Izet aboti Mirza ehaji
METODIKI PRIRUNIK ZA NASTAVNICE I NASTAVNIKE
HISTORIJE
deveti razred osnovne kole
Tuzla | Zenica, 2012.
2
Cijenjene kolegice i kolege!
Pred Vama je metodiki prirunik za realizaciju nastave
historije u 9. razredu osnovne kole. Cilj ovog Prirunika jeste da nastavnicama i nastavnicima koji predaju ovaj predmet ponudi neke prijedloge i ideje za realizaciju nastavnog procesa. Time naravno nemamo namjeru ograniavati kreativnost Vas i Vaih uenika kao ni Vae zajednike interese.
Prirunik je dakle, samo prijedlog moguih aktivnosti na asu, a na Vama je da odluite da li ete ga i u kolikoj mjeri koristiti ili ne. elimo Vam puno uspjeha u radu. S potovanjem,
Autori
3
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija Razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata nastavna jedinica: Borba za kolonije i vojno-politiki savezi u Evropi
TIP ASA obrada OBLICI RADA frontalni, individualni,kombinovani
NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
UVOD
Metodom razgovora ponovit emo najvanija zbivanja iz historije Evrope u drugoj polovini 19. stoljea. Pitamo: Koje su zemlje bile najmonije svjetske ekonomske sile krajem 19. stoljea? ta je imperijalizam i koje su njegove osnovne karakteristike? Objasni posljedice imperijalizma. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu - udbenik, strana 9. (dalje: U/9), nakon ega emo na ve pripremljenoj grafofoliji otkriti naslov Borba za kolonije i vojno-politiki savezi u Evropi.
GLAVNI DIO Uputit emo uenice/uenike da promotre i analiziraju karikaturu koja prikazuje veliku Britaniju i njenu politiku U/9. Potaknut emo ih da iznesu svoje miljenje o karikaturi, nakon ega emo im skrenuti panju na grafiki prikaz odnosa izmeu kolonija, polukolonija i nezavisnih drava u svijetu poetkom 20. stoljea U/13. Metodom usmenog izlaganja ukratko emo objasniti koje su to najznaajnije kolonijalne imperije u drugoj polovini 20. stoljea, te koje su kolonijalne posjede obuhvatale. Analizom historijskih karti U/10. i U/11, uenice/uenici e stei dodatna saznanja o kolonijalnim imperijama, te e tako dobiti predstavu o prostornoj dimenziji ovog historijskog procesa. Radi pribliavanja nastavnog sadraja zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska itanka U/9. i U/10, koji govori o propasti indijske proizvodnje na runom razboju, a to je uzrokovano jeftinom engleskom industrijskom robom. Nakon toga emo kroz diskusiju odgovoriti na postavljeno pitanje. Podnaslov Interesi velikih sila obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom. Zamolit emo par uenica/uenika da naizmjenino itaju pasus po pasus teksta, nakon ega emo povesti razgovor o proitanom. Uputit emo uenice/uenike na sliku i citat Bernarda Bulova, njemakog dravnog kancelara U/12, poslije ega emo nastojati zajedniki odgovoriti na postavljena pitanja. Tokom obrade podnaslova Formiranje vojno-politikih saveza, objasnit emo proces formiranja dva vojna bloka: Trojnog saveza i Antante. Pojasnit emo motive koji su naveli velike sile na stvaranje zajednikih vojnih saveza kao i njihove ciljeve. Pri tome emo uputiti uenice/uenike da proanaliziraju kartu vojnih saveza U/12.
ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI stjecanje znanja o kolonijalnoj podjeli svijeta, interesima velikih sila i stvaranju vojno politikih saveza
ODGOJNI razvijanje kritikog miljenja prema historijskim zbivanjima, razvijanje interesa za prolost, uvianje stalnog razvoja ljudskog drutva
FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje historijskog miljenja
4
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/13. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti po uputama zadatka U/13.
PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE
BORBA ZA KOLONIJE I VOJNO-POLITIKI SAVEZI U EVROPI - Krajem 19. i poetkom 20. stoljea najznaajnije kolonijalne sile bile su: Velika Britanija, Francuska,
Rusija i Japan - Kasno formiranje Italije (1870) i Njemake (1871) razlog je to su ove dvije drave krajem 19. i poetkom 20.
stoljea imale vrlo malo kolonija. Zbog toga su one traile novu kolonijalnu preraspodjelu to nije moglo biti ostvareno bez ugroavanja interesa starijih kolonijalnih sila.
drava ciljevi vojni savez godina
osnivanja
Njemaka preko jugoistone Evrope ovladati Bliskim i Srednjim istokom Austro-Ugarska
preko jugoistone Evrope prodrijeti do Soluna u Grkoj
Italija nova kolonijalna podjela svijeta- posebno Afrike
Trojni savez
1882.
Rusija preko jugoistone Evrope osigurati izlaz na tzv. "topla mora" Francuska sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta Velika Britanija sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta
Antanta
1907.
- Dok je Trojni savez imao za cilj novu kolonijalnu podjelu svijeta, lanice Antante nastojale su ouvati ve
izvrene podjele kolonijalnih posjeda.
5
PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata nastavna jedinica: Meunarodne krize i regionalni sukobi pred Prvi svjetski rat
TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni
NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta
PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA
UVOD Pregledati domau zadau kod uenica/uenika i odrediti nekog ko e proitati ta je napisala/napisao o zadatoj tematici. Metodom razgovora ukratko emo ponoviti gradivo iz prethodne lekcije. Pitamo: Koja su dva suparnika saveza dominirala Evropom krajem 19. i poetkom 20. stoljea? Koje su drave bile njihove lanice? Navedi posljedice formiranja blokova velikih sila. Potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/14, nakon ega emo najaviti temu i napisati naslov na tablu.
GLAVNI DIO Metodom razgovora predstaviti meunarodne krize koje su izbijale uoi Prvog svjetskog rata. Uenicama/uenicima objasniti uzroke, tok i posljedice Marokanske i Aneksione krize te Balkanskih ratova koji su predstavljali neposrednu uvertiru u rat. Obrazlaganje nastavnih sadraja pratiti izlaganjem na karti. Posebnu panju posvetiemo aneksionoj krizi, pri emu moemo ponoviti lekciju vezanu za Berlinski kongres. Mogua pitanja: Kad i zbog ega je odran Berlinski kongres? Kakav status su dobile Srbija i Crna Gora na tom kongresu, a kakav Bosna i Hercegovina? Kojim lanom Berlinskog kongresa je odreen status Bosne i Hercegovine? Objasni! Zamolit emo uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike historijska itanka U/16 nakon ega emo metodom razgovora nastojati pronai odgovore na postavljena pitanja. Podnaslov Balkanski ratovi obradit emo metodom usmenog izlaganja uz pokazivanje na karti. Objasnit emo uenicima nastanak Balkanskog saveza, Prvi balkanski rat, sklapanje mira i nastanak Albanske drave. Takoer emo opisati uzroke Drugog balkanskog rata i sklapanje mira u Bukuretu Nakon izloenog, zatrait emo od uenica/uenika da uz svaki podnaslov proanaliziraju pripadajue karikature i odgovore na postavljena pitanja. Pored navedenog, definisat emo nove pojmove diplomatija, konferencija, protektorat.
ZADACI NASTAVNE JEDINICE
OBRAZOVNI upoznavanje uenica/uenika sa meunarodnim odnosima uoi Prvog svjetskog rata, stjecanje znanja o uzrocima meunarodnih kriza
ODGOJNI razvijanje negativnog stava uenica/uenika prema primjeni sile u meunarodnim odnosima, uoavanje vanosti mirnog rjeavanja sukoba i isticanje znaaja mira u svijetu
FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka i logikog razmiljanja, razvijanje sposobnosti uporeivanja i uoavanja uzrono-posljedinih veza
