83
  Izet Šabotić Mirza Čehajić METODIČKI PRIRUČNIK ZA NASTAVNICE I NASTAVNIKE HISTORIJE deveti razred osnovne škole Tuzla | Zenica, 2012.

Pripreme za nastavu historije 9. razreda

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Priručnik za nastavnike historije

Citation preview

  • Izet aboti Mirza ehaji

    METODIKI PRIRUNIK ZA NASTAVNICE I NASTAVNIKE

    HISTORIJE

    deveti razred osnovne kole

    Tuzla | Zenica, 2012.

  • 2

    Cijenjene kolegice i kolege!

    Pred Vama je metodiki prirunik za realizaciju nastave

    historije u 9. razredu osnovne kole. Cilj ovog Prirunika jeste da nastavnicama i nastavnicima koji predaju ovaj predmet ponudi neke prijedloge i ideje za realizaciju nastavnog procesa. Time naravno nemamo namjeru ograniavati kreativnost Vas i Vaih uenika kao ni Vae zajednike interese.

    Prirunik je dakle, samo prijedlog moguih aktivnosti na asu, a na Vama je da odluite da li ete ga i u kolikoj mjeri koristiti ili ne. elimo Vam puno uspjeha u radu. S potovanjem,

    Autori

  • 3

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija Razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata nastavna jedinica: Borba za kolonije i vojno-politiki savezi u Evropi

    TIP ASA obrada OBLICI RADA frontalni, individualni,kombinovani

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, grafoskop, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD

    Metodom razgovora ponovit emo najvanija zbivanja iz historije Evrope u drugoj polovini 19. stoljea. Pitamo: Koje su zemlje bile najmonije svjetske ekonomske sile krajem 19. stoljea? ta je imperijalizam i koje su njegove osnovne karakteristike? Objasni posljedice imperijalizma. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu - udbenik, strana 9. (dalje: U/9), nakon ega emo na ve pripremljenoj grafofoliji otkriti naslov Borba za kolonije i vojno-politiki savezi u Evropi.

    GLAVNI DIO Uputit emo uenice/uenike da promotre i analiziraju karikaturu koja prikazuje veliku Britaniju i njenu politiku U/9. Potaknut emo ih da iznesu svoje miljenje o karikaturi, nakon ega emo im skrenuti panju na grafiki prikaz odnosa izmeu kolonija, polukolonija i nezavisnih drava u svijetu poetkom 20. stoljea U/13. Metodom usmenog izlaganja ukratko emo objasniti koje su to najznaajnije kolonijalne imperije u drugoj polovini 20. stoljea, te koje su kolonijalne posjede obuhvatale. Analizom historijskih karti U/10. i U/11, uenice/uenici e stei dodatna saznanja o kolonijalnim imperijama, te e tako dobiti predstavu o prostornoj dimenziji ovog historijskog procesa. Radi pribliavanja nastavnog sadraja zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst u rubrici historijska itanka U/9. i U/10, koji govori o propasti indijske proizvodnje na runom razboju, a to je uzrokovano jeftinom engleskom industrijskom robom. Nakon toga emo kroz diskusiju odgovoriti na postavljeno pitanje. Podnaslov Interesi velikih sila obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom. Zamolit emo par uenica/uenika da naizmjenino itaju pasus po pasus teksta, nakon ega emo povesti razgovor o proitanom. Uputit emo uenice/uenike na sliku i citat Bernarda Bulova, njemakog dravnog kancelara U/12, poslije ega emo nastojati zajedniki odgovoriti na postavljena pitanja. Tokom obrade podnaslova Formiranje vojno-politikih saveza, objasnit emo proces formiranja dva vojna bloka: Trojnog saveza i Antante. Pojasnit emo motive koji su naveli velike sile na stvaranje zajednikih vojnih saveza kao i njihove ciljeve. Pri tome emo uputiti uenice/uenike da proanaliziraju kartu vojnih saveza U/12.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI stjecanje znanja o kolonijalnoj podjeli svijeta, interesima velikih sila i stvaranju vojno politikih saveza

    ODGOJNI razvijanje kritikog miljenja prema historijskim zbivanjima, razvijanje interesa za prolost, uvianje stalnog razvoja ljudskog drutva

    FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje historijskog miljenja

  • 4

    ZAVRNI DIO

    U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/13. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti po uputama zadatka U/13.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    BORBA ZA KOLONIJE I VOJNO-POLITIKI SAVEZI U EVROPI - Krajem 19. i poetkom 20. stoljea najznaajnije kolonijalne sile bile su: Velika Britanija, Francuska,

    Rusija i Japan - Kasno formiranje Italije (1870) i Njemake (1871) razlog je to su ove dvije drave krajem 19. i poetkom 20.

    stoljea imale vrlo malo kolonija. Zbog toga su one traile novu kolonijalnu preraspodjelu to nije moglo biti ostvareno bez ugroavanja interesa starijih kolonijalnih sila.

    drava ciljevi vojni savez godina

    osnivanja

    Njemaka preko jugoistone Evrope ovladati Bliskim i Srednjim istokom Austro-Ugarska

    preko jugoistone Evrope prodrijeti do Soluna u Grkoj

    Italija nova kolonijalna podjela svijeta- posebno Afrike

    Trojni savez

    1882.

    Rusija preko jugoistone Evrope osigurati izlaz na tzv. "topla mora" Francuska sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta Velika Britanija sprijeiti novu kolonijalnu podjelu svijeta

    Antanta

    1907.

    - Dok je Trojni savez imao za cilj novu kolonijalnu podjelu svijeta, lanice Antante nastojale su ouvati ve

    izvrene podjele kolonijalnih posjeda.

  • 5

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata nastavna jedinica: Meunarodne krize i regionalni sukobi pred Prvi svjetski rat

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Pregledati domau zadau kod uenica/uenika i odrediti nekog ko e proitati ta je napisala/napisao o zadatoj tematici. Metodom razgovora ukratko emo ponoviti gradivo iz prethodne lekcije. Pitamo: Koja su dva suparnika saveza dominirala Evropom krajem 19. i poetkom 20. stoljea? Koje su drave bile njihove lanice? Navedi posljedice formiranja blokova velikih sila. Potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/14, nakon ega emo najaviti temu i napisati naslov na tablu.

    GLAVNI DIO Metodom razgovora predstaviti meunarodne krize koje su izbijale uoi Prvog svjetskog rata. Uenicama/uenicima objasniti uzroke, tok i posljedice Marokanske i Aneksione krize te Balkanskih ratova koji su predstavljali neposrednu uvertiru u rat. Obrazlaganje nastavnih sadraja pratiti izlaganjem na karti. Posebnu panju posvetiemo aneksionoj krizi, pri emu moemo ponoviti lekciju vezanu za Berlinski kongres. Mogua pitanja: Kad i zbog ega je odran Berlinski kongres? Kakav status su dobile Srbija i Crna Gora na tom kongresu, a kakav Bosna i Hercegovina? Kojim lanom Berlinskog kongresa je odreen status Bosne i Hercegovine? Objasni! Zamolit emo uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike historijska itanka U/16 nakon ega emo metodom razgovora nastojati pronai odgovore na postavljena pitanja. Podnaslov Balkanski ratovi obradit emo metodom usmenog izlaganja uz pokazivanje na karti. Objasnit emo uenicima nastanak Balkanskog saveza, Prvi balkanski rat, sklapanje mira i nastanak Albanske drave. Takoer emo opisati uzroke Drugog balkanskog rata i sklapanje mira u Bukuretu Nakon izloenog, zatrait emo od uenica/uenika da uz svaki podnaslov proanaliziraju pripadajue karikature i odgovore na postavljena pitanja. Pored navedenog, definisat emo nove pojmove diplomatija, konferencija, protektorat.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI upoznavanje uenica/uenika sa meunarodnim odnosima uoi Prvog svjetskog rata, stjecanje znanja o uzrocima meunarodnih kriza

    ODGOJNI razvijanje negativnog stava uenica/uenika prema primjeni sile u meunarodnim odnosima, uoavanje vanosti mirnog rjeavanja sukoba i isticanje znaaja mira u svijetu

    FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka i logikog razmiljanja, razvijanje sposobnosti uporeivanja i uoavanja uzrono-posljedinih veza

  • 6

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. - Navedi najvee meunarodne krize pred prvi svjetski rat i objasni razloge njihovog izbijanja. - Kad i zato je izvrena aneksija Bosne i Hercegovine? - Kako je rijeena aneksiona kriza? - Opii nastanak i cilj balkanskog saveza - Navedi posljedice prvog i drugog balkanskog rata Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/17. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu to uiniti po uputama zadatka U/17.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    MEUNARODNE KRIZE I REGIONALNI SUKOBI PRED PRVI SVJETSKI RAT - Napeti i sloeni odnosi izmeu velikih sila posebno su postajali vidljivi za vrijeme meunarodnih kriza. One su sluile za odmjeravanje snaga, nagovje-tavajui tako skori ratni sukob poetkom 20. stoljea.

    godina izbijanja kriza 1905. Prva marokanska kriza 1908. Aneksiona kriza 1911. Druga Marokanska kriza 1912. Prvi balkanski rat 1913. Drugi balkanski rat

  • 7

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Evropske i izvanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, grafoskop

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Pregledat emo domau zadau, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu U/18. Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee.

    GLAVNI DIO Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljee obradit emo kombinacijom metode rada na tekstu i razgovorom. Uenice/uenici e glasno itati tekst, po jedan odjeljak jedna uenica/uenik. Povest emo razgovor o proitanom, a najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji. Nakon svakog podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti na pitanja postavljena u udbeniku. Uz podnaslov Razvoj nauke, odgovorie na 1. i 2. pitanje (U/22). Skrenut emo im panju na pripadajui slikovni materijal uz analizu popratnog teksta traei da odgovoraju na postavljena pitanja (slika Marije i Pjera Kiri U/18) . Uz podnaslov Razvoj tehnike, odgovorie na 3. pitanje nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike historijska itanka. Metodom razgovora odgovorit emo na pripadajue pitanje. Potom emo proanalizirati fotografiju Titanika i tekst koji se uz njega nalazi. Uz podnaslov Razvoj kulture uenice/uenici e odgovoriti na 4. pitanje. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo potpitanjima. Istovremeno emo definisati nove pojmove replika, duhovno stvaralatvo, secesija.

    ZAVRNI DIO

    U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Domaa zadaa: prvi red u uionici radie po uputama U/20 (ispod slike Titanika),

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI upoznavanje sa naunim, tehnikim i kulturnim dostignuima na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, uoavanje vanosti novih kulturno-tehnikih dostignua za razvitak ljudskog drutva

    ODGOJNI razvijanje zanimanja za prolost i promjene u njoj, razvijanje kritikog miljenja, uvianje stalnog razvitka ljudskog drutva

    FUNKCIONALNI vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, analiza slikovnog materijala, vjebanje samostalnog rada uenica/uenika sa tekstom

  • 8

    drugi red e raditi po uputama U/22, a trei red e pogledati film Tajna Nikole Tesle, reisera Krste Papia. Uenice/uenike napomenuti da e idui as izlagati ono to su uradili.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    NAUKA, TEHNIKA I KULTURA NA PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEE

    - Krajem 19. i poetkom 20. stoljea razvijaju se razne grane prirodnih naukafizika, hemija, biologija, medicina, elektrotehnika...

    - Neki od najpoznatijih naunika tog doba su: Nikola Teslapronalaza naizmjenine struje, Albert Ajntajnteorija relativiteta, Marija i Pjer Kiriunaprijedili razvoj atomske energije, Vilhelm RentgenX-zraci, Robert Kohotkrio uzronike kolere i tuberkuloze, Alfred Nobelotkrio dinamitutemeljitelj Nobelove nagrade

    - Simens-Martinova pe za proizvodnju kvalitetnijeg elikarazvoj eljeznica, brodova te vojne industrije - Izum dizel motora podstaklo je razvoj automobilske, avio industrije i brodarstva - Razvijaju se nova saobraajna sredstva: automobili, avioni, brodovi, lokomotive... - Umjetnost: secesija moderni roman futurizam - Izum kinematografa brae Lumijer (1895) omoguio je ubrzani razvoj filmske industrijeHolivud (Hollywood)

  • 9

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918) nastavna jedinica: Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE razgovor, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, rad s historijskom kartom NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Pregledati domau zadau i odrediti nekog ko e proitati ta je napisala/napisao o zadatoj tematici. Metodom razgovora zatrait emo od uenica/uenika da odgovore na sljedea pitanja: zato su se evropske sile borile za kolonije? Koja su dva vojno-politika saveza nastala u Evropi krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Zato su se pojedine zemlje tako svrstale. Kako je dolo do aneksije Bosne i Hercegovine? Koja se zemlja najvie protivila aneksiji? Objasnite zato? Najavit emo temu i napisati na tablu naslov Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi. Od uenice/uenika zatrait emo da na glas proita uvod u nastavnu jedinicu iz udbenika na strani 25.

    GLAVNI DIO Podnaslov Utrka u naoruavanju i uzroci rata obradit emo analizom prikazane tabele (U/25) i metodom razgovora. Uenice/uenici e na temelju ve poznatih podataka pokuati zakljuiti to je bio uzrok Prvog svjetskog rata. Podnaslov Sarajevski atentat povod poetku Prvog svjetskog rata uenice/uenici e sami proitati u tiini i promotriti pripadajui slikovni materijal. Uz pomo pitanja koja se nalaze uz sliku Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije, povest emo razgovor o proitanom. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji. Zamolit emo dvije uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/26), i to jedna uenica/uenik jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici dobivaju dodatna saznanja o ovom historijskom dogaaju. Posebnu panju emo obratiti na natpise stare i nove ploe kojima je obiljeeno mjesto sarajevskog atentata (U/28) nakon ega emo odgovoriti na postavljena pitanja. U nastavku obrade nastavne jedinice pojasnit emo kako je Sarajevski atentat uveo svijet u najvei ratni sukob do tada i uz pomo geografske karte predstaviti sukobljene strane. Uputiti uenike da pogledaju pripadajui slikovni materijal i usmeno odgovore na pitanja postavljena u udbeniku. Na kraju obrade nastavne jedinice objasnit emo formiranje frontova i razvoj ratnih operacija u prvoj fazi sukoba

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI stjecanje znanja o uzrocima i povodu Prvog svjetskog rata, stjecanje znanja o stvaranju saveza i otvaranju frontova u Evropi

    ODGOJNI razvijanje radnih navika, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba i osuda osvajake politike, razvijanje tolerancije

    FUNKCIONALNI vjebanje povezivanja gradiva i praenje uzroka i posljedica historijskih dogaaja, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom i uoavanje bitnog

  • 10

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu uenice/uenici e odgovarati na pitanja iz udbenika na strani 28. Provjerit emo rijeeno i neke od njih ocijeniti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Domau zadau uenice/uenici e uraditi po uputama U/28.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    POETAK PRVOG SVJETSKOG RATA I FORMIRANJE FRONTOVA U EVROPI

    - 28. juna 1914. godine pripadnici organizacije "Mlada Bosna" u Sarajevu izvrili su atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Bio je povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.

    - Cilj "Mlade Bosne" bio je pripojiti Bosnu i Hercegovinu Srbiji, za to im je smetala Austro-Ugarska - 28. jula 1914, Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji - Ubrzo je dolo do njegovog proirenja, jer su se sve zemlje, lanice postojeih saveza (Trojnog saveza i

    Antante), izuzev Italije ukljuile u sukob. - Italija je na poetku rata proglasila neutralnost - Japan se pridruio silama Antante, a Osmansko carstvo Njemakoj i Austro-Ugarskoj od kada se taj savez

    naziva Centralne sile. - Na poetku rata u Evropi su formirana tri fronta: Zapadni, Istoni i Balkanski

  • 11

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918) nastavna jedinica: Ratne operacije i prilike u zaraenim zemljama

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Metodom razgovora ponovit emo nastavnu jedinicu Poetak Prvog svjetskog rata i formiranje frontova u Evropi. Zatrait emo odgovore na sljedea pitanja: Navedi glavni uzrok izbijanja Prvoga svjetskog rata. Prepriaj ukratko tok dogaaja koji su doveli do izbijanja rata. Koji su glavni frontovi obrazovani u Evropi do kraja 1914. godine? Najavit emo nastavnu jedinicu Ratne operacije i prilike u zaraenim zemljama i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/29.

    GLAVNI DIO Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja, a uz pomo karte (zidne ili iz udbenika) pojasnit emo ulazak Italije i Bugarske u Prvi svjetski rat. U nastavku asa opisat emo stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine, s posebnim naglaskom na najvee bitke Prvog svjetskog rata koje su voene u tom periodu (Jitland, Verden, Soma). Zamolit emo dvije uenice/uenika da proitaju tekstove iz rubrike historijska itanka (U/30), i to jedna uenica/uenik jedan tekst. Nakon toga metodom razgovora pristupit emo njihovoj analizi ime uenice/uenici dobivaju dodatna saznanja i predstave o strahotama i besmislenosti rata. Podnaslove Ulazak SAD-a u rat i Prilike u zaraenim zemljama obradit emo metodom rada na tekstu tako to emo zamoliti uenice/uenike da ih u tiini proitaju. Nakon proitanog teksta usmeno e odgovoriti na 4. i 5. pitanje U/32.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI

    stjecanje znanja o stvaranju tajnih ugovora i ulasku Italije i Bugarske u Prvi svjetski rat, upoznavanje uenica/uenika sa stanjem na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine, uoavanje uzroka amerikog ukljuivanja u rat te upoznavanje uenica/uenika sa utjecajem rata na svakodnevni ivot stanovnitva zaraenih zemalja

    ODGOJNI razvijanje negativnog stava kod uenica/uenika prema ratnim sukobima, te njihovo upoznavanje sa ljudskim i materijalnim razaranjima koje rat donosi, osuda osvajake politike i poticanje ideje rjeavanja sporova mirnim putem

    FUNKCIONALNI

    razvijanje sposobnosti uenica/uenika da samostalno rade na historijskim tekstovima, analiziraju ih, te tako steena znanja dopunjavaju analizom slikovnih izvora, vjebanje povezivanja gradiva i praenje uzroka i posljedica historijskih dogaaja, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru

  • 12

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau uenicama/uenicima dati da pogledaju flm Galipolje u reiji Petera Weira (U/32) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne zato im je ba to najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji javljaju u njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti stav o filmu te objasne zato tako misle

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    RATNE OPERACIJE I PRILIKE U ZARAENIM ZEMLJAMA

    1915. godina - sporazumom u Londonu Italija ula u rat na strani Antante ( obeano

    joj je teritorijalno proirenje na raun hrvatske i slovenake obale Jadranskog mora)

    - Otvoren Italijanski front - Bugarska pristupila Centralnim silama (Obeano joj je proirenje na

    raun Makedonije i istone Srbije) - Centralne sile su tokom 1915. godine odnijele nekoliko znaajnih

    pobjeda (zauzele Srbiju, dio Poljske i Litvu) 1916. godina

    - Centralne sile zauzele Crnu Goru - Bitka kod Verdenaoko milion mrtvih i ranjenih - Bitka na Somiprvi put upotrijebljeni tenkovi i bojni otrovioko milion

    i trista hiljada mrtvih i renjenih 1917. godina

    - SAD ulaze u rat na strani Antante

    - ivot stanovnika bio je teak

    - poljoprivreda i stoarstvo bili su upropateni

    - zavladalo je siromatvo, glad, zarazne bolesti...

    - demonstracije i trajkovi po-stali su svakodnevnica

    - broj mobiliziranih vojnika stalno se poveavao

    - masovno zapoljavanje ena u tvornicama, administraciji i poljoprivredi.

  • 13

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Prvi svjetski rat (1914-1918) nastavna jedinica: Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog rata

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, rad na tekstu, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD U uvodnom dijelu asa ukratko emo ponoviti nastavne sadraje povezane sa dananjom nastavnom jedinicom i to tako da emo prozvati tri uenice/uenika. Prva uenica/uenik e uz pomo karte ukratko opisati stanje na glavnim frontovima tokom 1915. i 1916. godine. Druga uenica/uenik e objasniti razloge i povod ulaska SAD-a u rat. Trea uenica/uenik e opisati prilike u zaraenim zemljama za vrijeme Prvog svjetskog rata. Najavit emo nastavnu jedinicu Revolucije u Rusiji, slom Centralnih sila i rezultati Prvog svjetskog rata i zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/33.

    GLAVNI DIO Na poetku obrade nove nastavne jedinice metodom usmenog izlaganja pojasniti stanje u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata (oskudica, glad, nezadovoljstvo...). Trait emo od uenica/uenika da se podsjete razlike izmeu gregorijanskog i julijanskog kalendara, naglasivi da je gregorijanski kalendar u Rusiju uveden tek 1918. godine. Uenicima nastojati to je mogue bolje opisati drutveno-politike promjene koje su zadesile Rusiju 1917. godine (februarsku i oktobarsku revoluciju, ukidanje monarhije i proglaenje republike, te dolazak na vlast boljevika/komunista). Zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/34 nakon ega emo pristupiti njegovoj analizi odgovarajui na postavljena pitanja. Time e uenice/uenici stei dodatna saznanja o ovim historijskim dogaajima. U drugom dijelu asa pojasnit emo kljune dogaaje koji su uzrokovali propast Centralnih sila i kraj rata 11. novembra 1918. godine. Uenice/uenici e promotriti pripadajui slikovni materijal i usmeno odgovoriti na pitanja postavljena u udbeniku. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo potpitanjima. Nakon toga uenicama/uenicima treba predstaviti rezultate i posljedice rata ratna razaranja, ljudske gubitke i promjene u meunarodnim odnosima nakon 1918. godine. Na karti u udbeniku U/36. prikazat emo politike promjene granica koje su nastale kao direktna posljedica rata. Pitat emo

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI stjecanje znanja o politikim zbivanjima u Rusiji 1917. godine, upoznavanje uenica/uenika sa zavrnim godinama Prvog svjetskog rata i slomom Centralnih sila, upoznavanje sa rezultatima i posljedicama Prvog svjetskog rata

    ODGOJNI

    isticanje prava svakog naroda na slobodu i vlastito opredjeljenje, razvijanje radnih navika, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba, razvijanje stava uenica/uenika prema ratnim razaranjima i ljudskim rtvama, osuda rjeavanja sukoba uz primjenu sile

    FUNKCIONALNI vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka

  • 14

    uenice/uenike ta uoavaju? Koja su etiri velika carstva prestala postojati? Koje su drave nastale na podruju raspadnute Austro-Ugarske monarhije? Koje su drave nastale na podruju Ruskoga Carstva? Uputiemo uenice/uenike na tabelarni pregled ljudskih gubitaka u Prvom svjetskom ratu, to emo zajedniki proanalizirati.

    ZAVRNI DIO Uz pomo plana table uenice/uenici e ukratko prepriati nastavnu jedinicu. Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau uenicama/uenicima dati da pogledaju flm Crveni u reiji Warrena Beattya (U/32) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne zato im je ba to najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji javljaju u njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti stav o filmu te objasne zato tako misle

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    REVOLUCIJE U RUSIJI, SLOM CENTRALNIH SILA I REZULTATI PRVOG SVJETSKOG RATA

    1917. godina - februarska revolucijaposljednji ruski car Nikolaj II Romanov odrekao se prijestolja nakon ega je Rusija

    proglaena republikomimenovana privremena vlada - Vladimir Ilji Lenjin, voa boljevika/komunista oruani odredi pod nazivom Crvena armijaosnivanje

    sovjeta (vijea) koji su djelovali kao paralelni organi vlasti - oktobarska revolucijazbaena privremena vlada i proglaena vlast sovjetakomunisti na vlasti

    1918. godina - 3. marta, mirom u Brest-Litovsku s Centralnim silama Rusija istupila iz Prvog svjetskog rata - bitka na rijeci Marniprvi put upotrijebljeni avioni - 11. novembra, u Kompinjskoj umi kod Pariza Njemaka potpisala kapitulacijukraj Prvog svjetskog rata

    Rezultati raspad drava nove drave/promjene

    Austro-Ugarska Austrija, Maarska, ehoslovaka, Drava SHS, dio teritorije pripao Poljskoj Osmansko carstvo Turska, azijska podruja pripala Francuskoj i Velikoj Britaniji, Saudijska Arabija Njemako carstvo Njemaka je postala Republika, dio istonih podruja prikljuen Poljskoj Rusko carstvo Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija je postala komunistika drava

  • 15

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata nastavna jedinica: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda rada na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, historijska karta, dodatna literatura

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Uvod u novu nastavnu jedinicu moe se obraditi pitanjima kojima uenice/uenici trebaju povezati znanja iz prethodno obraenih nastavnih lekcija: Kako i kada je okonan Prvi svjetski rat? Kakve je promjene rat izazvao u Rusiji? Objasni promjene koje je rat uzrokovao u Osmanskom carstvu, Austro-Ugarskoj i Njemakoj. Ukratko opii posljedice Prvog svjetskog rata. Od uenice/uenika emo zatraiti da proita uvod u nastavnu jedinicu U/39. Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Versajski mirovni ugovor i Drutvo naroda

    GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja objasnit emo Versajski mirovni ugovor koji je predstavljao konani zavretak Prvog svjetskog rata i potvrdu rezultata koji su njime postignuti. Nakon toga predstavit emo pojedinane mirovne ugovore potpisane sa svim poraenim zemljama. Akcenat emo staviti na poloaj i odredbe mirovnog ugovora sa Njemakom, objanjavajui posljedice ovako postignutog ugovora na dalji razvoj politikih prilika u ovoj zemlji. Da bi provjerili da li su uenice/uenici zapamtili izloeno postavit emo nekoliko pitanja: Gdje je odrana mirovna konferencija? Koje su zemlje vodile glavnu rije na konferenciji? Zato je nazvana Versajska mirovna konferencija? Kako je Njemaka kanjena za Prvi svjetski rat? Potom emo uputiti uenice/uenike da pogledaju sliku demonstracija u Njemakoj protiv mira u Versaju, kao i tabelu mirovnih ugovora U/40. Pitamo: Kako su kanjene ostale lanice Centralnih sila? Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji. U drugom dijelu asa uenice/uenike emo upoznati sa suprotnostima Versajskog sistema koji su doveli do zaotravanja odnosa meu velikim silama. Posebno emo naglasiti zato mnoge drave, bilo poraene ili pobjednice, nisu bile zadovoljne versajskim sistemom. Prokomentirat emo karikaturu

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI stjecanje znanja o odredbama Versajskog mirovnog ugovora, stjecanje znanja o meunarodnim odnosima i teritorijalnim promjenama uspostavljenim nakon Prvog svjetskog rata, uoavanje historijske uloge i ciljeva djelovanja Drutva naroda

    ODGOJNI

    razvijanje kritikog stava kod uenica/uenika, ocjena poloaja velikih sila i uvianje mogunosti privrednog i drutvenog razvoja Evrope nakon Prvog svjetskog rata, naglaavanje vanosti rjeavanja nesporazuma mirnim putem i dogovorom, razvijanje tolerancije

    FUNKCIONALNI

    razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje samostalnog rada uenica/uenika sa zidnom kartom, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje kritikog miljenja, opisivati, objanjavati, povezivati gradivo, donositi zakljuke

  • 16

    o nametnutim obavezama Njemakoj U/41. Zatim emo obraditi podnaslov Drutvo naroda. Vano je objasniti organizaciju ove meunarodne asocijacije te ciljeve koji su pred njom postavljani. Zamolit emo uenicu/uenika da proita tekst iz rubrike historijska itanka U/42, nakon ega emo izvriti njegovu analizu. Neka od moguih pitanja su: ta je Vilson rekao o sklapanju ugovora o miru? Kakav je stav zauzeo prema pomorskoj plovidbi, ekonomskom razvoju, naoruanju? ta je zahtijevao za Rusiju, a ta za narode Austro-Ugarske? Vilson je takoer predloio osnivanje organizacije koja e tititi nezavisnost malih i velikih drava. Kako se zvala ta organizacija? Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. - Opii kad i kako su voeni mirovni pregovori u Parizu? - Objasni zato se ustalio izraz "Versajski mir" - Navedi obaveze koje su versajskim mirom nametnute Njemakoj. - Obrazloi suprotnosti proizale iz versajskog sistema. - Na iju inicijativu je osnovano Drutvo naroda, kada i s kojim ciljem? Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Domaa zadaa po uputama u udbeniku na strani 42.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    VERSAJSKI MIROVNI UGOVOR I DRUTVO NARODA - u Parizu je od 18. januara do 28. juna 1918. odrana mirovna konferencija - glavnu rije vodili su predstavnici Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije bez predstavnika komunistike

    Rusije - mirovni ugovor s Njemakom potpisan je 28. juna 1919. godine u dvorcu Versaj kod Pariza"Versajski mir" - odredbe:Njemaka je proglaena glavnim krivcem za rat, oduzeti su joj dijelovi teritorija i sve kolonije,

    ograniene su joj vojne snage, morala je platiti veliki dio ratne odtete - na slian nain, ali u manjoj mjeri kanjeni su i njemaki saveznici - Vilsonovih 14 taakaprogram za poslijeratno sreivanje odnosa meu narodima u Evropi i svijetu - Drutvo narodaglavni cilj:ouvanje mira i razvijanje meunarodne saradnjesjedite u enevi (vicarska) - Drutvo naroda se pokazalo neuspjenim zbog suprotnosti interesa velikih sila

  • 17

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. Predmet: Historija razred: 9. Redni broj asa: Nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata nastavna jedinica: Svjetska ekonomska kriza

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda rada na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Ukratko emo ponoviti nastavne sadraje koji su povezani sa dananjom nastavnom jedinicom. Neka od moguih pitanja su: Opii najznaajnije tehnike izume u svijetu koji su se desili na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Kako su oni utjecali na ubrzani razvoj industrijske proizvodnje? Potom emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/43, nakon ega emo napisati naslov: Svjetska ekonomska kriza

    GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja predoit emo uzroke, tok i posljedice velike ekonomske krize koja je svijetom vladala u razdoblju 1929-1933. godine. Krah Njujorke berze 24. oktobra 1929. godine oznaava poetak ekonomske krize, a financijski poremeaji u SAD-u, uskoro su se odrazili i na ostale zemlje svijeta. Analizom slikovnog materijala iz udbenika uenicama/uenicima emo pribliiti posljedice ekonomske krize na svakodnevni ivot ovjeka. Upuujemo na analizu grafikog prikaza opadanja industrijske proizvodnje i porasta broja nezaposlenosti U/45. Nakon toga zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/46 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju. Na kraju obrade nastavne jedinice uenicama/uenicima treba objasniti mjere zahvaljujui kojima je ekonomska kriza prevaziena.

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu jo jednom ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. - Koji su uzroci svjetske ekonomske krize? - Objasni zato se kriza iz SAD-a proirila na itav svijet? - Koje evropske zemlje su bile najvie pogoene krizom? - Navedi koje privredne grane je zahvatila ekonomska kriza i njene posljedice.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI stjecanje znanja o tokovima privrednog razvitka Evrope nakon Prvog svjetskog rata, usvajanje znanja o uzrocima, toku i posljedicama velike ekonomske krize, upoznavanje novih pojmova

    ODGOJNI razvijanje kritikog odnosa prema prekomjernoj potronji i reklamnoj industriji, razvijanje osjetljivosti prema problemu nezaposlenosti i njegovim posljedicama

    FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje samosta-lnog rada na tekstu

  • 18

    - Opii reforme koje je poduzeo ameriki predsjednik Ruzvelt za izlazak iz krize. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti eventualne nejasnoe nakon ega emo nekoliko uenica/uenika ocijeniti. Domaa zadaa po uputama U/46.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA - razvoj potroakog drutva tjerao je privatne poduzetnike da stalno poveavaju proizvodnjurezultat:

    ogromna koliina robe koja se sve manje prodavalaroba se gomilalacijene padaletvornice smanjivale ili potpuno obustavljale proizvodnjuradnici ostajali bez poslaposljedica: glad, siromatvo, trajkovi...

    - slom Njujorke berze, oktobra 1929. godine, oznaio je poetak ekonomske krize koja je trajala od 1929. do 1933. godine

    - najprije je zahvatila SAD, a odale se prenijela u sve dijelove svijeta u kojima su bile prisutne amerike investicije i kapital

    - U Evropi je kriza najvie pogodila Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju - ameriki predsjednik, Franklin Delano Ruzvelt pokrenuo je 1933. program reformi za izlazak iz

    krizedravni intervencionizam (drava kontrolira dio privrednih procesa te formiranje cijena)opsean program javnih radova (porast zaposlenosti) kraj ekonomske krize

  • 19

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata nastavna jedinica: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata

    TIP ASA obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda rada na tekstu, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Prije obrade novog gradiva pregledaemo domau zadau. Potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jedinicu U/47. Moemo postaviti pitanja: ta je omoguilo pojavu antikolonijalnih pokreta u porobljenim zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike? ta je bio njihov cilj? Nakon toga emo napisati naslov na tablu: Izvanevropske zemlje izmeu dva svjetska rata

    GLAVNI DIO Uenice/uenike podijeliti u nekoliko grupa. Svaka grupa e obraditi po jedan podnaslov iz dananje nastavne jedinice.

    I. grupa: Indija II. grupa: analiza teksta iz rubrike historijska itanka U/48, uz odgovore na postavljena pitanja

    III. grupa: Kina IV. grupa: Japan V. grupa: raspad osmanskog carstva i arapske zemlje

    VI. grupa: SAD i zemlje Latinske Amerike

    Svaka grupa e samostalno uz pomo udbenika obraditi svoj zadatak uz pravljenje vlastitih zabiljeki. Nakon toga e po jedan predstavnik svake grupe uraeno predstaviti odjeljenju. Najvanije zabiljeke zapisuju se na tablu, dok ih ostali prepisuju u svoje sveske.

    ZAVRNI DIO Ocijeniti pojedine izlagae, ali i lanove grupa (ako nismo sigurni u pojedinano znanje svih lanova grupe, za dodatnu provjeru znanja, postavit emo pitanje ili dva lanu grupe kojeg elimo ocijeniti). Za domau zadau uenice/uenici e odgovoriti na pitanja U/51. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati i referat o Mahatmi Gandiju

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI upoznavanje uenica/uenika sa politikim i privrednim prilikama u izvanevropskim zemljama izmeu dva svjetska rata, stjecanje znanja o stanju u islamskim zemljama i arapskom svijetu u ovom periodu

    ODGOJNI razvijanje kritikog miljenja, razvijanje pozitivnog odnosa prema nenasilnom otporu, osuda militarizma kao agresivnog spoljnopolitikog programa, osuda teritorijalnih pretenzija i osvajakih ratova

    FUNKCIONALNI vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje logikog razmiljanja i uoavanja slinosti i razlika historijskih procesa, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza

  • 20

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    IZVENEVROPSKE ZEMLJE IZMEU DVA SVJETSKA RATA

    Indija Kina Japan

    - najvea britanska kolonija

    - indijski nacionalni kongresMaha- tma Gandizahtjevi za nezavi-snoupasivan otpor (graanska neposlunost, neodupiranje nasi-lju, bojkot britanske vlasti i robe)

    - bezuspjeni pokuaji Britanaca da reformama umire zemlju

    - 1934. na elo Indijskog naciona-lnog kongresa doao je Davaha-rlal Nehru koji je nastavio borbu za nezavisnost Indije

    - Kuomitangnacionalnooslobodi-laki pokret protiv dominacije stranih silaSun Jat Sen1911 Kina proglaena Republikom

    - 1921. osnovana KP Kine

    - 1925. vostvo Kuomitanga preuzima ang Kaj ek progoni komuniste1927. izbi-ja graanski rat1931. Japan napada Kinu to ujedinjuje dvije suprotstavljene strane1937. zapoeo odbrambeno-oslobodi-laki rat protiv Japana

    - nakon Prvog svjetskog rata mo Japana naglo je porasla (privreda se ubrzano razvijala)

    - Japanska vojska je postala veoma utjecajnadominantna uloga u drutvu (militarizam) zalagala se za agresivniju vanjsku politiku program: "Azija Azijcima!"

    - 1930-ih, Japan zapoeo sa osvajanjem KineOsuda Drutva naroda1933. Japan istupa iz te organizacije

    Osmansko carstvo i arapske zemlje SAD i zemlje latinske Amerike

    - nakon prvog svjetskog rata Osmansko carstvo je pretrpjelo velike teritorijalne gubitke

    - 1919. Grka je okupirala Anadoliju Turci podiu ustanak pod vostvom Mustafe Kemal-pae

    - 1922. Grci su protjerani poslje-dnji osmanski sultan Mehmed VI je abdicirao1923. proglaena je re-publika Turskanizom reformi izgraena je u modernu dravu

    - privreda SAD-a prolazila je kroz novu industrijsku revoluciju uz veliki napredakvisok ivotni standard stanovnitvarazvoj potroakog drutva

    - u vanjskoj politici SAD ostaju po strani i ne mijeaju se u dogaaje u Evropi (politika izolacionizma)ire svoj uticaj u zemljama latinske Amerike program: "Amerika Amerika-ncima!

  • 21

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata nastavna jedinica: Zemlje liberalne demokracije i socijalizam u Rusiji

    TIP ASA obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Obradu nove nastavne jedinice zapoet emo tako to emo zapisati na tablu tri pojma: aristokracija (vladavina manjine), demokracija (vladavina veine), tiranija/diktatura (vladavina pojedinca). U razgovoru s uenicama/uenicima zatrait emo njihovo miljenje o navedenim drutvenim ureenjima. Nakon toga emo najaviti nastavnu jedinicu Zemlje liberalne demokracije i socijalizam u Rusiji, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod U/52.

    GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja predstaviti osnovna obiljeja liberalne demokracije (potivanje ustava, vladavinu prava i slobodu pojedinca). Uputit emo uenice/uenike da pogledaju dijagram trojne podjele vlasti U/52. Pitamo: Zato je za uspjeno funkcioniranje vlasti potrebna kontrola? ta misli, da li bi slubenici vlasti uspjeno, savjesno i tano izvravali svoj posao bez kontrole? Zatim emo objasniti kako se organi vlasti meusobno kontroliraju. Drugi nain kontrole vlasti je proces izbora. Naglasit emo zato su izbori vani u procesu kontrole vlasti. Potom emo neto rei o trinoj privredi i poloaju graana u zemljama liberalne demokracije nakon ega emo pitati uenice/uenike ta misle o sudjelovanju ena u politici? Objasniti im da u ranijem periodu ene nisu imale pravo glasa, pa prema tome nisu mogle ni sudjelovati u procesu donoenja vanih dravnih odluka. Pitamo: Moemo li govoriti o demokraciji tamo gdje ene nemaju pravo glasa? Da li vam je danas poznata neka ena iz svijeta politike? Objasnit emo pojam sufraetkinje pri emu emo uenice/uenike uputiti na fotografiju U/53. U drugom dijelu asa predstavit emo socijalistiki (komunistiki) drutveni sistem koji je uspostavljen u Rusiji. Uenice/uenike treba upoznati sa uzrocima i posljedicama graanskog rata u toj zemlji, nastankom SSSR-a i dolaskom Staljina na vlast te uspostavljanju i posljedicama njegove diktature. Pri tome emo analizirati pripadajui slikovni materijal odgovarajui na postavljena pitanja. Nakon toga zamolit emo uenice/uenike da u tiini proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/56 uz napomenu da na temelju proitanog trebaju izvui vlastiti zakljuak o vremenu Staljinove vladavine.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI

    upoznati uenice/uenike s osnovnim obiljejima liberalne demokracije, usvojiti znanja o dobrim i loim stranama demokracije, usvojiti znanja o borbi za pravo glasa ena i sufraetkinja, stjecanje znanja o pojavi socijalizma u Rusiji i totalitaristikoj diktaturi J.V. Staljina u SSSR-u

    ODGOJNI

    razvijanje pozitivnog, ali i kritikog stava prema demokraciji, razvijanje negativnog stava prema antidemokratskim tenjama, razvijanje potovanja prema borcima za graanska prava ena, osuda graanskog rata, osuda totalitarizma i diktature u bilo koje svrhe, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima

    FUNKCIONALNI vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada na historijskom izvoru, razvijanje sposobnosti loginog razmiljanja, uoavanje uzrono-posljedinih veza

  • 22

    ZAVRNI DIO Ponavljanje i sumiranje znanja iz ove nastavne jedinice uenice/uenici e obaviti tako to e usmenim putem odgovoriti na pitanja iz udbenika. Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau uenicama/uenicima dati da pogledaju flm Bijeg iz Gulaga reisera J. Levina i P. Weira (U/56) pri emu e morati da: razmisle i zapiu ta im je najvanije u filmu; objasne zato im je ba to najvanije; razmisle i zapiu koje znanje mogu povezati s filmom; navedu koji se osjeaji javljaju u njima nakon pogledanog filma i objasne zato se tako osjeaju; zapiu svoj vlastiti stav o filmu te objasne zato tako misle

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    ZEMLJE LIBERALNE DEMOKRACIJE I SOCIJALIZAM U RUSIJI

    Liberalna demokracija - demokracija vladavina veine - liberalizam podrazumijeva potivanje ustava, odnosno vladavinu prava i slobodu pojedinca - elementi kontrole vlasti u zemljama liberalne demokracije su: a) redovni viestranaki izbori b) trodioba vlasti (izvrna, zakonodavna i sudska) - sufraetkinje - Pokret za prava ena

    Pojava socijalizma u Rusiji i Staljinov teror - nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, vlast u Rusiji preuzeli su boljevici/komunisti - boljevici su zaveli socijalizam, kao prvu fazu komunistikog drutva - socijalizam je privredni i drutveni poredak zasnovan na drutvenom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju - Nema privatne svojine, trine privrede niti politikih stranaka. - socijalizam predstavlja prijelaznu fazu od kapitalizma ka komunizmu - komunizam je teorijski zamiljen kao vrlo razvijen privredni sistem u kojem se proizvodi u izobilju (svako

    prema sposobnostima, a svakom prema potrebi) - od 1922. sovjetska Rusija je u skladu s mnogonacionalnim sastavom stanovnitva dobila ime Savez sovjetskih

    socijalistikih republika (SSSR) - nakon Lenjinove smrti (1924) na elo SSSR-a dolazi Josif Visarionovi Staljin. - Staljin je uspio stvoriti jaku totalitarnu dravu (nema nikakvih sloboda niti prava, drava sve kontrolira) - progonio i zatvarao politike protivnike (staljinizam)

  • 23

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata nastavna jedinica: Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj

    TIP ASA obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, grafoskop, dodatna literatura

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Mogua pitanja su: Kakvi su politiki sistemi vladali u zemljama Evrope i svijeta nakon Prvog svjetskog rata? ta je totalitarna drava, odnosno totalitarizam? Po emu SSSR ubrajamo u totalitaristiku dravu? ta zna o teroru koji je provodio Staljin nad svojim stanovnitvom? Koji je bio cilj Staljinova staljinova terora? Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo dva sluaja totalitaristikih drava, a to su Faizam u Italiji i nacizam u Njemakoj. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/57.

    GLAVNI DIO Uenicama/uenicima emo predstaviti privredne i politike procese u Italiji nakon zavretka Prvog svjetskog rata. Treba naglasiti da je privredna kriza pomogla razvitak faistikog pokreta u ovoj zemlji. Pojasniti nain nain preuzimanja vlasti od strane faista i promjena koje su nastale kao rezultat tog dogaaja. Uputiti uenice/uenike na fotografiju faistikog simbola fasces U/57, pri emu e oni sami proitati tekst ispod fotografije. Nastavljamo izlaganjem gradiva o usponu faista i dolasku Benita Musolinija na vlast u Italiji (pohod na Rim). Upuujemo: pogledajte fotografiju Musolinija sa crnokouljaima U/57. Od uenica/uenika traimo da odgovore na postavljeno pitanje. Potom nastavljamo sa izlaganjem u kojem emo istai proces uspostavljanja totalitarne talijanske drave u kojoj je vladao faistiki teror. Naglasiti ciljeve i ideje faista. Definisat emo nove pojmove: diktatura, propaganda. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji. U nastavku obrade nastavne jedinice zamolit emo uenice/uenike da se prisjete kakva je bila ekonomska situacija u Njemakoj nakon Prvog svjetskog rata? Objasniti da je takvo stanje pogodovalo jaanju Nacionalsocijalistike radnike partije na elu sa Adolfom Hitlerom koja je zagovarala ekstremna politika rjeenja. Uenicama/uenicima emo predstaviti razvoj nacizma i njegove osnovne karakteristike, te nain dolaska nacista na elo Njemake. Uputit emo ih na fotografije U/58. i U/59. pri emu e sami proitati tekst ispod, a potom usmeno odgovoriti na postavljena pitanja. Isto emo uraditi i itajui tekst iz rubrike historijska itanka, nakon ega nastavljamo sa izlaganjem o

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI

    uvianje veze izmeu teke privredne situacije i porasta utjecaja ekstremnih politikih programa i rjeenja, stjecanje znanja o uspostavljanju, razvoju i karakteristikama faizma u Italiji i nacizma u Njemakoj, stjecanje znanja o nasilnim politikim programima i metodama faista i nacista

    ODGOJNI osuda faizma i nacizma, osuda kulta linosti, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima i linostima, osuda rasizma

    FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza i loginog zakljuivanja

  • 24

    uvrivanju nacista na vlasti (zabrana rada politikim strankama,, koncentracija moi u rukama Adolfa Hitlera, nadzor nad svim dijelovim drutva...). Objasnit emo ideologiju antisemitizma, ideologiju nasilja i obraun s Jevrejima i drugim nacionalnim manjinama te komunistima. Posebnu panju emo skrenuti na Nirnberke zakone 1935. i kristalnu no, tokom koje su nacisti vrili organizovano nasilje nad Jevrejima. Sliku zapaljene sinagoge U/60 moemo iskoristiti da napravimo paralelu sa ruenjem vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992-1995. godine. Nastojaemo razviti dijalog da li se paljenje vjerskih objekata moe iim opravdati i koji je cilj tog ina? Uenice/uenike upuivati i na ostali pripadajui slikovni materijal pri emu emo traiti od njih da sami itaju tekst i odgovaraju na postavljena pitanja. Najvanije podatke otkrivat emo na ve pripremljenoj grafofoliji.

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/61. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu pogledati film Hitler raanje zla, u reiji Christiana Duguaya.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    FAIZAM U ITALIJI I NACIZAM U NJEMAKOJ

    Faizam u Italiji - Italija je nakon 1918. bila zahvaena velikom privrednom, drutvenom i politikom krizom - u takvoj situaciji na scenu stupa Benito Musolini koji 1921. osniva Faistiku narodnu stranku - Faisti su 1922 godine izvrili mar na Rim, nakon kojeg su preuzeli vlast u zemljiMusolini uzima titulu Due

    (voa) - faisti su zaveli teror nad svim protivnicima reima - smatrali su da su Talijani superiorni u odnosu na druge narode. Zbog toga su nastojali Italiju uiniti svjetskom

    velesilom sa brojnim kolonijama Nacizam u Njemakoj

    - ponienje koje je Njemaka doivjela nakon prvog svjetskog rata, te siromatvo, glad, inflacija i nezaposlenost, pogodovali su jaanju Nacionalsocijalistike radnike partije koju je predvodio Adolf Hitlerskraeno nacisti i nacizam

    - nacisti su naglaavali superiornost svoje tzv. arijevske rase nad drugim rasama, naroito nad Jevrejima, Romima i Slavenimarasizam

    - svoj uspon su doivjeli poetkom 1930-ih privlanim obeanjima osiromaenim Nijemcima - nacisti su na izborima 1932. osvojili najvei broj glasova1933. Hitler postaje kancelar Njemakezapoinje

    vladavina nasilja (vojno krilo stranke smeekouljai)1934. Hitler je postao predsjednik republike i ujedno zapovjednik vojske (preuzima svu vlast u zemlji)slubena titula firer (voa)

    - nacisti ukdaju sva graanska prava i slobodezavode teror prema nacionalnim manjinama, naroito prema Jevrejima1935. donose Nirnberki zakon kojim su Jevrejima oduzeta sva graanska pravauslijedilo je njihovo sistematsko unitavanja irom Njemake (kristalna no).

  • 25

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata nastavna jedinica: Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD U uvodnom dijelu asa ponovit emo gradivo koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Obrazloiti da su suprotnosti versajskog sistema jedan od glavnih razloga pojave faizma u Italiji i nacizma u Njemakoj. Pitati uenice/uenike da se prisjete zbog ega to versajski mir odnosno sistem nije odgovarao Njemakoj, a zbog ega Italiji? Traiemo da objasne uspon faizma u Italiji i nacizma u Njemakoj. Potom najavljujemo da emo danas obraivati jo jednu dravu u kojoj je faizam odnio pobjedu, kao i meunarodne suprotnosti koje su tridesetih godina 19. stoljea trasirale put u Drugi svjetski rat. Zapisat emo naslov na tablu, Meunarodne suprotnosti i sukobi put u novi rat, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/62.

    GLAVNI DIO Podnaslov Graanski rat u paniji obradiemo metodom usmenog izlaganja, razgovora i rada na tekstu. Uenice/uenike emo upoznati sa uzrocima, tokom i posljedicama panskog graanskog rata, te stanjem u paniji u to vrijeme. Predstavit emo odnos suprostavljenih strana i tok ratnih operacija u vrijeme trajanja sukoba, kao i odnose velikih sila prema tom sukobu. Posebnu panju emo posvetiti ulozi Njemake u ratu i posljedicama koje je tok ratnih deavanja imao na dalje meunarodne odnose. Uenice/uenike emo upuivati na slikovni materijal sa zadatkom da itaju tekst ispod njega, a tamo gdje imaju pitanja traiemo da na njih odgovore usmeno. Pri tome emo naglasiti da emo aktivne uenice/uenike i ocijeniti. Definisat emo nove pojmove peta kolona i internacionalne brigade. Na kraju obrade ovog podnaslova istaknut emo da su u internacionalnim brigadama u paniji uestvovali i dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine meu kojima su najpoznatiji Blagoje Parovi i Fadil Jahi panac. Odrediti dvije uenice ili dva uenika koji e za idui as pripremiti referat o njima.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI

    upoznavanje uzroka, toka i posljedica panskog graanskog rata, stjecanje znanja o meunarodnim suprotnostima i sukobima izmeu dva svjetska rata, upoznavanje uenika sa italijanskom okupacijom Albanije i Etiopije te prvim osvajanjima Njemake

    ODGOJNI osuda graanskog rata u paniji, te faizma i nacizma, osuda teritorijalnih pretenzija i osvajakih ratova, razvijanje stavova o pravima svih naroda na samoopredjeljenje, razvijanje kritikog miljenja

    FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje samostalnog rada uenika sa tekstom, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, vjebanje analize historijskog izvora

  • 26

    U drugom dijelu asa objasnit emo teritorijalnu ekspanziju faistikih zemalja u meuratnom periodu. Objasnit emo italijansku okupaciju Albanije i Etiopije i nemo Drutva naroda kao poticaj Hitleru za njegova osvajanja. Posebnu panju posvetit emo slikovnom materijalu i njegovoj analizi ime emo stei dodatna saznanja o irenju Italije i Njemake u navedenom periodu. Odnos ostalih velikih sila, prije svih Velike Britanije i Francuske prema spoljnoj politici faistike Italije i nacistike Njemake objasnit emo na osnovu primjera anlusa Austrije i Minhenskog sporazuma. Uenice/uenici e analizirati karikaturu U/65, kao i citat britanskog premijera embrlena: vjerujem da je to mir za cijelu nau epohu U/65. Posebno je vano da spomenemo sporazum o nenapadanju izmeu Hitlera i Staljina iz 1939. godine. Traiemo od uenica/uenika da na osnovu nauenog, sami zakljue, hoe li se Hitler pridravati dogovora? Na kraju obrade nastavne jedinice zamolit emo uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/66, nakon ega emo ukljuiti cijeli razred u njegovu usmenu analizu.

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/66. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu pogledati film Zemlja i sloboda, reisera Kena Loacha.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    MEUNARODNE SUPROTNOSTI I SUKOBI PUT U NOVI RAT - godine 1931. u paniji ukinuta monarhija i uspostavljena republikarepublikanska vlada zapoela je sprovoditi

    brojne reforme suprotne interesima crkve, zemljoposjednika i industrijalacauz njihovu pomo general Francisko Franko-pobornik faizma, organizirao je 1936. pobunu protiv republikanske vlasti u zemlji time je zapoeo graanski rat u kojem republikance pomau dobrovoljci iz cijelog svijeta, dok Franka pomau Hitler i Musolini1939. pobjeda Franka i uspostava faizma u paniji

    - oktobra 1935. Italija napala, a potom i osvojila Etiopiju (1936) 1939. okupirala i anektirala Albanijuslaba reakcija Drutva naroda

    - godine 1935. Hitler je uveo opu vojnu obavezunova reorganizacija vojske (Vermaht)putem plebiscita pripojio Sarsko podruje1936. Hitler je okupirao demilitariziranu Rajnsku oblast1938. ulazi u Austriju koju je potom pripojio Njemakoj (anlus)Minhenskim sporazumom Njemakoj predata Sudetska oblast (dio ehoslovake)1939. Staljin i Hitler su zakljuili desetogodinji ugovor o nenapadanju (tajni dodatak o podjeli Poljske te sovjetskoj okupaciji Estonije, Litvanije i Letonije) osiguravi se s istoka Njemaka je bila spremna za rat

  • 27

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Svijet izmeu dva svjetska rata nastavna jedinica: Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Uvodni dio moe se realizirati tako to emo pripremiti fotografije na kojima e biti predstavljeni najvei predstavnici naunog, tehnikog i kulturnog stvaralatva u razdoblju izmeu dva svjetska rata (putem projektora ili grafofolije). Podsjetit emo uenice/uenike na promjene koje je svijet doivio pojavom predstavljenih linosti nakon ega emo najaviti temu dananje nastavne jedinice. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod U/67, nakon ega emo zapisati naslov na tablu.

    GLAVNI DIO Nastavnu jedinicu Nauka, tehnika i kultura izmeu dva svjetska rata obradit emo metodom rada na tekstu kako bi uenici i dalje razvijali sposobnost uoavanja bitnog i samostalne interpretacije nauenog. Podnaslovi u udbeniku sluit e nam kao uporine take didaktikih koraka. Nakon svakog podnaslova uenice/uenici e usmeno odgovoriti na pitanja u udbeniku U/71 i analizirati pripadajui slikovni materijal kako bi proirili znanje. Ukoliko je potrebno postavit emo i potpitanja. Najvanije podatke zapisat emo na tablu. Vano je da uenici sudjeluju u izradi plana table i na taj nain oblikuju saete formulacije. Uz prvi i trei podnaslov u udbeniku nalazi se rubrika historijska itanka iz koje emo analizirati oba teksta koja se tu nalaze U/68. i U/71.

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/71. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu pogledati film Svjetla velegrada, reisera Charlesa Chaplina

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI upoznavanje uenica/uenika sa razvojem nauke, tehnike i kulture u svijetu izmeu dva svjetska rata, usvajanje i analiza novih pojmova

    ODGOJNI uvianje stalnog napretka ovjeanstva, razvijanje osjeaja za nauna otkria i njihovu vanost u savremenom svijetu, razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturi i umjetnosti, razvijanje estetskih vrijednosti

    FUNKCIONALNI vjebanje rada na tekstu, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje uoavanja uzrono-posljedinih veza

  • 28

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    NAUKA, TEHNIKA I KULTURA IZMEU DVA SVJETSKA RATA - ljudsko stvaralatvo se ubrzano razvijaatomska fizika (proces fizije i fuzije)medicina (Aleksandar Fleming

    pencilin) hemija (pronalazak plastike, najlona, umjetne gume i dr)... - nagli razvoj automobilske industrije i tehnologijeiroka upotreba televizije, radia i kuanskih aparata - umjetnost: nadrealizamknjievnost (Ernest Hemingvej, Tomas Man, Franc Kafka...), slikarstvo (Salvador Dali,

    Pablo Pikaso) - razvoj filmaHolivud (Merlin Ditrih, Greta Garbo, Ingrid Bergman, arli aplin) - crtani filmovi: Volt Dizni (Alisa, Miki Maus...)

  • 29

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939.-1945.) nastavna jedinica: Poetak i tok Drugog svjetskog rata do 1941. godine

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD

    Uvod u novu nastavnu jedinicu zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova. Mogua pitanja za ponavljanje mogu biti: Kakav su stav imale velike sile prema spoljnoj politici Njemake i Italije uoi Drugog svjetskog rata? Koje teritorije je osvojio Hitler prije poetka rata? Uenice/uenici e dio svojih odgovora pojasniti na zidnoj karti. Potom najavljujemo da emo danas govoriti o novim hitlerovim osvajanjima kojima je zapoeo Drugi svjetski rat. Zamolit emo uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/75, nakon ega emo zapisati naslov na tablu.

    GLAVNI DIO Na poetku obrade nove nastavne jedinice objasnit emo (uz pomo zidne karte) njemaki napad na Poljsku 1. septembra 1939. godine i poetak Drugog svjetskog rata. Potrebno je naglasiti da je njemaka armija primjenjivala novi nain ratovanja poznat pod imenom Blitzkrieg munjeviti rat, a koji je bio omoguen zbog napretka vojne tehnike. Zahvaljujui tome u prvoj fazi rata ostvareni su ogromni uspjesi i pokorena gotovo itava Evropa. Uputit emo uenice/uenike na fotografiju U/75, a potom pitamo: kako je izgledao otpor Poljaka? Jesu li Poljaci imali neke anse u ovom ratu? Kakvo je bilo njihovo naoruanje? Nakon toga emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita tekst iz rubrike historijska itanka U/76 to e omoguiti stjecanje dodatnih saznanja o ovom historijskom dogaaju. U nastavku emo napomenuti i ulogu SSSR-a u napadu na Poljsku i njenu podjelu izmeu Njemake i SSSR-a. Trait emo od uenica/uenika da pogledaju kartu podjele Poljske U/76, a potom emo pitati da li neko zna zato je Staljin saraivao sa Hitlerom? Podnaslov Proirenje SSSR-a uenice/uenici e samostalno itati, a potom odgovoriti na pitanja: Kako je Staljin nastojao iskoristiti sporazum s Hitlerom? Opii teritorijalna proirenja SSSR-a na raun Finske. Kako su baltike drave Estonija, Letonija i Litvanija ule u sastav SSSR-a? Koje teritorije je Staljin uspio dobiti od Rumunije? Dio odgovora uenice/uenici e pojasniti na zidnoj karti.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI stjecanje znanja o njemakom napadu na Poljsku i prvim godinama Drugog svjetskog rata, upoznavanje sa sovjetskim irenjem na prostoru Baltika, stjecanje znanja o nastanku Trojnog saveza i njegovom irenju na prostore Sredozemlja

    ODGOJNI razvijanje kritikog stava prema ratu kao odgovorima na meunarodne sukobe, razvijanje stava uenica/uenika prema ratnim stradanjima, ljudskim rtvama i stradanju materijalnih dobara

    FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje vjetine analize historijske karte, vjebanje analize historijske karte, razvijanje loginog miljenja

  • 30

    U nastavku emo traiti od uenica/uenika da samostalno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/77, ime e stei dodatna saznanja o teritorijalnom proirenju SSSR-a. Nakon toga zajedno emo odgovoriti na postavljena pitanja. U nastavku asa uenicama/uenicima emo napomenuti da su nakon istoka, uslijedila njemaka osvajanja na sjeveru i zapadu Evrope. Uz pomo zidne karte objasnit emo da je Hitler prije napada na Francusku osvojio Dansku i Norveku (objasnit emo pojam kvisling). Nakon toga emo opisati njemako osvajanje Francuske. Pojasnit emo ta je maino linija i kako su je Nijemci zaobili osvajajui zemlje Beneluksa. Bitno je da naglasimo povlaenje francuskih i britanskih snaga preko luke Denkerk i znaaj tog povlaenja za kasnije formiranje slobodnih francuskih snaga pod komandom marala De Gola. Spomenut emo i ukljuenje Italije u njemaki napad na Francusku, nakon ega je uslijedila njena kapitulacija i podjela. Potom emo zajedno sa uenicama/uenicima proanalizirati pripadajui slikovni materijal te odgovoriti na pitanja koja se uz njega nalaze. Podnaslov Bitka za Veliku Britaniju uenice/uenici e proitati samostalno, nakon ega emo istai da su upravo u toj bitci Nijemci doivjeli svoj prvi vei neuspjeh. Nakon toga emo obraditi podnaslov Formiranje Trojnog saveza i rat na Sredozemlju. Vano je istai koje zemlje su inile Trojni Savez. Ukratko emo opisati rat na Sredozemlju nakon ega emo uz pomo zidne karte predstaviti novu politiku kartu Evrope, uz napomenu koje su to bile neutralne zemlje u Drugom svjetskom ratu.

    ZAVRNI DIO Uz pomo plana table uenice/uenici e ukratko prepriati nastavnu jedinicu. Nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Otklonit emo, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/80. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu pogledati film Gospoa Miniver, reisera Wiliama Wylera. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati i referat o arlu De Golu

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    POETAK I TOK DRUGOG SVJETSKOG RATA DO 1941. - napadom Njemake na Poljsku 1. septembra 1939. godine poeo je Drugi svjetski rat - munjeviti rat (blitzkrieg) Poljska osvojena i podijeljena izmeu Njemake i SSSR-a - SSSR okupirao Litvaniju, Letoniju i Estoniju te dijelove Finske i Rumunije - aprila 1940. Njemaka je napala Dansku i Norveku (ime Vidkuna Kvislinga-postalo sinonim za domae

    izdajnike) - maja 1940. Nijemci su zaobili jake francuske odbrambene utvrde maino liniju i preko zemalja Beneluksa

    prodrle u Francusku. U tom napadu prikljuila im se Italija - ostaci britanskih i francuskih jedinica spaeni preko luke Denkerkgeneral arl De Gol - 22. juna 1940. Francuska je u Kompienjskoj umi kod Pariza potpisala kapitulaciju: sjever okupirana

    Francuska i jug viijevska Francuska sa marionetskom vladom marala Petena na elu - juli 1940-maj 1941. zrana bitka za Veliku Britanijuprvi Hitlerov neuspjeh - septembar 1940 Njemaka, Italija i Japan formirale Trojni savez kojem su se ubrzo prikljuile Maarska,

    Rumunija i Bugarska - Italija neuspjeno ratuje u Egiptu i Grkojpomae joj Njemaka - 6. aprila 1941. napad na Jugoslaviju koja je kapitulirala 17. aprila - do sredine 1941. slobodne zemlje u Evropi su bile samo Velika Britanija i SSSR te neutralne zemlje

    vedska, vicarska, Irska, Turska, panija (faistiki reim) i Portugal (faistiki reim)

  • 31

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945) nastavna jedinica: Proirenje rata i formiranje antifaistike koalicije

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Uvod u novu nastavnu jedinicu zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova. Pomou zidne karte podsjetit emo uenice/uenike na osvajanja sila Trojnog saveza od 1939. do 1941. Pitamo: Na koji nain je Njemaka ostvarila ogromne ratne uspjehe u prvoj fazi rata? Uenice/uenici e se podsjetiti i znanja o paktu izmeu Hitlera i Staljina. Pitamo: ta je Hitler time dobio? Potom najavljujemo da emo danas govoriti o proirenju rata i formiranju jo jednog vojno-politikog saveza pod imenom Antifaistika koalicija. Zapisat emo naslov na tablu, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u novu nastavnu jedinicu U/81.

    GLAVNI DIO Uenicama/uenicima emo uz pomo zidne karte predstaviti osnovne informacije o operaciji Barbarosa i prodoru njemake vojske na teritoriju SSSR-a. Uputit emo ih da proanaliziraju karikaturu U/81 i usmeno odgovore na postavljena pitanja. Zatrait emo od uenica/uenika da u paru potrae odgovor na pitanje: Koji su razlozi doveli do propasti njemakih planova o osvajanju Moskve? (trebaju navesti 2 do 3 razloga). Potom emo ih zamoliti da glasno proitaju tekst iz rubrike historijska itanka U/82 (odvojeno po jedan tekst), poslije ega e uslijediti njihova analiza. U nastavku asa uenicama/uenicima emo objasniti razlog amerikog ukljuivanja u rat bombardovanje Perl Harbura, pri emu emo se posluiti slikovnim materijalom iz udbenika. Potom emo istaknuti znaaj i ulogu ena u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga emo objasniti reakcije demokratskih i napadnutih zemalja i formiranje antifaistike koalicije izmeu velikih sila Velike Britanije, SAD-a i SSSR-a. Zajedniki emo ocijeniti vanost Atlantske povelje koja e nam posluiti da uoimo vanost izmeu nedemokratskih (faistikih) i demokratskih zemalja.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI

    stjecanje znanja o proirenju Drugog svjetskog rata, odnosno o napadu Njemake na SSSR i ulasku SAD-a u rat, upoznavanje uenica/uenika sa ulogom ena u Drugom svjetskom ratu, stjecanje znanja o znaaju i odredbama Atlantske povelje te o stvaranju Antifaistike koalicije

    ODGOJNI razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima, razvijanje osjeaja za veliki znaaj antifaistike koalicije u borbi protiv sila Trojnog saveza, osuda ratnih razaranja

    FUNKCIONALNI razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje rada na historijskoj karti, vjebanje usmenog izlaganja i formiranje vlastitih stavova na temelju dobivenih informacija, vjebanje analize historijskih karikatura

  • 32

    ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu asa nekoliko uenica/uenika emo ocijeniti prema stepenu pokazane aktivnosti. Jo jednom emo ponoviti najvanije injenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi provjerili stepen usvojenog znanja kod uenica/uenika. Otkloniti, odnosno pojasniti eventualne nejasnoe. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/84. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu pogledati film Bitka za Moskvu, reisera Jurija Ozerova. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati i referat o Vinstonu erlilu

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    PROIRENJE RATA I FORMIRANJE ANTIFAISTIKE KOALICIJE - 22. juna 1941 Njemaka napala SSSR (operacija Barbarosa)najvei napad u historiji ovjeanstva

    usmjeren u tri pravca: prema Lenjingradu (danas Sankt Peterburg), prema Moskvi i prema Ukrajini, Krimu i Kavkazu i izvoritima nafte na obalama Kaspijskog mora

    - Crvenoj armiji pomogla hladna ruska zima koja je zaustavila njemaku mehanizaciju - u kontraofanzivi koja je uslijedila poetkom 1942. godine, njemake snage su odbaene 150-200 km

    zapadno od Moskve - 7. decembra 1941 Japan napada ameriku luku Perl Harbur na Havajima SAD ulazi u rat - znaajna uloga ena u Drugom svjetskom ratu (rad u narodnim kuhinjama, bolnicama, aktivne i na prvim

    borbenim linijama SSSR i Jugoslavija) - 14. avgusta 1941 Ruzvelt (SAD), eril (Velika Britanija) i Staljin (SSSR) potpisali Atlantsku

    poveljuodigrala veliku ulogu u okupljanju svih demokratskih zemalja u borbi protiv faizmapoetkom 1942. stvorena Antifaistika koalicija

  • 33

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945) nastavna jedinica: Velike bitke prekretnice u ratu i kapitulacija Italije

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, karta, grafoskop, dodatna literatura

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Uvod u nastavnu jedinicu realizirat emo na nain da emo s uenicama/uenicima razgovarati o njemakom napadu na SSSR, napadu Japana na SAD, Atlantskoj povelji i stvaranju antifaistike koalicije. Potom emo najaviti rad u grupama koje e obraivati velike bitke prekretnice u ratu i kapitulaciju Italije. Naglasiti da emo upravo o tome uiti na dananjem asu te emo napisati naslov na tablu, a potom emo zamoliti uenicu/uenika da glasno proita uvod u nastavnu jednicu U/85. Nakon toga emo podijeliti uenice/uenike u pet grupa koje trebaju odrediti svoje voe. GLAVNI DIO Zadaci za grupe.

    I. grupa bitka kod Staljingrada U/85

    II. grupa analiza historisjkih izvora u rubrici historijska itanka U/86

    III. grupa bitka za otoke Midvej U/86

    IV. grupa bitka kod El-Alameina U/87

    V. grupa kapitulacija Italije U/87 Sve grupe trebaju uraditi sljedee: proitati zadani tekst, prepriati i objasniti ostalim uenicama/uenicima zadani sadraj, predvidjeti teze za zapisivanje, pokazati na karti mjesta i podruja o kojima tekstovi govore. Grupe rade zadatak 15 minuta, a zatim voa izlae sadraje. Ocijeniemo rad grupe u skladu s odraenim poslom. Gledaemo kako je izvrena podjela posla. Da li su sve uenice/uenici sudjelovali, kako su prezentirali gradivo, je li bilo iznoeno s razumijevanjem, da li su teze jasne i saete, kako su meusobno saraivali i slino. U ocjenjivanju nam moe pomoi i samoocjenjivanje uenica/uenika i meusobno ocjenjivanje lanova grupe.

    ZADACI NASTAVNE JEDINICE

    OBRAZOVNI stjecanje znanja o poecima preokreta u Drugom svjetskom ratu (najvanije bitke: Midway, El Alamein, Staljingrad), stjecanje znanja o kapitulaciji Italije i propasti faizma u Drugom svjetskom ratu

    ODGOJNI razvijanje osjeaja vanosti za antifaistiku borbu i velike rtve u borbi protiv faizma i nacizma, razvijanje radnih navika, vjebanje analize historijskih karikatura

    FUNKCIONALNI vjebanje rada sa slikovnim materijalom i kartama, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja, razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja uenika

  • 34

    ZAVRNI DIO Svaka grupa postavlja tri pitanja ostalim uenicama/uenicima da bismo vidjeli kakve rezultate daje rad u grupi, prati li se rad svih grupa ili su uenice/uenici koncentrirani samo na svoju grupu. Uenice/uenici koji su savladali sadraje drugih grupa bie ocijenjeni. Za domau zadau odgovoriti na pitanja U/87. Uenice/uenici koji ele proiriti znanje mogu pogledati film El-Alamein, reisera Enza Monteleonea. Takoer pojedinim uenicama/uenicima moemo dati i referat o Ervinu Romelu.

    PLAN TABLE | GRAFOFOLIJE

    VELIKE BITKE PREKRETNICE U RATU I KAPITULACIJA ITALIJE - juni 1942. poetak bitke za Staljingrad (danas Volgograd)prekretnica na istonom ratitunajkrvavija bitka

    u Drugom svjetskom ratu - novembar 1942 poetak sovjetske protuofanzive unitena cijela njemaka 6. armija s oko 300 hiljada

    ljudicrvena armija preuzela inicijativu na istonom frontu - juli 1943 bitka kod Kurska najvea tenkovska bitka u Drugom svjetskom ratu (Bitka elika) - juni 1942 - bitka za otoke Midvej promijenila tok rata na Pacifikupoinje prevlast Amerikanaca - juni 1942 bitka kod El Alameina britanske snage pod komandom generala Mongomerija zaustavile su

    njemaku ofanzivu na sjeveru Afrike koju je predvodio general Romel Pustinjska lisica - 10. jula 1943 savezniko iskrcavanje na Siciliju - 8. septembra 1943. Italija potpisala bezuslovnu kapitulacijugeneral Badoljo objavio rat Njemakoj - u sjevernoj i srednjoj Italiji formirana Savojska republika na elu s Musolinijem koji je krajem aprila 1945.

    uhvaen i strijeljan od strane italijanskih partizana

  • 35

    PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

    JU O kolska godina: 2012/2013. predmet: Historija razred: 9. redni broj asa: nastavna cjelina tema: Drugi svjetski rat (1939-1945) nastavna jedinica: Zavrna faza rata kapitulacija Njemake i Japana

    TIP ASA Obrada OBLICI RADA frontalni, individualni

    NASTAVNE METODE metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA udbenik, dodatna literatura, karta

    PRIJEDLOG ARTIKULACIJE NASTAVNOG ASA

    UVOD Obradu nove nastavne jedinice zapoet emo ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova, a koje je povezano sa dananjom nastavnom jedinicom. Mogua pitanja u uvodnom dijelu asa su: Koje bitke oznaavaju prekretnicu u Drugom svjetskom ratu? Opii kad i kako je kapitulirala Italija. ta je kapitulacija Italije znaila za Trojni savez, a ta za antifaistiku koaliciju? Potom emo najaviti temu, nakon ega emo zamoliti uenicu/uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu U/88. Zapisat emo naslov na tablu.

    GLAVNI DIO Uenice/uenike emo upoznati sa saveznikom konferencijom u Teheranu