini

rat ć

e se

po

stoj

i li p

otre

ba za

pril

agod

bom

nas

tavn

og

sadr

žaja

i m

odel

pril

agod

be

• Ra

zred

nica

će

obav

ijesti

ti vo

dite

lja sl

učaj

a o

odab

rano

m p

rogr

amu

Ukl

juči

ti se

u

škol

ske

i/ili

iz-

vanš

kols

kih

slo-

bodn

e ak

tivno

sti

• U

pis n

a fo

lklo

r •

Razg

ovor

o sp

orts

kim

akti

vnos

tima

• U

dom

itelji

ca•

Vodi

telj

sluča

jaO

žuja

k –

trav

anj

2013

. •

Soci

jaln

i rad

nik

kont

aktir

at ć

e ud

omite

ljicu

Nas

tavi

ti od

laziti

na

aktiv

nosti

koj

e se

pr

ovod

e u

sklo

pu p

roje

kta

polu

dnev

nog

bora

vka

udru

ge iz

loka

lne

zaje

dnic

e (v

olon

ters

ka p

omoć

u u

čenj

u)

Trav

anj –

lipa

nj

2013

.•

Soci

jaln

i rad

nik

prati

t će

kont

akte

rodi

telja

i d

jete

ta

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI S

ocija

lne

vješ

tine

i odn

osi

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

ostu

pci

Nos

itelji

(akti

vnos

ti,

mje

ra i/

ili st

ručn

ih

post

upak

a):

Vrije

me

prov

ed-

be (n

aves

ti po

če-

tak

i kra

j):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a, tk

o i n

a ko

ji na

čin)

:

Pove

ćati

krug

pr

ijate

lja i

pozn

anik

a

Pron

aći m

oguć

nost

upu

ćivan

ja d

jete

ta ti

jeko

m

ljetn

ih p

razn

ika n

a lje

tova

nje

s vrš

njac

ima

(npr

. pr

eko

Carit

asov

a pr

ogra

ma

ljeto

vanj

a za

dje

cu

iz so

cijal

no u

grož

enih

obi

telji)

• Vo

dite

lj slu

čaja

• U

dom

itelji

caSr

panj

– k

olov

oz

2013

.•

Zabi

lješk

a so

cija

lnog

radn

ika

nako

n po

vrat

ka s

ljeto

vanj

a

50

Odr

žava

ti

post

ojeć

a

prija

teljs

tva

• Iza

ći je

dnom

tjed

no v

an n

a ig

ru s

djec

om il

i na

igra

lište

•

Gord

an ć

e po

zivati

prij

atel

je k

oji ž

ive

u bl

izini

(Vik

tor i

Fra

njo)

, bar

em d

va p

uta

mje

sečn

o

• U

dom

itelji

ca

• Go

rdan

Ožu

jak

– ko

lovo

z 20

13.

• U

dom

itelji

ca ć

e pi

sati

mje

sečn

o izv

ješć

e

Usa

vrša

vati

vj

eštin

e

izra

žava

nja

i ko

mun

ikac

ije

• U

dom

itelji

ca ć

e po

ticati

inte

rakc

iju d

je-

teta

s čl

anov

ima

svoj

e so

cija

lne

mre

že

(rod

bina

, prij

atel

ji, n

jihov

a dj

eca,

a

pona

jviše

ona

Gor

dano

va u

zras

ta)

• Vi

kend

ima

će m

u ot

ac d

opuš

tati

da id

e k

prija

telju

Dan

ilu i k

bra

tiću,

s ko

jima

je p

rije

udom

ljava

nja

bio

u do

brim

odn

osim

a

• U

dom

itelji

ca

• O

tac

Ožu

jak

– ko

lovo

z 20

13.

• U

dom

itelji

ca ć

e pi

sati

mje

sečn

o izv

ješć

e

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI O

dnos

i i k

onta

kti s

biol

oško

m o

bite

lji

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/s

truč

ni p

ostu

pci

Nos

itelji

(akti

vnos

ti,

mje

ra i/

ili st

ručn

ih

post

upak

a):

Vrije

me

prov

ed-

be (n

aves

ti po

če-

tak

i kra

j):

Plan

pra

ćenj

a pr

oved

be c

ilja

(kad

a, tk

o i n

a ko

ji na

čin)

:

Odr

žava

nje

re

dovi

tih

kont

akat

a i p

os-

jeta

prim

arno

j ob

itelji

i ro

dbin

i

Oca

poti

cati

na

više

inic

ijativ

e u

brizi

oko

Gor

dana

, pr

aćen

je n

jego

-vi

h ak

tivno

sti i

prov

ođen

je v

re-

men

a s n

jim

• N

apra

viti

rasp

ored

bor

avak

a i p

rovo

đe-

nja

praz

nika

kod

oca

i se

star

a te

bak

e ( u

dru

gom

e m

jest

u) u

z dog

ovor

oko

na

čina

odl

aska

i do

lask

a•

Svak

odne

vni k

onta

kt p

oruk

ama

ili p

reko

Fa

cebo

oka

sa se

stra

ma

•

Dola

zak

sest

ara

k ud

omite

ljici

bare

m je

d-no

m m

jese

čno

(na

ruča

k, n

oćen

je i

sl.)

• O

sigur

ati re

dovi

te o

brok

e tij

ekom

pos

-je

ta v

iken

dim

a i p

rovo

diti

zaje

dnič

ko

vrije

me

sa sv

im č

lano

vim

a ob

itelji

•

Odl

azak

na

maj

čin

grob

svak

i put

kad

a to

Gor

dan

pože

li

• Vo

dite

lj slu

čaja

• O

tac

• U

dom

itelj

• Ba

ka

• Go

rdan

• Se

stre

Ožu

jak

– ko

lovo

z 20

14.

Udo

mite

ljica

će

pisa

ti m

jese

čno

izvje

šće

51

Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od ožujka do kolovoza 2013.

Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.

U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):

Udomitelj

Gordan

Otac

Sestre

Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:

Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:

Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:

Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?

Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća. U proces evaluacije i revidiranja po-stojećeg IPS-a kao aktivan član bit će uključen i Gordan, sukladno svojoj dobi i mogućnosti razumijevanja okolnosti donošenja odluka koje ga se tiču.

Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:

52

SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI

Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativ-noj) skrbi

Socijalni radnici nadležni za dijete ispunjavaju ovaj predložak prije smještanja djeteta u udomi-teljsku obitelj ili neposredno po smještavanju. Priloženi predlošci mogu biti sastavni dio doku-mentacije CZSS-a.

U početnom dijelu predloška jasno se definira u koje se sve svrhe pristupa procesu procjenjiva-nja stanja i potreba djeteta te se definiraju područja procjene. Za svako od tih područja procjene u prilogu 1 nalaze se popratni obrasci koje socijalni radnici ili drugi članovi tima ispunjavaju u suradnji s liječnikom (npr. obiteljskim liječnikom, djetetovim pedijatrom, specijalistom medici-ne), patronažnom službom, djelatnicima škole, vrtića i sl. Dobiveni se podaci, nakon provedene procjene stanja i potreba djeteta, mogu iskoristiti pri izradi socijalne anamneze ili nakon nje kako bi se procijenili rizici i djetetove potrebe te isplanirale aktivnosti, odnosno intervencije radi odgovaranja na njih. Već i informacija o tome da se nekim podatkom ne raspolaže može biti ko-risna socijalnom radniku i timu pri CZSS-u da obrati veću pozornost na taj segment ili da provede neke dodatne izvide i/ili vještačenja (pri npr. prvostupanjskom tijelu vještačenja, u poliklinici za zaštitu djece i sl.) i/ili da zatraži drugo stručno mišljenje.

Na osnovi procjene potreba (sukladno priloženim predlošcima i drugim instrumentima socijal-nog rada2 i metodama procjene) navodi se sažeta analiza i zaključak vezan uz djetetove potrebe te prioritetna područja djelovanja. Za identificirane potrebe iz različitih područja definiraju se: usluge u koje dijete treba biti uključeno i aktivnosti koje se trebaju poduzeti, mjesto njihove provedbe, intenzitet uključenosti, vremenski okvir i njihovi provoditelji, odnosno nositelji.

Sastavni dio priloženog predloška jest i dio koji se odnosi na procjenu potrebe udomitelja za edukacijom kako bi adekvatno odgovorili na potrebe djeteta u sustavu skrbi, tj. prepoznavanje njihove potrebe za produbljivanjem razumijevanja, stjecanjem znanja i unapređivanjem vještina iz nekog područja skrbi o djetetu.

2 Vidjeti u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji (Ajduković i Radočaj, 2008.).

53

Prepoznati pružatelji potrebnih usluga te potencijalni nositelji aktivnosti vezanih za stanje i po-trebe djeteta u sustavu skrbi iz ovog predloška su sudionici u izradi individualnog plana skrbi, a definirani ciljevi iz prepoznatih djetetovih potreba i aktivnosti nužni su sadržaj koji se treba uvrstiti u individualni plan skrbi.

Predložak individualnog plana skrbi za dijete nastao na temelju prethodne pro-cjene djetetovih potreba

Kao što je već navedeno, pri izradi individualnog plana skrbi definira se svrha izrade individual-nog plana skrbi, nakon čega se plan razrađuje. Pri tome treba definirati: (1) područja rada, (2) specifične ciljeve unutar svakog područja, (3) metode i intervencije (aktivnosti, mjere, stručne postupke i sl.) kojima se osigurava najbolji interes djeteta u svezi s definiranim ciljem i koje će služiti za njegovo postizanje, (4) nositelje aktivnosti, (5) vrijeme provedbe, (6) načine praćenja provedbe individualnog plana i (7) plan evaluacije poduzetih mjera i intervencija te rada nosi-telja aktivnosti.

Predložak u prilogu kojim se uređuju prije navedene točke (1 – 7) otisnut je samo jednom, no on se treba umnožiti sukladno broju identificiranih područja koja se pokrivaju individualnim planom skrbi te broju ciljeva u svakom od područja (vidjeti prilog 2). Sukladno djetetovim potre-bama, potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti određeno jednim ciljem ili s više ciljeva. Važno je napomenuti da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju i koje uključuju svakodnevne redovne aktivnosti skrbi (npr. hranjenje, higijena i sl.) osim u slučaju postojanja nekih specifičnosti u vezi s njima.

Za svako od područja preporučuje se da broj ciljeva ne bude manji od tri te da se odnose (su-kladno objektivnim okolnostima) i na biološke roditelje i na udomitelje, ali i na samo dijete te ostale bitne sudionike. Za svaki cilj koji se postavlja potrebno je navesti: koje aktivnosti, zadatke, mjere i/ili stručne postupke treba provesti da se ostvari cilj; za svaku aktivnost/zadatak/mjeru/stručni postupak treba definirati tko je njegov nositelj i koje je planirano vrijeme njegove pro-vedbe. Važno je navesti i kako se planira praćenje i evaluacija poduzetih mjera i intervencija te nositelja aktivnosti.

Na kraju individualnog plana skrbi navodi se razdoblje na koje se plan donosi te dogovoreni da-tum pristupanja njegovoj reviziji. Navodi se: tko je sve sudjelovao u njegovu donošenju, što se potvrđuje vlastoručnim potpisom; mjesto i datum njegove izrade te ime osobe koja je izradila pisanu formu individualnog plana skrbi te nadležnog socijalnog radnika (u većini slučajeva osoba koja će izraditi pisanu formu upravo je socijalni radnik nadležan za dijete).

Kao završni blok ostavljen je prostor za unošenje naknadnih izmjena i dopuna uz navođenje da-

54

tuma i potpisa nadležne osobe (vidi više u poglavlju Praćenje, evaluacija i revizija individualnog plana skrbi).

Predložak – Opće informacije o djetetovom boravku u udomiteljskoj (alterna-tivnoj) skrbi

Ovaj predložak (vidjeti prilog 3) čini sastavni dio dokumentacije CZSS-a i dostupan je isključi-vo stručnjacima CZSS-a. Njegova je svrha, s jedne strane, sistematiziranje podataka radi veće preglednosti, ali i lakšeg planiranja i praćenja izrade individualnih planova, a s druge vođenje bilježaka o aktivnostima poduzetima nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj.

Predložak popunjava socijalni radnik (voditelj slučaja) nadležan za dijete u komunikaciji sa struč-nim timom pri CZSS-u i drugim sudionicima neposredno prije ili nakon smještanja djeteta u udo-miteljsku obitelj. Kako se u općem predlošku prati proces procjene i izrade individualnog plana skrbi o djetetu, trebalo bi ga u svim njegovim elementima ispuniti u roku 3 – 4 tjedna nakon smještanja djeteta u obitelj ili najkasnije u roku od 90 dana ako se radi o hitnom udomiteljstvu.

Opći predložak sadrži osnovne informacije o djetetu, njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji, skrbniku te nadležnim socijalnim radnicima ako se oni razlikuju s obzirom na mjesto prebivališta djeteta, roditelja i/ili udomitelja. U njemu se isto tako navode informacije o statusu braće i se-stara koji nisu smješteni zajedno s udomljenim djetetom i za čije se potrebe predložak ispunjava te informacije o tome gdje su oni smješteni kako bi se olakšalo dogovaranje i realizacija njiho-vih susreta, odnosno održavanje osobnih odnosa. Iz općeg predloška vidljivo je o kojoj se vrsti udomiteljstva, sukladno važećem Zakonu o udomiteljstvu, radi te kakav je status udomitelja s obzirom na udomljeno dijete. Iz predloška se može iščitati i pravni temelj izdvajanja i smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj te „životni put“ djeteta kroz sustav socijalne skrbi od trenutka iz-dvajanja iz obitelji do trenutka smještanja u udomiteljsku obitelj (u kontekstu koje se ispunjava opći predložak). U predlošku se daje jasna informacija o događajima, okolnostima i socijalnim rizicima koji su prethodili izdvajanju djeteta iz njegove obitelji, a kojima je dijete tamo bilo izlo-ženo, te se jasno naznačava tzv. kategorija/e u koju/e dijete spada (dijete bez roditeljske skrbi, dijete s teškoćama u razvoju, dijete s PUP-om i sl.), odnosno ukazuje se pri tome na područja koja se trebaju obuhvatiti procjenom.

Važan dio predloška odnosi se na osnovne informacije o uređenosti osobnih odnosa i kontakata djeteta s roditeljima i ostalim članovima obitelji te se navodi: na osnovi čega su kontakti uređeni (na osnovi sudske odluke ili dogovora u CZSS-u) i pod kojim će se okolnostima oni održavati, uz davanje jasne informacije potrebne za uređivanje kontakata djeteta s roditeljima koji se razra-đuju u posebnom dijelu predloška individualnog plana skrbi.

55

U općem predlošku navodi se koji je kratkoročan cilj mjere izdvajanja djeteta iz obitelji te koji je cilj skrbi za dijete u kontekstu vremena, tj. dugoročnog planiranja. Opći predložak može poslužiti socijalnom radniku da njegovim ispunjavanjem identificira sljedeće:

a. obvezu i potrebu za izradom individualnih planova na različitim razinama (dijete, udomi-telj, roditelj);3

b. potrebu da, s obzirom na specifične potrebe djeteta, izradi i dodatne/popratne planove (plan izlaska iz skrbi, plan sigurnosti za dijete, paralelni plan) – oni se neće izrađivati za svu djecu nego samo za onu kod koje postoje određene indikacije;

c. identificira osobe koje su nadležne za njihovu izradu, odnosno da izradi vremenski plan njihova donošenja.

U predlošku se navodi i tko je sve sudjelovao u procjeni djetetovih potreba (ime i prezime te osobe, struka/specijalizacija, ustanova u kojoj djeluje), kada je ta osoba napravila procjenu dje-teta te kada je potrebno pristupiti ponovnoj procjeni potreba. U posebnom odjeljku navode se bitne informacije do kojih se došlo u procesu procjene koje su relevantne za proces donošenja individualnog plana skrbi. Poželjno je, ako se ne izrađuje zaseban tzv. paralelni plan, tu navesti i osnovne ideje i smjernice mogućih kasnijih intervencija.

Poseban dio predloška odnosi se na podatke o osobama koje su bile pozvane na uključivanje u proces individualnog planiranja za potrebe djeteta, odnosno o osobama koje su se na taj poziv odazvale te o onima koje su odbile sudjelovati u procesu. Navođenje adrese i datuma upućiva-nja poziva ukazuje na poduzeti angažman socijalnog radnika oko uključivanja pozvanih strana te može poslužiti kao argument u različitim postupcima pred nadležnim tijelima. Pritom je na-glašena i važnost planiranja i bilježenja uključivanja djeteta u proces individualnog planiranja.

Kako bi se dobio transparentniji uvid u prava i usluge kojima se dijete koristi, u posebnom odjelj-ku predlošku navode se prava i usluge sukladno sustavu koji ih propisuje i osigurava. Iz tog dijela može se jasnije uočiti na koja prava i/ili usluge dijete ima pravo ali ih nije do tada ostvarilo, što ukazuje na potrebu poduzimanja aktivnosti sustava radi osiguravanja tih prava/usluga djetetu i/ili njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji.

U završnom dijelu općeg predloška navode se vrste donesenih individualnih planova, vremenski rokovi njihova izvršenja, datum revizije, nadležna osoba za reviziju i evaluaciju te popis osoba kojima je individualni plan skrbi uručen, što se potkrepljuje njihovim vlastoručnim potpisom i navođenjem datuma preuzimanja. Obveza je socijalnog radnika nadležnog za dijete uručiti individualne planove svim relevantnim osobama u sustavu skrbi koje uključuje kao nositelje aktivnosti u individualni plan skrbi.

3 Npr. obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za roditelje djeteta ako je potrebno stvoriti preduvjete za povratak djeteta, promijeniti rizična ponašanja i/ili razviti roditeljske sposobnosti.

56

Kako bi se prevenirale neke negativne posljedice za dijete i ubrzao proces donošenja svakod-nevnih, ali i važnih odluka o djetetu, sastavni je dio općeg predloška i popis osoba ovlaštenih za davanje suglasnosti za medicinske intervencije i aktivnosti u sustavu odgoja i obrazovanja te u drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi.

Ovako prikazani i vođeni podaci omogućuju lakše praćenje djeteta i njegovih potreba, ali i ak-tivnosti koje treba poduzeti i/ili revidirati. Isto se tako u slučaju odsutnosti nadležnog socijalnog radnika ubrzava dobivanje uvida stručnjaka koji ga zamjenjuje u sadržaj spisa i do tada poduzete intervencije te omogućuje kvalitetnije reagiranje u kriznim situacijama (npr. davanje suglasnosti u hitnim medicinskim intervencijama, zahvatima i sl.).

Posljednji dio predloška jest dio koji se odnosi na uređivanje kontakata djeteta u alternativnoj skrbi s biološkom obitelji i značajnim drugim osobama. Značajne druge osobe mogu biti: odgaja-telj iz doma s kojim je dijete ostvarilo odnos privrženosti, neka druga osoba iz djetetove okoline u koju dijete ima povjerenje i sl. U sklopu ovoga predloška treba navesti okolnosti kontakta (npr. Dozvoljava li se djetetu odlazak u biološku obitelj preko vikenda ili praznika ili na obiteljska okup-ljanja?) te definirati elemente praćenja (npr. Ostvaruju li se kontakti? Pod kojim okolnostima? Ako se ne ostvaruju, koji je razlog tome?; Kako udomitelji reagiraju na kontakte djeteta s biološ-kom obitelji?; Kako udomitelji reagiraju na kontakt djeteta i vlastiti kontakt s biološkom obitelji djeteta i kakav imaju odnos s biološkom obitelji djeteta?). Posebnu pozornost treba posvetiti procjeni kvalitete interakcije roditelja s djetetom uključujući perspektivu djeteta, udomitelja te samih roditelja.

57

POPIS LITERATURE:

1. ADHC (2011). Individual planning for children and young people living in out-of-home care, Policy and practice guide. Preuzeto s: http://www.adhc.nsw.gov.au/__data/ assets/file/0020/240482/Individual_Planning_for_CYP_in_OOHC_Policy_Guide_Jan2011.pdf (29.11.2012.)

2. Ajduković, M. (2004). Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Europi; Revija za socijalnu politiku, (11), 3-4: 299-321.

3. Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) (2008). Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNI-CEF-a za Hrvatsku.

4. Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2008). Smjernice za izradu programa i plana nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces suvremenog socijalnog rada. U: Ajduković, M. i Ra-dočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 163-182.

5. American Academy of Pediatrics, Committee on Early Childhood and Adoption and Depen-dent Care (2000) . Developmental Issues for Young Children in Foster Care. Pediatrics, 106 (5): 1145-1150.

6. Dicker, S. i Gordon, E. (2004.) Ensuring the Healthy Developments of Infants in Foster care: A Guide for Judges, Advocates and Child Welfare Professionals. New York: Zero to Three Policy Center.

7. DePanfilis, D. i Salus, M. (2003.) Child Protective Services: A guide for caseworkers. Washin-gton, DC: U.S. Department of Health and Human ServicesAdministration for Children, Youth, and Families, Children’s Bureau, Office on Child Abuse and Neglect.

8. Government of British Columbia; Ministry of Children and Family Development; (2001). Foster Family Handbook. Posjećeno 25.travnja 2006. na mrežnim stranicama: www.mcf.gov.bc.ca/foster/handbook_teamwork.htm.

9. Ivković, Đ. i Žižak, A. (2010.) Udomiteljstvo djece u Hrvatskoj: analiza stanja i prijedlog smjer-nica. Zagreb: UredUNICEF-a za Hrvatsku.

10. Inkelas, M. i Halfon, N. (2002.) Medicaid and financing of health care for children in foster care: Findings from a national survey. Los Angeles, CA: UCLA Center for Healthier Children, Families and Communities.

58

11. Johnson, K. i Wagner, D. (2005.) Evaluation of Michigan’s foster care case management system. Research on Social Work Practice, 15(5), 372-380.

12. Kronstein,D. i Škrabić-Aničić, I. (2010.) „Dajući dom dajemo sebe“ – Priručnik za udomitelje djece. Zagreb: Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece.

13. Kletečki Radović, M. i Kregar Orešković, K. (2005). Kvalitativna iskustva udomitelja. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9 (1), 67-88.

14. Laklija, M. (2009.): Psihosocijalna obilježja udomitelja i iskustvo udomiteljstva djece: Dok-torska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

15. Laklija, M. (2011.) Pristupi udomiteljskoj skrbi za djecu u svijetu i čimbenici koji utječu na is-hode udomiteljstva. Revija za socijalnu politiku. 18 (3); 291-310 (pregledni rad, znanstveni).

16. Laklija, M., Vukelić, N., i Milić Babić, M. (2012.) Specijalizirano udomiteljstvo djece s teš-koćama u razvoju – iskustva udomitelja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 48 (2); 109-123.Lund, T.R. i Renne, J.L. (2009.) Child Safety: A guide for Judges and Attorneys. American Bar Association and ACTION for Child Protection, Inc.

17. Ministarstvo socijalne politike i mladih (2010.) Standardi kvalitete socijalnih usluga. Posje-ćeno 25.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/socijalna_skrb/standardi_kvalitete_socijalnih_usluga.

18. Mosek, A. (2004.) Relations in Foster Care. Journal of Social Work, 4(3): 323–343.

19. NAPCWA (2009.) A Framework for Safety in Child Welfare. American Public Human Services Association.

20. Redding, R. E., Fried, C. i Britner, P. A. (2000.) Predictors of Placement Outcomes in Tre-atment Foster Care: Implications for Foster Parent Selection and Service Delivery. Journal of Child and Family Studies, 9(4), 425-447.

21. Schene, P. (2001.) Implementing Concurrent Planning: A Handbook for Child Welfare Admi-nistrators. Maine: National Child Welfare Resource Center for Organizational Improvement.

22. Shonkoff, J. i Phillips, D. (2000.) From neurons to neighborhoods: The science of early child-hood development. Washington, DC: National Academy Press.

23. Sladović Franz, B. (2008.) Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje u socijalnoj skrbi za djecu. U: Ajduković, M., i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 93-121.

59

24. Sladović Franz, B. i Ajduković, M. (2008.) Skrb za dijete čiji je razvoj ugrožen u obitelji. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 77-91.

25. Sladović Franz, B. (2011.) Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu. Ljetopis socijalnog rada 18(3), 439-467.

26. SOS-Kinderdorf International (2007.) Quality 4Children –Standardi za izvanobiteljsku skrb o djeci u Europi, an initiative. Posjećeno 30.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http://www.sos-dsh.hr/include/pdf/SOS_quality4children_hr.pdf.

27. Spears, W. i Cross, M. (2003.) How do children who foster perceive fostering? Adoption and Fostering, 27 (4): 38-45.

28. Stein, M. (2009.) Quality Matters in Children’s Services: Messages from Research. London: Jessica Kingsley.

29. Twigg, R. C. (1994.) The unknown soldiers of foster care: Foster care as loss for the foster parents’ own children. Smith College Studies in Social Work, 64, 297-312.

30. Vidović, L. i Ivković, Đ. (2010.) Smjernice za alternativnu skrb. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

31. UN Konvencija o pravima djeteta (2010.) Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međuge-neracijske solidarnosti.

32. Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2006.) Obitelj u doživljaju djece i mladih: od prošlosti do buduć-nosti. Kriminologija i socijalna integracija. 15(2) 13-23.

33. Žižak, A., Koller-Trbović, N., Jeđud Borić, I., Maurović, I., Mirosavljević, A. i Ratkajec Gašević, G. (2012.) Što nam djeca govore o udomiteljstvu. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

34. Wheal, Ann (2005.) The leaving care handbook: helping and supporting care leavers. Lon-don: Russell House Publishing.

35. Younes, M. N., & Harp, M. (2007.) Addressing the impact of foster care on biological chil-dren and their families. Child Welfare, 86(4), 21-40

36. http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937

60

(ime i prezime djeteta)

I. PRISTUPA SE PROCESU PROCJENJIVANJA STANJA I POTREBA DJETETA U SVRHU (moguće više odgovora):

a. analize stanja i potreba djeteta u alternativnoj skrbi;

b. usklađivanja potreba djeteta u sustavu skrbi s udomiteljskom obitelji;

c. analize mogućnosti djetetove biološke obitelji za povratak djeteta u obitelj;

d. analize mogućnosti udomitelja za pružanje djetetu kvalitetne skrbi sukladno njegovim potrebama;

e. donošenja individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova;

f. revizije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova;

g. revizije individualnog plana skrbi za dijete smješteno u instituciju i popratnih planova;

h. razvijanja plana edukacije za konkretnu udomiteljsku obitelj sukladno potrebama djeteta;

i. donošenja stručnog mišljenja za potrebe drugih nadležnih službi (npr. suda);

j. redovitog praćenja djeteta u alternativne skrbi;

k. redovitog praćenja udomiteljske obitelji za vrijeme trajanja smještaja djeteta u toj obitelji;

l. pripreme djeteta za reintegraciju u vlastitu obitelj;

m. pripreme djeteta za tranziciju iz sustava skrbi u samostalan život;

n. iz drugog razloga (navesti kojeg)

II. PODRUČJA PROCJENE DJETETA KOJA SU OBUHVAĆENA PROCJENOM (obrasci za procjenu nalaze se u prilogu):

a. područje identiteta djeteta (uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet)

b. zdravstveni status djeteta;

c. odgojne i obrazovne potrebe djeteta, uključujući područje problema u ponašanju;

d. neko drugo područje (navesti koje)

e. neko drugo područje (navesti koje)

III. ANALIZA I ZAKLJUČAK NA OSNOVI PROVEDENE PROCJENE PO PODRUČJIMA SKRBI ZA DIJETE (pod točkom II.):

PREDLOŽAK ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA DJETETA U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI

Prepoznate potrebe djeteta u sustavu skrbi jesu:

61

• us

luge

u k

oje

dije

te tr

eba

biti

uklju

čeno

i ak

tivno

sti k

oje

se tr

ebaj

u po

duze

ti u

vezi

sa sl

jede

ćim

pod

ručj

ima:

Potr

eba

djet

eta

za u

slugo

m:

Mje

sto

prov

edbe

(b

olni

ca, š

kola

, udr

uga,

ob

itelj)

Inte

nzite

t i u

čest

alos

t pr

ovođ

enja

Vrem

ensk

i okv

ir (p

oče-

tak

i kra

j tra

janj

a us

luge

)Pr

ovod

itelj/

i

Područje djetetova identiteta

Zdravstveni status djeteta

Odgoj, obrazovanje, socijalizacija djeteta

Neko drugo područje procjene djeteta

Vješ

tine

koje

bi t

reba

la p

osje

dova

ti os

oba

koja

sk

rbi o

dje

tetu

s ob

zirom

na

djet

etov

e po

treb

e:

IV. P

OTR

EBE

DJET

ETA

ZA U

SLU

GAM

A U

KO

JE B

I TRE

BALO

BIT

I UKL

JUČE

NO

62

PRILOZI PREDLOŠKU ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI:

PODRUČJE DJETETOVA IDENTITETA (uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet)

1. Kakvo je djetetovo razumijevanje razloga/okolnosti zbog kojih je uključeno u sustav alter-nativne skrbi?

2. Ima li dijete informaciju o tome tko su mu biološki roditelji?

a) ne b) da

3. Koji su religijski/kulturalni/etnički korijeni djeteta?

4. Osigurava li smještaj djeteta u udomiteljskoj obitelji njegovanje njegova podrijetla?

a) ne b) da

Ako ne osigurava, na koji će način dijete biti u kontaktu s osobama istog religijskog, kultural-nog i/ili etničkog identiteta?

5. Na koji se način djetetu omogućuje praktici-ranje vjerskih i kulturalnih običaja?

6. Ima li dijete potpunu osnovnu osobnu doku-mentaciju (npr. prijavu zdravstvenog osiguranja i sl.)?

a) ne b) da

Ako ne, koja dokumentacija nedostaje?

7. Ako dijete dolazi u udomiteljsku obitelj iz ustanove ili neke druge udomiteljske obitelji, posjeduje li Knjigu života?

a) ne b) da

Ako je ne posjeduje, na koji se način Knjiga živo-ta planira izraditi?

8. Traži li dijete neke dodatne podatke o sebi, svojoj obitelji?

a) ne b) da

Ako da, koje?

9. Kakva je dostupnost tih podataka i moguć-nost dolaženja do njih (sadržajno, pravno)?

a) socijalnom radniku:

b) djetetu:

63

ZDRA

VSTV

ENI S

TATU

S DJ

ETET

A

Poda

ci o

nad

ležn

om p

edija

tru/

liječ

niku

dj

etet

a:Do

smje

štan

ja d

jete

ta u

udo

mite

ljsku

ob

itelj:

Nak

on sm

ješt

anja

dje

teta

u u

dom

iteljs

ku o

bite

lj:

Ime

i pre

zime:

Adr

esa

usta

nove

:Ko

ntak

t:Im

e i p

rezim

e: A

dres

a us

tano

ve:

Kont

akt:

Poda

ci o

nad

ležn

om sp

ecija

listu

dje

teta

:I.

II.III

.

Ime

i pre

zime:

Sp

ecija

lizac

ija:

Adre

sa u

stan

ove:

Odj

el:

Kont

akt b

roj:

Zdra

vstv

eni s

tatu

s dje

teta

(dija

gnoz

a/e)

:He

redi

tet (

obite

ljska

pov

ijest

bol

esti,

na

sljed

ne b

oles

ti, o

visn

osti

i sl.)

Nal

azi p

rocj

ene

djet

eta

po ra

zvoj

nim

pod

ručj

ima4 :

Tjel

esna

ošt

ećen

ja:

• oš

teće

nja

vida

•

ošte

ćenj

a slu

ha•

ošte

ćenj

a u

govo

ru i

glas

u•

defo

rmac

ije, m

otor

ička

ili f

unkc

io-

naln

a oš

teće

nja

poje

dini

h or

gana

i or

gans

kih

sust

ava

Proc

ijenj

eno

stan

je:

Prep

ozna

ta p

otre

ba:

Men

taln

a oš

teće

nja:

•

inte

lekt

ualn

e te

škoć

ePr

ocije

njen

o st

anje

:Pr

epoz

nata

pot

reba

:

4 O

vaj d

io st

ručn

e pr

ocje

ne i

prać

enja

pot

reba

dje

teta

radi

se za

jedn

o s l

iječn

ikom

ped

ijatr

om i/

ili sp

ecija

listo

m m

edic

ine

kod

koje

g je

dije

te b

ilo il

i još

uvi

jek

jest

u tr

etm

anu

te, s

ukla

dno

okol

nosti

ma,

i s d

jete

tovi

m b

iolo

škim

rodi

telje

m te

udo

mite

ljem

.

64

Kogn

itivn

i/spo

znaj

ni ra

zvoj

Proc

ijenj

eno

stan

je:

Prep

ozna

ta p

otre

ba:

Kom

unik

acijs

ke v

ješti

ne (j

ezič

no-g

ovor

ni ra

zvoj

)Pr

ocije

njen

o st

anje

:Pr

epoz

nata

pot

reba

:

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj (

psih

ološ

ki st

atus

)Pr

ocije

njen

o st

anje

:Pr

epoz

nata

pot

reba

:

Psih

ijatr

ijski

stat

us (z

a dj

ecu

kod

koje

su p

re-

pozn

ate

indi

kaci

je):

Dija

gnoz

a:

Pret

hodn

e ho

spita

lizac

ije:

Proc

ijenj

eno

stan

je:

Rizik

za se

be i

drug

e:a)

piro

man

ijab)

agre

sivno

st p

rem

a dr

ugim

ac)

sam

oozlj

eđiv

anje

d) su

icid

alno

ste)

neš

to d

rugo

Prep

ozna

ta p

otre

ba:

Senz

orič

ka in

tegr

acija

Proc

ijenj

eno

stan

je:

Prep

ozna

ta p

otre

ba:

Zdra

vstv

eno

stan

je zu

bi i

usta

dje

teta

Pr

ocije

njen

o st

anje

:Pr

epoz

nata

pot

reba

:

Je li

dije

te u

redn

o ci

jepl

jeno

?a)

da

b)

ne,

dije

te n

ije p

rimilo

Prop

isana

tera

pija

(nač

in i

učes

talo

st u

ziman

ja

tera

pije

, dav

anje

koj

e pr

ovod

i med

icin

sko

oso-

blje

, odn

osno

udo

mite

lj):

65

• pr

iložiti

rasp

ored

dav

anja

lije

kova

Prop

isana

pre

hran

a (r

ežim

pre

hran

e, d

ijeta

, al

ergi

je n

a hr

anu

i sl.)

:•

u do

datk

u pr

iložiti

pla

n pr

ehra

ne

Potr

ebna

pom

agal

a dj

etet

u (n

aoča

le, p

užni

ca,

kolic

a, a

para

tić za

zube

i sl.

):

Potr

eba

prila

godb

e ku

ćans

tva

zdra

vstv

enom

st

anju

i po

treb

ama

djet

eta:

Potr

eba

prila

godb

e dn

evne

rutin

e dj

etet

a/ud

-om

iteljs

ke o

bite

lji p

otre

bam

a dj

etet

a.

Uslu

ge k

ontr

olni

h pr

egle

da te

rane

inte

rven

cije

/ha

bita

cije

/reh

abili

taci

je u

koj

e di

jete

treb

a bi

ti uk

ljuče

no:

Post

ojan

je p

otre

be za

ukl

juči

vanj

em d

jete

ta u

us

luge

rane

inte

rven

cije

, hab

itaci

je i/

ili re

habi

l-ita

cije

:

a) n

e po

stoj

i pot

reba

za u

klju

čiva

njem

dje

teta

u u

sluge

rane

inte

rven

cije

/hab

itaci

je/r

ehab

ilita

cije

;b)

pos

toji

potr

eba

za u

klju

čiva

njem

dje

teta

u u

sluge

rane

inte

rven

cije

/hab

itaci

je/r

ehab

ilita

cije

Osn

ova

potr

ebe

za u

klju

čiva

njem

dje

teta

u u

sluge

rane

inte

rven

cije

/hab

itaci

je/r

ehab

ilita

cije

:a)

pos

tnat

alna

trau

ma

b) n

euro

rizič

ni č

imbe

nici

c) ra

zvoj

na o

dstu

panj

ad)

def

orm

acije

i/ili

funk

cion

alna

ošt

ećen

ja p

ojed

inih

org

ana

i org

ansk

ih su

stav

a e)

senz

orič

ka o

šteć

enja

f) m

otor

ička

ošt

ećen

jag)

psih

ijatr

ijski

por

emeć

aji

h) n

ešto

dru

go:

Dost

upno

st u

sluga

lije

čenj

a/te

rapi

je, r

ane

inte

r-ve

ncije

, hab

itaci

je i/

ili re

habi

litac

ije n

a po

druč

ju

loka

lne

zaje

dnic

e ud

omite

lja:

66

ODG

OJN

E I O

BRAZ

OVN

E PO

TREB

E DJ

ETET

A5 1.

Pol

azi l

i dije

te k

oju

pred

škol

sku/

škol

sku

usta

novu

?a)

ne

b) d

a

Naz

iv u

stan

ove:

Adre

sa u

stan

ove:

Ime

i pre

zime

odga

jate

lja/r

azre

dnik

a:Ko

ntak

t bro

j:2.

Ako

se ra

di o

dje

tetu

s te

škoć

ama

u ra

zvoj

u pr

edšk

olsk

og u

zras

ta k

oje

je u

klju

čeno

u p

rogr

am

pred

škol

skog

odg

oja,

po

koje

m je

mod

elu

ono

uklju

čeno

u p

redš

kolsk

u us

tano

vu?

a) p

rem

a m

odel

u se

greg

acije

b) p

rem

a m

odel

u in

tegr

acije

(dje

lom

ična

i po

tpun

a)c)

pre

ma

mod

elu

inkl

uzije

3. Je

li d

ijete

mije

njal

o vr

tić/š

kolu

nak

on iz

dvaj

anja

iz o

bite

lji?

a) n

e

b)

da

4. A

ko se

radi

o d

jete

tu šk

olsk

e do

bi, s

kol

iko

je g

odin

a di

jete

kre

nulo

u šk

olu?

5. B

roj š

kola

koj

e je

dije

te p

rom

ijeni

lo u

zadn

jih p

et g

odin

a? Š

to je

bio

uzr

ok to

me?

6. A

ko se

radi

o d

jete

tu šk

olsk

e do

bi, j

e li

dije

te p

onav

ljalo

koj

i raz

red?

Što

je b

io u

zrok

tom

e?7.

Obr

azov

anje

dje

teta

pro

vodi

se (m

olim

, zao

kruž

iti):

1) U

redo

vito

j osn

ovno

j ško

li a.

pot

puna

inte

grac

ija (r

edov

iti ra

zred

ni o

djel

i)•

po re

dovi

tom

pro

gram

u uz

indi

vidu

aliza

ciju

•

po p

rilag

ođen

om p

rogr

amu

b. d

jelo

mič

na in

tegr

acija

•

redo

viti

razr

edni

odj

eli –

pre

dmeti

iz p

odru

čja

kultu

re

• po

sebn

i raz

redn

i odj

eli –

obr

azov

ni p

redm

eti p

o po

sebn

om p

rogr

amu

c. p

oseb

ni o

djel

i s p

oseb

nim

pro

gram

ima

2) U

pos

ebni

m o

dgoj

no-o

braz

ovni

m u

stan

ovam

a •

po re

dovi

tom

pro

gram

u •

po p

rilag

ođen

om p

rogr

amu

• po

pos

ebno

m p

rogr

amu

3) O

drža

vanj

em n

asta

ve u

kuć

i8.

Kol

iko je

mod

el o

braz

ovan

ja u

koji

je d

ijete

ukl

juče

no p

rilag

ođen

i u

skla

du s

djet

etov

im m

oguć

nosti

ma

(pos

toji

li po

treb

a za

dod

at-

nim

testi

ranj

em d

jete

ta i/

ili p

rofe

siona

lnom

reha

bilit

acijo

m)?

5

Ova

j dio

stru

čne

proc

jene

i pr

aćen

ja p

otre

ba d

jete

ta ra

di se

zaje

dno

s dje

teto

vim

odg

ajat

elje

m/r

azre

dnik

om te

, suk

ladn

o ob

jekti

vnim

oko

lnos

tima,

i s d

jete

tom

, odn

osno

nje

govi

m

biol

oški

m ro

dite

ljem

te u

dom

itelje

m.

67

9. P

osto

ji li

potr

eba

djet

eta

za u

slugo

m o

sobn

og a

siste

nta

u šk

oli?

a) n

e b)

da

Potr

eba

za o

sobn

im a

siste

ntom

oči

tuje

se u

pod

ručj

u:a)

kre

tanj

a –

mot

orik

e dj

etet

ab)

pra

ćenj

a na

stav

noga

gra

diva

c) n

ešto

dru

go:

10. K

olik

o je

odg

ojna

/obr

azov

na sr

edin

a po

ticaj

na za

una

pređ

enje

dje

teto

vih

kogn

itivn

ih, i

ntel

-ek

tual

nih,

izra

žajn

ih i

kom

unik

acijs

kih

vješ

tina?

11. K

akav

je st

av d

jete

ta o

ukl

juče

nosti

u p

redš

kolsk

e/šk

olsk

e pr

ogra

me?

12. K

oji s

u ob

razo

vni c

iljev

i dje

teta

tije

kom

slje

deće

god

ine?

13. K

oji s

u ob

razo

vni c

iljev

i dje

teta

tije

kom

slje

deći

h pe

t god

ina?

14. K

akav

je b

io u

spje

h dj

etet

a na

kra

ju p

rošle

škol

ske

godi

ne?

15. K

akve

su o

pser

vaci

je o

dgaj

atel

ja/r

azre

dnik

a o

vlad

anju

i in

tera

kciji

dje

teta

s vr

šnja

cim

a i

odga

jate

ljim

a/pr

ofes

orim

a?Po

stoj

i li o

pom

ena/

ukor

?Re

dovi

tost

poh

ađan

ja n

asta

ve (b

roj n

eopr

avda

nih

sati)

?

16. P

osto

je li

pot

eško

će d

jete

ta u

svla

dava

nju

neko

g pr

edm

eta

ili d

ijela

gra

diva

?

17. T

ko u

či i

pom

aže

djet

etu

oko

dom

aće

zada

će ti

jeko

m n

jego

va sm

ješt

aja

u ud

omite

ljsko

j ob

itelji

? Po

stoj

i li p

otre

ba za

nad

zoro

m i

pom

oći u

uče

nju

i pisa

nju

dom

aće

zada

će?

18. K

ako

izgle

da d

nevn

a ru

tina

djet

eta

u ud

omite

ljsko

j obi

telji

?

19. K

oji s

u in

tere

si/ho

biji

djet

eta?

Koj

e izv

anšk

olsk

e ak

tivno

sti

poha

đa?

20. U

koj

im je

akti

vnos

tima

dije

te u

spje

šno?

21. U

koj

e bi

se a

ktivn

osti

slobo

dnog

vre

men

a di

jete

želje

lo

uklju

čiti?

68

6

Ova

j dio

stru

čne

proc

jene

i pr

aćen

ja p

otre

ba d

jete

ta ra

di se

zaje

dno

s dje

teto

vim

odg

ajat

elje

m/r

azre

dnik

om te

sukl

adno

obj

ektiv

nim

oko

lnos

tima

i s d

jete

tom

, odn

osno

nje

govi

m

biol

oški

m ro

dite

ljem

i ud

omite

ljem

.

7 A

ko p

osto

ji riz

ik o

d bi

jega

ili s

kitn

je u

dom

ljeno

g dj

etet

a, o

dnos

no ri

zik d

a di

jete

odl

uta,

važ

no je

info

rmira

ti ud

omite

lja o

pos

tupa

nju

u ta

kvoj

situ

aciji

. Npr

. tre

ba m

u da

ti up

utu:

„U

sluča

ju d

a se

udo

mlje

no d

ijete

nije

vra

tilo

kući

u d

ogov

oren

om te

rmin

u, a

od

vrem

ena

kada

je d

ijete

treb

alo

doći

pro

šlo je

v

rem

ena,

udo

mite

lj tr

eba

obve

zno

kont

aktir

ati u

stan

ovu

ili o

sobu

s ko

jom

je d

ijete

treb

alo

biti

zadn

je u

kon

takt

u, a

zatim

i po

liciju

i CZ

SS.“

PRO

BLEM

I U P

ON

AŠAN

JU D

JETE

TA 6

1. P

okaz

uje

li ud

omlje

no d

ijete

inte

rnal

izira

ne il

i eks

tern

alizi

rane

pro

blem

e u

pona

šanj

u u

škol

i? A

ko d

a, k

oje?

2. P

okaz

uje

li ud

omlje

no d

ijete

inte

rnal

izira

ne il

i eks

tern

alizi

rane

pro

blem

e u

pona

šanj

u u

udom

iteljs

koj o

bite

lji?

Ako

da, k

oje?

7

3. Je

li d

ijete

/mal

olje

tna

osob

a u

suko

bu sa

zako

nom

?Je

li d

jete

tu iz

reče

na k

akva

odg

ojna

mje

ra?

4. U

klju

čeno

st d

jete

ta u

nek

i obl

ik tr

etm

ana?

a) n

e

b

) da

5. T

ko p

rovo

di tr

etm

an s

djet

etom

ak

o je

ono

ukl

juče

no u

nek

i obl

ik

tret

man

a u

vezi

s uoč

enim

pro

b-le

mim

a u

pona

šanj

u?

I.II.

Ime

i pre

zime

stru

čnja

ka:

Spec

ijaliz

acija

:Ad

resa

ust

anov

e:O

djel

:Ko

ntak

t:

Ime

i pre

zime

stru

čnja

ka:

Spec

ijaliz

acija

:Ad

resa

ust

anov

e:O

djel

:Ko

ntak

t:

6. K

ako

dije

te p

rihva

ća p

rimije

njen

e m

etod

e pr

istup

anja

stru

čnja

ka u

radu

na

pod

ručj

u pr

epoz

natih

pro

blem

a u

pona

šanj

u?

7. K

oje

su vj

eštin

e po

treb

e ud

omite

lju d

a ad

ekva

tno

odgo

vori

na p

repo

znat

e pr

oble

me

u po

naša

nju

djet

eta?

69

PROCJENA POTREBA ZA EDUKACIJOM UDOMITELJAS OBZIROM NA STANJE I POTREBE DJETETA NA SMJEŠTAJU

Stručna sprema udomitelja:Struka udomitelja:

U kojim je sve aspekti-ma života udomljenog djeteta potreban dodatan angažman udomitelja (zaokružite):

1. Briga za higijenu udomljenog djeteta (kupanje, oblačenje, toalet i sl.)2. Pripreme i konzumacija hrane i tekućine sukladno propisanom

režimu i načinu prehrane djeteta3. Davanje lijekova i nadzor nad uzimanjem lijekova4. Provođenje nekih terapijskih tehnika s djetetom u domu (npr.

vježbanje, poticanje na neke aktivnosti i sl.)5. Pomoću u učenju i pisanju domaće zadaće6. Nešto drugo, što

Brige i poteškoće koje iz-ražavaju udomitelji u vezi sa skrbi o djetetu:

Područja u kojima je prepoznata potreba udomitelja za :Tema edukacije koju je potrebno organizirati i/ili u nju uključiti udo-mitelja:

• produbljivanjem razumijevanja

• stjecanjem znanja

• stjecanjem i una-pređivanjem vještine

Plan edukacije udomitelja (u koji će oblik edukacije udomitelj biti uključen, kada, u kolikom trajanju, tko će provoditi edukaciju):

70

INDIVIDUALNI PLAN SKRBI

nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju

od do

PREDLOŽAK IPS-a

SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETE-TA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDU-ALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE

(moguć jedan odgovor):

a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo

PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja)8 :

VAŽNO:

Sukladno potrebama djeteta po-trebno je urediti jedno ili više po-dručja pri čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz napomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju npr. uklju-čuju svakodnevne redovne akti-vnosti skrbi (npr. hranjenje, higije-na i sl.).

a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smješta-ja) i svakodnevna skrb

b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)

c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)

d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemari-vanja)

e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući bra-ću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetetova života)

f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odno-se s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomiteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)

g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr.

kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vješti-ne i sl.)

i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje:

8 Ovisno o broju područja koja se pokrivaju individualnim planom skrbi te broju ciljeva u svakom od njih, potrebno je umnožiti predložak na sljedećoj stranici.

ZA DIJETE , OIB

71

PODR

UČJ

E KO

JE S

E U

REĐ

UJE

INDI

VIDU

ALN

IM P

LAN

OM

SKR

BI

Cilj/

evi:

Aktiv

nosti

/zad

aci/

mje

re/

stru

čni p

ostu

pci

Nos

itelji

(akti

vnos

ti, m

jera

i/ili

stru

čnih

pos

tupa

ka):

Vrije

me

prov

edbe

(nav

esti

poče

tak

i kra

j):Pl

an p

raće

nja

prov

edbe

cilj

a (k

ada,

tko

i na

koji

nači

n):

72

Individualni plan skrbi sastavljen je dana za razdoblje

Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi:

U donošenju Individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):

Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:

Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:

Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:

Naknadne izmjene/dopune i datum uz potpis nadležne osobe:

Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih no-sitelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?

od do

73

1. PODACI O DJETETUIme i prezime:OIB:Spol:Datum rođenja/dob:2. PODACI O DJETETOVIM RODITELJIMA:Ime i prezime majke:Datum rođenja majke:OIB:Adresa stanovanja majke:Broj telefona/mobitela:

Ime i prezime oca:Datum rođenja oca:OIB:Adresa stanovanja oca:Broj telefona/mobitela:

3. PODACI O DJETETOVU SKRBNIKU: 4. PODACI O UDOMITELJU DJETETA:Ime i prezime:OIB:Adresa stanovanja:Broj telefona/mobitela:

Ime i prezime:OIB:Adresa stanovanja:Broj telefona/mobitela:

5. UDOMITELJSTVO S OBZIROM NA STATUS UD-OMITELJA:

a) nesrodničko udomiteljstvob) srodničko udomiteljstvo, odnos s djetetom .

6. VRSTA UDOMITELJSTVA (sukladno Zakonu o udomiteljstvu):7. PODACI O NADLEŽNOM SOCIJALNOM RADNIKU (navesti socijalnog radnika nadležnog za dijete, biološku obitelj i udomiteljsku obitelj ako se oni razlikuju s obzirom na mjesnu nadležnost CZSS-a)Nadležan za dijete:CZSS/podružnica:

Ime i prezime socijalnog radnika:

Adresa:

Nadležan za udomiteljsku obitelj: CZSS/podružnica:

Ime i prezime socijalnog radnika:

Nadležan za majku/oca djeteta:CZSS/podružnica:

Ime i prezime socijalnog radnika:

Adresa:Broj telefona:

8. OBILJEŽJA DJETETOVE OBITELJI:Bračni/partnerski status djetetovih roditelja:Broj članova kućanstva: Postojanje braće i sestara: a) ne b) daJe li dijete smješteno s braćom/sestrama? Ako jest, s kime (navesti ime i prezime djete-tova brata/sestre)?

Ako braća/sestre nisu zajedno smješteni (navesti podatke o obitelji/ustanovi gdje je koje dijete smješteno):

PREDLOŽAK - OPĆE INFORMACIJE O DJETETOVU BORAVKU U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI

74

9. Datum izdvajanja djeteta iz obitelji:10. Datum smještanja djeteta u ovu udomiteljsku obitelj:11. Broj promjena smještaja djeteta do sada (navesti broj):12. Smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj prethodio je:

a. smještaj u biološkoj obiteljib. smještaj u ustanovi socijalne skrbic. smještaj u ustanovi zdravstvene skrbid. smještaj u drugoj udomiteljskoj obitelji

13. Pravni temelj smještanja djeteta u udomi-teljsku obitelj:

a) Zakon o socijalnoj skrbi, čl.b) Obiteljski zakon, čl.

14. Koji su sve događaji i okolnosti u djetetovu životu prethodili njegovu izdvajanju iz obitelji?

a. Materijalna oskudica u obiteljib. Roditelji kronično bolesni/hospitalizirani c. Roditelji umrli/nestali d. Roditelji na odsluženju kazne zatvorae. Poremećeni obiteljski odnosif. Napuštanje djetetag. Zanemarivanjeh. Alkoholizam/ovisnost roditeljai. Fizičko zlostavljanjej. Seksualno zlostavljanjek. Udomljavanje radi školovanjal. Nešto drugo:

15. Kategorija djeteta u skrbi (moguće zaokružiti više opci-ja):

a. Dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbib. Dijete s teškoćama u razvoju1- Gluho, nagluho dijete/dijete s poremećajima u glasu i govoru2- Slijepo ili slabovidno dijete3- Dijete s intelektualnim teškoćama4- Dijete s motoričkim oštećenjem5- Dijete s funkcionalnim oštećenjem organa/sustava6- Psihički bolesno dijete7- Dijete zaraženo HIV-omc. Dijete s problemima u ponašanjud. Maloljetnik u sukobu sa zakonome. Maloljetna majkaf. Neka druga kategorija, navesti koja:

16. Postojanje sudske zabrane kontakta majke: Postojanje sudske zabrane kontakta oca:

a)ne b) da (priložiti rješenje)a)ne b) da (priložiti rješenje)

17. Kontakti djeteta s roditeljem uređuju se: a) na temelju sudske odlukeb) na temelju dogovora uključenih strana pri CZSS-u

18. Ako su kontakti uređeni sudskom odlukom, navesti pod kojim se okolnostima održavaju kontakti:

75

19. Kratkoročni cilj mjere izdvajanja djeteta iz obitelji:a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku

obitelj b. smještanje u srodničku udomiteljsku

obiteljc. posvojenje d. smještanje u stambenu zajednicue. samostalno stanovanje9

f. nešto drugo

20. Cilj dugoročnog plana skrbi za dijete: a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku

obitelj b. smještanje u srodničku udomiteljsku

obiteljc. dugotrajno udomiteljstvo d. posvojenjee. smještanje u stambenu zajednicu10

f. samostalno stanovanje11

g. nešto drugo21. Potrebna izrada (moguće zaokružiti više planova):

Tko će i do kada (navesti datum) izraditi planove?

a. Individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji

b. Individualnog plana promjena za roditelje c. Individualnog plana promjena za

udomiteljed. Plana izlaska iz sustava skrbi e. Plana sigurnosti djeteta f. Paralelni plan

a.

b.

c.

d.

e.

f. Individualni plan skrbi i ostali planovi (sigurnosti, izlaska iz sustava skrbi itd.) doneseni su na temelju procjene stanja i potreba djeteta/biološke i udomiteljske obitelji izrađene u suradnji s:Ime i prezime Uloga/struka/ speci-

jalizacijaUstanova/ organ-izacija

Datum provedene procjene

Do kojih se novih informacija relevantnih za proces donošenja individualnog plana skrbi od završetka inicijalne procjene došlo?

Koji su osnovni elementi i smjernice paralelnog planiranja budućih postupanja?

9 Obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za djetetove roditelje.10 Izrada plana izlaska iz sustava skrbi - Ako je dijete navršilo 15 godina starosti te kada se radi o očekivanom dugotrajnom udomiteljstvu, potrebno je izraditi tzv. plan izlaska iz sustava skrbi.11 Izrada paralelnog plana skrbi.

76

Usluge i prava na koje dijete i/ili njegovi roditelji/udomitelji (po osnovi djeteta) imaju pravo:

• iz sustava socijalne skrbi

• iz zdravstvenog sustava

• iz sustava odgoja i obra-zovanja

• iz nekog drugog sustava

PODACI O OSOBAMA UKLJUČENIM I POZVANIM U PROCES INDIVIDUALNOG PLANIRANJA ZA POTREBE DIJETETA U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBITko je sve sudjelovao u donošenju individualnog plana skrbi i popratnih planova?Ime i prezime Uloga/odnos s djetetom/funkcija

Tko je bio pozvan da aktivno sudjeluje, a nije se odazvao pozivuIme i prezime Uloga/odnos s djetetom/

funkcijaDatum i adresa upućivanja poziva

Na koji način dijete participira u procesu donošenja individualnog plana i popratnih pla-nova skrbi (ako dijete nije participiralo u donošenju IPS-a, navesti razloge):

77

VRSTE PLANOVA: VREMENSKI ROK IZVRŠENJA:

DATUM REVIZIJE NADLEŽNA OSOBA

a. Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj skrbi

b. Individualni plan promjena za roditelje

c. Individualni plan promjena za udomitelje

d. Neki drugi plan, navesti koji

f. Neki drugi plan, navesti koji

Kao dokumentacija priloženi su sljedeći planovi (potrebno zaokružiti):

VRSTE PLANOVA:IME I PREZIME OSOBE KOJA

PREUZIMA PLAN

DATUM PREUZIMANJA: POTPIS

a. Individualni plan skrbi za dije-te u udomiteljskoj skrbi

1.2.3.

1.2.3.

1.2.3.

b. Individualni plan promjena za roditelje

1.2.3.

1.2.3.

1.2.3.

c. Individualni plana promjena za udomitelje

1.2.3.

1.2.3.

1.2.3.

d. Neki drugi plan, navesti koji

1.2.3.

1.2.3.

1.2.3.

Kome su doneseni planovi vezani za skrb o djetetu u alternativnoj skrbi uručeni:

78

MED

ICIN

SKE

INTE

RVEN

CIJE Područje davanja suglasnosti Ovlaštena osoba (ime i prezime,

kontakt broj):Za hitne medicinske zahvate (koji uključuju anesteziju)Za redovna cijepljenja djetetaMedicinska liječenja/intervencije.Za medicinske tretmane u obitelji koji zahtijevaju pretho-dnu edukaciju osoblja.Za hitne i redovite stomatološke preglede (koji uključuju anesteziju)Uključivanje djeteta u neke alternativne intervencije (npr. homeopatije itd.)

SUST

AV O

DGO

JA I

OBR

AZO

VAN

JA Za upis djeteta u školuZa ispis djeteta iz školeZa promjenu školeZa upis djeteta u izvanškolske aktivnosti (jezik, sport, ples...)Za odlaske djeteta na jednodnevne izlete u zemljiZa odlaske djeteta na višednevne izlete u zemljiZa odlaske djeteta na izlete u inozemstvoZa odlaske na informacije i roditeljske sastanke u školuZa davanje suglasnosti za sudjelovanje djeteta u npr. istra-živanju u školiZa sudjelovanje djeteta na natjecanjima

U D

RUG

IM P

ODR

UČJ

IMA

Za pokretanje postupka izdavanja putovnice djetetuZa zapošljavanje preko učeničkog servisaZa pristupanje društvenim mrežama (Facebook, Twiter i sl.)Za promjenu imena na traženje djetetaU slučaju da dijete želi promijeniti vjeruZa tetoviranje, piercinge i sl.Nešto drugo, navesti štoNešto drugo, navesti štoNešto drugo, navesti što

Popis osoba ovlaštenih za davanje suglasnosti za medicinske intervencije te aktivnosti u sustavu odgoja i obrazovanja i u drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi

Posebne napomene vezane uz davanje suglasnosti:

U situacijama nedostupnosti roditelja ili skrbnika (navesti tko je nadležna kontakt osoba za rješavanje nastale situacije, iz koje institucije te njezin kontakt broj):

79

KONTAKTI DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI S BIOLOŠKOM OBITELJI I DRUGIM ZNAČAJNIM OSOBAMA

Postoji li potreba za osiguravanje dodatne stručne podršku djetetu vezana za odnose i kontakt s vlasti-tom obitelji?

a) Da, emocionalnab) Da, savjetodavna, informativna/edukacijskac) Da, praktična, u kojem pogledu?

d) Da, neka druga, navesti koja

e) Ne, nije potrebna dodatna stručna pomoć

PLAN KONTAKATA DJETETA S ČLANOVIMA OBITELJI (roditeljima, braćom/sestrama, bakama/djedovima, ostalom rodbinom i drugim značajnim osobama)Član obitelji i/ili druge značajne osobe

Učestalost i duljina trajanja kontakta

Vrijeme i mjesto održava-nja kontakta

Uz nadzor ili bez njega

Praćenje i evaluacija

1.

2.

3.

4.

5.

ISBN: 978-953-57670-0-8