Pripreme Bosanski Jezik Padeži

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SATkolska godina:Razred: Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: Akcenat/naglasakCiljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................

..............................................................................................................Struktura 1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom Tip asa 3. as uvjebavanja i primjene steenog znanja

4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

5. Kombinovani asOblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

3. Rad u parovima 4. Individualni oblik radaNastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika

3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke

dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa sa uenicima ponoviti ve usvojeno znanje o glasovima, slogovima i rijeima.Kontrolna pitanja:1. Koja je najmanja jezika jedinica koja nema samostalnog znaenja? (Glas.)2. Koliko bosanski jezik ima glasova? (30)3. Kako se oni dijele? (Na samoglasnike, na suglasnike i na glasnike)4. ta dobivamo udruivanjem glasova u vee jezike cjeline? (Rije)5. Kako se rijei mogu rastaviti? (Na slogove)6. ta nastaje udruivanjem rijei u vee cjeline? (Reenice)7. A udruivanjem reenica? (Vezani tekst)GLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu asa navesti uenicima sljedee primjere:a) Jutros je Alen zakasnio na nastavu.b) Alen je jutros zakasnio na nastavu.c) Zakasnio je Alen jutros na nastavu.d) Na nastavu je Alen jutros zakasnio.8. ta uoavate u ovim reenicama? (One su kao to vidimo iste.)9. Meutim, neto u njima ipak nije isto. ta? (Red rijei)10. Da li neko zna kako se naziva ta jezika pojava kada obrnemo redoslijed rijei u reenici? (Zove se INVERZIJA.)DEFINICIJA: INVERZIJA je pojava u kojoj dolazi do izmjene redoslijeda rijei.11. Ali zato smo upotrijebili inverziju u ovim reenicama? (Zato to odreene rijei u njima elimo da posebno istaknemo.)12. ta smo istakli u prvoj reenici? (jutros istakli smo vrijeme kada je Alen zakasnio.)13. ta smo istakli u drugoj reenici? (Alen istakli smo ko je zakasnio.)14. ta smo istakli u treoj reenici? (zakasnio istakli smo radnju, ono to se desilo.)15. ta smo istakli u etvrtoj reenici? (na nastavu istakli smo gdje je zakasnio.)Znai, kada elimo neto posebno da istaknemo (neku rije od posebnog nam znaaja u reenici), a kada to inimo u pisanoj formi, onda to ostvarujemo pomou inverzije.16. Ali, kako emo navedene primjere reenica naglasiti u govornoj formi (kada ih izgovorimo)? (U govoru se obino sluimo jainom i visinom glasa.) ( provjebati sa uenicima na praktinim ortoepskim primjerima. (Nasvesti primjere tako to sve reenice izgovaramo oputenim, jednolinim tonom glasa, a zatim naglaene rijei izgovaramo glasnije i viim tonom.)ZAKLJUAK: Rijei u govornom obliku naglaavamo jainom i visinom glasa.DEFINICIJA: U reenici naglaavamo rijei koje elimo, rijei kojima izraavamo emocionalni stav, koje su nam po neemu u reenici najbitnije.17. ta smo, dakle, nauili na ovome asu o naglasku ili akcentu?DEFINICIJA: Akcenat/naglasak je svako isticanje rijei u reenici ili sloga unutar same rijei. Zato postoje dvije vrste akcenata:1) AKCENAT REENICE i2) AKCENAT RIJEI.(Mi smo na ovome asu govorili samo o akcentu reenice, tj. o naglaavanju pojedinih rijei unutar reenice, dok emo o akcentima samih rijei uiti neto kasnije.)Bitno je jo znati sljedee: da postoje naglaene i nenaglaene rijei18. Koje su to naglaene rijei u naim reenicama? (jutros, Alen, zakasnio, nastavu)19. A koje su nenaglaene? (je, u)20. Kako izgovaramo nenaglaene rijei? (Izgovaramo ih zajedno s naglaenim kao jednu rije.)21. Pogledajmo na primjerima da vidimo u kojoj poziciji se nalaze te nenaglaene rijei u reenici. (Nalaze se IZA ili ISPRED naglaenih rijei.)ZAKLJUAK: U zavisnosti od toga da li se nalaze iza ili ispred naglaenih rijei, nenaglaene rijei dijelimo na:1) ENKLITIKE (stoje iza naglaenih rijei: jutros je) i2) PROKLITIKE (stoje ispred naglaenih rijei: u kolu).(Dakle, enklitike i proklitike su rijei koje nemaju svoga akcenta, ve sa rijeima uz koje stoje ine jednu akcenatsku cjelinu.ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa sa uenicima ponoviti najvanije zakljuke i definicije i provjeriti nivo usvojenog znanja na jo nekim primjerima iz udbenika.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKARekao sam Amiru da obrie tablu. (U ovoj reenici inverzijom naglasiti onoliko rijei koliko je to mogue.)PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SATkolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: Deklinacija kao tip promjene rijei: padei (padena pitanja i opa

znaenja padeaCiljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa ponoviti sa uenicima koje su to vrste rijei u bosanskom jeziku, kako se dijele i koje se od tih rijei dekliniraju, koje kompariraju, a koje konjugiraju.Nakon toga najaviti uenicima da e na ovom asu nauiti neto vie o promjeni koja se naziva DEKLINACIJA.Ispisati naziv nastvane jedinice na tabli.GLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu asa proitati iz udbenika sljedei tekst i zatim ga ispisati na tabli:Majka je dola prerano pred kolu.Joe je iao pored majke.Majci je od brige zatreperilo u srcu.Pomiljao je da klekne pred majku.Majko, ja sam vas se danas odrekao!Popodne je sa majkom iao po gradu.esto razmilja o majci.1. Koja rije nam se najee ponavlja u ovom tekstu? (Imenica majka.)2. Da li je oblik te rijei isti u svakoj reenici? (Nije.)3. ta se desilo sa tom imenicom? (Ona u svakoj reenici mijenja svoj oblik.)4. ta nam to govori? (Da je to promjenjiva vrsta rijei, u ovom naem sluaju to je imenica.)ISPIITE U VAE SVESKE REDOM SVE OBLIKE IMENICE MAJKA JEDNU ISPOD DRUGE.Pogledajmo sada sljedee skupine rijei:a) uenik

b) lijep

c) naa

d) jedna uenika

lijepog nae

jedne ueniku

lijepom naoj jednoj5. ta moemo primjetiti? (Svaka grupa rijei predstavlja razliitu vrstu rijei.)6. Odredite koja je to vrsta rijei i napiite to u svojim udbenicima. (Imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi.)7. Ove su rijei, dakle, kakve: promjenjive ili nepromjenjive? (Promjenjive.)8. ta smo rekli, kako se zove promjena po kojoj se mijenjaju imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi? (Zove se deklinacija.)DEFINICIJA: Razliiti oblici rijei nazivaju se PADEI.Promjena rijei po padeima naziva se DEKLINACIJA.9. Da li neko zna koliko padea ima u naem jeziku? (7)10. Da li bi ih neko mogao nabrojati? naziv

oznaka

pitanja1. NOMINATIV (N)

KO? TA/TO?2. GENITIV

(G)

KOGA? EGA?3. DATIV

(D)

KOME? EMU?4. AKUZATIV (A)

KOGA? TA/TO VIDIM?5. VOKATIV

(V)

OJ! HEJ!6. INSTRUMENTAL (I)

S KIM? IME?7. LOKATIV

(L)

(O) KOME? (O) EMU?Ovo su latinski nazivi koje smo mi usvojili i poredali ovim redom.Veoma vano je da nauite da padei imaju i JEDNINU i MNOINU.Oni, takoer, imaju i: a) ZNAENJE i

b) SLUBU U REENICI.Padeno znaenje je odnos, veza jednog predmeta prema drugim predmetima, osobinama, radnjama i sl. Imamo tako, npr. partitivno, posesivno znaenje, znaenje namjene i sl.Sluba u reenici podrazumijeva odnos padea prema upravnoj rijei, da li je dopunjuje i slino. Pa tako imamo slube: subjekta, atributa, objekta i sl.Svaki pade ima svoje osnovno znaenje, ali i druga.Padei se mogu upotrebljavati sa ili bez prijedloga, osim nominativa i vokativa. ONI NEMAJU PRIJEDLOGA.VANO: S obzirom na odnos prema ostalim rijeima u reenici, NOMINATIV I VOKATIV su NEZAVISNI (UPRAVNI) padei, a ostali su ZAVISNI (PRAVI, KOSI) padei.ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa na tablu zalijepiti pano sa nazivima padea i padenim pitanjima i vjebati sa uenicima deklinacijsku promjenu sljedeih rijei i u jednini i u mnoini:majka, lijep, jedan, kua, hljeb, ljepota, cvijet, zemlja, Bosna, brdo, olovka, sveska... DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa domai rad zadati uenicima da kroz svih sedam padea jednine i mnoine izmijenjaju 4 rijei od kojih e prva rije biti imenica, druga pridjev, trea zamjenica, etvrta broj.kolska godina:Razred: Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: AkuzativCiljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa ponoviti ukratko sa uenicima o padeima koje su ve obraeni:- nominativ,- genitiv,- dativ.GLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu asa napisati na tabli sljedeu reenicu:Bajro je posjetio svoga druga u bolnici i predao mu dar.1. Koje rijei u ovim reenicama dobijamo na pitanje koga? ta? (druga i dar)2. ta smo rekli, koji pade u naem jeziku odgovara na pitanje koga? ta? (vidim) (AKUZATIV)3. Koji je to pade po redu u bosanskome jeziku? (etvrti pade)Dakle, danas emo uiti novi pade koji se zove AKUZATIV.Napisati naslov nastavne jedinice na tabli.DEFINICIJA: Akuzativ je etvrti pade u bosanskom jeziku i ima pomona pitanja koga? ta (vidim)?ZNAENJE AKUZATIVA:Jasna je jedva ekala jutro.Enes je u hodniku obuvao nove cipele.(Analizirati sa uenicima ove reenice: prvo odrediti subjekat, zatim predikat i nakon toga postaviti sljedea pitanja):4. Koje glagolske radnje imamo u ovim reenicama? (je ekala i je obuvao.)5. Na to se ta radnja odnosi, odnosno, na ta ona prelazi u ovim naim primjerima? (Na jutro i na cipele.)6. Kako nazivamo rijei koje u reenicama oznaavaju ono to je obuhvaeno glagolskom radnjom ili na ta radnja prelazi? (To su OBJEKTI.)7. Kako se naziva objekat u akuzativu bez prijedloga? (Blii objekat.)DEFINICIJA: Akuzativ je pade BLIEG OBJEKTA. To je njegovo osnovno znaenje i sluba.SLUBA AKUZATIVA:Napisati sljedee primjere na tabli:a) Alma voli itati knjige. (blii objekat)b) Vjerovala je u njega. (dalji objekat)c) Uli smo prvo u jednu prostoriju. (POM)d) Vozovi staju na stanici samo za trenutak. (POK)Kao to smo vidjeli akuzativ ima razliite slube u reenici, ali najea mu je sluba blieg objekta.VANO: Kada se akuzativ nalazi u reenici bez prijedloga onda ima slubu BLIEG OBJEKTA, a kada se javlja s prijedlozima onda ima slubu DALJEG OBJEKTA I PRILOKIH ODREDBI.Da vidimo koji sve to prijedlozi mogu biti uz akuzativ: pogledajte na date primjere i pronaite prijedloge u njima gdje ih ima. (u, za)Meutim, to nisu svi prijedlozi koji mogu stajati uz akuzativ. Tako imamo i sljedee:VANO: Prijedlozi uz akuzativ: NA, NIZ, UZ, KROZ, ZA, U, POD, PRED, MEU...Zadatak: napravite po jednu reenicu tako da ete u svakoj iskoristiti po jedan prijedloga uz akuzativ:Stavi ranac na plea i poe uz planinu.Voda se slivala niz jarak.Auto je parkirao uz kuu.Vozila su prolazila kroz tunel.Ona se zalagala za ist grad.Drugi dan voz je stigao u stanicu.Enes je stavio papiri pod svesku.Stigao je pred kolu.Umijeao se meu ljude.ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu provjebati na lindvodidaktikom predloku lokalizovanje akuzativa i odreivanje njegove slube u reenici. DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa domai rad zadati uenicima da napiu deset renica u kojima e biti upotrijebljen akuzativ i to pet reenica s akuzativom bez prijedloga, a pet sa nekim od prijedloga.kolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: DativCiljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa zapisati sljedee primjere reenica na tabli:Vrana vrani oiju ne kopa.Svaka ptica svome jatu leti.Sit se gladnom ne vjeruje.1. Kako se zovu ovakve poune reenice? (Narodne izreke ili poslovice.)2. Moemo li u ovim narodnim izrekama pronai rijei koje bismo dobili na pitanje kome? emu?3. Koje su to? Podvucimo ih! (vrani, jatu, gladnom.)4. Kome vrana oiju ne kopa? (vrani.)5. emu svaka ptica leti? (svome jatu.)6. Kome se sit ne vjeruje? (gladnome.)DAKLE, DOBILI SMO ODGOVOR NA PITANJE KOME? EMU?7. Kako se zove pade koji odgovara na ova pitanja? (DATIV.)Danas emo detaljnije uiti o dativu. Zapiimo naslov. Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.GLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu postaviti uenicima sljedea kontrolna pitanja:8. Koliko ukupno u naem jeziku imamo padea? (7)9. Nabrojimo ih zajedno! I padee i padena pitanja!10. Koji je dativ po redu? (trei pade.)11. A kako smo podijelili padee? (Na zavisne i nezavisne.)12. Kojoj grupi pripada dativ? (Zavisnim padeima.)ZAPISATI: Dativ pripada grupi zavisnih padea.ZNAENJE DATIVA:113. Vratimo se na padena pitanja: kome? emu? Sada emo malo da se poigramo.(UZMITE NETO OD SVOGA PRIBORA: SVESKU, PERNICU OLOVKU I SL. I NAJPRIJE ODLUITE KOME ETE TO POKLONITI. DA VIDIMO, KOME POKLANJATE, ODNOSNO DAJETE POKLON? KOME STE NAMIJENILI POKLON? ODNESITE GA I DAJTE ONOME KOME JE NAMIJENJEN.)Dakle, ja sam vas pitao kome poklanjate, odnosno namjenjujete poklon, a vi ste odgovorili u dativu.14. ta onda moemo zakljuiti? Kakvo znaenje moe dativ imati u reenici? (Moe imati znaenje NAMJENE.)DEFINICIJA: Dativ moe u reenici imati znaenje NAMJENE.2Ispisati sljedee primjere na tabli:Vratio sam se svojoj kui.(emu sam se vratio? KUI)Pruio je ruku prema Alenu. (Kome je pruio ruku? ALENU)Sada emo da napravimo jo jednu malu igru:SADA ETE II JEDNI DRUGOME U GOSTE. ALI, SVI MORATE PROI PORED MENE. PRVI UENIK KREE. SUSREEM GA I PITAM: GDJE SI TI POAO? ODGOVOR: DRUGU/DRUGARICI.Dkle, kada hoete da kaete gdje idete vi odgovorite u... kojem padeu? (U dativu.)15. Pa prema tome, kakvo znaenje dativ jo ima? (Ima znaenje CILJA.)DEFINICIJA: Dativ u reenici moe imati i znaenje CILJA.Kada dativ oznaava pravac kretanja ili cilja uz njega mogu stajati dva prijedloga (KA, PREMA).Npr.Otiao je prema Domu zdravlja.16. Moemo li istu reenicu rei, ali da umjesto prema bude prijedlog ka? (Moemo.)Npr.Otiao je ka Domu zdravlja.Dakle, da zakljuimo:Dativ je trei pade. On ima pitanja kome? emu?Njegova osnovna znaenja su:a) znaenje namjene (oznaava kome je neto namijenjeno)b) znaenje cilja (oznaava krajnji cilj ili taku neijeg kretanja i sl.)SLUBA DATIVA:Napiite sljedeu reenicu:Nismo platili trgovcu. (dalji objekat)Ili su prema kui.(POM)DEFINICIJA: Dativ u reenici moe imati razliite slube, ali najee je u slubi DALJEG OBJEKTA i PRILOKE ODREDBE.ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa provjebati sa uenicima na primjerima prepoznavanje dativa u reenici.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa domai rad: napisati deset reenica gdje e biti zastupljen dativ.kolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: Kultura izraavanjaNastavna jedinica: Opis otvorenog prostora (EKSTERIJERA) s teitem na

pojedinostima (uzorak)Ciljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):1. Kada smo radili pismene vjebe ta smo rekli: kakve sve vrste opisivanja imamo?

Opisivanje lika (portret),

Opisivanje zatvorenog prostora (enterijer),

Opisivanje otvorenog prostora (eksterijer),

Opisivanje predmeta (opis mrtve prirode),

Opisivanje prirode (pejza).2. ta smo mi do sada radili od ovoga?GLAVNI DIO (30 min):Nakon ovog uvoda proitati uenicima sljedei tekst i zatraiti od njih da utvrde o kojoj vrsti opisivanja se radi:Kada prolazi kroz stanicu, pruga ima tri kolosijeka. Zatim, tamo daleko, i s jedne i s druge strane kolosijeci se spajaju u jedan. I tako pruga nastavlja sve dok se okom moe vidjeti. Dolje, ispod nasipa na kome je pruga, raste trava. Pored pruge rasle su bulke. Crvene bulke kraj crnih ina. Skretniareva kuica ograena je tankim zelenim tarabama. Ona je mala, mnogo manja od stanice. A tarabe su sasvim blizu pruge. Kada voz prolazi, sigurno se ne moe stajati izmeu taraba i pruge... Na skretniarevoj kui pie neto. Ja ne razumijem ta to pie... tu, odmah kraj njegove kuice, tri kolosijeka to dolaze od stanice postaju jedan. Kraj njih je jedna uspravna gvozdena poluga na kojoj je postavljen fenjer. I jedna crveno i bijelo obojena lopta sa ruicom... U maloj stanici je lijepo i kada vozovi ne prolaze... Tada je sve mirno i tiho. Nad brdima nema crnih oblaka...

Zoran M. Jovanovi, Bulke pored pruge3. ta je u centru pievog zanimanja u ovom odlomku? (eljeznika stanica.)4. O kojoj vrsti opisa se radi ovdje? ta se opisuje? (Otvoreni prostor.)5. Kako se, dakle, zove ta vrsta opisivanja? (Opis eksterijera.)DEFINICIJA: Eksterijer je otvoreni prostor.Napisati naslov na tabli: Eksterijer i ispod podnaslov s teitem na pojedinostima.6. ta mislite zato ovakav podnaslov? (Zato to e za nau pismenu vjebu koju ete raditi sljedei as biti od posebne vanosti da u opisivanju nekog eksterijera posebnu panju obratite na detalje, na neke sitnice u tom eksterijeru.)PLAN RADA:7. ta je bitno i kako poeti sa pisanjem ovakve pismene vjebe?Primjer: Ako recimo elite da opiete neku umicu i u njoj malenu drvenu kuu prvo to trebate jeste da date opu sliku te ume i kue u njoj, a tek potom da krenete na opisivanje pojedinih detalja koji se naleza u toj umi (vrste i veliina drvea, sitne ivotinjice koje se tu nalaze, vanjski opis kue, neki predmeti koji se nalaze okolo itd.) i na kraju treba da date svoj lini stav o tome to opisujete (kako vam se ini, da li vam se to svia ili vas moda plai i sl.)Dakle, plan za izradu pismene vjebe bi bio sljedei i njega se morate striktno pridravati:1. OPA SLIKA,2. POJEDINOSTI I NJIHOV OPIS3. STAV PISCA, ODNOSNO ONOG KO OPISUJE8. RAD NA TEKSTU: Pronaite u tekstu sve pojedinosti koje je pisac opisao i ispiite ih u svoje sveske.9. Poto je rije o opisivanju, ta je najbitnije da koristimo prilikom pisanja pismene vjebe? (Stilske figure, prvenstveno epitete.)BEZ EPITETA PISMENA VJEBA OPISIVANJE EKSTERIJERA NEE BITI DOBOR NAPISANA.ZAVRNI DIO (8 min):Teme za pismenu vjebu:1. NA RASKRSNICI2. NAJLJEPI DIO MOGA GRADA/SELA3. KOLSKO DVORITE4. NOVOGODINJI IZLOZI5. MOST6. VONJAK U CVATU7. UMA U PROLJEENa kraju podijeliti uenicima malene sliice sa odreenom slikom vanjskog prostora i zadati im da pokuaju opisati dati eksterijer sa uzorka.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa domai rad napisati sastav na temu opisa vanjskog prostora. Opis moje avlijekolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: Kultura izraavanjaNastavna jedinica: Opisivanje zatvorenog prostora (enterijer/interijer)Ciljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa podsjetiti uenike ta je to opisivanje i koje sve oblike opisivanje imamo, te u tu svrhu postaviti sljedea kontrolna pitanja:1. ta je opisivanje?2. Kakvo opisivanje moe biti? (Portret, opis predmeta, opis vanjskog prostora ili eksterijer, opis unutranjeg prostora ili enterijer i opisivanje prirode ili pejza.)3. Koje smo mi od ovih vrsta opisivanja koristili prilikom pisanja nae zadnje pismene vjebe? (Opisivanje lika/PORTRET.)GLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu asa prije najave nove nastavne jedinice prvo proitati uenicima odlomak iz romana Vauvan Irfana Horozovia iz knjige Mo govora na str. 34. i postaviti uenicima sljedee pitanje:4. Da li bi nam neko mogao rei koju vrstu opisivanj aimamo u ovom odlomku? (Opis unutranjeg prostora ENTERIJER.)Najaviti uenicima nastavnu jedinicu i ispisati je na tabli. Zatim proitati i odlomak iz knjige Na jezik na str 164.5. ta je to enterijer? (To je zatvoren prostor neke graevine ili objekta.) VANO: Prilikom opisivanja enterijera prvo moemo dati opu sliku, pa onda uoavati pojedinosti kao to su: mjesto gdje se nalazi, oblik i veliina, osvijetljenost, namjena, predmeti koje zapaamo u prostoru, lini stav.Kada smo govorili o portretu rekli smo da postoje dva naina opisivanja neijeg lika koje smo mi kombinirali prilikom izrade nae pismene vjebe. Ista dva naina imamo i kod opisa unutranjeg prostora ili enterijera.6. Koje su to dvije vrste opisivanja enterijera? (OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI OPIS.)pokazati uenicima na tekstu iz knjige razliku izmeu objektivnog i subjektivnog opisa enterijera.Za kraj proitati uenicima jedan ueniki rad iz knjige Mo govora pod nazivom Soba moje nene.TEME ZA PISMENU VJEBU:1. U samoposluzi2. Soba moje nene/bake3. Soba iz moje mate4. kolska biblioteka6. U galeriji slika7. Soba u kojoj uim8. Moja uionicaZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa podijeliti uenicima sliice zatvorenog prostora sa mnogo detalja za opisivanja i zadati im da opiu te enterijere kombinirajui i objektivni i subjektivni nain opisivanja.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAkolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: GenitivCiljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa ponoviti ve naueno i usvojeno o nominativu:- njegovo znaenje i sluba u reeniciGLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu asa najaviti uenicima da e uiti o drugom padeu u bosanskome jeziku, a to je GENITIV. Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.1. Koje je pomono pitanje za genitiv? ( Koga? ega?)ZNAENJE GENITIVADEFINICIJA: Genitiv je drugi pade u bosanskome jeziku i pomono pitanje za odreivanje genitiva je koga? ega?Genitiv moe biti:posesivni genitiv (ima znaenje pripadanja) idioni (partitivni) genitiv (ima znaenje dijela neega).POSESIVNI GENITIVPrimjeri:

Njiva je Mehe Mehovia. (ija je njiva?)

Ona je sestra vozaa Ibrahima. (ija je sestra?)

Sluam prianje i pjevanje veselih mladia i djevojaka. (ije pjevanje?)

Oi Sretnog Princa bile su se ispunile suzama. (ije oi?)

Postavili su me tako visoko da vidim svu bijedu grada. (iju bijedu?)DEFINICIJA: Genitiv koji ima znaenje pripadnosti nekome ili neemu naziva se POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.PARTITIVNI GENITIVPrimjeri:

Nabavili su dosta hrane za zimu.

Na teren je istralo jedanaest igraa.

Napio se vode.

Eno arije.

Trska nema novaca. Ona e ih prodati i kupiti hrane i drva.2. Da li ove rijei koje smo osjenili oznaavaju dio neega ili cjelokupnost neega. U prvoj reenici da li se misli na svu postojeu hranu na svijetu ili samo na dio te hrane. Da li su na teren izali svi igrai na svijetu ili samo odreeni broj njih. (Svi ovi genitivi oznaavaju dio neega.)DEFINICIJA: Genitiv koji oznaava dio neega, tj. neku odreenu koliinu naziva se DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.SLUBA GENITIVADEFINICIJA: Genitiv u reenici moe imati razliite slube i to:1. slubu atributa,2. slubu objekta (blieg i daljeg) i3. slubu prilokih odredbi.Primjeri:

Od druga je uzeo knjigu. (dalji objekat)

Na nozi nema nijedne cipele, ni arape. (blii objekat)

Profesor matematike je nabrao elo. (nekongruentni atribut)

Iznad grada je letjela lasta. (priloka odredba mjesta)

Prolog ljeta su me gaali kamenicama. (priloka odredba vremena)

Smoila sam se do gole koe od tvojih suza.

POK POUZAVRNI DIO (8 min):Ponoviti najvanije i provjebati sa uenicima individualno na tabli i grupno pomou nastavnih listia.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKANapisati deset reenica u kojima e biti pet posesivnih i pet partitivnih genitiva.Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: Glasovi bosanskoga jezikaCiljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa postaviti uenicima sljedea pitanja:1. Kada kaemo: A, O, S, K itd., ta ustvari inimo? (Izgovaramo glasove)2. A kada kaem: prrr, krrr itd., ta time prouzrokujem? (Proizvodim neki zvuk)Znai, ljudi su u stanju da proizvode zvukove. Oni zvukovi koji nam slue za sporazumijevanje nazivaju se GLASOVI.GLAVNI DIO (30 min):Najaviti nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli. Zatim na tablu zalijepiti pano sa shemom govornog aparata i podjelom glasova bosanskoga jezika.Na samom poetku objasniti uenicima kako nastaje jedan odreeni glas:- Prvo im na shemi pokazati i imenovati ta sve spada u govorni aparat (Plua, duik, grkljan, glasne ice, usne, usna i nosna upljina, jezik, meko i tvrdo nepce, zubi.)- Zatim uenicima objasniti da je za stvaranje bilo kojeg glasa potrebna zrana struja ili odreena koliina zraka. To je onaj zrak koji mi udiemo i izdiemo svakodnevno i koji kroz disajne puteve dospijeva u naa plua.- Primjer: kada, recimo, elimo da izgovorimo glas A, mi prvo lagano napreemo naa plua i potiskujemo zrak koji se nalazi u njima. Taj zrak prolazi kroz duik i dolazi do glasnih ica. Kada struja zraka doe do glasnih ica, one poinju da trepere i na taj nain stvaraju zvuk odreenog glasa. Taj zvuk koji su stvorile glasne ice, noen i dalje zranom strujom putuje dalje ka usnoj upljini i na kraju izlazi iz naih usta napolje u vanjski svijet. Na svome putu od glasnih ica do samih usana i zuba, razliiti glasovi nailaze na razliite prepreke.- Sada emo malo da se zadrimo na GLASNIM ICAMA i da kaemo neto vie o njima. Rekli smo da zrak koji dolazi iz plua i doe do glasnih ica proizvodi treperenje glasnica i usljed toga dolazi do stvaranja glasova. Zamislite glasne ice kao, recimo, ice na gitari. Svaka ica na gitari ima svoj drugaiji ton. Tako je isto i sa glasnim icama: sve zavisi koji glas elimo da izgovorimo. - DEMONSTRACIJSKA VJEBA: stavite dva prsta ispod grkljana i izgovorite slovo: A, U, R, L, - S, .3. ta osjeate? (Neki glasovi izazivaju jae treperenje glasnih ica, a neki veoma slabo.)4. ta iz toga moemo zakljuiti? (Moemo zakljuiti da neki glasovi izazivaju izazivaju jae treperenje glasnica i moemo ih i izgovarati glasnije /A/, dok drugi prouzrokuju slabije treperenje glasnica i proizvode nie tonove.)- Nakon to se glasovi rode u naim glasnim icama, oni dalje putuju uz pomo zraka koji je krenuo jo iz plua prema usnoj upljini. Tu nailaze na brojne prepreke (Jezik, nepce, zubi...)- S obzirom na to da svaki glas naeg jezika nailazi na razliite prepreke na svom putu ka njegovom konanom izgovoru, mi sve glasove bosanskoga jezika dijelimo na TRI SKUPINE:1. SAMOGLASNICI (VOKALI): A, E, I, O, U;2. SUGLASNICI (KONSONANTI): B, C, , , D, , F, G, H, K, P, S, , T, Z, ; 3. GLASNICI (SONANTI): J, V, R, L, LJ, M, N, NJ.SAMOGLASNICI5. Koliko imamo samoglasnika u bosanskom jeziku? (5)6. ta je karakteristino za samoglasnike? (Samoglasnici su glasovi koji se izgovaraju tako da zrana struja iz plua prolazi kroz duik i u grkljanu pokree glasne ice, a zatim slobodno /BEZ PREPREKA/ tee kroz usnu upljinu i izlazi iz usta. Pri njihovom izgovoru glasne ice trepere, stvarajui ton, jedan skladan zvuk. Samoglasnici se uju kao isti zvuni tonovi, jer se oni proizvode istom zranom strujom, treperenjem glasnih ica, bez stvaranja prepreka toj zranoj struji. DEMONSTRIRATI ZAJEDNO SA UENICIMA /HORSKI/ IZGOVOR SVAKOG VOKALA PONAOSOB/.)ZAKLJUAK: PRI IZGOVORU SAMOGLASNIKA ZRANA STRUJA KOJA PROLAZI KROZ GOVORNI APARAT NE NAILAZI NI NA KAKVU PREPREKU.Samoglasnike moemo izgovarati DUE i KRAE:- mir (- oznaka za duinu),- na ( - oznaka za kratkou).GLASNICI7. Koliko imamo glasnika (8)8. ta je za njih vano rei? (Glasnici su glasovi pri ijem stvaranju zrana struja prolazi gotovo neometano, jer joj se u govornom aparatu stvaraju djelimine, slabe prepreke. Pri njihovom izgovoru zrana struja se suava i donekle zatvara prolaz, pribliavanjem ili dodirivanjem nekih govornih organa /DEMONSTRIRATI NA PRIMJERIMA: V, LJ, M/. Zrana struja pri izgovoru glasnika pokree glasne ice.SUGLASNICI9. Koliko imamo suglasnika? (17)10. ta je posebno vano za suglasnike? (Suglasnici su glasovi kod kojih prilikom njihovog izgovora stvara potpuna ili djelimina prepreka zranoj struji koja prolazi kroz govorni aparat. U zavisnosti od toga koliko je velika ta prepreka suglasnike moemo podijeliti na ZVUNE i BEZVUNE.a) ZVUNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora glasne ice su zategnute,b) BEZVUNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora glasne ice su oputene.EMA PODJELE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI:ZvuniBDGZD---

BezvuniPTKSFHC

11. Dakle, koliko imamo zvunih suglasnika? (7)12. A koliko je bezvunih? (10)ZAKLJUAK:13. Koliko ukupno glasova imamo u naem jeziku? (30)Ono to je bitno da zakljuimo je sljedee: OD TIH 30 GLASOVA NJIH 20 PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ICA. U TIH 20 GLASOVA SPADA 5 SAMOGLASNIKA, 8 SONANATA I 7 ZVUNIH SUGLASNIKA. OSTALIH 10 GLASOVA NE PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ICA I TU SPADA 10 BEZVUNIH SUGLASNIKA.14. Da li neko zna kako se zove nauka koja prouava glasove? (Fonetika to je nastalo od grke rijei phone=glas.)ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu asa vjebati sa uenicima grupno izgovaranje pojedinih glasova i utvrivanje njihove zvunosti ili bezvunosti, vrste prepreke na koju nailaze itd.kolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: Glavni dijelovi reenice (subjekat i predikat)Ciljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa ponoviti sa uenicima vrste rijei.1. Koliko imamo vrsta rijei? (10)2. Kako ih dijelimo? (Na promjenjive, nepromjenjive i polupromjenjive)3. Koje su to promjenjive? (Imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.)4. Koje su nepromjenjive? (Prijedlozi, veznici, uzvici, rijece i prilozi.)5. Koje su polupromjenjive? (Brojevi i prilozi.)GLAVNI DIO (30 min):U glavnom dijelu asa rei uenicima da e nauiti ta je to predikat u reenici, koja mu je sluba i kakvi sve predikati mogu biti.IZGLED TABLE:ZNAENJE I VRSTE PREDIKATA1. Napisati primjere na tablu:a) Doljak je pogledao najprije Praporca.b) Na kraju ulice pojavio se dugonogi djeak.ANALIZA REENICA:6. ta je doljak uradio? (POGLEDAO JE.)7. ta je uradio dugonogi djeak? (POJAVIO SE.)8. Znai rijei je pogledao i pojavio se oznaavaju ta? (Radnju koju vri doljak i djeak.)9. Pa koju slubu u reenici imaju ove rijei? (Predikatsku.)DEFINICIJA: Predikati imaju svoje osnovno/leksiko znaenje. Ono moe biti iskazano glagolskim rijeima. Npr. pogledao je, pojavio, se, eka, otii e i sl.10. Koje je leksiko znaenje rijei pogledati? (Usmjeriti pogled na nekoga.)11. Kakvo je znaenje rijei pojaviti se? (Znai doi negdje.)- Pokuajte ove reenice izrei bez predikata.a) Doljak...najprije...Praporca.b) Na kraju ulice...dugonogi djeak.12. ta moemo zakljuiti iz ovih primjera? (DEFINICIJA: REENICA NE MOE BITI BEZ PREDIKATA.) 2.Primjeri: a) Ulica lipa je vrlo stara.

b) Tihe ulice su najopasnije.13. Gdje su predikati u ovim reenicama? (je stara, su najopasnije.)14. Po emu se ovi predikati razlikuju od prethodnih? Kojim rijeima smo iskazali ove predikate? Da li glagolima? (Ne. Rijei koje ulaze u sastav ovih predikata su pomoni glagoli i pridjevi.)15. Da li pridjevi oznaavaju neku radnju? (Ne.)16. ta oznaavaju pridjevi? (Neku osobinu.)ZAKLJUAK: Znai, i predikat moe oznaavati neku osobinu.DEFINICIJA: Predikat je glavni reeniki lan. Bez njega nema reenice. On oznaava radnju koju vri subjekat, stanje, u kojem se nalazi subjekat, zbivanje ili neku osobinu koja se odnosi na subjekat.PREDIKAT MOE INITI GLAGOL ILI BILO KOJA DRUGA VRSTA RIJEI.S obzirom na to postoje dvije vrste predikata:1. GLAGOLSKI predikat2. NEGLAGOLSKI/IMENSKI predikatGLAGOLSKI je onaj predikat kojeg ini glagol. Osnovno/leksiko znaenje glagolskog predikata iskazano je glagolom.NEGLAGOLSKI/IMENSKI/ je onaj predikat kojeg ini pomoni glagol i neglagolska rije (imenica, pridjev, broj i sl.). osnovno/leksiko znaenje neglagolskog predikata iskazano je neglagolskim rijeima.Primjeri:

Gledam u nebo.Fudbaleri su izali na teren.

GLAGOLSKI PREDIKATIGolubovi lete.

Mi smo uenici.Alma je takva.

NEGLAGOLSKI (IMENSKI) PREDIKATINenad je prviZA VJEBU: IZ UDBENIKA PROVJEBATI NA PRIMJERIMA.SUBJEKATSubjekat u reeniciPrimjeri: Moj otac je stavio na glavu crvenu kapu.

Voz je ulazio u stanicu velikom brzinom.Ovdje imamo, kao to vidimo, dvije reenice. Hajdemo da u njima prvo pronaemo lanove koje smo ve nauili, tj. predikate.17. Koji su predikati u ovoj reenici? (je stavio, je ulazio.)18. A zapitajmo se sada ko vri radnju navedenih predikata? O kome/ o emu se u reenici govori? (otac, voz.)DEFINICIJA: Dakle, SUBJEKAT je rije o kojoj se govori u reenici.Vrste subjekata:1.SADRANI/SKRIVENI SUBJEKATSubjekat u reenici ne mora biti uvijek izreen. To najbolje moemo vidjeti iz primjera sljedeih reenica:a) Ne poznajem ga dovoljno.

Ko?

JAb) Izgleda opasno.

Ko?

TI

DEFINICIJA: Subjekti u ovim reenicama su JA i TI, tj, oni su su sadrani u 1. i 2. licu jednine. Ovakvi subjekti zovu se SADRANI ILI SKRIVENI SUBJEKTI.2.IZOSTAVLJENI SUBJEKATTe nove kue potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne, tihe...19. ta je subjekat u prvoj reenici? (Kue.)Sasvim nam je jasno da je subjekat i u drugoj reenici isti, dakle, kue.Mungos ih je mjerio mrkim pogledima. Izgleda, utnju je shvatio na svoj nain.20. Ko je shvatio utnju? (On. Mungos.)DEFINICIJA: Ako u jednoj reenici nema subjekta, a moe se odrediti na osnovu prethodne reenice, takav subjekat zove se IZOSTAVLJENI SUBJEKAT. Ovaj subjekat je u 3. licu jednine ili mnoine.3.REENICA SA VIE SUBJEKATANa Alkibijadovoj ogradi okupila se cijela ulica i Praporac, i Veslonoac, i Latica, i Cvrkutalo, i apica.21. Ko se sve to okupio na ogradi? (Okupila se cijela ulica, Praporac, Veslonoac, Latica, Cvrkutalo i apica.)22. ta iz ovoga moemo zakljuiti? (Da su sve ove rijei u reenici subjekti.)DEFINICIJA: Reenica moe imati vie subjekata.4.REENICE BEZ SUBJEKATANa prvom asu smo nauili da reenica ne moe biti bez predikata i da je on osnovni reeniki lan. A da li reenica moe biti bez subjekta i da ga nikako nije mogue odrediti?Primjeri:

U ulici je bilo tiho.

(ta je bilo tiho?)

Cijelu no je grmilo i sijevalo.(ta?)

Ovdje je hladno.

(ta?)DEFINICIJA: Postoje reenice koje nemaju subjekta. U njima predikat nije otvorio mjesto subjektu. Takve reenice zovemo REENICE BEZ SUBJEKTA.5.SUBJEKATSKE REENICE23. ta sve u reenici moe biti subjekat?

Kie nikako da prestanu.

(Subjekat je jedna rije.)

est uenika je odsutno sa nastave.

(Subjekat ine dvije rijei sintagma.)24. Na koja smo pitanja dobili ove subjekte? (Na pitanja K ili TA. To je NOMINATIV.)DEFINICIJA: Subjekat je u reenici u nominativu i dobijamo ga na pitanje KO? TA/TO?

Primjeri:

Ko dobro uradi zadau, / dobit e peticu.(KO e dobiti peticu?)

ta god uradi, / pogreno je.

(TA je pogreno?)DEFINICIJA: Ponekad se subjekat moe iskazati i cijelom reenicom. Reenica koja se odnosi kao subjekat prema nekoj drugoj reenici, naziva se SUBJEKATSKA REENICA.SUBJEKAT SE ZNAI MOE ISKAZATI:a) jednom rijei b) grupom rijei (sintagmom)

c) cijelom reenicomZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu provjebati sa uenicima na primjerima iz udbenika nivo usvojenog znanja o predikatu i subjektu.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAIzdiktirati uenicima nekoliko reenica i zadati im zadatak da u njima pronau subjekat i predikat. kolska godina:Razred:Datum: __________Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostNastavna oblast/tema: GramatikaNastavna jedinica: InstrumentalCiljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................







dijaloke

rad sa knjigomSADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO (7 min):U uvodnom dijelu asa bez najave teme prvo postaviti na tablu pano sa sljedeim tekstom:U posljednjoj ulici grada susretne Hlapi jednog starca koji je malim kolima i malim magarcem dovezao mnogo posuda s mlijekom u grad. Starac je s kolima i s magarcem stao pred jednom trokatnom kuom.1. Hajde da vidimo koje sve likove susreemo u ovom odlomku? (Hlapia i starca.)2. ime je starac doao u grad? Koje sredstvo je upotrijebio da bi stigao u grad? (Starac je doao malim kolima i malim magarcem.)3. ta je starac uradio kada je stigao u grad? (Zaustavio se pred jednom kuom.)4. Sa kime je starac tu stao? Ko je bio s njim u drutvu? (Starac je stao s kolima i s magarcem.)5. Znai ko je stao pred kuom? (Stali su i starac, i kola, i magarac.)6. Da li bi nam neko znao rei u kojem su padeu rijei malim kolima, malim magarcem i rijei s malim kolima, s malim magarcem? (Te rijei su u INSTRUMENTALU.)Napisati na tabli naslov nastavne jedinice na tabli.GLAVNI DIO (30 min):7. Koji je to pade po redu u bosanskome jeziku? (INSTRUMENTAL JE ESTI PADE.)8. Koja pomona pitanja stoje uz instrumental? (S KIM? IME?)ZNAENJE INSTRUMENTALA:Pogledajmo ponovo tekst na panou.9. Koje znaenje imaju rijei u prvoj reenici: malim kolima, malim magarcem? Da li one imaju znaenje nekog sredstva koje je pomoglo starcu da stigne u grad? (DA. Rije je o znaenju sredstva. Instrumental, dakle, moe imati znaenje sredstva.)10. A da vidimo kakvo znaenje imaju rijei u drugoj reenici: s malim kolima, s malim magarcem? Postavljamo sebi pitanje S KIM JE STARAC STAO? Odgovaramo: S MALIM KOLIMA I S MALIM MAGARCEM. (Dakle, ove rijei imaju u ovoj reenici znaenje drutva u instrumentalu.)11. ta iz ovoga moemo zakljuiti?ZAKLJUAK: Instrumental moe imati dva znaenja:a) DRUTVA (s kolima i s magarcem)b) SREDSTVA (malim kolima i malim magarcem)Znaenje drutva dobijemo na pitanje S(SA) KIM?Znaenje sredstva dobijemo na pitanje IME?12. ta je, dakle, pravilno? Da li je pravilno rei: Doao je kolima ili s kolima

Pie olovokom ili s olovkom?SLUBA INSTRUMENTALA U REENICI:Hlapiu i Giti se bilo teko rastati sa seljacima. (dalji objekat)Cesta je leala meu velikim zelenim livadama. (POM)Tamo je stajao majstor Mrkonja s velikim nosem. (nekongruentni atribut)Papiga se vjeala nogama, vjeala se kljunom i okretala glavu. (POS)S njom nikako nee moi doi do kue prije zore. (POD)ZAKLJUAK: Dakle instrumentala u reenici moe biti :a) objekat (dalji),b) priloke odredbe,c) atribut (nekongruentni)ZAVRNI DIO (8 min):U zavrnom dijelu ponoviti jo jednom sa uenicima najvanije definicije o instrumentalu, neke od njih i izdiktirati uenicima i dodatno provjebati na tabli prepoznavanje instrumentala u reenici na reenikim primjerima.DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKAZa dz.: podijeliti uenicima lingvodidaktiki predloak u koji treba da prepiu u svoje sveske za domai rad i da podvuku sve rijei koje su u instrumentalu i da odrede slubu tih rijei u reenici.

Documents

Pripreme Bosanski Jezik Padeži