Priprave za 3. razred Priprave sastavila: Snjeana Zrinjan, prof. 2., 3. Ponavljanje i uvjebavanje 4. Biljeke i biljeenje 5. Predrealizam (uvod) 6. August enoa, Budi svoj 7. August enoa, Kameni svatovi 8., 9. August enoa, Prijan Lovro 10. Predrealizam u hrvatskoj knjievnosti 11. Sintaktike jedinice 12., 13. Gramatiko ustrojstvo reenice (predikat, objekt, prilona oznaka) 14. Gramatiko ustrojstvo reenice (subjekt, atribut, apozicija) 15. Reenica 16. Ponavljanje i uvjebavanje 17. Realizam u europskim knjievnostima (uvod) 18., 19., 20. Lav Nikolajevi Tolstoj, Ana Karenjina 21., 22. Honor de Balzac, Otac Goriot 23. Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna (ulomak) 24. mile Zola, Thrse Raquin (ulomak) 25. Realizam i naturalizam u europskim knjievnostima (sinteza) 26. Ponavljanje i uvjebavanje (knjievnost) 27. Pismena provjera znanja (knjievnost) 28. Analiza pismenih radova 29., 30. 1. kolska zadaa 31. Ispravak 1. kolske zadae 32., 33. Nezavisnosloene reenice 34., 35. Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna 36. Ponavljanje i uvjebavanje (jezik) 37. Pismena provjera znanja (jezik) 38. Analiza pismenih radova 39., 40. Pisanje eseja (Balzac Dostojevski) 41. Realizam u hrvatskoj knjievnosti (uvod) 42., 43. Silvije Strahimir Kranjevi, Mojsije 44., 45. mile Zola, Thrse Raquin

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 2., 3. Datum:

Naziv nastavne jedinice Ponavljanje i uvjebavanje Nastavno podruje/podruja:

Tip nastavnoga sata: Nastavni oblici:

Operacionalizirani cilj(-evi) ponoviti rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici osnovne knjievnopovijesne i knjievnoteorijske pojmove iz prvoga i drugoga razreda

Ishodi uenja a) kognitivni rjeavanjem zadataka uenik e se prisjetiti znaajnih djela

svjetske i hrvatske knjievnosti, stilskih izraajnih sredstava, knjievnih rodova

b) afektivni izraziti svoja promiljanja razvoja knjievnosti i znaaja pojedinih knjievnoumjetnikih djela

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - uenici crtaju u biljenici vremensku crtu s tim da s gornje strane naznauju trajanje i naziv knjievnih razdoblja u europskim knjievnostima, a s donje strane trajanje i nazive knjievnih razdoblja u hrvatskoj knjievnosti Razrada - ponavljanje obiljeja knjievnih razdoblja, pisanje najvanijih obiljeja u biljenicu prema podatcima u udbeniku - ponavljanje predstavnika knjievnih razdoblja (usporedba s podatcima u poetnom ponavljanju u udbeniku) Zavretak - svaki uenik pie pet vlastitih pitanja za ponavljanje - odgovaranje na pitanja (jedan uenik ita pitanja, drugi odgovara) 2. sat Uvod - ponavljanje najznaajnijih predstavnika svakoga razdoblja Razrada - uenici u parovima rjeavaju ponavljanje 1 i ponavljanje 2 u radnoj biljenici - iznoenje rezultata Zavretak - uenici oznaavaju zadatke ijih se rjeenja nisu mogli sjetiti - utvrivanje koji su zadatci za cijeli razred bili najtei Plan ploe Periodizacija knjievnosti

europska (svjetska) knjievnost antika knjievnost (8. st. pr. Kr. 5. st.) srednjovjekovna knjievnost (5. 15. st.) humanizam i renesansa (13. i 14. st.) renesansa (15. i 16. st.) barok (17., 18. st.) klasicizam (17. st., Francuska) prosvjetiteljstvo (18. st., Francuska) romantizam (1800. 1830.) hrvatska knjievnost srednjovjekovna knjievnost (11. 15. st.) - humanizam (15. st.) renesansa (16. st.) barok (17. st.) prosvjetiteljstvo (18. st.) hrvatski narodni preporod (1830. 1860.)

Nastavni materijal Rjeenja zadataka iz radne biljenice Ponavljanje (1) 1. Baanska ploa datira iz 1100. godine, pisana je pismom glagoljicom i hrvatskom redakcijom staroslavenskoga jezika. Ona predstavlja darovnicu kralja Zvonimira crkvi svete Lucije. Tekst je zapisao opat Driha, a opat Dobrovit je zidao crkvu. 2. a) anafora b) polisindeton c) anadiploza (anafora) 3. Netono je d) Aliteracija je ponavljanje samoglasnika. (Aliteracija je ponavljanje suglasnika.) 4. Ilijada epopeja, Homer, antika (grka) knjievnost Eneida epopeja, Vergilije, antika (rimska) knjievnost Beowulf staroengleski nacionalni ep, - , srednjovjekovna knjievnost Pjesan o Rolandu starofrancuski nacionalni ep, - , srednjovjekovna knjievnost Pakao epski spjev, Dante Alighieri, humanizam 5. Diskurzivni knjievni oblici su: esej, autobiografija, dnevnik, biografija, memoari. 6. Treba izbaciti Plauta jer su Eshil, Sofoklo i Euripid grki tragiari, a Plaut je rimski komediograf. 7. S Boanstvenom komedijom ne moe se povezati izraz deseterac (pisana je jedanaestercem). 8. Srednjovjekovnoj knjievnosti nisu svojstvene dionizijske sveanosti. Ponavljanje (2) 1. srednjovjekovna knjievnost, humanizam, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo 2. U djelu Dundo Maroje ne pojavljuju se likovi: Grdan i Jeljenka (to su likovi iz Gundulieve Dubravke). 3. Na barok se ne odnosi simetrinost (simetrinost je svojstvena renesansi). 4. Judita ep Marko Maruli renesansa Dundo Maroje komedija Marin Dri renesansa Dubravka pastirska igra Ivan Gunduli barok Osman ep Ivan Gunduli barok Jesenji plodovi zbirka pjesama Matija Petar Katani prosvjetiteljstvo 5. a) prva hrvatska svjetovna drama: Hanibal Luci, Robinja; b) Otac Hrvatske Knjievnosti Marko Maruli; c) prvi hrvatski povijesni ep Brne Karnaruti, Vazetje Sigeta grada; d) prvi hrvatski roman: Petar Zorani, Planine 6. Ignjat urevi (on je barokni pjesnik, a iko Meneti, Dore Dri i Hanibal Luci su hrvatski petrarkisti. 7. Ozaljskom krugu baroknih pisaca ne pripada Matija Antun Relkovi (on je slavonski pisac razdoblja prosvjetiteljstva). 8. Razgovor ugodni naroda slovinskoga napisao je Andrija Kai Mioi.

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 4. Datum:

Naziv nastavne jedinice Biljeke i biljeenje Nastavno podruje/podruja: izraavanje

Tip nastavnoga sata: sat izraavanja

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) na osnovi zadanoga teksta (kratki knjievnopovijesni tekst) napisati biljeke u obliku mentalne mape ili u nekom vizualno-grafikom obliku i u linearnom obliku na kraju sata ocjenjuju se radovi, ocjenjuje se jasnoa, preglednost biljeaka i je li uenik uoio bitne misli iz teksta

Ishodi uenja a) kognitivni Uenik e:

prepoznati vanost biljeaka za uenje dati primjer vlastitoga biljeenja uoiti i objasniti glavne misli iz lanka zabiljeiti glavne misli iz lanka linearno i grafiki ocijeniti biljeke i mogunost uenja na osnovi njih objasniti odnos izmeu romantizma i hrvatskog narodnog preporoda

b) afektivni Uenik e: napraviti vlastite biljeke i procijeniti njihovu uspjenost

Tijek sata (artikulacija) Uvod - pitanje uenicima jesu li njihove biljenice uredne, smatraju li to uope vanim, pitanje uenicima kako ue, u kojem su im smislu biljeke vane za uenje Razrada - uenici itaju tekst o hrvatskom narodnom preporodu te o odnosu hrvatskog narodnog preporoda i romantizma - uenici dobivaju zadatak prepoznati osnovne misli i napraviti biljeke (uvjet je da biljeke budu uredne, pregledne i da izraavaju vano; one mogu biti linearne i grafike, npr. poput umnih mapa) - uenici piu biljeke Zavretak - iznoenje rezultata, ocjenjivanje radova

Plan ploe - profesor ne biljei na plou, uenici samostalno biljee u biljenice, pri tome koriste i bojice - jedan od moguih naina biljeenja:

Romantizam velike zapadne hrvatska knjievnosti knjievnost sklonost prema nacionalni individualizam

posve osobnoj pobuni (buenje nacionalne svijesti) naglaena subjektivnost elja da se uz nacionalno u izricanju osjeaja osvjeivanje, izbori ugled i pesimizam tzv. dostojanstvo nacionalnog jezika svjetske boli te ponos na nacionalnu prolost i tradiciju optimizam radi uvjerenja da se knjievnou moe potaknuti obnova tradicionalnih nacionalnih vrijednosti, svojevrsni narodni preporod

Nastavni materijal - nastavni listii

Hrvatski narodni preporod Hrvatski narodni preporod poinje kao ilirski pokret (1830.) jer se zbog politikih razloga najprije slui imenom prastanovnika Balkana, Ilira i poziva na jezinu i kulturnu bliskost svih junoslavenskih naroda. Ubrzo nakon poetnih uspjeha rabi pravo, hrvatsko ime, a postupno uspijeva izuzetno potaknuti zanimanje za hrvatski jezik, povijest i nacionalnu kulturu u cjelini. Osnivaju se asopisi, knjinice, itaonice i druge kulturne institucije, a utemeljuje se i novi, zajedniki hrvatski knjievni jezik i pravopis. Hrvatski narodni preporod prema europskom romantizmu Romantizam je u povijesti svjetske knjievnosti vrlo vana, uvelike i prijelomna epoha. Vrhunska se knjievnost okree graanskoj publici, shvaa se kao stvaralatvo kojega ne smiju ograniavati nikakva pravila, naglaava se vrijednost osjeaja svakog pojedinca i zbog toga cijeni nadahnue, iskrenost, osobnu pobunu protiv nepravde, kao i razoaranje zbog nemoi da suut, razumijevanje i sloga meu ljudima promijene svagdanji ivot. Knjievnost tako voli uzlete mate, uzbudljiva iskustva te esto i pretjerano naglaene strasti pa stvara kult genija (posebno nadarenog pojedinca koji uspijeva izraziti kako nova osobna iskustva, tako i osjeaje neke zajednice, prije svega odreene nacije). U hrvatskoj knjievnosti, dakle, romantiarski individualizam biva zamijenjen osjeajem kolektiva - njegove nacionalne pripadnosti, romantiarska subjektivnost zamijenjena je zanosom i isticanjem domoljublja i svijesti o vlastitom nacionalnom jeziku, a romantiarski pesimizam zamijenjen je optimizmom zbog uvjerenja da je knjievnost sposobna provesti narodni preporod. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Hrvatski narodni preporod Hrvatski narodni preporod poinje kao ilirski pokret (1830.) jer se zbog politikih razloga najprije slui imenom prastanovnika Balkana, Ilira i poziva na jezinu i kulturnu bliskost svih junoslavenskih naroda. Ubrzo nakon poetnih uspjeha rabi pravo, hrvatsko ime, a postupno uspijeva izuzetno potaknuti zanimanje za hrvatski jezik, povijest i nacionalnu kulturu u cjelini. Osnivaju se asopisi, knjinice, itaonice i druge kulturne institucije, a utemeljuje se i novi, zajedniki hrvatski knjievni jezik i pravopis. Hrvatski narodni preporod prema europskom romantizmu Romantizam je u povijesti svjetske knjievnosti vrlo vana, uvelike i prijelomna epoha. Vrhunska se knjievnost okree graanskoj publici, shvaa se kao stvaralatvo kojega ne smiju ograniavati nikakva pravila, naglaava se vrijednost osjeaja svakog pojedinca i zbog toga cijeni nadahnue, iskrenost, osobnu pobunu protiv nepravde, kao i razoaranje zbog nemoi da suut, razumijevanje i sloga meu ljudima promijene svagdanji ivot. Knjievnost tako voli uzlete mate, uzbudljiva iskustva te esto i pretjerano naglaene strasti pa stvara kult genija (posebno nadarenog pojedinca koji uspijeva izraziti kako nova osobna iskustva, tako i osjeaje neke zajednice, prije svega odreene nacije). U hrvatskoj knjievnosti, dakle, romantiarski individualizam biva zamijenjen osjeajem kolektiva - njegove nacionalne pripadnosti, romantiarska subjektivnost zamijenjena je zanosom i isticanjem domoljublja i svijesti o vlastitom nacionalnom jeziku, a romantiarski pesimizam zamijenjen je optimizmom zbog uvjerenja da je knjievnost sposobna provesti narodni preporod.

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 5. Datum:

Naziv nastavne jedinice Predrealizam (uvod) Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: predrealizam u hrvatskoj knjievnosti

Tip nastavnoga sata: sat obrade novog gradiva /sat sinteze knjievnoga razdoblja

Nastavni oblici: frontalni individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) proitati udbeniku jedinicu o predrealizmu, rasporediti podatke u radnu biljenicu, u za to predvienu skicu, proitati biljeke, komentirati obiljeja razdoblja i enoino stvaralatvo

Ishodi uenja: a) kognitivni Uenik e:

proitati uvodnu udbeniku jedinicu u predrealizam

upisati u radnu biljenicu trajanje: 1860.-1880./81.; upisati u radnu biljenicu obiljeja predrealizma: utiranje puta realizmu; najznaajniji predstavnik August enoa August enoa, djela: roman Zlatarovo zlato prvi cjeloviti povijesni roman u novijoj hrvatskoj knjievnosti i pripovijetka Prijan Lovro upisati najvanije tekovine, zaetci: - novelistike (Mirko Bogovi) - realistike pripovijetke (Adolfo Veber Tkalevi) - slavenske filologije i knjievne povijesti (Vatroslav Jagi) - najznaajniji knjievni asopisi: Vijenac i Neven

b) afektivni Uenik e: oblikovati vlastiti pregled povijesnog razvoja hrvatske knjievnosti; sintetizirati gradivo na vlastiti nain

Tijek sata (artikulacija) Uvod - ponavljanje obiljeja hrvatskoga narodnog preporoda te odnosa europskoga romantizma i hrvatskoga narodnog preporoda Razrada - uenici itaju udbeniku jedinicu i izdvajaju podatke koje smatraju vanim - komentiranje podataka - pisanje podataka na odgovarajue mjesto u radnoj biljenici Zakljuak - ponavljanje i usporedba hrvatskog narodnog prepodroda i predrealizma

Plan ploe Predrealizam u hrvatskoj knjievnosti Trajanje: 1860./1880./81. Obiljeja: - utiranje puta realizmu - najznaajniji predstavnik je August enoa - knjievni asopisi: Vijenac; Neven

Nastavni materijal

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 6. Datum:

Naziv nastavne jedinice August enoa, Budi svoj Nastavno podruje/podruja: knjievnost/predrealizam

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) na osnovi interpretacije pjesme Budi svoj uenici uoavaju i komentiraju enoine misli o ovjeku koji je svoj na poetku sata uenici komentiraju obiljeja predrealizma i znaaj Augusta enoe za cijelo razdoblje

Ishodi uenja a) kognitivni Uenik e: prepoznati i protumaiti osnovne misli izreene u

pjesmi: ovjek se treba osloniti na samoga sebe, ne smije klonuti ako se iznevjere njegova oekivanja; mora odabrati ispravan ivotni put; mora biti uravnoteen, cijeniti istinu; raditi za svijet, ali ne oekivati plau; ne stavljati novac na prvo mjesto; nagrada za takav ivot bit e miran oprotaj od ivota i svijest da je ovjek doista bio svoj; iskazati znaaj Augusta enoe za hrvatsku knjievnost: ureivao Vijenac, autor prvog povijesnog romana u novijoj hrvatskoj knjievnosti; plodan pisac (lirika, povjestice, pripovijetke, romani, feljtoni i komedija)

b) odgojne Uenik e: iznijeti svoje miljenje o ovjeku koji je svoj, ovjeku s moralnim i duhovnim kvalitetama

Tijek sata (artikulacija) Uvod - mentalna mapa o stvaralatvu Augusta enoe Razrada - najava i lokalizacija pjesme Budi svoj - interpretacija pjesme i rjeavanje 1. zadatka u radnoj biljenici Zakljuak - rjeavanje 2., 3. i 4. zadatka u radnoj biljenici

Plan ploe

August enoa (1838. - 1881. - od 1874. urednik knjievnog asopisa Vijenac - autor prvog povijesnog romana u novijoj hrvatskoj knjievnosti, Zlatarovo zlato, 1871.

Stvaralatvo

- lirika (Budi svoj) - povjestice (Kameni svatovi) - romani (Seljaka buna, uvaj se senjske ruke, Diogenes, Kletva (dovrio - naela svoga stvaralatva izraava ga je Josip Eugen Tomi) u programatskom lanku Naa knjievnost - pripovijetke (Prijan Lovro, Mladi gospodin) - feljtoni (Zagrebulje) - komedija (Ljubica)

- pjesma Budi svoj poetski putokaz o ispravnom i moralnom ivotu - ovjek treba ivjeti u skladu s istinom, dobrotom, suosjeanjem i uvaavanjem drugoga, ne teiti za novcem i materijalnim vrijednostima, oprotaj sa ivotom: svijest da je ispravno proivio ivot

Nastavni materijal

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 7. Datum: Naziv nastavne jedinice August enoa, Kameni svatovi Nastavno podruje/podruja: knjievnost/predrealizam

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat interpretacije povjestice

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) interpretacijom povjestice uoiti njezine epske, lirske i dramske elemente; uoiti temu iz hrvatske narodne predaje; uoiti poetsku poruku i stilska obiljeja; navesti vlastiti primjer legende i prokomentirati njezinu aktualnost

Ishodi uenja a) kognitivni Uenik e: izrei definiciju povjestice, nabrojiti najznaajnije

enoine povjestice; prepoznati temu povjestice; objasniti glavnu ideju povjestice; razlikovati mlinarovo i mlinariino gledite u vezi s vjenanjem sina; navesti obiljeja stiha (osmerac, rime); ispriati legendu koju je uo i koju smatra zanimljivom

b) afektivni Uenik e: iznijeti svoje miljenje o odnosu ovjeka prema novcu i o procjeni ovjeka prema koliini novaca koji ima

Tijek sata (artikulacija) Uvod - ponavljanje poetske poruke pjesme Budi svoj - itanje i komentiranje strofe u kojoj se govori o ovjekovom odnosu prema novcu (6. strofa) Razrada - najava i lokalizacija pjesme Kameni svatovi - interpretacija pjesme (tema; lirski, epski, dramski elementi u povjestici; mlinarevo i mlinariino miljenje o sinovljevoj enidbi; stih, rima) - aktualnost povjestice danas Zavretak - uenici iznose legendu koju su uli i koja im je zanimljiva

Plan ploe - enoa je pisao povjestice epske pjesme s temom iz usmene knjievnosti (Kugina kua, Postolar i vrag, Kameni svatovi) i iz povijesti (Propast Venecije, Smrt Petra Svaia); etrdesetak pjesama - naglaena didaktinost (pounost) Kameni svatovi - tema iz narodne predaje (tumaenje Kamenih svatova kao podruja na Zagrebakoj gori) - mlinarica mrnja prema siromatvu i prema sinovljevoj odabranici (Janji) - kletva joj unitava ivot, ostaje bez obitelji - pouka: materijalni poloaj ne odreuje ovjekovu kvalitetu, slijepa tenja ka novcu unitava ovjeka Nastavni materijal

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 8., 9. Datum:

Naziv nastavne jedinice August enoa, Prijan Lovro Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: predrealizam u hrvatskoj knjievnosti

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat lektire

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) rad u skupinama: svaka od skupina analizira jedno od obiljeja djela (karakterizacija glavnoga lika, enski likovi u djelu, romantiarski elementi u djelu, realistiki elementi u djelu, procjena Lovrinih postupaka, u radu koriste i pitanja, odnosno citate iz udbenika i radne biljenice)

Ishodi uenja a) kognitivni Uenik e: uenik e: odrediti knjievnu vrstu kojoj djelo

pripada, okarakterizirati glavnoga junaka, objasniti ulogu enskih likova (izraziti odnos glavnoga lika prema ljubavi i novcu), protumaiti romantiarske elemente u djelu i realistike elemente u djelu, ocijeniti Lovrine postupke (jesu li njegovi postupci i odluke bili dobri ili nisu za njega samoga); prokomentirati pripovjedaev i udoviin stav prema hrvatskoj knjievnosti

b) afektivni Uenik e: izraziti svoje miljenje o funkciji knjievnosti u drutvu te odnosu prema tuem (jeziku, knjievnosti, kulturi, proizvodima)

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - uenici iznose svoje miljenje o djelu i o znaaju A. enoe za hrvatsku knjievnost (ponavljanje prethodno nauenog gradiva) Razrada - rad u skupinama (1. skupina: karakterizacija glavnoga lika; 2. skupina: enski likovi u djelu i njihov utjecaj na glavnoga lika; 3. skupina: romantiarski elementi u djelu; 4. skupina: realistiki elementi u djelu (drutveni problemi na koje ukazuje djelo); 5. skupina: odnos pripovjedaa i udovice prema hrvatskoj knjievnosti); svaka od skupina e na kraju svoga izlaganja ukazati na zadatak u radnoj biljenici koji je povezan s njihovim zadatkom, iznose prijedlog ispravnoga rjeenja Zavretak - odreivanje knjievne vrste kojoj djelo pripada

2. sat Uvod - svaka skupina ukratko predstavlja predmet svoga interesa Razrada - iznoenje rezultata, korekcija - iznoenje pripovjedaeve misli o sudbini prijana Lovre s kraja novele; ideja djela Zavretak - PP prezentacija Plan ploe PP prezentacija

Nastavni materijal Rjeenja zadataka u radnoj biljenici August enoa, Prijan Lovro 1. zadatak povezan je s komentarima povezanim s pripovjedaevim i udoviinim stavom prema hrvatskoj knjievnosti; prvi komentar udoviin kae da ona ne krivi hrvatske knjievnike jer nemaju grae koju bi iskoristili kao teme svojim djelima, mi smo malena i beznaajna sredina u kojoj pisci ne mogu nai inspiraciju; pripovjeda se ne slae i smatra da imamo grae, ali nemamo pravih pisaca (mnogi piu o ljudskoj prirodi, a da je uope ne poznaju) 2. zadatak povezan je s drutvenim problemima na koje ukazuje enoa: problem hrvatske knjievnosti i njezina odnosa s njemakom i francuskom knjievnou, problem kolovanja darovitih seoskih mladia, problem poreza i financiranja kolovanja, problem nepotizma, problem kolovanja u inozemstvu 3. Tri su ene utjecale na Lovrin ivotni put: Malvina koju je doista volio, ali bio je bogoslov i nije mogao iskazati svoje osjeaje, nakon to je ponovno sree, ona je ve udana; Minka za koju je mislio da e rijeiti problem dugova njegova oca te Anelija koja je bila bogata i isto bi tako mogla rijeiti problem dugova njegova oca. Iako se ini da je Aneliju volio, ipak mu je njezino i Minkino materijalno stanje bilo osobito vano. 4. Lovro kao romantiarski lik tei za slobodom, uloga fatalnih ena za njegovu propast, izdvojen u drutvu; Lovro kao realistiki lik: glavni lik nije okarakteriziran crno-bijelom karakterizacijom, nego socijalno-psiholokom, enoa uvodi u knjievnost lik intelektualca seoskoga podrijetla, ukazivanje na drutvene probleme enoina vremena: problem kolovanja, klasnih razlika, odnosa prema novcu, nepotizma. 5. Na zavretku prepoznajemo ideju djela: Lovrin ivotni put nisu odredili inteligencija, obrazovanje, nego podrijetlo.

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 10. Datum:

Naziv nastavne jedinice Predrealizam (sinteza) Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: predrealizam u hrvatskoj knjievnosti

Tip nastavnoga sata: sat obrade novog gradiva /sat sinteze knjievnoga razdoblja

Nastavni oblici: frontalni individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) ponavljanje obiljeja predrealizma (uvodna skica u radnoj biljenici), izrada vlastite mentalne mape na osnovi teksta Nauili smo u udbeniku, ponavljanje enoina djela, rjeavanje zadataka u radnoj biljenici vezanih uz predralizam

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: proitati udbeniku jedinicu o predrealizmu

(Nauili smo); napraviti vlastitu mentalnu mapu kojom e napraviti sintezu cijeloga razdoblja

b) afektivni uenik e uvjebavati sintetiziranje sadraja i izdvajanje bitnih podataka

Tijek sata (artikulacija) Uvod - itanje i komentiranje uvodne jedinice u radnoj biljenici o predrealizmu - pitanje uenicima to bi dodali toj skici i zato Razrada - uenici itaju udbeniku jedinicu i izdvajaju podatke koje smatraju vanim - komentiranje podataka - izdrada mentalne mape o predrealizmu - komentiranje rezultata Zakljuak - rjeavanje zadataka u radnoj biljenici o predrealizmu

Plan ploe Predrealizam u hrvatskoj knjievnosti (sinteza)

Nastavni materijali Rjeenja zadataka iz radne biljenice Ponavljanje predrealizam u hrvatskoj knjievnosti 1. enoini feljtoni zovu se Zagrebulje (b). 2. Prijan Lovro pripada knjievnoj vrsti pripovijesti (c). 3. Nije istinita tvrdnja: c) Ljubavna fabula vezana je uz Doru i Jerka (uz Doru i Pavla je ispravan odgovor). 4. Temu iz narodne predaje ima povjestica Kameni svatovi (b). 5. enoa je ureivao Vijenac (c). 6. Za enou povijest je uiteljica ivota (a). 7. Utemeljitelj hrvatske novelistike je Mirko Bogovi (b).

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: Red. broj sata: 11. Datum:

Naziv nastavne jedinice Pojam sintakse Nastavno podruje/podruja: jezik, sintaksa

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) itanjem dijelova udbenike jedinice i PP prezentacijom usvojiti i razumjeti pojmove: sintaksa, paradigmatski i sintagmatski odnosi, sintaktike jedinice, sintagma, gramatika veza meu lanovima sintagme (sronost ili kongruencija, upravljanje ili rekcija, pridruivanje)

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: definirati sintagmu, sintaksu, objasniti

paradigmatske i sintagmatske odnose, prepoznati razliku izmeu vrsta rijei i slube rijei u reenici, prepoznati i objasniti gramatiku vezu meu lanovima sintagme: sronost ili kongruenciju, upravljanje ili rekciju i pridruivanje

b) afektivni uenik e: rei svoje miljenje o objavi kolskih ludosti na YouTubeu neprimjerenost, nezrelost, nedopustivost takvoga ponaanja

Tijek sata (artikulacija) Uvod - itanje uvodnoga ulomka, razgovor o ulomku: Jesu li uenici iskusili ovakvu prijateljsku vezu za koju su prieljkivali da postane neto vie, koje navike svojih prijatelja smatraju udnim da bi je zapisali u malu crnu knjigu, to misle o objavi kolskih ludosti na YouTubeu Razrada - na primjeru neke od reenica objasniti sintagmatske i paradigmatske odnose - definirati sintaksu - netko od uenika ita ulomak o sintaktikim jedinicama, komentiranje, objanjavanje - profesor na primjeru objanjava gramatike veze meu lanovima sintagme Zavretak - rjeavanje nekog od zadataka u radnoj biljenici Plan ploe

Nastavni materijal Rjeenja zadataka iz radne biljenice 1. Od zadanih rijei napii smislenu reenicu: sintaksu, podruje, jezino, emo, danas, novo, upoznati. Danas emo upoznati novo jezino podruje - sintaksu.

2. Objasni pojam razmjetaja ili kombinacije. Ukoliko jezine jedinice slaemo po odreenim pravilima, to se zove razmjetaj ili kombinacija. 3. Na primjeru objasni odabir ili selekciju. Kad elimo prenijeti neku poruku, iz mnotva jezinih jedinica odabrat emo one kojima emo ostvariti tu namjeru. 4. Odredi tonost/netonost navedenih tvrdnji. Fonetika prouava glasove (rijei). T N Morfologija prouava sintagme. T N Sintaksa prouava reenino ustrojstvo. T N 5. Dopuni reenice. Paradigmatski odnosi su odnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na odabir u konkretnoj jezinoj situaciji. Sintagmatski odnosi su odnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na slaganje u niz ili slijed prema odreenim sintaktikim pravilima u konkretnoj jezinoj situaciji. 6. Navedi sintaktike jedinice vee od rijei. Sintagma i reenica. 7. Zaokrui punoznane rijei: gledam, li, na, pod, prozor, klupa, mislim, lijepo, uh, oh, zar. 8. U reenici Moja prijateljica slua glazbu. odredi: a) sintagme moja prijateljica, slua glazbu b) glavne sastavnice prijateljica, slua c) zavisne sastavnice moja, glazbu d) gramatiku vezu meu lanovima sintagmi moja prijateljica - sronost ili kongruencija; slua glazbu - upravljanje ili rekcija 9. Odredi i objasni gramatiku vezu meu lanovima sintagmi.

Primjer Vrsta veze meu lanovima sintagme

Objanjenje

gledanje televizije upravljanje ili rekcija - glagolska imenica gledanje zahtijeva kao dopunu imenicu u genitivu (gledanje koga? ega?)

tiho pjevuiti

pridruivanje - glavna sastavnica je pjevuiti, zavisna je tiho, zavisna sastavnica je nepromjenjiva

lagana zadaa

sronost ili kongruencija - glavna sastavnica (zadaa) i zavisna sastavnica (lagana) slau se u rodu, broju i padeu

spremati ispit

upravljanje ili rekcija - glavna sastavnica (glagol spremati) zahtijeva dopunu u akuzativu (koga?to?)

10. Kako se dijele sintagme prema ulozi zavisne sastavnice? Dijele se na odredbene (atributne), dopunske (objektne) i okolnosne (adverbijalne) sintagme.

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 12., 13. Datum:

Naziv nastavne jedinice Gramatiko ustrojstvo reenice (predikat, objekt, prilona

oznaka) Nastavno podruje/podruja: jezik Nastavna cjelina: sintaksa

Tip nastavnoga sata: sat obrade novog gradiva /sat jezika (sintakse)

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) pomou udbenika i PP prezentacije prepoznati i definirati: predikat, predikatni proirak, modalnu rije, imenski predikat, glagolski predikat, objekt, blii i dalji objekt, prilonu oznaku

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: prepoznati lanove reeninoga ustrojstva

(predikat, objekt, prilonu oznaku), razlikovati imenski i glagolski predikat, definirati ih, prepoznati, definirati i razlikovati objekt (blii i dalji objekt te prijedloni objekt), razlikovati i prepoznati vrste prilonih oznaka; svoje e znanje dokazati rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici

b) afketivni Uenik e: pokazati zanimanje za poznavanje norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - itanje uvodnoga udbenikoga zadataka, komentiranje jezive atmosfere i atmosfere straha, uenici izriu kako bi oni nastavili prikazani dogaaj - biljei se jedna od reenica koju su rekli uenici da bi se na njoj objasnili odreeni lanovi reeninoga ustrojstva Razrada - itanje nadnaslova u udbeniku (predikat) pitanje uenicima ega se sjeaju u svezi s predikatom, objasniti i prokomentirati ono ega se uenici sjeaju, bitno je objasniti imenski i glagolski predikat, potom blii, dalji i prijedloni objekt te vrste prilonih oznaka Zakljuak - pitanja i dvojbe 2. sat Uvod - ponavljanje osnovnih pojmova nauenih na prvom satu Razrada

- rjeavanje zadataka u radnoj biljenici Zakljuak - ponavljanje osnovnih pojmova Plan ploe

Pp prezentacija Nastavni materijal Rjeenje zadataka iz radne biljenice 1. Podcrtaj predikate u navedenim reenicama. On je uenik 3. razreda. Voli pomagati drugima i razred ga voli. Dobar je sporta i cijeni sportsko ponaanje. Mnogo smo od njega nauili. alimo to e se preseliti i upisati u drugu kolu. a) izdvoji glagolske predikate voli pomagati,voli, cijeni, smo nauili, alimo, e se preseliti, upisati b) izdvoji imenske predikate je uenik, dobar je 2. Pridrui pojam definiciji. modalni glagol oblik glagola biti u imenskom predikatu spona ili kopula rije ili izraz koji upotpunjuje znaenje glagola kao predikata imenska rije glagol koji nema samostalno znaenje predikatni proirak imenica, zamjenica, pridjev, broj 3. Podcrtaj predikatne proirke. Zamiljajui to e se dogoditi, potpuno sam odlutala. Ugledavi me tako odsutnu, profesor me prozvao. U prvi ga trenutak nisam niti ula. Osjetila sam prijateljiin lakat na rebrima i shvatila da se neto dogaa. 4. Odredi objekte i njihovu vrstu. a) Uzet u malo jabuke. blii objekt (u dijelnom ili partitivnom genitivu) b) Proitao je dobru knjigu o kristalima. knjigu - blii objekt u akuzativu, o kristalima - prijedloni objekt c) Ispriao je djeci dobru priu. priu - objekt u akuzativu 5. Podcrtaj prilone oznake i navedi kojoj vrsti pripadaju. Juer nisam imao tremu prije nastupa. Osjeao sam se lagano i pripremljeno. Radi treme, esto i nastup ispadne loe. Uz malo sree, sve e ispasti odlino. Neposredno prije izlaska na pozornicu, osjetio sam laganu neizvjesnost, ali tremi ni traga. Bio sam sretan. Juer - prilona oznaka vremena, prije nastupa - prilona oznaka vremena, lagano - prilona oznaka naina, pripremljeno - prilona oznaka naina, radi treme - prilona oznaka namjere, esto - prilona oznaka vremena, loe - prilona oznaka naina, uz malo sree - prilona oznaka naina, odlino - prilona oznaka naina, neposredno prije izlaska - prilona oznaka vremena, na pozornicu - prilona oznaka mjesta. 6. U navedenom tekstu podcrtaj predikate, objekte i prilone oznake. Prisjeao sam se djetinjstva. Odavno nisam vidio svoje stare prijatelje. Svi smo napustili nae malo mjesto i otili u gradove na kolovanje. Povremeno se vidimo tijekom ljetnih praznika, ali to vie nije isto. Promijenili smo se i treba nam vremena da se ponovo zbliimo. Kad se to i dogodi, ljeto je gotovo i mi moramo natrag u grad.

Predikati: prisjeao sam se, nisam vidio, smo napustili, otili, se vidimo, nije isto, promijenili smo se, se zbliimo, se dogodi, je gotovo, moramo; objekti: djetinjstva, prijatelje, mjesto, nam, vremena; prilone oznake: odavno, u gradove, na kolovanje, povremeno, tijekom ljetnih praznika, vie, ponovo, natrag. 7. Objasni navedene pojmove: a) prilona oznaka doputanja izrie da e se radnja reenice izvriti iako se tomu neto protivi, odgovara na pitanje unato emu? b) slavenski genitiv genitiv koji stoji uz nijeni oblik glagola i moe se zamijeniti akuzativom a da se znaenje ne promijeni c) djelni ili partitivni genitiv genitiv koji oznaava dio cjeline d) prilona oznaka sredstva izrie sredstvo kojim se vri predikatna radnja, odgovara na pitanje ime?

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 14. Datum:

Naziv nastavne jedinice Gramatiko ustrojstvo reenice (subjekt, atribut, apozicija) Nastavno podruje/podruja: jezik Nastavna cjelina: sintaksa

Tip nastavnoga sata: sat obrade novog gradiva /sat jezika (sintaksa)

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) INSERT metodom u udbenikoj jedinici izdvojiti obiljeja subjekta, atributa i apozicije, prepoznati subjekt, atribut i apoziciju na konkretnim primjerima

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: prepoznati i objasniti subjekt, atribut i apoziciju

na konkretnim primjerima b) afektivni uenik e: pokazati zanimanje za uenje norme

standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Uvod - uenici samostalno itaju uvodni zadatak i odgovaraju na pitanje postoji li logika u jeziku te pokuavaju navesti vlastiti primjer za jezinu logiku Razrada - na primjeru neke od reenica profesor i uenici ponavljaju znanja (iz O) o subjektu, atributu i apoziciji, ono to je nejasno, profesor dodatno objanjava Zavretak - itanje i komentiranje Pitanja i odgovora za 5 Plan ploe

lanovi reeninoga ustrojstva (subjekt, atribut i apozicija) - subjekt samostalan lan gramatikog ustrojstva reenice - oznaava ono o emu se u reenici govori, odgovara na pitanja tko? to? - skriveni ili neizreeni subjekt - besubjektna reenica - atribut i apozicija nesamostalni lanovi gramatikog ustrojstva reenice

Nastavni materijal Rjeenja zadataka iz radne biljenice 1. Iz navedenoga teksta: Rauna se na njega. Mi smo mu to rekli, ali on nam ne vjeruje. Vjeruje samo sebi. Zamislio je da e ga netko drugi zamijeniti na tom natjecanju. Ne moe se tako razmiljati. izdvoji: a) reenice s neizreenim subjektom: Vjeruje samo sebi. Zamislio je da e ga netko drugi zamijeniti na tom natjecanju. b) besubjektne reenice: Rauna se na njega. Ne moe se tako razmiljati.

c) izreene subjekte u reenicama Mi smo muto rekli, ali on nam ne vjeruje. 2. U navedenom tekstu podcrtaj jednom crtom subjekte, a dvjema atribute: Mario je moj najbolji prijatelj. esto zajedno pecamo, a najvie volimo rana, prohladna jutra. Sluamo okolnu tiinu zagledani u mirnu vodu iz koje isparava jutarnja magla. Lijep krajolik nas toliko oraspoloi da ne tugujemo ako ulov i nije dobar. subjekti: Mario, magla, krajolik, ulov; atributi: moj, najbolji, rana, prohladna, okolnu, mirnu, jutarnja, lijep. 3. Napii definicije uz zadane pojmove i vlastite primjere.

Pojam Definicija Primjer

imenski atribut

- imenica u slubi atributa Ulica lipa

pridjevski atribut

- pridjev, zamjenica i broj u slubi atributa

- lijepo dijete, nae dijete, prvo dijete

subjekt

- samostalni lan reeninoga ustrojstva koji odgovara na pitanja tko? to? i oznaava ono o emu se u reenici govori

Cvijee lijepo napreduje.

apozicija

- nesamostalni lan reeninoga ustrojstva, imenica koja se nalazi uz drugu imenici ili zamjenicu i poblie je oznaava

nogometa Mari

4. Zaokrui nesrone atribute. pruni prijelaz, put svile, moj prijatelj, mnogo novca, prijelaz pruge. 5. Odredi tonost/netonost navedenih tvrdnji. Apozicija se s imenicom ili zamjenicom uz koje stoji ne slae u padeu. T N Subjekt je samostalan lan reeninog ustrojstva, a atribut nije. T N Atribut ne moe biti izreen imenicom. T N Apozicija moe biti izreena pridjevom. T N 6. Podcrtaj imenice i odredi njihovu slubu u reenici. Ulica ljubiica je vrlo kratka. Moj prijatelj Ivan stanuje u njoj. Uz ogradu ljudi su posadili S Atr Ap S PoM S ljubiice, tako da ima razloga da se ulica tako zove. O O S 7. Podcrtaj subjekte, atribute i apozicije. Moj brat Ivan stanuje u mjestu Mali Erjavec. Mjesto je u blizini grada Ozlja i kad ga posjetim, redovito odemo do staroga grada Ozlja. Prisjetimo se povijesti, grofova Zrinskih i Frankopana. Uivamo u prelijepom pogledu, a tuni smo to je sve prilino zaputeno. Subjekti: Ivan, mjesto; atributi: moj, Mali, staroga, prelijepom; apozicije: brat, grad, grada, grofova

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 15. Datum:

Naziv nastavne jedinice Reenica Nastavno podruje/podruja:

jezik Nastavna cjelina: sintaksa

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat sintakse

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) proiriti i usustaviti znanja o reenici, podjela reenica na jednostavne i sloene, podjela jednostavnih reenica na proirene i neproirene, podjela sloenih reenica na nezavisnosloene i zavisnosloene, prepoznavanje predikata u reenici i odreivanje vrste reenica (jednostavne i sloene)

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: prepoznati vrstu reenice, analizirati reenicu,

oblikovati zadani tip reenice (jednostavnu reenicu, sloenu reenicu, neproirenu reenicu, proirenu reenicu)

b) afektivni uenik e: pokazati zanimanje za uenje norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Uvod - itanje uvodnoga ulomka iz knjige Irene Vrkljan, pitanje uenicima kakav bi zaplet oni napravili i da li bi slika utjecala na rasplet Razrada - uenici otvaraju sintezu u udbeniku - uenici dobivaju zadatak objasniti ih, rad u parovima (15-20 min.) - objava rezultata / objanjenje - uenici dobivaju zadatak napisati na papiri to im i dalje nije jasno, netko iz razreda pokupi papirie Zavretak - objanjenje nejasnoa (ukoliko ih ima vie, profesor e ih objasniti na poetku sljedeeg sata)

Plan ploe Reenice prema sastavu jednostavne sloene neproirene proirene nezavisno- zavisnosloene sloene

Nastavni materijal Rjeenja zadataka iz radne biljenice 1. Na primjeru objasni razliku izmeu jednostavnih neproirenih i jednostavnih proirenih reenica. Jednostavne neproirene reenice imaju samo subjekt i predikat (Uenici ue.), jednostavne proirene reenice imaju subjekt, predikat i dodatke (Uenici marljivo ue.). 2. Jednom crtom podcrtaj jednostavne, a dvjema sloene reenice. Na moru je bilo prekrasno. Zabavljala sam se s prijateljima i odlino sam se provela. Roditelji su me zaudo pustili samu. Ja putujem. Putujem s prijateljima, nisam mogla vjerovati. San se ostvario. Jednostavne reenice: Na moru je bilo prekrasno. Roditelji su me zaudo pustili samu. Ja putujem. San se ostvario. Sloene reenice: Zabavljala sam se s prijateljima i odlino sam se provela. Putujem s prijateljima, nisam mogla vjerovati. 3. Navedi model prepoznavanja: a) nezavisnosloenih reenica : 1. utvrditi koliko u reenici ima predikata, 2. koliko predikata, toliko reenica, 3. odrediti zavise li reenice jedna o drugoj ili ne, 4. odrediti to ih povezuje b) zavisnosloenih reenica : 1. utvrditi koliko u reenici ima predikata, 2. koliko predikata, toliko reenica, 3. odrediti zavise li reenice jedna o drugoj ili ne, 4. odrediti glavnu i zavisnu reenicu 4. Iz 2. zadatka ispii: a) nezavisnosloene reenice Zabavljala sam se s prijateljima i odlino sam se provela. Putujem s prijateljima, nisam mogla vjerovati. b) zavisnosloene reenice - - - 5. Podcrtaj predikate u navedenim reenicama. Htjela sam to prije stii kui. Imala sam dojam da stalno stojim na mjestu. Kod kue me ekalo drutvo s mora, dugo ih nisam vidjela. Dogovorili smo se da doputuju k meni. Ja u pripremiti slavlje. Roditelji su mi u tome pomagali i ja sam se silno veselila. 6. Ispii iz 5. zadatka: a) jednostavne proirene reenice Ja u pripremiti slavlje. b) nezavisnosloene reenice Kod kue me ekalo drutvo s mora, dugo ih nisam vidjela. Roditelji su mi u tome pomagali i ja sam se silno veselila. c) zavisnosloene reenice Htjela sam to prije stii kui. Imala sam dojam da stalno stojim na mjestu. Dogovorili smo se da doputuju k meni 7. Odredi tonost/netonost navedenih tvrdnji. Sklapanjem bez veznika nastaju nezavisnosloene reenice. T N Mnogostruko sloene reenice imaju dva predikata. T N Sklapanje povezivanjem znai da se reenice sklapaju bez veznika. T N Uvrtavanjem se zavisna reenica uvrtava u ustrojstvo nezavisne. T N 8. Napii vlastite primjere: a) jednostavne neproirene reenice Svi spavaju. b) jednostavne proirene reenice Danas svi due spavaju. c) nezavisnosloene reenice Danas je nedjelja i svi due spavaju. d) zavisnosloene reenice Svi due spavaju jer je danas nedjelja.

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 16. Datum:

Naziv nastavne jedinice Ponavljanje i uvjebavanje Nastavno podruje/podruja:

jezik Nastavna cjelina: sintaksa

Tip nastavnoga sata: sat ponavljanja

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) rjeavanjem nastavnoga listia ponoviti gradivo vezano uz lanove reeninoga ustrojstva, vrste reenica, pojam sintagme te vrstu sintagmi

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: iznijeti definiciju sintakse, sintagme, objasniti

sintagmatske i paradigmatske odnose, prepoznati lanove reeninoga ustrojstva i objasniti ih, prepoznati vrstu reenice i objasniti je

b) afektivni pokazati zanimanje za uenje norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Uvod - uenici govore koji im se uvodni udbeniki tekst inio najzanimljivijim i zato; govore o emu bi oni htjeli pisati kad bi bili pisci, pitanje o tome to najvie vole itati kao itatelji Razrada - rjeavanje nastavnoga listia - objava i korekcija rezultata - ponavljanje gradiva o reenicama Zavretak - pisanje najvanijih pojmova na plou Plan ploe Ponavljanje - sintaksa - paradigmatski i sintagmatski odnosi - sintagma - gramatika veza meu lanovima sintagmi - gramatiko ustrojstvo reenice (predikat, objekt, prilona oznaka, subjekt, atribut, apozicija) - reenice a) jednostavne (neproirene, proirene) b) sloene (nezavisnosloene, zavisnosloene) Nastavni materijal Rjeenja nastavnoga listia 1. c; 2. a; 3.c; 4.b; 5.c; 6.c; 7.a; 8.b; 9.a; 10.b; 11.a; 12.d; 13.b; 14.c; 15.d

PONAVLJANJE 1. Rije je: a) najmanja jezina jedinica koja nema svoje znaenje b) najmanja jezina jedinica koja ima svoje znaenje c) najmanja samostalna reenina jedinica d) najmanja sintaktika jedinica sastavljena najmanje od dviju sastavnica 2. Vrsta gramatike veze meu lanovima sintagmi: mirisno ljeto je: a) sronost b) upravljanje c) pridruivanje d) spajanje 3. Izbaci uljeza. a) odredbena sintagma b) okolnosna sintagma c) predikatna sintagma d) dopunska sintagma 4. Zaokrui obiljeje koje se ne odnosi na sintagmu. a) glavna i zavisna b) nepunoznane rijei c) najmanje dvije rijei d) ine cjelinu 5. Podcrtana rije u reenici (Priali smo uenicima o reenici.) je: a) subjekt b) predikat c) objekt d atribut 6. Zaokrui pojmove koji se odnose na vrstu predikata. a) izravni, neizravni b) blii, dalji c) glagolski, imenski d) mjesta, vremena 7. U reenici Putovali smo u Osijek. Podcrtane rijei su: a) prilona oznaka b) predikat c) objekt d) atribut 8. U izrazu spomenik od kamena podcrtane rijei su: a) apozicija b) atribut c) objekt

d) subjekt 9. Reenini dio koji dopunjuje imenicu i poblie ju oznaava zove se: a) atribut b) apozicija c) objekt d) subjekt 10. Podcrtane rijei Daj mi kruha. primjer su: a) slavenskoga genitiva b) dijelnoga genitiva c) akuzativa bez prijedloga d) dativa 11. Zaokrui eliptinu reenicu. a) Vatra! b) Gori! c) Sijeva! d) Pada! 12. Zaokrui reenicu s neizreenim subjektom. a) Govorilo se o tome. b) Razmiljalo se. c) Radilo se. d) Radilo je cijelo vrijeme. 13. U izrazu selo Nijemci podcrtana rije je: a) atribut b) apozicija c) objekt d) predikat 14. Odredi vrstu prilone oznake: Slono su zapjevali. a) prilona oznaka namjere b) prilona oznaka uzroka c) prilona oznaka naina d) prilona oznaka posljedice 15. Zaokrui netonu tvrdnju. a) Predikat je jezgra reenice. b) Objekt je predmet radnje. c) Apozicija je imenica koja poblie oznaava drugu imenicu. d) Subjekt izrie okolnost vrenja radnje.

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 17. Datum: Naziv nastavne jedinice Realizam (uvod) Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: realizam

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva, sat uvoda u knjievno razdoblje

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) na osnovi PP prezentacije prokomentirat e se: pojam realizma, osnovno obiljeje realizma, naela realizma, knjievne tehnike u realizmu, prvi teoretiar realizma, roman kako dominantna knjievna vrsta, predstavnici realizma u francuskoj i u ruskoj knjievnosti te obiljeja i predstavnici naturalizma

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: odrediti trajanje realizma, odrediti znaenje rijei

realizam, navesti osnovno obiljeje realizma; navesti prvog teoretiara realizma Champfleuryja te obiljeja realistikog romana, odnos prema grai i stilu; poimanje romana kao zrcala stvarnosti, navesti i protumaiti osnovna naela realizma: naelo kritinosti, objektivnosti i tipinosti; navesti i objasniti knjievne tehnike realizma; navesti trajanje naturalizma, glavnog predstavnika naturalizma te obiljeja naturalizma; navesti predstavnike francuskog i ruskog realizma te francuskog i talijanskog naturalizma

b) afektivni uenik e: iznijeti svoj odnos prema stvarnosti i drutvenim problemima

Tijek sata (artikulacija) Uvod - ponavljanje obiljeja i predstavnika romantizma u europskim knjievnostima Razrada PP prezentacija objanjenje i komentiranje: - znaenje rijei realizam - realizam kao knjievni pravac i metoda knjievnoga stvaranja - osnovno obiljeje realizma - naela realizma - knjievne tehnike u realizmu - prvi teoretiar realizma - odnos prema romanu - predstavnici realizma u francuskoj i u ruskoj knjievnosti - obiljeja i predstavnici naturalizma Zavretak - d.z. rijeiti zadatke iz radne biljenice (uvodnu skicu realizam) - uenici objanjavaju kako bi rijeili zadatke Plan ploe (prijenosnika) - PP prezentacija

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: trei Red. broj sata: 18., 19., 20. Datum:

Naziv nastavne jedinice Lav Nikolajevi Tolstoj, Ana Karenjina

Nastavno podruje/podruja: - knjievnost Nastavna cjelina: realizam u europskim knjievnostima

Tip nastavnoga sata: - sat obrade novoga gradiva / sat filmske umjetnosti

Nastavni oblici: - frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) nakon gledanja filma uenici e odrediti osnovne probleme, likove i skicirati odnos meu njima, odgovoriti na pitanja iz radne biljenice

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: navesti moto romana, objasniti prvu reenicu i

povezati je s djelom, navesti likove i njihove meusobne odnose, navesti i objasniti probleme prepoznatljive u djelu

b) afektivni uenik e: izraziti svoj odnos prema preljubu, prema raspadu obitelji i brakova, odnosu roditelja i djece (obvezama roditelja prema djeci); izraziti svoj odnos prema osveti i prema nesretnim obiteljskim odnosima

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - obiljeja i predstavnici realizma u ruskoj knjievnosti (ponavljanje) - najava i lokalizacija djela - odreivanje knjievne vrste - komentiranje mota romana i prve reenice (rjeavanje 6. zadatka u radnoj biljenici) Razrada - gledanje filma Zavretak - uenici zapisuju podatke o filmu na poetak radne biljenice (Ana Karenjina) uz slikovne prikaze filmskih obrada Ane Karenjine

2. sat Uvod - miljenje o filmu, o glavnoj glumici Razrada - gledanje filma Zavretak - komentiranje kompozicije romana (paralelne fabule)

3. sat Uvod - uenici crtaju u biljenicu skicu odnosa meu likovima Razrada - gledanje filma Zavretak - iznoenje miljenja o djelu (8. zadatak u radnoj biljenici) - d.z. rijeiti ostale zadatke u radnoj biljenici Plan ploe Lav Nikolajevi Tolstoj, Ana Karenjina - roman - paralelne fabule: Ana Karenjin Vronski; Kitty Levin Vronski - moto romana: Osveta je moja i ja u je vratiti. - prva reenica: Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain. - vrijeme radnje: 19. stoljee; mjesto radnje: Moskva i Petrograd - skica odnosa meu likovima: Vronski Kitty Levin Ana ------------ Karenjin Serjoa Stiva Dolly Nastavni materijal Film Ana Karenjina

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: trei Red. broj sata: 21., 22. Datum:

Naziv nastavne jedinice Honore de Balzac, Otac Goriot Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: realizam u europskim knjievnostima

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva, sat lektire

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) radom na tekstu i pomou radne biljenice uenici e okarakterizirati likove, prokomentirati probleme prepoznatljive u djelu, navesti i objasniti obiljeja realistikoga romana

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: okarakterizirati likove (psiholoki i socijalno), protumaiti Goriota kao Krista oinstva, protumaiti Goriotovo davanje i ljubav prema kerima, komentirati iskazivanje ljubavi materijalnim vrijednostima, protumaiti odnos keri prema ocu; protumaiti nain na koji Rastignac eli uspjeti u drutvu, navesti kompromise koje pritom mora uiniti; protumaiti odnos prema novcu i ivotu u viskom drutvu, protumaiti problem nemorala na primjeru Vautrina, iznijeti i objasniti ideju djela i povezati je s dananjim vremenom; rijeiti zadatke u radnoj biljenici

b) afektivni uenik e: iznijeti svoje miljenje o moralu/nemoralu u drutvu i obitelji, o utjecaju novca na pojedinca i kompromisima koje ovjek ini odrastanjem

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - provjera itanosti lektire - tekst o Balzacu i njegovim navikama (udbenik) Razrada - obiljeja realistikoga romana, naelo istinitosti, odnosi meu likovima - lik Goriota; Rastignaca i Vautrina, itanje citata iz radne biljenice, komentiranje Zakljuak - uenici komentiraju Goriotove postupke i nain razmiljanja 2. sat Uvod - itanje dijela majina pisma Rastignacu, komentiranje misli: Krivudavi putevi ne vode niemu velikom. koju je majka napisala Rastignacu u pismu

Razrada - analiza Rastignacova lika - analiza Vautrena - ideja djela

Zavretak - objanjenje ideje djela i zavretaka romana; rjeavanje zadataka u radnoj biljenici Plan ploe - PP prezentacija Nastavni materijal PP prezentacija

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: trei Red. broj sata: 23. Datum:

Naziv nastavne jedinice Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna (ulomak)

Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: realizam u europskim knjievnostima

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva, sat interpretacije ulomka romana

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) itanjem ulomka iz udbenika uenici upoznaju filozofsku pozadinu Raskoljnikovljeva zloina, povezuju je s Nietzscheovom filozofijom, upoznaju temu djela, knjievnu vrstu te obiljeja ruskoga realizma, ukazati na obiljeja Zloina i kazne kao modernoga romana

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: navesti temu djela, knjievnu vrstu kojoj djelo pripada, odrediti Raskoljnikovljev socijalni poloaj, objasniti njegovu podjelu ljudi i usporediti je s Nietzscheovom filozofijom, navesti obiljeja Zloina i kazne kao modernoga romana

b) afektivni uenik e: iznijeti svoje miljenje o Raskoljnikovljevoj podjeli ljudi

Tijek sata (artikulacija) Uvod - pitanje uenicima koje asocijacije povezuju s naslovom romana Zloin i kazna, je li svaki zloin kanjen, to oni podrazumijevaju po pojmom zloina, to je za njih najvei zloin, to misle o smrtnoj kazni, moe li se, po njihovom miljenju, zloinac promijeniti Razrada - itanje ulomka iz romana o obinim i neobinim ljudima - komentiranje Raskoljnikovljeve podjele ljudi - usporedba Raskoljnikovljeve podjele s Nietzscheovom Raskoljnikovljevu podjelu ljudi na obine i neobine moemo usporediti s teorijom o nadovjeku njemakog filozofa Friedricha Nietzschea (1844. - 1900.). Nietzsche razlikuje: ljude stada koji su slabi, bojaljivi, pokorni i suosjeajni od nadovjeka koji je hrabar, pametan, moan, slobodan i bezobziran. Nadovjek se raa vrlo rijetko, a ljudi stada su u veini. - Zloin i kazna kao moderni roman (usporedba s realistikim romanom) Zavretak - uenici izraavaju svoje miljenje o mogunosti zlouporabe navedenih teorija Plan ploe Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna - roman - filozofska pozadina Raskoljnikovljeva zloina: podjela ljudi na obine i neobine

- mogunost usporedbe Raskoljnikovljeve teorije s Nietzscheovom filozofijom o nadovjeku

Zloin i kazna kao moderni roman u odnosu prema realistikom romanu

Obiljeja Realistiki roman Moderni roman

fabula postoji fabula defabularizacija fabula se prekida brojnim digresijama i unutarnjim monolozima

likovi socijalno-psiholoka karakterizacija likova

naglasak je na psiholokom proivljavanju glavnoga junaka, filozofska motivacija (teorija o obinim i neobinim ljudima), podsvjesna motivacija (tehnika sna i halucinacija)

pripovjeda pripovjeda je u treem licu, objektivni pripovjeda

odustajanje od pouzdanog pripovjedaa, viestruko interpretiranje dogaaja

stilska obiljeja

kronoloki tijek fabule kronoloki tijek fabule prekida se brojnim digresijama, unutarnjim monolozima, esejistika obiljeja romana

Nastavni materijal

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: trei Red. broj sata: 24. Datum:

Naziv nastavne jedinice mile Zola, Thrse Raquin Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: naturalizam

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat interpretacije ulomka romana

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) na osnovi ulomka iz romana (i PP prezentacije) uenik e odrediti trajanje i obiljeja naturalizma; protumaiti ulogu teorije miljea Hipolita Tainea za naturalizam, navesti ime Zolina teorijskog djela u kojem on iznosi stavove o naturalizmu (Eksperimentalni roman), skicirati i objasniti odnose meu likovima

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: navesti trajanje i obiljeja naturalizma;

protumaiti teoriju miljea Hipolita Tainea; navesti ime Zolina teorijskog djela u kojem on iznosi stavove o naturalizmu (Eksperimentalni roman); skicirati odnose meu likovima u djelu; prepoznati i imenovati Thrsina i Laurentova stanja nakon ubojstva Camillea, iznijeti Zolino shvaanje romana i uloge itatelja; iznijeti Zolino shvaanje ljudskoga ponaanja

b) afektivni uenik e: iznijeti svoj stav prema ubojstvu i zloinu te o mogunosti/nemogunosti da se zloinom doe do osobne sree

Tijek sata (artikulacija) Uvod - uenici postaju pisci koji imaju tri lika: Thrse, Laureta i Camillea; Camille je Thrsein mu, Laurent je Camilleov prijatelj, Thrse i Laurent se zaljubljuju; pitanje uenicima kako bi oni razrijeili taj trokut kao pisci; neka to napiu u nekoliko reenica - rezultati /komentiranje Razrada - pojam naturalizma, Zola kao glavni predstavnik naturalizma, teorija miljea Hipolita Tainea, Zolino djelo Eksperimentalni roman (PP prezentacija) - itanje ulomka iz romana Thrse Raquin; komentiranje naina na koji je Zola razrijeio radnju; itanje ulomka i ispunjavanje tablice o osjeajima Thrse i Laurenta nakon ubojstva Camillea Zakljuak - komentiranje poetike zrcala i naturalistikog odnosa prema romanu

Plan ploe Naturalizam u francuskoj knjievnosti Trajanje: 1880.-1890. Obiljeja: nastojanje da se prikae ono to je u drutvu defektno, vanost naslijea u oblikovanju likova (bioloka motivacija lika); oslanjanje na teoriju miljea Hipolita Tainea (na ovjeka i njegovo ponaanje utjeu: rasa (podrijetlo), sredina (u kojoj ivi) i trenutak (vrijeme u kojem neto na njega djeluje) Glavni predstavnik: Emile Zola - svoje teorijske stavove o naturalizmu izraava u djelu Eksperimentalni roman (on je pobornik znanstvenih metoda; ljudsko je ponaanje uvjetovano drutvenim okolnostima, osobnim temperamentom i psiholokim ustrojstvom; roman je imaginarni prostor za kliniku analizu i pokuse; itatlj moe doi do korijena osobnih drama pojedinaca) Thrse Raquin roman

Nastavni materijal - nastavni listi, PP prezentacija

mile Zola (1840. - 1902.)

Thrse Raquin Na osnovi ulomka iz udbenika unesi u tablicu Thrsina i Laurentova stanja i razmiljanja nakon ubojstva Camillea.

Thrse Laurent

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: trei Red. broj sata: 25. Datum:

Naziv nastavne jedinice Realizam i naturalizam u europskim knjievnostima (sinteza)

Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: realizam i naturalizam u europskim knjievnostima

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva, sat sinteze knjievnoga razdoblja

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) izdvojiti enske likove iz realistike proze i prokomentirati njihova obiljeja, na kratkom ulomku iz Flaubertova romana (radna biljenica) uenici upoznaju pojam bovarizma i lik Emme Bovary, ponavljaju obiljeja realistikoga romana i upoznaju Flaubertovo odstupanje od poetike realistikoga romana, rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici ponavljaju gradivo

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: navesti predstavnike realizma i njihova djela,

navesti enske likove u tim djelima i njihove osobine, odrediti obiljeja poetike realistikoga romana, prokomentirati Flaubertova odstupanja od poetike realistikoga romana

b) afektivni uenik e: promiljati probleme u realistikim romanima i iznijeti svoje miljenje o njima

Tijek sata (artikulacija) Uvod

- uenici rade u biljenicu tablicu s dva stupca, u lijevom stupcu su realistiki pisci i njihova djela, a u desnom stupcu su enski likovi iz tih djela i njihova obiljeja (H. de Balzac, Otac Goriot likovi Goriotovih keri Delphine i Anastasie koje su bezdune, vane su im samo materijalne vrijednosti, oca prihvaaju samo dok ih financira, ne odlaze ak ni na njegov sprovod; F. M. Dostojevski, Zloin i kazna likovi ruskih ena koje su olienje ruske due koja se prepoznaje u rtvi za blinje, Sonja Dunja, a koje su suprotstavljene smijenoj i neprilagoenoj Amaliji Fjodorovnoj Lipevehzelj; L. N. Tolstoj, Ana Karenjina Ana Karenjina lik preljubnice koja svoju ljubav spram Vronskoga stavlja ispred svoje majinske uloge i naputa obitelj; E. Zola, Thrse Raquin lik Thrse, ena koja je sudionik u ubojstvu ime rjeava ljubavni trokut, ali ne ostvaruje vlastitu sreu) - najava djela Gustavea Flauberta, Gospoa Bovary i lika Emme Bovary Razrada - itanje i komentiranje ulomka iz radne biljenice - odstupanja djela od poetike realistikoga romana - rjeavanje zadataka u radnoj biljenici vezane uz Gospou Bovary Zavretak

- dodavanje lika Emme Bovary u tablicu sa enskim likovima, prema Emmi Bovary nastao je pojam bovarizma tenja za neostvarivim, ovjekova sklonost da se smatra drukijim nego to jest Plan ploe Gustave Flaubert (1821. 1880.), Gospoa Bovary - knjievna vrsta: psiholoki roman - bovarizam ovjekova sklonost da se smatra drukijim nego to jest - Flaubertova odstupanja od poetike realistikoga romana: defabularizacija, struktura triptiha, metaforini opisi, slobodni neupravni govor Nastavni materijal Rjeenja zadataka iz radne biljenice 1. a, 2. Bovarizam je ovjekova sklonost da se smatra drukijim nego to jest. 3.a, 4. matarija, 5. d, 6. b, 7.a, 8.a, 9. Svaki osmijeh prikriva zijevanje dosade, svaka radost klevetu, svaki uitak svoju odvratnost, a najslai cjelovi ostavljaju na usni tek neostvarivu elju za jo snanijom nasladom. 10.d

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: trei Red. broj sata: 26. Datum:

Naziv nastavne jedinice Ponavljanje i uvjebavanje (knjievnost) Nastavno podruje/podruja:

knjievnost Nastavna cjelina: predrealizam i realizam

Tip nastavnoga sata: sat ponavljanja

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) ponavljanje obiljeja i predstavnika realizma na osnovi nastavnoga listia

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: prepoznati i odrediti trajanje, obiljeja,

predstavnike predrealizma i realizma, dopuniti reenice traenim pojmovima, zaokruiti tone tvrdnje, objasniti obiljeja pojedinih knjievnih djela i postupaka

b) afektivni uenik e: izraavati, komentirati, usporeivati, objanjavati Tijek sata (artikulacija) Uvod - ponavljanje obiljeja realizma, usporedba s romantizmom (prema udbeniku) i obiljeja predrealizma, usporedba s hrvatskim narodnim preporodom (usporedba s uvodnom udbenikom periodizacijom) Razrada - rjeavanje nastavnoga listia - objava rezultata i korekcija Zavretak - upute uenicima priprema za pismenu provjeru znanja Plan ploe

Nastavni materijal Nastavni listi Rjeenja

Nastavni materijal Rjeenja zadataka 1. Raskoljnikov razlikuje obine i neobine ljude. Obini ljudi slue za odranje vrste, pokorni su i posluni, a neobini imaju snage i odvanosti rei u svojoj sredini novu rije. Oni mogu poiniti zloin ako on omoguuje napredak drutva to moe ocijeniti tek budunost. Raskoljnikovljeva podjela ljudi na obine i neobine je filozofska pozadina njegova zloina. 2. Glavni predstavnik ruskog grotesknog realizma je Nikolaj Vasiljevi Gogolj koji je napisao pripovijetku Kabanica. Dostojevski je izjavio: Svi smo mi izali iz Gogoljeve Kabanice. to znai da su realistiki pisci proizali iz Gogoljeve knjievne kole.

3. Moto romana Ana Karenjina je: Osveta je moja i ja u je vratiti. to znai da citat uzet iz Biblije govori kako na ovjeku nije da se osveuje, to pravo pripada iskljuivo Bogu. 4. Hrvatski narodni preporod trajanje: 1830. 1860., mladi intelektualci na kolovanju u Beu i Peti zanose se idejom sveslavenstva potrebom za ujedinjenjem svih Junih Slavena, ostvarenje jedinstvenoga knjievnog jezika i pravopisa, predstavnici: Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Petar Preradovi, Ivan Maurani Predrealizam trajanje: 1860. 1880./81., glavni predstavnik je August enoa, osnovno obiljeje je utiranje puta realizmu, predstavnici (uz Augusta enou): Mirko Bogovi, Janko Jurkovi 5. Romantizam 1800. 1830., oslanjanje na matu i osjeaje, lirika prodire u sve knjievne rodove, predstavnici: J. W. Goethe, E. A. Poe, W. Wordsworth, F. Schiller, G. G. Byron Realizam 1830. 1860./70., iznoenje drutvenih problema, nastojanje da se prikae drutvena stvarnost, H. de Balzac, G. Flaubert, F. M. Dostojevski, L. N. Tolstoj 6. Otac Goriot kao realistiki roman: razgranata fabula, socijalno-psiholoka karakterizacija likova, pripovjeda u 3. licu, detaljni opisi. 7. Tko je najznaajniji teoretiar realizma? Champfleury. On je isticao u studiji Realizam da junak realistikoga romana mora biti obian i tipian, potrebno je paljivo istraivati i dokumentirano prikazivati injenice pri pisanju romana, treba teiti stilsko-fomalnom savrenstvu djela. Poetika zrcala vezana je uz francuskoga pisca Stendhala, a znai da roman treba biti zrcalo stvarnosti. 8. Lovro kao romantiarski lik: tei za slobodom, uloga fatalnih ena za njegovu propast, izdvojen u drutvu, a Lovro kao realistiki lik: okarakteriziran je socijalno-psiholokom karakterizacijom, lik intelektualca seoskoga podrijetla, ukazuje na drutvene probleme enoina vremena 9. Realistika naela su: naelo kritinosti (pisci kritiziraju drutvo i negativne drutvene pojave), naelo objektivnosti (objektivno opisivanje stvarnosti) i naelo tipinosti (likovi su tipini predstavnici svoje klase). 10. Naziv djela Budi svoj znai da enoa savjetuje pojedincu da bude svoj, da ivi u skladu s pozitivnim ljudskim vrijednostima i moralnim naelima. 11. Pripovjedaev stav prema hrvatskoj knjievnosti: imamo dogaaje, nemamo pravih pisaca; udoviin stav: mali smo i neznatni, nemamo dogaaja koje bi pisci mogli iskoristiti kao grau za knjievna djela, sva su djela pisana po istom obrascu. 12. Povjestica je epska pjesma s temom iz povijesti ili narodne predaje, pisao ih je August enoa, njegove povjestice su: Kameni svatovi, Postolar i vrag, Propast Venecije, Smrt Petra Svaia, Kugina kua. 13. Tri su fabule u Ocu Goriotu: Rastignac i njegov uspon u drutvu, Vautrin i njegovi poslovi, Goriot i njegova propast u drutvu. 14. Prva reenica u romanu Ana Karenjina (Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain.) ukazuje na injenicu da su razlozi obiteljskih nesrea vrlo raznoliki, a kad je obitelj sretna, sve su sretne obitelji nalik jedna na drugu. 15. Obiljeja modernoga romana u Zloinu i kazni: defabularizacija, esejistiki dijelovi, unutarnji monolozi, pripovjeda u 1. licu, naglasak na unutarnjem proivljavanju likova, tj. na psiholokoj karakterizaciji. 16. Prema Nietzscheu nadovjek se rijetko raa, to je hrabar, pametan, slobodan i

bezobziran pojedinac. On se razlikuje od ljudi stada koji su slabi, bojaljivi, pokorni i suosjeajni. Razlika je u tome to Nietzsche istie da se nadovjek raa rijetko, a za Raskoljnikova su neobini ljudi brojnija kategorija koja u svojoj sredini iskazuje nove rijei. 17. a) obiljeja naturalizma: nasljee kao bitna odrednica ljudskoga karaktera (bioloka karakterizacija likova), naturalizam prikazuje ono to je u drutvu defektno b) Glavni predstavnik naturalizma je mile Zola. c) Teorija miljea H. Tainea: ovjek je proizvod: rase (vanost bioloke motivacije u oblikovanju lika), sredine (vanost sredine u kojoj pojedinac ivi) i trenutka (vanost trenutka u kojem neto djeluje na pojedinca). 18. Flaubertova odstupanja od poetike realistikoga romana: defabularizacija, struktura triptiha, metaforini opisi, slobodni neupravni govor 19. Romantiarski Titan je perifraza za Vautrina koji je u sukobu s drutvom i eli ostvariti slobodu ne birajui sredstva kojima e to postii, a Krist Oinstva je Goriot zbog svoje patnje i nesebinog davanja i iskazivanja ljubavi svojim kerima.

Ponavljanje knjievnost 1. Objasni Raskoljnikovljevu podjelu ljudi. 2. Glavni predstavnik ruskog grotesknog realizma je ______________________ koji je napisao pripovijetku ________________. Dostojevski je izjavio: Svi smo mi izali iz __________________ to znai da _____________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________. 3. Moto romana Ana Karenjina je: _______________________________________ to znai da _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________. 4. Objasni slinost i razliku izmeu hrvatskog narodnog preporoda i predrealizma. _____________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________. 5. Objasni slinosti i razliku izmeu romantizma i realizma. _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 6. Obiljeja Oca Goriota kao realistikog romana su: _____________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________. 7. Tko je najznaajniji teoretiar realizma? ____________________________________________ On je isticao u studiji ___________________________ da _______________________________ _____________________________________________________________________________. Poetika zrcala vezana je uz francuskog pisca ________________________, a znai da __________ _______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________. 8. Navedi i objasni po kojim je obiljejima Lovro romantiarski, a po kojim realistini junak? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 9. Objasni realistika naela: a) naelo kritinosti _______________________________________________________________ b) naelo objektivnosti ____________________________________________________________ c) naelo tipinosti _______________________________________________________________ 10. Objasni naslov enoine pjesme Budi svoj! ___________________________________________ _______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________.

11. Koji stav spram hrvatske knjievnosti iznosi enoa u Prijanu Lovri? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 12. Objasni pojam povjestice, navedi barem dvije enoine povjestice. ______________________ _______________________________________________________________________________ 13. Koje fabule moemo izdvojiti u djelu Otac Goriot? __________________________________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ 14. Kako glasi prva reenica u romanu Ana Karenjina, objasni njezino znaenje. _____________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 15. Objasni obiljeja modernoga romana na primjeru djela Zloin i kazna. ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 16. Objasni Nietzscheovu teoriju o nadovjeku i usporedi je s Raskoljnikovljevom teorijom. ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 17. Navedi: a) obiljeja naturalizma ____________________________________________________________ b) glavnoga predstavnika ___________________________________________________________ c) teoriju miljea H. Tainea ___________________________________________________________ ________________________________________________________________________________ 18. Po kojim obiljejima Flaubert odsupa od poetike realistikoga romana u djelu Gospoa Bovary? ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________

19. S kojim se likovima i zato povezuju parafraze: a) Romantiarski Titan _________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ b) Krist Oinstva _____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: trei Red. broj sata: 27. Datum:

Naziv nastavne jedinice Pismena provjera znanja (knjievnost)

Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Nastavna cjelina: predrealizam i realizam

Tip nastavnoga sata: sat provjere znanja

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) provjeriti znanje o predrealizmu i realizmu, usporediti ta knjievna razdoblja s razdobljima koja su im prethodila, objasniti poetiku realizma, obiljeja realistikoga i modernoga romana na konkretnim primjerima, iznijeti osobitosti djela koje su uenici upoznali na ulomcima ili u cijelosti

Ishodi uenja a) kognitivni uenik e:

A) usporediti hrvatski narodni preporod i predrealizam, objasniti obiljeja realistikoga romana na primjeru djela Otac Goriot, iznijeti osobitosti djela koje je upoznao/upoznala na ulomku ili u cijelosti: objasniti prvu reenicu u romanu Ana Karenjina, objasniti Raskoljnikovljevu podjelu ljudi, iznijeti obiljeja romantiarskoga junaka prijana Lovre, objasniti naslov enoine pjesme Budi svoj, navesti predstavnike ruskoga realizma i navesti obiljeja realistike poetike; B) usporediti romantizam i realizam, objasniti obiljeja modernoga romana na primjeru djela Zloin i kazna, iznijeti osobitosti djela koje je upoznao/upoznala na ulomku ili u cijelosti: objasniti moto romana Ana Karenjina, povezati Nietzscheovu podjelu ljudi s Raskoljnikovljevom, usporediti udoviin i pripovjedaev stav prema hrvatskoj knjievnosti u Prijanu Lovri, povezati odreene perifraze s likovima u romanu Otac Goriot, objasniti pojam povjestice i povezati ih s Augustom enoom i Kamenim svatovima

b) afektivni uenik e: promiljati i izraavati obraeno gradivo

Tijek sata (artikulacija) Uvod - upute o rjeavanju pismene provjere Razrada - pismena provjera znanja

Zavretak - komentiranje teine pismene provjere i odreenih rjeenja Plan ploe

Nastavni materijal pismeni testovi

Pismena provjera znanja (knjievnost) Ime i prezime ___________________ Bodovi Razred _______ 10, 11, 12 = 2 Datum ________________________ 13, 14, 15 = 3 16, 17, 18 = 4 19, 20 = 5

A 1. Ispuni tablicu. ___/ 4

Hrvatski narodni preporod (trajanje, obiljeja i predstavnici)

Predrealizam (trajanje, obiljeja i predstavnici)

2. Objasni Raskoljnikovljevu podjelu ljudi. ___/2 ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 3. Objasni Lovru kao romantiarskoga junaka (August enoa, Prijan Lovro). ___/2 _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4. Na osnovi djela Otac Goriot objasni obiljeja realistikoga romana. __/2 ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 5. Navedi: __/2 a) glavnoga teoretiara realizma _________________________________________________ b) realistika naela ___________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 6. Navedi i objasni prvu reenicu u romanu Ana Karenjina. __/2 ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 7. Dopuni reenicu. __/4 Glavni predstavnik ruskog grotesknog realizma je ______________________ koji je napisao pripovijetku ________________. Dostojevski je izjavio: Svi smo mi izali iz __________________ to znai da _____________________________________________ __________________________________________________________________________.

8. Objasni naslov enoine pjesme Budi svoj! __/2 ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Pismena provjera znanja (knjievnost) Ime i prezime ___________________ Bodovi Razred _______ 10, 11, 12 = 2 Datum ________________________ 13, 14, 15 = 3 16, 17, 18 = 4 19, 20 = 5

B 1. Ispuni tablicu. __/4

Romatizam (trajanje, obiljeja, predstavnici) Realizam (trajanje, obiljeja, predstavnici)

2. Navedi Nietzscheovu podjelu ljudi i po emu se ona razlikuje od Raskoljnikovljeve. __/2 ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 3. Objasni odstupanje romana Zloin i kazna od poetike realistikoga romana. __/2 ___________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4. Iznesi pripovjedaev i udoviin stav prema hrvatskoj knjievnosti. (enoa, Prijan Lovro) __/2 ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 5. Objasni: __/2 a) teoriju miljea H. Tainea _____________________________________________________ b) poetiku zrcala _____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 6. Dopuni reenicu. __/2 Moto romana Ana Karenjina je: _______________________________________ to znai da _________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 7. S kojim se likovima i zato povezuju parafraze: __/4 a) Romantiarski Titan _________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ b) Krist Oinstva _____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 8. Objasni pojam povjestice, povei ga s autorom i djelom. __/2

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: trei Red. broj sata: 28. Datum:

Naziv nastavne jedinice Analiza pismenih radova (knjievnost)

Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Nastavna cjelina: predrealizam i realizam

Tip nastavnoga sata: sat ponavljanja

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) analiza tonosti odgovora, objanjenje dvojbi i nedoumica Ishodi uenja a) kognitivni uenik e: uoiti pogreke, analizirati odgovore i spoznati

razinu svoga znanja b) afektivni uenik e: promiljati, komentirati, izraavati

Tijek sata (artikulacija) Uvod - ocjene i rezultati pismene provjere Razrada - pisanje ispravka u biljenicu, iznoenje i komentiranje rjeenja zadataka Zavretak - upute za nain ispravljanja ocjena Plan ploe

Nastavni materijal Rjeenja zadataka A 1. Hrvatski narodni preporod trajanje: 1830. 1860., mladi intelektualci na kolovanju u Beu i Peti zanose se idejom sveslavenstva potrebom za ujedinjenjem svih Junih Slavena, ostvarenje jedinstvenoga knjievnog jezika i pravopisa, predstavnici: Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Petar Preradovi, Ivan Maurani Predrealizam trajanje: 1860. 1880./81., glavni predstavnik je August enoa, osnovno obiljeje je utiranje puta realizmu, predstavnici (uz Augusta enou): Mirko Bogovi, Janko Jurkovi 2. Raskoljnikov razlikuje obine i neobine ljude. Obini ljudi slue za odranje vrste, pokorni su i posluni, a neobini imaju snage i odvanosti rei u svojoj sredini novu rije. Oni mogu poiniti zloin ako on omoguuje napredak drutva to moe ocijeniti tek budunost. Raskoljnikovljeva podjela ljudi na obine i neobine je filozofska pozadina njegova zloina. 3. Lovro kao romantiarski lik: tei za slobodom, uloga fatalnih ena za njegovu propast, izdvojen u drutvu. 4. Otac Goriot kao realistiki roman: razgranata fabula, socijalno-psiholoka karakterizacija likova, pripovjeda u 3. licu, detaljni opisi.

5. Glavni teoretiar realizma je Champfleury, a realistika naela su: naelo kritinosti (pisci kritiziraju drutvo i negativne drutvene pojave), naelo objektivnosti (objektivno opisivanje stvarnosti) i naelo tipinosti (likovi su tipini predstavnici svoje klase). 6. Prva reenica u romanu Ana Karenjina (Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain.) ukazuje na injenicu da su razlozi obiteljskih nesrea vrlo raznoliki, a kad je obitelj sretna, sve su sretne obitelji nalik jedna na drugu. 7. Glavni predstavnik ruskog grotesknog realizma je Nikolaj Vasiljevi Gogolj koji je napisao pripovijetku Kabanica. Dostojevski je izjavio: Svi smo mi izali iz Gogoljeve Kabanice. to znai da su realistiki pisci proizali iz Gogoljeve knjievne kole. 8. Naziv djela Budi svoj znai da enoa savjetuje pojedincu da bude svoj, da ivi u skladu s pozitivnim ljudskim vrijednostima i moralnim naelima. B 1. Romantizam 1800. 1830., oslanjanje na matu i osjeaje, lirika prodire u sve knjievne rodove, predstavnici: J. W. Goethe, E. A. Poe, W. Wordsworth, F. Schiller, G. G. Byron Realizam 1830. 1860./70., iznoenje drutvenih problema, nastojanje da se prikae drutvena stvarnost, H. de Balzac, G. Flaubert, F. M. Dostojevski, L. N. Tolstoj 2. Prema Nietzscheu nadovjek se rijetko raa, to je hrabar, pametan, slobodan i bezobziran pojedinac. On se razlikuje od ljudi stada koji su slabi, bojaljivi, pokorni i suosjeajni. Razlika je u tome to Nietzsche istie da se nadovjek raa rijetko, a za Raskoljnikova su neobini ljudi brojnija kategorija koja u svojoj sredini iskazuje nove rijei. 3. Obiljeja modernoga romana u Zloinu i kazni: defabularizacija, esejistiki dijelovi, unutarnji monolozi, pripovjeda u 1. licu, naglasak na unutarnjem proivljavanju likova, tj. na psiholokoj karakterizaciji. 4. Pripovjedaev stav prema hrvatskoj knjievnosti: imamo dogaaje, nemamo pravih pisaca; udoviin stav: mali smo i neznatni, nemamo dogaaja koje bi pisci mogli iskoristiti kao grau za knjievna djela, sva su djela pisana po istom obrascu. 5. a) Teorija miljea H. Tainea: ovjek je proizvod: rase (vanost bioloke motivacije u oblikovanju lika), sredine (vanost sredine u kojoj pojedinac ivi) i trenutka (vanost trenutka u kojem neto djeluje na pojedinca). b) poetika zrcala o njoj govori Stendhal u svom romanu Crveno i crno: roman kao zrcalo stvarnosti. 6. Moto romana Ana Karenjina je: Osve