1. PRIPREMA I UPU IVANJE LO ENOG BRODSKOG KOTLA :

Op enito: Prikazan je lo eni vodocjevni kotao za lu ku slu bu i prekrcaj tereta i kotao na ispu ne plinove za opskrbu parom tjekom navigacije. Dobava napojne vode lo enog kotla se odvija preko predgrija a kotla na ispu ne plinove tjekom svih re ima rada. Voda se iz vodene komore lo enog kotla cirkulira preko ispariva a kotla na ispu ne plinove prije nego se vrati u parni dom lo enog kotla. Mokra para se u sekciji pregrija a, kotla na ispu ne plinove, pregrijava za potrebe turbo generatora tjekom navigacije. U sustavu napojne vode, koja se crpi iz napojnog tanka, postoje dvije napojne pumpe, pomo na i glavna. Napojni tank se nadopunjava iz tanka kotlovske vode. Pomo na napojna pumpa se koristi samo prilikom velike potro nje pare, tj. tjekom prekrcaja tereta i ona ima pet puta ve i kapacitet od glavne napojne pumpe. Iz turbina se kondenzat vra a direktno u napojni tank, dok se iz ostalih potro a a vra a preko inspekciskog tanka radi kontrole napojne vode od one i enja. Razina vode lo enog kotla se regulira preko PID kontrolera koji djeluje na dva napojna kontrolna ventila preko zajedni kog P/I konveretera.

1

Obje pumpe prekidaju sa radom kod prevelike razine vode u parnom bubnju spre avaju i da do e do hidroudara potro a a u slu aju da sa parom do njih dospije voda. Prelaz topline kod kotla na ispu ne plinove se regulira pomo u klapni koje omogu uju da odre ena koli ina ispu nih plinova zaobi e ispariva ku sekciju kotla. Klapnama upravlja PID kontroler koji na ovaj na in regulira sekundarni tlak kotla. Povratni kondenzat iz zagrija a i sporednih sistema se vra a u napojni tank preko inspekciskog tanka. Na inspekciskom tanku je prisutan gubitak topline te e se njegov sadr aj, tj. kondenzat, ohladiti ako mu se zaustavi priliv kondenzata. Pretpostavka je da e temperatura kondenzata biti konstantna, tj. oko 80C. Sustav je projektiran da radi u dva karakteristi na re ima rada: a) Prekrcaj tereta (za boravka broda u luci): Lo eni kotao je u pogonu u re imu rada proizvodnje pare od 16 ili 7 bara (high or low settings). Para se koristi za pogon turbina pumpi tereta (4 turbine) i pumpe balasta (jedna turbina) sa ukupnim potro kom pare od 40 t/h. b) Za pogon turbogeneratora (u navigaciji): Pri radu glavnog motora toplina iz ispu nih plinova se koristi za proizvodnju pare od 7 do 9 bara u kotlu na ispu ne plinove. Minimalni tlak od 7 bara se mo e odr avati pri radu lo enog kotla u automatskom re imu, ako je to potrebno, dok maksimalni tlak od 12 bara se mo e limitirati upotrebom klapni za skretanje ispu nih linova. U slu aju one i enja dimne strane lo enog ili kotla na ispu ne plinove, isti se dnevno propuhuju. Lo eni kotao sa parom, a kotao na ispu ne plinove sa servisnim zrakom to predstavlja veliko optere enje za sistem servisnog zraka.

2

2. LO ENI PARNI KOTAO

Ovaj lo eni kotao ima dva gorionika smje tena na stropu kotla. Lo i te ekranske izvedbe osim u podru ju gdje je smje ten pregrija . Pregrija je za ti en od direktnog udara plamena sa redom cijevi koje spajaju vodenu komoru sa parnim bubnjem. Iza pregrija a je smje ten snop ispariva kih cijevi. Sa vanjske strane kotla je smje tena negrijana cijev koja spaja vodenu komoru sa parnim bubnjem radi prirodne cirkulacije vode u kotlu. Rashladnik pregrija a je smje ten unutar parnog bubnja kako bi se osiguralo nesmetano strujanje zasi ene pare radi prilikom pregrijavanja. Na ovaj na in se osigurava pozitivan smijer strujanja zasi ene pare kroz pregrija tjekom cijelog vremena pregrijavanja, a ujedno sprije ava porast temperature cijevi to mo e dovesti do pregaranja pregrija a. U snopu ispariva kih cijevi je smje ten parni propuhiva a e kojim se odr ava isto a cijevi.

Zasi ena para iz parnog bubnja osigurava opskrbu svih grija a za brodsku potrebu tjekom boravka broda u luci i opskrbu pregrija a kotla na ispu ne plinove tjekom plovidbe. Pregrijana para se koristi za pokretanje pumpi tereta i balasta, turbogeneratora i palubnih ure aja. 3

Parni bubanj ima na sebi ugra en ozra ni ventil koji omogu ava odstranjivanje zraka iz bubnja tjekom tijekom parospremanja kotla, te da bi se izbjeglo stvaranje vakuuma u parnom bubnju prilikom potpunog zaustavljanja kotla. Da bi se osigurala opskrba zagrija a separatora i goriva sa zasi enom parom ni e temperature, na dobavnoj liniji je ugra en regulator tlaka zasi ene pare koji osigurava opskrbu sa parom temperature ispod 160C. Rastere enje tlaka u kotlu je osigurano mogu no u direktnog ispu tanja pare u kondenzator preko ventila za rastere enje koji otvara ako tlak pare pre e 17 bara. Kad se ventil otvori aktivira se i zvu ni i svjetlosni alarm. Ispu ni plinovi: PM prestavlja dim ili lebde e estice (particulate matter), a izra ava se u postocima od 0 do 100%. NOx predstavlja ukupnu koli inu du ikovih oksida prisutnih u ispu nim plinovima, a naj e e su to du ikov dioksid (NO2) i du ikov monoksid (NO). Izra ava se kao maseni protok kg/h ili kao specifi ni maseni omjer g/kg utro enog goriva. SOx predstavlja ukupnu koli inu sumpornih oksida prisutnih u ispu nim plinovima, a naj e e su to sumporni dioksid (SO2) i sumporni trioksid (SO3). HC i CO predstavljaju ugljikovodike i uglji ni monoksid i oni predstavljaju sve ostatke neizgorenog goriva u ispu nim plinovima. Nastanak emisije NOx-a komponenti pospje uju visoke vr ne temperature izgaranja i vi ak kisika u lo i tu kotla. Neravnomjernim mje anjem goriva i kisika dolazi do stvaranja lokalnih visokih vr nih temperatura koje pospje uju stvaranje NOx-a. Smanjenje sadr aja NOx-a u ispu nim plinovima se mo e provesti na sljede e na ine: - kvaliteta izgaranja mora biti to je mogu e bli a stehiometriskom izgaranju - mora se provesti to bolje mje anje goriva i zraka - izgaranje se mora provesti u dva koraka kako bi se snizile vr ne temperature izgaranja: prvi korak: gorivo do e u zonu izgaranja sa manjkom kisika drugi korak: u zonu sa manjkom kisika se dodaje dodatni zrak. U ovom koraku se sni avaju vr ne temperature izgaranja i produciranje emisije NOx. Simulator nudi tri metode za redukciju NOx-a. Recirkulacija ispu nih plinova (Flue gas recirculation FGR) : Kod brodskih kotlova limitiranog volumena najjednostavnija metoda smanjenja emisije NOxa je recirkulacija ispu nih plinova. Potrebno je ugraditi dodatni dimovod, te spojiti dimovod 4

lo i ta na usisnu stranu ventilatora gorionika ili ugraditi dodatni ventilator za ovu svrhu. Kod 15%-tne recirkulacije ispu nih plinova posti e se smanjenje emisije NOx za oko 30%. Tangencijalni kotlovi (Tangentially Fire Boiler TFB): Ovakvi kotlovi iziskuju veliki volumen pa kao takvi nisu prikladni kao brodsko brodska izvedba. Konstrukcija kotla omogu ava dobro mje anje goriva i zraka vrtlo nim strujanjem u lo i tu. Dobro pomje ana i homogena smjesa goriva i zraka omogu ava izgaranje sa vrlo malim vi kom zraka (oko 0.5%). Tangencionalno izgaranje pretpostavlja dodavanje zraka u gornjim djelovima lo i ta kako bi se postiglo izgaranje u dva stupnja, tj. izgaranje u prvom stupnju sa manjkom kisika (u ni em dijelu lo i ta) i naknadno izgaranje sa vi kom zraka u drugom stupnju kako bi se snizile vr ne temperature izgaranja (vi i djelovi lo i ta). Selektivna kataliti ka redukcija (Selective Catalytic Reduction SCR): Uspje na redukcija emisije NOx-a mo e se posti i naknadnim tretmanom ispu nih plinova dodavanjem amonijaka (NH3) u struju ispu nih plinova, te njihovim prevo enjem preko katalizatora. Temperatura ispu nih plinova mora biti izme u 300C i 400C. Katalizator unapre uje, tj. ubrzava reakciju izme u NOx i NH3, a rezultat je proizvodi du ik i voda. Selektivnom kataliti kom reakcijom se posti e smanjenje proizvodnje NOx -a za 90%. Neophodna je precizna konstrukcija ulazne mje alice, ispu nih plinova i amonijaka, te precizno doziranje koli ine amonijaka kako bi se osigurala emisija amonijaka (NH3 -slip) u prihvatljivim granicama. Koncentracija amonijaka u ukupnoj emisiji ispu nih plinova bi se trebala kretati u granicama nekoliko ppm. Potrebe amonijaka se kre u oko 0.5 kg za smanjenje NOx-a od 0.5 kg. Komentar za CO / HC emisiju (uglji ni monoksid / ugljikovodici): Sadr aj CO i neizgorenog HC u emisiji ispu nih plinova se pove ava sa smanjenjem koli ine ispirnog zraka. Kada se omjer zraka i goriva pribli i stihiometriskom omjeru, CO i HC drasti no porastu. Tangencijalni lo eni kotlovi omogu uju izgaranje sa malom koli inom zraka, bez porasta CO/HC/ a e, to omogu ava veliki stupanj iskoristivosti kotla i samanjenje emisije NOx-a. Generiranje SOx-a: Generiranje ili sadr aj emisije SOx-a u ispu nim plinovima ovisi o sadr aju sumpora u gorivu. Porast emisije SOx-a kod vi ka ispirnog zraka je posljedica injenice da vi e SO3 nastaje kod ve e koli ine ispirnog zraka. Prethodno opisane mjere za smanjenje emisije NOx-a ne utje u na formiranje SOx-a. Najbolji na in smanjenja emisije SOx -a na brodovima je kemisko izdvajanje sumpora iz goriva

5

3. IZGARANJE U LO ENOM KOTLU

Op enito: Kotao ima dva gorionika smje tena na strop lo i ta koji mogu izgarati te ko (HFO) ili lako gorivo (DO), te se po potrebi mo e mjenjati vrsta goriva. Svaki od sistema (HFO ili DO) imaju po jednu dobavnu pumpu, a sistem te kog goriva ima i zagrija radi pripreme goriva za izgaranje, a oko cijeci sistema su kapilarne cijevi pare radi sprije avanja pada temperature goriva og grija a do gorionika. Para ili zrak za raspr ivanje omogu uju kvalitetnije raspr ivanje goriva. Pilot pumpa i rasprska slu e za potpalu goriva u gorioniku. Raspr ivanje goriva je osigurano kori tenjem komprimiranog zraka ili pare, a selekcija se vr i troputnim ventilom. U slu aju rada gorionika na dizel gorivo, ni jedan od spomenutih medija se ne koristiti. Sustav upravljanja plamenikom mo e raditi u re imu od 8 bara (low settings) ili 16 bara (high settings). Za tita kotla ga enjem gorionika se aktivira pri sljede im uvjetima: 6

- zaustavljanje ventilatora zraka za izgaranje - nizak nivo vode u kotlu - nizak tlak medija za raspr ivanje goriva - izostanak psisustva plamena na bilo kojem gorioniku - izostanak procesa propuhivanja lo i ta (purge operation) - nepravilna monta a sapnica - visoki nivo vode u kotlu Sistem kontrole upravljanja izgaranjem goriva se sastoji od jednog glavnog kontrolera i dva pomo na i od analizatora sadr aja kisika u ispu nim plinovima. Njihova zada a je da: - vr e regulaciju koli ine goriva za izgaranje kako bi tlak pare u kotlu bio to je mogu e bli e zadanom - da gorionik kotla snabdjevaju sa onolikom koli inom zraka za izgaranje koja u odnosu sa gorivom osigurava u inkovito i sigurno izgaranje. - da snabdjevaju gorionik sa onolikom koli inom goriva kako bi sadr aj kisika u inertnom plinu bio to ni i. Glavni kontroler generira signal visoko / nisko optere enje kotla (high / low), te prora unava potreban omjer goriva i zraka za pomo ni kontroler. Glavni kontroler je PID kontroler koji prima informaciju protoka izlazne pare iz parnog bubnja i trenutnog tlaka pare. Pomo ni regulatori su u potpunosti PID regulatori, te se moraju postaviti na ru nu kontrolu tokom parospremanja kotla. Odabir re ima rada kotla (high / low) osigurava da se prvo pove a potrebna koli ina zraka u odnosu na koli inu goriva prilikom pove anja optere enja kotla, a tako er da se prvo omogu i smanjenje koli ine goriva u odnosu na koli inu zraka prilikom smanjenja optere enja kotla. Ovo je bazi no razmi ljanje automatike svakog kotla ime se posti e smanjenje koli ine a e tjekom promjene optere enja kotla. Prije svakog potpaljivanja gorionika lo i te se mora propuhati istim zrakom. Du ina trajanja propuhivanja mora biti tolika da se osigura etri izmjene zraka u lo i tu kako bi se zadovoljili siguronosni zahtjevi klasifikaciskog dru tva. Sekvence automatizacije moraju uslijediti ovim redom: - regulator koli ine zraka mora omogu iti maksimalnu koli inu zraka tjekom propuhivanja kotla - siguran start pumpe goriva za potpalu glavnog plamena gorionika

7

- start generatora iskre za potpalu - elektromagnetski ventil pumpe goriva za potpalu mora otvoriti kako bi usljedila potpala goriva - otvara se glavni ventil goriva - otvara se ventil za raspr ivanje goriva zrakom ili parom (rad gorionika na HFO Low operation) Ako detektor plamena ne vidi plamen za oko 6 sekundi prekida se dovod goriva i zraka, gorionik e se automatski pogasiti, tj. aktivirat e se za tita, a ponovni start e biti mogu tek nakon ru ne deaktivacije za tite. U slu aju da je gorionik u radu sa smjesom prebogatom zrakom plamen e biti blown-out, tj. pregrijan (alarm e ozna iti preveliko prisustvo zraka u smjesi). U suprotnom slu aju, kada ima previ e goriva u odnosu na zrak, e te ko do i do zapaljenja smjese (alarm e ozna iti preveliko prisustvo goriva u smjesi). Upravljanje gorionikom (burner management): Kotao ima jednostavanu ali vrlo efikasnu kontrolu upravljanja radom gorionika br.1 i 2. Gorionik br.1 je glavni gorionim (master), a gorionik br.2 pomo ni gorionik (sleve) i on radi samo ako je gorionik br.1 u funkciji. Pomo ni gorionik starta samo ako je sekundarni tlak pare ispod donjeg limita pare, a zaustavlja se kada tlak pare prije e gornji limit tlaka pare. Kako bi se izbjeglo u estalo paljenje i ga enje gorionika (u estalo startanje i zaustavljanje gorionika uzrokovano uzajamnim djelovanjem kontrolera izgaranja i kontrolera gorionika), ugra ena je vremenska zadr ka izme u startanja i zaustavljanja gorionika. Ako do e do gre ke u radu gorionika, isti se automatski zaustavlja, a indikacija alarma BURNER ON se naizmjenice pali - gasi. Gre ka gorionika se mo e prona i u sljede im uzrocima: - prevelika koli ina goriva tjekom procesa predpaljenja - prevelika koli ina zraka tjekom procesa predpaljenja - nestabilan plamen uzrokovan pomanjkanjem goriva - nestabilan plamen uzrokovan pomanjkanjem zraka - kvar detektora plamena Te ko gorivo de dobavlja iz zajedni kog dnevnog tanka i zagrijava u zagrija u, a normalna radna temperatura goriva je 90C. Ako se radna temperatura goriva spusti ispod 80C do i e do porasta koncentracije a e u emisiji ispu nih plinova, a to je direktno prouzrokovano 8

lo im raspr ivanjem goriva. U ovom slu aju gorionik e zatra iti ve u koli inu zraka za izgaranje. U slu aju da tlak para ili zrak za raspr ivanje te kog goriva padne ispod 3.0 bara, rad gorionika se mora prebaciti na dizeo gorivo. Dizelsko gorivo se dobavlja iz zajedni kog dnevnog tanka ali sa zasebnom dobavnom pumpom. Uvjet koji se moraju zadovoljiti ako se upravljanje gorionikom eli prebaciti na automatski rad su sljede i: - odabrano je kori tenje te kog goriva (troputni ventil u ispravnom polo aju) - pumpa te kog goriva je u radu - ventil ulaza pare u zadrija te kog goriva je otvoren - ventilator zraka za izgaranje je u radu - ventil pare za raspr ivanje te kog goriva je otvoren - na razvodnoj plo i gorionika je poga en shuttdown alarm gorionika - sva etiri kontrolera gorionika su postavljena na automatski rad - temperatura te kog goriva je iznad 80C Ventilator dobavnog zraka i pumpa te kog goriva automatski startaju pri smanjenju broja okretaja glavnog motora, koli ina i temperatura ispu nih plinova glavnog motora nije dostatna za proizvodnju pare pri eljenom tlaku kotla na ispu ne plinove. Kad je proizvodnja pare kotla na ispu ne plinove dostatna da se zadovolji eljeni tlak, lo eni kotao se automatski gasi, ventilator zraka za izgaranje i pumpa te kog goriva se moraju ru no pogasiti. Ulazni napojni signal u glavni kontroler: Izlazni signal protoka pare (G05002 * C05510) i: (izlazno protok pare ulaz napojne vode) * konstanta = (G05002 (G05011 + G05012)) * C05524 Rad glavnog kontrolera gorionika kotla Svi izlazni signali se mogu ponaosob, neovisno, uga ati. Mogu se anulirati postavljanjem varijable C na vrijednost 0.

9

Upu ivanje lo enog kotla: Pretpostavka je da se opskrba elektri nom energijom vr i preko jednog od dizel generatora, te da su uspostavljeni sustavi morske rashladne vode, sutav rashladne vode niske temperature i sustav komprimiranog zraka: 1. Utvrditi da je nivo vode u lo enom kotlu unutar dozvoljenih vrijednosti (vidi sl.MD80) 2. Otvoriti ozra ni pipac parnog doma lo enog kotla (V05103) i otvoriti ozra ni pipac pregrija a pare (V05652) (vidi sl.MD82) 3. Otvoriti ventil dizel goriva (V00367), te kog goriva (V00327) i brzozatvaraju i ventil na dnevnom tanlu te kog goriva (V00328) (vidi sl.MD05) 4. Uputiti dobavnu pumpu dizel goriva (R05634), postaviti troputni selektor ventil (V05654) na polo aj opskrbe dizel gorivom, te na selektoru vrste goriva odabrati dizel gorivo (X05702) (vidi sl.MD84). 5. Uputiti ventilator zraka za izgaranje (R05635) (vidi sl.MD84). 6. Postaviti etri komtrolera na ru no upravljanje, vrijednost glavnog kontrolera postaviti na 7, a vrijednosti kontrolera koli ine goriva i zraka na 10 (vidi sl.MD84). 10

7. Protok zraka za izgaranje mora biti postavljeno na vrijednost 100, te se mora startati proces propuhivanja lo i ta (PURGE). Kada zavr i proces propuhivanja lo i ta (svijetli signalna lampica) treba sniziti koli inu zraka za izgaranje sa 100 na 10 (vidi sl.MD84). 8. Poni titi za tite kotla, ako su aktivirane, te startati gorionik br.1 (vidi sl.MD84). 9. Mora usljediti start dobavne dizel pumpe za potpalu glavnog plamena, a nakon nekoliko sekundi mora usljediti paljenje glavnog palamena (vidi sl.MD84). 10. U skladu sa praksom parospremanja kotla, potrebno je postepeno podizati tlak kotla (vidi sl.MD84). 11. Sniziti vrijednost kontrolera dobave zraka na 1, a kontrolera dobave goriva na 4, to bi trebalo osigurati kontinuirani rad gorionika (vidi sl.MD84). 12. Kada temperatura vode u kotlu dostigne 105C (tlak u kotlu bi trebao biti iznad 0.23 bara), potrebno je zatvoriti ozra ni ventil (V05103) (vidi sl.MD82). 13. Otvoriti drena ni ventil glavnog parovoda (V05378) (vidi sl.MD82). 14. Potpuno otvoriti glavni dobavni ventil pare (V05108) (vidi sl.MD82). 15. Otvoriti ventil ulaza pare u zagrija te kog goriva (V05653) i ventil grijanja cjevovoda te kog goriva (V05668) (vidi sl.MD84). 16. Startati pumpu te kog goriva (V05633) (vidi sl.MD84). 17. Otvoriti ventil pare za raspr ivanje goriva (V05640) (vidi sl.MD82). 18. Kad tlak pare u glavnom paraovodu dostigne vrijednost od 1 bara potrebno je zatvoriti drena ni ventil glavnog parovoda (V05378) (vidi sl.MD80). 19. Kada razina vode u parnom bubnju opadne na vrijednost -10, otvoriti napojni ventil (V04807), a kontroler razine vode u kotlu postaviti na ru no upravljanje i startati glavnu napojnu pumpu (R05630). Regulirato kapacitet glavne napojne pumpe na 10% (vidi sl.MD80). 20. Povisiti razinu vode u kotlu na vrijednost +75 i pogasiti glavnu napojnu pumpu. Ru no startati glavnu napujnu pumpu kada visina vode u kotlu dostigne vrijednost -75 (vidi sl.MD80). 21. Kada tlak kotla dosegne vrijednost od 8 bara potrebno je poni titi (resetirati) alarme nizak tlak pare za raspr ivanje i niska temperatura te kog goriva. Kada se alarmi pono te, pogasiti gorionik br.1 (vidi sl.MD84). 22. Postaviti ventil za promjenu vrste goriva (V0654) u polo aj za dobavu te kog goriva (HFO), a selektor vrste goriva gorionika u polo aj HFO (vidi sl.MD84). 23. Kontrolere dobave zraka, goriva i koli ine kisika u ispu nim plinovima prebaciti na automatsku kontrolu (vidi sl.MD84). 11

24. Nakon ga enja alarma za tite kotla, signalizacija spremnosti glavnog kontrolera gorionika kotla (Burner management) bi trebala svijetliti, te ga je potrebno startati (vidi sl.MD84). 25. Zaustaviti rad dobavne pumpe dizel goriva (gorionik radi na te ko gorivo) (vidi sl.MD84). 26. Uputiti Glavnu napojnu pumpu (R05630) i ostaviti je u radu (vidi sl.MD80). 27. Kotao e nastaviti rad u automatskom niskom re imu (rad u re imu od 8 bara tjekom navigacije) ili visokom re imu (rad u re imu od 13 bara tjekom trgova kih operacija). Regulacija razine vode u lo enom kotlu: U inkovitost kruga kontrole razine vode uglavnom ovisi o injenici da li je u radu glavna ili pomo na napojna pumpa sa pripadaju im napojnim krugom, te o njihovim karakteristikama. Kad se dobava vode vr i preko pomo ne linije izostaje predgrijanje napojne vode, te e usljediti pad tlaka pare kod ve e dobave napojne vode. Pad tlaka pare, usljed ovog efekta, nastoji pove ati dobavu napojne vode radi pove anja diferencijalnog tlaka napojne vode. Radi ovoga je prisutna uzajamna veza izme u kontrole izgaranja i kontrole razine vode u kotlu. Dotok hladne napojne vode utje e na vrijednost tlaka pare, a isto tako tlak pare utje e na dotok napojne vode. Tzv. kontrola nivoa vode u tri to ke uklju uje signal razlike izme u protoka pare (potro nja pare) i ukupnog protoka napojne vode. Ovakav na in kontrole smanjuje osjetljivost usljed variranja tlaka pare i uvjeta kao to su neugo enost regulaciskog ventila (karakteristika protoka) ili predimenzioniranost napojne pumpe. Od vitalne je va nosti da je tlak pare kotla stabilan kad se vr i pode avanje kontrolera razine vode u kotlu. Radi ovog se preporu uje da se prilikom pode avanja kontrolera razine vode u kotlu, kontroler izgaranja postavi na re im ru nog upravljanja, to dovodi do prekida uzajamne veze tlaka pare i razine vode kotlu.

12

Kontrola razine vode lo enog kotla:

Izlazni signal iz kotla: Z05052=(izlazni signal potro ka pare - signal dotoka napojne vode) * C05041 Izlazni signal iz kotla se gasi / poni tava kad je vrijednost C05041 postavljena na 0.

13

4. PARNI KONDEZATOR

Op enito: Kondezator se koristi za hla enje pare koja izlazi iz turbine . Kondezator se hladi morskom vodom , iji se protok regulira na izlazu . Ovo mo e biti iskori teno prilikom optimiziranja rada postrojenja. Za pobolj anje performansi postrojenja kondezator radi sa podtlakom . Podtlak se stvara sa dvije vakum pumpe , od kojih uvijek radi samo jedna.Tlak u kondezatoru mo e se rastaviti na dvije komponente : tlak isparavanja i tlak nekondeziranih plinova .Tlak isparavanja ovisi o koli ini pare koja doti e u kondezator , protoku i temperaturi morske vode .Kada se vakum pumpa zaustavi ,tlak plinova e se postepeno pove ati a ukupni tlak e se pove ati do atmosferskog. Protjecanje zraka e se pove ati ako para turbogeneratora nije pod tlakom. Kondezat iz kondezatora nalazi se u mlakom zdencu ispod cijevi kondezatora. Vodu iz mlakog zdenca odvodi se sa napojnim pumpama.

14

Glavna napojna pumpa je predvi ena za male protoke i koli ine , a pomo na joj pumpa je predvi ena za ve a optere enja i protoke .

5. TURBOGENERATOROp enito : Turbo-generator se na brodovima upotrebljava kao jedan od izvora elektri ne energije , paru dobiva od lo enog ili kotla na ispu ne plinove . Kada je brod u luci onda ga pogoni lo eni kotao jer nemamo ispu nih plinova za stvaranje pare. Na ulazu u kotao smje ten je ventil za izmjenu . Turbo generator se napaja sa pregrijanom parom iz kotla na ispu ne plinove. Okretni moment na turbini ovisi o protoku pare , temperaturi i tlaku na ulazu i podtlaku kondezatora. Ventil za dovod pare se kontrolira sa regulatorom brzine vrtnje. Brzina se mo e daljinski kontrolirati i mjenjati na plo i turbogeneratora u kontrolnoj kabini ili ru no na ventilu za dovod pare .Kada je turbo generator uga en tada se para potupno pretvara u vodu , da se izbjegne zadr avanje vode u turbini , njeno ku i te je posebno izra eno. Kada se upu uje hladan turbogenerator , glavne cijevi pare i ku i te se moraju drenirati jer uvijek postoji mogu nost od stvaranja kondezata . Ako se turbina pokrene a na usisu ima teku ine do i e do hidro udara koji e uzrokovati velika o te enja. Turbo generator je izra en sa privje anom pumpom podmazivanja, koja podmazuje i hladi turbinu i generator . Na liniji podmazivanja su postavljena dva filtera , jedan u upotrebi a jedan u pri uvi.Ukoliko do e do pojave vode u tanku ulja za podmazivanje ,ulje se mo e separirati ili promjeniti.Vrlo niska odnosno visoka temperatura ulja za podmazivanje smanjuje svojstva podmazivanja ulja . Ta pojava uzrokuje vibracije i nestabilan rad turbine . Brtvljenje pare je postavljeno na glavnoj usisnoj liniji, preko prigu nog ventila. Para nakon turbine se kondezira u kondezatoru . Turbo generator je za ti en sa sigurnosnim sustavom , i signal za prekid rada se uspostavlja u ovim uvjetima :

-visoka razina vode u mlakom zdencu - visok tlak u kondezatoru , odnosno nizak podtlak(vakum) - visoka razina vode u kotlu - turbo-generator overspeed - nizak tlak ulja za podmazivanje - hidrauli ni udar na rotoru - visoke vibracije - viskoke vibracije rotora zbog lo eg podmazivanje Svi kvarovi moraju biti ru no otklonjeni i resetirani prije ponovnog pokretanja turbo generatora 15

Operacija turbogeneratora: Turbo generator se pokre e kada tlak pare dostigne 7 bara , a proces je sljede i : 1. MD 01; pustiti morsku vodu za hla enje kondezatora (V00673) 2. MD 85; pokrenuti glavnu pumpu R 04721 and No 1 vacuum pumpu R 04720 3. MD 86; Set V04608 (T/G select valve) lo eni kotao 4. MD86; otovriti sljede e ventile drena a na liniji pare (V04657), ulaz pare u turbinu (V04655), izlaz pare iz turbine prema kondezaoru (V04660), LO Filter No 1 (V04668) voda za hla enje ulja za podmazivanje(V04661) Sealing steam valve (V04656) 5. MD86; Provjeriti dali ima kondezata igdje u postrojenju ,ako ima onda drenirati 6. MD86; Postaviti pumpu podmazivanja na AUTO. 7. MD86; 1 minutu okretati turbinu vrlo sporo da po me sa radom 8. MD86; Otovriti zaustavni ventil turbine na 15% 9. MD86; Turbina se mora po eti okretati sporo i tako bi se nekoliko minuta trebala okretati 10. MD86; Nastaviti sa sporim otvaranjem ventila do 40% i tako pustiti turbinu da radi 15 min. 16

11. MD86; kada turbina dostigne broj oketaja (6400 1/min) ventil treba biti otvoren na 100% i drenani ventil na liniji pare mora biti zatvoren 12. MD86; Treba pustiti turbinu da radi neko vrijeme i pratiti sve tlakove i temperature dali su u redu , ako jesu i nema alarma , tada turbo generator mo e po eti davati elktri nu energiju

17

SADR AJ:1. 2. 3. 4. 5. PRIPREMA I UPU IVANJE LO ENOG BRODSKOG KOTLA :............................. 1 LO ENI PARNI KOTAO ........................................................................................... 3 IZGARANJE U LO ENOM KOTLU ......................................................................... 6 PARNI KONDEZATOR ........................................................................................... 14 TURBOGENERATOR .............................................................................................. 15

POTPIS LITERATURE:1) Dr. Sc. Gojmir RADICA Dijagnostika kvarova, Split 2010 2) Velimir Ozreti : Brodski pomo ni strojevi i ure aji, Split Ship Management 3) Prof. dr. sc. Dragan Martinovi : Brodski strojni sustavi , Sveu ili te u Rijeci 4) eljko Kurtela: Male osnove brodostrojarstva, Dubrovnik 5) Kraut, B. Strojarski priru nik, Tehni ka knjiga, Zagreb, 1997. 6) Skripta Brodski strojni elementi-prof. Dr. Zlatan Kulenovi 7) Skripta Rad na simulatoru i plovidbena praksa I-dipl.ing. Branko Lali

18