PRIRUČNIK ZA PROFESIONALCE

PRIPREMA MLADIH PRIPREMA MLADIH ZA TRŽIŠTE RADAZA TRŽIŠTE RADA

Sarajevo, 2016

PRIPREMA MLADIH ZA TRŽIŠTE RADA

PRIRU NIK ZA PROFESIONALCE

Sarajevo, 2016

Naziv priru nika: „Priprema mladih za tržište rada“ Izdava : Kantonalna javna ustanova „Porodi no savjetovalište“ Sarajevo, www.porodicno.ba Za izdava a: Senad Ali Urednik i lektor: Dijana Simani DTP: Samas Tiraž: 1000 Zabranjeno je umnožavanje u komercijalne svrhe. Priru nik je u elektronskom obliku dostupan na www.porodicno.ba Ovaj priru nik štampan je uz finansijsku podršku JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Priru nik je besplatan i ne e biti predmet prodaje.

7

RIJE IZDAVA A Dragi itaoci, pred vama je priru nik „Priprema mladih za tržište rada“ koji predstavlja spoj razli itih institucionalnih iskustava u poticanju ve e zapošljivosti mladih. Priru nik je nastao u cilju davanja smjernica stru njacima u pripremi mladih za tržište rada. S obzirom da veliki broj mladih ljudi ima problem pri zapošljavanju jer esto ne poznaju dovoljno svoje sposobnosti i kapacitete te nemaju

razvijene socijalne vještine, KJU „Porodi no savjetovalište“ posebnu pažnju posvetila je ovoj problematici u želji da potakne sistemski pristup kako zajedni kog djelovanja, tako i pružanja podrške profesionalcima koji rade sa mladima na poticanju njihove zapošljivosti. Ustanova je provela istraživanje „Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju budu e karijere“ ije je rezultate predstavila na Okruglom stolu „Psihosocijalna podrška mladima u razvoju budu e karijere“, nakon ega je formirana Radna grupa koja je pristupila izradi ovog priru nika. Ovom prilikom zahvaljujemo se Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo, JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo, JU Srednja škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti i Omladinskoj informativnoj agenciji BiH koji su dali svoj doprinos u izradi priru nika „Priprema mladih za tržište rada“. Nadamo se da e ovaj priru nik pomo i stru njacima u pružanju podrške izgradnji kapaciteta mladih ljudi u pripremi za tržište rada. Senad Ali , direktor KJU „Porodi no savjetovalište“

9

UVOD Za mlade ljude jedan od najve ih koraka u odraslo doba je prelazak iz obrazovnog sistema u svijet rada. U zemljama koje prolaze dramati ne promjene i u kojima obrazovanje ne prati dovoljno zahtjeve nove ekonomije, mladi ljudi nailaze na niz prepreka u zapošljavanju. Visoka stopa nezaposlenosti zahtijeva da mladi ljudi ve u toku svog školovanja steknu vještine upravljanja karijerom, te snažnu motivaciju i istrajnost u nošenju sa poteško ama. „Zapošljivost” u smislu posjedovanja potrebnih znanja i vještina koje poslodavci traže predstavlja važan preduvjet za zapošljavanje i odnosi se na nivo konkurentnosti pojedinca na tržištu rada s obzirom na znanja, sposobnosti i vještine koje se traže. Budu i da broj nezaposlenih neprestano raste, zapošljivost i pronalaženje na ina kako pomo i nezaposlenima da prona u posao važna je javna i politi ka tema. Iako nisku stopu zapošljivosti esto uzrokuju ekonomski faktori, zna ajno je spomenuti i neke psihološke faktore koji mogu utjecati na smanjenu mogu nost pronalaska posla. Psiholozi (Feather,1986; Mortimer,1994; Kerovec,2001) su doprinijeli navedenoj temi tako što su istražili i objasnili individualne razlike izme u ljudi koje utje u na ve u zapošljivost pojedinca. Pokazalo se da osobine li nosti i inteligencija u visokom postotku mogu predvidjeti budu e radno ponašanje, ali se postavlja pitanje: Koliko se poslodavci zaista oslanjaju na te mjere i šta u suštini traže kod kandidata? Zanimljivo je da su se interpersonalne vještine pokazale jednako važnim za zapošljivost kao i stru ne vještine, budu i da je do tada inteligencija bila pri vrhu vode ih kompetencija u selekcijskom procesu. Osim posjedovanja stru nih vještina za ostvarenje nekog zadatka potrebne su fleksibilnije, generi ke i prenosive kompetencije koje e pojedinca opskrbiti itavim sklopom vještina, znanja i stavova primjenjivih u mnogim situacijama i kontekstima pa tako i u kontekstu zapošljivosti. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) (UNDP Hrvatska - Program ujedinjenih naroda za razvoj, 2006.) interpersonalne vještine su skup psihosocijalnih

10

kompetencija i me uljudskih vještina koje pomažu pojedincu u procesu donošenja odluka, rješavanja problema, kriti kog i kreativnog mišljenja, u inkovite komunikacije, uspostavljanju zdravih odnosa i saosje anja s drugima, te upravljanju vlastitim životom na zdrav i produktivan na in. Jedno od objašnjenja zbog ega interpersonalne vještine postaju sve važnije prilikom selekcije (važnije ak i od inteligencije) leži u samoj prirodi posla, koja se sve više mijenja. Poslovi s vremenom postaju manje formalni, strukturirani i rutinski te zahtijevaju me usobnu saradnju zaposlenika razli itih kulturoloških, obrazovnih i tehni kih iskustava. Nekad je naglasak bio na „biti sposoban izvršiti odre ene zadatke”, dok je danas „biti sposoban raditi u saradnji s drugima”. Danas, kada ni titula doktora ili magistra nije dovoljna da osigura posao, poslodavci žele radnika koji je „jak“ na podru ju vještina koje se popularno zovu „meke vještine“(eng. „soft skills“). Rije je o li nim vještinama i umije ima, a odre uju ih sposobnost rješavanja zahtjevnih problema i zadataka na poslu. Te osobine radnika odre uju kao pregovara a, komunikatora, timskog igra a, motivatora i lidera. „Soft skills“ omogu avaju bolje obavljanje posla pod stresom, kvalitetniju saradnju u timu i u inkovitiju komunikaciju. To su osnovne vještine koje ljudima omogu avaju napredak u karijeri, uspjeh u poslu i zadovoljstvo u životu. Stoga smo za sve profesionalce pripremili priru nik „Priprema mladih za tržište rada“ koji predstavlja sintezu iskustava KJU „Porodi no savjetovalište“, JU „Služba za zapošljavanje KS“, Ministarstva za obraovanje, nauku i mlade KS, Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti i Omladinske informativne agencije. Prilog ovog priru nika su rezultati istraživanja „Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju budu e karijere“ koje je Kantonalna javna ustanova „Porodi no savjetovalište“ u 2014. godini provela s namjerom sticanja uvida u kapacitete mladih ljudi u pripremi za tržište rada. Istraživanje je obuhvatilo procjenu potreba, interesa, kompetencija, vještina i o ekivanja mladih po pitanju posla i tržišta rada, na koje bi se kasnijim intervencijama i aktivnostima moglo što adekvatnije odgovoriti ili ih unaprijediti.

11

I MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE NAUKU I MLADE

KANTONA SARAJEVO

1.0.Profesionalna orijentacija, šta je to ?

Pod profesionalnom orijentacijom podrazumijevamo pružanje pomo i i podrške u donošenju važnih odluka po pitanju izbora škole ili fakulteta. Profesionalna orijentacija pomaže u boljem spoznavanju intelektualnih, socijalnih, emocionalnih i kreativnih sposobnosti koje su zna ajne za profesionalni izbor. Profesionalna orijentacija pomaže u bržem i kvalitetnijem donošenju odluka, pruža sigurnost i kontrolu nad sopstvenim životom, pomaže u spoznaji li nih sposobnosti i nedostataka, a dobar izbor omogu ava lakše uklapanje i prilago avanje u novoj sredini, više uspjeha u radu, te otklanja konfliktne situacije u porodici. Profesionalna orijentacija služi svima, nezavisno od starosne dobi, ukoliko treba da donesu odluku oko izbora srednje škole, fakulteta, specijalizacije

12

i sli no. Ona je namijenjena onima koji nisu sigurni koje su im sposobnosti najbolje razvijene, onima koji žele da potvrde svoj profesionalni izbor, onima koji žele da saznaju u kojim sve zanimanjima mogu biti uspješni, onima koji imaju želju za promjenom škole, fakulteta, zanimanja, nezaposlenima koji razmišljaju o prekvalifikaciji i onima koji zapo inju sopstveni biznis, a nemaju u tome iskustva.

Veliki broj u enika u periodu završavanja osnovnih i srednjih škola donosi odluku o izboru budu e škole i budu eg zanimanja. Neki u enici još od „malih“ nogu znaju ime e se baviti, te slijede svoj san. Mnogi se odlu uju na osnovu talenta koji posjeduju ili ljubavi prema odre enoj profesiji. Veliku ulogu u odabiru budu e škole i profesije imaju i roditelji, pa se mnogi odlu uju da nastave njihovim putem i da ih naslijede. Poznato je i da veliki broj ima poteško a u donošenju odluke ime e se baviti. Upravo onim neodlu nim potreban je savjet koji bi im mogu olakšati izbor.

Živimo u vremenu koje je veoma dinami no, u kome se stalno nešto mijenja i koje zahtijeva kontinuirana prilago avanja. Ono što važi danas ne mora da važi sutra, znanje koje danas imamo sutra ve može biti nedovoljno. Na i svoje mjesto u ovakvim okolnostima nije nimalo lagan zadatak. Mlade osobe, budu i srednjoškolci, studenti i budu i zaposlenici pred sobom imaju niz zahtjeva i pritisaka sa svih strana u vezi izbora škole, fakulteta ili zanimanja. Izbor škole, fakulteta ili zanimanja je proces koji je danas druga iji nego što je bio. Cijeli svijet pa i naša zemlja prolazi kroz promjene koje podrazumijevaju mijenjanje stavova, uvjerenja i mišljenja o tome šta zna i obrazovanje i u kojoj mjeri je obrazovanje bitno za nas kao osobe i za budu i posao kojim emo se baviti. Pojam karijere se druga ije shvata sada nego prije dvadeset, pa i deset godina. Taj pojam je sada znatno proširen i uklju uje mnoga nova zanimanja i profesije koje do ju e nisu postojale. Kako onda donijeti odluku o svojoj budu nosti kada smo suo eni sa ovakvim stanjem? Pitanja kao što su: Koju školu da upišem? Šta je najbolje za mene? Gdje mogu sa tim da radim? Da li da studiram ili da tražim posao? Koji fakultet da upišem?, kao i mnoga druga, prisutna su kod ve ine mladih ljudi i to su pitanja koja se normalno javljaju u važnim

13

prelaznim periodima u našim životima. Naravno da na ova pitanja nije lahko dati jedinstven odgovor, ali to ne zna i da ta pitanja nisu rješiva. Mladima treba prognoza za tri, etiri godine. U enici završnih razreda treba da uju neku dugoro nu prognozu, šta e biti, na primjer, za tri etiri godine kad završe školu. Dešava se da ujemo da u enici po inerciji upisuju fakultet ne informišu se u službi za zapošljavanje o suficitarnosti i deficitarnosti zanimanja. Jedan od na ina koji nam može pomo i da odgovorimo na ova pitanja jeste „Profesionalna orijentacija.“ Prvi korak je detaljno informisanje o vrstama srednjih škola i fakulteta, kao i smjerovima koji se u njima izu avaju i zanimanjima za koje pripremaju. Svako zanimanje traži poželjan sklop sposobnosti, osobina li nosti i interesovanja važnih a esto i presudnih za uspeh u tim oblastima rada, tako da bi u enici trebalo da razmisle o svojim interesovanjima i sklonostima, “jakim” i “slabim stranama” u pogledu školskog uspjeha iz pojedinih predmeta, kao i nekim li nim osobinama. Tako bi, na primjer, budu i u enici ekonomskih škola i fakulteta trebalo prije svega dobro da se snalaze sa ra unanjem, da vole da rade sa brojevima, dok je za budu e u enike medicinskih škola veoma važno da osim strpljenja, staloženosti i potrebe da pomažu ljudima, posjeduju predznanja iz hemije i biologije. Za uspjeh u oblasti elektrotehnike potrebne su razvijene op ee intelektualne i numeri ke sposobnosti, kao i snažno interesovanje za tehniku i informatiku. Arhitektonska struka podrazumijeva razvijene sposobnosti shvatanja prostornih odnosa, uspjeh u tehni kom crtanju, kao i izražena estetska i tehni ka interesovanja itd.

Pri izboru srednje škole i fakulteta pored sklonosti i interesovanja treba sagledati i mogu nosti zaposlenja. Idealna situacija je me u traženim profesijama na tržištu rada prona i za sebe inspirativno zanimanje. Uz ljubav i sklonost prema fizici i astronomiji lakše je, recimo, prona i zaposlenje kao profesor fizike nego kao astrofizi ar. Ko voli hemiju i dobro mu ide taj predmet, može da razmisli o profilu iz oblasti farmacije i

14

tehnologija. Brže se zapošljavaju i stru njaci tehni kih i tehnoloških disciplina. U tražena zanimanja spadaju i zanatska zanimanja poput stolara, zavariva a, fasadera, armira a, a veliki je broj zanimanja sa kojima može da se zapo ne sopstveni biznis i pristojno zaradi kao što su su automehani ar, obu ar, kroja , instalater, pekar, mesar i dr.

Naravno da može da se desi da se upiše fakultet koji nije po mjeri ili da sena e posao koji ne odgovara najbolje. Me utim, nije kraj svijeta. Takvestvari se dešavaju i neminovno je da se dešavaju obzirom da živimo uovom dobu. Ovakve stvari ne moraju da budu kobne po nas, ve možemoda ih iskoristimo da iz njih nau imo i da sutra budemo bolji i spremniji zaizazove koje predstoje.

15

II KJU „ PORODI NO SAVJETOVALIŠTE“

2.0. Psihosocijalna podrška mladima u razvoju budu e karijere

2.1. Zapošljivost kao preduvjet zapošljavanju

U zemljama koje prolaze dramati ne promjene i u kojima obrazovanje ne prati dovoljno zahtjeve nove ekonomije, mladi ljudi nailaze na niz prepreka u zapošljavanju. Visoka stopa nezaposlenosti zahtijeva da oni ve u toku svog školovanja steknu vještine upravljanja karijerom, te snažnu motivaciju i istrajnost u nošenju sa poteško ama. Budu i da broj nezaposlenih neprestano raste, zapošljivost i traženje na ina kako pomo i mladima da prona u posao važna je i aktuelna javna tema.

Šta zna i „zapošljivost“?

„Zapošljivost“ se odnosi na nivo konkurentnosti pojedinca na tržištu rada s obzirom na znanja, vještine i sposobnosti koje posjeduje, a koje poslodavci traže i važan je preduvjet zapošljavanju. Mladi esto nedovoljno poznaju sebe, svoje sposobnosti i kompetencije, te nemaju razvijene samoprezentacijske vještine što im otežava kako izbor budu e karijere tako i ulazak u svijet rada. Istovremeno i najvažnije je dobro poznavati samog sebe te spoznati vlastite vrijednosti, interese i sposobnosti. To nije

16

nimalo lagan zadatak, ali iskreni sud o samom sebi neophodan je korak prema uspješnom izboru budu eg zanimanja i razvoju budu e karijere. Upoznavanjem sebe i otkrivanjem vlastitih vještina, zapravo, i po inje proces izbora zanimanja i veoma je bitan dio procesa traženja posla. Zbog toga je potrebno posebnu pažnju posvetiti kontinuiranom i sistemskom razvoju vještina koje su klju ne za zapošljivost osobe, odnosno izgradnji kapaciteta mladih ljudi kroz pripremu za tržište rada emu je Kantonalnajavna ustanova „Porodi no savjetovalište“ u svom radu posvetila posebnu pozornost. Psihološki faktori zapošljivosti mladih Vjerovatnost zapošljavanja nije jednaka za sve osobe. Obzirom da nezaposlenost esto uzrokuju društveni i ekonomski faktori, važno je spomenuti i psihološke faktore koji mogu zna ajno utjecati na smanjenu mogu nost pronalaska posla, odnosno, na nizak nivo zapošljivosti. Ako poznajemo faktore koji utje u na zapošljivost, možemo predvidjeti koja e osoba nakon školovanja imati otežan proces zapošljavanja. Takvo znanje je korisno pri planiranju nekog vida pomo i teže zapošljivim osobama, a može biti korisno i pri suzbijanju pojava diskriminacije pri zapošljavanju. Mnoga istraživanja psiholoških faktora provedena su uglavnom na mla oj (srednjoškolskoj) populaciji bez radnog iskustva, ali dobijene spoznaje mogle bi se proširiti i na starije nezaposlene koji su ve bili u radnom odnosu i ponovno traže posao. Provedena istraživanja (vidi Mortimer,1994) su ustanovila etiri skupine psiholoških faktora koji utje u na vjerovatnost zapošljavanja mladih - njihova psihološka orijentacija, pojam o sebi, mentalno zdravlje i neki aspekti ponašanja tokom školovanja. Objasnit emo ukratko ove prediktore:

Psihološka orijentacija. Na temelju psihološke orijentacije mladih osoba ispitanih za vrijeme školovanja mogu se predvidjeti budu e razlike u uspješnosti pri zapošljavanju. Izme u ostalog, kao uspješni prediktori pokazali su se visoko vrednovanje rada, zatim percipirana potreba za zapošljavanjem te jasno a ciljeva vezanih uz pronalaženje

17

posla. Prvi faktor su vrijednosti, tj. važnost posla, što uklju uje i stepen zanimanja, potrebe i želje za poslom. Drugi se faktor odnosi na o ekivanja koja uklju uju stepen osje aja bespomo nosti ili pesimizma vezanog uz o ekivanja o vjerovatnosti pronalaženja posla, mogu im teško ama, naporu i vremenu koje e biti potrebno uložiti te stepenu li ne kontrole nad ishodima traženja posla.

Pojam o sebi. Neki faktori vezani uz pojam o sebi prediktori su kasnije uspješnosti pri zapošljavanju. Kao prvo, to je samopoštovanje, odnosno op i osje aj vlastite vrijednosti, a kao drugo, to su samopercepcije koje uklju uju internalni lokus kontrole, samoefikasnost i osje aj kompetentnosti. Svi ovi faktori utje u na o ekivanje pojedinca o vjerovatnosti uspješnog postizanja ciljeva me u kojima je i zapošljavanje.

Mentalno zdravlje. Ako se za vrijeme školovanja mjere faktori iz ove grupe, može se pokazati da su oni koji su po završetku školovanja ostali duže nezaposleni, u školskom razdoblju bili manje zadovoljni životom, depresivniji, pod ve im stresom te skloniji dosadi i osamljivanju.

Ponašajni aspekti. Razli iti aspekti ponašanja tokom školovanja mogu biti indikativni za budu e zapošljavanje. Tako su naprimjer oni koji su po izlasku iz škole bili duže nezaposleni pokazivali manji stepen uklju enosti u školske i vanškolske aktivnosti. Nadalje, zloupotreba narkotika u školskom razdoblju faktor je za budu u težu zapošljivost.

18

Tako er, psiholozi (Feather,1986; Mortimer,1994; Kerovec,2001) su doprinijeli navedenoj temi tako što su istražili i objasnili individualne razlike izme u ljudi koje utje u na ve u zapošljivost pojedinca. Pokazalo se da osobine li nosti i inteligencija u visokom postotku mogu predvidjeti budu e radno ponašanje, ali se postavlja pitanje: Koliko se poslodavci zaista oslanjaju na te mjere i šta u suštini traže kod kandidata? Zanimljivo je da su se interpersonalne vještine pokazale jednako važnim za zapošljivost kao i stru ne vještine, budu i da je do tada inteligencija bila pri vrhu vode ih kompetencija u selekcijskom procesu. Osim posjedovanja stru nih vještina za ostvarenje nekog zadatka potrebne su fleksibilnije, generi ke i prenosive kompetencije koje e pojedinca opskrbiti itavim sklopom vještina, znanja i stavova primjenjivih u mnogim situacijama i kontekstima pa tako i u kontekstu zapošljivosti. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) (UNDP Hrvatska - Program ujedinjenih naroda za razvoj, 2006.) interpersonalne vještine su skup psihosocijalnih kompetencija i me uljudskih vještina koje pomažu pojedincu u procesu donošenja odluka, rješavanja problema, kriti kog i kreativnog mišljenja, u inkovite komunikacije, uspostavljanju zdravih odnosa i saosje anja s drugima, te upravljanju vlastitim životom na zdrav i produktivan na in.

19

Jedno od objašnjenja zbog ega interpersonalne vještine postaju sve važnije prilikom selekcije (važnije ak i od inteligencije) leži u samoj prirodi posla, koja se sve više mijenja. Poslovi s vremenom postaju manje formalni, strukturirani i rutinski te zahtijevaju visoku razinu sposobnosti saradnje zaposlenika razli itih kulturoloških, obrazovnih i tehni kih iskustava. Tako er, zahtijevaju spremnost na preuzimanje rizika, te motiviranost i istrajnost u nošenju sa poteško ama na koje pojedinac nailazi prilikom izvršavanja složenijih zadataka samostalno i u saradnji sa drugima. Nekada je naglasak bio na „biti sposoban izvršiti odre ene zadatke”, dok je danas „biti sposoban raditi u saradnji s drugima”. Kako bi se zadovoljili navedeni kriteriji potrebno je posjedovanje klju nih kompetencija neophodnih za li no ispunjenje, razvoj i zapošljavanje. 2.2. Klju ne kompetencije za cjeloživotno u enje i zapošljivost na tržištu rada

Klju ne kompetencije predstavljaju prenosivi, multifunkcionalni paket znanja, vještina i stavova koji su neophodni svakom pojedincu za li no ispunjenje i razvoj, socijalnu inkluziju i zapošljavanje. U uskoj vezi i velikim dijelom isprepletene sa konceptom klju nih kompetencija su i soft skills (eng. meke vještine) - vještine zbog kojih poslodavci ne pitaju za diplomu! Danas, kada ni titula doktora ili magistra nije dovoljna da osigura posao, poslodavci žele radnika koji je „jak“ na podru ju vještina koje se popularno

20

zovu soft skills. Rije je o li nim vještinama i umije ima koje radnika odre uju kao pregovara a, komunikatora, timskog igra a, motivatora i lidera. To su vještine koje se odnose na sposobnost osobe za prilago eno i pozitivno ponašanje koje joj omogu ava djelotvorno suo avanje sa zahtjevima svakodnevnog života. One u velikoj mjeri odre uju li nost pojedinca i sposobnost rješavanja problema i teško a na poslu. Osnovne vještine koje ljudima omogu avaju napredak u karijeri, uspjeh u poslu i zadovoljstvo u životu su:

Me uljudske i gra anske kompetencije. Me uljudske kompetencije obuhvataju sve oblike ponašanja kojima se mora ovladati da bi pojedinac bio sposoban da u estvuje u socijalnom životu i da riješi konflikte gdje je to neophodno. Ove kompetencije neophodne su za efikasnu interakciju jedan–na–jedan ili u grupama, a koriste se i u javnom i u privatnom životu. Zasniva se na spremnosti na saradnju, povjerenju u samog sebe i integritetu. Gra anska kompetencijaobuhvata saznanja o savremenim doga anjima i svijest o razli itosti i kulturnim identitetima a zasniva se na poznavanju pojmova demokratije, pravde, jednakosti i gra anskih prava.

Komunikacija na maternjem jeziku odnosi se na sposobnost izražavanja pojmova, misli, osje aja, injenica i mišljenja u govornom i pisanom obliku, te odgovaraju e i kreativne jezi ke interakcije. Vještine komuniciranja uklju uju želju za kriti kim i konstruktivnim dijalogom i zainteresovanost za interakciju s drugima što podrazumijeva svijest o djelovanju jezika na druge i potrebu razumijevanja i korištenja jezika na pozitivan i socijalno odgovoran

Komunikacija na stranom jeziku ima identi ne sposobnosti kao i

komunikacija na maternjem jeziku ali u širokom rasponu socijalnih i kulturnih konteksta. Ona zahtijeva vještinu interkulturalnog razumijevanja. U cjeloživotnom u enju pojedinac treba nau iti jezike i neformalnim u enjem

21

Digitalne kompetencije. Osim upotrebe elektronskih medija za posao, odmor i komunikaciju ove kompetencije se odnose na vještine upravljanja informacijama i na dobro razvijene vještine komunikacije. Na najosnovnijem nivou, kompjuterske vještine podrazumijevaju koriš enje multi-medijalne tehnologije da se informacije prona u, pohrane, proizvedu i razmijene, i da se komunicira i u estvuje u umrežavanju preko Interneta.

U enje, studiranje i nastavak nau ne karijere. Kompetencija u enja

podrazumijeva sposobnost da se organizuje i upravlja sopstvenim u enjem, individualno ili u grupama. Uklju uje sposobnost da se efektivno manipuliše vremenom, riješe zadaci, steknu, procesuiraju i evaluiraju nova znanja i da se nova znanja i vještine primijene u razli itim kontekstima – kod ku e, na poslu, u obrazovanju. Ova kompetencija mnogo doprinosi upravljanju li nim profesionalnim putem i karijerom.

Inicijativa i preduzetništvo obuhvata kreativnost, inovaciju,

sposobnost prosu ivanja i identifikovanja svojih jakih i slabih strana, te procjene i preuzimanja rizika koji se smatraju korisnim. Inicijativa je sposobnost pojedinca da sam pokrene neku promjenu ili da se prilagodi inovacijama koje su izazvali spoljni faktori. Preduzetništvo podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za postupke, razvoj strateške vizije, postavljanje ciljeva i ispunjavanje istih te motivisanost ka uspjehu. One ozna avaju sposobnost pojedinca da pretvori ideje u djela.

Kulturološka ekspresija (kulturna svijest i izražavanje). Ova

kompetencija podrazumijeva važnost kreativnog izražavanja ideja, iskustava i emocija na razli ite na ine uklju uju i muziku, izražavanje pokretima, književnost i umjetnost. Odnosi se i na samoprocjenu i procjenu od strane drugih ljudi u okruženju, odnosno na to kako sebe vidimo i doživljavamo, kao i na to kako nas drugi vide i doživljavaju. Kada mladi prihvate sami sebe i osvijeste se unutar sebe, lakše e im biti u odnosima s drugim ljudima.

22

Zapošljavanje je problem koji je potrebno sistemski rješavati. U kontekstu svega prethodno navedenog Kantonalna javna ustanova „Porodi no savjetovalište“ je posebnu pozornost posvetila upravo razvijanju klju nih kompetencija kod mladih ljudi. Stajališta smo da se ja anjem ovih kompetencija mladima može pomo i da se lakše nose sa izazovima na tržištu rada, što je i naš krajnji cilj.

2.3. Razvoj kompetencija za podizanje op eg nivoa zapošljivosti Klju ne kompetencije je potrebno razviti do kraja obaveznog školovanja, a treba da predstavljaju bazu za dalje u enje kao dio cjeloživotnog u enja. Obrazovni sistem bi trebao da omogu i svim mladim ljudima da razviju ove vještine do kraja inicijalnog obrazovanja i obuke, što je osnov za daljnje u enje. U fokusu djelovanja Kantonalne javne ustanove „Porodi no savjetovalište“ je porodica kao sistem, a rad na poboljšavanju njene funkcionalnosti podrazumijeva i osnaživanje svih njenih lanova pojedina no. S obzirom da su mladi dio porodi nog sistema, rade i s njima, svjesni njihovih poteško a u potrazi za poslom, željeli smo im pružiti podršku, uvidjeti koje su njihove potrebe po tom pitanju, te na taj na in, iz našeg domena na te potrebe odgovoriti. Iz tog razloga 2014. godine provedeno je istraživanje „Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju budu e karijere“. Zna aj istraživanja ogledao se kroz: 1. Snimanje kapaciteta mladih, budu ih

tražioca zaposlenja; 2. Koncipiranje programa u primarnoj

prevenciji;

23

3. Sondiranje kao temelj novih istraživanja; 4. Resurse za socijalni i obrazovni sektor; 5. Pozitivan primjer saradnje socijalne i obrazovne mreže institucija; 6. Edukaciju edukatora i u enika.

U ovom priru niku predstavljeni su neki od najzna ajnijih rezultata istraživanja koje je Kantonalna Javna ustanova „Porodi no savjetovalište“ provela u srednjim školama Kantona Sarajevo s namjerom sticanja uvida u kapacitete mladih ljudi u pripremi za tržište rada. Istraživanje je obuhvatilo procjenu potreba, interesa, kompetencija, vještina i o ekivanja mladih po pitanju posla i tržišta rada, na koje bi se kasnijim intervencijama i aktivnostima moglo što adekvatnije odgovoriti ili ih unaprijediti (Pregled razultata istraživanja nalazi se u prilogu Priru nika).

Tako er, jedan od ciljeva ovog istraživanja bio je senzibiliziranje društva, ali i zakonodavne i izvršne vlasti Kantona Sarajevo za probleme i potrebe mladih po pitanju zapošljavanja, te pružanje doprinosa smanjenju broja nezaposlenih mladih ljudi kroz izgradnju njihovih kapaciteta u pripremi za tržište rada, kroz promociju pristupa aktivnog traženja posla i samozapošljavanja. Rezultati su pokazali da je potreban kontinuiran rad na razvijanju i ja anju vještina klju nih za zapošljivost. U želji da rezultate preto imo u praksu osmislili smo djelatni projekt koji e se realizirati sa u enicima II i III razreda svih srednjih škola Kantona Sarajevo. Projektom e se kroz interaktivne radionice, edukativni materijal, radne grupe, iskustveno u enje i predavanja nastojati pomo i mladima da uvide vlastite sposobnosti, vrijednosti i vještine, odnosno nivo trenutnih znanja i vještina koji predstavljaju željene ili neophodne uvjete za zaposlenje, s fokusom na ja anju interpersonalnih vještina klju nih za zapošljivost. Potrebno je da mladi upoznaju svoje jake i slabe strane kako bi se radilo na poboljšanju onih vještina i sposobnosti koje im nedostaju. Na takav na in mladi e biti osposobljeni za „raditi u saradnji sa drugima“ te zadržavanje samopouzdanja i predstavljanje sebe kao vješte, kompetentne i

24

talentovane osobe koja može puno toga ponuditi novom poslodavcu, što je bitan korak u podizanju op eg nivoa zapošljivosti kod mladih. U eš em u projektu „Mladi u svijetu rada“ mladi e dobiti priliku da rade na izgradnji li nih kapaciteta i unapre uju razli ite vještine kao dio vlastitog karijernog razvoja. Korišteni materijali:1.Mortimer, J. T. & Peterson, A. C. (1994). Youth Unemployment and Society. Cambridge: Cambridge UniversitiyPress 2.Kerovec, N. (2001). Poteško e u zapošljavanju osoba starije dobi. Revija za socijalnu politiku, br. 8(3-4) 3.Feather, N. T. (1990). The Psychological Impact of Unemployment. New York: Springler-Verlag. 4.UNDP Hrvatska - Program ujedinjenih naroda za razvoj, 2006

25

III JU SLUŽBA ZA ZAPOŠLJAVANJE

3.0. Karijerna orijentacija

Živimo u vremenu ekonomskih i socijalnih promjena i brze tranzicije društva u “društvo znanja” te sve bržih promjena u nauci i tehnologiji. Usljed tako brzog razvoja, znanja brzo zastarijevaju. Pored specifi nih i stru nih znanja, u oblasti rada postoji trend postavljanja sve ve ih zahtjeva pred pojedinca. Ovo se prije svega odnosi na kompetencije i socijalne vještine koje svako od nas treba da posjeduje, ne samo da bi pronašao odgovaraju i posao, nego kako bi postoje i i zadržao. U takvim okolnostima, proces izbora najedekvatnijeg zanimanja za mladu osobu je dodatno otežan. S jedne strane, neophodno je sagledati li ne osobine, razli ite sposobnosti, interese kao i vrijednosti koje posjedujemo. S druge strane, potrebno se stalno informisati o karakteristikama tržišta rada, utjecaju okoline i

26

najvažnije, usvojiti vještinu planiranja vlastite karijere. Za ovo posljednje je neophodno posjedovati odre ene vještine i znanja kako bi u budu nosti bili sposobni samostalno upravljati vlastitom karijerom. Naime, danas ne postoje zanimanja odnosno radna mjesta koja traju itav život. Nije neobi na pojava da se u toku životnog vijeka promijeni i po nekoliko zanimanja. Jer, zanimanje je ono ime se trenutno bavimo a karijera je zbir obrazovanja, stru nog usavršavanja i svih poslova koje smo obavljali. Osim mladih ljudi koji su na po etku karijere, karijerno usmjerenje je sve potrebnije i onima koji su završili sa formalnim obrazovanjem i po prvi put se prijavljuju na biroe za zapošljavanje. Tako er, karijerno usmjeravanje je usluga i za zaposlene osobe, koje žele promijeniti trenutno zanimanje. 3.1. Karijerna orijentacija u Bosni i Hercegovini

U Evropi je ve odavno prepoznata važnost karijerne orijentacije, ne samo zbog ve e efikasnosti tržišta rada i ve e geografske i profesionalne mobilnosti pojedinaca, nego i zbog injenice da se odluka o izboru profesije donosi na osnovu realnih pokazatelja i objektivnih procjena. Do 90-ih godina prošlog vijeka, za aktivnosti usmjerene na pomaganje pojedicu u odabiru odgovaraju eg podru ja rada, koristi se termin profesionalna orijentacija. Profesionalna orijentacija je povremena aktivnost bilo na kraju osnovnoškolskog obrazovanja, srednjeg pa i fakultetskog obrazovanja. Kada je pojedinac na tržištu rada, aktivnosti profesionalne orijentacije se rijetko ili nikako primjenjuju. Uvo enjem termina karijerna orijentacija proširuje se djelatnost profesionalnog razvoja pojedinca sa ciljem da se, osim uspješne odluke o izboru obrazovanja, obuhvati i usvajanje sposobnosti za profesionalnim ali i cjelokupnim, li nim razvojem. Ovo je posebno važno, imaju i u vidu ranije izneseno, a ti e se boljeg uskla ivanja obrazovanja i tržišta rada.

27

Karijerna orijentacija podrazumijeva identifikaciju vlastitih sposobnosti, osobina, kompetencija, interesovanja kao i vještinu prikupljanja informacija, njihovu analizu i kona no donošenje odluka koje se ti u izbora daljnjeg obrazovanja i izbora šta, gdje i kako u iti. Sve to zajedno predstavlja samostalno rukovo enje vlastitim karijernim razvojem pojedinca. Stoga možemo re i da je karijerna orijentacija potrebna od završetka osnovne škole pa sve do kraja života. Za razliku od zanimanja koje po inje kada se zaposlimo, karijera po inje upisom u srednju školu i traje sve dok smo živi. I u penziji pojedinac može i treba da bude radno aktivan, da svoja znanja i bogato iskustvo prenosi mla ima i da se do kraja života profesionalno razvija i ostvaruje.

Karijera je više od posla koji se obavlja, ona obuhvata i obrazovanje,

vašu ulogu u društvu i porodici i slobodno vrijeme. Karijera traje gotovo cijeloga života - ne po inje zapošljavanjem, niti

se završava penzijom. Uz razvoj karijere, usko je vezan koncept cjeloživotnog u enja koji definiramo kao aktivnost u enja tokom života, s ciljem unapre ivanja znanja, vještina i sposobnosti unutar li ne, gra anske, društvene i poslovne perspektive.

Cjeloživotno u enje podrazumijeva:

Sticanje i osavremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon penzionisanja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje e omogu iti gra anima prilagodbu »društvu znanja« i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i ekonomskog života, te na taj na in utjecanje na vlastitu budu nost.

Uvažavanje svih oblika u enja: formalno obrazovanje (npr. kurs na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, me ugeneracijsko u enje (razmjena znanja u porodici, me u prijateljima).

28

Poslodavci su ve odavno shvatili da najsavremenija mašina ne može zamijeniti educiranog i motiviranog zaposlenika. Isto tako, promjene na tržištu rada u inile su neophodnim stalno prilago avanje novonastalim okolnostima, kako za ve zaposlene tako i za nezaposlene osobe. Ovdje se, prije svega, misli na usložnjavanje procesa rada, uvo enje novih tehnologija, brze promjene i nužnost prilago avanja istim, i dr. To sve, pred zaposlene ali i nezaposlene osobe, stavlja zadatak da se kontinuirano usavršavaju kako bi mogli adekvatno odgovoriti potrebama tržišta rada. Kako postoje i obrazovni sistem dovoljno ne prati potrebe tržišta rada, potreba za samoinicijativnim obrazovanjem postaje sve izraženija. Ne treba zanemariti niti injenicu da svaki oblik u enja dovodi do osje aja zadovoljstva onog ko u i. Naravno uz pretpostavku koja prati cjeloživotno u enje da je to u enje motivirano od strane subjekta koji u i. Tada zaista vrijedi : „ ovjek u i dok je živ“ jer ga to istinski usre uje. Razlika izme u formalnog i cjeloživotnog obrazovanja Znanja koje stje emo kao djeca i kao mladi ljudi nisu dovoljna. Aktivan nastavak u enja važan je oblik primjene cjeloživotnog u enja. I dok je kod formalnog, institucionalnog obrazovanja politika i na in sticanja obrazovanja ve bila odre ena, kod cjeloživotnog obrazovanja akcenat je na samom u enju. Ta nije, akcenat je upravo na aktivaciji svakog pojedinca u smislu izbora sadržaja, koli ine istog ali i na ina i tehnika u enja. Upravo to i jeste najbitnija razlika. Kroz cjeloživotno u enje promovira se osobni rast i razvoj li nosti te uspostavlja na in za razvijanje vlastitih potencijala, interesa i talenata. Pri tome, treba istaknuti da se pojedinac ipak ne prepušta sam sebi. Stru njaci iz oblasti andragogije bitan su faktor u ovom procesu jer su psihološke zakonitosti u enja odraslih druga ije od procesa u enja djece. Prema novijim istraživanjima razlike se odnose na injenicu da odrasli u enje temelje na svom postoje em znanju i iskustvu, te ga prilago avaju svojim ciljevima koji su povezani sa stvarnom praksom i ulogama koje u životu ostvaruju. Ovu vrstu u enja nazivamo refleksivno u enje. Refleksivno u enje omogu uje ljudima da reorganiziraju svoje

29

iskustvo i vide situacije na nove na ine. Na taj na in, u enje odraslih je potencijalno transformativno, kako osobno tako i društveno. U ve ini zemalja se ovoj oblasti pristupa veoma seriozno, te postoje nacionalni programi i škole za odrasle, u kojima se organizirano pruža stru na, mentorska podrška zainteresiranim (Pu ka u ilišta u Republici Hrvatskoj). U Federaciji BiH, nažalost, ne postoji precizno organiziran sistem koji bi regulirao ovu oblast pa su sve aktivnosti, više ili manje stihijske. Ono što je nama poznato, sa aspekta nezaposlenih osoba da je relativno lako na i edukacijsku ku u za u enje stranih jezika ili za sticanje informati ke pismenosti, što je svakako veoma bitno ali ne i dovoljno. Jako je teško prona i mjesto gdje je mogu e dobiti odre enu vrstu specifi nih, subspecijaliziranih znanja koja bi nezaposlenima ili osobama pred otkazom, pružile konkretnu priliku za novo zaposlenje. Isto tako, zaposlene a posebno nezaposlene osobe, ne posjeduju neophodne socijalne vještine i komunikacijske vještine, kao što su vještine rješavanja konflikata, verbalne i neverbalne komunikacije, i sl. Pored toga, osoba koja je dugotrajno nezaposlena, ne samo da gubi svoje profesionalne (stru ne ) kompetencije, ve gubi i nešto mnogo važnije, a to je upravo sposobnost prilago avanja promjenama kao i svjesnost o vlastitim mogu nostima. Sve je ovo neophodno, ne samo u procesu pronalaženja adekvatnog zaposlenja, ve i u o uvanju radnog mjesta, kada ga steknemo. Cjeloživotno je u enje i neka vrsta “druge šanse” za unapre ivanje temeljnih vještina i nudi mogu nost u enja na naprednijim nivoima. Sve to zna i da formalni sistem mora postati otvorenijim i fleksibilnijim kako bi mogu nosti za cjeloživotno u enje bile skrojene prema potrebama u enika ili potencijalnih u enika. Zato je neobi no važno osposobiti mlade da samostalno odlu uju što e u iti, da nau e gdje mogu i trebaju tražiti informacije kako bi donijeli suverenu , adekvatnu i odgovornu odluku o nastavku svog školovanja ili izbora radnog mjesta.

30

3.2. Karijerna orijentacija u praksi Gdje i ko je provodi? Karijerna orijentacija se odvija na nekoliko nivoa, ovisno o potrebama ciljnih grupa. Usluge karijerne orijentacije pružaju:

Savjetodavne službe u školama i obrazovnim centrima Savjetnici u javnim službama za zapošljavanje Privatne agencije za zapošljavanje Poslodavci

U obrazovnim institucijama /škole i fakulteti/ karijerno pra enje i usmjeravanje u enika i studenta je obaveza pedagoga i nastavnika/profesora, koji u saradnji sa relevantnim institucijama, obavljaju neke od aktivnosti karijerne orijentacije. U nekim pojedina nim segmentima djelovanja u oblasti karijerne orijentacije, nosilac aktivnosti je JU „Služba za zapošljavanje KS“. Kako se realizira i ko su ciljne grupe? Bez obzira da li je cilj karijerne orijentacije pomo prilikom izbora za nastavak školovanja (srednja škola ili fakultet) ili je cilj pomo i pojedincu da se lakše uklju i na tržite rada, primjenjuju se vrlo sli ni postupci. Karijerna orijentacija – profesionalno usmjeravanje za budu e zanimanje je skup postupaka pomo u kojih se procjenjuju sposobnosti, osobine li nosti, interesi, motivi i o ekivanja sa ciljem pomaganja pojedincu u uspješnom izboru zanimanja. Karijerna orijentacija obuhvata sljede e aktivnosti: 1. Profesionalno informisanje i prosvje ivanje 2. Profesionalno savjetovanje 3. Evaluaciju savjetovanih osoba

31

Profesionalno informisanje i prosvje ivanje se uglavnom realizira kroz grupno informisanje o tržištu rada, savremenim trendovima o potražnji za pojedinim profilima kao i pravima i obavezama nezaposlenih osoba koje se prijavljuju na biro. Osim direktnih posjeta od strane stru nih osoba, informisanje se može odvijati i kroz samoinformisanje i to tako da se relevantne informacije objave ili na internet portalima ili na printanim brošurama/letcima. U tom slu aju svi zainteresirani mogu sami do i do objektivnih informacija na osnovu kojih e im proces odlu ivanja biti olakšan. Profesionalno savjetovanje uklju uju informisanje ali i pomo u procesu samoprocjene i orijentiranje prema alternativnim mogu nostima. Ovisno o ciljnoj grupi, razlikujemo: Primarna - za osobe koje prvi put biraju zanimanje Sekundarna - za osobe koje mijenjaju zanimanje. Cilj primarnog karijernog savjetovanja je pomo i u eniku da objektivno sagleda sve faktore koji utje u na pravilan izbor zanimanja kao i upoznati ga sa traženim zanimanjima i kompetencijama na tržištu rada kao i o zahtjevima koje svako pojedino zanimanje stavlja pred pojedinca. Metode koje se koriste za utvr ivanje osobina, sposobnosti, interesa su:

razgovor/intervju psihološki testovi testovi interesa testove vještina, hobija i nadarenosti testove osobnosti i inteligencije.

Osim utvr ivanja li nih faktora koji utje u na pravilan izbor, jako je važno sagledati i drugi segment za kvalitetno donošenje odluke. Gore navedeni postupci kojima se utvr uju li ni faktori mogu se obaviti i u školi. Karakteristike tržišta rada, trendovi koji vladaju

32

kao i poznavanje specifi nih zanimanja, su oblasti u kojima iskustva i specifi na znanja imaju karijerni savjetnici u JU Služba za zapošljavanje KS. Tako er, u enici koji imaju odre enih poteško a u savladavanju nastavnog gradiva tokom školovanja ili odre ene fizi ke poteško e mogu i trebaju koristiti usluge karijernog savjetovanja. Cilj je da se predloži odre eno školovanje odnosno zanimanje koje e pojedinac uspješno obavljati u skladu sa svojim mogu nostima. Dakle, proces donošenja odluke o nastavku školovanja odnosno izboru budu eg zanimanja je jedan mudri kompromis izme u li nih karakteristika i interesa pojedinca s jedne strane i zahtjeva i potreba tržišta rada sa druge strane. Uloga savjetnika u JUSZZ u razvoju karijere U skladu sa trendom razvoja karijerne orijentacije, savjetnici za razvoj karijere pomažu u sljede im oblastima: 1. Analiza i utvr ivanje li nih potencijala i preferencija 2. Analiza i utvr ivanje opcija razvoja karijere 3. Utvr ivanje ciljeva razvoja karijere 4. Razvoj strategije i planiranje aktivnosti za postizanje zadatih ciljeva.

Bez obzira na kvalitet i opseg usluge, svakom mladom ovjeku koji je na pragu svoje karijere, treba prenijeti konkretne vještine kako bi se osposobio da u budu nosti samostalno vodi i usmjerava vlastitu karijeru. 3.3. Uloga pojedinca - individualno planiranje karijere

Svaki pojedinac treba da se odgovorno odnosi prema profesionalnom i li nom razvoju. injenica je da se ve ina mladih danas, po završetku školovanja u osnovnoj školi, ne osje a dovoljno sposobno ili obu eno da donese tako važnu odluku kao što je izbor vlastitog zanimanja.

33

Isto tako, ponekad se taj proces gleda iz pogrešne perspektive. Naime, po završetku osnovne škole, ne postavlja se pitanje koje su nam u djetinstvu esto postavljali: „Šta eš biti kad narasteš?“. Umjesto toga se, u enici, pa i

roditelji pitaju : „ U koju školu eš se upisati?“. Ovaj pristup je pogrešan jer esto, nakon završetka odre ene škole, mladi ne znaju gdje mogu ponuditi svoja znanja i usvojene vještine. Dakle, treba po eti od cilja- ime se želim baviti!. Nakon toga, bi e puno lakše procijeniti i odabrati na ine kako emo do tog cilja sti i. Koju školi odabrati, koje strane jezike usavršiti, gdje se ponuditi na volontiranje, to su sve aktivnosti o kojima odgovoran pojedinac treba da razmišlja kada želi uspješno upravljati svojom karijerom. Od uobi ajenih grešaka koje naprave mladi ljudi isti emo:

Nedovoljna i brzopleta procijena sebe i vlastititih mogu nosti

Ne uvi anje razlike izme u ljubavi prema nekom zanimanju i realnih sposobnosti za obavljanje istog

Ne posjedovanje dovoljno informacija o svijetu rada i zanimanja

Povo enje za tu im mišljenjem ili voljom ve ine ili autoriteta.

Planiranje karijere, osim sagledavanja unutrašnjih i vanjskih faktora, podrazumijeva i:

Donošenje odluka – Ovo je za ve inu mladih veoma veliki izazov, jer tu kompetenciju usvoji relativno mali broj u enika;

Poduzimanje odre enih aktivnosti – odabir škole i upis u istu; izbor odre enog stranog jezika koji e u iti ili odabir vještina koje trebaju usavršiti;

Osmišljavanje plana B - Za svaku donesenu odluku važno je imati alternativu - Šta ako...?

34

Pra enje svojih aktivnosti – stalno preispitivanje je nužno kako bi brže i uspješnije stigli do cilja.

Iako izbor zanimanja danas, kako smo ve istakli, nije „za sva vremena“ i da je mogu e promijeniti zanimanje u slu aju pogrešnog izbora, ipak je bitno potruditi se da ne doživimo takva negativna iskustva te eventualne pogreške pokušamo prevenirati. 3.4. JU Služba za zapošljavnje Kantona Sarajevo Djelatnost Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ je odre ena Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba FBiH („Službene novine FBiH“ broj 41/01) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba FBiH („Službene novine broj 22/05 i 9/08), te Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i specijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u Kantonu Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 4/04,29/09 i 18/03).

Prema Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i materijalno-socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, JU „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ je nadležna za:

posredovanje u zapošljavanja informiranje o mogu nostima zapošljavanja provo enje programa profesionalne orijentacije, obuke i

prekvalifikacije nezaposlenih osoba i njihovo ponovno zapošljavanje na odgovaraju im poslovima

utvr ivanje prava osobama za slu aj nezaposlenosti izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez

državljanstva donošenje i provo enje programa mjera za brže zapošljavanje

odre enih kategorija nezaposlenih osoba ije je zapošljavanje otežano

35

saradnju sa obrazovnim ustanovama radi uskla ivanja obrazovnih programa sa kadrovskim potrebama poslodavaca

prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu za zapošljavanje

i druge poslove utvr ene ovim i drugim zakonima. Nezaposlenom osobom se smatra osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu niti ostvaruje prihode ve e od 25% od prosje ne pla e u FBiH i koja aktivno traži posao. Aktivno traženje posla podrazumijeva:

redovno javljanje službi za zapošljavanje redovno prijavljivanje na oglase za posao pridruživanje programa profesionalne orijantacije, obuke i

prekvalifikacije (grupno informisanje, individualna savjetovanja, u eš e u organiziranim aktivnostima prekvalifikacije, dokvalifikacije i stru nog osposobljavanja.

Prijava na evidenciju nezaposlenih osoba, odnosno status nezaposlene osobe, podrazumijeva odre ene obaveze koje pojedinac treba da izvršava ali i odre ena prava koj aproisti u iz tog statusa. Obaveze nezaposlene osobe

Prijava na biro za zapošljavanje u zakonskom roku ( 90 dana od dana završetka školovanja ili 30 dana po prestanku radnog odnosa)

Redovno javljanje u službu za zapošljavanje (ovisi od prava koja nezaposlena osoba ostvaruje)

Prijava svake promjene a koja bi se mogla odraziti na status, kao i promjene li nih podataka

Aktivno traženje posla

36

Prava nezaposlene osobe U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i materijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, izme u ostalih, nezaposlena osoba ima:

Pravo na zdravstveno osiguranje Pravo na nov anu nagradu Penzijsko osiguranje ( do tri godine do sticanja uvjeta za straosnu

penziju) Pravo na informaciju Pravo na savjetovanje, obuku, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju.

Korisnici usluga Službe za zapošljavanje KS su nezaposlene osobe, poslodavci, obrazovne institucije, tražioci posla koji žele promijeniti zanimanje, te u enici i studenti. 3.5. Suficitarna i deficitarna zanimanja

Služba za zapošljavanje KS vodi evidenciju nezaposlenih osoba, koje su prijavljene sa odre enim zanimanjem te na osnovu toga informiše javnost o stanju na tržištu rada. Evidencije nezaposlenih osoba se vode, izme u ostalog, i prema stepenu stru ne spreme. U svakom stepenu obrazovanja postoje razli ita zanimanja, a na našoj evidenciji se vodi:

650 zanimanja sa SSS 74 zanimanja sa VŠS 96 zanimanja sa VSS.

Tako er, JU „Služba za zapošljavanje KS“ u stalnom je kontaktu sa poslodavcima i to kroz proces posredovanja, istraživanja putem anketiranja na tržištu rada, kao i kroz razli ite vrste komunikacija (okrugli stolovi, tematski sastanci, i sl.).

37

Na osnovu rezultata pomenute saradnje, utvr uje se koja zanimanja su najtraženija, odnosno koja zanimanja se najbrže zapošljavaju, kao i koja zanimanja su malo ili nikako tražena od strane poslodavaca. Analiza broja i strukture nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciju Službe, pruža pouzdane podatke o stanju na tržištu rada u Kantonu Sarajevo. Pregled suficitarnih i deficitarnih zanimanja, prema stepenu obrazovanja: Suficitarna zanimanja III stepena obrazovanja su:

Prodava Voza motornih vozila Frizer-vlasuljar Automehani ar Kuhar Metalostrugar Kroja Konfekcionar.

Deficitrana zanimanja III stepena su:

Pomo ni radnici - kerami ar, konobar, rudar Mesar Rukovalac kranom Obu ar

Ko se najbrže zapošljava? Broj nezaposlenih prodava a i voza a je veliki. Ipak, najviše poslodavaca iskazuje potrebu za zapošljavanjem upravo ovih profila. Zato se, uz sticanje odre enih dodatnih kompetencija i vještina, ova dva zanimanja najbrže zapošljavaju. Tako er, kuhari i frizeri su, u posljednih nekoliko godina, traženi na tržištu rada ali isto tako rijetko uspiju zadovoljiti zahtjeve poslodavca. Uz

38

formalno obrazovanje, neophodno je, zbog konkurentnosti na tržištu rada, dodatno usavršavanje. Pored navedenih zanimanja, broj nezaposlenih mesara u posljednje dvije godine se zna ajno smanjio, te gotovo da i nema nezaposlenih u ovom zanimanju. Zanimanje obu ar je tako er traženo, kao i radnici gra evinskih zanata, od kerami ara, podopolagiva a do armira a.

Tako er, zanimanje zavariva u posljednih nekoliko godina me u najtraženijim zanimanjima, pogotovo ako se,uz ovo zanimanje, posjeduju i dodatna, specijalizirana i stru na znanja. Suficitarna zanimanja IV stepena obrazovanja su:

Maturant gimnazije Ekonomski službenik/tehni ar Mašinski tehni ar Medicinska sestra Grafi ki tehni ar Tekstilni tehni ar Fizioterapeut Poljoprivredni tehni ar Turisti ko-hotelijerski tehni ar

Deficitrana zanimanja IV stepena su:

Informati ar Hidrološki tehni ar/gra .saob. tehni ar Mesar-majstor Mikser zvuka/mikser slike Voza autobusa Tehni ar za gra evinske materijale Njegovatelj/ca bolesnika

39

Ko se najbrže zapošljava? Najve i broj svršenih osnovaca se upisuje u gimnaziju jer gimnazija pruža najšire obrazovanje ali i daje vrijeme u kome se, za etiri godine dodatno sazrije, te se lakše donese prava odluka o budu em zanimanju. Zaista, gimnazija pruža veoma dobru pripremu za razli ita radna mjesta, što je, pretpostavljamo razlog zašto poslodavci naj eš e traže maturante gimnazije. Pozitivna ali ipak je predrasuda, da e se maturant gimnazije brže i uspješnije uklopiti u ve inu radnih mjesta za koje treba IV stepen stru ne spreme. Dakle, iako je na evidenciji nezaposlenih najviše gimnazijalaca, oni se i najbrže zapošljavaju. Ista injenica se odnosi i na ekonomske tehni are koji zbog prirode svoje struke relativno brzo pronalaze zaposlenje. Ipak, najtraženiji su svakako informati ari, posebno ako posjeduju i dodatna znanja i znanja stranih jezika, te gra evinski tehni ari. Relativno novo zanimanje, njegovateljica, je u posljednje vrijeme izuzetno traženo, te se sve ve i broj medicinskih sestara/tehni ara prekvalifikuje odnosno dokvalifikuje za ovo srodno zanimanje. Kako društvo sve više stari, kao i zbog sve boljeg standarda života (inostranstvo), pretpostavka je da e se pozitivan trend zadržati.. I kona no, zanimanje voza autobusa, kojeg je malo ili nikako na evidenciji nezaposlenih, je traženo, kako od strane turisti kih agencija tako i od drugih poslodavaca. Suficitrana zanimanja VII stepena obrazovanja su:

Dipl. ekonomista Dipl. pravnik Dipl. socijalni radnik Dipl. politolog Dipl. novinar Dipl. kriminalista Prof. fizi ke i zdr.kulture Dipl. ing. poljoprivrede

40

Prof. engleskog jezika Dipl. inž. arhitekture Dr. stomatologije

Deficitarna zanimanja VII stepena su:

Dipl. softver inžinjer /ra unarske elektronike Dipl. ekolog Doktor medicine/specijalista Dipl. defektolog Dipl. inž. za zaštitu okoline Profesor informatike Prof. matematike

Ko se najbrže zapošljava? Posmatraju i isklju ivo broj nezaposlenih sa diplomom ekonomije, mogli bismo zaklju iti da ekonomiju nikako ne treba studirati jer bi s tim zanimanjem dugo tražili odgovaraju e radno mjesto. Ipak, diplomirani ekonomisti, a posebno oni koji su finansijsko-ra unovodstvenog usmjernja, veoma brzo uspiju prona i posao. Pored njih, diplomirani pravnici su, upravo zbog injenice da posjeduju struku koja je tražena u firmama koje se bave razli itim djelatnostima, relativno brzo zapošljivi. Najtraženija zanimanja, a kojih je ujedno i veoma malo ili ih nema na evidenciji nezaposlenih, su informati ari, od softver inžinjera do stru njaka za održavanje mreža ili baza podataka. Odmah nakon njih su doktori medicine i to specijalisti razli itih oblasti. Primje eno je da zadnjih par decenija sve manje mladih i kod nas i u okruženju studira medicinu. Još manji broj specijalizira. I oni koji su je uspjeli ste i nerijetko odlaze iz

41

države, tako da e i u narednom periodu medicina biti jedno od traženijih zanimanja. Zanimanje ekolog, osoba koja e se baviti sa onim što se odnosi na zaštitu životne sredine ali i održivi razvoj, obnovljive izvore energije, reciklažu otpada i sl., je zanimanje koje još uvijek nije dovoljno poznato ili u praksi dovoljno iskorišteno pa ni priznato. Vjerujemo da e se u budu nosti ovo zanimanje sve više tražiti upravo zbog novih praksi koje se odnose na o uvanje životne sredine. Od zanimanja koje svoje mjesto mogu na i kao kadrovi u obrazovnom procesu, isti emo da su najtraženiji nastavnici/profesor matematike, fizike, informatike i njema kog jezika kao i nastavnici tehni kog odgoja. Ovih zanimanja je i vrlo malo na evidenciji nezaposlenih osoba. Svih drugih nastavnih profila je jako puno prijavljeno na našoj evidenciji a potražanja za istim je slaba. Istaknut emo i zanimanja logoped i defektolog kao i sva srodna zanimanja koja se u našem kantonu smatraju izuzetno deficitarna a razlog tome je injenica da je najbliži fakultet ovog usmjerenja u Tuzli. Uz ovo se veže i injenica da su mladi jako slabo pokretljivi na tržištu rada, odnosno da

nerado napuštaju mjesto prebivališta. To djelimi no može biti jedan od razloga ovakvom stanju kada govorimo o nezaposlenosti.Do sada smo sa podacima bili usmjereni na Kanton Sarajevo ali za uspješno planiranje karijere nužno je gledati širu sliku, posebno ako se prave dugoro ni planovi (izbor smjera na fakultetu nakon dvije godine studija). Kakva je situacija u Federaciji BiH? Kategorije poslova u kojima je ponuda poslova bila ve a od potražnje su:

Informatika Biotehnologija i farmacija Gra evinarstvo Elektrotehnika, mašinstvo, telekomunikacije Ugostiteljstvo i turizam.

42

Kao ilustraciju koju vrstu podataka odnosno informacija možemo ponuditi isti emo primjer za 2014.g. u kojoj su najtraženija zanimanja bila:

prodava /trgovac komercijalista operater u pozivnom centru programer ugostiteljski radnik menadžer monter u gra evini gra evinski inženjer kreditni službenik saradnik u projektima.

Napomena: Jedina promjena u odnosu na prethodne godine je zanimanje operater u call centru koje je u protekloj godini bilo jedno od najtraženijih zanimanja. Pretpostavka je da e se u budu nosti sve više pojavljivati zanimanja o kojima danas ne znamo ništa. Ve sad je prisutna pojava zanimanja za koja ne postoji ni prevod na bosanski jezik kao što je npr. copy writer. Ta zanimanja upravo e se ra ati zbog sve bržeg tempa života, promjena navika ljudi ali i razvoja nauke i tehnologije. Na osnovu analize tržišta rada može se i pretpostaviti koja zanimanja e biti tražena u budu nosti odnosno koja e se najbrže zapošljavati. Ipak u ovom segmentu djelovanja treba biti oprezan jer na tržištu postoje poslodavci koji ni sami, zbog estih promjena u poslovanju, ne mogu jasno iskazati svoje budu e potrebe za radnicima. 3.6. Vještine i kompetencije potrebne za tržište rada Vještine op enito definiramo kao nau en/ste en dio ponašanja i razlikuju se od sposobnosti koja je samo preduvjet da odre enu vještinu usvojimo. Prenosive vještine /soft skills su one vještine koje nam omogu avaju uspješnost u bilo kojem poslu koji obavljamo. Nazivamo ih i socijalne vještine a koristi se i pojam emocionalna inteligencija.

43

To su: komuniciranje, motivacija sebe i drugih , uspješno rješavanje konflikata, prihvatanje promjena, prezentacijske vještine kao i liderske i timske vještine. Upravljanje vremenom i upravljanje stresom i kona no upravljanje vlastitom karijerom. Kao i svaka vještina /vožnja bicikla ili sl./ i ove vještine se mogu usavršavati tokom života. Kompetencije možemo definisati kao skup znanja, vještina i stavova, te su daleko širi pojam od vještina jer uklju uju i znanje iz konkretne oblasti ali i volju da nešto uradimo. U posljednje vrijeme broj traženih kompetencija na tržištu rada se pove ao te navodimo 8 klju nih kompetencija, neophodnih, ne samo za poslovni uspjeh ve i cjelokupno ovjekovo li no i društveno ostvarenje.

Klju ne kompetencije su:

komunikacija na maternjem jeziku komunikacija na stranim jezicima matemat ke kompetencije i osnove znanosti i tehnologije digitalne kompetencije nau iti u iti društvene i gra anske kompetencije smisao za inicijativu digitalne kompetencije nau iti u iti društvene i gršanske kompetencije

44

smisao za inicijativu i poduzetništvo kulturna osvještenost i izražavanje u podru ju kulture digitalna kompetencija nau iti u iti društvene i gra anske kompetencije smisao za inicijativu i poduzetništvo kulturna osvještenost i izražavanje u podru ju kulture

U posljednjih nekoliko godina, poslodavci su najviše isticali kao neophodne vještine i kompetencije:

Poznavanje stranog jezika Informati ka pismenost Komunikacijske vještine Samomotiviranost Liderske i timske vještine Preduzetni ke vještine.

Karijerni savjetnici u Službi za zapošljavanje KS, osim rada sa tražiocima zaposlenja, svakodnevno sara uju i sa poslodavcima i to kroz aktivnosti posredovanja ali i informisanja o potrebnim stru nim profilima. U posljednjih nekoliko godina, poslodavci sve eš e zahtijevaju od potencijalnih zaposlenika, osim formalnog obrazovanja, i dodatno stru no usavršavanje kao i poslovne i socijalne vještine. Sve eš e smo svjedoci da za odre enu poziciju npr. Trgovac, poslodavac zahtijeva izražene komunikacijske vještine-pregovara ke, prezentacijske te vještine rješavanja konflikata. Tako er, osim poznavanja jednog danas se traži ak poznavanje dva strana jezika. Osim što u enici/studenti koji se pripremaju za tržište rada ali i aktivni tražioci posla ne posjeduju tražene vještine, još je poraznija injenica da ne znaju ni šta su vještine a ako je i posjeduju, ne znaju je kvalitetno prezentirati.

45

Osnovno što poslodavci danas traže od potencijalnog zaposlenika pa ak i kad se radi o pripravniku ili volonteru je radno iskustvo. Ono se može ste i bilo kroz uklju enost u omladinske organizacije, odre ene oblike volontiranja i dr. Istraživanje je nažalost pokazalo da manje od 20% mladih volontira što je izuzetno malo ako se zna da je i to sastavni dio konkurentnosti na tržištu rada. U sklopu ove kompetencije su i vještine prezentiranja i tu je poražavaju a injenica da više od polovine mladih tražilaca zaposlenja, bez obzira na stepen i vrstu završene škole nije sposobno prezentirati vlastite vještine i kompetencije. Ako se tome i doda podatak da ih preko 40% nije niti svjesno vlastitih vještina i kompetencija onda je jasno u kojem se pravcu treba raditi sa njima. Kada su u pitanju digitalne kompetencije a prije svega korištenje interneta u svrhu traženja posla, iz dosadašnjeg iskustva možemo tvrditi da jako mali broj mladih koristi internet za traženje posla i to u smislu drustvenih mreža kao što je linkedin za vlastito predstavljanje ili pak traženje korisnih informacija. Kompetencija u iti u iti je tako er slabo razvijena jer ve ina mladih dolazi na biro ne žele i i ne uvi aju i da je zapravo tek poslije završenog formalnog obrazovanja potrebno dodatno u iti za konkretno radno mjesto. Zato nerado prihvataju obuke smatraju i da su dovoljno nau ili. Kako vidimo i iz rezultata istraživanja, skoro polovina ispitanih nije spremna u iti cijeli život što je preduvjet za planiranje i vo enje vlastite karijere. Što se ti e preduzetni kih vještina, jako mali broj mladih je spreman pokrenuti vlastiti posao. Ovo je djelimi no opravdano i razumljivo obzirom na cjelokupnu situaciju ali ohrabruje injenica da su vrlo spremni za promjene te da im treba jako malo konkretnih vještina i informacija da se aktiviraju. Zabrinjavaju a je ipak injenica da mladi posjeduju slabo razvijene vještine odlu ivanja kao i vještinu upravljanja stresom. Na kraju emo istaknuti i dobro izražavanje na meternjem jeziku jer poslodavci sve više zahtijevaju izuzetno razvijenu baš ovu kompetenciju Kako vam možemo pomo i da usvojite vještine i kompetencije

46

Kroz razli ite grupne psihosocijalne radionice o temama: Emocionalna inteligencija, Vještine efikasne komunikacije; Asertivnost, Upravljanje vremenom, Upravljanje stresom, Timske i liderske vještine i dr.

Kratak pregled usluga koje pruža JU „Služba za zapošljavanje KS“ U skladu sa svojim nadležnostima, a sa ciljem smanjenja broja nezaposlenih osoba, kao i lakšeg uklju ivanja nezaposlenih osoba na tržište rada, a što je u skladu sa Strategijom ja anja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u FBiH (2014.g.), JU SZZKS pruža sljede e usluge: Za u enike i studente: Profesionalno informisanje:

Samoinformisanje/letci, brošure,Vodi za izbor zanimanja i sl./ Individualno informisanje o tržištu rada Grupno informisanje.

Savjetovanje je proces tokom kojega se na temelju prikupljenih relevantnih podataka pomaže pojedincu u sagledavanju vlastitih mogu nosti, a u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja. Karijerno savjetovanje u enika u izboru nastavka školovanja namjenjeno je svima a posebno onim u enicima koji su neodlu ni u izboru, u enicima koji imaju odre ene poteško e u razvoju, zdravstvene poteško e kao i teško e u savladavanju redovnog školskog programa. U saradnji sa školskim pedagozima i/ili psiholozima kao i roditeljima, u enicima se predlaže najadekvatnije zanimanje.

47

Tako er, JUSZZKS sara uje sa obrazovnim institucijama pružaju i informacije sa ciljem donošenja odgovornih upisnih politika kako u srednje škole tako i na fakultete. Za nezaposlene osobe, tražioce zaposlenja: 1. Programi sufinansiranja zapošljavanja koji se objavljuju na godišnjem

nivou i to: Prvo radno iskustvo-sticanje pripravni kog staža Posao za sve – za osobe koje ve imaju radnog iskustva Program samozapošljavanja – sufinansiranje pokretanja vlastitog posla Programi Javnih radova – angažman na odre eno vrijeme u oblasti javnog djelovanja.

2. Programi prekvalifikacije, dokvalifikacije i obuka Ovi programi su sastavni dio mjera aktivne politike zapošljavanja. Cilj ovih programa je da se poboljšaju znanja i vještine odnosno kvalifikacije, ime se pove ava konkurentnost tražilaca posla na tržištu rada te njihovo brže zaposlenje. U dosadašnjoj praksi ovu mjeru su koristili poslodavci koji bi uz odre ena sredstva pružali usluge prekvalifikacije, dokvalifikacije ili obuke. Prema Zakonu o obrazovanju odraslih, koji je nedavno usvojen u Kantonu Sarajevo, obrazovanje odraslih je dio jedinstvenog sistema obrazovanja. Javna ustanova Služba za zapošljavanje tako er e, prema ovom Zakonu, mo i provoditi ovu djelatnost pod uslovom da dobije odobrenje od Ministarstva za realizaciju programa obrazovanja odraslih. Ipak, najvažnija uloga JUSZZKS, kad su u pitanju nezaposlene osobe je u domenu stru ne procjene od strane karijernog savjetnika a koja se odnosi na svrsishodnost konkretne obuke odnosno procjenu da li e obuka zaista omogu iti tražiocu zaposlenja lakši pronalazak istog.

3. Indivudualno savjetovanje tražioca zaposlenja Svi tražioci zaposlenja ili oni koji žele promijeniti zanimanje, mogu od

48

savjetnika u Službi dobiti uslugu karijernog savjetovanja. Razlikujemo tri oblika savjetovanja: osnovno, ciljano i karijerno savjetovanje. Ovo posljednje sprovode stru ne osobe sa jako dobro razvijenim vještinama savjetovanja. Njihova uloga nije nametnuti odre eno rješenje za izbor ve pomo i pojedincu da razvije vještinu samostalnog upravljanja vlastitom karijerom.

4. Grupno savjetovanje Namjenjeno je svim tražiocima zaposlenja, pogotovo mladima koji se prvi put prijavljuju na evidenciju nezaposlenih osoba kao i dugoro no nezaposlenim osobama.

Razlikujemo: Info seminari – upoznavanje sa pravima i obavezama nezaposlenih osoba. Dvodnevne radionice – Motivacijski seminari na kojima tražioci posla usvoje osnovne vještine efikasnog predstavljanja poslodavcima/pismeno predstavljanje, intervju, otkrivanje mogu nosti za zaposlenje i dr. Klub za traženje posla – Namjenjen svim dugoro no nezaposlenim osobama da kroz grupni rad uz podršku voditelja steknu vještine samostalnog traženja posla. Aktivnosti se sprovode kroz interaktivne radionice u trajanju od tri sedmice, nakon ega slijedi pra enje lanova Kluba/tražioca posla sve dok se ne zaposle. Zaklju ak Saradnja službi za zapošljavanje i obrazovnih institucija je zna ajna, kako na nivou planiranja obrazovnih politika tako i pri individualnoj pomo i pojedincima pred karijernim izborom. Javne službe za zapošljavanje trebaju u estvovati u pripremi informacija o zanimanjima, mogu nostima zaposlenja, poslodavcima i drugim informacijama sa podru ja tržišta rada. JU Služba za zapošljavanje KS može mladim tražiocima zaposlenja kao i mladim ljudima, koji odlu uju o nastavku karijere pomo i u tom kompleksnom i nimalo lakom zadatku.

49

Samo zajedni ko djelovanje svih aktera na tržištu rada, kao i preuzimanje li ne odgovornosti od strane mladih, rezultira e donošenjem ispravnih odluka a time e se zasigurno smanjiti i broj nezaposlenih osoba .

Korišteni dokumenti za izradu ovog teksta su:1. Strateški pravci razvoja karijerne orijentacije u Federaciji BiH za period 2015-2020.g. 2. Strategijom ja anja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u FBiH

(2014.g.) 3. Zakon o obrazovanju odraslih ; 2015.godina 4. Statisti ki bilteni JUSZZKS

51

IV OIA BIH/ Munja Inkubator

Šta mlade osobe mogu uraditi da se zaposle? Svrha ovog poglavlja je da informira osobe koje rade sa mladima o postoje im programima za mlade koji im mogu poboljšati šansu za razvoj vještina zapošljivosti dok su još uvijek u obrazovnom sistemu. Poglavlje govori o programima: volontiranja, stažiranja, prakse, dodatne edukacije i obuke i sl. što uti e na razvoj svijesti, proaktivnosti i zapošljivosti mladih. Svaki od spomenutih programa pomaže da se dalje razvije neki od tzv. „X-faktora zapošljivosti“, tj. da se osnaže mladi u smislu razvoja svijesti i stavova koje poslodavci traže, pove anja informisanosti, novih kontakata (socijalnog kapitala), razvoja vještina, dobivanja novih kvalifikacija kroz školovanje i neformalno obrazovanje ili pak kreiranju novih ideja.

52

4.0. Koga žele poslodavci?

53

4.1. Koje su aktivnosti za u enike koje mogu pove ati sposobnost zapošljivosti? Da bi u enici razvili tražene vještine i kompetencije koje sutra poslodavci žele potrebno je motivirati i animirati u enike da se uklju e u niz aktivnosti koje im mogu pomo i. Slijedi lista opcija i vrsta aktivnosti koje im mogu na tom putu biti od koristi. Rad u vije u u enika Ukoliko su mladi aktivni lanovi neke od organizacija u enika kao na primjer vije a u enika pružaju im se velike mogu nosti da steknu nova saznanja i vještine, steknu mnoga poznanstva i prošire svoju mrežu kontakata. Zakon kaže da svaka škola treba da ima vije e u enika. Bez

54

obzira što možda u nekoj školi vije e u enika nije previše aktivno ne zna i da se ne mogu uklju iti i utjecati da se imidž i rad vije a poboljša. Ako vije e u enika ve postoji i funkcionira onda je važno da mu se mladi priklju e. To je idealan prostor za realizaciju raznih projekata koji mogu biti i korisni, ali i kroz koje mogu unaprijediti pojedine vještine. Pored toga to je šansa i za putovanja i dobro druženje. Vije e u enika postoji na razini škole, Kantona Sarajevo, kao i posebna Asocijacija srednjoškolaca u BiH koja je lanica i evropske krovne organizacije u enika OBESSU.

Više info:

Mreža vije a u enika kantona Federacije BiH: www.mrevuk.net Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini:

www.asubih.ba Krovna evropska organizacija srednjoškolaca: www.obessu.org

Vannastavne aktivnosti u školi Svaka škola ima pored nastave i pojedine sekcije i klubove. To je odli na prilika da se mladi detaljnije upoznaju sa nekim zanimanjima, oblastima, ali i da unaprijede svoje vještine (pisanja, komuniciranja, timskog rada i sl.). Bilo da je rije o sportu, muzici, drami, novinarstvu, debati, svaka takva sekcija dodatno poboljšava njihove vještine. Neke od sekcija nude i takmi enja, ne samo u njihovom gradu, ve i van granica naše zemlje poput debatnog takmi enja, matemati kih olimpijada, projekata: Aktivni mladi OIA-e, Kreditiraj-volontiraj, Projekt Gra anin CIVITAS-a i sl.

55

Više info:

Debatni program Centra za kulturu dijaloga: www.ckdbih.com Kreditiraj – Volontiraj: www.volontirajkreditiraj.ba Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava Civitas:

www.civitas.ba Volontiranje i društveno korisni rad u zajednici Volonterski rad u nekoj organizaciji, javnoj upravi, firmi i na nekom skupu po definiciji ne nudi platu i naknadu za rad, ali pruža set korisnih stvari: prakti no iskustvo, unapre enje niza vještina, upoznavanje bitnih ljudi (koji e mladima sutra možda otvoriti vrata za budu e radno mjesto ili na neki drugi na in pomo i), pa do samog osje aja korisnosti u društvu jer e nekome možda kroz taj volonterski rad i pomo i ili e npr. u akciji ure enja parka utjecati na unapre enje vlastite lokalne zajednice. Ono što je bitno napomenuti jeste da volonter nije besplatna radna snaga i da su zakonom odre ena prava volontera. Tako er, iako volonter ne prima platu važno je da nije „u minusu“ dok obavlja volonterski rad tako da organizatori esto osiguravaju topli obrok, prevoz, smještaj (ukoliko je druga lokacija u pitanju) i sl. za volontere. Nerijetko se za volontere organizira i posebna obuka što je na kraju krajeva i besplatna edukacija i plus za CV. Lokalni volonterski servis u BiH Volontiram! je mreža lokalnih volonterskih servisa u BiH - asocijacija udruženja koja se bave razvojem, promocijom volontiranja i organiziranim radom sa volonterima. Svjesni vrijednosti doprinosa koji naši volonteri daju u razvoju zajednica, te tako direktno poboljšavaju njen razvoj i kvalitet života u cjelini – mi i njima i udruženjima gra ana i drugim institucijama koje ih angažuju ovdje posve ujemo posebnu pažnju.

56

Ljetni me unarodni volonterski kamp (kratkoro no volontiranje vani) Volontiranje osim što može biti organizirano u BiH i vani, može biti vezano i za specifi an dvo-trosedmi ni kamp na kojem mladi ljudi bez obzira na prethodno iskustvo i zanimanje mogu da volontiraju. Više od 3.000 ljetnih volonterskih kampova postoji širom Evrope na koje se mogu prijaviti i mladi iz BiH. Rije je o zanimljivom i aktivnom odmoru na neobi nim mjestima, sa hrpom vršnjaka iz drugih zemalja i sa neponovljim iskustvima iz kojih se može svašta novog nau iti, naravno uz zabavu i potpuno druga iji ambijent. Više informacija o programima volontiranja:

Mreža Volontiram: www.volontiram.ba Munja Inkubator: Apliciranje na ljetne volonterske kampove:

www.hajmo.ba Erasmus + Kontakt ta ka: www.erasmusmladi.ba Let's do it volonterske akcije: www.letsdoit.ba Crveni krst/križ Kantona Sarajevo: www.ckks.ba Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica:

www.mjedenica.com NVO Altruista Svjetlo: www.svjetlo.ba Udruženje Oaza Sarajevo: www.udruzenjeoaza.ba Dje iji dom Bjelave: www.djecijidombjelave.ba Asocijacija volonterskih organizacija: www.avso.org Alijansa evropskih volonterskih organizacija: www.alliance-network.eu

Stažiranje i praksa Neki bi od mladih tokom škole trebali imati i mogu nost za stažiranje, odnosno obavljanje stru ne prakse. Bez obzira da li im to škola omogu ava praksa je od izuzetne važnosti. Nekada firme i institucije otvaraju oglase za stažiranje, pripravnike, praktikante i sl. Me utim, najbolje je direktno

57

prona i takvog poslodavca koji se bavi poslom za koji se mladi školuju bilo da je to turisti ka agencija, automehani ar, frizer, pekar, ugostitelj ili neka informati ka ku a. esto takva praksa može otvoriti vrata za kasnije zaposlenje ili omogu iti kontakt sa drugim potencijalnim poslodavcima. Možda ipak najvažnije jeste prakti no znanje koje mladi sti u, a koje je ipak druga ije od onoga u školskoj klupi.

Omladinske i nevladine organizacije Omladinske organizacije kreiraju razli ite projekte, bilo šta što njezini lanovi žele. To može biti ekološki projekt, ljetni kamp, me unarodna

razmjena sa sli nim organizacijama širom Evrope, edukacije i seminari na 1000 razli itih tema, uli na akcija, festival, izložba, web stranica, kampanja na bilo koju temu, koncert, sportski turnir, izlet, humanitarna akcija, performans, debatu, protest. Sigurno postoji 101 ideja šta se sve može organizirati od strane takve jedne organizacije. Kada se pogledaju sve te aktivnosti odmah je vidljivo da svaka osoba angažovana na njima pored zabave i druženja sti e niz vještina koje poslodavci apsolutno traže. Mnogi su i rekli teorija je jedno, a praksa nešto sasvim drugo – omladinske organizacije pružaju neograni eni prostor za praksu, akciju i ideju mladih! Pored omladinskih, postoje i mnoge druge nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, humanitarnim radom, sportom, kulturom, edukacijama i mnogim drugim temama. U takvim organizacijama mladi mogu volontirati, uklju iti se u njihove aktivnosti i dodatno se educirati. Biti angažiran i tokom školovanja, ali i poslije u nekoj nevladinoj organizaciji nudi višestruku korist i pove ava šanse da se mlada osoba lakše zaposli. Udruženja bez obzira ime se bave mogu biti koristan poligon za dodatnu edukaciju mladih, volontiranje (v. poglavlje o volontiranju), sticanje radnog iskustva, unapre enje vještina zapošljivosti, upoznavanja sa radnom sredinom, mogu nosti za putovanja i umrežavanja, u eš a u drugim programima, na skupovima i sl. Neke od tih aktivnosti su posebno i nabrojane, a u ovom poglavlju se želi akcent staviti na na ine kako da Klub za traženje posla proširi vidike kod mladih i motiviše ih za u eš e u civilnom sektoru bilo kroz uklju enje u postoje e

58

organizacije bilo ak da i sami kreiraju svoju organizaciju. Jedan od razloga je i taj što je samo 7% mladih u BiH aktivno uklju eno u rad nevladinih organizacija.1 Za po etak najbolje je prosurfati i prona i organizaciju koja se bavi ne im što se veže uz pojedina ne interese neke mlade osobe, a zatim ih uputiti kako da direktno kontaktiraju takvu organizaciju. Za pomo mogu poslužiti i posebne baze podataka i direktoriji organizacija na nekim od slijede ih web stranica:

1. www.mladi.info 2. www.civilnodrustvo.ba 3. www.nvovijece.ba 4. www.omladina-bih.net 5. www.zenskegrupebih.fondacijacure.org 6. www.mreza-mira.net 7. www.mrezapravde.ba 8. www.ngo.ba

Neformalne grupe mladih Pored zvani nih i registrovanih udruženja mladi mogu djelovati i preko neformalnih grupa gra ana. Naime, mladi ljudi bi trebali biti informirani i o mogu nosti da neke društvene akcije poput kampanja i humanitarnih akcija mogu organizirati i kao grupa gra ana. ak i takve aktivnosti nude niz koristi za osnaživanje mladih, u enje kroz praksu, povezivanje sa drugim ljudima ali i akterima iz lokalne zajednice. Pored toga, postoje i neki programi koji finansiraju aktivnosti neformalnih grupa mladih kao što je npr. Omladinska banka Fondacije Mozaik, fond Volim Tuzlu Fondacije tuzlanske zajednice ili Fond omladinskog angažmana (FOA) njema ke fondacije SHL u BiH.

1 Glasovi mladih, UN/Prism Research 2012

59

Više informacija: 1. Omladinska banka: www.omladinskabanka.ba 2. Fond Omladinskog Angažmana SHL-a: 3. www.shl.ba i www.facebook.com/fondomladinskogangazmana 4. UN Projekt „Dijalog za budu nost“: www.ba.undp.org 5. CPCD Program mladih grantova: www.cpcd.ba

Neformalno obrazovanje i obuke Definicija UNESCO-a, koja je op e prihva ena danas u svijetu, pravi razliku izme u sljede ih tipova obrazovanja: Formalno obrazovanje je hijerarhijski strukturirano, hronološki postavljeno, to je sistem obrazovanja koje zapo inje osnovnim obrazovanjem a završava na tzv. tercijarnim institucijama. Rije je dakle o službenim institucijama koje se bave obrazovanjem – osnovne škole, srednje škole, visoko obrazovanje i dr. Informalno obrazovanje (eng. informal education) je proces u kojem svaka individua stje e stavove, vrijednosti, vještine i znanja kroz svakodnevno iskustvo, kao npr. iz porodice, prijatelja, vršnjaka, medija i drugih utjecaja i faktora iz života jedne osobe. Pored školskog potrebno je i neformalno obrazovanje (kursevi, te ajevi, seminari, radionice o raznim temama) koje naj eš e realiziraju nevladine organizacije. Neformalno obrazovanje (eng. non formal education) je organizirana obrazovna aktivnost van uspostavljenih formalnih sistema koja treba služiti odre enim grupama u esnika u procesu sa ta no definiranim obrazovnim ciljevima. Svaki od ovih tipova obrazovanja ima posebnu ulogu te nadopunjuje druga dva vida obrazovanja i svi su neophodni da bi se postigli željeni rezultati. Generalno, moglo bi se re i da:

60

1. Znanje i vještine za posao se stje u kroz formalno obrazovanje 2. Jedan dio vještina, osobnih i društvenih stje u se kroz informalno

obrazovanje 3. Sticanje životnih vještina i razvoj stavova koji se bazira na

sveobuhvatnom sistemu vrijednosti mogu e je kroz neformalno obrazovanje.

Stoga je vitalni zna aj neformalnog obrazovanja, zamišljenog kao komplementarno formalnom i informalnom i kao posebnog alata i sistema obrazovanja i odgoja, u tome da u i mlade samostalnosti i oja a vrijednosne sisteme. Neformalno obrazovanje jeste organizirana obrazovna aktivnost van okvira zvani nih škola, a pruža obrazovanje, razvija samostalnost i njeguje sistem vrijednosti. U Bosni i Hercegovini unato prili nom broju mogu nosti za poha anje programa neformalnog obrazovanja prema istraživanju samo 25% mladih do 30 godina je u estvovalo u nekom od programa (a naj eš e su to bili strani jezici ili kursevi kompjutera)2. To je jedan od motiva da Klubovi za traženje posla trebaju dodatno informisati i promovisati ovaj oblik doedukacije. Ko može biti realizator aktivnosti neformalnog obrazovanja? Realizatori ovih aktivnosti naj eš e su: nevladine organizacije, razli iti klubovi, javne ustanove (npr. Centri za kulturu, Domovi mladih i sl.), firme specijalizirane za obrazovne programe, Zavodi za zapošljavanje (kroz Klubove za traženje posla i CISO centre) i dr.

2 Glasovi mladih, UN/Prism Research 2013

61

Koje su metode i na koji na in se realiziraju programi neformalnog obrazovanja? Neformalno obrazovanje uglavnom se provodi kroz kombinaciju razli tih metoda kao što su: interaktivne radionice, seminari, uz korištenje prakti nog rada, vježbi, grupnog/timskog rada, istraživa kih radova, simulacija, oglednih slu ajeva, razli itih dijaloških formi i sl. Poseban aspekt neformalnog obrazovanja jeste i koncept «vršnja kog obrazovanja/obrazovanja vršnjaka» (eng. Peer Education). Rije je o obu enim edukatorima, npr. mladima, koji realiziraju odre ene planirane aktivnosti obrazovanja za svoje vršnjake. Koje su teme/oblasti koje pokriva neformalno obrazovanje? Neformalno obrazovanje pokriva teme koje nisu dovoljno ili nisu nikako prisutne u nastavnim planovima i programima (npr. ravnopravnost spolova, seksualno i reproduktivno zdravlje, rješavanje konflikata, nenasilna komunikacija, ljudska prava, projektni menadžment, vještine prezentiranja, pokretanje preduzetništva, narkomanija, gra ansko obrazovanje i aktivizam mladih, volonterizam, teatar, produkt dizajn, izgradnja samopouzdanja, timskog rada i sl.). Važan segment neformalnog obrazovanja, za koji je potreban daleko ve i angažman lokalnih vlasti u BiH, jeste obrazovanje u oblasti projektnog menadžmenta. Obrazovanje u ovoj oblasti je potrebno radi efektivnijeg korištenja resursa lokalne zajednice (budžetskih sredstava, razli itih programa). Jedan od posebnih ciljeva za upotrebu neformalnog obrazovanja jeste rad sa ranjivim kategorijama (mladi koji su napustili školovanje, Romi i sl.) kojima je ovo možda i jedina mogu nost da se obrazuju ili pak da se kasnije vrate u formalno obrazovanje. Neki od primjera rada sa ovim kategorijama su RODA – Udruženje za istraživanje i organizacioni razvoj iz Sarajeva i Fondacija Krila nade (Wings of Hope).

62

Koji su rizici vezani za neformalno obrazovanje? Osnovni rizik jeste pitanje kvalitete nekog programa neformalnog obrazovanja. Naime, s obzirom da Bosna i Hercegovina nema posebnu Agenciju za osiguranje kvaliteta i ocjenjivanje obrazovnih programa to zna i da ne postoji niti certificiranje programa neformalnog obrazovanja koje bi utvrdilo ko se time zvani no može i baviti i koji je nivo kvalitete. Iz tog razloga bilo bi poželjno da op ine prije bilo koje podrške neformalnom obrazovanju traže na uvid programe takvog obrazovanja kao i podatke o edukatorima (njihove biografije i dosadašnja iskustva).

Više informacija:

Portal za obrazovanje odraslih i neformalno obrazovanje: www.obuke.ba

Portal za formalno, informalno i neformalno obrazovanje: www.fino.ba

Inkubator društvenih inovacija Munja: www.munja.ba Format - Centar za doedukaciju u proizvodnji namještaja

Sarajevo: www.format.ba GastroID Centar za obuku u kulinarstvu i ugostiteljstvu:

www.gastroid.ba Bit Camp: www.bitcamp.ba TAKT Akademija Fondacije Hastor: www.takt.ba Mirovna akademija: www.mirovna-akademija.org Socijalno-edukativni centar: www.sec.ba Roda: www.rod-a.com Krila nade: www.wings-of-hope.ba Regionalna škola ljudskih prava: www.humanrightschools.org Omladinska inicijativa za ljudska prava:

www.facebook.com/yihr.bih Fondacija Schüler Helfen Leben: www.shl.ba Omladinska novinska asocijacija u BiH: www.onabih.ba AFS – Me unarodne razmjene srednjoškolaca: www.afs.ba

63

Info servisi za mlade Danas barem nije teško do i do informacije, a informacija je mo . Još ako je informacija korisna i predstavlja neku mogu nost za napredovanje onda vrijedi pažnje. Danas u digitalnom svijetu postoji bezbroj web stranica, portala, Facebook stranica i grupa koje nude svakodnevno informacije o stipendijama, obukama, volonterskim pozicijama, praksi, programima za mlade, grantovima, takmi enjima, eventovima, konkursima i sl. Info platforma HO U.ba U oktobru 2015. godine na osnovu 10-godišnje prakse portala mladi.info sa radom zapo inje nova info platforma za osnaživanje mladih HO U.ba koja e pored novog portala www.hocu.ba i integriranih društvenih mreža (Facebook fan page, 40 lokalnih HO U.ba Facebook grupa, Twittera, Instagrama i Youtube kanala) imati i poseban sedmi ni elekntronski magazin namijenjen mladima, ali i nastavnicima, omladinskim radnicima, službenicima Zavoda za zapošljavanje, op inskim vlastima i javnim ustanovama koje rade sa mladima u BiH. Više informacija: www.hocu.ba.

Ostali važniji info servisi:

Portal Mladi: www.portalmladi.com Mreža mira: www.mreza-mira.net Civilno društvo: www.civilnodrustvo.ba Portal studenata novinarstva: www.etrafika.net EU Info Centar www.euinfo.ba Europski portal za mlade: www.europa.eu/youth/hr FB grupa Odliv mozgova FB grupa Bosnian Youth Portal FB grupa Erasmus + B&H

64

4.2. Kuda poslije srednje? Nakon srednje škole u enici imaju tri opcije: 1. Traženje posla 2. Studiranje 3. Samozapošljavanje

Traženje posla Bilo da su mladi završili srednju školu ili studij naredni korak je nalaženje posla. Samo nalaženje posla je posao koji po sebi zahtjeva pripremu, napor i ulaganje vremena. Prijava na Biro za zapošljavanje Nakon školovanja prije nego što mladi krenu u potragu za poslom potrebno je da se u Zavodu za zapošljavanje registruju kao nezaposlene osobe. To im ujedno služi i kao mogu nost dodatne obuke od strane zavoda, asistenciju u nalaženju posla, ali i pokrivanje zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Dodatna obuka za vještine nalaženje posla Rije je o doedukaciji koju nude mnoge nevladine organizacije, firme, ali i posebni CISO centri – Centri za informisanje, savjetovanje i obuku kao i Klubovi za traženje posla (job clubs) koji postoje u okviru Zavoda za zapošljavanje širom BiH. Najlakši put do takve obuke jeste da ih mladi direktno kontaktiraju i uklju e se u aktivnosti koje nude. 1. www.abecedakarijere.ba 2. www.fzzz.ba 3. www.yep.ba 4. www.mojakarijera.com

65

Kontakti & umrežavanje S obzirom na naš na in života interpersonalne veze su jako bitne u životu, pa tako i kod zapošljavanja. Imati što više poznanika, upoznati što više ljudi zna i i imati više informacija o otvorenim radnim mjestima. Kontakti sa mnogim ljudima predstavljaju i priliku da se mladi predstave i da ih ljudi zapaze. I tu su omladinske i studentske organizacije i njihovi razni projekti, seminari, konferencije, putovanja, doga aji, skupovi najbolji i najlakši na in za širenje mreže poznanstava. Ve godinama u najve im gradovima, a ujedno i univerzitetskim centrima BiH, organiziraju se razli iti doga aji na kojima se mogu na i informacije o tržištu rada, zapošljavanju, obrazovnim programima, stipendijama i sl. Mnogi od njih su i prilika za direktan susret sa poslodavcima. Naj eš e takav doga aj nosi neki od slijede ih naslova: Dani karijere, Career Day, Sajam zapošljavanja, PosaoFest, Berza rada, JOBFAIR, Sajam obrazovanja, Sajam stipendiranja i sl.

7. Regionalni dan karijera: www.dankarijera.com 8. Sajam obrazovanja i zapošljavanja 9. Sajam stipendija Sarajevo

Oglasi za posao Nakon što mladi pripreme svoj CV, pro u i neku dodatnu obuku, slijedi i pregled oglasa za posao. Najstariji na in bit e preko oglasa u novinama, ili pak u gradu na nekim mjestima okupljanja ljudi ili u Zavodu za zapošljavanje (gdje su se trebali registrirati). U novije vrijeme sve više se koriste i web stranice sa oglasima za posao poput: www.fzzz.ba; www.zzrs.org; www.posao.ba; www.prviposao.ba; www.boljiposao.com;

66

Studiranje Studiranje je odli na opcija za budu nost i na nju treba gledati kao investiciju u sebe. Me utim, studiranje traži daleko više napora i u enja nego srednja škola. Pored toga, traži i samodisciplinu i samostalnost (posebno ako e mladi studirati van svoga grada), kao i zna ajna finansijska sredstva! Koraci kako odabrati studij: Dobro se informirati o studijskim programima i na inima studiranja! 1. Koji sve univerziteti postoje i kakve studijske programe nude? 2. Koje zanimanje se dobija sa kojim studijskim programom? 3. Da li su to danas tražena zanimanja, odnosno koliko je takvih danas

nezaposleno? 4. Koliko traje dodiplomski program (3, 4 ili 5 godina)? 5. Koliko košta školarina? 6. Koji su drugi troškovi i koliko iznose? (knjige, smještaj, hrana,

prevoz...)? 7. Šta je sve potrebno za upis? (dokumenti, ocjene, prijemni ispit) 8. Da li postoje stipendije ili zajmovi za taj studijski program/

univerzitet? 9. Kakva su iskustva drugih studenata na tom univerzitetu?

Na osnovu prikupljenih informacija važno je da mladi pažljivo donesu ODLUKU. Odluka šta i gdje studirati bi trebala biti bazirana na slijede im pitanjima :

Šta volite raditi, u kojoj oblasti uživate (tema, oblast, vrste

aktivnosti)? (Kineska poslovica kaže: „Izaberi posao u kojem uživaš i ne eš morati

raditi niti jedan dan u svome životu“) Da li vam je srednja škola osigurala minimum znanja za takav studij?

67

(Npr. ako želite studirati ekonomiju, a pri tom u srednjoj niste imali dovoljno matematike, imat ete teško a prilikom studiranja)

Da li vam taj studij nudi solidnu perspektivu za budu e zaposlenje? (Da li je to zanimanje u skladu sa trendovima na tržištu rada, tj. da li

ima ve sada previše takvih kadrova na birou za nezaposlene) Da li možete osigurati finansijska sredstva za taj studij? (Koliki su troškovi i kakve su šanse da se pokriju od strane vaših

sredstava, eventualne stipendije, zajma, kredita, dodatnog rada i sl.) Na emu NE trebaju mladi bazirati odluku o izboru studija : 1. Na pritisku roditelja i prijatelja.

(Imate 18 godina, to je vaš život i vaša odluka. Naravno da savjeti i otvoreni razgovor mogu pomo i, ali na samom kraju trebate donijeti odluku prema gore navedenim principima)

2. Na liniji manjeg otpora. (Tipa to je lakši fakultet, to je bliži univerzitet, tamo mi idu najbolji prijatelji i sl.)

3. Na strahu od novog izazova u životu. („To je super prilika za mene, ali ko e i i sam na taj univerzitet ili u taj novi grad i sl.“). Dovoljno ste veliki za velike odluke! Vrijedi probati, a u najgorem slu aju uvijek se možete vratiti!

Studiranje u BiH a) Javni univerziteti u BiH: 1. Univerzitet u Sarajevu - www.unsa.ba 2. Univerzitet u Tuzli - www.untz.ba 3. Univerzitet „Džemal Bijedi “ Mostar - www.unmo.ba 4. Sveu ilište u Mostaru - www.sve-mo.ba 5. Univerzitet u Zenici - www.unze.ba 6. Univerzitet u Biha u - www.unbi.ba 7. Univerzitet u Banja Luci - www.unibl.rs.sr 8. Univerzitet u Isto nom Sarajevu - www.unssa.rs.ba

68

b) Privatne visokoškolske ustanove u BiH Više informacija o javnim i privatnim univerzitetima koji su priznati u BiH mogu se na i na www.hea.gov.ba. Studiranje vani Najbolji alat za pretraživanje stipendija je internet pretraživa (Google). Postoje mnogobrojni trikovi koje trebate koristiti da bi dobili najbolje rezultate od ovih pretraživa a. Na primjer, ukoliko se ukuca samo rije „scholarships“ na Google, dobije se ak 31 milion rezultata, što bi naravno bilo nemogu e sve na vrijeme pregledati i sortirati. Stoga je potrebno suziti, odnosno specificirati svoju pretragu, a to se može uraditi unošenjem drugih pojmova vezanih za ono što se traži (oblast u kojoj neko želi studirati, grad i sli no). Tako er, kada se na u odre ene interesantne stranice, mogu se zabilježiti (bookmark), i kasnije ih se može detaljno prou iti. Naravno, pored toga postoje i posebni on line servisi i elektronske baze podataka: 1. Info platforma Ho u.ba: www.hocu.ba 2. Portal stipendija za studente Zapadnog Balkana: www.S4WB.eu 3. Portal Study-in-Europe: www.study-in-europe.com 4. Portal Erasmus-UNSA.ba: www.erasmus-unsa.ba 5. Portal Studiraj vani: www.studirajvani.ba 6. JoinEUSEE Program: www.joineusee.eu 7. Basileus Program: www.basileus.ugent.be 8. Soros stipendije: www.opensocietyfoundations.org/grants 9. Daad stipendije: www.daad.de 10. Višegradski fond: www.visegradfund.org/scholarships.html 11. Stipendije.info: www.stipendije.info 11. Stipendije.ba: www.stipendije.ba 12. EU Info centar www.euinfo.ba 13. European Funding Guide www.european-funding-guide.eu

69

Samozapošljavanje Možda najrizi nija i najteža opcija, ali dugoro no može biti i najprofitabilnija. Pitanje koje se mladim ljudima treba postaviti : Možete li sebe zamisliti kao biznismena, vlasinka/cu preduze a odnosno poslodavca? I to je opcija, ali koja zahtjeva barem nekoliko bitnih uvjeta:

da su mladi dobro informisani o proceduri otvaranja firme (preduze a ili obrta)

da imaju dobru i isplativu poslovnu ideju da mogu prona i finansijska sredstva za otvaranje, tj. po etni kapital da prona u korisne kontakte, mentore, dodatnu podršku.

Pokretanje biznisa odnosno posla ili poduzetništvo tako er je opcija za mlade unato ekonomskoj situaciji, pa i birokratskoj kompleksnosti koju ima ova država. Potrebna je dobra ideja, odvažnost, koji dobar savjet i informacija, te po etni kapital. Što se ti e novca nisu svi biznisi skupi, a postoje i posebni grantovi i povoljni krediti pojedinih ministarstava, zavoda za zapošljavanje, kao i komercijalnih banaka.

Država BiH ima ve nekoliko godina i Strategiju o poduzetni kom u enju u obrazovnim sistemima u BiH, a u pretekle dvije godine kroz poseban projekt ELES naši kadrovi su radili i na razradi te Strategije i predložili su niz operativnih mjera kako podržati poduzetni ko u enje.

ELES – www.eles.ba Podrška poduzetništvu mladih može biti u razli itim fazama i sa razli itim resursima i alatima: 1. za razvoj preduzetni ke svijesti kod mladih kroz razli ita takmi enja,

predavanja, nagradne konkurse, medijske projekte i sl. 2. podrška u pripremi biznis ideja

70

3. obuke za poduzetni ke vještine i pisanje biznis plana 4. po etni kapital u vidu granta ili povoljnog kredita 5. mentorska podrška za start up-ove i druge usluge 6. podrška u registraciji i u ukidanju ili smanjenju po etnih troškova za

nova/omladinska preduze a i obrte. Ovu vrstu usluga i podrške pružaju posebni biznis inkubatori, edukativni centri, nevladini programi, lokalne vlasti, razvojne agencije i sl.

Više info:

Networks Centar : www.networks.ba HUB387: www.hub387.ba Academy 387 Sarajevo: www.academy387.com Start up weekend Sarajevo: www.sarajevo.startupweekend.org Web stranica: www.pokreniposao.ba Inkubator društvenih inovacija „Munja“: www.munja.ba IUS - Centar za poduzetništvo i upravljanje: www.ius.edu.ba Centar za preduzetništvo i upravljanje znanjem (CPUZ):

www.efsa.unsa.ba Zona društvenog poduzetništva: www.omladinskabanka.ba Sarajevska razvoja agencija SERDA: www.serda.ba

71

V PRIMJER DOBRE PRAKSE

5.0. JU Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti Sarajevo Naša škola je smještena u zgradi koja je izgra ena 1898. god., u neorenesansnom stilu. Komisija za o uvanje Nacionalnih spomenika je ovu historijsku gra evinu u Sarajevu proglasila Nacionalnim spomenikom BiH. U svrhu stvaranja uvjeta za maksimalno kvalitetno obrazovanje u enika ulažemo svakodnevni napor kroz permanentno usavršavanje znanja našeg nastavnog kadra, te kroz ulaganje u savremenu opremu kabineta, radionica, u ionica, laboratorije i našeg školskog imanja. Intenzivno smo uklju eni u europske tokove i kod nas se nastava odvija po savremenom europskom modularnom programu, tj. EUVET programu, što je rezultiralo

72

savremenim radionicama koje imamo i u kojima u enici obavljaju svoju praksu.

Savremeno opremljena školska radionica-frizerski salon

Savremeno opremljena školska radionica-kozmeti ki salon

73

Savremeno opremljena školska radionica – mesara

Savremeno opremljena školska radionica - pekara

74

Savremeno opremljena školska radionica - gljivara

Savremeno opremljena školska radionica -mljekara

75

Školska laboratorija kabinet biologije

Kabinet poljoprivrede

76

Kabinet veterine

Kabinet informatike

77

Školska biblioteka

Školsko poljoprivredno imanje

78

Školska prodavnica Posebnu pažnju posve ujemo izvo enju prakti ne nastave koja je vrlo važna u obrazovanju naših u enika. Dio prakti ne nastave se izvodi u našim radionicama, a dio u sarajevskim preduze ima ili institucijama. Svjesni zna aja neposrednog uvida u procese proizvodnje mi uvijek inimo i dodatni napor da se saradnja sa vanjskim subjektima podigne na što ve i nivo. Rezultati uloženog truda su zadovoljni u enici, u enici spremni da nastave školovanje ili da se upuste u sopstveni biznis. Ponosni smo na mnogobrojne diplome i u eš a na manifestacijama, na osvojena prva mjesta na prestižnim doma im i stranim takmi enjima iz razli itih oblasti.

79

etverogodišnje školovanje U našoj školi postoje sljede a stru na zvanja :

poljoprivredni tehni ar , prehrambeni tehni ar , veterinarski tehni ar, kozmeti ki tehni ar , nutricionist tehni ar

Trogodišnja zanimanja :

cvje ar-vrtlar, vo ar-vinogradar-vinar , pekar, mesar, prera iva mlijeka, frizer

Poljoprivredni tehni ari u e sve o proizvodnji hrane biljnog i animalnog porijekla. Prakti an dio nastave u enici obavljaju na školskom poljoprivrednom dobru.

80

Neke od aktivnosti poljoprivrednog tehni ara:

81

Poljoprivredni tehni ari na školskom poljoprivrednom imanju - jesenja sjetva zelja, rukole i salate. Prehrambeni tehni ari u e sve o tehnološkim procesima prerade hrane, analizu kvaliteta namirnica, uticaj namirnica na zdravlje ljudi. Prakti an rad se obavlja u vlastitoj laboratoriji i prehrambenoj industriji.

U eš e na BEE FEST-u – Sajamu p elarstva i p elarske opreme

82

Veterinarski tehni ari u e da samostalno obavljaju poslove tehni ke prirode kao što su: dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, kontrola higijene, hranjenja, napajanja životnija, pomaganje kod lje enja, pomaganje kod hiruških zahvata, sterilizaciju instrumenata i druge poslove prema nalogu doktora veterinarske medicine i prema pravilima struke. Kozmeti ki tehni ari u e sve o njezi lica i tijela. Prakti na nastava se obavlja u školskom salonu. Nakon završetka školovanja mogu se zaposliti u nekom od salona, otvoriti vlastiti salon ili nastaviti školovanje

83

Tehni ari nutricionisti su osobe educirane o na elima zdrave prehrane, znaju što razni prehrambeni proizvodi sadrže i kako utje u na ljudsko zdravlje. Nakon završetka etverogodišnjeg školovanja u enici polažu završni ispit.

Frizer Nau it e sve o njezi kose, bi e u toku najnovijih svjetskih trendova u šišanju, farbanju, nadogradnji kose i pravljenju frizura. Prakti na nastava se obavlja u modernom školskom salonu i privatnim salonima.

84

Cvje ar – vrtlar Nau it e sve o proizvodnji, zaštiti i njezi cvije a. Prakti na nastava se obavlja na školskom poljoprivrednom dobru, Javnom komunalnom preduze u „Park“ u Nedžari ima i Sokolovi koloniji (rasadnicima hortikulturnih biljaka).

Vo ar – vinogradar – vinar Nau it e sve o uzgoju vo a i vinove loze, tako er i o procesu proizvodnje vina. Prakti na nastava se obavlja na školskom poljoprivrednom dobru.

85

Pekar Nau it e kako napraviti hljeb, ukusna peciva i slatke konditorske proizvode koji u potpunosti ispunjavaju zdravstveno-higijenske zahtjeve. Prakti na nastava se obavlja u školskoj radionici.

Mesar Nau it e sve o mesu i tehnološkom procesu proizvodnje prera evina od mesa. Prakti na nastava se obavlja u školskoj radionici gdje imaju priliku da rade na najsavremenijoj opremi mesne industrije i privatnim mesnicama i klaonicama.

86

Prera iva mlijeka Nau it e sve o mlijeku i tehnološkom procesu proizvodnje prera evina od mlijeka. Prakti na nastava se obavlja u školskoj radionici gdje imaju priliku da rade na najsavremenijoj opremi i mljekarskoj industriji. Naša briga o u enicima ne prestaje sa prestankom njihovog školovanja

87

VI POTREBE MLADIH ZA PSIHOSOCIJALNOM PODRŠKOM U

RAZVOJU BUDU E KARIJERE 6.0. Istraživa ki izvještaj Odjel za razvojno-istraživa ke poslove i socijalne inovacije Pripremila: KJU „Porodi no savjetovalište“ Sarajevo, novembar 2014. godine

88

Istraživanje u Kantonu Sarajevo Izabrati pravu karijeru težak je zadatak, pogotovo sa 18 godina. Mladi još ne znaju u emu su dobri, a interesi su im široki. Dobar izbor budu eg zanimanja važan je iz razloga što se radnom angažmanu posve uje mnogo vremena, barem tre inu života. Biti motiviran, dobro upoznati sebe, svoje sklonosti i sposobnosti, upoznati se sa zanimanjima, tržištem rada te dobro razmisliti o budu em zanimanju preduslovi su za bolje snalaženje prilikom odabira budu eg zanimanja i pronalaženja istog.

Nakon završetka formalnog obrazovanja veliki broj mladih je neodlu no u pogledu izbora budu e karijere pa na njihov izbor uti u roditelji, vršnjaci, prijatelji, mediji i dr. Tako er, mladi esto nedovoljno poznaju sebe, svoje sposobnosti i kompetencije, te nemaju razvijene samoprezentacijske vještine što im otežava zapošljavanje. injenica je da se poznavanjem vlastitih sposobnosti, vrijednosti i profesionalnih interesa budu ih tražioca zaposlenja smanjuje raskorak izme u potreba poslodavca i individualnih znanja i sposobnosti. Upoznavanjem sebe i otkrivanjem vlastitih vještina zapravo i po inje proces izbora zanimanja i veoma je bitan dio procesa traženja posla. Zbog toga je potrebno posebnu pažnju posvetiti kontinuiranom i sistemskom razvoju vještina koje su klju ne za zapošljivost osobe, odnosno izgradnji kapaciteta mladih ljudi kroz pripremu za tržište rada.

Iz tog razloga Kantonalna javna ustanova „Porodi no savjetovalište“ je 2014. godine provela istraživanje „Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju budu e karijere“. Zna aj istraživanja ogledao se kroz:

• Snimanje kapaciteta mladih, budu ih tražioca zaposlenja; • Koncipiranje programa u primarnoj prevenciji; • Sondiranje kao temelj novih istraživanja; • Resurse za socijalni i obrazovni sektor; • Pozitivan primjer saradnje socijalne i obrazovne mreže institucija; • Edukaciju edukatora i u enika.

89

Metodologija Karakter i svrha istraživanja

Namjera navedenog istraživanja bila je da doprinese uvidu u kapacitete mladih ljudi u pripremi za tržište rada, što je obuhvatilo procjenu potreba, interesa, kompetencija, vještina i o ekivanja mladih po pitanju posla i tržišta rada. Specifi ni cilj istraživanja bio je pružanje doprinosa i podrške zapošljavanju mladih u Kantonu Sarajevo, smanjenju broja nezaposlenih mladih ljudi kroz promociju pristupa aktivnog traženja posla i samozapošljavanja, te izgradnji kapaciteta mladih ljudi kroz pripremu za tržište rada. U skladu s tim su definirani cilj i karakter provedenog istraživanja.

Ispitanici U cilju postavljanja validnog i reprezentativnog uzorka istraživanje je sprovedeno na ciljanom3, namjenskom uzorku od 441 ispitanika, 181 muškog i 260 ženskog spola, starosne dobi od 16-19 godina, u enika III i IV razreda 17 srednjih škola (10 gimnazija i 7 strukovnih škola) iz 8 op ina Kantona Sarajevo. U ovom istraživanju stratifikacija se izvršila na osnovu: 10. Tipa škole – srednje strukovne škole i gimnazije u Kantonu Sarajevo; 11. Spola – približno jednak broj ženske i muške populacije; 12. Dobi – uzrasna skupina od 16-19 godina, odnosno u enici III i IV

razreda srednjih škola.

3Ciljani ili namjenski uzorak je onaj uzorak koji smo selekcionirali upravo zbog njegovih karakteristika za koje imamo zanimanje. U slu aju ove studije selekcija je vršena u odnosu na kriterij starosne dobi (radi se o mladima koji poha aju III i IV razred srednje škole kao ciljanoj skupini).

90

U strukturi uzorka su obuhva ene mlade osobe sa navedenim sociodemografskim karakteristikama iz sljede ih srednjih škola: 1. Prva bošnja ka gimnazija, Stari grad; 2. Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih

djelatnosti,Stari grad; 3. Druga gimnazija, Centar; 4. Katoli ki školski centar-Op a realna gimnazija, Centar; 5. Srednja zubotehni ka škola, Centar; 6. Gimnazija Obala, Centar; 7. Srednja škola primjenjenih umjetnosti, Centar; 8. Prva gimnazija, Centar, 9. Srednja škola za okoliš i drvni dizajn, Novo Sarajevo; 10. Tre a gimnazija, Novo Sarajevo; 11. Srednja ekonomska škola, Novo Sarajevo; 12. Peta gimnazija, Novi Grad; 13. Saradnja tehni ka škola grafi kih tehnologija, dizajna i

multimedije, Ilidža; 14. etvrta gimnazija, Ilidža; 15. Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimovi ”, Ilijaš; 16. Srednjoškolski centar Hadži i 17. Srednjoškolski centar Vogoš a. Ukupan broj upisanih u enika u školskoj 2013/2014. godini u 17 odabranih škola bio je 8860, od ega 1340 upisanih u enika u III (tre e), te 1524 upisana u enika u IV ( etvrte) razrede. Ciljani uzorak istraživanja je 15%-20% od ukupne ciljane grupe, te navedeni podaci potvr uju da je uzorak od 441 ispitanika reprezentativan za cijelu populaciju.

91

Instrumenti Obzirom da se radilo o preglednom, akcionom istraživanju, te injenici da se nije namjeravalo ništa dokazivati niti tražiti uzroke dobijenog stanja nego prikazati situaciju onakvom kakva jeste u ciljanoj populaciji, kao metoda prikupljanja podataka korištena je anketa. Izvor procjene je bio nestandardizirani Upitnik kreiran u skladu sa potrebama samog istraživanja, a uklju ivao je serije pitanja tematski vezanih za sadržaj istraživanja. Pitanja korištena u upitniku proizilaze iz teorije i imaju uporište u definiciji pojmova koji konstituiraju grupe klju nih kompetencija neophodnih svakom pojedincu za li no ispunjenje i razvoj, socijalnu inkluziju i zapošljavanje. U interpretaciji rezultata, u svakoj seriji pitanja razlagane su pojedina ne estice kako bi se što podrobnije oslikalo stanje u ciljanoj populaciji. Shodno navedenom upitnik se sastojao iz tri dijela: 1. Prvi dio upitnika se odnosio na sociodemografske karakteristike ispitanika i njihovih roditelja te sadržavao 9 estica. Dobijeni podaci približili su nam socioekonomsku sliku ispitanika u uzorku i poslužili u sticanju boljeg uvida u njihove bazi ne potrebe. 2. Drugi dio upitnika se odnosio na kategoriju Op a pitanja i sadržavao 42 estice usmjerene na identificiranje trenutnih vještina, znanja, stavova i

sposobnosti mladih koje su neophodne svakom pojedincu za li no ispunjenje i razvoj, socijalnu inkluziju i zapošljavanje. Njih je potrebno razviti do kraja obaveznog školovanja, a treba da predstavljaju bazu za dalje u enje kao dio cjeloživotnog u enja. esticama u ovoj kategoriji obuhva ene su psihosocijalne kompetencije i me uljudske vještine koje pomažu pojedincu u procesu donošenja odluka, rješavanja problema, kriti kog i kreativnog mišljenja, u inkovite komunikacije, uspostavljanju zdravih odnosa i saosje anja s drugima, te upravljanjem vlastitim životom na zdrav i produktivan na in. U uskoj vezi i velikim dijelom isprepletane sa konceptom klju nih kompetencija su i „meke vještine“ (eng. soft skills)

92

koje omogu avaju bolje obavljanje posla pod stresom, kvalitetniju saradnju u timu i u inkovitiju komunikaciju. 3. Tre i dio upitnika se odnosio na kategoriju Karijera i zapošljavanje i sadržavao 14 estica usmjerenih na interese i potrebe ispitanika po pitanju karijere, posla i tržišta rada. Visoka stopa nezaposlenosti zahtijeva da mladi ljudi ve u toku svog školovanja steknu dobre vještine upravljanja karijerom, te snažnu motivaciju i istrajnost u nošenju sa poteško ama. Dakle, Upitnik je sadržavao ukupno 65 estica ili pitanja koja, pored pružanja uvida u ranije navedene sociodemografske prilike ispitanika (9 pitanja), tako er konstituišu i sljede e grupe klju nih kompetencija (56 pitanja): 1. Me uljudske i gra anske kompetencije, 2. U enje, studiranje i nastavak nau ne karijere, 3. Tehni ko-tehnološka kompetencija, 4. Inicijativa i preduzetništvo, 5. Kulturološka ekspresija, 6. Karijera i zapošljavanje. Navedenih šest grupa pitanja predstavljale su bazi ni okvir za provo enje kvantitativne i kvalitativne obrade podataka, a njihove pripadaju e estice u cjelosti su odgovarale varijablama analiziranim u istraživanju. Upitnik je sadržavao pitanja zatvorenog tipa, pitanja sa višestrukim odgovorima i skale stavova. Tako er je izvršeno testiranje upitnika kako bi se izvršila pre-logi ka kontrola istog, što se odnosilo na itljivost, potpunost, preciznost i relevantnost pitanja s obzirom na temu i svrhu istraživanja. Imaju i u vidu ranije navedenu svrhu istraživanja, dobijeni podaci na ovoj razini utvr ivanja injeni nog stanja bili su dovoljni za obradu i postizanje cilja istraživanja, što govori u prilog kompatibilnosti upitnika sa vrstom istraživanja i ciljnom populacijom. Doprinos konstruiranju Upitnika dale su i karijerne savjetnice iz „Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ na na in da su u isti uvrštena pitanja koja su bila korisna za njihovo podru je djelovanja, a istovremeno vrlo zna ajna u identifikaciji interesa i potreba ispitanika po pitanju posla, karijere i tržišta rada.

93

PREGLED REZULTATA ISTRAŽIVANJA Sociodemografske karakteristike sudionika istraživanja

Svaka porodica je jedinstvena cjelina i pruža osje aj pripadnosti, ljubavi, sigurnosti i stabilnosti. Porodi ni uvjeti mogu zna ajno utjecati i na socijalnu diferencijaciju i na obrazovno postignu e mladih: kakvo e mišljenje imati o sebi, kakvu e poziciju ostvariti u društvu, ime e se baviti, koliko e zara ivati, ho e li biti prihva eni od svoje okoline i sl.

Za analizu sociodemografskih podataka korištena je deskriptivna statistika, odnosno frekvencija opredjeljivanja za ponu ene odgovore. Podaci su statisti ki obra eni na razini distribucije frekvencija i postotaka. Dobijeni podaci približili su nam socioekonomsku sliku ispitanika u uzorku. Pored osnovnih demografskih karakteristika, za dobijanje cjelovite slike uzorka zanimljivi su bili i op i podaci o porodi nim prilikama ispitanika. Evidentno je da, kada je u pitanju nivo obrazovanja, u porodicama ispitanika najve i procenat 50,1% o eva i 53,3% majki ima završenu srednju školu, 25% o eva i 21% majki ima visoku stru nu spremu, dok 4,1% o eva i 8,2% majki nema završenu ni srednju školu.

94

Grafikon 1. Frekvencije odgovora na pitanja br. 9.1 i 9.4 : Obrazovanje roditelja-stepen stru ne spreme

Što se ti e zaposlenja, ak 40,8% majki i 13,2% o eva ispitanika ne radi (nezaposleni, penzioneri, doma ice). Podatak da skoro etvrtina, ta nije 23,8% ispitanika poti e iz porodica sa troje i više djece doveden je u vezu sa izraženim procentom nezaposlenih majki, te nižim materijalnim statusom obitelji, obzirom da zaposlenost majki u velikoj mjeri korespondira sa brojem djece u porodici. Procenat od 10,4% bez odgovora na pitanje o zaposlenju i 6,1% na pitanje o obrazovanju oca odnosio se na to da ispitanici nemaju oca (nije živ), da ne znaju da li je zaposlen jer ne živi s porodicom ili da radi na crno što podrazumijeva privremene i povremene poslove koji ne spadaju u kategoriju zaposlen što se, tako er, odnosilo i na procenat od 2,5% po pitanju zaposlenja majke.

95

Grafikon 2. Frekvencije odgovora na pitanja br. 9.2 i 9.3 : Radni status roditelja

Navedeni podaci mogu nam tek približiti socioekonomsku sliku ispitanika u uzorku. Materijalni status ima funkciju da obezbijedi samo „osnovni ekonomski okvir” za školovanje djece a porodi ne vrijednosti su one koje utje u na uspjeh i obrazovno postignu e. Obzirom da je socioekonomski status porodice promjenjiv jer ljudi ostaju bez posla ili dobijaju posao preko no i, a porodi ne vrijednosti nismo uvrstili u istraživanje, te da je razli ita percepcija uspjeha u razli itim porodicama, društvima i kulturama, ovaj segment nismo posebno elaborirali niti dovodili u vezu sa drugim varijablama, jer nije od posebnog zna aja za istraživanje. Identifikacija trenutnih vještina, znanja i sposobnosti mladih Savremeni trendovi u formuliranju i provo enju obrazovnih programa naglašavaju razvoj klju nih kompetencija u enika kao jedan od glavnih uvjeta za cjeloživotno u enje. Klju ne kompetencije predstavljaju prenosivi, multifunkcionalni paket znanja, vještina i stavova koji su neophodni svakom pojedincu za li no ispunjenje i razvoj, socijalnu

96

inkluziju i zapošljavanje. Njih je potrebno razviti do kraja obaveznog školovanja, a treba da predstavljaju bazu za dalje u enje kao dio cjeloživotnog u enja. Definicija naglašava da klju ne kompetencije treba da budu prenosive i stoga primjenljive u mnogim situacijama i kontekstima, kao i multifunkcionalne, kako bi mogle da se upotrijebe za dostizanje razli itih ciljeva, da rješavaju razli ite vrste problema i da izvršavaju razli ite vrste zadataka. U identifikaciji trenutnih vještina, znanja i sposobnosti ispitanika, ovim istraživanjem je obuhva eno pet grupa pitanja, koje su ve ranije prikazane i ine skalu klju nih kompetencija sa pripadaju im esticama. Posebna, šesta grupa pitanja nije se odnosila na vještine, znanja i sposobnosti, ve na interese i potrebe ispitanika po pitanju posla, karijere i tržišta rada. Me uljudske i gra anske kompetencije Me uljudske kompetencije obuhvataju sve oblike ponašanja kojima se mora ovladati da bi pojedinac bio sposoban da u estvuje u socijalnom životu i da riješi konflikte gdje je to neophodno. Ove kompetencije neophodne su za efikasnu interakciju jedan–na–jedan ili u grupama, a koriste se i u javnom i u privatnom životu. Zasnivaju se na spremnosti na saradnju, povjerenju u samog sebe i integritetu. Gra anska kompetencija obuhvata saznanja o savremenim doga anjima i svijest o razli itosti i kulturnim identitetima a zasniva se na poznavanju pojmova demokratije, pravde, jednakosti i gra anskih prava. U odnosu na ostale, grupa pitanja koja se odnosila na „Me uljudske i gra anske kompetencije“ obuhvatila je najve i broj estica – njih ukupno 23. One su uslovno podijeljene na one koje su se odnosile na vještinu prezentiranja li nih kvaliteta, znanja i sposobnosti i one koje su se odnosile na interakciju sa okolinom.

97

Kada su u pitanju rezultati koji su se odnosili na vještinu vlastitog prezentiranja, stekao se dojam da ispitanici generalno nemaju problem na tom polju. Podaci da ak 80% ispitanika zna napisati biografiju, da je 60% imalo priliku itati neki formalni dokument (strategija, plan, statut i sl.) djeluju vrlo optimisti no. Me utim, evidentno je da ispitanicima nedostaje više prakti ne primjene takve sposobnosti. Samo 29% ispitanika je poslalo nekome svoju biografiju, a svega 39% je nekada u estvovalo u intervjuu za posao, stipendiju ili bilo kakvu vrstu angažmana. Dakle, iako se radi o jednoj od klju nih kompetencija koja se zasniva na spremnosti na saradnju, povjerenju u samog sebe i integritetu a koja se koristi i u javnom i u privatnom životu, 53,3% ispitanika se izjasnilo da osje a nelagodu dok govori pred ve im brojem ljudi. Iako ih se 78,2% izjasnilo da sigurno i uvjerljivo govori pred drugom osobom injenica je da iskustvo vlastitog prezentiranja u razgovoru jedan-na-jedan nema dvije tre ine ispitanika, što je svakako predstavljalo zna ajan podatak u odre ivanju smjernica za naredne aktivnosti u projektu.

Grafikon 3. Frekvencije odgovora na pitanja br. 20: „ Koliko esto svoje zadatke obavljaš u saradnji sa drugima?“

Sposobnost obavljanja radnih zadataka samostalno i timski jedan je od osnovnih pokazatelja razine ispunjenja ove klju ne kompetencije gdje bi, prema dobijenim pokazateljima, bilo svrsishodno ponuditi metode

98

vršnja kog i grupnog rada. Potrebno je da mladi upoznaju svoje jake i slabe strane kako bi se radilo na poboljšanju onih vještina i sposobnosti koje im nedostaju. Na takav na in mladi e biti osposobljeni za „raditi u saradnji sa drugima“, te zadržavanje samopouzdanja i predstavljanje sebe kao vješte, kompetentne i talentovane osobe koja može puno toga ponuditi novom poslodavcu, što je bitan korak u podizanju op eg nivoa zapošljivosti kod mladih. Kao što je vidljivo u Tabeli 1. rezultati o uklju ivanju mladih u rad nekih tijela, odbora, organizacija, bilo na školskom nivou ili nivou lokalne zajednice pokazuju nam situaciju u kojoj prakti na, stvarna aktivnosti i na ovom polju nedostaje. DA NE Total Freq Procenat Freq Procenat Vije e u enika 85 19,27% 356 80,63% 441/100% Sportski klub 209 47,39% 232 52,61% 441/100% Nevladine organizacije 71 16,10% 370 83,90% 441/100%

Neformalne grupe 39 8,84% 402 91,16% 441/100%

Asocijacija srednjoškolaca

21 4,76% 420 95,24% 441/100%

Politi ke partije 20 4,54% 421 95,46% 441/100%

Tabela 1. Frekvencije i postotci odgovora na pitanje br.35: Da li ste nekada

bili lanovi neke od organizacija?“ Iako se u prvi mah ini povoljnim dobijeni podatak da je u volontiranje bilo uklju eno 45,4% ispitanika evidentno je da je interes u opadanju što nam govori podatak da ih samo 17,5% još uvijek volontira. Podatak da 45,8% ispitanika nikada nije volontiralo te da ih 81,2% još uvijek ne volontira je

99

bio zna ajniji za naše istraživanje. Tako er, na pitanje “Koliko esto u estvuješ u vannastavnim aktivnostima u školi?” 64,4% ispitanika je odgovorilo sa rijetko (44,2%) i skoro nikad (20,2%). Ovi podaci nam potvr uju da se, prema savremenom, alternativnom pristupu kvalitetno provo enje slobodnog vremena kao i volontiranje „istrglo“ iz institucija sistema pa tako i iz školskog sistema, u tzv. civilni sektor, kojem pripada primat u razvijanju svih ili ve ine prosocijalnih vještina. Dobijeni podaci mogu poslužiti za aktualiziranje relacije volontiranja, odnosa prema radu i slobodnog vremena mla ih generacija sa pedagoškog, psihološkog i sociološkog aspekta. Kada se rad nedovoljno cijeni onda to objašnjava i nezaineteresiranost pojedinaca za volontiranje. Da bi se promijenili stavovi prema volontiranju neophodno je raditi na promjeni odnosa prema radu, ali i odnosa nadležnih državnih institucija prema volontiranju. Stoga ovi podaci jesu i mogu biti smjernica u planiranju budu ih intervencija i aktivnosti po tom pitanju. Obzirom da se 63% ispitanika izjasnilo da vrlo esto razmišlja o sebi, svojim željama i mogu nostima, ali da njih 42% nije u potpunosti svjesno svojih sposobnosti i mogu nosti upu uje nas na rad na ja anju vještina, interesa i sposobnosti mladih, budu ih tražioca zaposlenja, koji predstavljaju željene ili neophodne uvjete za zaposlenje, organizacioni i li ni uspjeh. Digitalna kompetencija

Digitalna kompetencija se odnosi na upotrebu elektronskih medija za posao, odmor i komunikaciju. Ove kompetencije se odnose na vještine upravljanja informacijama i na dobro razvijene vještine komunikacije. Na najosnovnijem nivou, kompjuterske vještine podrazumijevaju korištenje multi-medijalne tehnologije da se informacije prona u, pohrane, proizvedu i razmijene, te da se komunicira i u estvuje u umrežavanju preko Interneta.

100

Iz prikazanih estica koje su inile grupu pitanja koja su se odnosila na digitalne kompetencije uo ljivo je da, za razliku od prethodne, ispitanici generalno imaju veoma visok nivo razvijenosti ove klju ne kompetencije. Zanimljiv je podatak da 88,2% ispitanika koristi ra unar za školu i u enje. Prema o ekivanjima, osim u enja, ispitanici internet najviše koriste u svrhu informiranja (81,9%), druženja sa prijateljima (83%)) i zabave (58,23%), dok njih tek 11,1% internet koristi u svrhu edukacije, a samo 9,3% za traženje nekog posla. Tako mali procenat može se objasniti injenicom da se radi o srednjoškolskoj populaciji koja još uvijek ne

razmišlja ozbiljno o zapošljavanju, ali im je potrebno osvijestiti važnost aktivnog traženja posla (sezonskog, povremenog, honorarnog i sl.) u cilju razvijanja radnih navika i vještina, te sticanja radnog iskustva.

DA NE Total DA NE Total

Druženje sa prijateljima

82,99%

17,01%

100% Za igranje igrica

40,82%

59,18%

100%

Pretraživanje interneta bez cilja

24,04%

75,46%

100% Za traženje posla

9,30% 90,70%

100%

Za školu i u enje

88,21%

11,79%

100% Za zabavu i razonodu

58,28%

41,72%

100%

Za izradu aplikacija

10,66%

89,34%

100% Upoznavanje sa drugima

33,33%

66,67%

100%

Za skidanje filmova, muzike i slika

74,60%

25,40%

100% Za poha anje online kurseva

11,11%

88,89%

100%

Prodaja i kupovina

27,44%

72,56%

100% Trening i vježba

34,47%

65,53%

100%

Informisanje

81,86%

18,14%

100% Korištenje foruma i blogova

36,05%

63,95%

100%

Tabela 2. Frekvencije i postotci odgovora na pitanje br.26: „Za koje od ponu enih aktivnosti koristiš kompjuter/Internet?“

101

Iako svi rezultati upu uju na zaklju ak da je, ako bismo govorili o njenom najosnovnijem nivou, digitalna kompetencija kod ispitanika izuzetno razvijena, ipak njih 72,3% voljelo bi da znaju više o kompjuterima i internetu. Ovo govori u prilog izraženom interesovanju ciljne populacije da samostalno, unutarnje motivirani, rade na daljem podizanju nivoa ove klju ne kompetencije. Preporuka je da se, zbog ve postoje eg visokog nivoa razvijenosti ove kompetencije, ista iskoristi kao prednost i alat u prezentiranju i realizaciji drugih sadržaja vezanih za posao, karijeru i zapošljivost. Iskustva pokazuju da mladi o Internetu najviše u e od svojih vršnjaka te stoga ostaje veliki prostor za obuku o Internet zamkama i opasnostima, kao i usvajanje znanja i vještina o korištenju Interneta kao alata za poboljšanje kvaliteta života. U enje, studiranje i nastavak nau ne karijere

Kompetencija u enja podrazumijeva sposobnost da se organizira i upravlja vlastitim u enjem, individualno ili u grupama. Uklju uje sposobnost da se efektivno manipuliše vremenom, riješe zadaci, steknu, procesuiraju i evaluiraju nova znanja i da se nova znanja i vještine primijene u razli itim kontekstima – kod ku e, na poslu, u obrazovanju. Ova kompetencija mnogo doprinosi upravljanju li nim profesionalnim putem i karijerom.

Analiziranih sedam estica tvorile su grupu pitanja koja su se odnosila na u enje, studiranje i nastavak nau ne karijere. Kada je u pitanju sam proces u enja, neistraženo i nepoznato je ostalo koji stil u enja u enici primjenjuju i da li isti na in u enja primjenjuju za izu avanje svih nau nih oblasti. Me utim, evidentno je da jedan dio ispitanika ima sasvim neadekvatan na in u enja, što je potvrdio podatak da njih 15,2% ima problem da se skoncentriše nad jednim tekstom duže od pola sata. Posljedice svakako mogu biti brojne, od nedovoljne motivacije za usvajanje aktuelnog nastavnog gradiva, lošeg uspjeha u školi, pa do potpune nezainteresiranosti za daljnjim u enjem. Takvo stanje vidljivo je i u ovom uzorku. Samo 55,5% ispitanika u potpunosti je zainteresirano za

102

cjeloživotno u enje. Me utim, ovo istraživanje nije imalo za cilj da otkrije uzroke takvog stanja, ali možemo pretpostaviti da, osim predo enog problema sa koncentracijom, ovakvoj slici doprinose negativni stavovi prema procesu u enja usvojeni kroz porodi na uvjerenja i obrasce, ali i kroz stavove vršnja kih grupa koji mogu biti pogubni za motivaciju. Bez obzira na mogu e uzroke, dobijeni podaci govore o prili nom nepoznavanju procesa cjeloživotnog u enja. Iako se radi o procesu koji podrazumijeva sticanje i osavremenjavanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškolskog do razdoblja nakon penzionisanja, mnogi ispitanici ne misle tako. Indikativan je podatak da je na pitanje br. 30: „ Da li si spreman/na da u iš cijelog života?“, njih 44,5% odgovorilo da nije spremno na to da u i cijelog života.

Grafikon 4. Odgovori na pitanje br.30 „Da li si spreman/na da u iš cijelog

života?“ izraženi frekvencijama i procentima

Ovakvo, vrlo neproduktivno shvatanje trajnog osposobljavanja ili barem pra enja trendova u svojoj profesiji name e obavezu i preporuku da se u naredne intervencije usmjerene prema ciljnoj grupi obavezno uklju i i sadržaj o zna aju cjeloživotnog u enja. Ipak, ovdje je ostavljen prostor

103

nekim drugim vrstama društvenih istraživanja da izu e, potvrde ili odbace opisano stanje. Za budu u realizaciju aktivnosti u projektu svakako je od velikog zna aja pregled dobijenih rezultata u estici 52. Ohrabruju i je podatak da 86% ispitanika nakon što završi srednju školu planira da upiše fakultet. Obzirom da nešto više od polovine ispitanika poha a gimnazije (229 ispitanika), te da nakon diplome ne dobijaju konkretan profil zanimanja navedeni procenat je i o ekivan. Zna ajan i tako er ohrabruju i je podatak da 64,6% ispitanika nisu dovoljno, a voljeli bi da budu više informirani o mogu nostima studiranja i neformalnog obrazovanja u BiH (stru no usavršavanje, edukacijski programi, visoke škole, akademije, programi za prekvalifikaciju, besplatni kursevi i dr.) što bi moglo doprinijeti boljem razumijevanju procesa cjeloživotnog u enja i njegovog zna aja za razvoj karijere. Ovaj podatak pretpostavlja vrlo važan zadatak poja anog informiranja ciljne populacije o navedenim sadržajima. U svakom slu aju ne toliko statisti ki zna ajan, ali zabrinjavaju i je podatak da 3,9% ispitanika nema apsolutno nikakav plan šta dalje nakon završetka srednje škole.

Inicijativa i poduzetništvo Inicijativa i poduzetništvo obuhvata kreativnost, inovaciju, sposobnost prosu ivanja i identifikovanja svojih jakih i slabih strana, te procjene i preuzimanja rizika koji se smatraju korisnim. Inicijativa je sposobnost pojedinca da sam pokrene neku promjenu ili da se prilagodi inovacijama koje su izazvali spoljni faktori. Poduzetništvo podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za postupke, razvoj strateške vizije, postavljanje ciljeva i ispunjavanje istih te motiviranost ka uspjehu. One ozna avaju sposobnost pojedinca da pretvori ideje u djela. Analiziranih osam estica tvorile su grupu pitanja koja su se odnosila na Inicijativu i poduzetništvo. Optimisti ni su podaci da 90,5% ispitanika

104

smatra da su dosljedni u izvršavanju postavljenih ciljeva pa se sti e dojam da ispitanici generalno nemaju problem po ovom pitanju. Me utim, s obzirom da dosljednost podrazumijeva i prevazilaženje poteško a u dostizanju cilja te spremnost na donošenje brzih i teških odluka podaci da manje od polovine ispitanika, ta nije njih 47,2% nisu spremni brzo i odlu no donijeti važne odluke i da 44,7% ispitanika ne može uspješno funkcionisati u žurbi, pod pritiskom, govori nam da je u praksi slika druga ija i da je potrebno posvetiti više pažnje razvoju ove kompetencije kod mladih. Ohrabruju i je podatak da je 91,8% ispitanika spremno snositi posljedice za svoje odluke (postupke). Imaju i u vidu navedenu složenost, potrebnu odgovornost i vještine kada je u pitanju poduzetništvo, o ekivan je daleko manji broj ispitanika zainteresiranih za pokretanje promjena i pokretanje biznisa. Ipak, 69,8% ispitanika saglasno je sa stavom da vole pokretati promjene, a ak 14,3% ispitanika voljelo bi pokrenuti vlastiti biznis.

Grafikon 5. Odgovori na pitanje br.45 „Da li voliš da pokre eš promjene u svojoj okolini?“ izraženi frekvencijama i procentima

105

Predo eni podaci su smjernica za budu e intervencije koje bi se odnosile na ja anje interpersonalnih vještina, izgradnju i ja anje samosvijesti i samopouzdanja, liderskih vještina, razumijevanje vlastitih prednosti i nedostataka, ja anje motivacije, izgradnju vještina tim menadžementa i drugih vještina potrebnih za pokretanje inicijative i poduzetništvo. Polaze i od toga da obrazovanje za poduzetništvo, zajedno sa li nim osobinama predstavlja ukupni potencijal svakog poduzetnika, može se konstatovati da je to obrazovanje direktno vezano za razvijenost tržišnog privre ivanja u svakoj zemlji. Saglasno dejstvu tržišnog privre ivanja na obrazovanje za preduzetništvo, ovom obrazovanju treba posvetiti posebnu pažnju i poželjno je da bude zastupljeno na svim nivioma školskog obrazovnog sistema. Pozitivni stavovi prema poduzetništvu posebno su važni me u onima od kojih zavise sadašnji i budu i poduzetnici, me u kojima zna ajnu ulogu igraju škole i univerziteti.

Kulturološka ekspresija (kulturna svijest i izražavanje) Ova kompetencija podrazumijeva važnost kreativnog izražavanja ideja, iskustava i emocija na razli ite na ine uklju uju i muziku, izražavanje pokretima, književnost i umjetnost. Odnosi se i na samoprocjenu i procjenu od strane drugih ljudi u okruženju, odnosno na to kako sebe vidimo i doživljavamo, kao i na to kako nas drugi vide i doživljavaju. Kada prihvatimo sami sebe i osvijestimo sami sebe u sebi, lakše e nam biti u odnosima s drugim ljudima. Dobijeni podaci pet analiziranih estica odnosili su se na kulturološku ekspresiju, posljednju u nizu klju nih kompetencija. Kada je u pitanju poznavanje vlastitih sposobnosti i vrijednosti, ispitanici su iskazali nezadovoljavaju i stepen samopouzdanja. Tako se 53% ispitanika izjasnilo da se osje a sigurnim kada iznosi svoje stavove, ali je, tako er, vidljivo da ih 53,3% osje a nelagodu kada govori pred ve im brojem ljudi što može biti zna ajan pokazatelj da ovaj segment kulturološke ekspresije nije na

106

zadovoljavaju em nivou. Me utim, nije zanemariv podatak da 47% ne osje a tu sigurnost u sebe.

Grafikon 6. Odgovori na pitanje br.19 „Da li se osje aš sigurnim kada iznosiš svoje stavove?“ izraženi frekvencijama i procentima

Ako se tome doda i podatak da 24,6% ispitanika ( esto 19,5% i vrlo esto 4,8%) dobija kritiku, tada dobijeni podaci upu uju na potrebu ciljne grupe za radom na sebi u smislu sticanja uvida u vlastite snage, potencijale i vrijednosti. U budu em radu sa mladima poželjna je upotreba testova i upitnika samoprocjene, iji cilj nikako nije davanje bilo kakve „dijagnoze“, ve uvo enje u enika u razmišljanje o samom sebi. Tako er, od pomo i bi bilo i „treniranje“ komunikacijskih, govorni kih vještina kao i rad na asertivnosti. Kada je u pitanju ispoljavanje kulturološke ekspresije putem kreativnog izražavanja kroz umjetnost i sport, trenutna situacija prikazana kroz dobijene podatke ocijenjena je zadovoljavaju om. injenica da se 47,4% ispitanika bavi nekim sportom, te da njih 61,5% ima sklonosti ka nekom vidu umjetnosti, navodi na zaklju ak da skoro polovina ispitanika svoje slobodno vrijeme provodi vrlo kreativno i funkcionalno. Me utim, pozitivnu sliku „kvari“ podatak da 70,3% ispitanika (rijetko 56% i nikad 14,3%) ne posje uju kulturne i umjetni ke manifestacije.

107

Grafikon 7. Odgovori na pitanje br.46 „ Koliko esto posje uješ umjetni ke i kulturne manifestacije?“ izraženi frekvencijama i procentima

Obzirom da se radi o zna ajnom procentu, možemo zaklju iti da je, osim potrebnog poja anog rada na samopouzdanju i samopoštovanju, potrebno posvetiti pažnju i na podizanje nivoa kulturološke ekspresije kod mladih, te osvijestiti mlade kako je ovaj, esto zaboravljeni segment, vrlo bitan za pove anje zapošljivosti.Tako er, ova oblast je vrlo blisko povezana sa op im obrazovanjem, informiranoš u, interkulturalnoš u te otvorenoš u za nove ideje, pristupe, gra ansku svijest i aktivizam. Ovaj aspekt postaje vrlo zna ajan za zapošljivost mladih, posebno u vremenu brzih informacija, velikih migracija te snažnog utjecaja globalizacije i primjene inovativnih oblika poslovanja razvijenih u velikim svjetskim poslovnim centrima. Razvijanjem interkulturalne osjetljivosti, interkulturalnog identiteta i interkulturalne komunikacije u enik je i više nego spreman za susret sa stvarnoš u savremenog svijeta. Takav u enik razvio je osim ostalih inteligencija i kulturnu inteligenciju koja mu omogu ava da kao kvalitetan savremen gra anin participira sa svim svojim potencijalima u društvu. Kada tako nešto postigne, on je, ne samo uzoran gra anin svoje države, ve postaje i gra aninom svijeta.

108

Karijera i zapošljavanje

“Zapošljivost” u smislu posjedovanja potrebnih znanja i vještina koje poslodavci traže predstavlja važan preduvjet za zapošljavanje. S druge strane, mladi ljudi po završetku školovanja koji posjeduju dobre stru ne kvalifikacije ne uspijevaju na tržištu rada. Postoji puno razloga za to: nerealna o ekivanja, nedostatak informacija o sebi i svijetu rada, slabe komunikacijske i samoprezentacijske vještine. U zemljama koje prolaze dramati ne promjene i u kojima obrazovanje ne prati dovoljno zahtjeve nove ekonomije, mladi ljudi nailaze na niz prepreka u zapošljavanju. Visoka stopa nezaposlenosti zahtijeva da mladi ljudi ve u toku svog školovanja steknu dobre vještine upravljanja karijerom, te snažnu motivaciju i istrajnost u nošenju sa poteško ama.

Za mlade ljude jedan od najve ih koraka u odraslo doba je prelaz iz obrazovnog sistema u svijet rada. Stoga je važno podržati ih u donošenju odluka vezanih za njihovo prvo zaposlenje ili odlazak na fakultet. Konstruiranom grupom pitanja u kategoriji “Karijera i zapošljavanje” željelo se saznati koji su interesi i potrebe ispitanika po pitanju posla, karijere i tržišta rada.

DA NE Total DA NE Total

lanova porodice

85,03% 14,97% 100% Pedagoga i psihologa

6,35% 93,65% 100%

Profesora 28,12% 71,88% 100% Prijatelja i poznanika

31,07% 68,93% 100%

Stru njaka iz oblasti zapošljavanja

24,94% 75,06% 100% Nikog 10,66% 89,34% 100%

Tabela 3. Frekvencije i postotci odgovora na pitanje br.53: „Kada je u pitanju moja karijera slušam savjete od...“

109

Nakon završetka formalnog obrazovanja veliki broj mladih je neodlu no u pogledu izbora budu e karijere pa na njihov izbor utje u roditelji, vršnjaci, prijatelji, mediji i dr. Podaci iz Tabele 3. nedvojbeno govore o prisustvu takvog trenda, što nam mogu potvrditi i odgovori ispitanika na pitanje br.56, a koji su prikazani u grafikonu br.8:

Grafikon 8. Odgovori na pitanje br.56 „Da li je tvoj izbor škole ispunio tvoja o ekivanja“ izraženi frekvencijama i procentima

Mladi esto nedovoljno poznaju sebe, svoje sposobnosti i kompetencije, te nisu u mogu nosti procijeniti koji posao žele raditi, što je jedan od važnih preduvjeta za izbor budu e karijere. Upoznavanjem sebe i otkrivanjem vlastitih vještina zapravo i po inje proces izbora zanimanja i veoma je bitan dio procesa traženja posla.

110

Grafikon 9. Odgovori na pitanje br.54 „Da li znaš koja je tvoja budu a karijera i ime eš da se baviš?“ izraženi frekvencijama i procentima

Dilema da li su ciljanoj populaciji uop e potrebni bilo kakva obuka ili trening za odabir i razvoj karijere pokazuje se bespotrebnom, jer je o ito da je takav vid obuke i rada sa ciljnom populacijom izuzetno poželjan i potreban. ak 39,5% ispitanika uop e ne zna koja je njihova budu a karijera i ime e da se bave. Podatak da 69,6% ispitanika iskazuje visoku potrebu za obukom i savjetovanjem za razvoj karijere upu uje na potrebu za posve ivanjem posebne pažnje kontinuiranom i sistemskom razvoju vještina koje su klju ne za zapošljivost osobe, odnosno izgradnji kapaciteta mladih ljudi kroz pripremu za tržište rada. Ohrabruju i podatak je da se 93% ispitanika izjasnilo da se posao traži a ne dobija, me utim, prema prethodno navedenim podacima samo njih 9,3% aktivno traži posao. Nije zanemariv podatak iz estice 52. da 31,1% mladih nakon što završe srednju školu planiraju da se zaposle, a ak njih 13% planiraju da idu na rad u inostranstvo. Na pitanje 59. „Da li poznaješ neke od na ina sticanja radnog iskustva bez zapošljavanja?“ 62,8% ispitanika je potvrdno odgovorilo, te da su spremni da uz školovanje/studiranje rade sezonski posao (70,5%) i obavljaju društveno koristan rad (16,1%). Ovi podaci nam govore da mladi imaju razvijenu svijesti o važnosti sticanja radnog iskustva prije zapošljavanja, te aktivnog traženja posla, ali da im nedostaje prakti ne aktivnosti.

111

Prilikom analize dobijenih rezultata odmah uo ili podatak je da 98% ispitanika smatra da je za zapošljavanje, ak veoma važno, biti upoznat sa o ekivanjima poslodavca, ali je ostalo neispitano da li znaju na koje na ine mogu dobiti podatke o o ekivanjima odre enog poslodavca. Za istraživanje je bio zna ajan podatak iz estice 41. gdje se 40% mladih izjasnilo da su rijetko imali priliku uvjeriti se da su diplome ili certifikati važni za obavljanje odre enog posla, te podatak iz estice 30. da 44% mladih nije spremno u iti cijelog života. Pridruže li se tome i podaci iz estice 65. gdje su ispitanici imali mogu nost davanja višestrukih odgovora

na pitanje „Šta misliš na koje na ine najve i broj ljudi pronalazi posao?“, onda bismo se trebali ozbiljno zabrinuti.

Grafikon 10. Odgovori na pitanje br.65. „Šta misliš na koje na ine najve i broj ljudi pronalazi posao?“ izraženi u procentima

Ovakvi rezultati nedvojbeno izražavaju stavove mladih o na inima i mogu nostima zapošljavanja što neminovno može utjecati i na njihove stavove o daljnjem obrazovanju, vrijednosti diploma, jednakim šansama za sve, ali i vrijednosti rada.

112

Iz svega re enog ukazuje se potreba da je u narednom periodu potrebno donijeti, ozbiljne, provodive obrazovne politike i politike zapošljavanja, koje odgovaraju stvarnim potrebama mladih, privrede i države, te ih dosljedno provoditi na terenu kao i sve vrste aktivnosti koje e doprinijeti podizanju nivoa gra anske kompetencije kod mladih. Identifikacija potreba srednjoškolaca za psihosocijalnom odrškom u razvoju budu e karijere- preporuke i prioriteti u realizaciji narednih aktivnosti Prema dobijenim rezultatima prethodne identifikacije i analize trenutnih vještina, znanja, sposobnosti, profesionalnih interesa i nivoa informiranosti mladih uo ljivo je nekoliko važnih prioriteta u realizaciji narednih aktivnosti projekta:

Kategorija me uljudskih i gra anskih kompetencija:

42% nije u potpunosti svjesno svojih sposobnosti i mogu nosti; 47% ispitanika ne osje a sigurnost u sebe kada iznosi vlastite stavove; 53% ispitanika se izjasnilo da osje a nelagodu dok govori pred ve im

brojem ljudi; 24,6% ispitanika esto dobija kritiku; 42,4% ispitanika rijetko, skoro nikad ne obavlja zadatke u saradnji s

drugima; 22,2% ispitanika veoma esto ili stalno dolazi u konfliktne situacije s

drugima; iskustvo vlastitog prezentiranja u razgovoru jedan-na-jedan nema

dvije tre ine ispitanika; 45,8% ispitanika nikada nije volontiralo, a 81,2% još uvijek ne

volontira; nikada nisu bili lanovi: vije a u enika (84%), nevladine organizacije (84%), neformalne grupe (91,2%), asocijacije srednjoškolaca (95,2%), niti neke politi ke partije (95,5%);

64,4% ispitanika je rijetko, skoro nikako uklju eno u vannastavne aktivnosti u školi.

113

Navedeni podaci upu uju na potrebu ciljne grupe za radom na sebi u smislu sticanja uvida u vlastite snage, potencijale i vrijednosti te na rad na ja anju vještina, interesa i sposobnosti mladih, koji predstavljaju željene ili neophodne uslove za zaposlenje, organizacioni i li ni uspjeh. Preporuka za nosioce narednih aktivnosti u projektu sigurno bi bila da se osmisli poseban sadržaj gdje bi u enici mogli raditi samoprocjenu i vršnja ku procjenu. Tako er, od pomo i bi bilo i „treniranje“ komunikacijskih, govorni kih vještina kao i rad na asertivnosti. Sposobnost obavljanja radnih zadataka i samostalno i timski jedan je od osnovnih pokazatelja razine ispunjenja ove klju ne kompetencije gdje bi, prema dobijenim pokazateljima, bilo svrsishodno ponuditi metode vršnja kog i grupnog rada. Potrebno je da mladi upoznaju svoje jake i slabe strane kako bi se radilo na poboljšanju onih vještina i sposobnosti koje im nedostaju. Tako er, predlažemo dio aktivnosti koji se više odnosi na interakciju u enika i okoline, odnosno sadržaje o volontiranju kao mogu nosti da u enici uvide prednosti i nedostatke svih opcija koje imaju u okviru nastavka razvoja svoje karijere nakon srednje škole.Volontiranje (osim poznatog) pruža i širok spektar aktivnosti koje mogu biti temelj za izbor budu eg zanimanja, te doprinosi formiranju novih stavova kod mladih i stvaranju novih perspektiva. Ovi podaci mogu poslužiti za aktualiziranje relacije volontiranja, odnosa prema radu i slobodnog vremena mla ih generacija sa pedagoškog, psihološkog i sociološkog aspekta. Kada se rad nedovoljno cijeni onda to objašnjava i nezaineteresovanost pojedinaca za volontiranje. Da bi se promijenili stavovi prema volontiranju neophodno je raditi na promjeni odnosa prema radu, ali i odnosa nadležnih državnih institucija prema volontiranju. Stoga nam ovi podaci mogu biti smjernica u planiranju budu ih aktivnosti u projektu.

114

Kategorija digitalnih kompetencija:

11,1% ispitanika internet koristi u svrhu edukacije,; 9,3% ispitanika internet koristi za traženje nekog posla; 24,04% ispitanika internet pretražuje bez odre enog cilja; 72,3% voljelo bi da znaju više o kompjuterima i internetu.

Mali procenat ispitanika koji internet koriste za traženje nekog posla može se objasniti injenicom da se radi o srednjoškolskoj populaciji koja još uvijek ne razmišlja ozbiljno o zapošljavanju, ali im je potrebno osvijestiti važnost aktivnog traženja posla (sezonskog, povremenog, honorarnog i sl.) u cilju razvijanja radnih navika i vještina, te sticanja radnog iskustva. Iako svi rezultati upu uju na zaklju ak da je, ako bismo govorili o njenom najosnovnijem nivou, digitalna kompetencija izuzetno razvijena kod ispitanika, ipak njih 72,3% voljelo bi da znaju više o kompjuterima i internetu. Preporuka je da se, zbog ve postoje eg visokog nivoa, ista iskoristi kao prednost i alat u prezentiranju i realizaciji drugih sadržaja vezanih za posao, karijeru i zapošljivost. Tako er je preporuka – obuka o Internet zamkama i opasnostima kao i mogu nostima koje Internet nudi, a nisu dovoljno osvještena kod mladih. Naša iskustva pokazuju da mladi o Internetu najviše u e od svojih vršnjaka te stoga ostaje veliki prostor za usvajanje znanja i vještina o korištenju Interneta kao alata za poboljšanje kvaliteta života. Ukoliko uzmemo u obzir mogu nosti koje Internet nudi u sferi edukacije, ovo je nepovoljan podatak. Obzirom na dostupnost online edukacija, te mogu nosti poha anja istih koje nude znanje bez granica (a koju mladi tako malo koriste) Internet bi trebalo promovisati prvenstveno kao alat edukacije. O igledno je da mladi nisu svjesni koliko mogu nosti im se nudi na Internetu kao alatu za znanje bez granica što nam potvr uje podatak da 24,04% ispitanika internet pretražuje bez odre enog cilj.

115

Kategorija u enje studiranje i nastavak nau ne karijere:

15,2% ima problem da se skoncentriše nad jednim tekstom duže od pola sata;

44% ispitanika nije spremno na to da u i cijelog života; 64,6% ispitanika voljeli da budu više informisani o mogu nostima

studiranja i neformalnog obrazovanja u BiH (stru no usavršavanje, edukacijski programi, visoke škole, akademije, programi za prekvalifikaciju, besplatni kursevi i dr.).

Bez obzira na mogu e uzroke, dobijeni podaci govore o prili nom nepoznavanju procesa cjeloživotnog u enja. Iako se radi o procesu koji podrazumijeva sticanje i osavremenjavanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškolskog do razdoblja nakon penzionisanja, mnogi ispitanici ne misle tako. Ovakvo, vrlo neproduktivno shvatanje trajnog osposobljavanja ili barem pra enja trendova u svojoj profesiji name e obavezu i preporuku da se u naredne aktivnosti projekta i intervencije usmjerene prema ciljnoj grupi obavezno uklju i i sadržaj o zna aju cjeloživotnog u enja, te da se u tim projektima ili kampanjama pokažu pozitivni primjeri osoba koji su uspješni a koji ogromnu pažnju posve uju cjeloživotnom u enju da bi zadržali svoj status i ulogu u društvu. Ovi podaci pred nosioce projektnih aktivnosti stavlja vrlo važan zadatak poja anog informisanja ciljne populacije o navedenim sadržajima.

Kategorija inicijativa i poduzetništvo:

47,2% ispitanika nije spremno brzo i odlu no donijeti važne odluke; 44,7% ispitanika ne može uspješno funkcionisati u žurbi, pod

pritiskom; 69,8% ispitanika saglasno je sa stavom da vole pokretati promjene; 14,3% ospitanika bi voljelo pokrenuti vlastiti biznis.

116

Optimisti ni su podaci da 90,5% ispitanika smatra da su dosljedni u izvršavanju postavljenih ciljeva pa se sti e dojam da ispitanici generalno nemaju problem po ovom pitanju. Me utim, s obzirom da dosljednost podrazumijeva i prevazilaženje poteško a u dostizanju cilja te spremnost na donošenje brzih i teških odluka ovi podaci nam govore da je u praksi slika druga ija i da je potrebno posvetiti više pažnje razvoju ove kompetencije kod mladih, što je ujedno i preporuka. Predo eni podaci mogu biti smjernica za budu e aktivnosti u projektu koje bi se odnosile na ja anje interpersonalnih vještina, izgradnju i ja anje samosvijesti i samopouzdanja, liderskih vještina, razumijevanje vlastitih prednosti i nedostataka, ja anje motivacije, izgradnja vještina tim menadžementa i drugih vještina potrebnih za pokretanje inicijative i preduzetništvo. Kategorija kulturološka ekspresija (kulturna svijest i izražavanje):

kada je u pitanju poznavanje vlastitih sposobnosti i vrijednosti ispitanici iskazuju nezadovoljavaju i stepen samopouzdanja;

47,4% ispitanika se bavi nekim sportom; 61,5% ispitanika ima sklonosti ka nekom vidu umjetnosti, 70,3% ispitanika (rijetko 56% i nikad 14,3%) ne posje uju kulturne i

umjetni ke manifestacije. Obzirom da se radi o zna ajnom procentu mladih koji ne posje uju kulturne manifestacije, možemo zaklju iti da je, osim potrebnog poja anog rada na samopouzdanju i samopoštovanju (što smo elaborirali u kategoriji me uljudski i gra anskih kompetencija a predstavlja veoma bitne segmente ove kategorije), potrebno posvetiti pažnju i na podizanje nivoa ovog segmenta kulturološke ekspresije kod mladih, te osvijestiti mlade kako je ovaj, esto zaboravljeni segment, vrlo bitan za pove anje zapošljivosti.

117

Kategorija karijera i zapošljavanje:

39,5% ispitanika uop e ne zna koja je njihova budu a karijera i ime e da se bave;

38% ispitanika izjasnilo da njihov izbor škole ne odgovara tipu fakulteta ili poslu kojeg žele raditi;

23,8% izjavljuje da izbor srednje škole nije ispunio njihova o ekivanja; 98% ispitanika smatra da je za zapošljavanje, ak veoma važno, biti

upoznat sa o ekivanjima poslodavca; 40% mladih se izjasnilo da su rijetko imali priliku uvjeriti se da su

diplome ili certifikati važni za obavljanje odre enog posla; 69,6% ispitanika iskazuje visoku potrebu za obukom i savjetovanjem

za razvoj karijere. Dobijeni rezultati nam govore da su obuka i rad sa ciljnom populacijom po pitanju aktualizacije relacije volontiranja, sticanja radnog iskustva i odnosa prema radu, izuzetno poželjni i potrebni. Evidentno je da mladi imaju razvijenu svijesti o važnosti sticanja radnog iskustva prije zapošljavanja, te aktivnog traženja posla, ali da im nedostaje prakti ne aktivnosti što nam tako er može biti smjernica u planiranju budu ih aktivnosti u projektu. Preporuka je da se u projekt uvrste aktivnosti koje e doprinijeti podizanju nivoa gra anske kompetencije kod mladih koja obuhvata saznanja o savremenim doga anjima, zajedništvu, toleranciji, civilnoj hrabrosti (potrebnim i ispravnim na inima reagovanja u situacijama koje ih ugrožavaju), a zasniva se na poznavanju pojmova demokratije, pravde, jednakosti i gra anskih prava.

118

PROJEKT „ MLADI U SVIJETU RADA“ U skladu sa rezultatima istraživanja te smjernicama proisteklim iz istog pristupilo se izradi projekta „Mladi u svijetu rada“. Implementaciji projekta u srednjim školama Kantona Sarajevo pristupilo se krajem 2015. godine, a uz saglasnost Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Projektom e se kroz interaktivne radionice usmjerene na identificirane tematske cjeline, edukativni materijal, radne grupe, iskustveno u enje i predavanja nastojati pomo i mladima da uvide vlastite sposobnosti, vrijednosti i vještine, odnosno nivo trenutnih znanja i vještina koje posjeduju a koje predstavljaju željene ili neophodne uvjete za zaposlenje, s fokusom na ja anju interpersonalnih vještina klju nih za zapošljivost.

119

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................... 9

I MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO .................................................................................................. 11

1.0. Profesionalna orijentacija, šta je to? .................................................. 11

II KJU „ PORODI NO SAVJETOVALIŠTE“ ................................................... 15

2.0. Psihosocijalna podrška mladima u razvoju budu e karijere ............... 15

2.1. Zapošljivost kao preduvjet zapošljavanju .................................... 15

2.2. Klju ne kompetencije za cjeloživotno u enje i

zapošljivost na tržištu rada ........................................................... 19

2.3. Razvoj kompetencija za podizanje op eg nivoa

zapošljivosti .................................................................................. 22

III JU SLUŽBA ZA ZAPOŠLJAVANJE ............................................................ 25

3.0. Karijerna orijentacija ........................................................................... 25

3.1.Karijerna orijentacija u Bosni i Hercegovini ................................. 26

3.2.Karijerna orijentacija u praksi ...................................................... 30

3.3.Uloga savjetnika u JUSZZ u razvoju karijere ................................ 32

3.4. JU Služba za zapošljavnje Kantona Sarajevo ................................ 34

3.5. Suficitarna i deficitarna zanimanja .............................................. 36

3.6. Vještine i kompetencije potreben za tržište rada ........................ 42

120

IV OIA BIH /MUNJA INKUBATOR .............................................................. 51

4.0. Koga žele poslodavci? .......................................................................... 52

4.1.Koje su aktivnosti za u enike koje im mogu pove ati sposobnost zapošljivosti? ...................................................................................... 53

4.2. Kuda poslije srednje? .................................................................. 64

V PRIMJER DOBRE PRAKSE ....................................................................... 71

5.0. JU Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i

uslužnih djelatnosti Sarajevo .............................................................. 71

VI ISTRAŽIVA KI IZVJEŠTAJ ....................................................................... 87

6.0. Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju

budu e karijere .................................................................................... 87

Avdage Šahinagića 14/II, 71000 Sarajevo033 572-050 / 033 209-112

033 236 230info@porodicno.bawww.porodicno.ba