Priprave Za 2. Razred Strukovnih Škola-2

Priprave za drugi razred Pripremile: Snjeana Zrinjan, prof.; Nataa Sajko, prof. (dio jezinih sadraja)

2. Periodizacija europskih knjievnosti 3. Periodizacija hrvatske knjievnosti 4., 5. Renesansa u europskim knjievnostima (uvod) 6., 7. Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando 8., 9. W. Shakespeare, Hamlet 10. N. Machiavelli, Vladar 12., 13. M. de Cervantes Saavedra, Bistri vitez Don Quijote od Manche 14. Renesansa u europskim knjievnostima (sinteza) 15. Ponavljanje i uvjebavanje (knjievnost) 16. Pismena provjera znanja 17. Analiza pismenih radova 18. Morfem, morfologija 19. Vrste rijei 20. Imenice 21., 22. Marko Maruli, Judita 23. Deklinacija imenica 24. Renesansa u hrvatskoj knjievnosti (uvod) 25. Hrvatska renesansna lirika (Ranjinin zbornik, Dore Dri, iko Meneti) 26. Hanibal Luci, Jur nijedna na svit vila 27. Zamjenice 28., 29. Pridjevi 30. Brojevi 31., 32. Glagoli 33. Ponavljanje i uvjebavanje 34., 35. Marin Dri, Dundo Maroje 36. Pismena provjera znanja 37. Analiza pismenih radova 38., 39. Petar Zorani, Planine 40. M. Vetranovi, Pjesanca u pomo poetam; Moja plavca 41. M. Pelegrinovi, Jeupka 42. P. Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje 43., 44. Prva kolska zadaa 45. Ispravak 1. kolske zadae

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: drugi Red. broj sata: 2. Datum:

Naziv nastavne jedinice Periodizacija europskih knjievnosti Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Tip nastavnoga sata: sat ponavljanja

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici ponoviti gradivo 1. razreda

Ishodi uenja a) kognitivni Uenik e:

navesti knjievne rodove i njihova obiljeja navesti definicije elegije i ditiramba razlikovati pojmove: stih, strofa objasniti razliku izmeu Petrarcina i Sakespeareova soneta navesti definiciju didaskalija navesti naziv prvoga povijesnog romana u hrvatskoj knjievnosti navesti i objasniti podjelu drame i podjelu komedije navesti definiciju eseja i objasniti diskurzivne knjievne oblike navesti dijelove i prijevode Biblije navesti poetak Ivanova evanelja prepoznati likove iz Ilijade, navesti srdbu kao pokretaku snagu Ilijade objasniti osnovne pojmove povezane s epom: in medias res, invokacija, digresija, retardacija navesti grke tragiare prepoznati likove iz Antigone, navesti zagonetku koju je Sfinga postavila Edipu i njezino rjeenje navesti stih Ilijade i Odiseje navesti najznaajnijega rimskog komediografa navesti najznaajnija srednjovjekovna djela navesti predstavnike humanizma u europskim knjievnostima i njihova djela (rijeiti do 24. zadatka u radnoj biljenici te od 29. do 31. zadatka) d. z.: pomou 1. dijela itanke Knjievnost 2 dopuniti periodizaciju europskih knjievnosti (str. 9. u radnoj biljenici)

b) afektivni Uenik e sa zanimanjem pratiti tijek knjievnih razdoblja. Tijek sata (artikulacija) Uvod - pitanje uenicima koji su im pisci i koja djela ostala u pamenju iz 1. razreda; uenici izraavaju miljenje o tim djelima; pitanje uenicima u koja knjievna razdoblja ta djela spadaju Razrada - uenici samostalno rjeavaju zadatke u radnoj biljenici, potom se zadatci rjeavaju zajedniki u razredu, korekcija rjeenja, objanjavanje rjeenja

Zavretak - pitanje uenicima koji im je autor bio najzanimljiviji i zato - zadatak za d. z. (rijeiti zadatke na str. 9. u radnoj biljenici)

Plan ploe Radna biljenica, str. 4., 5., 6., 7., 8. 1.) 1.C; 2.E; 3.A; 4.B 2. c 3. d 4. osmerac; oktava 5. Petrarcin sonet ima dva katrena i dvije tercine s najeim rasporedom rima: abba abba cdc cdc; Shakespeareov ili elizabetanski sonet ima tri katrena i jedan distih s najeim rasporedom rima: abab cdcd efef gg. 6. b 7. c 8. a) komedija karaktera vrsta komedije u kojoj se komini efekti grade na tipovima karaktera koji su smijeni zbog neke mane ili kojega prenaglaenog osjeaja b) komedija intrige temelji se na neobinim ili smijenim zapletima c) komedija situacije temelji se na neoekivanim, neobinim i smijenim situacijama d) komedija konverzacije temelji se na duhovitim dosjetkama i openito na razgovoru koji izaziva smijeh 9. d (Zato to se drama kao knjievni rod dijeli na tragediju, komediju i dramu u uem smislu.) 10. Esej je pokuaj da se neko knjievno ili znanstveno pitanje obradi na umjetniki nain. 11. d 12. c 13. d 14. a 15. c 16. Ahilejeva srdba (na Agamemnona jer mu otima robinju Briseidu i na Hektora jer mu ubija prijatelja Patrokla). 17. a) in medias res pisac nas bez veeg uvoda ukljuuje u radnju b) invokacija zazivanje bogova i muza u pomo pri pisanju epa c) digresija udaljavanje pripovjedaa od glavnoga fabularnog tijeka d) retardacija usporavanje radnje 18. c (Eshil, Sofoklo i Euripid grki su tragiari) 19. c 20. d 21. a 22. c 23. c 24. Baanska ploa pronaena je u Jurandvoru na Krku. Potjee iz 1100. g., a danas se uva u HAZU-u. Pisana je pismom glagoljicom i jezikom hrvatskom redakcijom staroslavenskoga jezika. Opat Driha ostavio je zapis o darivanju zemljita kralja Zvonimira crkvi svete Lucije. 25. a 26. b 27. c 28. Dante Alighieri autor je Boanstvene komedije koja ima tri dijela: Pakao, istilite i Raj. Svaki dio ima 33 pjevanja te s uvodnim pjevanjem ini ukupno 100 pjevanja. Stih je jedanaesterac, a strofa je tercina. Kroz pakao Dantea vodi Vergilije. 29. Francesco Petrarca. Kanconijer je posveen Lauri, a ima 366 pjesama, uglavnom soneta. 30. Autor Dekamerona je Giovanni Boccaccio. Dekameron u doslovnom prijevodu znai knjiga deset dana. Dekameron sadri 100 novela koje su ispriali djevojke i mladii koji su bjeali od kuge te da im bre proe vrijeme, svaki su dan priali prie. 31. d

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Periodizacija hrvatske knjievnosti Nastavno podruje/podruja: knjievnost


Nastavni oblici: - frontalni, individualni

Operacionalizirani cilj(-evi) na osnovi crtanja i dopunjavanja vremenske crte u radnoj biljenici te rjeavanja zadataka u radnoj biljenici (od 25. do 32. zadatka) ponoviti trajanje, obiljeja, najznaajnije spomenike/predstavnike knjievnih razdoblja u hrvatskoj knjievnosti


navesti najznaajnije srednjovjekovne spomenike/djela pisana: glagoljicom, latinicom, irilicom protumaiti pojam tropismenosti i trojezinosti hrvatske srednjovjekovne knjievnosti navesti humanistike krugove nabrojiti predstavnike i njihova djela navesti trajanje hrvatske srednjovjekovne knjievnosti i knjievnosti humanizma te iznijeti obiljeja knjievnoga stvaranja

b) afektivni Uenik e: pokazati zanimanje za povijest knjievnosti i za nain izrade vlastitoga pregleda razvoja knjievnosti kao predloka za ponavljanje

Tijek sata (artikulacija) Uvod - film Baanska ploa Razrada - rjeavanje zadataka u radnoj biljenici, dopunjavanje periodizacije hrvatske knjievnosti

Zavretak - komentiranje domae zadae (radna biljenica, str. 9.)

Plan ploe

Radna biljenica, str. 9. i 10. Periodizacija europskih knjievnosti do renesanse - uz grku knjievnost uenici e napisati: Homer (autor Ilijade i Odiseje); grki tragiari: Eshil (Okovani Prometej), Sofoklo (Antigona), Euripid (Elektra); liriari: Alkej, Sapfa, Pindar, Anakreont - uz rimsku knjievnost uenici e napisati: Vergilije (autor Eneide); liriari: Katul i Horacije; komediograf: Plaut - veliki nacionalni epovi: Beowulf (staroengleski ep), Pjesma o Rolandu (francuski ep), Pjesma o Nibelunzima (njemaki ep), Pjesma o Cidu (panjolski ep) - predstavnici humanizma u talijanskoj knjievnosti: Dante Alighieri, Pakao; Francesco Petrarca, Kanconijer; Giovanni Boccaccio, Dekameron Periodizacija hrvatske knjievnosti do renesanse Uz Baansku plou napisati: darovnica kralja Zvonimira crkvi svete Lucije, epigrafski spomenik,

glagoljica, hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika, opat Driha zapisao, opat Dobrovit zidao crkvu; Vinodolski zakon najstariji zakonski tekst; Red i zakon zadarskih dominikanki najstariji datirani latinicom pisani tekst (1345. g.); Misal po zakonu rimskoga dvora prva tiskana glagoljska knjiga, prvi misal u Europi koji nije tiskan latininim slovima (22. veljae 1483.); Brevijar po zakonu rimskoga dvora inkunabula, druga tiskana glagoljska knjiga; Zapis popa Martinca pop Martinac prepisuje II. novljanski brevijar i ostavlja zapis o Krbavskoj bitki, Turci nalegoe na jazik hrvatski); uz Marka Marulia napisati da mu je najpoznatiji latinski ep Davidijada; Juraj igori autor je prve tiskane knjige pjesama (Elegium et carminum libri tres Tri knjige elegija i lirskih pjesama); Ilija Crijevi poeta laureautus, pjesnik ovjenan lovorovim vijencem; Jan Panonije najznaajniji humanist na sjeveru Hrvatske

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: drugi Red. broj sata: 4., 5. Datum:

Naziv nastavne jedinice Renesansa u europskim knjievnostima (uvod) Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat uvoda u knjievno razdoblje

Nastavni oblici: frontalni, individualni, rad u parovima

Operacionalizirani cilj(-evi) gledanjem dvaju isjeaka iz filma Ime rue omoguiti uenicima zakljuivanje o razlici izmeu srednjovjekovnoga i renesansnoga svjetonazora (na primjeru Williama kao renesansnoga ovjeka koji se nalazi u prostornom i duhovnom okruenju srednjega vijeka)


izrazitu ulogu samostana u srednjem vijeku (kao vjerskoga, kulturnoga i gospodarskoga sredita) navesti da srednji vijek odreuje kranski svjetonazor izraziti i objasniti obiljeja srednjega vijeka i renesanse prepoznati ulogu sveenika u srednjemu vijeku (prepisivai, prevoditelji, iluminatori) i povezati tu spoznaju s hrvatskom srednjovjekovnom knjievnou (opat Driha zapis na Baanskoj ploi, opat Dobrovit koji je zidao crkvu sv. Lucije, pop Martinac prepisivao II. novljanski brevijar i ostavio zapis o Krbavskoj bitki, iril i Metod irili su kranstvo i pismenost meu Slavenima, prevodili crkvene knjige) prepoznati zanimanje renesanse za antiku knjievnost zakljuiti u emu je razlika izmeu srednjega vijeka i renesanse (ovjekov odnos prema istini, prema religioznosti i prema antikoj knjievnosti)

b) afektivni Uenik e: potaknuti zanimanje uenika za povijest knjievnosti izraavanje vlastitoga odnosa prema kritinosti i nekritinosti pojedinca izraziti vlastiti odnos prema znanju

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod Tko je u srednjem vijeku imao veliku, odnosno vanu ulogu u opismenjavanju? (O: iril i Metod, sveenici) Koji su jo sveenici znaajni za nastanak prvi pisanih spomenika u hrvatskoj srednjovjekovnoj knjievnosti? (O: opat Driha, opat Dobrovit, pop Martinac, pop Dukljanin) Odredite trajanje europske srednjovjekovne knjievnosti i hrvatske srednjovjekovne knjievnosti. (O: europska srednjovjekovna knjievnost: 5. 15. st.; hrvatska: 11. 15. st.) Razrada Najava i lokalizacija filma: pogledat emo dva isjeka iz filma Ime rue koji e nas povezati s razdobljem o kojem smo govorili. Kada se i gdje odvija radnja? (O: Samostan, jug Italije, 14. stoljee.) Kako su samostani izgledali? (O: Kao grad u malom.) to se dogaalo u samostanu? (O: Tajanstvene smrti.) Kako je William to zakljuio? (O: Promatranjem.)

U samostansku knjinicu dolazi fratar i meu redovnicima izaziva uenje. ime? (O: Naoalama.) to je fratar proglasio duhovitim? (O: Iluminacije, papu lisca, magarca koji pouava biskupe.) to je izazvalo ljutnju glavnog opata? (O: Smijeh.) Zato? (O: Smijeh se smatra vrajim djelom, smijeh izobliuje lice, ovjek slii majmunu.) to mu je na to odgovorio fratar? (O: Majmun se ne smije, smijeh je svojstven ovjeku.) Kojeg grkog filozofa spominju u razgovoru i u kojem kontekstu? (O: Spominju Aristotela i njegovu Poetiku, djelo u kojem se govori o tragediji.) Zakljuak Uenici komentiraju izraz mrani srednji vijek (kako im djeluje prikazani samostan, to im se ne svia tamo, to je dananjem ovjeku strano, a to mu se svia) 2. sat Uvod Odredite to je u prikazanom isjeku filma renesansno, a to je srednjovjekovno. Kao orijentacija mogu vam posluiti pokazane smjernice. Radite u parovima i svoje zakljuke napiite u biljenicu.

Razrada Iznoenje i korekcija rezultata. Zavretak - rjeavanje zadatka u radnoj biljenici (Renesansa) Plan ploe / prijenosnika srednjovjekovna -------------- humanizam -------------- renesansa knjievnost (5. 15. st.) (13., 14. st.) (15., 16. st.) - religioznost okretanje - utjecaj Crkve svjetovnom - samostani kao nositelji kritinost kulturnog ivota zanimanje za - sveenici kao prevoditelji, antiku knji. prepisivai znanstvena i - dogmatizam zemljopisna otkria - film Ime rue snimljen prema istoimenom romanu Umberta Eca

Radna biljenica, str. 11. Renesansa Trajanje: 15., 16. st.; naziv: ponovno roenje; obiljeja: okretanje svjetovnom, kritinost, zanimanje za antiku knjievnost, znanstvena i zemljopisna otkria Predstavnici i djela: a) engleska knjievnost: W. Shakespeare, Hamlet; Romeo i Giulietta b) talijanska knjievnost: N. Machiavelli, Vladar c) panjolska knjievnost: M. de Cervantes Saavedra, Bistri vitez Don Quijote od Manche Najvanija obiljeja renesanse prema Gaarderovu tekstu: polazna je toka ovjek (za razliku od srednjovjekovlja u kojem je u sreditu Bog), povratak izvorima, tj. antikomu humanizmu, uenje grkoga i izuavanje grke kulture, nastojanje da se obrazovanjem razvijaju ljudske osobine.

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat interpretacije ulomka epa


Operacionalizirani cilj(-evi) pomou kratkih filmova (Ilijada; Odiseja; Eneida) ponoviti najznaajnije epove do renesanse, najvanije podatke o epovima unijeti u tablicu, proitati ulomak iz Bijesnoga Orlanda te odrediti: temu, kompoziciju, likove, prepoznati Ariostovu namjeru u vezi s djelom, navesti i objasniti obiljeja renesansnoga epa


navesti knjievna razdoblja kojima pripadaju najznaajniji epovi do renesanse odrediti nacionalnu knjievnost kojoj pripada pojedini ep odrediti: kompoziciju, stih, znaaj djela navesti nacionalnu knjievnost kojoj pripada Ludovico Ariosto navesti knjievno razdoblje kojem pripada Ariosto, navesti temu djela (grad pod opsadom Pariz, sukob Saracena i krana pod vodstvom Karla Velikog, Orlando je vojnik u njegovoj vojsci) navesti da u prvom izdanju ep ima 40 pjevanja, a u treem izdanju 46 prepoznati likove krana (Karlo Veliki i njegovi vitezovi: Orlando, Ronaldo, vitez Astolfo, Bradamante, istonjaka princeza Angelica, Saraceni Medoro, Ruero) objasniti stih: stancu ili ottavu rimu (stih od osam rimovanih jedanaesteraca) navesti tri radnje prepoznatljive u djelu: krani Saraceni, Orlando Rinaldo Angelika Medoro, Bradamante i Ruero

b) afektivni Uenik e: povezivati, zakljuivati, uopavati

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - najznaajniji epovi do Ariosta (uenici se prisjeaju najznaajnijih epova do Ariosta: Epa o Gilgameu, Ilijade i Odiseje, Eneide, velikih srednjovjekovnih nacionalnih epova, Danteova Pakla) Razrada - ispunjavanje tablice s nastavnoga listia o Epu o Gilgameu - gledanje kratkoga filma Ilijada - ispunjavanje tablice o Ilijadi - gledanje kratkoga filma Odiseja - ispunjavanje tablice o Odiseji

- gledanje kratkoga filma Eneida - ispunjavanje tablice o Eneidi Zavretak - nabrajanje velikih srednjovjekovnih nacionalnih epova 2. sat Uvod - obiljeja Danteova Pakla Razrada - najava i lokalizacija djela - itanje ulomka iz djela i njegova interpretacija - zapisivanje na plou Zavretak - objasniti kako je Bijesni Orlando povezan s tradicijom (s Ilijadom po temi grada pod opsadom, s Odisejom po Orlandovim lutanjima zbog Angelice, s Eneidom Vergilije je Ariostov pjesniki uzor, sa srednjovjekovnim epovima po idealu vitetva te stvarnim i nestvarnim dogaajima) Plan ploe Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando, 16. stoljee - talijanska knjievnost - renesansa (16. stoljee; zanimanje za ovozemaljske teme, narodni jezik) - tema grad pod opsadom (Pariz), sukob Saracena i krana (pod vodstvom Karla Velikog, Orlando je ratnik u njegovoj vojsci) - kompozicija: u prvom i drugom izdanju ep je imao 40 pjevanja, u 3. izdanju 46 pjevanja - likovi: krani (Karlo Veliki, njegovi vitezovi: Orlando, Rinaldo, vitez Astolfo, Bradamante) Istonjaka princeza Anelika, Medoro, saracenski vojnik, Ruero, Saracen - stih: stanca ili ottava rima (strofa od osam rimovanih jedanaesteraca) - 3 radnje: krani Saraceni Orlando Rinaldo Anelika Medoro Bradamante Ruero - djelo se nastavlja na Boiardov ep Zaljubljeni Orlando

Nastavni materijal nastavni listi (tablica)

Ep Ep o Gilga- meu

Ilijada Odiseja Eneida srednjovjekov-ni epovi

Boanstvena komedija

autor

nacio-nalna knji.

knji. razdo-blje

tema

kompozicija

likovi

stilska obilje-ja

stih

vano!

Rjeenja Ep o Gilgameu Autor: Nacionalna knjievnost: babilonsko-asirska (mezopotamijska) knjievnost Knjievno razdoblje: knjievnost starih naroda Tema: ep govori o kralju Gilgameu i njegovu prijateljstvu s poludivljim ovjekom Enkiduom Kompozicija: dvanaest glinenih ploa Likovi: Gilgame, Enkidu, Humbaba (udovite) Stilska obiljeja: Stih: stih se cezurom dijeli na dva polustiha Vano! Ep o Gilgameu najstariji je ep svjetske knjievnosti. Ilijada Autor: Homer homersko pitanje pitanje autorstva Ilijade i Odiseje; unitaristi jedan autor, pluralisti ili analitiari vie autora Nacionalna knjievnost: grka knjievnost Knjievno razdoblje: antika (grka) knjievnost Tema: Trojanski rat (pedeset posljednjih dana 10. godine rata) Kompozicija: 24 pjevanja Likovi: Ahejci (Grci, Argivci) Agamemnon, Menelaj, Ahilej, Patroklo, Odisej Trojanci: kralj Prijam i njegovi sinovi Hektor i Paris Stilska obiljeja: invokacija zazivanje bogova i muza u pomo pri pisanju epa; in medias res bez veeg uvoda pisac nas ukljuuje u radnju Stih: heksametar Vano! - povod rata: Paris otima Menelajevu enu Helenu - pokretaka snaga epa jest Ahilejeva srdba (na Agamemnona jer mu otima robinju Briseidu i na Hektora jer mu ubija prijatelja Patrokla) Odiseja Autor: Homer Nacionalna knjievnost: grka knjievnost Knjievno razdoblje: antika (grka) knjievnost Tema: Odisejeva lutanja morima nakon Trojanskoga rata i povratak na rodni otok Itaku Kompozicija: 24 pjevanja Likovi: Odisej, Penelopa, prosci, sin Telemah, slukinja Euriklija Stilska obiljeja: invokacija Stih: heksametar Vano! Epizoda o kiklopu Polifemu koji je zatoio mornare u svoju peinu, Odisej ga uspijeva nadmudriti. Eneida Autor: Vergilije Nacionalna knjievnost: rimska knjievnost Knjievno razdoblje: antika (rimska) knjievnost Tema: vezana je uz junaka Eneju koji nakon Trojanskog rata luta morima da bi se nakon niza pustolovina iskrcao na uu rijeke Tiber i utemeljio grad Laviniju kojom je vladao tri godine, nakon njegove smrti sljedei se narataj seli u Alba Longu gdje e se roditi Romul i Rem, utemeljitelji Rima Kompozicija: ep ima 12 pjevanja (prvih est pjevanja nastalo je prema Odiseji, drugih est prema Ilijadi) Likovi: Odisej, njegova ena Penelopa, sin Telemah, slukinja Euriklija, kiklop Polifem

Stih: heksametar Vano! Eneida kao najznaajniji ep rimske knjievnosti, Vergilije je pjesniki uzor kasnijim razdobljima (humanizmu, renesansi, baroku) Veliki srednjovjekovni nacionalni epovi (u tablicu navodimo samo naslove djela i nacionalnu knjievnost kojoj pripadaju) Beowulf, engleski ep Pjesma o Rolandu, francuski ep Pjesma o Nibelunzima, njemaki ep Pjesma o Cidu, panjolski ep Kalevala, finski ep Slovo o polku Igorevu, ruski ep Boanstvena komedija Autor: Dante Alighieri Nacionalna knjievnost: talijanska knjievnost Knjievno razdoblje: humanizam Tema: Danteovo upoznavanje zagrobnoga ivota, prolaenje paklom, istilitem i rajem Kompozicija: tri dijela (Pakao, istilite, Raj), svaki dio ima 33 pjevanja, ukupno ih je 100 Likovi: Vergilije vodi Dantea kroz pakao, Dante Stih: jedanaesterac, strofa: tercina Vano! Pakao ima 9 krugova i oblik lijevka.

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: drugi

Red. broj sata: 8., 9. Datum:

Naziv nastavne jedinice W. Shakespeare, Hamlet Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat lektire


Operacionalizirani cilj (-evi) na osnovi proitanoga djela i rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici uoiti i objasniti odnos meu likovima u djelu, izraziti osobitosti odnosa: majka Hamlet Ofelija, prokomentirati zato se Hamlet u likovnim djelima i plakatima za predstave pojavljuje s lubanjom u ruci; objasniti zavrni Fortinbrasov govor; usporediti probleme iz djela s mislima i osjeajima u Shakespareovu sonetu (radna biljenica, LXVI. sonet), objasniti Shakespeareovu stvaralaku biografiju


iznijeti i protumaiti odnos meu likovima i tijek radnje protumaiti predstavu u predstavi i strukturu zrcala prepoznati i objasniti probleme na koje djelo ukazuje (problem odnosa prema vlasti, problem osvete, ljubavi, istine, prijateljstva) prepoznati osnovne misli u Hamletovu monologu Biti ili ne biti i usporediti ih s mislima u Shakespareovu sonetu razlikovati Petrarcin i Shakespeareov sonet te Petrarcino i Shakespeareovo poimanje ljubavi

b) afektivni Uenik e: obraniti vlastiti stav o postupku: Hamletovu, strievu, majinu raspraviti o problemima uoenim u djelu

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - slika Johna Everetta Millaisa, Ofelija (1851. 1852.) (pitanje uenicima: to se dogodilo Ofeliji u Shakespeareovu Hamletu?; kako oni doivljavaju navedenu sliku, napomenuti uenicima da je Millais slikar koji izraava romantiarsko poimanje ljepote: smrt moe biti lijepa, Ofeliji je ljubav neuzvraena i ona tragino zavrava poput romantiarskih junakinja; uenici iznose dojam o slici i o Ofeliji; pitanje: Je li Ofelijina smrt samoubojstvo ili nije? moe potaknuti raspravu u razredu) Razrada - uenici objanjavaju skicu odnosa meu likovima (1. zadatak u radnoj biljenici) i tijek radnje - objanjenje strukture zrcala, predstave u predstavi, odnosa: majka Hamlet Ofelija; Hamlet Yorick, znaenje zavrna Fortinbrasova govora Zavretak - pojam elizabetanskog kazalita

2. sat Uvod - itanje Hamletova monologa (radna biljenica, str. 13.) Razrada - komentiranje Hamletova odnosa prema ivotu i sudbini, odnosa prema smrti, njegovih promiljanja ivotnih tegoba i straha Zavretak - uenici upisuju u tablicu u 3. zadatku to kod Hamleta razumiju, a to ne razumiju; d. z.: usporediti Hamletov monolog Biti ili ne biti sa Shakespeareovim sonetom (LXI. sonet)

Plan ploe W. Shakespeare (1564. 1616.), Hamlet - tragedija, mjesto radnje: Danska, Helsignr - elizabetanska drama / elizabetansko kazalite drama u razdoblju vladavine engleske kraljice Elizabete tom razdoblju u engleskoj knjievnosti pripada Shakespeare, on u nju unosi: elemente srednjovjekovnih crkvenih prikazanja (izmjena prostora i nizanje dojmljivih prizora), elemente commedije erudite (vrsne stilski dotjerane dijaloge i monologe), elemente commedije dellarte (odreene prepoznatljive tipove kojima se dodaju detalji individualizaciji) - predstava u predstavi - struktura zrcala

Radna biljenica, str. 13. 17. 2. U monologu Hamlet razmilja o ivotu i smrti. Pita se je li bolje podnositi sve nevolje koje su ga snale ili bi bilo bolje zavriti s tim i poiniti samoubojstvo. On podnosi sve to se dogaa i pasivan je, ne preuzima inicijativu da bi promijenio ivot nabolje. Tek smrt donosi smirenje, smrt kao san. Osnovna prepreka koja zaustavlja ruku samoubojice jest strah od nepoznatog, strah od smrti. Hamlet govori o ivotnim tegobama: poruga, sila tlaitelja, podsmijeh oholih ljudi, preziranje ljubavi, tromost pravde, naprasitost vlasti. Strah od nepoznatog zaustavlja ovjeka da prekine muan ivot i odlui se za smrt. 3. U tablicu uenici uglavnom upisuju da ne razumiju Hamletovu pasivnost, odnosno injenicu da nije javno rekao da je stric ubojica ili da je trebao potaknuti istragu o oevu ubojstvu. Neki ne razumiju njegovu predaju u svezi s Ofelijom, smatraju da je trebao sauvati tu ljubav. Str. 15. 1. Kraljevi Hamlet ima jednog iskrenog prijatelja, to je Horacije. Horacije mu je otkrio da se na zidinama nou pojavljuje kraljev duh. Gertruda je Hamletova majka koja se nakon mueve smrti udala za njegova brata, kralja Klaudija. Hamletova ljubav bila je ki dvorskoga savjetnika Polonija. Osim Ofelije, Polonije je imao sina Laerta. 2. Struktura zrcala znai da u drami postoje dva subjekta (Hamlet i Laert koji ele isto: istinu i osvetu, odnosno smrt oevu ubojici). Svevremenski problemi koji se zrcale u Hamletu jesu: ljubav, osveta, mrnja, brak, prijateljstvo, izdaja, ubojstvo, elja za vlau. Hamlet priprema predstavu Miolovka kako bi otkrio govori li duh istinu. Predstava se temeljila na

pantomimi, a bila je prikaz oeva ubojstva. Simbolika naslova predstave u tome je da se stric mora uhvatiti u klopku, tj. svojom reakcijom na predstavu potvrditi da je ubojica Hamletova oca, odnosno ubojica svoga brata. Kralj je napustio predstavu i tako je svojom reakcijom potvrdio da je ubio svoga brata, odnosno Hamletova oca. Hamletova se majka ubrzo nakon mueve smrti udala za Klaudija (Hamlet saznaje da je ba on oev ubojica). Ona je izdala ljubav spram Hamletova oca i zato on njezinu udaju smatra moralnim padom i u njemu vidi moralni pad svih ena. Prije no to saznaje istinu o oevu ubojstvu, Hamlet je zaljubljen u Ofeliju i iskazuje joj ljubav. Nakon to saznaje to se dogodilo ocu, on vie ne vjeruje u ljubav. Svuda oko sebe vidi neiskrenost i izdaju. Ne moemo govoriti o ljubavi izmeu Hamleta i Ofelije jer Hamlet u jednom trenutku prestaje vjerovati u ljubav i u Ofeliji vidi olienje svih ena koje izdaju pravu ljubav i koje su prevrtljive i neiskrene. Lubanja simbolizira smrt, a Hamlet je u djelu optereen smru (oevom i eljom da se osveti stricu). U jednom trenutku od uzima lubanju dvorske lude i to je Yorick. On razmilja o smrti. Prema Petru Selemu najvanije je odreenje Hamleta i Fortinbrasa injenica da su sinovi i da svaki od njih osveuje svoga oca (Hamlet pritom i sam strada, a Fortinbras zauzima Hamletovo kraljevstvo iskazujui poast mrtvom kraljeviu, sinu osvetniku). Radna biljenica, str. 20., 21. 1. Prvi stih moe se povezati s Hamletovim pitanjem: Biti ili ne biti, to je pitanje., odnosno lirski je subjekt zasien ivotom i trai smirenje od smrti. 2. a) Bogati samo gomilaju svoje bogatstvo, a siromah je klasno definiran ve svojim roenjem. b) Nema morala, nema asti, nema djevianske istoe (nevinosti u moralnom smislu), nema snage ni sklada. c) Zlo prevladava (ludilo, neistina, silnici koji vladaju), dobro je zapostavljeno (istina postaje glupost, Dobro slui Zlu, snaga je poraena mlitavou, a savrenstvo je grubo narueno). d) Istina je igosana kao glupost. Nitko vie ne govori istinu niti mu je istina vana. e) Umjetnost je uutkana od strane vlasti. 3. Lirski subjekt odabrao bi smrt, ali ono to mu zaustavlja ruku nije strah (kao u Hamletovu monologu), nego ljubav koju bi morao ostaviti. 4. Prevladava polisindeton (gomilanje veznika bez gramatike potrebe). Osim polisindetona, prevladavaju i antiteze. 5. Sunja Dobro gdje silnika dvori; I bogatog to se na rasko prti 6. abab cccc cdcd ee 7. Shakespeareov sonet ima tri katrena i jedan distih.

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice N. Machiavelli, Vladar Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva


Operacionalizirani cilj (-evi) na osnovi ulomka iz Platonove Drave (na nastavnome listiu) i Machiavellijeva Vladara usporediti misli iz dvaju utjecajnih politikih tekstova, a razliitog vremenskoga nastanka


prepoznati i protumaiti Platonovo zalaganje za aristokratsku teoriju drave (vlasti trebaju imati filozofe jer oni znaju i vide) protumaiti Machiavellijevo razmiljanje o krtom vladaru (koji e biti manje omraen od dareljivog jer mora manje uzimati od podanika) objasniti pojam makijavelizma, navesti vanost Machiavellijeve Mandragole za talijansku komediju 16. stoljea razlikovati commediju dellarte od commedije erudite

b) afektivni Uenik e: izraziti odnos prema dravi izraziti svoje miljenje o moralu vladara

Tijek sata (artikulacija) Uvod - pitanje uenicima koje bi osobine trebao imati vladar neke drave/zemlje Razrada - itanje i komentiranje ulomka iz Platonove Drave - itanje i komentiranje ulomka iz Vladara Zakljuak - Machiavellijev znaaj za talijansku komediju 16. stoljea (commedija erudita, commedija dellarte), udbenik str. 18.

Plan ploe Platon (5./4. st. pr. Kr.) Drava - Platon je grki filozof / antika knjievnost i filozofija - jedno od najstarijih pitanja politike teorije koje Platon postavlja jest tko treba vladati alegorija laara: vladar treba biti onaj tko zna kako vladati: filozof __________ aristokratska teorija vlasti (vlast najboljih)

Niccoll Machiavelli (1469. 1527.) Vladar, 1513. - talijanski renesansni pisac - knjievna vrsta: politiki spis - makijavelizam u politici cilj opravdava sredstvo - pitanje koje postavlja je pitanje o dareljivosti/krtosti vladara (Machiavelli se opredjeljuje za krtost jer dareljivi vladar mora uzimati od podanika da bi mogao vladati, a krti vladar racionalno rasporeuje novac i ne mora uzimati od podreenih za dravne poslove i zato e krti vladar biti manje omraen od dareljivog vladara)

Niccol Machaveli (1469. 1527.), Mandragola, 1518.

knjievna vrsta: komedija znaaj: djelo se smatra najizvornijom talijanskom komedijom 16. st. uzori: djelo je nastalo prema komediografskim uzorima Plautu i Terenciju, ali i prema zapletu iz Boccacciova Dekamerona

Komedije 16. st. u Italiji: a) commedia dellarte (komedija umijea) temelji se na improvizaciji glumaca, glumci se specijaliziraju za pojedine uloge, gluma u arenim kostimima, tipizirani likovi b) commedia erudita (uena komedija) polazita su djela antikih komediografa Plauta i Terencija, ima fiksni tekst, radnju, ustaljene likove (krti starac, rasipni sin, dosjetljivi sluga)

Nastavni listi Pomisli naime da se ovako dogodi s vie laa ili s jednom. Vlasnik lae nadmauje sve ostale u lai veliinom i snagom, ali je nagluh, te isto tako slabo vidi i slabo razumije pomorstvo. Laari se meu sobom svaaju za kormilarenje, svaki misli da ima on biti kormilar, a nikada to umijee nije uio i ne moe oznaiti svoga uitelja ni vrijeme uenja; osim toga, vele da se to umijee i ne moe nauiti, pa su spremni sasjei onoga tko veli da se moe. Samo se neprestance kupe oko vlasnika broda, mole i svata ine da kormilo njima preda, a ako ga sami ne mogu nagovoriti, nego ih preteknu u tome katkada drugi, ili ih ubijaju ili bacaju iz lae, a plemenitoga vlasnika broda omame mandragorom, piem ili im drugim, pa laom upravljaju sami raspolaui sa svime to je u njoj, te plove pijui i gostei se kao to se uostalom moe od takvih ljudi samo oekivati. Osim toga, onoga koji moe predobiti i svladati vlasnika broda, kako bi onda bili milom ili silom gospodari, hvale kao sposobna laara i kormilara i vjetaka na lai, a koji nije takav, kude ga da je beskoristan. O pravom kormilaru nemaju ni pojma: da mu treba paziti na doba godine, vrijeme, nebo, zvijezde, vjetrove i sve to tomu umijeu pripada, ako hoe da zaista bude upravlja lae; naprotiv, to se tie pravog umijea kormilarenja, bilo to milo nekima ili ne, dre da nije mogue stei i umijee za to i uvjebati se u tome i u isti mah dobiti posao kormilara. Kad bi se, dakle, na laama tako dogaalo, misli li da laari na tako ureenim laama ne bi pravoga kormilara zvali zvjezdarom, brbljavcem i beskorisnim za njih? I te kako kae Adimant. Ako ili filozofi ne postanu u dravama kraljevi, ili ako sadanji kraljevi i vladari ne postanu filozofi istinski i potpuno, i ako se to oboje ne sloi u jedno, naime dravna vlasti i filozofija, te ako od onih koji sada odjelito slijede bilo jedno bilo drugo svi ne budu prisilno udaljeni od vlasti, onda nee, mili Glaukone, prestati zlo u dravama, a mislim ni u rodu ljudskome () Platon (427. 347. g. pr. Kr.), Drava

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice William Shakespeare, Romeo i Giulietta Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Tip nastavnoga sata: sat interpretacije ulomka tragedije / sat obrade novog gradiva


Operacionalizirani cilj (-evi) na osnovi ulomka iz knjievnoga djela te ulomka iz filma uoiti i prokomentirati temu djela, likove, problem ljubavi, uoiti utjecaj petrarkizma na poimanje i izraavanje ljubavnih osjeaja; rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici usporediti ljubav izmeu Hamleta i Ofelije te Romea i Giuliette


prepoznati knjievnu vrstu, temu djela prepoznati i objasniti odnos meu likovima prepoznati i protumaiti ideju djela uoiti stilska obiljeja djela (poimanje ljubavi i izraavanje ljubavnih osjeaja na petrarkistiki nain) uoiti razliito poimanje ljubavi i dunosti u Hamletu i Romeu i Giulietti

b) afektivni Uenik e: iznijeti svoje miljenje o nedoputenoj ljubavi i posljedicama zabrane ljubavi

Tijek sata (artikulacija) Uvod - Shakespeareovo stvaralatvo prema knjievnim vrstama i faze Shakespeareova stvaralatva (nastavni listi) Razrada - itanja i komentiranje ulomka iz djela - odreivanje teme, likova, knjievne vrste, ideje djela i obiljeja stila - usmeno odgovaranje na pitanja u radnoj biljenici Zavretak - komentiranje posljednjega zadatka u radnoj biljenici (usporedba Hamleta i Ofelije te Romea i Giuliette) Plan ploe William Shakespeare, Romeo i Giulietta - knjievna vrsta: drama (zbog traginog zavretka nazivamo je i tragedijom) - tema: nesretna ljubav Romea i Giuliette - likovi: Romeo i Giulietta kao predstavnici dviju zavaenih obitelji Montechi i Capuletti - ideja: smrt ne smije biti nain prevladavanja ljudske mrnje i oholosti - stil: stihovi, lirinost, slikovitost Radna biljenica, str. 18. i 19. 1. U prvome se tekstu Hamlet obraa Ofeliji.

2. Govori joj da ide u samostan zato to mu je pred oima majina izdaja ljubavi prema ocu. Majka se nakon oeve smrti udala za oeva ubojicu, izdala ljubav i moralno pala u Hamletovim oima. Zato on smatra da su ene grene i da raaju grenike. 3. Hamlet istie svoju: oholost, osvetoljubivost, astoljubivost, grenost. To nisu samo njegove osobine, nego osobine svih ljudi. 4. Hamlet govori uime svih ljudi, ne samo u svoje ime, zato koristi 1. lice mnoine. 5. U drugom ulomku govori fratar i tema je ljubav. 6. Ljubav bi trebala biti umjerena jer takva ljubav traje. 7. Hamlet uope nije ljubio, njegovu je ljubav potisnula elja za osvetom, a Romeo je ljubio intenzivno i strasno. 8. Prema okolnostima u kojima ive, Hamlet ivi u obitelji i otkriva veliku tajnu u vezi s oevim ubojstvom, otkriva da mu je stric ubojica, a majci zamjera to se ubrzo nakon oeve smrti ponovo udala. Romeo i Giulietta ive u obiteljima koje su zavaene. Obitelji odreuju njihov ivot u tom smislu to Hamlet postaje opsjednut osvetom i otkrivanjem istine u vezi s oevim ubojstvom, zato on glumi ludilo i ini sve da bi se osvetio stricu. Romeo i Giulietta stradaju jer njihove obitelji nisu doputale njihovu ljubav. Hamlet nije iskren prema Ofeliji, u Ofeliji on vidi iskvarene ene, on je nakon spoznaje o oevu ubojstvu vie ne voli. Romeo i Giulietta su zaljubljeni, iskreni, strastveni i ele ostvariti svoju ljubav usprkos zavadi obitelji. Hamlet i Ofelija nisu ostvarili svoju ljubav jer je Hamlet bio opsjednut osvetom, a Ofelija tragino strada zbog vlastitoga ludila. Romeu i Giulietti izjalovljuje se plan kojim su mislili pobjei i ostvariti svoju ljubav izvan obitelji. Nastavni listi Shakespeareovo stvaralatvo prema knjievnim vrstama

Knjievne vrste Djela

tragedije Romeo i Giulietta, Othello, Hamlet, Kralj Lear, Machbeth

romantine igre (romance) Zimska pria, Oluja, Cimbelin

komedije Komedija zabuna, Ukroena goropadnica, Dva gospodina iz Verone, Kako vam drago, Mnogo vike ni za to, Na tri kralja ili kako hoete, Vesele ene windsorske, San Ivanjske noi, Sve je dobro to se dobro svri

povijesne drame Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Henrik VIII., Koriolan, Tit Andronik, Antonije i Kleopatra, Richard II., Richard III.

zbirka pjesama Soneti

Faze Shakespeareova stvaralatva

Faza Trajanje Obiljeja i djela

I. faza do 1600. g. - nastaju tragedija Romeo i Giulietta - povijesna drama Richard II. - tzv. zlatne komedije: Mnogo vike ni za to, Na Tri kralja ili kako hoete, San Ivanjske noi

II. faza od 1600. do 1608. - velike tragedije: Hamlet, Otelo, Kralj Lear, Macbeth, Antonije i Kleopatra, Timon Atenjanin, Koriolan - mrana komedija Troilo i Kresida

III. faza od 1608. do 1611. - romantine igre: Periklo, Cimbelin, Zimska pria, Oluja (jedna od najljepih i najdubljih Shakespeareovih drama)

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Miguel de Cervantes Saavedra, Bistri vitez Don Quijote od

Manche Nastavno podruje/podruja: knjievnost

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat interpretacije ulomaka romana


Operacionalizirani cilj(-evi) na osnovi slika u udbeniku prokomentirati izgled Don Quijotea i Sancha Panze, na osnovi ulomka u udbeniku objasniti knjievnu vrstu, opreku meu likovima te pojam donkihotizma; rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici uenici ponavljaju: nacionalnu knjievnost kojoj pripada djelo, naziv Don Quijoteova perjanika, odabranice i konja; prepoznaju znaenje izraza borba s vjetrenjaama te povezuju izraz vitez tuna lika s likom Don Quijotea; na osnovi PP prezentacije upoznati romanesknu tradiciju razdoblja renesanse (pikarski, viteki, ljubavni i pastirski roman)


izraziti i objasniti da Don Quijote objedinjuje tradiciju vitekoga i pikarskog romana prepoznati i protumaiti parodiju i ironiju razlikovati lik Don Quijotea kao idealista i Sancha Panze kao materijalista protumaiti Don Quijotea kao traginog i uzvienog junaka protumaiti pojam donkihotizma razlikovati romane razdoblja renesanse (pikarski, viteki, ljubavni i pastirski roman)

b) afektivni Uenik e:

iznijeti svoje miljenje o idealistima i donkihotizmu Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - najbolja knjiga na svijetu; itanje uvodnog teksta u udbeniku jedinicu; koliko je vremena prolo otkad je djelo objavljeno Razrada - itanje i interpretacija ulomka (Don Quijote Sancho Panza; vrsta romana; donkihotizam) Zakljuak - nastavni listi: Karlo Budor 2. sat Uvod - itanje ulomka iz knjievnoga djela o Rocinanteu i Dulcinei

Razrada - itanje i komentiranje teksta o Don Quijoteu prema romanesknoj tradiciji svoga doba Zakljuak - rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe Miguel de Cervantes Saavedra (1547. 1616.) Bistri vitez Don Quijote od Manche - knjievna vrsta: roman lika (u sreditu strukture takvih romana je oblikovanje psiholoki znaajnog karaktera); pustolovni roman - tema: vitez Don Quijote eli unititi zlo u svijetu - likovi: Don Quijote ----------------------------- Sancho Panza plemi ovjek iz naroda poludio je / zamijenio realan stvarnost i fikciju idealist (eli ispraviti materijalist (zadovoljava nepravdu) vlastite potrebe) ________ vitez tunoga lika - donkihotizam: smijean, besmislen pothvat - podvojenosti: stvarnost iluzija; idealizam realizam - romaneskna tradicija Cervantesova vremena: ljubavni roman (pol. 15. st.) pastoralni roman (nastaje po. 16. st., Jacopo Sannazaro, Arcadia; pjesnik u liku pastira bjei u Arcadiju da bi se izlijeio zbog neuzvraene ljubavi) viteki roman (Amadis od Galije, najznaajniji viteki roman poznat jo od 14. st.) pikarski roman (glavni lik pcaro (skitnica) potjee iz niih drutvenih slojeva i bjei od rada 16. st.)

Nastavni listii Znaaj Cervantesova romana Don Quijote sjedinjuje dvije temeljne orijentacije panjolske kulture: vrednovanje svijeta ideala i osjeaj realnosti. U Cervantesovu djelu idealizam i realizam nisu nepomirljive krajnosti, nego se isprepleu kao u stvarnome ivotu. Vitez tunoga lika, koji istjeruje svoju imaginarnu pravdu, druguje s razboritim i realnim seljakom, koji svojega bezumnog gospodara stalno pokuava privesti zdravom razumu podsjeajui ga da njegove tlapnje nemaju nikakva temelja. Unato tomu, i jedan i drugi ostaju pri svome, a katkad i Sancho, posumnjavi u ispravnost svojeg stava, smeteno povjeruje u vitezove matarije. Djelo ima iroke, opeljudske dimenzije jer promie najuzvienije ljudske tenje, ljubav, velikodunost, junatvo. Autor se nadahnuo mnogim izvorima koje je preuzeo i preradio u novo i originalno djelo. Usputnim nizanjem pustolovina ostvario je saetak cjelokupne ranije i suvremene panjolske knjievne prakse, tako da Cervantesovo pripovijedanje, na razini mnotva umetaka i epizodnih digresija, prua uzorke gotovo svih knjievnih vrsta i rodova (puka i umjetnika lirska i epska poezija; pastoralna, sentimentalna, psiholoka, pikarska i druga proza). Cervantesov se pogled na svijet prelama u podijeljenostima: retrospektiva perspektiva, idealizam materijalizam, poetinost povijesnost, duhovnost tjelesnost, stvarnost iluzija, ludost razboritost, drama komedija, uzvieno groteskno, ueno puko, aristokratsko plebejsko, izvjetaeno spontano. Karlo Budor (Leksikon svjetske knjievnosti)

Don Quijote prema romanesknoj tradiciji svoga doba - ljubavni ili sentimentalni roman nastaje polovinom 15. st., i to na tradiciji dvorske lirske poezije i s izraenim talijanskim, osobito Boccacciovim utjecajem njegova je matrica otprije poznata u knjievnosti: dvoje se mladih zaljubljuje, potom razdvaja da bi se nakon niza pustolovina opet zdruilo - pastoralni roman Jacopo Sannazaro poetkom 16. st. objavljuje djelo Arcadia, svojevrsnu mjeavinu proze i stihova u kojem je osnovna pria vezana uz sudbinu pjesnika u liku pastira koji bjei u Arkadiju da bi se utjeio zbog neuzvraene ljubavi panjolski prijevod Sannazarova romana izlazi 1549., a 1558. objavljen je i najbolji panjolski pastoralni roman Sedam knjiga o Dijani (Jorge de Montemayor) Amads od Galije (Amads de Gaula) najznaajniji viteki roman ija je jedna od verzija bila poznata u panjolskoj jo sredinom 14. st. oko 1500. g. taj roman prerauje Garci Ordez de Montalvo koji prijanjoj verziji dodaje novu, onu o pothvatima Esplandiana, Amadisova sina Amadis je plod tajne veze, sin kralja Periona od Galije i kraljevne Elisene od Engleske, zato ga odgaja titonoa kot Gandales. Amadis se zaljubio u Orijanu, ker kralja Lisuartea, postao je vitezom, otkrio svoje podrijetlo te nakon brojnih pustolovina i pobjede nad udovitem Endrijagom s Vrajeg otoka, nepobjedivi se vitez eni lijepom Orijanom. Amads je u prijevodima i obradama ostao privlana lektira vie od jednog stoljea, to je samo po sebi zanimljiv kulturno-povijesni podatak, jer tekst koji je tada bio oito toliko privlaan danas e skoro na svakog itatelja djelovati odbojno. Vitez Amads luta kroz beskrajno mnotvo pustolovina, zaokupljen svojim podvizima i svojim enskim idealom, u svijetu koji je napuen ljudima i fantastinim biima, a u kojemu vitez dospijeva u polje djelovanja arobnih sila, zlih duhova i dobrih vila. Lazarillo de Tormes (1554.), djelo nepoznatog autora najznaajniji primjer pikarskoga romana podrijetlo ove vrste romana vjerojatno je u narodnim priama i folklornoj knjievnosti glavni lik pcaro (skitnica) potjee iz niih drutvenih slojeva i bjei od rada Don Quijote Cervantesov roman pojavio se poetkom 17. st. roman je simbolian po tome to utemeljuje noviji europski roman upravo na parodiji, i to vitekih romana Don Quijote ivi prema uzoru na viteki roman (koji je tada ve na zalazu popularnosti), a njegov suputnik i protutea Sancho Panza, postariji seljak u ulozi mlaahnog titonoe, blii je likovima pikarskog romana (koji je u usponu). Putujui zajedno, oni nailaze na neiscrpno bogatstvo ljudske, ideoloke, ivotne i humoristine raznolikosti. Upravo to ispreplitanje vitekoga i pikarskoga romana na granici realistikog opisa te idealistike bajkovite mate Cervantesu omoguuje da bude viestran (tj. naizmjence lirian, tragian, komian, epian). Prema: Knjievnost od Homera do romantizma Radna biljenica, str. 22., 23. 1. c; 2. a; 3. b; 4. d; 5. b; 6. c; 7. b; 8. Uzvien je zato to je odluio boriti se protiv zla, a tragian zato to je zamijenio stvarnost i fikciju.

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Renesansa (sinteza) Nastavno podruje/podruja: knjievnost



Operacionalizirani cilj(-evi) radom na tekstu (sinteza knjievnoga razdoblja u itanci) ponoviti kljune pojmove povezane s renesansom; na osnovi vremenske crte u radnoj biljenici ponoviti predstavnike renesanse i njihova djela


iznijeti trajanje renesanse protumaiti etimologiju rijei renesansa i obiljeja renesanse usporediti srednjovjekovni i renesansni svjetonazor navesti predstavnike renesanse i njihova djela objasniti poetiku renesanse napraviti umnu mapu o renesansi u europskim knjievnostima

b) afektivni Uenik e: protumaiti opeljudske probleme u renesansnim djelima prokomentirati zanimljivost renesansnih djela dananjemu itatelju

Tijek sata (artikulacija) Uvod - komentiranje obiljeja renesanse na osnovi biljeaka u biljenici i u radnoj biljenici Razrada - uenici itaju tekst u itanci (Nauili smo Renesansa u europskim knjievnostima, str. 91. 93.) - izrada biljeaka u obliku umne mape Zavretak - objava rezultata, korekcija Plan ploe

Nastavni materijal

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: drugi Red. broj sata: 15. Datum:

Naziv nastavne jedinice Ponavljanje i uvjebavanje (knjievnost) Nastavno podruje/podruja: knjievnost



Operacionalizirani cilj(-evi) rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici ponoviti dio gradiva povezan s renesansom u europskim knjievnostima


odrediti obiljeja vitekoga romana kao vrste romana koju parodira Don Quijote ponoviti sadrajne osobitosti romana odrediti stih Bijesnoga Orlanda i teme koje obrauje ep navesti broj pjevanja Bijesnoga Orlanda i knjievnu vrstu kojoj pripada objasniti razliku izmeu komedije umijea i uene komedije ponoviti termine commedia dell arte i commedia erudita ponoviti odnos prema knjievnim vrstama u renesansi imenovati Vergilija kao uzor renesansnim piscima epova navesti Mandragolu kao naizvorniju talijansku komediju 16. stoljea navesti romane koji pripadaju renesansi (pikarski roman, viteki roman, pastirski roman i ljubavni roman) odrediti razdoblje kojem pripada Shakespeare ponoviti temu Hamleta, naziv predstave koju organizira Hamlet da bi dokazao istinu ponoviti imena likova u Hamletu povezati povijesnu tragediju sa Shakespeareom odrediti obiljeja Shakespeareova soneta i kome su oni posveeni navesti kome su posveeni Petrarcini soneti

b) afektivni Uenik e: povezivati, zakljuivati, uopavati

Tijek sata (artikulacija) Uvod - komentiranje i ocjenjivanje neke od umnih mapa koje su napravili uenici na prethodnom satu Razrada - rjeavanje zadataka u radnoj biljenici - objava i korekcija rezultata Zavretak - predstavnici renesanse u ostalim umjetnostima (itanka, str. 17., 18.) itanje i komentiranje Plan ploe

Radna biljenica, str. 24. 27. 1. c; 2. a; 3. c; 4. c; 5. d; 6. d; 7. a; 8. a; 9. d; 10. b; 11. c; 12. d; 13. b; 14. c; 15. d; 16. c; 17. c; 18. a; 19. b; 20. d; 21. d; 22. a; 23. b; 24. c; 25. c

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: drugi Red. broj sata: 16.

Datum

Naziv nastavne jedinice Pismena provjera znanja (knjievnost)

Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: renesansa u europskim knjievnostima

Tip nastavnoga sata: sat provjere znanja


Operacionalizirani cilj (-evi)

provjeriti znanje povezano s renesansom u europskim knjievnostima (trajanje, obiljeja, etimologija rijei renesansa, predstavnike i njihova djela)

Ishodi uenja

a) kognitivni odrediti trajanje renesanse, navesti obiljeja, usporediti obiljeja srednjovjekovne i renesansne knjievnosti, navesti predstavnike renesanse u pojedinim nacionalnim knjievnostima, navesti njihova djela te objasniti osobitosti njihova djela

b) afektivni poticati zanimanje za povijest knjievnosti i za promiljanje problema u knjievnim djelima

Tijek sata (artikulacija) Uvod - upute o rjeavanju pismene provjere Razrada - pismena provjera znanja Zavretak - komentiranje teine pismene provjere i odreenih rjeenja

Plan ploe (prijenosnika)

Nastavni materijal

Ime i prezime _______________________ Datum _______________________ Razred ____ Bodovi Ocjena ___________________ 11, 12, 13 = 2 14, 15, 16 = 3 17, 18, 19 = 4 20, 21, 22 = 5 A 1. Prokomentiraj citirani tekst i povei ga s djelom u cijelosti. __/2 HAMLET: Idi u samostan! Zato da raa grjenike? Ja sam prilino poten, ali bih ipak mogao sam sebe optuiti za kojeta te bi bilo bolje da me mati nije ni rodila. 2. Navedi obiljeja i predstavnike renesanse (i njihova djela) u europskim knjievnostima. __/4 3. Usporedi Romea i Hamleta. __/2 4. Objasni pojam donkihotizma i povei ga s djelom Don Quijote. __/4 5. Prokomentiraj citat i navedi vanost Shakespeareove zbirke pjesama. __/3 I umjetnost od vlasti uutkanu, I ludilo vjetinu gdjeno kori, I istinu ko glupost igosanu, I sunja Dobro gdje silnika dvori. Sit svega, sve bih to napustit htio Kad smru ne bih ljubav ostavio. 6. Navedi: __/3 a) autora prve hrvatske zbirke pjesama __________________________________________________ b) predstavnike humanizma u europskim knjievnostima. ___________________________________ 7. Navedi obiljeja commedije dellarte i objasni u kojem je smislu __/4 Machiavelli znaajan za talijansku komediju.

Ime i prezime _______________________ Datum _______________________ Razred ____ Bodovi Ocjena ___________________ 11, 12, 13 = 2 14, 15, 16 = 3 17, 18, 19 = 4 20, 21, 22 = 5 B 1. Prokomentiraj citirani tekst i povei ga s djelom u cijelosti. __/2 Je l dinije za ljudski um sve prake I strjelice silovite sudbine Podnositi il zgrabit oruje, Oduprijet se i moru jada kraj Uinit? Umrijet usnut, nita vie! 2. Navedi obiljeja i predstavnike srednjovjekovne knjievnosti u europskim knjievnostima. __/4 3. Usporedi Giuliettu i Ofeliju. __/2 4. Objasni pojam makijavelizma i povei ga s Machiavellijevim djelom. __/3 5. Prokomentiraj citat i navedi obiljeja Shakespeareova i Petrarcina soneta. __/4 Sit svega, item smirenje od smrti, Zaslugu vide roenu sirotom, I bogatog to na se rasko prti, I istu vjeru izdanu sramotom. I zlatnu ast bez stida zlorabljenu, I djeviansku krepost oskrvnjenu, 6. Navedi: __/3 a) razdoblja u europskim knjievnostima ______________________________________________ b) najznaajnije antike epove. ______________________________________________________ 7. Navedi vrste romana u Cervantesovo vrijeme i objasni zato je Don Quijote uzvien, a zato tragian lik. __/4

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: drugi Red. broj sata: 17.

Datum

Naziv nastavne jedinice Analiza pismenih radova

Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: renesansa u europskim knjievnostima




na osnovi rezultata pismene provjere utvrditi to je dobro usvojeno na razini cijeloga razreda, ali i na individualnoj razini; objasniti dvojbe i dijelove gradiva koji nisu dobro usvojeni

Ishodi uenja

a) kognitivni protumaiti sadraje koji nisu dobro rijeeni u provjeri znanja, napisati ispravak u biljenicu

b) afektivni poticati zanimanje za povijest knjievnosti i za promiljanje problema u knjievnim djelima

Tijek sata (artikulacija) Uvod - ocjene i rezultati pismene provjere Razrada - pisanje ispravka u biljenicu, iznoenje i komentiranje rjeenja zadataka Zavretak - upute za nain ispravljanja ocjena


Nastavni materijal

Rjeenja pismenih provjera A 1. Uenici prepoznaju da se radi o Hamletovim rijeima upuenim Ofeliji. On je razoaran i ne vjeruje u ljubav zbog postupka svoje majke koja se neposredno nakon oeve smrti udala za njegova brata, odnosno za njegova ubojicu. On sve ene smatra grenicama i ini mu se boljim rjeenjem da odu u samostan, nego da raaju grenike. I sebe smatra grenikom, iako je, u odnosu na ostale, prilino poten. To je razmiljanje posljedica Hamletova susreta s Duhom i spoznaje da mu je stric zbog prijestolja bio spreman ubiti vlastitoga brata. 2. Renesansa u europskim knjievnostima traje od 14. do 16. stoljea, obiljeja su joj: preporod antike knjievnosti, preporod umjetnosti, promjena svjetonazora u odnosu na srednji vijek, svjetovne teme. Predstavnici su: William Shakespeare, Hamlet; Romeo i Giulietta, L. Ariosto, Bijesni Orlando, N. Machiavelli, Vladar, M. de Cervantes Saavedra, Bistri vitez Don Quijote od Manche.

3. Mogua je usporedba prema njihovu odnosu spram ljubavi: Romeo je zaljubljen u Giuliettu i njemu je ljubav uzvraena, on je toliko voli da se zbog nje ubija, a tragian zavretak Romea i Giuliette rezultat je zavaenosti njihovih obitelji. Hamlet zbog spoznaje o oevu ubojstvu ne ostvaruje svoju ljubav, on vie ne vjeruje u ljubav, a prema Ofeliji nije iskren jer ne vjeruje ni njoj (kao ni ostalim enama). 4. Donkihotizam je smijean, besmislen pothvat. Povezan je s Don Quijoteovim juriom na vjetrenjae (Don Quijote je pojurio na vjetrenjae mislei da su divovi). 5. Shakespeare navodi obiljeja ovoga svijeta: vlast uutkuje umjetnost, vjetina je poraena pred ludilom, istina postaje glupost, a dobro slui zlu. Lirski subjekt sve bi to napustio (aluzija na samoubojstvo), ali ne eli ostaviti ljubav. Usprkos svim negativnostima, istie se da u takvom svijetu jo uvijek postoji ljubav. Vanost Shakespeareove zbirke pjesama: njegove su Sonete proglaavali najveliajnijom i najzagonetnijom ljubavnom poezijom svjetske knjievnosti. 6. Autor prve hrvatske zbirke pjesama: Juraj igori, Elegiarum et carminum libri tres. Predstavnici humanizma: Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio i Dante Alighieri. 7. Obiljeja commedije dellarte: nema fiksnoga teksta (glumci improviziraju), glumci u pravilu nose masku, u toj komediji ne postoji pojam dramskoga lika koji pripada jednoj radnji, nego samo maska koja sudjeluje u razliitim radnjama, glumci su u pravilu specijalizirani za jedno tipoloko obiljeje. Machiavelli je autor najizvornije talijanske komedije 16. stoljea Mandragole. B

1. Uenici prepoznaju da je citat iz glasovitoga Hamletova monologa u kojem on dvoji izmeu ivota i smrti. Postavlja pitanje je li bolje podnositi sve udarce sudbine ili se oduprijeti i zavriti samoubojstvom. Smrt doivljava kao san. Takav stav prema ivotu povezan je s njegovim razoaranjem ljudima i svijetom u kojem ivi nakon susreta s Duhom on saznaje da je otac rtva svoga brata koji se potom oenio njegovom enom. 2. Srednjovjekovna knjievnost traje od 5. do 15. stoljea, obiljeja su joj: religiozne teme, alegorinost, a najznaajnija ostvarenja: veliki nacionalni epovi, Roman o Tristanu i Izoldi, trubaduri i minesengeri te predstavnik Aurelije Augustin sa svojim Ispovijestima. 3. Giulietta i Ofelija mogu se usporeivati po svojoj ljubavi. Giuliettina je ljubav uzvraena, ali zavrava tragino zbog zavaenosti obitelji, a Ofelijina ljubav nije uzvraena zbog Hamletova razoaranja ljubavlju i ivotom. Ofelija poludi nakon to Hamlet ubija njezina oca. 4. Makijavelizam znai da u politici cilj opravdava sredstvo. Taj je pojam povezan s njegovim djelom Vladar, politikim spisom, u kojem on promilja koja bi to obiljeja trebao imati dobar vladar. 5. Lirski subjekt razoaran je svijetom i ivotom (socijalne razlike, istou i vjeru zamjenjuje sramota, ast je zlorabljenja, a krepost oskvrnjena). Smirenje se moe oekivati samo od smrti. Talijanski ili Petrarcin sonet pjesniki je oblik od dva katrena i dvije tercine, najee jedanaesteraca s rasporedom rima: abba abba cdc ili abba abba cde cde. Engleski, Shakespeareov ili elizabetanski sonet ima tri katrena i jedan distih s najeim rasporedom rima abab cdcd efef gg. 6. a) antika knjievnost, srednjovjekovna knjievnost, humanizam, renesansa b) Homer, Ilijada i Odiseja; Vergilije, Eneida 7. Vrsta romana u Cervantesovo vrijeme: viteki romani, ljubavni ili sentimentalni romani, pikarski romani, pastoralni romani; Don Quijote je uzvien lik zato to eli ostvariti pravedan svijet, a tragian zato to je zamijenio stvarnost i fikciju.


Datum

Naziv nastavne jedinice Morfem, morfologija

Nastavno podruje/podruja: jezik Nastavna cjelina: morfologija




na osnovi PP prezentacije i primjera objasniti razliku izmeu morfema i morfa te razliku izmeu fonema, morfema i rijei, definirati morfologiju, ponoviti definiciju fonetike i fonologije, ponoviti alofon na primjeru, definirati i oprimjeriti alomorf, objasniti pojam morfemske analize te pojmove: prefiksalni, korijenski i sufiksalni morfem, objasniti pojam gramatikoga morfema i derivacijskoga morfema, navesti podjelu morfema prema poloaju i prema funkciji; usvojenost znanja provjeriti rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: navesti definiciju i objasniti: morfem, alomorf; iznijeti podjelu morfema prema poloaju i prema funkciji, napraviti tvorbenu analizu rijei, odrediti prefiksalne, korijenske i sufiksalne morfeme, na primjeru objasniti razliku izmeu gramatikoga i derivacijskoga morfema

b) afektivni poticati zanimanje za normu standardnoga jezika Tijek sata (artikulacija) 1. Uvod (5 min) U uvodnom dijelu sata zanimanje za temu pobuujemo pitanjima na koja oekujemo razliite uenike odgovore:

ime se ljudi sporazumijevaju? (jezikom, rijeima, reenicama, tekstovima) Koje smo jezine jedinice do sad upoznali? (fonem) Od ega se sastoje rijei? (od glasova, fonema, manjih dijelova)

Nastavnik najavljuje da e uenici ove godine upoznati jezine jedinice vee od glasova i da su ih ve spomenuli: rijei i njihove sastavne dijelove, morfeme. Za poetak uenja o tom gradivu posluit e pjesma Miroslava Krlee: Stih.

2. itanje pjesme Stih Miroslava Krlee (10 min)

Polazni tekst treba ralaniti na sadrajnoj razini, pa tek tad na izraznoj. Tekst se moe uporabiti i za osnovno ponavljanje o lirici i versifikaciji:

to je stih? Koje vrste stihova poznaje? (redak u pjesmi, vezani, slobodni, deseterac, heksametar) Tko se izraava stihovima? Kako jo moemo nazvati osobu koja pie stihove? (pjesnik, knjievnik, stihotvorac ) Kako se o pisanju pjesama/stihova izraava pjesnik Miroslav Krlea? to bi tebe navelo na pisanje stihova? (stihovi ga tite, more, eu i sl.; uenici navode svoje razloge pjesnikoga stvaralatva) Nastavnik zapisuje osnovne podatke o sadrajnom ustroju pjesme.

3. Uenje o morfemu, alomorfu i morfologiji (20 min) Nakon sadrajne ralambe polaznoga teksta uenici izdvajaju sve oblike rijei stih iz teksta: stih, stiha, stihovi, stihove, a nastavnik ih biljei na plou ili projicira na prijenosniku. Uenici uoavaju zajedniki dio rijei i uspravnom crtom razdvajaju rijei na manje cjeline. Nastavnik upuuje na razlikovanje sastavnih dijelova rijei znaenjski samostalni dijelovi su rijei, znaenjski nesamostalni nazivaju se morfemi. Biljei na plou nazive za sve jezine jedinice i objanjava na primjeru teksta Stih (tekst, reenica, rije, morfem, fonem). Nakon toga uenici ue razlikovati pojmove fonem i morfem na primjeru: stih stil. U istoj fonolokoj okolini promjena fona uvjetuje i promjenu znaenja (stih redak u pjesmi, stil nain izraavanja). Nove rijei sastoje se od jednoga morfema koji ima vidljiv izraz (morf) i jednog morfema koji nema vidljiv izraz (morf), ali ima ak tri znaenja: N. jd. m. r. stih| nitini morfem stil| morfem - izraz: stih (glasovi s, t, i, h), stil (s, t, i, l) - znaenje: redak u pjesmi, nain izraavanja Nastavnik objanjava da se znanost morfologija bavi rijeima i njihovim oblicima, tj. njihovim morfolokom strukturom. Nastavnik tumai da se izraz morfema (morf) moe ponekad promijeniti, najee zbog promijenjene fonoloke okoline, tj. glasovnih promjena. Takav promijenjeni morf naziva se alomorf. Promjena morfa ne mijenja znaenje rijei. stih stis|i (uz neutralno stihovi) Uenici itaju o alomorfu iz udbenika i odgovaraju na pitanja ispod teksta. Nastavnik provjerava razumijevanje proitanog prema pitanjima i pie na plou supletivni ili zamjenjivi morf (ovjek ljud, ja men). Povezuju se slini pojmovi: alofon i alomorf inaice uvjetovane poloajem.

4. Uvjebavanje ralambe rijei na morfeme (10 min)

Uenici pokuavaju samostalno rijeiti primjere: zima, zimski, zimnji, zimogrozan.

tona rjeenja: (zim|a, zim|sk|i, zim|nj|i, zim|o|groz|an|)

Nastavnik pomae u ralambi na ploi. Najavljuje sljedei sat.

5. Domaa zadaa

Ralaniti na morfeme sljedee primjere: miris, mirisi, mirisan, mirisnica*, namirisati (* objasniti da je to hrvatska novotvorenica za parfumeriju koja nije ula u uporabu) tona rjeenja: (miris|, miris|i, miris|an, miris|n|ica, na|miris|a|ti)

Primjeri e posluiti za nastavak uenja o morfemskoj ralambi. Plan ploe (prijenosnika) Miroslav Krlea (1893. 1981.) Stih

vrsta: lirska misaona pjesma tema: pisanje stihova, teina pjesnikoga stvaralatva Morfem i morfologija Oblici rijei stih: stih| stih|a stih|ov|a stih|ov|e zajedniki dio, slui za povezivanje s drugim rijeima ima isto znaenje u svim rijeima, daje osnovno znaenje Jezine jedinice: tekst, reenica, spoj rijei, rije, morfem, fonem. Fonem: jezina jedinica koja nema znaenje, ali razlikuje znaenja rijei s|t|i|h s|t|i|l Morfem: jezina jedinica koja ima izraz i znaenje, ali ne moe biti samostalna, osim ako je rije stih| nitini morfem: nema izraz

znaenja: N. jd. m. r. stil| morfem - izraz: stih (glasovi s, t, i, h), stil (s, t, i, l) - znaenje: redak u pjesmi, nain izraavanja Alomorf: inaica morfema uvjetovana fonolokom okolinom stih| stis|i (obiljeeno, uz stihovi) A suiavi bliedi stisi neka se K magla grobljem saviju. (A. T. Pavii) Morfologija znanost o vrstama rijei i njihovim oblicima, tj. morfolokoj strukturi. Zanimljivosti Jan Baudouin de Courtenay je tvorac termina morfem. Morfovi (izrazi morfema) -kelj-,-ag -,-ba- iz rijei starkelja, rupaga i zelemba pojavljuju se samo u tim rijeima, oni su jedinstveni. Napomena Zadatcima u radnoj biljenici moe se dodatno provjeriti znanje i uvjebati lekcija.

Nastavni materijal


Datum

Naziv nastavne jedinice Vrste rijei



Nastavni oblici: rad u parovima

Operacionalizirani cilj(-evi) na osnovi uvodnoga udbenikog teksta objasniti promjenjive i nepromjenjive vrste rijei, iznijeti definiciju svake od vrsta rijei, objasniti na primjeru osnovu rijei

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: navesti promjenjive vrste rijei, iznijeti definiciju imenica, zamjenica, pridjeva, glagola, brojeva; prepoznati na primjeru imenice, zamjenice, pridjeve, glagole i brojeve; iznijeti definiciju prijedloga, priloga, veznika, uzvika; prepoznati na primjeru prijedloge, priloge, veznike, uzvike i estice; odrediti osnovu rijei

b) afektivni poticati zanimanje za uenje norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) 1. Uvod Rije definicija (5 min)

Nastavnik pie u sredite ploe rije: Rije. Uenici piu niz asocijacija na zadani pojam. Pokuavaju dati svoju definiciju rijei. Na plou se zapisuju sve asocijacije i sve mogue definicije.

2. Uenje o rijei i njezinim definicijama (10 min) Uenici zatim usporeuju svoje definicije s dvjema definicijama ponuenima u udbeniku. Nastavnik tumai to je definicija. Vennovim dijagramom prikazuju njihova zajednika i razliita obiljeja. Nastavnik proziva nekoliko uenika koji usporeuju svoje odgovore. Uenici ponavljaju vrste rijei (nabrajaju) i dopunjavaju njihove definicije u radnoj biljenici. Navode primjere svake vrste rijei. Zatim nastavnik objanjava razliku izmeu leksikih (samoznanih, autosemantinih, punoznanih) i gramatikih (suznanih, sinsemantinih, pomonih) rijei.

3. Uvjebavanje primjene znanja o kategorijama vrsta i oblika rijei (20 min)

Uenici samostalno ili u paru rjeavaju zadatke iz radne biljenice na primjeru pjesme Josipa Pupaia More ili pak prema istim smjernicama analiziraju polazni tekst u itanci. U radu se slue udbenikom.

4. Sastavljanje zadataka za kolegu iz klupe (10 min) Uenici na kraju svoje razumijevanje gradiva iskazuju izradom niza od 5 do 10 zadataka za

kolegu iz klupe. Nastavnik objanjava da e uenici sastaviti kratki ispit znanja i da je vano

da sastave valjana i razliita pitanja: viestrukoga izbora, povezivanja (npr. primjer i opis, sunce imenica), razvrstavanja (npr. niz rijei razvrstati uz opise, npr: imenice sunce, zemlja, igla), kratkog odgovora.*

5. Domaa zadaa

Uenici e sastaviti pjesmu u kojoj se pojavljuju svi oblici jedne rijei ili rijeiti zadatke koje je sastavio kolega ako ih ne uspiju rijeiti na satu.

Plan ploe (prijenosnika) Vrste rijei

Rije je jedan od gramatikih pojmova najteih za definiranje. Rije je glas ili niz glasova koji ima samostalno znaenje. (Sanda Ham, kolska gramatika hrvatskoga jezika) Glasovni niz koji sadri obavijest moe se rastaviti na manje nizove koji imaju: 1. relativnu slobodu premjetanja u govornom lancu 2. svoje znaenje. Tako dobiven glasovni niz jezina je jedinica koja se zove rije. (Bari i dr., Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika)

Gramatike kategorije rijei

kategorije vrste rijei kategorije oblika rijei

punoznane gramatike deklinacija ili

sklonidba

komparacija ili

stupnjevanje

konjugacija ili

sprezanje

Nastavni materijal


Datum

Naziv nastavne jedinice Imenice




Operacionalizirani cilj(-evi) itanjem uvodnoga udbenikoga zadatka i nakon komentiranja teme uenici e podcrtati imenice i profesor e iznijeti definiciju imenica, objasniti gramatike kategorije imenica, na primjeru objasniti pojmove: singularia tantum i pluralia tantum, uenici e: navesti padee i padena pitanja te deklinirati zadane rijei

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: prepoznati i definirati imenice, na izdvojenoj imenici objasniti gramatike kategorije imenica, na primjeru imenice objasniti pojmove: singularia tantum i pluralia tantum, navesti padee i padena pitanja, deklinirati zadanu imenicu


Tijek sata (artikulacija) 1. Uvod New York, grad koji nikad ne spava (5 min)

Prije itanja motivacijskoga teksta ueniko zanimanje pobuujemo pitanjima: Volite li putovati? Koje biste dijelove svijeta rado posjetili? Nabrojite gradove koji vam se ine uzbudljivima. itanje motivacijskoga teksta i razgovor o njemu potie zanimanje za temu.

2. Pisanje opisa modernoga grada (15 min) Uputa: Navedite stvari, ljude, dogaaje, pojave koje ine uzbudljivim ivot u modernome gradu. Iznesite osjeaje koje povezujete uz ivot u modernom gradu. Uenici stvaraju vlastiti lingvometodiki materijal za ralambu na satu.

3. Rad s udbenikom: Leksiko-semantike osobine imenica (15 min)

Uenici itaju udbeniku jedinicu i analiziraju svoj sastavak prema zadanim kriterijima u sljedeu tablicu. Svaki uenik treba ispisati najmanje po tri imenice iz svake kategorije.

imenice

prema dosegu znaenja prema dodiru

vlastite ope konkretne apstraktne

4. Provjera i sinteza (10 min)

U zakljunom dijelu sata nastavnik odabire dva-tri uenika rada i provjerava jesu li uenici tono odredili imenice prema leksiko-semantikim odnosima. 2. sat 1. Uvod (5 min) Navesti nekoliko imenica mukoga, enskoga i srednjega roda (pisanje na plou) 2. Odreivanje gramatikih kategorija imenica (20 min) Sklonidbene osobitosti imenica (rad prema predloku udbenik) 3. Objanjenje zavrne skice u udbeniku (10 min) 4. Rjeavanje zadataka u udbeniku (10 min)


Imenice po znaenju

prema dosegu prema dodiru vlastite ope konkretne apstraktne

pojedinane gradivne zbirne

Nastavni materijal Nastavni listi Ispiite u sljedeu tablicu pet imenica za svaku kategoriju. Pripazite na pisanje imenica.

imenice

prema dosegu znaenja prema dodiru

vlastite ope konkretne apstraktne

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: drugi Red. broj sata: 21., 22.

Datum

Naziv nastavne jedinice Marko Maruli, Judita

Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: renesansa u hrvatskoj knjievnosti

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva / sat lektire

Nastavni oblici: rad u skupinama

Operacionalizirani cilj(-evi) rjeavanjem zadataka u radnoj biljenici objasniti pojam biblijsko-vergilijanskoga epa, odrediti broj pjevanja, glavne likove, utjecaje (biblijsko nasljee, hrvatska tradicija, antiko nasljee, odraz Marulieva vremena), prokomentirati alegorijsko znaenje Judite; iznijeti i prokomentirati citate u kojima je vidljiv Maruliev stav prema pojavama u drutvu i ivotu; objasniti renesansnu simetrinost prepoznatljivu u epu; objasniti zavretak djela (osobito motiv plavce moje nove)

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: prepoznati i objasniti knjievnu vrstu kojoj pripada djelo (biblijsko-vergilijanski ep zato to je tema preuzeta iz Biblije, a djelo je napisano po uzoru na Vergilija), odrediti broj pjevanja (est pjevanja), utjecaje (biblijsko je nasljee prepoznatljivo u temi, antiko u nainu oblikovanja teme i knjievnoj vrsti, hrvatska tradicija u nasljeivanju zainjavaca hrvatskih pjesnika svjetovne tematike, odraz Marulieva vremena vidljiv u opisu vojske i u opisu Judite), prepoznati i objasniti renesansnu simetrinost (u prva tri pjevanja prevladava Holoferno i njegova vojska, u druga tri Judita i njezin narod, stih je dvostruko rimovani dvanaesterac)

b) afektivni promiljanje odnosa prema obrani domovine, odnos pojedinca prema vjeri i prema domovini

Tijek sata (artikulacija) 1. sat

Uvod - kratka pismena provjera itanosti lektire Razrada - razgovor o djelu: sadraj, intertekstualnost, alegorinost Zavretak - nastavni listi, pitanja s dravne mature (Judita, k. god. 2011./2012. ljetni rok)

2. sat Uvod - znaaj M. Marulia za hrvatsku knjievnost Razrada - itanje ulomaka iz udbenika, interpretacija - najznaajnija djela M. Marulia, Judita kao biblijsko-vergilijanski ep, stilske osobitosti Marulieva djela (rjeavanje zadataka u radnoj biljenici) Zavretak - alegorinost djela i zanimljivost djela dananjem itatelju

Plan ploe (prijenosnika) PP prezentacija

Nastavni materijal nastavni listi Rjeenja: 1.a; 2.c; 3.b; 4.c; 5.b Marko Maruli, Judita Splete glavu kosom, vitice postavi, 1. Zato se Judita uljepava? kontu s urehom svom vazam na se stavi. a) jer odlazi zavesti neprijateljskog vou S ovom ruke spravi, ui s uerezmi, b) jer se priprema za mukarca kojeg voli na nogah napravi izmice s podvezmi. c) jer eli ljepotom nadmaiti druge ene S urehami tezmi, a mi je vidjeti, d) jer se sprema otii na dvorski bal dostojna bi s knezmi na sagu siditi; 2. Na kojoj se tradiciji temelji opis Judi- i joe hoditi na pir s kraljicami tine ljepote? i tovana biti meu banicami. a) na antikoj Zlatimi icamu sjahu se poplitci, b) na baroknoj s trepetljicami zvonjahu uvitci; c) na petrarkistikoj stahu zlati cvitci po svioni sviti, d) na romantiarskoj razlici, ne ritci po skutih priliti, 3. U kojem je stihu rije o auditivnim po- svitlo arljeniti ja rubin na parstih, draajima? cafir se modriti, bilit na rukavih a) Zlatimi icami sjahu se poplitci, biser i na bustih, i sve od zlatnih plas b) a trepetljicami zvonjahu uvitci; sjati se na bedrih prehitro kovan pas. c) svitlo arljeniti ja rubina na parstih, d) sjati se na bedrih prehitro kovan pas. 4. ime je Judita u polaznom tekstu izjednaena s kraljicami i banicami? a) bogatstvom b) dostojanstvom c) izgledom d) ugledom 5. Koje je boje prsten na Juditinoj ruci? a) bijele b) crvene c) modre d) zlatne

Rjeenja zadataka u radnoj biljenici, str. 30., 31. 1. Biblijsko nasljee prepoznaje se u temi djela: tema je iz Staroga zavjeta (udovica Judita ubija Nabukodonozorova vojskovou Holoferna i tako spaava svoj narod). Antiko nasljee prepoznatljivo je u vrsti epa: vergilijanski ep. Odraz Marulieva vremena vidljiv je u slikama seoskoga i gradskoga ivota, u Juditinu izgledu (u dijelu gdje opisuje njezino uljepavanje i izgled to je izgled renesansne ljepotice) te u opisu vojske (na poetku djela opisuje se vojska to je opis ratnike opreme njegova doba). Na hrvatsku tradiciju Maruli ukazuje na samom poetku djela u posveti Dujmu Balistriliu: Evo bo historiju tu svedoh u versih, po obiaju naih zainjavac, i joe po zakonu onih starih poet, dakle ima u vidu i tradiciju anonimnih srednjovjekovnih pjesnika (zainjavaca). 2. U Marulievo doba njegovoj su domovini prijetili Turci s vrlo monom i brojnom vojskom pa se moe rei da po ugroenosti domovine od mone vojne sile moemo usporediti biblijski i Maruliev tekst. 3. O koliko blude ki kau doasna, / brez razbora sude kakono iza sna; / lovik bo to ne zna ako ne oituje / njemu ki svaka zna i svud gospoduje. (ovjek koji govori o budunosti u krivu je, odnosno zalud to radi jer je Sveznajui taj koji svakom pojedincu odreuje budunost.) Oholosti luje vidi li ovoga, / ki se ne sviduje, mne se veki Boga? / malo potomtoga umrit e, smrdit pak, / ter ostaviv mnoga, s najmanjim bit e jednak. (Pojedinac koji se uzvisuje oholou izjednaujui se s Bogom, ubrzo e biti kanjen smru ime e u potpunosti pasti.) 4. Uenicima najprije objanjavamo znaenje rijei kontrapunkt (glazb. umijee da se dvije melodije ili vie njih poveu tako da izvedene istodobno skladno zvue). U Juditi vidimo renesansnu sklonost simetriji: a) u prva tri pjevanja prevladava Holoferno i njegova vojska, a u druga tri pjevanja Judita i njezin narod b) paralelna pjevanja meusobno kontrapunktiraju: I. pjevanje: prevladava pouzdanje u silu / IV. pjevanje: tema slabosti prema Juditi II. pjevanje: nepodnoenje istine / V. pjevanje: razumna lukavost III. pjevanje: sila / VI. pjevanje: veselje pobjednikoga naroda. 5. Judita pripada biblijsko-vergilijanskom epu zato to je tema uzeta iz Biblije, a pisana je po uzoru na Vergilija. 6. U zavrnoj je strofi znaajan motiv plavce u kojem je vidljivo da je Maruli svjestan injenice da zapoinje hrvatsku knjievnost (Trudna toga plova ovdi jidra kala / plavca moja nova). On hvali Juditino djelo i zahvaljuje Bogu. Str. 32., 33. 1. a; 2. c; 3. c; 4. c; 5. a; 6. b; 7. c; 8. b; 9. b; 10. d; 11. a.


Datum

Naziv nastavne jedinice Deklinacija imenica




Operacionalizirani cilj(-evi) uenici e na primjeru uvodnoga udbenikog zadatka razvrstati imenice na muki, enski i srednji rod; profesor e oprimjeriti deklinacije imenica, objasniti na primjerima osobitosti pojedinih padea i glasovne promjene u pojedinim padeima

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: deklinirati imenice, odrediti deklinaciju kojoj pripada imenica, prepoznati pade u kojem se nalazi imenica, odrediti glasovnu promjenu u odreenom padeu, deklinirati osobna imena


Tijek sata (artikulacija) 1. Motivacija: Dobro doli za starinski stol (5 min) Polazni tekst smisleno je povezan uz prethodni. Motivacijski razgovor pokree se pitanjem: Znate li koji je najmanji grad na svijetu? Zatim se ita ulomak iz teksta o Humu najmanjem gradu na svijetu. 2. Uenje o gramatikim osobinama imenica (15 min) Uenici rade individualno uz pomo udbenika i programiraju nain uenja i ponavljanja gradiva. Zadatak: Izdvojiti iz polaznoga teksta deset imenica i odrediti im rod, broj i pade.

imenica rod broj pade vrsta

3. Objanjenje sklonidbenih obiljeja imenica (20 min) Sklonidbene osobitosti imenica (rad prema predloku udbenik) 4. Objanjenje zavrne skice u udbeniku (5 min)

Plan ploe (prijenosnika) Sklonidbene osobitosti imenica - imenice mukoga roda - imenice enskoga roda - imenice srednjega roda

Nastavni materijal Ispiite u sljedeu tablicu deset imenica i analizirajte ih prema zadanim smjernicama. U radu se sluite udbenikom.

imenica rod broj pade vrsta


Datum

Naziv nastavne jedinice Renesansa u hrvatskoj knjievnosti (uvod)





na osnovi uvoda u udbeniku jedinicu te PP prezentacije rjeava se radna biljenica (uvod u knjievno razdoblje)

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: odrediti trajanje renesanse u hrvatskoj knjievnosti, navesti osobitosti renesanse u hrvatskoj knjievnosti, navesti knjievne vrste tipine za renesansu, odrediti predstavnike i njihova djela, prepoznati Maruliev ep na latinskome jeziku (Davidijada), povezati Marina Dria s komedijom Dundo Maroje, navesti naziv prvoga hrvatskog povijesnog epa i njegova autora (Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutia), navesti naziv prvoga hrvatskog romana (Planine Petra Zorania) te odrediti mjesto djelovanja Petra Hektorovia (Hvar)

b) afektivni poticati zanimanje za hrvatsku knjievnost

Tijek sata (artikulacija) Motivacija - nastavni listi Razrada - povijesna pozadina hrvatske renesansne knjievnosti - obiljeja, predstavnici i djela u hrvatskoj renesansnoj knjievnosti (komentiranje udbenike jedinice i rjeavanje zadataka u radnoj biljenici) Zavretak - objava i korekcija rezultata

Plan ploe (prijenosnika) PP prezentacija

Nastavni materijal Nastavni listi Rjeenja 1. Od renesanse poinje proces postupnog nastajanja svjetske knjievnosti znai da u renesansi zapoinje proces nastajanja svjetske knjievnosti u dananjem smislu te rijei. 2. Nastaju knjievnosti na narodnim jezicima. 3. Znai da svaki narod razvija svoju knjievnost, ali poznajui druge knjievnosti koje posredno i neposredno utjeu na pojedine nacionalne knjievnosti. U tome se prepoznaje raznolikost svake nacionalne knjievnosti, ali i jedinstvo svjetske knjievnosti.

Nastavni listi Oblici i naini oblikovanja renesansne knjievnosti proirili su se postupno Europom brzinom i obuhvatom kakav srednji vijek nije poznavao. Odnosi meu knjievnostima razliitih naroda i na razliitim jezicima dobivaju takvo znaenje kakvo e se zadrati do danas. Od renesanse poinje proces postupnog nastajanja svjetske knjievnosti, u onom smislu u kojem je to kasnije Goethe govorio: meusobnim poznavanjem i uzajamnim odnosima, koji ne nijeu osobitosti svakog naroda i jezika, nastaje svojevrsno jedinstvo u raznolikosti. U tekstu izdvoji i prokomentiraj reenicu koja ukazuje na vanost renesanse za razvoj knjievnosti. Na kojem se jeziku (jezicima) razvija renesansna knjievnost? Objasni tvrdnju da u renesansi nastaje svojevrsno jedinstvo u raznolikosti.

Rjeenja zadataka u radnoj biljenici, str. 28. i 29. Renesansa u hrvatskoj knjievnosti Trajanje: 16. stoljee Knjievne vrste: lirske pjesme (petrarkistika lirika, maskerate, satirine pjesme, religiozne pjesme); epovi (biblijsko-religiozni epovi, povijesni epovi); roman, pastirske igre, eruditne komedije, crkvena prikazanja Obiljeja: razvoj knjievnosti osobito u priobalnom podruju (zbog gospodarske razvijenosti i blizine Italije) renesansna sredita: Split, Zadar, ibenik, Hvar, Dubrovnik razvoj knjievnosti na narodnom jeziku Predstavnici i djela Lirika - hrvatski petrarkisti: Dore Dri, iko Meneti, Hanibal Luci - misaona i religiozna lirika: Mavro Vetranovi - pokladna lirika: Mika Pelegrinovi Epika Marko Maruli, Judita, biblijsko-vergilijanski ep Petar Zorani, Planine Petar Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje Drama Marin Dri Hanibal Luci Mavro Vetranovi 1. d; 2. c; 3. Prvi povijesni ep u hrvatskoj knjievnosti je Vazetje Sigeta grada autora Brne Karnarutia, prva svjetovna drama je Robinja autora Hanibala Lucia. 4. b; 5. a.


Datum

Naziv nastavne jedinice Hrvatska renesansna lirika (Ranjinin zbornik, Dore Dri, iko Meneti)



Nastavni oblici:


itanje pjesama iz udbenika i njihova interpretacija, objasniti znaaj Ranjinina zbornika, upoznati prvu generaciju hrvatskih petrarkista, usporedba stila hrvatskih petrarkista s njihovim pjesnikim uzorom na osnovi pjesama ika Menetia (Blaen as i hip) i soneta Francesca Petrarce

Ishodi uenja

a) kognitivni uenik e: objasniti pojam petrarkizma, objasniti znaaj Ranjinina zbornika, povezati izraz Dubrovaki kanconijer s Ranjininim zbornikom i Kanconijerom Francesca Petrarce; uoiti i objasniti povezanost Menetieve pjesme i Petrarcina soneta (tema, motivi, metafore i poredbe), objasniti dvostruko rimovani dvanaesterac

b) afektivni izraziti svoj odnos prema ljubavnome pjesnitvu

Tijek sata (artikulacija) Uvod - skica vremenske crte, predstavnici renesansne lirike - Zbornik Nike Ranjine (itanje i komentiranje uvodnoga teksta u udbeniku jedinicu, str. 53.) Razrada - rad u parovima: interpretacija pjesama Grem si grem, Prvi pogled i Blaen as i hip - objava rezultata, zapisivanje na plou Zavretak - obiljeja petrarkistike lirike

Plan ploe (prijenosnika) Ljubavna (petrarkistika lirika) - Zbornik Nike Ranjine zbornik obuhvaa pjesme koje je od 1507. zapisivao dubrovaki vlastelin Nika Ranjina, djelo nazivaju i Dubrovaki kanconijer, znaaj: najstarija rukopisna zbirka hrvatskih petrarkistikih pjesama, zbornik ima dva dijela: I. pjesme ika Menetia i Dore Dria, II. stihovi anonimnih pjesnika 15. i 16. stoljea

preuzimanje Petrarcinih tema, motiva, metaforike, pravilnost pjesnike forme (Petrarca sonet, hrvatski pisci dvostruko rimovani dvanaesterac) Dore Dri, Grem si grem

Documents

Priprave Za 2. Razred Strukovnih Škola-2