28
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160 UDK 630* 279.001 (497.13) PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ** SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije (1993) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled 66 parkovnih objekata s iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikul- turnih objekata i pet botaničkih rezervata. Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke, reljefne, klimatske, pedološke i vegetacijske osobitosti; parkovni objekti, dendrološka inventarizacija. Uvodne pripomene o publikaciji (piše M. Generalović) U ljetu godine 1990. desio se u Rijeci događaj, lijep i vrlo rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Prigodom umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugo- godišnjim referentom za okoliš Milanom Generalovi- ćem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova, ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ) stambeno-komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osi- gurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zada- tak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stam- benih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao materijale za predviđenu publikaciju o riječkim par- kovnim površinama. (Slika 1). Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spome- nute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je prijedlog da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i dr. Stjepan Bertović. * Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije, ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških značajki i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslin- stva s najpotrebnijim primjedbama. ** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 10040 Zagreb, Grižan- skaul.br. 19 D/V. Milan Generalović, dipl. inž. šum. 51000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije br. 1 l/II. Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Šenoina ul. br. 14/III. Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Ul. braće Do- many br. 4/XIV. Također se suglasio s njihovim prijedlogom o prošire- nom sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publi- kacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističko- ga zadatka koordinatori su krajem ljeta 1990. dogovo- rili suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sasta- vili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače): 1. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner) 2. Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalo- vić, prof. inž. arh. Zdenko Sila 3. Prirodoznanstvene osobitosti a) zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota) b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović) c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr. Jakob Martinović) d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Želj- ko Lovrić, mr. Mladen Rac) 4. Zakonom zaštićeni objekti - - kulture (dr. Radmila Matejčić) - prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović) 5. Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c) bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f) okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi, aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi hor- tikulturnih zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M. Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf Starčević). 6. Zaštita čovjekove životne okolice a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr. Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić) b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Mar- tinović, dr. S. Bertović) 133

PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

  • Upload
    others

  • View
    18

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160 UDK 630* 279.001 (497.13)

P R I R O D A I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI R I J E K A *

RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS

Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ**

SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije (1993) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled 66 parkovnih objekata s iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikul-turnih objekata i pet botaničkih rezervata.

Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke, reljefne, klimatske, pedološke i vegetacijske osobitosti; parkovni objekti, dendrološka inventarizacija.

Uvodne pripomene o publikaciji (piše M. Generalović)

U ljetu godine 1990. desio se u Rijeci događaj, lijep i vrlo rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Prigodom umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugo­godišnjim referentom za okoliš Milanom Generalovi-ćem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova, ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ) stambeno-komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osi­gurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zada­tak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stam­benih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao materijale za predviđenu publikaciju o riječkim par-kovnim površinama. (Slika 1).

Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spome­nute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je prijedlog da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i dr. Stjepan Bertović.

* Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije, ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških značajki i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslin­stva s najpotrebnijim primjedbama. ** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 10040 Zagreb, Grižan-skaul.br. 19 D/V. Milan Generalović, dipl. inž. šum. 51000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije br. 1 l/II. Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Šenoina ul. br. 14/III. Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Ul. braće Do-many br. 4/XIV.

Također se suglasio s njihovim prijedlogom o prošire­nom sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publi­kacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističko-ga zadatka koordinatori su krajem ljeta 1990. dogovo­rili suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sasta­vili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače): 1. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner) 2. Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalo­

vić, prof. inž. arh. Zdenko Sila 3. Prirodoznanstvene osobitosti

a) zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota) b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović) c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr. Jakob Martinović) d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Želj-ko Lovrić, mr. Mladen Rac)

4. Zakonom zaštićeni objekti -- kulture (dr. Radmila Matejčić) - prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović)

5. Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c) bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f) okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi, aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi hor­tikulturnih zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M. Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf Starčević).

6. Zaštita čovjekove životne okolice a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr. Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić) b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Mar­tinović, dr. S. Bertović)

133

Page 2: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3- t̂, CXXI (1997), 133-160

c) opterećenost vegetacije polutantima (dr. Nikola Kom-lenović) d) šume i šumarstvo (inž. Josip Janeš) e) lovstvo (dr. Dominik Raguž)

7. Urbanizam i komunalna izgradnja (dipl. inž. arh. Jasenka Rechner, dipl. inž. arh. Z. Sila)

8. Životopisi zaslužnih za hortikulturu i prirodu u Rijeci (više autora)

9. Zaključci i smjernice za obnovu parkova i unapređenje čovjekove životne okolice (nekoliko autora)

10. Sažeci sadržaja publikacije po poglavljima, tč. 1-9., na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku (pojedini au­tori - obradivači)

11. Popisi najvažnije literature po pojedinim poglavljima, tč. 1-9. (pojedini autori) i sva aktualna bibliografija

12. Bilješke o piscima knjige (prof. Z. Sila, dr. S. Bertović, (mr. J. Karavla i dr.) U prikupljanju geodetsko-kartografskih podloga,

sređivanju meteoroloških i ostalih podataka, izradi cr­teža, dijagrama i u ostalim tehničkim radovima sudjelo­vali su: Velimir Campanello, Vesna Jakovljević, Štefa-nija Katunar, Stanislav Košćal, mr. Janja Milković, inž. Pavao Pahljina, Vesna Štefiček i Ivan Zubović. Svoje fotografije i dijapozitive za predviđenu studiju ustupili su mr. J. Karavla, inž. M. Generalović i prof. Z. Sila, a mnoge je na trošak SlZ-e snimio Foto "Zorž".

Dana 21. kolovoza 1990. mr. Karavla održao je s urednicom programa Brankom Molnar, u jutarnjoj emi­

siji RTV-Rijeka, razgovor o predviđenim istraživanji­ma prirode i opisu perivoja u Rijeci i okolišu. Ujesen (5. listopada 1990.), pod vodstvom inž. J. Rechnera i dr. S. Bertovića, održani su u prostorijama SlZ-e, radni sa­stanak i aktualni dogovori većine istraživača i obrađi-vača planirane problematike.

Nakon sklopljenih ugovora i odmah započetih rado­va dovršeno je u godini 1992. oko 90% terenskih, labo­ratorijskih i ostalih istraživanja i rukopisa o pojedinim temama. No, zbog potrošenih novaca i usprkos vrijedne pomoći od ustanove "Gradska groblja - Rijeka" morao se odgoditi dovršetak radova.

Po ukidanju biv. SlZ-e, novoosnovani Fond u ko-munalno-stambenoj djelatnosti općine Rijeka zastupao je, od svibnja 1991 do 1994, direktor mr. Zvonimir Kle-pac. U tom i kasnijem razdoblju mjerodavni "Odjel za urbanizam i zaštitu okoliša u Rijeci" pokazao je razu­mijevanje i podršku ali nije uspio osigurati potrebna fi­nancijska sredstva za dovršetak i redakciju rukopisa a pogotovo ne za sve pripreme i tisak publikacije.1

Uvjereni smo, da jedan tako rijedak pothvat u našoj hortikulturnoj i šumarskoj djelatnosti ne bi smio proći sasvim nezapaženo. Zato se - na poticaj redaktora i predviđenog urednika publikacije dr. S. Bertovića, a uz cijenjenu susretljivost i pomoć glavnih urednika časo­pisa "Šumarski list" dr. B. Prpića i "Hortikultura" dipl.

Slika 1. Prirodne listopadne šumice i kulture rubnoga izvangradskog dijela i parkovno raslinstvo u gradu, vrednote su i ures Rijeci i njezi­noj okolici

("Realizacija Roma" Rijeka, D. Trinajstić, 1994.)

134

Page 3: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Mattinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160

inž. S. V. Letinića - odlučilo izdvojiti i usporedno obja­viti, (v. "Hortikultura, 62, 1-4, 1995.) iz sveukupnoga zanimljivog i vrijednog materijala, sažete ekološke na­pise i opširniji (ali ne i potpun) opis perivoja i parkov-nih objekata (po tč. 3 i 5. programa).

Prirodoznanstvene osobitosti (piše S. Bertović)

Osnovne prirodne čimbenike (reljef, klima, kamena podloga, tlo, biljni pokrivač), zapravo sastavnice priro­dnih sustava (ekosustava, ekosistema), današnjica oz­biljno uvažava jer svugdje odlučno djeluju na život i gotovo sve čovjekove djelatnosti.

Zato su ovdje, usklađeno sa sadržajem cjelovite pu­blikacije i na osnovi opširnijih istraživanja (a osobito is­taknutih hortikulturnih objekata) sažeto opisana glavna prirodna obilježja. To je važno zbog potpunije predodž­be i ocjene postojećih stojbinskih prilika, ali i nastav­ka proučavanja i zaštite parkovno-pejzažnih objekata, šumskih sastojina i životne okolice u riječkoj općini.

U mnogim znanstvenim, osobito geografskim pu­blikacijama (Rogić 1970; Roglić, Riđanović, Šegota 1975; Stražičić, Rogić 1975 i dr.) prirodni ekološki činitelji su podrobno opisani. Ta činjenica i ograničen časopisni prostor dopuštaju ovdje navesti samo naj­hitnije i one novoutvrđene spoznaje.

Reljef i orografski pojasi Po Rogliću (1975, 1988) Kvarnerski sektor reljefno

je najizrazitiji, najdinamičniji i najkrševitiji dio Hrvat­skog primorja. U građi reljefa tamošnjega dubokog kr­ša prevladavaju paleogene i mezozojske karbonatne stijene (vapnenci, dolomiti), a u manjoj su mjeri zastu­pljeni paleogeni fliš pa donjomezozojske i paleozojske klastične naslage i tek lokalno kvartarne taložine (oko­lica Dražica na Grobničkom polju).

U općoj reljefnoj slici opisivanog područja, na pre­rezu od obale Riječkoga zaljeva do najviše točke, vr­hunca Veliki Risnjak (1528 m), osobito se ističu na sje­veru i sjeveroistoku gorski, jugozapadno brdski pred­jeli, u središnjem dijelu Grobničko polje (279-327 m) i

'Potpuna službena pismohrana i izvoran rukopis završenog dijela naslovljene studije pohranjeni su kod inž. M. Generalovića u Rijeci, a kartografske podloge u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2 U cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini najviši vrhunci dosežu tek u viši pretplaninski pojas. Stoga je za naše krajeve pogriješno govoriti o planinskom pojasu, o planinskoj klimi, o planinskoj vege-tacijskoj zoni, (a pogotovu o šumama), o planinskim prometnicama i prijevojima, o planinskom gospodarstvu, turizmu i si. Oni stvarno postoje u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Obrazložen i iscrpniji napis o toj tematici autor je pripremio za obja­vljivanje u dogledno vrijeme. 3 Po količini meteoroloških postaja (Opatija, Rijeka, Kraljevica) te parametara pojedinih klimatskih elemenata (39) i pojava (9) - pod­neblje u brdskom nižem submediteranskom orografskom pojasu i bioklimatu zasad je najpodrobnije prikazano i obilježeno u pub­likaciji RHMZ-a, koju su priredili Kirigin, Šinik i Bertović (1971).

na jugu dolina Rječine s deltom i zaravnjenim riječkim priobaljem. Istočno od Bijele Škalje (1459 m), masiva Obruča (1377 m), Fratra (1350 m) i Jesenovice(1375 m), uz granicu s Gorskim kotarom, izdiže se u dinarskom (SZ-JI) pravcu pružanja neprekinut niz gorskih kosa s najvišim vrhovima: Medvejci (1481 m), Planina (1428 m) - Guslice (1492 m) - Međuvrhi (1463 m) - Snježnik (1506 m), Veliki Risnjak (1528 m), Tuhobić (1105 m)-Strgarnica (1098 m) - Jelenčić (1105 m), Kosa (1012 m), što zorno prikazuje "Karta općine Rijeka" (Karta 1, skupina autora 1984).

Osim zemljopisnih pojednosti na toj su karti istak­nute visinske zone ograničene proizvoljno odabranim slojnicama, odnosno ljestvicom nadmorskih visina po 100 m. Reljefne karte slične vrste i sadržaja, različitih mjerila i hipsometrijskih ljestvica, najčešće su u razli­čitoj tematskoj kartografiji, stručnim opisima, urbani­stičkim prostornim planovima i si. No osim realne pre­dodžbe obličja terena po visinskim zonama one ne oda­ju ostale ekološki zanimljive i važne pojedinosti.

Imajući na umu poznat utjecaj i tijesnu povezanost reljefa s klimatskim razlikama, promjenama i procesi­ma u tlu, raslinstvu i ostalim stojbinskim prilikama u ži­votnom okolišu (Horvat 1949, 1962) - Bertović (1963, 1984, 1987, 1994) izdvaja sa širega bioekološkoga sta­jališta takve reljefne cjeline, a to su orografski pojasi i potpojasi ... unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori na podneblje, tlo i biljni svijet u nekom području.

U tom se smislu svugdje pa i u riječkom okolišu mo­gu razlikovati upadljivi, višestruko važni i ekološki znakoviti ovi orografski pojasi i potpojasi: pretplanin­ski (viši i niži),2 gorski (viši i niži), brdski i ravničarski, koje u prirodi dobro obilježavaju zonalne i intrazonalne biljne zajednice. Tako shvaćen i uže razlikovan reljef posredno upućuje na klimatske, pedološke, vegetacij-ske i gospodarske različitosti, stoje teorijski i praktično vrlo važno.

Podneblje i bioklimati Najstariji dokument o vemenskom motrenju u Rije­

ci jest meteorološki izvještaj dr. Nikole Tillera za godi­nu 1842. Otada se, s manjim prekidima i promijenjenim položajem stanice, vremenska opažanja obavljaju: do 1. prosinca 1977. na meteorološkoj postaji Rijeka-grad (Hs = 104 m, <p = 45° 20'N, X = 14° 27'E Gr.), a iza tog nadnevka i danas na met. postaji Rijeka-Kozala (Hs = 120 m, ep = 45° 20'N, X = 14° 27' E Gr.)

O klimi Rijeke i okolice objavljeno je vrlo mnogo publikacija3, a o podneblju u odnosu s reljefom i zonal-nim raslinstvom u primorskim i ostalim krajevima u Hrvatskoj najčešće su pisali Horvat (1939, 1949, 1962), Bertović (1960, 1971, 1975, 1981-1994), i u novije vri­jeme Seletković & Katušin (1992).

135

Page 4: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Generalov«, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^4, CXXI ( 1997), 133-160

Karta 1 : KARTA OPĆINE RIJEKA I NJEZINE VISINSKE ZONE

Prema najpoznatijim klimatskim klasifikacijama ri­ječko područje opisano je ovako: po Köppenu (Makja-nić 1990) priobalje i brdske predjele obilježavaju tipovi C - umjereno tople-vlažne klime (s oznakama Cfsa i Cfsc), a gorske predjele podtipovi D - vlažne borealne ili snježno-šumske klime (oznake Dfsb i Dfsc); po Thornthwaiteu (Kirigin, Pleško 1971) Rijeka, s indek­som efektivnosti oborina P/E = 115, ima humidnu klimu (P/E = 64 - 127), a tamošnji gorski krajevi su perhumidni (P/E > 128); po Walteru (Bertović 1975), Rijeku obilježava glavni klimatski tip V. - umjereno to­pao, uvijek vlažan, s jasnim hodom temperature po go­dišnjim dobama i samo s povremenim mrazovima.

Višegodišnja iskustva pokazuju, da su ove ali i dru­ge svjetske razdiobe, indeksi, faktori i formule za ozna­čivanje klime preopćeniti. Zato smo za klimatološke opise razmjerno malenih područja uveli pojam fitobio-klimat ili bioklimat. Pod njime podrazumijevamo "pro­

storno definiran pojas (područje, potpodručje) ili loka­litet s izraženim osobitostima podneblja (klimatskim ti­pom) i s određenim, toj klimi, prilagođenim vegetacij-skim tipom (biljnom zajednicom, fitocenozom)". U du­hu te naše bioklimatologijske interpretacije - koja uva­žava zemljopisni položaj, reljef, zonalne i intrazonalne biljne zajednice - mogu se u riječkom okolišu, analog­no orografskim pojasima (i potpojasima), dobro uočiti i definirati ova podneblja, odnosno bioklimati i klimat-skozonske fitocenoze koje ih obilježavaju: - podneblje pretplaninskoga orografskog pojasa 1 višipretplaninski (subalpinski) bioklimat, klekovine

bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), 2 niži pretplaninski (subalpinski) bioklimat, pretpla-

ninske bukove šume (Homogyno alpinae-Fagetum), - podneblje gorskoga orografskog pojasa 3 visokogorski (altimontanski) bioklimat, šume bukve

i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum),

136

Page 5: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160

4 niskogorski (submontanski) bioklimat, bukove šu­me s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-Fa-getum),

- podneblje brdskoga orografskog pojasa 5 brdski (kolinski) viši polusredozemni bioklimat, cr-

nograbove šume s jesenskom šašikom (Seslerio-Os-tryetum carpinifoliae),

6 brdski (kolinski) niži polusredozemni bioklimat, šu­me hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpine-tum orientalis),

7 brdski (kolinski) sredozemni bioklimat, makije hra­sta crnike (Orno-Quercetum ilicis),

- podneblje ravničarskoga orografskog pojasa 8 ravničarski (planarni) primorski bioklimat, različi­

tih intrazonalnih fitocenoza. Prostoran raspored navedenih orografskih pojasa i

analognih bioklimata (s biljnim zajednicama koje ih obi­lježavaju) u riječkoj općini vidi se na priloženoj karti 2. Podaci iz 30-godišnjeg razdoblja (1931-1960, u Atlasu klime SFRJ) pokazuju mnoge zanimljivosti o srednjim mjesečnim, sezonskim i godišnjim temperaturnim i pa-dalinskim osobitostima na meteorološkim postajama, koje obilježavaju orografske pojase, bioklimate i zonal-na vegetacijska područja u općini Rijeka (tablice 1 i 2). Kako se, uz ostalo, vidi u potpunom visinskom slojanju (zonaciji) od klekovine bora krivulja (Risnjak) do hras-tovo-bjelograbovih šuma s lovorom (Rijeka), na oko 22 km zračne udaljenosti, razlika između godišnjih srednjaka temperature zraka iznosi samo 10,8 °C, a u količini padalina čak 2098 mm.

Meteorološka postaja

ili lokalitet*

Risnjak*

Jesenovica*

Platak

Gomance Mrzla vodica Fužine-brana

Plaše*

Rijeka

Kraljevica

Mali Lošinj

Hs

m

1528

1338

1111 937 771 721

600

104

20

53

N

45°26'

45° 26'

45°25' 45° 30' 45° 22' 45° 18'

45° 17'

45° 20'

45° 16'

44° 32'

r EGr.

14° 37'

14°33'

14° 34' 14° 26' 14°41' 14°43'

14°37'

14° 27'

14° 34'

14° 28'

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

-4.7 -3.2 -2.5 0.6 6.1 9.5 11.8 12.2 9.4 4.8 0.2 -1.2

-3.9 -2.6 -1.2 2.1 7.3 10.9 13.2 13.2 10.3 5.7 1.1 -0.1

-3.0 -1.9 0.2 3.9 8.8 12.6 14.8 14.5 11.5 6.8 2.1 -0.4 -2.3 -1.1 1.4 5.6 10.0 13.2 15.6 15.1 12.5 7.4 3.0 -0.1 -2.2 -2.3 2.2 5.9 10.0 14.2 16.9 15.7 12.3 7.4 3.2 -0.1 -1.5 -0.7 2.7 7.0 11.3 15.5 17.6 16.7 13.5 8.7 3.9 1.0

0.0 0.8 4.1 8.7 12.6 16.9 18.9 18.1 15.1 10.4 5.4 2.4

5.4 6.2 9.0 13.1 17.5 21.3 23.8 23.5 20.0 14.8 10.3 7.3

5.6 6.3 9.1 13.1 17.7 21.6 24.4 23.9 20.7 15.6 10.6 7.5

6.9 7.6 9.6 13.3 17.9 21.6 24.4 24.1 20.9 16.2 12.0 9.1

god.

3.6

4.6

5.8 6.7 6.9 8.0

9.4

14.4

14.7

15.3

ampl

16.5

17.1

17,8 17.9 19.1 19.1

18.9

18.4

18.8

17.5

Orografski pojasi i

bioklimati

viši pretplaninski

niži pretplaninski visokogorski visokogorski visokogorski visokogorski

niskogorski

brdski, viši submediteranski

brdski, niži submediteranski

brdski, niži submediteranski

brdski, eumediteranski

Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C) i njihova godišnja kolebanja (amplitude) na meteorološkim postajama i lokalitetima* iz različitih bioklimata u općini Rijeka i njezinom okolišu, za30-godišnje (1931 - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću)

Karta 2. OROGRAFSKI POJASI I ANALOGNI BIOKLIMATI U PODRUČJU OPĆINE RIJEKA (po S. Bertoviću)

- Pretplaninski (subalpinski): viši ( 1 ) i niži (2) - gorski (montanski): viši (3) i niži (4) - brdski (kolinski): polusredozemni viši (5) i niži (6),

sredozemni (7) - ravničarski (planarni): priobalje, dna dolina i poni-

l " n n t - v r \ l i o l i W e n ( Ö l

137

Page 6: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1. CXXI ( 1997), 133-160

Meteorološka postaja

ili lokalitet*

Risnjak

Platak Gomance

Mrzla Vodica Fužine-brana

Vela Učka (hotel) Zlobin

Plaše*

Hreljin

Rijeka - Trsat

Rijeka

Kraljevica

Mali Lošinj

Tablica 2. Srednje u općin

* Vrijec

H s

m

1528

I U I 937 771 721

922 772

600

307

130

104

20

53

mjese i Rijek

Inosti r

1

302

308 262 287 297

195 209

172

137

124

120

91

79

11

328

295 237 257 244

181 171

131

120

114

105

92

74

čne, godišnj a i njezinom

a lokalitetu

III

264

251 212 198 207

183 145

95

126

106

106

88

72

IV

235

246 198 194 190

153 163

133

128

106

101

92

54

V

291

253 192 181 184

47 47

24

22

11

97

91

64

VI

238

285 182 167 166

154 125

120

110

112

102

100

46

VII

190

172 142 119 111

104 93

90

78

84

80

74

36

e i sezonske količine padalina ( okolišu, za 30-godišnje ( 1931

VIII

168

158 116 125 108

100

95

95

82

82

74

64

43

IX

367

310 224 224 198

169 182

148

153

160

162

124

108

X

376

399 331 324 308

228 281

240

214

179

183

154

94

XI

427

435 375 355 352

296 265

234

215

183

181

163

117

XII

393

383 321 353 365

266 269

236

208

172

170

160

103

god.

3579

3495 2792 2784 2730

2176 2145

1818

1693

1533

1481

1293

890

IV-IX

1489

1424 1054 1010 957

827 805

710

673

655

616

545

351

X-III

2090

2071 1738 1774 1773

1349 1340

1108

1020

878

865

748

539

Orografski pojasi i bioklimati

viši pretplaninski

niži pretplaninski

visokogorski visokogorski visokogorski visokogorski

niskogorski niskogorski

brdski, viši submeditcranski

brdski, viši submediteranski

brdski, niži submediteranski

brdski, niži submediteranski

brdski, niži submediteranski

brdski, eumediteranski

mm) na meteorološkim postajama i lokalitetima iz različitih bioklimata - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću)

interpolirane su prema podacima na neteorološkim postajama lijeka, Platak i Fužine - brana.

8]

a 2 a 3

b ,

b 2

b 3

c

d,

d2

d3

d4

d5

d6

e]

e2

f,

h h U h

pravac čestina jakost

I

4.2

1.1

6.2

5.7

13.3

101.7 20.0

8.5

5.3

7.5

2.5

-11.4

64.4

12

141

11.5

9.4

4.3

99.4

S 10.8

2.0

II

SI 38.1

III

4.3 4.6

0.9 1.0

6.0 6.5

6.2 4.6

11.7 13.2

116.9 136.6 20.0 23.4

9.3 12.0

6.0 8.5

8.4 11.1

3.1 5.4

-12.8 -7.7

63.0 62.8

14 12

120 122

10.1 11.2

8.1 8.9

4.0 4.0

136.0 S 5.5

2.4

I 4.7

2.2

IV V

4.5 2.1

0.7 0.3

6.4 5.8

4.1 4.4

12.6 9.3

168.1 220.9 27.3 29.6

16.0 20.8

12.2 16.6

14.8 19.6

8.7 12.6

0.8 2.1

61.6 63.6

10 22

115 106

11.8 12.7

9.3 9.5

4.1 3.6

74.6 109.2

JI 5.4

2.C

VI

J 7.3

VII

2.0 1.9

0.5 0.4

5.5 4.1

4.5 9.5

7.2 4.1

240.8 288.4 35.0 36.0

24.6 27.4

20.3 22.8

23.2 26.2

16.1 18.2

7.4 10.4

63.1 57.9

16 22

110 88

11.7 9.5

9.0 6.9

3.7 3.1

94.2 52.2

2.1 11.2

VIII

1.9

0.3

4.2

10.3

5.2

262.9 35.8

27.1

22.3

26.0

18.1

10.6

59.0

23

108

9.7

7.4

3.3

204. 5

JZ

1.6

Z 2.6

1.6

IX X

SZ 3.3

XI

2.7 4.3 4.5

0.5 0.8 1.1

4.6 5.1 6.6

9.5 9.0 4.8

6.9 9.4 14.3

202.4 165.8 98.9 32.6 28.8 22.1

23.5 18.7 13.5

18.9 14.4 10.0

22.6 17.8 12.4

15.1 11.0 7.1

4.8 2.3 -4.5

63.5 65.5 68.6

17 15 12

172 163 177

9.3 10.1 12.7

7.6 8.5 10.0

4.4 4.5 5.4

210.3 131.1 137.8

1.6

tišina 16.6

XII

4.8

1.3

6.3

6.1

13.3

89.6 20.4

9.9

6.7

8.8

3.9

-7.2

66.4

15

154

11.5

9.2

4.8

70.3

god.

41.8

8.9

5.6

78.7

120.5

2093.0 36.0

17.6

13.6

16.5

10.2

-12.8

63.3

10

1576.0

131.8

103.8

49.2

210.3

138

Page 7: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA 1 PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160

Tablica 3. Mjesečni i godišnji srednjaci nekih klimatskih elemenata i pojava na meteorološkoj postaji Rijeka, u brdskom orografskom pojasu i nižem submediteranskom bioklimatu, za 30-godišnje razdoblje 1956-1985. (po Bertoviću)

Tumač oznaka: a] pravci, čestine vjetra i tišne (%) i jakosti vjetra (bofora) - a2 broj dana s jakim vjetrom > 6 bof.) - a3 broj dana s olujnim vjetrom (> 8 bof.) - b t oblačnost (u stupnjevima oblačnosti 0-10) - b2 broj vedrih dana (srednja dnevna oblačnost < 2,0) - b3 broj oblačnih dana (srednja dnevna oblačnost > 8,0) - c sunčevo sjanje (insolacija trajanje u satima) - d, apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) - d2 srednje maksimalne temperature zraka ( °C) - d3 prosječne temperature zraka (°C) - d4 srednje terminske temperature zraka u 14,0 sati ( °C) - d5 srednje minimalne temperature zraka (°C) - d6 apsolutne minimalne temperature zraka (°C) ej relativna vlaga zraka (%) - e2 najmanje vrijednosti relativne vlage zraka (%) f, prosječne količine padalina (mm) - f2 broj dana s količinom padalina > 0,1 mm - f3 broj dana s količinom padalina > 1,0 mm - f4 broj dana s količinom padalina > 10,0 mm - fs

najveće dnevne količine padalina (mm) gt broj dana s tučom - g2 broj dana s grmljavinom - g3 broj dana s maglom - g4 broj dana sa snježnim pokrivačem

dubina 2.0 cm

a b B b c

dubina 20.0 cm

d e E e f

dubina 50.0 cm

g h H h i

Tablica 4

I

12.5 7.5 3.9 1.6

-4.6

10.2 8.1 4.9 2.8 1.1

9.0 6.9 5.7 4.3 2.2

II

15.5 7.1 3.9 2.9

-3.0

9.6 7.4 5.4 3.7 1.4

8.5 7.2 5.6 4.6 2.6

III

19.9 10.6 8.1 5.5

-0.8

13.7 10.6 8.0 5.7 2.0

11.2 8.6 7.6 9.1 3.0

IV

23.7 13.6 12.1 10.8 4.5

19.4 13.3 11.9 10.7 7.1

14.0 12.4 11.1 10.3 7.6

V

42.8 21.2 17.4 15.0 7.4

24.8 18.4 16.2 14.4 10.4

20.5 17.3 15.1 13.6 10.7

VI

44.6 25.8 21.1 19.8 9.4

25.6 23.7 20.1 19.1 15.2

22.6 21.4 19.0 17.6 15.0

VII

39.6 25.5 23.9 22.4 13.6

27.9 24.3 22.7 21.3 18.1

24.9 22.6 21.2 19.8 17.8

VIII

39.8 25.3 23.1 21.6 13.0

29.1 24.7 22.7 21.0 17.2

24.4 22.6 21.7 20.7 18.0

IX

32.4 21.5 19.3 17.8 7.8

23.7 21.1 19.6 18.2 14.6

22.5 21.4 19.4 18.4 16.0

X

30.4 16.8 14.9 13.8 3.5

21.0 16.7 15.6 14.6 8.2

19.6 17.1 16.1 15.3 12.5

XI

20.4 10.58 8.7 7.0

-0.8

16.0 11.6 10.2 8.7 5.2

14.8 12.3 11.3 10.1 7.4

XII

15.6 7.9 5.8 3.6

-4.4

11.2 8.5 7.0 6.2 1.4

11.5 9.3 8.1 6.6 4.0

god.

44.6 14.1 13.6 12.8 -4.6

29.1 14.3 13.7 12.9

1.1

24.9 13.9 13.5 18.9 2.2

Temperature tla (CC) na dubinama od 2.0 cm, 20.0 cm i 50.0 cm na meteorološkoj postaji Rijeka za 12-godišnje ( 1 9 7 8 - 1989) razdoblje mjerenja: najviše vrijednosti terminskih maksimalnih temperatura tla (a, d, g), najniže vri­jednosti terminskih minimalnih temperatura tla (c,f, i), granične srednje temperature tla (b, e, h) iz različitih godina mjerenja i srednjaci temperature tla (B, E, H) za promatrano razdoblje (po Bertoviću)

Za upoznavanje ekoloških prilika i za stojbinski o-pis riječkoga prirodnog raslinstva, samoniklih i stranih uresnih drvenastih vrsta, parkovnih objekata i životne okolice - prvenstveno je važno podneblje u nižem po-lusredozemnom pojasu i bioklimatu. Uvid u najvažnije atmosferske prilike tamošnjega (djelomično gradski utjecanog) iskonskog područja subass. Querco~Car-pinetum orientalis lauretosum daju poprečne i apsolu­tne vrijednosti na meteorologijskoj postaji Rijeka, iz

30-godišnjeg razdoblja 1956-1985 i neki podaci o temperaturama tla iz razdoblja 1978-1989 (DHMZ, 1991), predočeni u tablicama 3 i 4.

Ne upuštajući se u opis tih za raslinstvo najodluč­nijih klimatskih činitelja, upozoravamo da srednja ter­minska temperatura zraka u 14.0 sati (koja se ubraja među biološki najutjecajnije) iznosi 16,5 °C te da su po­prečne godišnje temperature zraka i one na tri dubine u površinskom dijelu tla gotovo jednake.

139

Page 8: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160

Slika 2. Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih orografskih pojasa i bioklimata u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva: niži pretpla-ninski bioklimat, Vrh Učke (razdoblje 1969-1975), as. Oreoherzogio-Fagetum — visokogorski bioklimat, Gomance(1931-1960), as. Seslerio autumnalis-Abietetum — niskogorski bioklimat, Učka-hotel (1928-1934), as. Seslerio autumnalis-Fagetum (po Bertoviću)

Slika 3. Klimatski dijagram meteorološke postaje Rijeka: niži brds­ki submediteranski bioklimat (razdoblje 1956-1985), as. Querco-Carpinetum orientalis (po Bertoviću, u smislu Gaussena i Waltera)

Tumač za klimatske dijagrame i klimatograme (si. 2, 3,4) meteoro­loških postaja: a) Meteorološka postaja, b) nadmorska visina postaje (m), c) broj godina (period) mjerenja, d) srednja godišnja temperatura zraka (°C), e) srednja godišnja količina padalina (mm), f) apsolutni maksi­mum temperature zraka, g) srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca, h) srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka, i) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, j) apsolutni minimum temperature zraka, k) godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka, 1) godišnji hod srednjih mjesečnih količina padalina, m) sušno (aridno) razdoblje, n) razdoblje suhoće, 0) vlažno (humidno) razdoblje, p) mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C, r) mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C Key to climatic diagrams and climagraph (fig. 2, 3, 4): a) meteoro­logical station, b) level above sea (m), c) number of years (period) of surveying, d) mean annual air temperature (°C), e) mean annual precipitation (mm), f) absolute maximum of air temperature, g) mean maximum of the warmest month's air temperature, h) average oscillation (amplitude) of air temperature, i) mean minimum air temperature of the coldest month, j) absolute minimum of air tem­perature, k) annual distribution of mean monthly air temperatures, 1) annual distribution of mean monthly precipitation, m) dry (arid) period, n) period of drought, o) humid period, p) months with mean minimum air temperature below 0 °C, r) months with absolute mini­mum air temperature below 0°C.

Iako s nepotpunim podacima i iz različitih opaža-čkih razdoblja4 ipak klimatski dijagrami m. postaja Ve­la Učka, Gomance i Učka-hotel mogu poslužiti cjelo­vitijoj predodžbi podneblja u brdskom riječkom i susje­dnim gorskim predjelima i bioklimatima (slike 2 i 3).

4 Osim "bijelih mrlja", tj. većih područja bez meteoroloških postaja -različita, prekinuta i podacima manjkava razdoblja mjerenja, česta su poteškoća za brojčanu obilježbu i realnu usporedbu bioklimata.

Od naših prvih usporedbi raslinstva i podneblja (1960, 1975 i dr.) klimatski dijagrami i klimatogrami u smislu Gaussena i Waltera, iz istih razdoblja mjerenja, pokazali su se vrlo dobrim za pregledan sintetičan pri­kaz temperatura i padalina u općoj obilježbi pojedinih klimatskozonskih vegetacijskih područja i bioklimata, za utvrđivanje njihovih međusobnih razlika i kolebanja u pojedinim godinama i duljim razdobljima (Bertović 1975,1981).

140

Page 9: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

Slika 4. Klimatogram meteorološke postaje Rijeka, za 30-godišnje razdoblje (1956-1985. godine), po S. Bertoviću

141

Page 10: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J, Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160

Sve to dobro se uočava na klimatskom dijagramu i klimatogramu meteorološke postaje Rijeka, za 30-go-dišnje razdoblje mjerenja (slike 3 i 4).

Niti u ovom najnovijem 30-godišnjem temperatur­nom i padalinskom nizu mjerenja nema, u prosjeku (!), mjeseca sa srednjim minimumom temperature zraka is­pod 0°C i nema razdoblja suše i suhoće (slika 4, oznake p, m, n).

Između ostalih klimskih osobitosti u bioklimatu Ri­jeke, u 30-godišnjem razdoblju, zanimljive su i uočlji­ve ove: - srednje godišnje temperature zraka kretale su se iz­

među 12,7° C (1980) i 14,4° C (1961), - srednja godišnja kolebanja (amplitude) temperature

zraka zabilježena su u granicama između 15,8° C (1977) i 24/1° C (1956),

- srednji minimumi temperature zraka ispod 0°C zabi­lježeni su samo zimi u godinama 1956, 1963 i 1985,

- ekstremne vrijednosti zračnih temperatura, tj. najvi­ša apsolutna maksimalna temperatura zraka dosegla je 36,0° C (1957), a najniža apsolutna minimalna temperatura zraka se spustila na -12,8° C,

- ukupne godišnje padaline količinski su se kretale iz­među 983 mm (1957) i 2340 mm (1960) s minimu­mima u toplijoj polovici godine (od travnja do rujna, uključivo),

- suše i suhoće, u različitom trajanju i sezonama, zabi­lježene su u 20 godina promatranog razdoblja. Ističu se uzastopno povezane njihove pojave - trogodišnja 1960-1962. i petogodišnja od 1969 do 1973.

Literatura

Ber tović ,S . ( l 960): Klimatološka opažanja kao komponen­ta tipološkog istraživanja šuma; Meteorološki podaci iz razdoblja 1925-1940. i 1948-1957.; H. Walter &H. Li-eth- Svjetski atlas klimadijagrarna (prikaz publikacije); Klimadijagrami Hrvatske za razdoblja 1925-40. i 1948-57. Obavijesti Instituta za šumarska i lovna is­traživanja NRH, 10, Zagreb. (1963): Reljef kao stanišni čimbenik. Šumarska en­ciklopedija, 2, Zagreb. (1971): Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje 1948-1960). Grada za klimu Hrvatske, ser. II, br.5, RHMZ, Zagreb. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (Razdoblje 1948-1960). Acta botanica, VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 41, Zagreb. (1981): Klimatski podaci, dijagrami, klimatogrami i klimakartogram Hrvatske za razdoblje 1961-1975 (pri­ređeno za tisak), Zagreb. (1984): Reljef kao ekološki čimbenik u planiranju pro­stora; Vrijeme i podneblje u prostornom planiranju; Ve-getacijski pokrivač u planovima uređenja prostora. Pro­stor i čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SRH, II, Urbanistički institut SRH, Zagreb' (1987): Prostorno planiranje: Reljef; Vrijeme i podne­blje; Vegetacijski pokrivač. Šumarska enciklopedija, 3, Zagreb.

(1987): Reljef. Ibid., Zagreb. (1987): Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije od požara; Podneblje i bioklimati. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (1988): Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih kontinentskih i primorskih bioklimata SRH. Hrvatska - Klima. Enciklopedija Jugosl., 5, Zagreb. (1990): Jugoslavija - Klima: Klimatski dijagrami met. stanica iz različitih kontinentskih i maritimnih biokli­mata Jugoslavije; Godišnji hod srednjih temperatura zraka i srednjih količina oborina na met. postajama iz različitih orografskih pojasa, kontinentskih i maritim­nih bioklimata i njihovih prirodnih vegetacijskih po­dručja u SFRJ. Enciklopedija Jugosl., 6, Zagreb. (1994): Prilog ekologijsko-prostornom tumačenju i značajkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru: Re­ljefi orografski pojasi; Podneblje i bioklimati. Zbornik radova - 40 god. nacional, parka "Risnjak", Crni Lug. (1994): Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji. Hortikultura, god. 61, 1-4, Zagreb.

Ber tov ić , S., Lovr ić , A. Ž. (1992): Klimadiagramme me­teorologischer Stationen im Bereich verschiedener kontinantaler und mediterraner Bioklimate in Kroatien. Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Un­tersuchungen. Tuexenia 12, Göttingen.

DHMZ (1991): Podaci meteorološke postaje Rijeka za razdo­blje 1956-1985. Pismohrana Državnoga hidrometeoro-loškoga zavoda R. Hrvatske, Zagreb.

Grupa autora (1984): Zajednički prostorni plan općina Crikvenica, Opatija i Rijeka (do 2005. godine), Rijeka.

Horvat , I. 1939): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hr­vatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 6, Zagreb. ( 1949): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s četiri karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb.

Ki r ig in , B., Šinik, N., Ber tov ić , S. (1971): Klimatska područja Hrvatske prema Köppenovoj i Thornthwaite-ovoj klasifikaciji (karte). Klimatski podaci SR Hrvat­ske (Razdoblje 1948-1960). Građa za klimu Hrvatske, RHMZ, ser. II, br. 5, Zagreb.

Makjanić , B. (1990): Jugoslavija - Klima. Klimatski tipovi prema Köppenovoj klasifikaciji (karta). Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb.

Penzar , B., Penzar , I. (1990): Osvrt na vrijeme i klimu Kvarnerskoga zaljeva. Ekološki glasnik, I, 9-10, Zagreb.

Rogić , V (1970): Prostor riječke komune - prilog poznava­nju regionalno-geografske problematike. Geografski glasnik, 32, Zagreb.

Rog l i ć , J. (1988): Hrvatska - Oblici reljefa i geomorfološka regionalizacija. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.

Rogl ić , J., R idanov ić , J., Šegota , T. (1975): Sjeverno Hrvatsko primorje (Opći dio - prirodna osnova). Geo­grafija SR Hrvatske, 5, Zagreb.

Se le tkov ić ,Z . ,Ka tuš in ,Z . (1992): Klima Hrvatske. Šu­me u Hrvatskoj, Zagreb.

S t raž ič ić , N., Rogić , V. (1975): Sjeverno Hrvatsko pri­morje. Rijeka i njezina okolica -jedinstvena regionalna cjelina. Geografija SR Hrvatske, 5, Zagreb.

142

Page 11: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXK1997), 133-160

Tla na području općine Rijeka (piše J. Martinović)

Uvod Tla riječkog područja, u prošlih tridesetak godina,

proučavalo se u više navrata. Prva istraživanja (Z. Gra-čanin 1962, 1963, Bertović-Martinović 1965, 1967) od­nose se na pedološke prilike pojedinih biljnih zajednica i međuodnos vegetacijskih i pedoloških taksonomskih jedinica. Kasnije (Martinović 1973, 1978, Mayer 1979)

provedena je i globalna znanstvena inventarizacija tla i izrađena pedološka karta u mjerilu 1:50 000. Sastavljen je i pedološki prijedlog o namjeni za općinski prostorni plan (Martinović 1977).

Na osnovi navedenih radova iscrpnije smo istraživali i opisali pedološke značajke i sastavili kartu tala u općini Rijeka (u približnom mjerilu 1:75 000), u kojim je obu­hvaćeno tamošnjih 36 pedokartografskih jedinica (Mar­tinović 1993). Ovdje dajemo samo vrlo sažet prikaz lito-loških i pedoloških značajki te prvi (tablica 5) "Statisti­čki opis glavnih svojstava tala u riječkoj općini".

Svojs tva tla

Red. broj N a z l v t l a

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

X.

9.

Crnica organogena

Crnica organomineralna

Rendzina na dolomitu

Smeđe tlo na vapnencu, plitko (kalcikambisol)

Smeđe tlo na vapnencu, srednje duboko (kalcikambisol)

Crvenica braunizirana

Distrično smeđe tlo na pješčenjaku

Vrtna tla slabije agrotehnike

Vrtna tla intenzivnije agrotehnike

Hori­zont

tla

Amo

Amo

Amo

Amo, oh

(B)rz

Amo, oh

(B)rz

Amo (B)rz

Aoh (B)v

P

P

Deb­ljina

tla

12

15

16

10

26

20

39

9 18

12 63

20

20

p H u H 2 0

X

5,9

6,8

7,7

6,4

6.6

7,4

7,5

6,8 7,0

4,6 4,9

7,6

7,6

t

0,52

0,51

0,15

0,68

0,93

0,32

0,21

0,81 0,73

0.10 0,10

0,19

0,38

V

8,8

7,5

1,9

10,6

14,1

4,3

2,8

11,9 10,4

2,2 2,0

2,5

5,0

P 2 0

X

10,5

1,1

1,5

1,0

1,2

1,1

0,7

2,2 0,6

1,1 0,6

0,9

13,1

5 u m g / 100 g.tla

t

8,23

0,42

0,82

0,63

0,64

0,68

0,32

1,37 0,18

1,05 0,23

0,68

9,27

V

78,4

38,2

54,7

63,0

53,3

61,8

45,7

62,3 30,0

95,4 38,3

75,5

70,8

K 2 O u m g l 0 0 g

X

42,9

18,5

16,3

21,0

9,4

28,1

12,5

25,3 9,1

33,5 5,5

19,0

30,0

t

15,76

6,39

10,34

10,45

3,21

11,78

8,21

10,81 2,83

3,17 0,18

15,4

20,17

V

36,7

34,5

63,4

49,8

34,1

41,9

65,7

42,7 31,1 .9,5 3,3

81,0

67,2

Humus u %

X

44,9

15,3

16,0

12,2

4,4

8,2

3,3

9,4 4,8

11,8 5,2

5,5

10,1

t

20,10

4,98

7,08

1,97

2,07

2,06

0,89

2,4 0,94

2,41 1,41

2,28

7,72

V

44,8

32,5

44,2

16,1

47,0

25,1

27,0

25,5 19,6

20,4 27,1

41,4

76,4

Glina u % (0,002 mm)

X

20,2

39,1

28,4

42,1

49,4

45,9

55,9

49,3 55,6

25,6 27,8

31,6

50,5

t

4,76

12,91

13,69

6,23

16,53

11,32

6,53

3,13 6,3

5,70 3,82

5,68

14,29

V

23,6

33,0

48,2

14,8

33,5

24,7

11,7

6,4 11,4

22,3 13,7

18,0

36,3

Broj uzoraka

3

11

4

14

7

7

7

5 5

3 3

4

5

Tablica 5. Statistički opis svojstava glavnih tipova tala u općini Rijeka (po Martinoviću, 1993.)

Činitelji tvorbe tala

Prvenstvene pedogenetske karakteristike riječkog područja jesu: matični supstrat dominantno zastupljen tvrdim i čistim mezozojskim vapnencima, razvijen krški reljef, širok raspon klimatskih uvjeta i dugotrajan utjecaj čovjeka. Raznolikosti pedosfere pridonijela je uz to i translokacija zemljišnog materijala (vodom, le­dom i vjetrom) u geološkoj prošlosti.

Prema podacima kompilacijske geološko-litološke karte (Magaš 1969) područje općine Rijeka čine nasla­ge različite starosti, od karbona do holocena. Više od 3/4 površine pripada krednim i jurskim vapnencima s dominantno zastupljenim smeđim tlom na vapnencu

(kalcikambisol). Na tom supstratu također nalazimao: u nižim i toplijim položajima derivate crvenice (terra ros­sa), u višim i hladnijim predjelima, uz kalcikambisol, još i crnice na vapnencima te mjestimično, na prodori­ma dolomita, i rendzine. Perm i karbon uglavnom su zastupljeni klastičnim naslagama s prevladavanjem si-likatnih minerala. Na njima su se oblikovala kisela smeđa tla (distrični kambisol) s tipičnim, lesiviranim i podzoliranim podtipovima. Kvartar je na istraživanom području zastupljen morenskim, potočnim bujičnim i jezerskim naslagama i na njima formiranim karbonat-nim i izluženim rendzinama.

Recentni pedogenetski procesi i evolucija tala pod snažnim su utjecajem bioklimatskih činitelja. U subal-

143

Page 12: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXX1 ( 1997), 133-160

pinskom bioklimatu i području pretplaninske bukove šume dominantan je proces humizacije tla s pojavom organogenih crnica. U brdskom orografskom pojasu i području medunčevih i bjelograbovih šuma podjedna­ko su prisutni procesi rubifikacije i braunizacije, odno­sno tvorbe crvenica i kalcikambisola.

Svojstva tala

Zamršenost i raznolikost činitelja tvorbe i evolucije tala uvjetuju u istraživanom području tla vrlo različita po mnogim prirodnim i ekološkim svojstvima. Glavni tipovi tih tala i njihova glavna svojstva statistički su opisana i predočena u priloženoj tablici 5. Svi navedeni podaci ne pokazuju većih odstupanja od prirodno stečene tipske fiziografije tala. Ističe se velika prostor­na varijabilnost u sadržaju fosfora, kalija i humusa. Uzroci takve promjenljivosti unutar tipova tala mogu se pripisati mjesnim, dosta velikim, bioklimatskim raz­likama te uvjetima i načinu gospodarenja.

S gledišta prikladnosti tala za osnutak gradskih nasada (perivoji, drvoredi, rekreacijske šume i dr.) opisana tla se mogu razvrstati u dvije skupine

a) dobro prikladna: svi kalcikambisoli, braunizirane crvenice, distrično smeđe tlo i sva vrtna tla,

b) marginalno pogodna: crnica organogena, crnica organomineralna i rendizina na dolomitu, plitka.

Literatura B e r t o v i ć , S., M a r t i n o v i ć , J. (1965): Projekti pedološkog

kartiranja reprezentativnih površina (ključnih objekata) u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb.

B e r t o v i ć , S . , M a r t i n o v i ć , J . ( l 967): O odnosu tala i vegeta­cije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb.

G r a č a n i n , Z. (1962): I Souli della Regione carsica Croata. Accademia Italiana di Science forestali, Vol. XI, Firence.

G r a č a n i n , Z. (1963): Bodenreaktion und Basensättigung in den Buchenwaldgesellschaften Kroatiens. Vegetatio, Acta Geobotanica, Den Haag.

M a g a š , N . (1969): Tumač kompilacijske litostratigrafske karte dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Fond dokumentacije Šumskog gospodarstva Delnice, Delnice.

M a r t i n o v i ć , J. (1973): Tla sekcije Sušak 2, Tumač 1-33, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb.

M a r t i n o v i ć , J. (1977): Pedološka studija područja općine Rijeka (rukopis).

M a r t i n o v i ć , ! . (1978): Tla dijela sekcija Cerknica 3 i 4, Fond dokumentacije Šumarskog instituta, Jastrebarsko.

M a r t i n o v i ć , ! . (1993): Litološke i pedološke značajke općine Rijeka. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka.

M a r t i n o v i ć , !., Bertović, S. (1993): Periodske promjene u stanju vegetacije i tla. Ibid.

M a y e r , B. (1979): Tla sekcije Sušak 1, Tumač 1-49, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb.

Vegetacijski pokrivač (piše S. Bertović)

Uvod Proučavanju samonikle cvjetane (flore) i raslinstva

(vegetacije) u istočno-jadranskom primorju utrli su put mnogobrojni istraživači, primjerice: Bartling (1820), Lorenz (1860) koji je dao prvi ekološko-biogeografski prikaz tog područja, Hire (1896), Beck-Mannagetta (1901), Adamović (1929), a osobito Rossi (1930) sa svojim najpotpunijim pregledom flore u riječkoj okolici.

Suvremene fitocenološke opise i karte o biljnom po­krivaču u primorskim krškim i kontinentskim predjeli­ma u Hrvatskoj objavili su Horvat (1942, 1951, 1962), Horvatić (1963), Horvat, Glavač i Ellenberg (1974), Bertović (1958, 1963, 1974, 1983), Horvat i suradnici ( 1988), Bertović i Lovrić ( 1987, 1992) i dr.

Raslinske značajke i karta Kamena podloga, obličje terena, podneblje i poslje­

dice vjekovnih čovjekovih utjecaja na prvobitne pri­rodne šume (sječa, paša i brst stoke, požari, izgradnja, poljodjelstvo, a u novije vrijeme onečišćenja tla, zraka i dr.) istaknuto djeluju i odrazuju se u cijelom riječkom području zastupljenošću, izgledom, biljnom građom i rasprostranjenošću šumskih, šikarskih, šibljačkih, vri-štinskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih sekundarnih biljnih zajednica.

Naša studija o biljnom pokrivaču u općini Rijeka (Bertović, Lovrić, Rac 1993) zasniva se na dostupnoj li­teraturi i našim osobnim terenskim uvidima i istraživa­njima. Ovaj skraćeni prikaz obuhvaća prvobitne klimak-sne (zonalne, klimatsko-zonske) i glavne klimatski, edafski i antropogeno mjesno uvjetovane (paraklimak-sne) šumske fitocenoze. Njihova su imena usklađena s najnovijim međunarodnim propisima o fitocenološkom nazivlju (Barkman i dr. 1976, 1986), a njihovo visinsko slojanje i prvobitan, pojednostavljen i pretpostavljen (potencijalan) raspored, prikazuje karta 3: "Prirodna po­dručja rasprostranjenosti šumske vegetacije".

Pretplaninski (subalpinski) pojas u cijelim zapa­dnim Dinaridima, pa time i u rubnom sjeverozapadnom riječkom okolišu (Risnjak, Medvejci, Obruč i dr.) zau­zima najviše i najhladnije položaje. U nas i u BiH svi su vrhunci na gornjoj prirodnoj granici šume i nigdje ne prelaze donju visinsku granicu planinskoga (alpinskog) orografskog pojasa, bioklimata i raslinstva. Klimaks višega pretplaninskog područja jest klekovina bora kri­vulja (Lonicero-Pinetum mughi), a intrazonalne šikare velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae Horv.) i vriština sleča i klečice (Rhodoreto-Juniperetum nanae Horv.) su razmjerno rijetke. Šuma asocicijacije Oreoherzogio--Fagetum nastava stojbine koje su već presuhe za boro­vu klekovinu a prehladne za pretplaninsku bukovu šu­mu (Homogyno alpinae-Fagetum), koja predstavlja kli-matogenu i najrasprostranjeniju zajednicu nižega pret-

144

Page 13: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

planinskog pojasa. Jednolika je izgleda i osim nje su tek mjestimično razvijene bukova klekovina (H. a.-Fage-tum suffruticosum Horv.) i u dubokim hladnim ponikva-ma as. Listew-Piceetum excelsae. Pretplaninski trav-

Karta3. PRIRODNA PODRUČJA RASPROSTRANJENOSTI ŠUMSKE VEGETACIJE Sastavili: S. Bertović, A. Ž. Lovrić i M. Rac (1993)

njaci (rudine) na Risnjaku i ostalim vrhovima zauzima­ju malene površine i uglavnom pripadaju vegetacijskoj svezi oštre vlasulje, Festucion pungent is Horv.

Pretplaninski pojas 1 Klekovina bora krivulja,

Lonicero-Pinetum mughi Horv. 2 Pretplaninsa bukova šuma,

Homogyno alpinae-Fagetum (Horv.) Borh. 3 Bukova šuma s ljigovinom i milavom,

Oreoherzogio-Fagetum (Horv.) Fuk. 4 Pretplaninska smrekova šuma,

Listero-Piceetum excelsae (Horv.) Fuk. Gorski i oromediteranski pojas 5 Suma bukve i obične jele,

Calamintho-Abieti-Fagetum (Horv.) Borh. 6 Šuma krške jele s milavom,

Calamagrostio-Abietetum Horv. 7 Šuma obične jele s rebračom,

Blechno-Akietetum Horv. 8 Bukova šuma s bekicama,

Luzulo-Fagetum (Mark.) Meus. 9 Šuma lipe i tise,

Tilio-Taxetum Glav. 10 Bukovo-jelova šuma s jesenskom šašikom,

Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae (Treg.) Fuk. 11 Bukova šuma s jesenskom šašikom,

Seslerio autumnalis-Fagetum (Horv.) Wrab. 12 bukova šuma s božikovinom,

Aquifolio-Fagetum (Bert.) Gent.

Brdski - submediteranski i eumediteranski pojas 13 Šuma crne jele i crnograba,

Ostiyo-Abietetum pardei (Kuš.) Lovr. 14 Crnoborova šuma s krestušcem,

Polygalo-Pinetum nigrae Horv. 15 Crnograbova šuma s jesenskom šašikom,

Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Horv. et Hić. 16 Šuma hrasta bjeloduba s crnograbom,

Ostryo-Quercetum dalechampii (Horv.) Garn, et Hebr. 17 Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom,

Seslerio autumnalis-Quercetum petraeae Pold. 18 Šuma hrasta medunca i bjelograba,

Querco-Carpinetum orientalis Hić. 19 Pseudomakija bjelograba s lovorom,

Carpinetum orientalis lauretosum (Hić.) Wrab. 20 Makija hrasta crnike,

Orno-Quercetum ilicis Hić 21 Reliktna pramakija tise i cinike,

Taxo-Quercetum ilicis Lovr. et al. Vlažne zone u primorskim dolinama, ponikvama i poljima 22 Šuma običnog graba s veprinom,

Rusco-Carpinetum betuli Horv. 23 Šuma običnog brijesta i poljskog jasena,

Ulmo-Fraxinetum angustifoliae Horv. 24 Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba,

Rusco aculeati-Quercetum roboris Bert.

145

Page 14: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997). 133-160

Slika 5. Klekovina bora krivulja i grmići dlakavoga sleča obrašćuju stjenovit pretplaninski vrhunac Medvejci (1481 m)

(FotoA. Frković, 1993)

Gorski (montanski) pojas prostraniji je od pretpla-ninskog, a stere se od slovenske granice do Tuhobića, približno između 1250 i 900 m nadm. visine i u njemu su uzrasle bujne, raznovrsne i najvrijednije šume. Viši gorski (altimontanski) pojas obilježavaju mješovite i čiste crnogorične sastojine, a klimatskozonska fitoce­noza jest bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fage-tum). Njezin je premac i na svim primorskim obroncima raširenija as. Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae, u kojoj uz hibridnu kršku jelu (Abies alba ssp. Ulyrica) rastu i mnogi kserofilni grmovi. U tom višem gorskom pojasu razvijene su i paraklimaksne zajednice: na vap-nenačkim grebenima as. Calamagrostio-Abietetum, u ponikvama gorska smrekova šuma (Aremonio-Pice-etum excelsae Horv.) i na silikatima Brloškog acidofilna as. Blechno-Abietetum albae. Niži gorski (submontan-ski) orografski i raslinski pojas označuju različite bjelo­gorične, pretežno bukove, šume: klimaksna as. Seslerio autumnalis-Fagetum i intrazonalne zajednice Luzulo-Fagetum, Aquifolio-Fagetum i Tilio-Taxetum. Gorski bazofilni travnjaci većinom su livade, iz raslinske sveze Meso-Bromion erecti Br. - BI , a na kiseloj podlozi iz sveze Nardo- Galion Prsg.

Brdski polusredozemni (submediteranski) i sredo­zemni (eumediteranski) pojas površinom je najveći i zauzima gotovo cijeli jugozapadni dio riječke općine. Glavno obilježje brdskoga pojasnog raslinstva su priro­dne šume različitih vrsta hrastova, koje su zbog jakih i trajnih antropogenih utjecaja najvećim dijelom zastu­pljene kao panjače, šikare i ostali degradacijski stadiji različitih šumskih fitocenoza. U višem polusredozem-nom brdskom pojasu klimaksna je šuma hrasta medun-ca i crnograba as. Seslerio-Ostryetum carpinifoliae (po Horvatu raščlanjena u 5 subasocijacija), a intrazonalni su: as. Ostryo-Quercetum dalechampii, acidofilna za­jednica na flišu Seslerio-Quercetum petraeae, prirodni borici na dolomitu as. Polygalo-Pinetum nigrae i ose­bujna šuma crne jele, as. Ostryo-Abietetum pardei. Niži polusredozemni pojas obilježavaju zonalna kseroter-mna šuma medunca i bjelograba, as. Querco-Carpine-

tum orientalis (slika 6) i njezina subas. Q.-Carpinetum orientalis lauretosum. Reliktna pramakija tise i crnike (Taxo-Quer cetum ilicis) u kanjonu Rječine i omanja površina makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) na krajnjem jugoistoku riječkoga brdskog područja, predstavnici su već pravoga sredozemnog raslinstva. Cijeli brdski pojas odlikuje se prostranim primorskim livadnim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae H-ić i kamenj arama: iz sveze Satureion subspicatae Horv. u crnograbovom, a iz sveze Chrysopogono-Satu­reion Horv. et H-ić. u bjelograbovu pojasu.

Slikao. Slojanje drveća i grmova u zaštićenom zabranu šume hra­sta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis) kod Križišća.

(Crtež S. Bertovića 1950.)

Ravničarski pojas, u punom smislu, ne postoji u ri­ječkom području ali ima obličjem sličnih terena kao što su zaravnjena dna dolina, ponikava i polja u kršu. Odli­kuju se higrofilnim ali i drugačijim biljnim zajednica­ma prilagođenim osobitim ekološkim prilikama tih stojbina. Takve su as. Ulmo-Fraxinetum angustifoliae (dolina Rječine, V. i M. Ponikva kod Kukuljanova), as. Rusco-Quercetum roboris i Rusco-Carpinetum betuli (dolina Rječine, okoliš Križišća) te kamenjara Sature-io-Edraianthetum i eolofitne fitocenoze na vjetrometi­nama Grobničkog polja.

Najbolji uvid u stvarnu (realnu) zastupljenost i ras­pored šumskih te svih ostalih fitocenoza i kultura u is­točnom dijelu općine Rijeka daju četiri "Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske", sekcija Sušak lb, ld, 2a i 2c (Horvat i suradnici 1962). Podrobniji pak opisi nalazišta, ekoloških prilika, flornoga sastava i ostalih osobitosti šumskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih fi­tocenoza nalaze se u Horvatovoj publikaciji i u rukopi­su ove naše cjelovite studije.

146

Page 15: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Gcncralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3-4, CXXI(1997), 133-160

Prijedlog za proglašenje rezervata i poredbena istraživanja

Imajući na umu endeme i relikte, reliktne šume i os­obite raslinske tipove u sjevernojadranskom primorju i riječkoj općini - predlažu se za posebnu zakonsku za­štitu u grupi botaničkih ili šumskih rezervata ovi lokaliteti: otočić sv. Marko, izvorište i gornji dio kan­jona Rječine, Vrh Kuk (1088 m) iznad Grobnika, Vrh Treska (1238 m), kod Platka i južne dolomitne padine vrha Fratar (1350 m).

Karta 4. Primjerna područja za usporedbena bioekološka i ostala ti­pološka istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom pri­morju (Bertović 1961 )

Brojčane oznake i nazivi lokaliteta na kartama sekcija Sušak 2a, 2c, lb i l d (M=l : 25000): 1 Izvor Kupe, 2 Lividraga, 3 Lazac, 4 Kaličak, 5 Tisovac-Pjetlićev vrh, 6 Zelin Crnoluški, 7 Rogozno-Tuhobić, 8 Senjavina- Luko-vište, 9 Plašina, 10 Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, 11 Gusli-ce-Veliko Snježno, 12 Radeševo-Jesenovica, 13 Borovica, 14 Pot-hum, 15 Kamenjak, 16 Melnik, 17 Velika i Mala Ponikva

Po završetku Horvatovih vegetacijskih studija i kar-tiranja, sa suradnicima (1962), u Gorskom kotaru i Hr­vatskom primorju i s početkom istraživanja i kartiranja tipova šuma i šumskih staništa (Bertović 1961) izabrali smo na kartama sekcija Sušak sedamnaest reprezenta­tivnih područja ("ključnih, pilot objekata") za poredbe­na proučavanja (karta 4). Između njih u riječkom je okolišu ovih 10 lokaliteta: Rogozno-Tuhobić, Senja-vina-Lukovište, Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica,

Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Boro­vica, Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Poni­kva. Na tim su pokusnim objektima provedena fitoce-nološka i pedološka proučavanja (Martinović, Bertović 1993) pa bi tamo bilo zanimljivo i višestruko korisno nastaviti ostala bioekološka i šumarska istraživanja.

Literatura A d a m o v i ć , L. (1929): Die Vegetationsstufen der Adrialänder

(karta u mjerilu 1 : 2 000 000). Die Pflanzenwelt der Adria­länder, Jena.

Barkman , J . J . ,Moravec , J . ,Rausche r t ,S . (1976): Code der Pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, Vol. 32, 3, Den Haag (ponovljeno 1986).

B a r t h l i n g , F. G. (1820): De litoribus et insulis Maris Liburnici dissertatio geographico- botanica. Universitas Hannoverae, Hannover.

B e c k - M a n n a g e t t a , G. (1901): Florenkarte von Illyrien. Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Vegetation der Erde, 4, Leipzig. (IL izd. Vaduz 1976).

B e r t o v i ć , S. (1958): Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kar­tama Krša (M= 1:500 000). Opći program kompleksne me­lioracije krša Jugoslavije. Institut za šumarska i lovna is­traživanja NRH, Zagreb. (1961): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Šumarski list, 9-10, Zagreb. (1963, 1974): Pregledna karta postojeće vegetacije u zapad­noj Hrvatskoj, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb; Vegeta­tion des nordwestlichen Karstgebietes von Jugoslavien (apudHorvat, I. u.a.), Stuttgart. (1983): Krš- Klimatskozonska vegetacijska područja i kli­matski dijagrami nekih meteoroloških postaja na kršu SFRJ (karta), Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb.

B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž. (1987): Vegetacija i kategorije njezine prirodne ugroženosti od požara; Karta orografskih pjasa, bioklimata i pojasnili šumskih zajednica u dinarskom kršu SFRJ. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (1992): Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tüxenia, 12, Göttingen.

B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž. ,Rac,M. (1993): Prirodoznanstve-ne osobitosti - Vegetacijski pokrivač. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka.

B r z a c , T. (1954): Gospodarsko značenje nekih značajnijih vrsta biljaka livada i kamenjara Hrvatskog primorja. Veterinarski arhiv, XXIV, 4, Zagreb.

H i r e , D. (1896): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. Akademije, 126, Zagreb.

Horva t , I. (1942): Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, II, Zagreb. (1942): Die Pflanzenwelt Kroatiens - Ein Blick auf die Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibliografski zavod, Zagreb. (1951): Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka za­padne Hrvatske. Šumarski list, 6, Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Pri­rodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb.

H o r v a t , I., B e r t o v i ć , S., Lovr i ć , A. Ž. (1988): Hrvatska -Biljni pokrivač, Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.

Horva t , I., G l a v a č , V., E l l e n b e r g , H. (1974): Vegetation Sü­dosteuropas, Stuttgart.

H o r v a t i ć , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pre­gledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta bi­ologica, IV, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb.

Lo renz , J. R. (1860): Aufforstung und Cultivirung des Croa-tischen Karstgebietes. Mitteil. Geogr. Gesel., IV ( 1 ), Wien.

R o s s i , Lj. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prirodo­slovna istaživanja Akademije, 17, Zagreb.

147

Page 16: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160

Parkovni objekti u općini Rijeka (piše J. Karavla)

Uvod Do ljeta godine 1990. u službenom registru ondašnje­

ga Zavoda za zaštitu prirode R. H5 o posebno zaštiće­nim prirodnim objektima u Hrvatskoj, stanje po broju zaštićenih hortikulturnih spomenika bilo je: 75 parko­va, 2 arboretuma, 4 botanička vrta i pedesetak pojedina­čnih stabala ili njihovih skupina. Mnogobrojniji su za­štićeni parkovi u sjevernom kontinentskom dijelu Hr­vatske, a u našem priobalju su to samo: Park ex Fanfog-na u Trogiru, Park Foretić u Korčuli, Park Folca Borel-lija u Filipjakovu, Vitturijev park u Kaštel-Lukšiću, Park Vladimira Nazora u Zadru i Park u Kaštel-Starom.

Riječki parkovi i njihove dendrološke značajke Po našem mišljenju i u Hrvatskom primorju ima

parkova, koji po svojoj dendrološkoj i hortikulturnoj važnosti zaslužuju zaštitu.

Prvenstveno su to neki perivoji u gradu Rijeci ili u njezinom bližem okolišu. Njihovi osnivači i brižni uz­gajatelji i uređivači desetljećima bili su ili su još i danas aktivni, mnogi prirodoslovci i hortikulturni stručnjaci, između kojih su najpoznatiji i najzaslužniji: Lujo Ada-mović, Zlatko Arnold, Vinko Bevandić, Jurica Bilen, Zdravko Bonetti, Jerko Djeldum, Vanda Ekl, Cvito Fis-ković, Milan Generalović, Gordana Grčić, Dragutin Hire, Gabrijela i Zoran Jerčinović, Zvonimir Kani, Josip Karavla, Zdenko Kolacio, Marko Kudiš, Josip Kul-fanek, Rudolf Lučić, Nikola Luković, Branimir Ma-mula, Radmila Matejčić, Petar Matković, Zdenko Nik-šić, Pavle Rupert, Zdenko Sila, Rudolf Starčević, Ana Šarić, Dunja Šepić, Petar Solić, Vilim Štefan, Slavko Travalja i Stjepan Urban.

Naša istraživanja6 parkovnih objekata u Rijeci i u njezinom okolišu obuhvatila su 66 objekata, a ti su:

1. Bakarac - park oko autokampa, 2 Bakar - park, 3 Park Augusta Cesarca, 4 Parkovi Kraljevice, 5 Park Lucija - mo­tel, 6 Park Mlaka, 7 Park Vladimira Nazora, 8 Park "Nike Katunara", 9 Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke", 10 Vidov park, 11 Park Trsatski, 12 Park Orehovica - raskrižje, 13 ParkTrsatska gradina, 14 Auto-cesta - stambeni objekt A-6 Kantrida, 15 Autocesta - parkiralište "Foto-Zorž", 16 Kantrida, naselje stari autoput br. 1, 17 Kantrida, naselje stari autoput br. 2, 18 Krimeja - iznad želj. pruge Rijeka-Zagreb, 19 Krnjevo K-1000, 20 Krnjevo novo naselje, 21 Mlaka Kantrida ul. Zvonimirova-Liburnijska - nasadi, 22 Stambeno naselje kod ul. žrtava fašizma, 23 Stambeno naselje ulica Franca Prešerna, 24 Stambeni objekat A-8,25 Vezica Donja, 5 Danas je to Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, unutar Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. 6 Osobitu zahvalnost dugujem kolegi inž. Milanu Generaloviću na stalnoj i vrlo vrijednoj pomoći prigodom svih naših radova. 7 Oznake parkovnih objekata ( 1 -66), date prema nazivima ulica, trgova, na­selja i si. u vrijeme naših istraživanja zadržali smo i u ovom članku jer nema­mo novog nacrta grada Rijeke s promijenjenim nazivima.

26 Vezica Gornja, 27 Vojak-raskršće ul 13 streljanih, 28 Zamet "3 Maj Torpedo" 1950-1951, 29 Podmurvice, 30 Studenski centar I. G. Kovačić, 31 Turnić stambeno naselje 1959, 32 Novo naselje 1960/62, 33 Dječja bolnica Istarska ulica, 34 Bolnica "dr Zdravka Kučića", 35 Bolnica "Braće Sobol", 36 Dom zdravlja "Braće Mažuranić, 37 Dječji vrtić "Ljerke Klobučar", 38 Dječje igralište - Zamet, 39 Osnovna škola "Vladimir Gortan", 40 Pomorska škola Bakar - CUO KUP, 41 Sušačka gimnazija, 42 Osnovna škola - Čavle, 43 Groblje Drenovo, 44 Groblje Kozala, 45 Trsatsko groblje, 46 Okoliš crkve Blažene Djevice Marije - Trsat, 47 Okoliš crkve sv. Romoulda i svih Svetih, 48 Okoliš crkve sv. Đorđa, 49 Muzej Narodne revolucije, 50 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja - Rijeka, 51 Belveder-drvored, 52 Mlaka -Kantrida ulica Zvonimirova-Liburnijska - drvored, 53 Oba­la Riva, 54 Ulica Ljudevita Gaja, 55 Ulica Vladimira Gorta-na, 56 Trg bana Josipa Jelačića, 57 Trg Josipa Broza-Tita, 58 Bulevar Joakima Rakovca, 59 Kamp Preluka park br. 1, 60 Kamp Preluka park br. 2, 61 Kamp Oštro-Kraljevica, 62 Kućni vrt pok. dr. Ante Svalbe, 63 Kućni vrt Davor Žeželić -Čavle, 64 Vojarna na Trsatu, 65 Dom umirovljenika - park, 66 Vatrogasni dom - park7.

U tih 66 riječkih parkovnih objekata i lokaliteta - popis dendroflore i trajnica, razvrstan na crnogoricu, bjelogori-cu i trajnice (s latinskim i narodnim imenima) i oznakom njihove brojčane učestalosti ( 1 -5, 5-10 i više od 10 primje­raka) objavili smo u časopisu "Hortikultura", br. 1-4, Za­greb, 1965. U ovom će napisu riječka parkovna dendroflo­ra i trajnice biti opisani prema botaničkoj sistematskoj pri­padnosti.

Pregled vrsta prema sistematskoj pripadnosti Sistematska razdioba za crnogorične vrste izvršena

je po Vidakoviću (1982). Za bjelogorične vrste primje-njena je sistematika po A. C. Cronquistu (Jones & Luc-hisinger 1987). Determinacija je izvršena prema Aniću (1946), Baileyu (1960), Van Geldernu (1986), Hillieru ( 1978), Krüssmannu (1972,1976), Rehderu ( 1951 ), Vi­dakoviću (1982), VVelshu (1979), a nazivlje je preuzeto odZandera(1993).

Dendro flora, tj. taksoni obrađeni su prema siste­matskoj pripadnosti u kojoj se vidi i njihovo zemljopis­no (geografsko) porijeklo, vitalnost, učestalost u parku i mogućnost skupljanja sjemena ili uzimanje reznica.

Oznake upotrijebljene za zemljopisnu (geografij-sku) rasprostranjenost biljaka su ove:

Az = Azija, z. Az. = zapadna Azija, M. Az. = Mala Azija, Eur. = Europa, j . Eur. = južna Europa, Medit. = Mediteran, s. Afr. = sjeverna Afrika, J. Am. = Južna Amerika, S. Am. = Sjeverna Amerika, hort. = kultivari ili križanci, Cirkumbor. = cirkumborealna.

148

Page 17: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Gcneralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160

Oznake upotrijebljene za vitalnost, učestalost poja­vljivanja biljnih vrsta u parku i za moguće skupljanje sjemena ili uzimanje reznica su:

A = vitalna je i otporna na studen, B = manje je vitalna i otporna je na studen,

Odjeljak: PINOPHYTA(=GYMNOSPERMAE) -golosjemenjače

Red: PINALES

Porodica: f / A ^ Π^ - b o r o v k e

Rod: ABIES Mill, - j e le

1. A. alba Mill, - je la europska (Eur.;C, c)

2. A. cephalonica Loud. (Eur,: B, b) -grčka jela

3. A. nordmanniana Spach (M. Az,; B, b) -kavkaska jela

4. A. numidica de Lonnoy ex Carr. (s.Afr.;C, c) -alžirska jela

5. A.pinsapo Boiss. (Eur.;B, b) -španjolska jela

6. A. x vilmorinnii Mast. (hort.;B, b) -hibridna jela

Rod: PSEUDOTSUGA Carr. - duglazije 7. R menziesü var. glauca Franco (S.Am.;C, c )

- plava duglazija 8. P. menziesü var. menziesü (S. Am.; C, c )

Aschr. & Graebn. - zelena duglazija

Rod: PICEAE A. Dietr. - smreke, smrče 9.1 P. abies (L) Karst. I (Eur. ;C,c)

- obična smreka ili smrča 10. P. glauca 'Conica' (hört.; C, c, y)

- bijela ili kanadska smreka kultivar

11. P. omorica (Panč.) Purk. (Eur.;C, c ) - pančićeva omorika

12. P pungens Engelm. (S. Am.; C, c) - bodljikava ili plava smreka

13. P. pungens 'Argentea' (hort.; C, c, y) - kultivar plave smreke

Rod: CEDRUS Trew - cedrovi 14. C. atlantica (Endl.) Manetti (s. Afr.; A, a, x)

ex Carr - atlaski cedar 15. C. atlantica 'Glauca' (hort.; A, a, x, y)

-p lavi atlaski cedar 16. C. atlantica 'Glauca Pendula' (hort.; B, b, y) 17. C, deodara (D. Don) G. Don (Az.; A, a,- x)

- himalajski cedar 18. C. deodara 'Glauca' (hort.; A, b, y)

-p lav i himalajski cedar 19. C. deodara 'Pendula' (hort.; C, c, y)

- žalobni himalajski cedar

C = slabo je vitalna i osjetljivaje na studen, a = vrlo je česta u parkovima, b = prisutna je u parkovima, c = rijetka je u parkovima, x = povoljna je za skupljanje sjemena, y = povoljna je za reznice.

20. C. libani A. Rich (M. Az.; A, a, x) - libanski cedar

21. C. libani 'Pendula' (hort.; B, b, y)

Rod: PINUS L. - borovi 22. P. brutia Ten. -brucijski bor (Eur.-M. Az.; A, a, x) 23. P brutia x P. halepensis (hort.; A, a, x)

- hibrid, križanac 24. P. densiflora Sieb, et Zucc. (Az.; B. c)

-japanski crveni bor 25. P. halepensis Mill. (j.Eur.;s. Afr.;A, a, x)

- alepski ili bijeli bor 26. P. nigra ssp. nigra Badoux (Eur.; A, a, x)

- austrijski crni bor 27. P. nigra ssp. pallasiana Holmboe (Eur., M. Az.; A, a, x)

- krimski crni bor 28. P. pinaster Soland (j. Eur.; s. Afr.; B, b)

-primorski bor 29. P. pinea L.-pinj, pinija (j.Eur.; M.Az.;A,a,x) 30. P. strobus - borovac, (S. Am.; C, c)

vajmutov bor 31. P. sylvestris L. (Eur., Az.; C, c)

-obični ili bijeli bor 32. P. wallichiana A. B. Jacks. (Az.; C, c)

- himalajski borovac

Rod: SEQUOIA Endl. - obalni mamutovac 33. S. sempervirens (D. Don) Endl. (S. Am.; B, c, y)

- obalna sekvoja

Rod: CRYPTOMERIA D. Don-kriptometrija 34. C. japonica D.Don (Az.; C, c, y)

-japanska kriptometrija, sugi

Porodica: CUPRESSACEAE

Rod: CAEOCEDRUSKurz. 35. C. decurrens Florin. (S. Am.; B, b, y)

-kalifornijski libocedar 36. C. decurrens 'Aureovariegata' (hort.; C, c, y)

Rod: CUPRESSOCYPARIS Dall 37. C. x leylandii Dali (hort.; B, b, y)

Rod: CUPRESSUSL. -čempresi 38. C. arizonica Greene (S. Am.; A, a, x)

- arizonski čempres 39. C. arizonica 'Glauca' (hort.; B, b, x, y)

-plavi arizonski čempres 40. C. arizonica 'Pyramidalis' (hort.; B, b, y)

-piramidalni arizonski čempres

149

Page 18: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović. M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160

Red: TAXALES Porodica: TAXACEAE-tisovke Rod: TAXUS L.- tise

72. T baccata - obična tisa (Eur., M. Az., s.Afr. B,b,y)

73. T. baccata 'Fastigiata' (hört.; B, b, y) - stupolika ili irska tisa

74. T celebica Li - kineska tisa (Az.; B, b, y) 75. T. cuspidata Sieb, et Zucc. (Az.; A, a, y)

- japanska tisa

41. C. goveniana Gord. (S.Am.;B, c) - kalifornijski čempres

42. C. guadelupensisS. Wats (S.Am.;B,c) gvadelupski - čempres

43. C. macrocarpa Hartw. (S. Am.; A, a, x) 44. C. sempervirens L. - obični (M.Az.,z. Az.;A,a,x)

ili mediteranski čempres 45. C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x)

sempervirens - stupoliki čempres

46. C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x) horizontals Gord. - horizontalni čempres

47. C. torulosa D. Don (Az.; B, b, x) - himalajski čempres

Rod: CHAMAECYPARIS Spach - pačempresi 48. Ch. lawsoniana Pari. (S.Am.;C, c)

- lawsonov pačempres 49. Ch. lawsoniana 'Columnaris' (hort: C, c, y) 50. Ch. lawsoniana 'Ellwoodii' (hort.; C, c, y) 51. Ch. lawsoniana 'Glauca' (hort.; C, c, y) 52. Ch. lawsoniana 'Intertexta' (hort; C, c, y) 53. Ch. pisifera 'Squarosa' (hort.; C, c, y)

- pjegavi pačempres Rod: THUJA L. tuja

54. Th. occidentalisa. (S. Am.; C, c, x) - obična američka tuja

55. Th. occidentalis 'Aurea' (hort.; C, c, y) 56. Th. occidentalis 'Columna' (hort.; C,c, y) 57. Th. occidentalis 'Fastigiata' (hort.; C, c, y) 58. Th. orientalisL. (Az.;A, a, x)

- obična azijska tuja 59. Th. orientalis 'Striera' (hort.; B, b, y) 60. Th. plicata Donn ex D. Don (S. Am.; C,c, y)

Rod: JUNIPERUS L. - borovica 61. J. chinensis L. (Az.; A, a, y)

- kineska borovica 62. J. chinensis 'Glauca' (hort.; B, b, y) 63. J. chinensis 'Pfitzeriana' (hort.; A, a, y) 64. J. chinensis 'Pfitzeriana Aurea' (hort.; B, b, y) 65. J. communis L. - obična (Eur.,Az., S.Am.; B,b)

borovica, kleka 66. J. communis 'Hibernica' (hort.; B, b, y) 67. J. horizontalis Mosnch (S. Am.; B, b, y)

- puzava borovica 68. J. horizontalis 'Glauca' (hort.; B,b, y) 69. J. horizontalis 'Prostrata' (hort.; B,b, y) 70. J. oxycedrus L. - šmrika, smrič (Eur., Az.; B, b) 71.J. sabina 'Tamariscifolia' (hort.; B, b, y)

- planinska somina

Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (= ANGIOSPERMAE) -kritosjemenjače

Razred: MAGNOLIOPSIDA (= DICOTYLEDONAE) - dvosupnice

Podrazred: MAGNOLIIDAE Red: MAGNOLIALES Porodica: MAGNOLIACEAE Rod: MAGNOLIA L. - magnolije

1. M. grandifloraL. (S. Am.; B, b, x) - veleevjetna magnolija

2. M. xsoulangiana Soul. Bod. (hort.; C,c, x) - magnolija hibridna

Red: LAURALES Porodica: CALYCANTHACEAEL. -kalikanti Rod: CALYCANTHUSL.

3. Cfloridus L. (S. Am.; C, c, y) - američki kalikant

Rod: CHIMONANTHUSUndl. 4. Ch. praecox Link (Az.; C, c, y)

- kineski himonant

Porodica: LAURACEAE L. - lovori Rod: CINNAMOMUM Schaeffer

5. C. camphora(L.) J. S.Presl (Az.;C, c) - kamforovo drvo

Ko&.LAURUSL. 6. L. nobilis L. - lovor, lovorika (Az.;A, a, x)

Red: RANUNCULALES Porodica: BERBERIDACEAE- žutike Rod: BERBERIS L. - žutika

7. B. gagnepainii Schneid. (Az.;C,c, y) 8. B.julianae Schneid. (Az.;C, c, y) 9. B. x stenophylla Lindl. (hort.; B, b, y)

10. B. thunbergii DC. (Az.; B, b, y) 11. B. thunbergii 'Atropurpurea' (hort.; B,b, y) 12. B. thunbergii 'Red Chief (hort.; C, c, y)

Rod: MAHONIA Nutt. - mahonije 13. M. aquifolium Nutt. - mahonija (S. Am.; B, b)

150

Page 19: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160

Rod: NANDINA Thunb. 14. N. domestica Thunb. ex Murr. (Az.; C, c)

Porodica: RANUNCULACEAE Rod: CLEMA TISU- paviti

15. C. flammula L. - škrobut (Eur.; Az.; C, c)

16. C. vitalba L. - obična pavit (Eur.; M. Az.; B, b)

Porodica: RANUNCULACEAE

Rod: DELPHINIUM L. - kokotić

17. D. orientale J. Gay. - kokotić (Eur.; C, c, x)

Porodica: MENISPERMACEAE Rod: COCCULUSDC.

18.1 C. laurifolius (Rox. b.) DC. |(Az.;C,c) - baluk, ribotrov

Red: HAMAMELIDALES Porodica: PLATANACEAE Rod: PLA TANUS L. - platane

19. P. x hispanica Münchh. - hibridna (hort.; A, a, x) ili javorolisna platana

20. P. occidentalis L. (S. Am.; B, b, x) - američka platana

21. P. orientalisL. (Eur; M. Az., Az.; - azijska platana B, b, x)

Podrazred: HAMAMELIDAE Red: URTICALES Porodica: ULMACEAE Rod: ULMUS L. - brijestovi

22. U. minor 'Suberosa' (Eur.;B, b) - nizinski brijest

23. U. procera 'Dalmatica' (Eur.; B, b)

Rod: CELTISL. - koprivići 24. C australis L. - običan (Eur., S.Afr.; Az.;

koprivić ili košćela A, a, x) 25. C. occidentalisa. (S.Am.;C, c)

- američki koprivić 26. C. tournefortii Lam. (Eur.;B, b)

- žuti koprivić

Rod: MORUSL.- dudovi 27.1 M.alba L. - bijeli dud I (M. Az., Az.; B, b) 28. M. nigra L. - crni dud (M.Az.;B,b) 29. M rubra L.- crveni dud (S.Am.;C, b)

Rod: EICUSL. smokve 30. /^ carica L. - obična smokva (M. Az.; B,b) 31. EpumilaL. (Az.; C, c)

Rod:M4CL£/7?/4Nutt. 32.1 M. pomifera (Raf.) Schneid. (S.Am.;C,c)

-maklura

Rod: BROUSSONETIA L 'Herit ex Vent. 33. 5. papyrifera (L.) Vent.-dudovac (Az.; B, b)

Porodica: URTICACEAE Rod: PARIETARIA L. - crkvina

34. P. vulgaris - obična crkvina (Eur.; C, c,y)

Red: JUGLANDALES Porodica: JUGLADACEAE Rod: JUGLANS L. - ORASI

35. J. regia L. - običan orah (Eur., Az.; B, b)

Red: FAGALES Porodica: FA G ACEAE Rod: QUERCUS L. - hrastovi

36. Q. cerris - hrast cer (Eur, M. Az.; C, c) 37. Q. ilex L. - crnika, česmina (j. Eur.; A, a, x) 38. Q.pubescens Willd. (j. Eur., M. Az.;

- hrast medunac A, a, x) 39. Q. robur 'Fastigiata' (hort.; C, c)

- piramidalan hrast lužnjak 40. Q. rubral,, t (S.Am.;C,c)

- američki crveni hrast 41. Q. virgiliana Ten. (j. Eur; C, c)

Porodica: BETULACEAE Rod: BETULA L. - breze

42. B. pendula Roth (Eur., M. Az., - obična breza Az.; C, c)

Rod: CARPINUSL. -grabovi 43. C.betulusL. (Eur.,M.Az.,

-običan grab Az.; B, b) 44. C. orientalis Mill, -bjelograbić (j. Eur; A, a, x)

Rod: OSTRYA Scop. - crni grabovi 45. O. carpinifolia Scop. (Eur.,M. Az.;A, a, x)

- crni grab

Rod: CORYLUS L. - lijeske 46. C. avellana L. (Eur, M. Az.,

-obična lijeska Az.;B,b)

Podrazred: CARYOPHYLLIDAE Red: CARYOPHYLLALES Porodica: PHYTOLACCACEAE Rod: PHYTOLACCA L. - vinobojka

47. Ph. americana L. - vinobojka (S. Am.; C, c, x)

Red: CARYOPHYLLALES Porodica: CARYOPHYLLACEAE Rod: CERASTIUML. - rožac

48. C. grandiflorum DC. - rožac (M. Az.; C, c, y)

Rod: DIANTHUS L. - karanfil 49. D. alpinus 'Diamant' (Eur.;C, c, y)

151

Page 20: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S, Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA IPARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4. CXXI (1997), 133-160

Red: CAPPARALES Porodica: BRASSICACEAE (CRUCIFERAE) Rod: ARAB1SL.- guštarka

67. A. alpina L. guštarka [(Eur., Afr., S. Am.; C, c, y)

Rod: IBERISL.- ognjica 68. /. semperflorensh. - ognjica (Eur.;B, b, y)

Red: ERICALES Porodica: ERICACEAE Rod: ARBUTUSL.

69. A. unedo L — obična planika (Eur., s. Afr.; A, a)

Red: EBANALES Porodica: EBANACEAE Rod: DIOSPYROSL.

70. D. kaki L. - kakijevac (Az.; B, b)

Red: PRI MULA LES Porodica: MYRSINACEAE Rod: MYRSINEL.

71. M. afiicanaL. (s. Afr., Az.; C, c, y)

Red: PRI MULA LES Porodica: PRIMULACEAE Rod: PRIMULA L. jaglac

72. P. veris -jaglac (Eur.; C, c, y)

Podrazred: ROSOIDAE Red: ROSALES Porodica: HYDRANGEACEAE Rod: PITTOSPORUMBanks ex Soland

73. P. tobira Ait. - tobirovac (Az.; B, b)

Porodica: HYDRANGEACEAE Rod: HYDRANGEA L.

74. //. arborescens L. - hortenzija (S. Am.; C, c, y) 75. H. anomala ssp.petiolaris (Az.; C, c)

MC Clintock | Porodica: CRASSULACEAE Rod: SEDUML. -žednjak

76. S. telephium ssp. (Eur., M. Az.; C, c, y) maximum Krok

77. S. telephium ssp. (hort.; C. c, y) maximum 'Briliant'

78. S. stevenianum Rouy et (M. Az.; C, c, y) E. G. Camus

Porodica: SAXIFRAGACEAE Rod: BERGENIA Moench - bergenija

79. B. crassifolia Fritsch. (Az.; B, b, y)

Rod: DEUTZIA Thunb. - dojcije 80.1 D. scabra Thunb. |(Az.;B,b, x)

- hrapava dojcija

Red: POLYGONALES Rod: FALLOPIA Adans.

50. /̂ baldschuanica Holub (Az.; B, c) I - baldžuanski dvornik |

Rod: REYNOUTRIA Houtt. 51. R. sashalinensis Nakai (Az.; B, c)

-sahalski dvornik

Red: THEALES Porodica: CLUS1ACEAE (GUTTIFERAE) Rod: HYPERICUM L. - pljuskavica

52. H. patulum 'Henrii' (hort.; C, c) -pljuskavica

Red: MALVALES Porodica: TILIACEAE Rod: TIHA L. - lipe

53. T. cordata Mill. — malolisnalipa (Eur., Az.; C, c) 54. T.platyphyllos Scop. (Eur., Az.; C, c)

- velelisna lipa 55. T. tomentosa Moench (Eur., M. Az.; B, b)

-srebrnolisna lipa

Porodica: MALVACEAE Rod: HIBISCUS L.

56. H. syriacus L. - običan hibisk (Az.; Ab, x) 57. H. syriacus 'Blue Bird' (hort.; A, b, x)

Porodica: MALVACEAE Rod:MALVAL.-s\)Qz

58. M. sylvestris - sljez (Eur., M. Az., s. Afr.,Az.; C, c, x)

Porodica: STERCULIACEAE Rod: FIRMIANA Marsili

59.\ F simplex W. F.Wight I (Az.; C, c)

Red: VIOLALES Porodica: PASSIFLORACEAE Rod: PASSIFLORA L.

60. P. coerulea L. - Muke Kristove (J. Am.; C, b)

Porodica: TAMARICACEAE Rod: TA MA RIX L. - tamarike

61. T. africana Poir. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y) 62. T. gallica L. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y)

Red: SALICALES Porodica: SAUCACEAE Rod: POPULUS L. - topole

63. P. alba 'Nivea'- bijela topola (hört.; B, b) 64. P. nigra L. - crna topola (Eur., Az.; B, b) 65. P. «/gra'Italica'-Čelak, jablan (hort.;B,b)

Rod: SAL/XL.- vrbe 66. S. alba Tristis' Gaud. (hort.; B, b)

- žalosna vrba

152

Page 21: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI (1997), 133-160

106. P. laurocerasus Tortuose' (hört.; B, b,y) 107. P. mahaleb L. -rašeljka (Eur., M. Az.,

Az.;B, b,z) 108. P.persica(L.)Batsch (Az.;B, b)

- breskva 109. P. spinosa L. - crni trn (Eur., M. Az., S.Afr.

Az.; A, a, x)

Rod: PHOT1NIA Lindl. 110. Ph. serrulata Lindl. (Az.;C, c, y)

Rod: PHYSOCARPUSMaxim. 111. Ph. opulifolius (L.) Maxim. (S. Am.; C, c, y)

Rod: PYRACANTHA M. J. Roem. - vatreni trn 112. P coccinea M. J. Roem. (j. Eux., Az.; A, a, x)

- vatreni trn

Rod: ROSA L. - ruže 113. R. canina L. (Eur., M. Az., s.

-pasja ruža Afr., Az.; A, a, y) 114. R. multiflora Thunb. ex Murr. (Az.; B, b, y) 115. R. odorata 'Baccara' (hört.; B, b)

-ružačajevka 116. R. odorata 'Sonja' (hort.; B, b)

- ruža čajevka 117. R. odorata 'Super Star' (hort.; B, b)

-ružačajevka

Rod: RUBUSL. 118. R. inermis Pourr. (Eur., s. Afr.; A, a, y)

- primorska kupina

Rod: SPIRAEA L. - suručice 119. S. x bumalda Burvenich (hort.; B, b, y)

- hibridna suručica 120. S.japonicah. (Az.; B, b, y)

-japanska suručica 121. S.prunifolia Sieb, etZucc. (Az.; C, b, y)

- suručica 122. S. x vanhouttei Zab. (hort.; B, b, y)

- hibridna suručica

Red: FABALES Porodica: MIMOSACEAE Rod: ALBIZIA Durazz.

123. A. julibrissin Durazz. - albicija (Az.; C, c)

Porodica: CAESALPINIACEAE Rod: CAESALPINIA

124. C. gilliesii Benth. - cesalpinija (J.Am.;C, c)

Rod: CERCIS L. - Judino drvo 125. C. siliquastrum L. (Eur., Az.; B, b, x)

- obično judino drvo

Rod: GLEDITSIA L.

126. G. triacanthos L. - trnovac (S. Am.; B, b, x) 127. G. triacanthos 'Inermis' (hort.; C, c)

Rod: PHILADELPHUS 81. Ph. coronarius L. (Eur., M. Az.; B, b, y)

- običan pajasmin 82. Ph. latifolius Sshrad. (S. Am.; B, b, y)

- širokolisni pajasmin

Porodica: ROSACEAE Rod: CHOENEMELES Lindl.

83. Ch. japonica Lindl. ex Spach (Az.; A, b) - japanska dunjarica

Rod: COTONEASTER Medik. - mušmulica 84. C.dielsianus E. Pritz. (Az.; B, b)

- ukrasna mušmulica 85. C. horizontalisDecne. (Az.; B, b, x)

- ukrasna mušmulica 86. C. microphyllus Wall, ex Lindl (Az.; B, b)

- ukrasna mušmulica 87. C. salicifoliusFranch. (Az.; B, b)

- ukrasna mušmulica 88. C. salicifolius var. fluccosus (Az.; C, b)

Rehd. etWils.

Rod: CRATAEGUS L. - glogovi 89. C. laciniata Ucria (EUT.; A, b, x)

-primorski glog

Rod: ERIOBOTRYA Lindl. 90. E. japonica (Thunb.) Lindl. (Az.; C, b, x)

-japanska mušmula

Rod: MALUS Mill -jabuke 91. M. domestica Borkh. (Eur.; C, b, x)

-obična jabuka 92. M. sylvestris Mal. (Eur.;B,b, x)

-divlja jabuka

Rod: POTENTILA L. - petoprsnik 93. P. fruticosa 'Friedrichsenii' (hort.; B,b, y)

- petoprsnik 94. P. micrantha Ramond. (Eur.; C, c, y)

Rofr. PRUNUS1. 95. P aviumL.— pitoma trešnja (Eur.;Az.; B, b) 96. P. cerasifera Ehrh. (Eur.; Az., B. b)

-ukrasna šljiva 97. P. cerasifera 'Pissardii' (hort.; B, b)

- crvenolisna šljiva 98. P. domesticea ssp. - domestica L. (J. Eur., Az.; B, b) 99. P domestica ssp. insititia (Eur.; A, a, x)

Schneid. - trnovača 100. P.dulcis D.A.Webb -badem (Eur., Az.; A, a,x) 101. P. laurocerasus L. - lovorvišnja (Eur.; A, a, x) 102. P. laurocerasus Angustifolia' (hort.; B, b, y) 103. P. laurocerasus Laurifolia' (hort.; B, b, y) 104. P. laurocerasus 'Magnolifolia' (hort.; B, b, y) 105. P laurocerasus 'Schipkaensis' (hort.; B, b, y)

153

Page 22: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Gencralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160

Porodica: FABACEAE Rod: COLUTEA L.

128. C. arborescensL. (Eur., s. Afr.; B, b) - grohotuša, pucalina

Rod: CORONILLA L. 129. C.emerusL. (Eur., M. Az.; s.

- obična šibika Afr.; B, b)

Rod: LABURNUMFabr. 130. L. alpinum Berecht et J. S. Presi (J. Eur.;B,b)

Rod: ROBINIA L. 131. R. pseudoacacia L.

- običan bagrem (S.Am.;B,b) Rod: SOPHORA L.

132. S. japonica L. -japanska sofora (Az.; B, b) 133. S. japonica 'Pendula' (hort.;B, b)

- viseća japanska sofora Rod: SPART/UM L.

134. S.junceum L.-žuka, bmistra (j. Eur., Médit.; C, c)

Rod: WISTERIA Nutt. 135. W. sinensis (Sims) Sweet (Az.; B, b, x)

-glicinija

Red: PROTEALES Porodica: ELAEAGNACEAE Rod: ELAEAGNUSL. -dafina

136. E. angustifoliaL. (Az.;B, b) -uskolisna dafina

137. E. pungens var. reflexa Schneid (Az.; B, b)

Red: MYRTALES Porodica: LYTHRACEAE Rod: LAGERSTROEMIA L.

138. L. indicaL. (Az.;B, b, y) - indijska lagerstromija

Porodica: MYRTACEAE Rod: MYRTUSL.

139. M. communis L. - mirta, mrča (Médit.; B, b) 140. M. communis var. tarentinaL. (Médit.; C, c)

Porodica: PUNICACEAE Rod: PUNICA L.

141. P. granatum L. - mogranj (Eur., Az.; B, b)

Red: CORNALES Porodica: CORNACEAE Rod:AUCUBAT\nmh.

142. A. japonica Thunb. ex Murr. (Az.;A, a, y) 143. A. japonica 'Picturata' (hort.; B, c, y)

Rod: CORNUS L. 144. C. sanguinea L. - svib (Eur.; Az.; A, a, x)

Red: CELASTRALES Porodica: AQUIFOL1ACEAE Rod: ILEX L.

145. /. aquifolium L. - božikovina (Eur., s. Afr., Az.; B,b,x)

Porodica: CELASTRACEAE Rod: EUONYMUSL.

146. E. europaea L.-običnakurika (Eur.,M.Az., Az.;B,b)

147. E.fortunei Hand. - Mazz. (Az.; B, b) 148. E. fortunei 'Variegatus' (hort.; C, c, y) 149. E. japonica Thunb.

-japanska kurika (Az.; B, b, y) 150. E. japonica 'Albomarginatai' (hort.; C, c, y) 151. E. japonica Aueropicta' (hort.; C, c, y) 152. E. japonica 'Microphylla' (hort.; C, c, y)

Red: EUPHORBIALES Porodica: BUXACEAE Rod: BUXUSL.- šimšir

153. B. balearica Lam. (Eur., s. Afr.; A, b, y) - balearski šimšir

154. B. microphylla Sieb, et Zucc. (Az.; B, b, y) -kineski šimšir

155. B. sempervirensL. (Eur., s. Afr., Az.; - običan šimšir A, a, y)

156. B. sempervirens var. (Eur., s. Afr., Az.; sempervirens A, a, y)

157. B. sempervirens Aureovariegata' (hort.;B,b, y) 158. B. sempervirens 'Suffruticosa' (hort.; B, b, y)

Porodica: EUPHORBIACEAE Rod: SECURINEGA Comm. ex Juss.

159. S. suffruticosa Rehd. (Az.; B, b)

Red: RHAMNALES Porodica: RHAMNACEAE Rod: COLLETIA Comm. ex Juss.

160. | C. paradoxa Escalante | (J. Am.; C, c, y)

Rod: PALIURUSMM. 161. P. spina - Christi Mill. (Eur., Az.; C, c)

- drača, diraka

Rod: RHAMNUSL. 162. R. alaternusL. (Médit.; A, a, x)

- trišljika, trišljaka

Rod: ZIZIPHUS Mill. 163. Z.jujuba Mill. (Eur., Az.; C, c)

-žižulja, čičimak

Porodica: VITACEAE Rod: VITISL.

164. V. vini/èra ssp. sylvestris (Eur., s. Afr., M. Beger- divlja loza Az.; C, c)

154

Page 23: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160

Porodica: RUTACEAE Rod: PONCIRUSRaf.

]85.\ P trifoliata (L.)Raf. |(Az.;C,c) - gorka naranča

Rod: Ä6T/1L.-mrvica 186. R. divaricata L. -rutvica (j.Eur.;C, c)

Red: GERANIALES Porodica: GERANIACEAE Rod: PELARGONIUM L'Herit ex Ait. - žeravac

187. P.grandiflorumWûlâ. (s. Afr.; C, c,y) - zeravac

Red: APIALES

Porodica: ARAL1ACEAE

Rod: HEDERA L. - bršljani

188.1//. colchica K. Koch I (M. Az.,Az.;B,b,y)

-perzijski bršljan

189. H. helix L. - običan bršljan (Eur.; A, a, y) 190. H. helix 'Gracilis' (hort.; C, c, y) 191. H. helix "Marginata (hort.; C, c, y)

Elegantissima' Podrazred: ASTERIDAE Red: GENT1ANALES Porodica: APOCYNACEAE Rod: NERIUML.

192. N. oleander L. — oleander (Eur., Medit, Az.; | | A, a, y)

Rod: VINCA L. 193. V. major L. - velika ili (Eur., Medit; B, b, y)

muška pavenka 194. V. minor L.- mala ili (Eur., M. Az.;B,b, y)

ženska pavenka

Red: SOLANALES Porodica: SOLANACEAE Rod: SOLANUML. - pomoćnica

195. S. dulcamaraL. (Eur.,s.Afr.,Az.;B,b) - paskvica, gorkoslad

196. S. lycopersicum L. (J. Am.; C, c, x, y) - pomoćnica

Rod:^77?Q/^L.-velebilje 197. A. belladona L.-velebilje (j. Eur., M. Az., Az.,

1 |s.Afr.;B,b,x)

Red: LAMIALES Porodica: VERBANACEAE Rod: VITEXL.

198. V. agnus castus L. -konopljika (j. Eur., Az.; C, c, y)

Rod: SALVIA L. 199. S. officinalis L. - kadulja (j. Eur., C, c, y)

Rod: PARTHENOC1SSUSPlanch. 165. P. quinquefolia Planch. (S. Am.; B, b)

- peterolističava lozica 166. P. tricuspidata Planch. (Az.;B, b, b)

-trošiljkasta lozica

Red: SAPINDALES Porodica: SAPINDACEAE Rod: KOELREUTERIA Laxm.

167. K. paniculata Laxm. (Az.; C, c) - kelreuterija

Porodica: H1PPOCASTANACEAE Rod: AESCULUSL.-divlji kesten

168.U.y7avaSoland. |(S.Am.;C,c) -žuti divlji kesten

169. A. hippocastanum L. (Eur.; B, b, x) - običan divlji kesten

170. A.paviaL. -crveni (S.Am.;B, b) divlji kesten

Porodica: ACERACEAE Rod: ACERL. -javori

171. A. campestre L. (Eur., s. Afr., M. -klen, poljski javor Az., Az.; B,b, x)

172. A. monspessulanumh. (Eur., s. Afr., Az.; - maklen, makljen A, a, x)

173. A. negundoL. (S.Am.;B, b) - negundovac, pajavac

174. A.platanoides L. - javor mliječ (Eur.,M, Az., Az.; B, b, x)

175. A.platanoides'Faassem Black' (hort.; C, c,) 176. A. platanoides'Schwedlerï (hort.; C, c)

177. A. pseudoplatanus L. (Eur., M. Az.; C, c) -gorski javor

178. A. pseudoplatanus (hort.;C, c) 'Atropurpureum'

179. A. sacharinum L. (S. Am.; C, c) -srebrolisni javor

Porodica: ANARCADIACEAE

Rod: COTINUSMiM. -rujevina

180. C. coggygria Scop. - običan ruj (j. Eur-, Az.; C, c)

Rod: PISTACIA L. 181. P. terebinthus L. - smrdljika (Medit.; B, b)

Rod: RHUSL. 182. R.typhinaL.- kiselo drvo (S.Am.;C,b)

Porodica: SIMAROUBACEAE Rod: AILANTHUSDesf. - pajasen

183. A. altissima Swingle -pajasen Az.; B, b)

Porodica: MEL1ACEAE Rod: MELIA L.

184. M. azedarach L. - očenašica (Az.; C, b)

155

Page 24: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJ KKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160

Porodica: LAMIACEAE Rod: THYMUS L.

200. Th. serpillum 'Subspicata' (Eur.; A, a, y) - majčina dušica

Rod: ROSMARINUSL. 201. R. officinalis L. - ružmarin (j. Eur.; A, a, y)

Rod: LAVANDULA L. 202. L. angustifolia M\\l. (Médit.; A, a, y)

-trma, despik 203. L. latifolia Medik. - despik (Médit; A, a, y)

Porodica: LABIATAE Rod: MENTHA L. - metvica

204. M. aquatica L , - metvica (Eur., s. Afr.; Az.; C, c, x)

Rod: STACHUS L. - čistac 205. S. byzantina K. Koch (M. Az., Az.; C, c, y)

Red: SCROPHULAR1ALES Porodica: BUDDLEJACEAE Rod: BUDDLE JA

206. B. davidii 'Royal Red' - budleja (hört.; B, b, y)

Porodica: BIGNONIACEAE Rod: CAMPSIS Lour.

207. C. radicans (L). Seem, ex Bur, (S. Am.; C, c, y) -tekoma

Rod: CATALPA Scop. 208. C. bignonioides Walt. - katalpa (S. Am.; B, c, x)

Porodica: OLEACEAE Rod: JASMINUML.

209. J. nudiflorum Lindl. (Az.;B,b, y) -zimski jasmin

Rod: FORSYTHIA Vahl. 210.1 F. suspens a Vah\. (Az.;B,b)

- viseća forsitija 211. F. viridissima Lindl. (Az.;B, b)

- kineska forsitija

Rod: FRAXINUSL. 212.1 F. excelsior L. I (Eur., M. Az.; B, b)

-običan, gorski jasen 213. F. ornus L. - crni jasen (Eur., s. Afr., M.

Az; A, b,x)

Rod: LIGUSTRUML. 214. L.japonicum Thunb. (Az.;A, a, x)

-japanska kalina 215. L. lucidum Ait. (Az.; C, c, y) 216. L. ovalifoliutn Hassk. (Az.;A, a, y)

- sitnolisna japanska kalina

Rod: OLEA L. 217. O. europaeassp.europaeaL. (Eur., Médit.; A, a, x)

-obična ili pitoma maslina 218. O. europaea ssp. sylvestris (Eur., Médit.; A, a, y)

Rony - divlja maslina

Rod: SYRINGA L. 219. S. vulgaris L. - običan jorgovan (Eur., Az.; B, b)

Porodica: SCROPHULARIACEAE Rod: PAULOWNIA Sieb. etZucc

220. P. tomentosa Stend. (Az.; B, c, x) - pustenasta paulovnija

Red: DIPSACALES Porodica: CAPRIFOLIACEAE Rod: ABELIA R. Br.

221. A. floribunda (Mart, et Gal) (S. Am.;B,c,y) Decne. - abelija

Rod: LONICERA L. 222. L. nitida Wils. - zimzelena (Az.; A, a, y)

kineska kozokrvina 223. L. pileata Oliv. - zimzelena (Az.;A, a, y)

kineska kozokrvina

Rod: SAMBUCUSL. 224. S. nigra L. - obična bazga (Eur., M. Az.,

Afr.,Az.; A, a)

Rod: SYMPHORICARPOS Duham. 225.I& albus (L.) S. F. Blake I (S. Am.; B,b, y)

- bijeli ili grozdasti biserak 226. S. microphyllus H. B. K. (S. Am.; C, c, y)

-sitnolisni biserak

Rod: VIBURNUM!.. 227'. V. odoratissimum Ker- Gawl. Az.; C, c) 228. V tinus L. - iemprika (j. Eur., Médit.;

A, a, x) 229. V tinus 'Aureovariegata' (hort.; C, c)

Rod: WEIGELA Thunb. 230.1 W.jlorida (Bunge) A. DC. |(Az.;B,b,y)

- vajgela

Red: ASTERALES Porodica: ASTERACEAE (COMPOSITAE) Rod: ARTEMISIA L. - pelin

231. A. arborescensL.- veliki pelin (Eur., Az.; C, c, y) 232. H. italicum L. - smilje (j. Eur.; C, c)

Rod: LEUCANTHEMUMMili. - ivančica 233. L. vulgare DC. Eur., Az.; B, b, x)

I - livadna ivančica |

Rod: RUDBECKIA L. - pupavica 234. R. hirta L. pupavica (S. Am.; C, c, x)

156

Page 25: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4. CXXI (1997), 133-160

Rod: SENECIO L. - kostriš i i

235. S. bicolor Tod. (Eur.; B, b, x, y) -starac, pepeljuga

Rod: SANTOLINA L. 236. S. chamaecyparissus L. (j. Eur.; A, a, y)

- santolina 237. S. chamaecyparissus 'Argentea' (hort; A, a, y)

Razred: LILIOPSIDA (= MONOCOTYLEDONAE) -jednosupnice

Podrazred: ARECIDAE Re&.ARECALES

Porodica: ARECACEAE- (PALMAE)

Rod: CHAMAEROPS L.

238. Ch. humilis L. - mala žumara (Médit; B, b)

Rod: TRACHYCARPUSH. Wendl. 239. T. fortunei (Hook) H. Wendl. (Az.;B,b)

-vel ika žumara

Podrazred: COMMELINIDAE Red: COMMELINALES Porodica: COMMEL1NACEAE Rod: TRADESCANTIA

240. T. virginiana L. (S. Am.; C, c, y)

Red: CYPERALES Porodica: POACEAE (GRAMINEAE)

Rod: PHYLLOSTACHYSSieb. etZucc.

241. Ph. aurea Carr. ex A. etC. (Az. ;C,b,y) I Riv-žut i bambus |

Rod: MISCANTHUS Anderss. 242. M. sinensis 'Zebrinus' (Az.;C, c, y)

Podrazred: ZINGIBER1DAE Red: Z1NGIBERALES Porodica: MIJSACEAE Rod: MUSA L.

243. M. basjoo Sieb. (Az.; C, b) -japanska divlja banana

Porodica: CANNACEAE

Rod: CANNA L. - kana 244. C. indica Ait. - kana (S. Am.; C, c, x)

Podrazred: LILIIDAE

Red: LILIALES Porodica: LILIACEAE

Rod: ASPARAGUSL. 245. A. acutifolius L. - šparožina (j. Eur., Médit.; A, b) 246. A. tenuifolius Lam. (Eur.; b, b)

- tankolisna šparožina

Rod: ASPIDISTRA K e r - Gawl. - aspidistra 247. A. elatior Bl. - aspidistra (Az.; C, c, y)

Rod: CONVALLAR1A L. - đurđica 248. C. majalis L. - đurđica (Eur., Az.; C, c)

Rod: HEMEROCALLIS L. 249. H.fulvaL. (Az.; A, a, y)

Rod: HOSTA Tratt. 250. //. lancifolia Engl. (Az.; C, c, y)

Rod: KNIPHOFIA Moench - tri toma 251. K. uvaria Hook. - tritoma (s. Afr.; C, c, y)

Rod: LILIUML.- Ljiljani 252. L. martagon L. - turski ljiljan (Eur., Az.; C, c, x)

Rod: OPHIOPOGON Ker -Gawl . 253. O.japonicus K e r - Gawl. (Az.; C, c, y)

-japanska đurđica

Rod: RUSCUS L. 254. R. aculeatus L. - bodljikava (J. Eur., Az.; A, a)

veprina, koštrika 255. R. hypoglossum L. (Eur., Az.; B, b)

- mekana veprina 256. R. hypophyllumh. (Eur., Az.; B, b)

- uskolisna veprina

Rod: P;4Al4£Medik. 257. D. racemosa (L.) Medik. (s. Afr., Az.; C, c)

- aleksandrijska lovorika

Porodica: IRIDACEAE Rod: IRISL. -perunika

258. /. germanica L. - perunika (Eur., Az.; A, a, y)

Porodica: AGAVACEAE Rod: AGAVE L. - agave

259. A. americana 'Variegata' (hort.; A, a, y) - varijegirana agava

Porodica: SMILACACEAE Rod: SMILAXL.

260. S. aspera L. - tetivika (j. Eur., s. Afr., Az.; | | B, b)

Rod: YUCCA L. 261. Y. jilamentosaL. - juka (S. Am.; A, a, y)

Rod: PRAĆENA 262. D. draco (L.)L.- zmaj e vac (s. Afr.; B, b, y)

Porodica: DIOSCOREACEAE Rod: TAMUSL.

263. T communis L. (Eur., S. Afr., Az.; -bljušt, kuka B, b)

157

Page 26: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović. M. Gcncralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160

Najstariji park u Rijeci, osnovan oko godine 1870, jest. Park Vladimira Nazora (nekada zvan "Ex-reziden-cija nadvojvode Josipa"). U središnjem dijelu tog parka nalaze se stare skupine himalajskih cedrova (Ceđrus deođara). Drugi perivoj po starosti osnovan 1874, je park Mlaka (nekada zvan "Giardino pubblico"). U nje­mu se ističe na zapadnoj strani skupina starih pirami­dalnih čempresa (Cupressus sempervirens var. semper-virens). Oko doma "3 Maj" prostorom dominira skupi­na starih divljih kestenova (Aesculus hippocastanum), a uz zapadni rub najveće terase raste nekoliko starih atlaskih cedrova (Cedrus atlantica) i libanonskih ce­drova (Ceđrus libani).

Slika 7. Egzoti Eriobotrya japonica, Chamaerops humilis i Aucuba japonica ispred pročelja Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja - Rijeka

(Foto J. Karavla 1990)

Najstarije groblje u Rijeci, osnovano godine 1882, jest Kozala. U njemu su uzgojena stara stabla himalaj­skog cedra (Cedrus deodara) visine 23 m, promjera 60 cm, zatim grupica sa 3 primjerka libanonskog cedra (Cedrus libani) visine 27,0 m, promjera 26-30 cm. Od bjelogorice najstarija su stabla javorolisne platane (Platanus x hispanica) visine 17,0 m i promjera 65 cm. Na samom jugoistočnom rubu groblja uzraslo je visoko stablo japanske sofore (Sophora japonica) visine 18,0 m i promjera 38 cm. Četvrti po starosti je park Skurinje "Katice Mitel Katinke" osnovan između 1900 -1910. godine. To je nekadašnja šuma hrasta medunca i bijelo­ga graba (Querco—Carpinetum orientalis) u kojoj se is­tiču stare japanske tise (Taxus cuspidata) visine 7,0 i 8,0 m, a promjera 13-30 cm.

Znamenito je Trsatsko groblje, kojemu točna godina osnutka nije poznata (možda 1910). Od crnogorice ta­mo nalazimo veliku skupinu od 48 stabala libanonskg cedra (Cedrus libani) visokih oko 27,0 m i promjera 65 cm, zatim grupice arizonskog čempresa (Cupressus arizonica) visine 23,0 m, a promjera 70 cm. Na grob­nom polju C nalazi se kultura austrijskoga crnog bora (Pinus nigra ssp. nigra) otprilike sa 100 stabala starih

oko 80 godina, visokih 12 ,0- 16,0 m i promjera 15 -35 cm. Na polju br. 7 nalazi se skupina azijskih tuja (Thuja orientalis) u kojoj je najviše izmjereno stablo 17,0 m, a promjera 35 cm. Od bjelogorice se ističe po jedno sta­blo hrasta cera (Quercus cerris) visoko 13,0 m, promje­ra 75 cm, i hrasta medunca (Quercus virgiliana) visine 14,0 m i promjera 170 cm.

Od biljnog materijala (dendrobilja) crnogoričnih vr­sta prevladavaju: himalajski cedar (Cedrus deodara G. Don), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich), arizon-ski čempres (Cupressus arizonica Greene), stupoliki čempres (Cupressus sempervirens var. sempervirens), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), alepski ili bijeli bor (P. halepensis Mili.) i austrijski crni bor (Pinus nigra ssp. nigra Badaux).

Slika 8. Trsatski park. Povijesni spomenik u suodnosu s cvjetnja-kom i grupom breza, himalajskog cedra i stupolikog čem­presa u pozadini

(Foto J. Karavla 1990)

Od bjelogoričnih vrsta prevladava ovo drveće: obi­čni divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), crni ko-privić (Celtis australis Mili.), crni jasen (Fraxinus or-nus L.) i hrast medunac (Quercus pubescens L.), a od vazda zelenih lovor (Laurus nobilis L.), japanska kali­na (Ligustrum japonicum Thunb.) i hrast crnika, česmi­na (Quercus ilex L.).

Od bjelogoričnoga uresnog grmlja prevladavaju: ja­panska kurika (Euonymus japonicus Thunb.), viseća forsitija (Forsythia suspenso Vahl.), hibisk - kultivar (Hibiscus syriacus 'Blue Bird'), lovor-višnja - kultivar (Prunus laurocerasus 'Laurifolia'), običan pajasmin (Philadelphus coronarius L.), vatreni trn (Pyrocantha coccinea Roem.), ružmarin (Rosmarinus officinalis L.), suručica-hibridna (Spirea x bumalda Burven.), ta-marika (Tamarixgallica L.), lemprika (Viburnum tinus L.) i juka (Yucca jilamentosa Lam.).

Rijetki su primjerci drvenastog bilja: lagerstremija-Lagerstroemia indica (park Mlaka), obalni mamutovac - Sequoia sempervirens (park Mlaka), kakijevac — Dio-spyros kaki, žižulja - Zizyphus jujuba (Vidov park), pravi jasmin - Jasminum nudiflorum (park Trsatski), Vilmorinova jela - Abies Vilmoriniana i kalifornijski

158

Page 27: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bettović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4!CXX| (1997), 133-160

libocedar- Calocedrus decurrens (park Trsatska gradi­na), albicija - Albizzia julibrisii (Autoput - stambeni objekt 6.), poncijana - Pontiana gillesi (Vezica Donja), Lejlandov čempres - Cupressocyparis leylandi (Krnje-vo - K-1000), variegirani kalifornijski libocedar- Ca­locedrus deccurens 'Auerovariegata' (ul. Zvonimirova - Liburnijska), španjolska jela - Abies pinsapo (stam­beni objekt A-8), očenašica - Melia azedarach (Vezica Donja), penjačica muke Kristove - Passiflora coeru-lea, paulovnija - Pawlovnia tomentosa i sterkulija -Sterculia platanifolia (Novo naselje 1960-1962 - Za­met), kineska tisa - Taxus celebica, japanska tisa - Ta­xus cuspidata (Bolnica "Braće Sobol"), lovorvišnja tor-tuosnog oblika - Prunus laurocerasus 'Tortuosa' (Dje­čji vrtić "Ljerke Klobučar"), kolecija - Coletia cruciata (Groblje Drenovo) i perzijski jasmin - Jasminium offi­cinale (Crkva Blažene Djevice Marije - Trsat).

Uz ovaj skraćen opis starih riječkih perivoja treba istaći, daje u Rijeci trajna skrb oko osnutka i održavan­ja novih parkovnih nasada. Tako je primjerice tijekom svoga 20 godišnjeg (1971—1991.) samoprijegornog ra­da inž. M. Generalović oplemenio uresnim raslinjem oko tristotinjak objekata u ovim stambenim dijelovima Rijeke i njezine okolice: Kantrida autocesta (18 objeka­ta), Turnić (18), Donja Vezica (19), Krnjevo (22), Gor­nja Vezica (41), Podmurvice (24), Kozala( 13), Zapadni Zamet (24), Rujevica (10), Krimeja (27), Vojak (31), Belvedere (10), Kraljevica, pod Farom (9), Malonji (12), Rastočine (9) i ostala naselja (20 objekata).

U hortikulturnoj djelatnosti, na tim su objektima (po Generaloviću 1991) posađene i uzgojene mnogobrojne strane i domaće ukrasne stablašice, grmovi, penjačice i trajnice, npr.: borovi (alepski, crni, primorski, pinija), običan i arizonski čempres, himalajski i plavi atlaski ce­dar, obična američka tuja, pančićeva omorika, lavvsonov pačempres, japanska kriptomerija; običan koprivić, ma-lolisna lipa, javor mliječ, lovor, crnika, japanska sofora, divlji kesten, obično Judino drvo, negundovac, obična

Literatura

A n i ć, M. ( 1946): Dendrologija, Šumarski priručnik, I, Zagreb, 107 pp.

B a i l e y , L. W. (1960): The Standard Cyclopedia of Horticulture, I—III. The Macmillan Company, New York, 3639 pp.

B e r t o v i ć , S. (1954): Stanje i problematika nekih parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I, 1, Zagreb, 2-5 pp.

B e r t o v i ć , S. (1983): Hrvatska - Zaštita i zaštićeni ob­jekti prirode. Šum. enciklop., 2, Zgb., 94-96. pp.

B r i c k e l l , Ch. (1990): Gardens Encyclopedia of Plants and Flowers. London, 608 pp.

E t t i n g e r , J. (1904): Lišće platana. Šumarski list, 3 pp. G e l d e r e n van D. M. & J. R. P. van Hoey Smith

(1986): Conifers, London, 375 pp.

katalpa; aukuba, puzava borovica, tamarika, hibisk, ja­panska suručica, ukrasna mušmulica, pitospora, kozo-krvina, budleja, oleandar, forsitija, lemprika; bršljan, muke Kristove, ruže, kineska glicinija, trošiljkasta lozi­ca; lavanda, ružmarin, santolin i druge uresne biljke.

Svi stariji i noviji riječki parkovni objekti nalaze se na približnoj nadmorskoj visini između 0 i 300 m, i na južnoj ekspoziciji. Ostale pobliže ekološke pojedinosti istraženih lokaliteta navedene su u rukopisu cjelovite naslovljene studije.

Na osnovi dokumentacije i raznovrsnih dendro-loško-hortikulturnih vrednota koje smo utvrdili u ri­ječkom području, mislimo i predlažemo, da se za­konom posebno zaštiti ovih 8 perivoja: Park Mlaka (os­novan god. 1874), Park Vladimira Nazora (1870), Park groblje Kozala ( 1882), Park Trsatsko groblje, Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke" (1900 -1910), Trsatski park (1926), Park Augusta Cesarca (1927) i Vidov park (1927).

G e n e r a l o v i ć , M. (1991): Obrazloženje postupaka pri uređenju stambenih objekata (1971-1991) s radnim tabelama po naseljima Rijeke. Izvještaj, Rijeka, 12 pp.

H i l l er , H. G. (1978): Hillier's Manual of Trees and Shrubs. Romsey, 575 pp.

J o n e s , Jr. S. B., A. E. L u c h s i n g e r (1987): Plant Sys-tematics. Mc Graw-Hill, Inc. Singapore, 488 pp.

K a r a v l a , J. (1972): Parkovi Samobora i njihova den-drološka važnost. Šumarski list, 1-2, 3-4, Zagreb, 115 pp.

K a r a v l a , J., I d ž o j t i ć , M. (1993): Autoktona i alok-tona dendroflora nekih Brijunskih otoka. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, pp. 87-100.

K o l a c i o , Z., S i l a , Z . (1952): Novi parkovi u Rijeci. Hortikultura, VI, 3, Split, s. 40-44

159

Page 28: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinovic: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKT] U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997), 133-160

K r i i s s m a n n , G. (1972): Handbuch der Nadelge- S i l a , Z . (1952): Vrtno-arhitektonska i floristička holze, I—III, Berlin, 366 pp. obrada gradskih parkova - Parkovno nasljeđe Ri-

K r ü s sm a n n , G . (1976): Handbuch der Laubgehölze, . . . ;'eke,.Iblf; ^ H ^ ? A ' S/ 43l52' r , I-III Berlin 1448 pp V i d a k o v i c , M. ( 1982): Četinjače, morfologija i van-

vv' jabilnost. JAZU - Liber, Zagreb, 655 pp. M a t e j č i Ć,R. (1990): Kako čitati grad. Rijeka, 495 pp. W e l c h , H. J. (1979): Manual of Dwarf Conifers, R e h d e r , A. (1951): Manual of Cultivated Trees and USA, 493 pp.

Shrubs. The Macmillan Company, New York, Z a n d e r , R. (1993): Handwörterbuch der Pflanzenna-996 pp. men, 14 Afl, Stuttgart, 810 pp.

Summary: A group of authors (Rijeka 1993) made a study that remained un­published. Its contents, twenty authors and a preceding publication of the Rijeka nature and park distinctive features (Generalović) are presented.

In terms of relief and karst formation, the Kvarner sector is the most distin­guished and dynamic in all Croatian Littoral region. In the structure of the karst relief, the prevailing are Paleocene and Mesozoic carbonate rocks with paleocene fliss, paleozoic clastic layers and Quartär sediments in places. Submountainous, mountainous, hill and lowland orographic belts are the components of the relief. In the maritime climate of the whole greater Rijeka area, eight bioclimates are dis­tinguished: subalpine, montane, submediterranean, hilly Mediterranean, and lowland. The Rijeka environment has been described according to the climatic classifications of Koppen, Thornthwaite and Walter. Enclosed are the maps of highland zones, orographic belts and analogue bioclimates, the tables of climatic figures and diagrams after Gaussen and Walter (Bertović).

The interdependence of the lithological structure and soil types is described. According to the yet unpublished map, thirty-six pedocartographic units have been established in the Rijeka surroundings. There is a table-form statistic review of the main soil types and their properties (Martinovic).

In the description of the vegetation cover, there are all climax phytocenoses, and the most distinguished locally conditionedparaclimax phytocoenoses on the cross-section of the submountainous peaks down to the coastline. Enclosed is a forest vegetation map of nature areas. Five sites of endemic flora and vegetation are suggested for a special legal protection as nature reserves. Further seven lo­cations are suggested to serve for the follow-up bioecological research (Bertović).

In the most detailed part of the study - the description of the decorative tree flo­ra in Rijeka parks - sixty-six park areas have been studied: city parks, school parks, churchyards, hospital areas, kindergartens, sports grounds, camping sites and others. According to the dendrological inventory, the vegetation in these are­as is composed of 75 conifer taxons, 228 broadleaved taxons and 35 perennials. Table titled "List of trees and perennial plants in the Rijeka and neighboring parks" marks the occurrence of the individual plant species in parks (1-66) and their numerical frequency (1-5; 5-10 and over 10 specimens). The oldest conifers are the Himalaya cedars (Cedrus deodara) in the Vladimir Nazor park; the pyra­midal cypresses (Cupressus sempervirens var. sempervirens); Atlas cedar (Cedrus atlantica) and Lebanon cedar (Cedrus libani) in the Mlaka park. In the Kozala cemetery area there are old Himalaya ceders, 23 m high, 60 cm in diameter, a Lebanon cedar 27 m high, 28 cm in diameter. In the Trsat churchyard, a Chinese arbor vitae (Thuja orientalis) reaches the height of 17 m, 35 m diameter. Of the broadleaves, the oldest are the wild chestnuts (Aesculus hippocastanum) in the Mlaka park and the maple-leaved plane (Platanus x hispanica) 17 m x 65 cm. In the Kozala cemetery there is a 18m high, 38 cm in diameter Japanese sophora (Sophora japonica). A 13 m high and 75 cm in diameter bitter oak (Quercus cer-ris) grows on the Trsat churchyard beside a 14 m high and 170 in diameter pubes­cent oak (Quercus virgiliana). The following have been recommended for a spe­cial legal protection: August Cesarec Park; Mlaka Park, Vladimir Nazor Park; the Old Park

Of "Katica Mitel Katinka"; Vidov Park, Trsat Park, Kozala cemetery park and the Trsat churchyard. The multitude of decorative taxons in the Rijeka park areas with the improvement of the ornamental horticulture nursery activities in all Croatian Littoral can be maintained only if this vegetation is respected, protected and regularly improved (Karavla).

160