Priprave 1 Razred Strukovne Skole

Priprave za prvi razred Priprave sastavila: Snjeana Zrinjan, prof. 2. Inicijalni test i analiza inicijalnoga testa 4. Umjetnost i vrste umjetnosti 5., 6. Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika 7. Dobria Cesari, Vagonai 8., 9. Ivana Brli-Maurani, Rego 10. S. S. Kranjevi, Moj dom 11. S. S. Kranjevi, Iseljenik 12. F. Maurani, Budi svoj 13., 14. Normativni prirunici standardnoga jezika 15. Antun Mihanovi, Horvatska domovina 16. Petar Preradovi, Rodu o jeziku 17., 18. Vladimir Nazor, Cvrak 19., 20. A. G. Mato, Jesenje vee Ljubo Wiesner, Blago vee 21., 22. Slavko Kolar, Breza 23. Josip Pupai, Zaljubljen u ljubav 24. Nikola op, Kuda bih vodio Isusa 25. Mak Dizdar, Zapis o zemlji 26. Stanko Vraz, Nadriknjitvo 27. Lirika (sinteza) 28. Pismena provjera znanja (knjievnost) 29. Analiza pismenih radova 30. Jezik, govor, jezini znak, komunikacija i komuniciranje 31. Fonem, fonetika, fonologija 32., 33. Glasovne promjene 34., 35. August enoa, Zlatarovo zlato 36. Ponavljanje i uvjebavanje (jezik) 37. Pismena provjera znanja (jezik) 38. Analiza pismenih radova 39., 40. Prva kolska zadaa 41. Ispravak 1. kolske zadae 42. Vjekoslav Kaleb, Gost 43. Miljenko Jergovi, Kraa 44., 45. Georg Orwell, ivotinjska farma Rjeenja zadataka iz radne biljenice

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: prvi Red. broj sata: 2., 3. Datum:

Naziv nastavne jedinice Inicijalni test i analiza inicijalnoga testa Nastavno podruje/podruja: jezik

Tip nastavnoga sata: sat ponavljanja

Nastavni oblici: frontalni individualni

Operacionalizirani ciljevi: na osnovi inicijalnog testa ponoviti osnovne jezine sadraje i knjievno-teorijske pojmove; prepoznavanje osnovnih misli u lirskoj pjesmi, komentiranje osnovnih misli i osjeaja

Ishodi uenja a) kognitivni Uenik e:

nabrojati vrstu rijei i prepoznati ih na primjerima navesti lanove reeninog ustrojstva i prepoznati ih na primjeru izrei podjelu reenica na jednostavne i sloene te sloenih na nezavisno sloene i zavisno sloene izrei osnovna pravila o pisanju velikog i malog slova iznijeti pravila o uporabi navodnika i primijeniti na primjerima navesti knjievne rodove i njihova obiljeja

b) afektivni Uenik e: sintetizirati svoja osnovna znanja iz pravopisa i gramatike te knjievne teorije pokazati zanimanje za uenje materinskog jezika i njegove norme

Tijek sata (artikulacija) Uvod - razgovor o inicijalnom testu; o tome to je u njemu bilo osobito lagano, a to osobito teko - pitanje uenicima jesu li prepoznali podruja (gramatika, pravopisna) koja su se provjeravala Razrada - ponavljanje vrsta rijei (zapisivanje na plou, rjeavanje primjera iz inicijalnog testa) - ponavljanje slube rijei u reenici (zapisivanje na plou, rjeavanje primjera iz i.t.) - ponavljanje vrsta reenica (zapisivanje na plou, rjeavanje primjera iz inicijalnog testa) - ponavljanje osnovnih pravila o velikom i malom slovu i rjeavanje primjera iz in. testa - ponavljanje pravila o stavljanju navodnika, rjeavanje primjera iz inicijalnog testa Zavretak

- ponavljanje knjievnih rodova i njihovih obiljeja

Plan ploe Ponavljanje (pravopis i gramatika) I. Vrste rijei a) promjenjive: imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli, brojevi b) nepromjenjive: prijedlozi, prilozi, veznici, usklici, estice Primjeri glagol prid. im. prij. zamj. im. Veselim se novom poetku u ovoj koli. prij. broj im. prid. im. gl. prid. im. U prvom razredu srednje kole stekao sam mnoge prijatelje. II. Sluba rijei u reenici lanovi reeninoga ustrojstva a) samostalni lanovi reeninog ustrojstva subjekt ------------------ predikat -------------- objekt vritelj radnje radnja predmet radnje (tko? to?) --------------- prilona oznaka okolnosti vrenja radnje b) nesamostalni lanovi reeninog ustrojstva atribut apozicija Primjeri p pom. p o Pola bih u etnju, ali trebam drutvo. s s p pom. pon. p Prijateljica i ja emo se na izletu dobro provesti. III. Vrste reenica reenice jednostavne sloene nezavisno zavisno sloene sloene - reenini niz - subjektne - sastavne - predikatne - rastavne - objektne - suprotne - atributne - iskljune - prilone (mjesne, vremenske) - zakljune Primjeri p p Sada je znao da je razgovor zavren. zavisno sloena (objektna) reenica p p Kada je krenuo od kue, bilo je lijepo vrijeme. zavisno sloena (vremenska) reenica

IV. Veliko i malo slovo

Velikim slovom sve rijei (osim veznika i prijedloga)

Velikim slovom samo prva rije

Malim slovom

- ime kontinenta - ime drave - ime grada - ime naseljenog mjesta

- imena: ulica, trgova, zemljopisnih podruja, ustanova, blagdana

- pridjevi od imena blagdana - pridjevi na ski, -ki, -ki izvedeni od osobnih imena i imena blagdana

Primjeri Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (ime drave) Svi sveti (ime blagdana) Trg Francuske Republike (ime trga i ime drave) Sveti Petar u umi (ime naseljenog mjesta) V. Navodnici Navoenje, objanjenje. Doi u, kae Ivan. Navoenje? objanjenje. Doi e? upita Ivan. Navoenje! objanjenje. Doi u!usklikne Ivan. Navoenje, objanjenje, navoenje. Doi u, kae Ivan, i morate me ekati. Navoenje,objanjenje, navoenje. Doi u,kae Ivan, morate me ekati. Ponavljanje (knjievni rodovi)

Lirika Epika Drama Diskurzivni knjievni oblici

- iznosi osjeaje - subjektivna je - zasniva se na ritmu

- iznosi dogaaje i situacije - objektivna je

- iznosi radnju u dijalokom obliku - namijenjena je izvoenju na pozornici

- objedinjuje knjievno-umjetniki i znanstveni nain izraavanja - najpoznatiji oblik je esej

Nastavni materijal

- inicijalni testovi

Inicijalni test ___________________, razred _____, datum ________________ Bodovi i ocjene 7, 8 = 2 11, 12 = 4 9, 10 = 3 13, 14 = 5 Ocjena: ______________________________ A I. 1. Odredi vrstu rijei u reenici: __/1 Veselim se novom poetku u ovoj koli. 2. Odredi slubu rijei u reenici: __/1 Pola bih u etnju, ali trebam drutvo. 3. Odredi vrstu reenice: __/1 Sada je znao da je razgovor zavren. 4. Stavi veliko ili malo slovo: __/2 a) ujedinjeno kraljevstvo velike britanije i sjeverne irske (drava) b) svi sveti (blagdan) 5. Stavi pravopisne znakove: __/2 Nemoj sutra zakasniti upozorio sam ga II. Paljivo proitaj pjesmu Josipa Pupaia i odgovori na navedena pitanja. Proljee Dolo je k meni kradom a) Kojoj vrsti lirske pjesme pripada s granom u plaljivom oku. Proljee? __/1 Na dlanu je nosilo nebo, ___________________________ u vjetru je kupalo vrat. b) Kojim je stihom pjesma pisana? __/1 I ja sam, rumen ____________________________ ko oblak, c) Koje osjeaje i raspoloenja __/1 obujmio nebo i vjetar. lirskoga subjekta prepoznaje u Ko kia su pjevale ruke, pjesmi? ko rijeka je proticao dan ____________________________ Poljubio sam proljee. ____________________________ d) Koja stilska izraajna sredstva prepoznaje u pjesmi (navedi primjer). __/2 _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ e) Objasni posljednji stih. __/2 _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________

Inicijalni test ___________________, razred _____, datum ________________ Bodovi i ocjene 7, 8 = 2 11, 12 = 4 9, 10 = 3 13, 14 = 5 Ocjena: ______________________________ B I. 1. Odredi vrstu rijei u reenici: __/1 U prvom razredu srednje kole stekao sam mnoge prijatelje. 2. Odredi slubu rijei u reenici: __/1 Prijateljica i ja emo se na izletu dobro provesti. 3. Odredi vrstu reenice: __/1 Kada je krenuo od kue, bilo je lijepo vrijeme. 4. Stavi veliko ili malo slovo: __/2 a) sveti petar u umi (naseljeno mjesto) b) trg francuske republike (ime trga) 5. Stavi pravopisne znakove: __/2 Doi e na vrijeme upitao sam ga II. Paljivo proitaj pjesmu Vesne Parun i odgovori na navedena pitanja. Ushit Tvoje su oi za me a) Kojoj vrsti lirske pjesme pripada __/1 lisnata topla streha. Ushit? Nala sam dragi kamen _____________________________ u koljci tvog osmijeha. b) Kojim je stihom pjesma pisana? __/1 _____________________________ U grlu mi je srce c) Koje osjeaje i raspoloenja __/1 u srcu mi je ptica. lirskog subjekta prepoznaje u Sva sam zvonko zrnce pjesmi? bistra veernjica. _____________________________ _____________________________ streha dio krova koji se prostire preko zida titei zgradu od oborina;

veernjica predveernje crkveno d) Koja stilska izraajna sredstva __/2 bogosluje prepoznaje u pjesmi (navedi primjer). ______________________________ __________________________________________________________________ e) Objasni posljednja dva stiha. __/2 _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: prvi Red. broj sata: 4.

Datum:

Naziv nastavne jedinice Umjetnost i vrste umjetnosti Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: Umjetnost i vrste umjetnosti

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva

Nastavni oblici: frontalni, individualni Nastavne metode: AV metoda, itanja, pisanja, razgovora

Operacionalizirani ciljevi uenici gledaju kratak film o vrstama umjetnosti, u razgovoru nakon filma odreuju se vrste umjetnosti, definira se umjetnost, komentira znaaj pojedinih umjetnika, itanjem udbenikoga teksta objanjava se funkcija umjetnikoga djela i ukazuje na razliku izmeu knjievnosti i znanosti o knjievnosti


definirati umjetnost i knjievnost navesti vrste umjetnosti komentirati Krleine misli o roenju umjetnosti (Umjetnost je roena u trenutku kad je altamirski praovjek otisnuo svoju krvavu ruku o zid peine. Umjetnost je i danas u nekom smislu otisak umjetnikove ruke na nekom trajnijem materijalu.) odrediti i objasniti funkciju umjetnikog djela definirati znanost o knjievnosti i njezine grane

b) afektivni Uenik e: promiljati vlastiti odnos prema umjetnosti i knjievnosti promiljati o ulozi umjetnosti u ljudskom ivotu i u ljudskom drutvu

Tijek sata (artikulacija)

Uvod - razgovor o uenicima to je za njih umjetnost; jesu li uli za kojeg velikog umjetnika; to znai biti veliki umjetnik; definiranje umjetnosti Razrada - gledanje filma - razgovor i zakljuivanje: vrste umjetnosti; knjievnost kao umjetnost - funkcije knjievnog djela - znanost o knjievnosti i njezine grane Zavretak - itanje i komentiranje Krleinih misli o umjetnosti

Plan ploe Umjetnost i vrste umjetnosti Umjetnost je stvaralaka djelatnost kojom se oblikuju djela koja su izvor zadovoljstva i spoznaje. Vrste umjetnosti: slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, glazba, gluma, knjievnost, ples, film, umjetnika fotografija Knjievnost je umjetnost rijei. Funkcija knjievnoga djela: spoznati, izraziti, zabaviti, vrednovati + estetska funkcija (estetika kao filozofska disciplina o umjetnosti i umjetnikom stvaranju). Znanost o knjievnosti razgranato i sustavno prouavanje knjievnosti. 1. Povijest knjievnosti prouava knjievnost u povijesnom slijedu. 2. Teorija knjievnosti prouava zakonitosti knjievno-umjetnikog oblikovanja. 3. Knjievna kritika vrednuje knjievno-umjetnika djela. 4. Knjievna metodologija metode prouavanja knjievnosti. Miroslav Krlea o umjetnosti: Umjetnost je nastala u trenutku kad je altamirski praovjek otisnuo svoju krvavu ruku o zid peine umjetnost kao otisak pojedinca na materijalu trajnijem od njega samoga; zaustavljanje vlastite prolaznosti otiskom na zidu Strah od smrti roditelj je svake umjetnosti ovjek eli ostaviti trag u vremenu i prostoru

Nastavni materijal - nastavni film; itanka

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: Lirika

Tip nastavnoga sata: - sat obrade novoga gradiva/ sat interpretacije lirske pjesme

Nastavni oblici: - frontalni, individualni

Operacionalizirani ciljevi proitati i interpretirati Cesarievu pjesmu, itanje i interpretacija svake od strofa, prepoznavanje i objanjavanje stilskih izraajnih sredstava

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: odrediti temu pjesme, vrstu lirske pjesme uoiti i prokomentirati vizualne i auditivne motive prepoznati i objasniti komunikacijski lanac: pisac djelo itatelj izraziti vanost itatelja u komunikacijskom lancu te pieve namjere u svezi s djelom odrediti znaajke strofe, stiha, rime i ritma iznijeti nain interpretacije lirske pjesme nabrojiti lirske vrste (prema temi)

b) afektivni Uenik e: promiljati knjievno stvaranje kao komunikaciju promiljati vlastitu ulogu (ulogu itatelja) u komunikacijskom lancu: pisac djelo itatelj promiljati naina otvaranja vlastitoga srca za knjievnost

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Motivacija (5 min.) - najava i lokalizacija Pjesme mrtvog pjesnika Razrada (35 min.) - itanje pjesme - emocionalno-intelektualna stanka - interpretacija pjesme (razrada komunikacijskog lanca: pisac djelo itatelj) - itanje i komentiranje svake od strofa Zakljuak - pitanje uenicima itaju li oni otvorena ili zatvorena srca 2. sat Uvod (5 min.) - definiranje strofe, stiha, ritma - strofa, stih, ritam u Pjesmi mrtvog pjesnika Razrada (35 min.) - stilska izraajna sredstva; definicija i primjeri

Zakljuak (10 min.) - itanje i komentiranje citata sa str. 15. (Vlatko Pavleti)

Plan ploe Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika - tema: knjievno-umjetniko stvaranje - vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma - osnovni motivi: vizualni (zemlja, trava, knjiga, proljee); auditivni (kucanje, glas iz groba) - komunikacijski lanac: pisac ------------------- djelo -------------------------- itatelj - mrtav; u aru - sadri pieve misli, - moe oivjeti pisca, ali stvarao stihove snove, zanose, ljubavi, mora otvoriti srce za nade, uspomene pjesnitvo - poetska poruka: knjievno stvaranje kao komunikacijski lanac u kojem svaki sudionik ima veliku ulogu - stilska izraajna sredstva - metafora preneseno znaenje rijei (Pred smru ja se skrih (koliko mogoh)|U stihove.) - eufemizam uporaba blae rijei (spavati umjesto umrijeti) - litota uporaba blaeg izraza (mene vie nema umjesto mrtav sam) - epitet ukrasni pridjev - oksimoron spajanje protuslovnih pojmova (O mrtvi ivote!)

Nastavni materijal

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: prvi Red. broj sata: 7. Datum:

Naziv nastavne jedinice Dobria Cesari, Vagonai

Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: Lirika

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva/sat interpretacije lirske pjesme

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Operacionalizirani ciljevi interpretacijom ukazati na nain interpretacije lirske pjesme; prepoznati osnovne misli, osjeaje i raspoloenje u pjesmi; prepoznati obiljeja stiha, strofe i stilska izraajna sredstva; povezati pjesmu s likovnim prilogom u udbenikom i ivotom slikara J. Plania

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: odrediti temu pjesme; vrstu lirske pjesme komentirati svaku od strofa (komentirati ivotni prostor vagonaa, njihovu ulicu i vrt, njihov nain ivota, meuljudske odnose i odnose u obitelji komentirati refren: Nedjelja. Tuno prepoznati osnovni ton pjesme: suosjeanje za socijalno ugroene; prepoznavanje stilskih izraajnih sredstava, osobito ironije, anadiploze, anafore; obiljeja stiha i strofe

b) afektivni Uenik e: izraziti svoje miljenje i doivljaj socijalno ugroenih

Tijek sata (artikulacija) Uvod (5 min.) - komentiranje slike Predgrae Pariza i tekog ivota slikara Jurja Plania - najava i lokalizacija pjesme Razrada (30 min.) - itanje pjesme - interpretacija pjesme (tema; vrsta lirske pjesme; osnovni motivi; misli i osjeaji izraeni u pjesmi obiljeenost vagonaa u drutvu; izgled njihovog ivotnog prostora i ivotnog okruja; meuljudski odnosi; pesimizam; rezignacija, poetska poruka pjesme; strofa: katren; vrste strofa; stih slobodan; ritam usporen, opkoraenja; stilska izraajna sredstva (poredba, ironija, polisindeton; anadiploza) Zavretak (10 min.) - komentiranje: kako se danas manifestira siromatvo; kako pomoi tim ljudima

Plan ploe Dobria Cesari, Vagonai - tema: ivot socijalno ugroenih ljudi u vagonima - vrsta lirske pjesme: socijalna lirska pjesma

- osnovni motivi: vizualni (vagon, put, krevet, kuhinja), auditivni (pjesma, pla), taktilni (znoje se dlanovi) - misli i osjeaji vagonai ----------- obiljeeni u drutvu ivotni prostor je vagon (lirsko mi) - ulica je naputena pruga vanjska obiljeja siromatva - vrt je pokraj pruge dra - alkoholizam - nasilje u obitelji - pesimizam meuljudski odnosi i - rezignacija (mirenje sa osobni stav situacijom) -poetska poruka: alkohol kao utjeha - kruna struktura pjesme (ponavljanje refrena na kraju pjesme) - prebacivanje u novi se stih prebacuje jedna rije iz prethodnoga stiha; opkoraenje u novi se stih prebacuje vie rijei iz prethodnoga stiha Stilska izraajna sredstva - poredba usporeivanje dvaju pojmova rijeju kao ( ko na bijeli eljezniki broj) - polisindeton nizanje veznika bez gramatike potrebe ( I nae oi dalje gasnu,|I znoje se u radu dlanovi) - anadiploza ponavljanje rijei s kraja jednog stiha na poetku drugog stiha (A naa ulica je duga|Duga) - ironija misli se drukije nego to se kae (Umjesto nas putovahu svijetom|Nai stanovi.)

Nastavni materijal

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Ivana Brli Maurani, Rego Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: Epika

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva/ sat lektire


Operacionalizirani ciljevi na osnovi itanja djela u cijelosti uenici analiziraju bajku i izraavaju svoj odnos prema svijetu i ivotu, komentiraju ideju djela i zanimljivost bajke za odraslog itatelja analiza bajke odvija se zajednikim razgovorom, a potom uenici rjeavaju zadatke u radnoj biljenici


definirati pojam bajke protumaiti stilska obiljeja bajke objasniti dva razliita pogleda na svijet (Kosjenkin aktivni i Regoev pasivni) objasniti ideju bajke: vanost dobrote i ljubavi prema blinjem i odabir ivotnog stava i pogleda koji pojedincu najvie odgovara prepoznati da je bajka jedan od jednostavnih epskih oblika razlikovati jednostavne od sloenih epskih oblika

b) afektivni Uenik e: promiljati i izrei svoj stav od odnosu dobra i zla, o dobroti pojedinca i vanosti dobrote

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Motivacija - uenici izraavaju kako im se bajka svidjela, da li je kao odrasli itatelji doivljavaju drukije nego kao djeca Razrada - knjievna vrsta kojoj djelo pripada - knjievni rod kojem djelo pripada - oblikovanje likova (tehnika kontrasta) - razliitost izmeu Kosjenkinog i Regoevog poimanja ivota - ideja djela Zakljuak - stilska obiljeja bajke

2. sat Motivacija - obiljeja epike kao knjievnog roda Razrada - podjela epike (u stihovima; u prozi) - jednostavni epski oblici - sloeni epski oblici Zavretak - uenici piu kratku bajku prema kljunim rijeima: mladi, vjetica, golubica, djevojka, rua

Plan ploe Ivana Brli-Maurani, Rego - knjievna vrsta: bajka (epska vrsta u kojoj se prepliu stvarno i nestvarno) - knjievni rod: epika - glavni likovi: Kosjenka i Rego - mala vila - div /tehnika kontrasta u oblikovanju likova - znatieljna - nije znatieljan - zaigrana - nije zaigran - ima cilj - nema cilj - aktivna - pasivan ______________________ - dva razliita stava prema ivotu - ideja: nije vaan ovjekov stav prema ivotu (aktivan ili pasivan) ako je ovjek sretan; zlo i nesrea unesreuju onoga tko ih ini - stilska obiljeja bajke: formulaian nain izraavanja (poetak i zavretak) radnja zapoinje izravno (in medias res) vrijeme i prostor nisu jasno odreeni likovi su ili dobri ili zli (crno-bijela karakterizacija likova) natprirodna bia, stvari, pojave dobro uvijek pobjeuje zlo Podjela epike a) epika u stihovima b) epika u prozi ep - jednostavni epski oblici (mit, legenda, bajka, epopeja basna, saga, vic, poslovica, zagonetka) epska pjesma - sloeni epski oblici (novela, pripovijetka, roman)

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: prvi Red. broj sata: 10. Datum:

Naziv nastavne jedinice Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: lirika

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva/sat interpretacije lirske pjesme


Operacionalizirani ciljevi na osnovi lirske pjesme prepoznati nain na koji se interpretira lirska pjesma izraziti svoje miljenje o mislima i osjeajima lirskoga subjekta prepoznati i izraziti misli i osjeaje lirskoga subjekta prepoznati i definirati stilska izraajna sredstva, obiljeja stiha, strofe, definirati arhaizma

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: navesti temu pjesme i vrstu lirske pjesme objasniti odnos lirskog subjekta prema domovini i stanju u domovini komentirati poetsku poruku da smrt donosi osloboenje i lirskog subjekta i njegove ljubavi prema domovini prepoznavanje i objanjavanje stilskih izraajnih sredstava, osobito: metonimije, polisindetona, personifikacije, metafore odrediti obiljeja stiha i strofe; definirati i prepoznati arhaizme

b) afektivni Uenik e: izraziti svoj odnos prema domovini i prema slobodi

Tijek sata (artikulacija) Motivacija (5 min.) - objanjenje metonimije na primjeru naslova pjesme - najava i lokalizacija pjesme Razrada (30 min.) - itanje pjesme - interpretacija (tema, vrsta lirske pjesme; osnovni motivi; osjeaji i misli lirskog subjekta; stih; strofa; rima; stilska izraajna sredstva: metonimija, inverzija) Zakljuak (10 min.) - prepoznavanje stilskih izraajnih sredstava; nastavni listi (rjeenja: 1.inverzija; 2. metafora; 3. personifikacija; 4. metafora)

Plan ploe Silvije Strahimir Kranjevi (1865.-1908.) Moj dom - tema: domovina - domoljubna lirska pjesma - osnovni motivi: vizualni (brda, dol, srce); auditivni (sluam trubu njenu, umna pjena, zaorit u ko grom); taktilni (pipam rukom) - misli i osjeaji - domovina personificirana (ugroena, lirski subjekt osjea njezinu muku i bol) - neslobodna, pati - optimizam (vjera u osloboenje domovine i osjeaja lirskoga subjekta) - poetska poruka: smrt kao osloboenje osjeaja lirskoga subjekta prema domovini - strofa: katren; stih: izmjena etrnaesteraca i esteraca; rima: abab (unakrsna) - stilska izraajna sredstva - personifikacija neivom se daju osobine ivog (domovina kao osoba) - metonimija preneseno znaenje rijei, znaenje se prenosi po slinosti (itam Kranjevia; pojeo sam dva tanjura; Moj dom; Markov trg se oitovao) - inverzija obrnut poredak rijei (Ja domovinu imam) - arhaizmi (zastarjele rijei): botvo, rug, zbore - odstupanje od gramatike norme (spaso umjesto spasio) zbog metrikih razloga

Nastavni materijal Nastavni listi Odredi stilska izraajna sredstva 1. Slobode koji nema, taj o slobodi sanja, ____________________________________ 2. po mojem srcu plee _______________________________________________ 3. Ja obraz pronijeh njen _______________________________________________ 4. I preplaen se trzam i skrbno pipam rukom _________________________________ 5. da mi ono pane pod nokat sverazorni __________________________________

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Silvije Strahimir Kranjevi, Iseljenik Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: Lirika

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva/ sat interpretacije lirske pjesme


Operacionalizirani ciljevi: na osnovi skice u radnoj biljenici objasniti nain na koji se interpretira lirska pjesma; prokomentirati misli i osjeaje lirskoga subjekta; prepoznati i definirati stilska izraajna sredstva, obiljeja stiha i strofe


odrediti temu pjesme i vrstu lirske pjesme definirati elegiju (proitati i prokomentirati podjelu lirike prema tradiciji) objasniti motiv Marine krune kao sredinji motiv u pjesmi koji ukazuje na neslobodu domovine i potrebu da ovjek potrai sreu izvan nje kako bi prehranio vlastitu obitelj uoiti i objasniti funkciju motiva parobroda Lajosa Kossutha kao motiva koji ukazuje na budunost Europe: dolaze revolucionarne promjene i sloboda za mnoge zemlje prepoznati obiljeja stiha, strofe i stilska izraajna sredstva, osobito perifrazu, metaforu

b) afektivni Uenik e: izraziti svoje miljenje o slobodi prokomentirati iseljavanje u inozemstvo prokomentirati nain izraavanja domoljublja u prolosti i sadanjosti

Tijek sata (artikulacija) Motivacija (10 min.) - proitati tekst iz radne biljenice o podjeli lirike prema tradiciji, razgovorom provjeriti razumijevanje teksta Razrada (25 min.) - najava i lokalizacija pjesme - itanje pjesme - interpretacija pjesme (tema, vrsta lirske pjesme, osnovni motivi, osjeaji i misli, stih, strofa, ritam, stilska izraajna sredstva)

Zakljuak (10 min.) - nastavni listi: stilska izraajna sredstva

Plan ploe Silvije Strahimir Kranjevi (1865. - 1908.) Iseljenik - tema: iseljavanje naih ljudi u prekooceanske zemlje (19. st.) - vrsta lirske pjesme: domoljubna lirska pjesma sa socijalnim motivima - vrsta lirske pjesme prema tradiciji: elegija (pjesma u kojoj se izraava tuga i aljenje za neim nedostinim) - osnovni motivi: vizualni (parobrod, more, dim), auditivni (tiho, pjevaju); olfaktivni (kadulja gdjeno mirii) - misli i osjeaji iseljenik -------------- usamljen, tuan,ezne za obitelji i domovinom (primorski dobrijan)

- neslobodna (izraeno preko motiva Marine krune) - vizija skorog osloboenja domovine zbog revolucionarnih promjena koje obuzimaju Europu - poetska poruka: osloboenje domovine omoguit e ljudima dostojan ivot - katreni, slobodan stih; rima: abab - stilska izraajna sredstva: aliteracija ponavljanje suglasnika radi postizanja nekog efekta ( diu, pljuskaju, slijeu i bjee) perifraza definicija se kae umjesto naziva za neto (prosjaci hljeba umjesto iseljenici) gradacija postupno jaanje ili slabljenje poetnog dojma (pilji i gledi i vidi) simbol zamjena neke rijei, pojave, pojma njegovom alegorijskom oznakom (Marina kruna kao simbol hrvatskoga kraljevstva)

Nastavni listi Odredi stilska izraajna sredstva. 1. para ih odnosi prijeko,|Nosi im srce, mozak i grudi ________________________ 2. tamo na kamenoj liti _______________________________________________ 3. ume ___________________________________________________________ 4. cjepove parobrod ree ______________________________________________ 5. arobnu pjesmu joj pije ____________________________________________

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika:

Razredni odjel: prvi Red. broj sata: 12. Datum:

Naziv nastavne jedinice Fran Maurani, Budi svoj


Tip nastavnoga sata: sat interpretacije lirske pjesme


Operacionalizirani ciljevi: potaknuti raspravu u razredu o znaenju izraza Budi svoj prepoznati znaenje navedenog izraza za Frana Maurania (povezivanje izraza s odnosom prema materinskom jeziku) prepoznavanje stilskih obiljeja pjesme u prozi i crtice

Ishodi uenja:

a) kognitivni Uenik e: prepoznati pjesmu u prozi razlikovati pjesmu u prozi od crtice odrediti znaenje izraza Budi svoj u svakodnevnom ivotu i u kontekstu pjesme odrediti znaaj materinskog jezika za pojedinca

b) afektivni Uenik e: odrediti svoj odnos prema materinskom jeziku i vlastitoj nacionalnosti

Tijek sata (artikulacija) Motivacija - oluja mozgova biti svoj - najava i lokalizacija pjesme - itanje pjesme Razrada - interpretacija pjesme: tema, osnovni motivi, vrsta lirske pjesme, pjesma u prozi Zakljuak - ponavljanje autora i naziva domoljubnih pjesama, poetske poruke pjesama

Plan ploe Fran Maurani, Budi svoj - tema: odnos ovjeka prema materinskom jeziku - vrsta lirske pjesme: domoljubna lirska pjesma - pjesma u prozi je krai prozni tekst s osobinama lirskog izraza. pjesma u prozi lirsko epsko Zaetnikom pjesme u prozi smatra se francuski osjeaji pisana u romantiarski pjesnik Aloysius Bertrand (1807.- 1841.). misli prozi Postumno mu je objavljena zbirka pjesnike narativnost pjesama u prozi Gapar noi: fantazije na figure Rembrandtov slikovitost i Callotov nain, 1842. Djelo je nadahnulo ritam Charlesa Baudelairea (1821-1867.) ije Male pjesme u prozi takoer izlaze nakon njegove smrti, a zahvaljujui kojem je pjesma u prozi i proslavljena

.

Nastavni materijal

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: 1. Red. broj sata: 13., 14.

Datum

Naziv nastavne jedinice Normativni prirunici standardnoga jezika

Nastavno podruje/podruja: jezik Nastavna cjelina: Normativni prirunici standardnoga jezika

Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva

Nastavni oblici: rad u skupinama

Operacionalizirani ciljevi nastavnik donosi uenicima jezine prirunike (Teak, Babi, Gramatika hrvatskoga jezika; Pranjkovi, Sili, Gramatika hrvatskoga jezika; Sanda Ham, Priruna kolska gramatika; Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; Babi, Finka, Mogu, Hrvatski pravopis; Ani, Rjenik hrvatskoga jezika; Rjenik hrvatskoga jezika urednika Jure onje; Opai, Reci mi to kratko i jasno radom u skupinama uenici e prolistati prirunike i ispuniti tablicu u radnoj biljenici, odnosno rijeiti zadatke vezane uz prirunike

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: objasniti znaenje rijei: norma i standardni jezik razlikovati normativne prirunike standardnoga jezika navesti sadraj svakog od prirunika usporediti prirunike rijeiti konkretne zadatke pomou odgovarajueg prirunika navesti koji bi od prirunika koristio za rjeavanje odreenoga zadatka

b) afektivni Uenik e: pokazati zanimanje za rjeavanje jezinih zadataka raspraviti rjeenja sa svojom skupinom i s razredom

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Motivacija Nastavnik pokazuje uenicima jedan od pravopisa i jednu od gramatika i pita ih: Po emu se razlikuju ova dva jezina prirunika? Objanjavanje pojmova: standardni jezik, norma standardnoga jezika. Podjela uenika u skupine. Razrada Uenici u skupinama pregledavaju prirunike i ispunjavaju tablicu u radnoj biljenici. Zavretak Iznoenje rezultata i korekcija.

2. sat Motivacija - pitanje uenicima: koji su normativni prirunici standardnoga jezika; uenici odgovaraju: gramatike, pravopis, rjenici, jezini savjetnici; uenici objanjavaju osobitost svakoga prirunika i navode primjer; profesor im objanjava kako ispravno napisati bibliografsku jedinicu Razrada - izrada umne mape (uenici crtaju umne mape o jezinim prirunicima) Zavretak - uenici pokazuju drugima svoje radove i objanjavaju to su napisali: korekcija

Plan ploe (prijenosnika) Normativni prirunici standardnoga jezika norma pravilo pravogovorna, pravopisna, gramatika, leksika normativni prirunici: pravopis, gramatika, rjenici, jezini savjetnici ispravno navoenje bibliografske jedinice: Opai, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. Novi Liber. Zagreb.

Nastavni materijal

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Antun Mihanovi, Horvatska domovina Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: Lirika



Operacionalizirani ciljevi: na osnovi interpretacije lirske pjesme opisati Mihanoviev odnos prema domovini prepoznati osnovne misli i osjeaje izraene u pjesmi u interpretaciji upotrijebiti konkretne knjievnoteorijske pojmove komentirati poetsku poruku pjesme i aktualnost pjesme danas


odrediti temu pjesme i vrstu lirske pjesme navesti podjelu lirike po tradiciji navesti kada je pjesme objavljena, tko ju je uglazbio i kada je prihvaena za hrvatsku himnu analizirati odnos lirskog subjekta prema domovini, prema: prolosti, sadanjosti i budunosti izraziti i komentirati poetsku poruku pjesme da je Hrvat volio, voli i voljet e svoju domovinu navesti obiljeja stiha i strofe definirati i prepoznati: anaforu, metaforu, elipsu, polisindeton

b) afektivni Uenik e: izraziti svoj odnos prema domovini i hrvatskoj himni prokomentirati poetsku poruku pjesme i povezati je s vlastitim odnosom prema domovini

Tijek sata (artikulacija) Motivacija - pitanje uenicima kako se zove hrvatska himna i tko je napisao stihove, a tko ju je uglazbio i kada je prihvaena za hrvatsku himnu - podjela lirike prema tradiciji (radna biljenica) Razrada - itanje i interpretacija pjesme - komentiranje osnovnih misli i osjeaja prepoznatljivih u pjesmi Zavretak - poetska poruka pjesme; usporedba s dosad proitanim domoljubnim lirskim pjesmama

Plan ploe - hrvatska himna: Lijepa naa - autor stihova: Antun Mihanovi - autor glazbe: Josip Runjanin - godina kad je pjesma prihvaena za hrvatsku himnu: 1891. Podjela lirike prema tradiciji: - himna pjesma posveena nekome (ili neemu) koga (ili to) smatramo vrijednim najveeg divljenja, potovanja ili oboavanja - elegija pjesma u kojoj se izraava tuga i aljenje za neim nedostinim - oda pjesma posveena nekome (ili neemu) prema kome (emu) se osjea ljubav, privrenost ili neka druga vrsta naklonosti - ditiramb pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot - epigram kratka, satirina pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja - epitaf nadgrobni natpis i kratka lirska vrsta u kojoj se izraava odnos prema prolaznosti ivota, srei i nesrei Antun Mihanovi, Horvatska domovina - domoljubna lirska pjesma - himna - lirski subjekt --------------------- domovina - junaka, asna zemlja - ljubav spram - ljepota narodnih obiaja domovine - domovina kao jedinstvo prirode i ovjeka - snaga vlastitoga naroda - potreba osloboenja domovine - spremnost na rtvu za domovinu - poetska poruka: Hrvat je volio, voli i voljet e svoju domovinu - katreni, osmerci, rima - stilska izraajna sredstva: anafora, elipsa, polisindeton, metafora

Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Petar Preradovi, Rodu o jeziku Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: lirika



Operacionalizirani ciljevi: interpretacija ode/domoljubne lirske pjesme prepoznavanje misli i osjeaja izraenih u pjesmi prepoznati obiljeja stiha i strofe definirati i prepoznati: etimoloku figuru


navesti temu pjesme i vrstu lirske pjesme objasniti moto i objasniti povezanost mota s osnovnim mislima izreenim u pjesmi analizirati Preradoviev odnos prema jeziku: jezik je oznaka ovjekove individualnosti i ovjekove nacionalnosti objasniti poetsku poruku pjesme: bez jezika, ovjek je bez identiteta prepoznati obiljeja stiha i strofe prepoznati i objasniti na primjeru etimoloku figuru prepoznati i objasniti na primjeru odu

b) afektivni Uenik e: izraziti vlastiti odnos prema materinskoj jeziku i uenju njegove norme

Tijek sata (artikulacija) Motivacija - komentiranje Mauranieve pjesme u prozi Budi svoj; komentiranje Mauranieva odnosa prema materinskom jeziku; - komentiranje Humboldtove misli:Prava je domovina, u stvari, jezik. Razrada - itanje i interpretacija pjesme - uoavanje i izraavanje Preradovieva odnosa prema jeziku - prepoznavanje i komentiranje poetske poruke pjesme Zavretak - usporedba Preradovieva odnosa prema materinskom jeziku s Mauranievim

Plan ploe Petar Preradovi, Rodu o jeziku - tema: materinski jezik - domoljubna lirska pjesma - oda pjesma posveena nekome (ili neemu) prema kome (emu) se osjea ljubav, privrenost ili neka druga vrsta sklonosti - moto tekst koji pisac citira na poetku pjesme, a slui mu kao polazite za djelo Prava je domovina, u stvari, jezik. W. von Humboldt oznaka ovjekove individualnosti (ovjek njime najbolje izraava misli, osjeaje, snove) jezik oznaka ovjekove nacionalnosti (ovjekova nacionalna pripadnost, njegova tradicija, povijest njegove domovine) - poetska poruka: bez jezika ovjek je bez identiteta - strofa: sestina, stih: deveterac - stilska izraajna sredstva: etimoloka figura, metafora, poredba, aliteracija

Priprava za nastavu

Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: 1. Red. broj sata: 17., 18. Datum:

Naziv nastavne jedinice Vladimir Nazor, Cvrak Nastavno podruje/podruja: knjievnost



Operacionalizirani ciljevi itanje pjesme i njezina interpretacija objasniti odnos ovjeka prema prirodi objasniti i prokomentirati hiperbolu na kojoj se temelji pjesma te simboliku cvrka izraziti odnos prema prirodi i prema ljepoti ivljenja


izrei definiciju ditiramba odrediti temu i vrstu lirske pjesme objasniti odnos ovjeka i prirode prepoznatljiv u pjesmi objasniti ulogu cvrka (cvrak kao simbol prirode) uoiti i komentirati poetsku poruku pjesme: Svijet je lijep, a ivot dar je s neba uoiti obiljeja stiha, strofe izrei definiciju i prepoznati stilska izraajna sredstva: metaforu, personifikaciju, asonanciju, aliteraciju, hiperbolu prepoznati i objasniti funkciju biblijskog motiva grma koji gori prepoznati osnovne misli i raspoloenje u pjesmi Zvono u podne Vinka Nikolia (zadatak za d.z.)

b) afektivni Uenik e: izraziti vlastiti odnos prema prirodi i prema ivotu

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - itanje biblijske parabole o goruem grmu - provjera razumijevanja parabole (Gdje se nalazio Mojsije? Pasao je ovce svoga tasta Jitra. to se dogodilo u goruem grmu? Ukazao mu se Jahvin aneo, grm je bio u plamenu, ali nije izgarao? Kako je reagirao Mojsije? Bio je zauen i priao je blie kako bi vidio zato grm ne izgara. to se tada dogodilo? Iz grma mu se javio Bog, Mojsije je spustio lice jer se bojao gledati Boga.) - pitanje uenicima: moe li ovjek biti grm to gori? (Moe, u smislu poistovjeivanja s boanskim.) Razrada - itanje pjesme - uenici izraavaju svoj dojam o pjesmi - odreivanje teme pjesme, vrste lirske pjesme, definiranje ditiramba

- itanje prve strofe: I cvri, cvri cvrak na voru crne smre Svoj trohej zaguljivi, svoj zvuni teki jamb Podne je. Kao voda tiinom razlijeva se Sunani ditiramb. - objanjenje pojmova: trohej i jamb - uenici prepoznaju vizualne i auditivne motive u prvoj strofi, komentiraju poredbu kao voda tiinom razlijeva se sunani ditiramb - itanje stihova: I pjeva: Ja sam danas ispio sunce plamno. I ilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi se mojoj ljuljuka more tamno. Na leima mi uma, to nagli trgnu srh. Dvije stijene, dva obronka postae moji boci, A glava gorski vrh. Uenici na osnovi profesorovih pitanja zakljuuju kako se cvrak poistovjetio s prirodom; prepoznaju stilska izraajna sredstva: metafore (ispio je sunce plamno, u utrobi se ljuljuka more tamno, dva obronka postae moji boci), hiperbolu preuveliavanje (cvrka postaje priroda), polisindeton (I pjeva I ilice), epitete: plamno (sunce), tamno (more), gorski (vrh). - itanje stihova: I cvri, cvri cvrak na voru crne smre, Dok sunce s neba lije na zemlju ar i plam: Zemnie, ja sam himna, to bruji za oltarom, Dok uti gordi hram. Izai! to se krije pod kronjom, u rupama? Na kamu pu se suna, na travi grije crv! Rominja s vedra neba ko kia od iskara Sunana sveta krv. Izai! ti, koj niknu iz zuba ljuta zmaja, Da bude grm to gori, luk napet, plamen ma, Al raznjei ti duu milinje cvjetnog maja, Al omeka ti srce jesenjih voda pla. Zaprznio te mrak, Po zemlji sipa u. A tebe zemlja rodi da bude il i jak, Da nosi u njedrima radosti zlatni klju. Uenici prepoznaju da se cvrak obraa ovjeku. Kojom mu se rijeju cvrak obraa? (Naziva ga: Zemnie.) to ta rije znai? (Znai stanovnik Zemlje.) Zato je vano da je ovjek zemnik? Zato to ga to obvezuje da uva mjesto na kojem ivi. Kako cvrak naziva prirodu? (Naziva je hramom.) Zato? (Smatra je svetim mjestom.) to je cvrak prigovorio ovjeku? (Smatra da se ovjek krije i ne uiva u prirodi, da ivi u mraku i ini zlo drugima.) Je li ovjek za to stvoren? (Ne, ovjek je stvoren da bude il i jak,/Da nosi u njedrima radosti zlatni klju.) Uenici komentiraju metaforu: Da nosi u njedrima radosti zlatni klju. Prepoznaju i metafore: ja sam himna to bruji za oltarom, sunana sveta krv, Da bude grm to gori, luk napet, plamen ma,; anaforu (ponavljanje veznika Al na poetku stihova).

Zakljuak - uenici objanjavaju simboliku goruega grma u Nazorovoj pjesmi. (ovjek bi trebao biti grm to gori poput boanstva biti uzorom i uzvienim biem. Tu uzornost i uzvienost trebao bi ostvarivati svojom dobrotom odnosom prema drugima i prema zemlji.) 2. sat Uvod - uenici objanjavaju i komentiraju pomou citata: ugoaj u pjesmi (ugoaj ljetnoga podneva koji se doarava vizualnim, auditivnim, olfaktivnim motivima) cvrak kao simbol prirode (hiperbolom se ostvaruje poistovjeivanje cvrka s prirodom) cvrkovo obraanje ovjeku (ovjek je stanovnik Zemlje, roen da bude grm to gori, da iri radost, ljepotu i dobrotu, a on ivi u mraku i rupama i ini zlo) Razrada - interpretacija: - itanje i interpretacija stihova: Ja gutam ar sunani. I osjeam u sebi gdje struje umne rijeke, umore zelen-luzi svjetlou obasjani, Klokoe vrelo, more pjeni se i krkoi, Modri se groe, i zri bobulja sure smreke, Niz bor se smola toi. Zemnie, ja sam pjan Oh, sunca, sunca, sunca! Jo led mi noge trni, Pred oima jo se crni Odurni zimski san. Po emu je cvrkov odnos prema prirodi razliit od ovjekovog? (Cvrak se opija i nadahnjuje prirodom. On crpi energiju iz prirode.) Koji detalji iz prirode ga oduevljavaju? (Zelenilo, zvukovi vode, boja groa). Koji kontrast postoji u citiranim stihovima? (Kontrast izmeu topline ljeta i hladnoe zime.) to oznaava zima? (Hladnou i smirenje u prirodi koja ne predstavlja nadahnue, nego samo prijelaz prema ljetu.) - itanje ostalih stihova (do kraja pjesme) Koji stihovi ukazuju na brisanje regionalnih granica i cvrkovo obraanje univerzumu? (toplina i ljepota sunca:Suneve ice idu od neba pa do zemlje,/Napete kao strune. Golema harfa sja./ Mnogo je ruku dira. Nebesa zabrujae,/ I slua zemlja sva.; obraanje zemlji i slutnja zla koje bi je moglo unititi (Boji se, zemljo majko, da onima pod prstima/ Ne zamre pjev sunani, ica se ne prekine.) Koje stihove moemo izdvojiti kao poetsku poruku pjesme? (Svijet je lijep, a ivot dar je s neba.) Svijet treba doivljavati kao ljepotu, a ivot kao dar. Ta spoznaja mijenja ponaanje ovjeka i prema drugima i prema prirodi. to znai ponavljanje prve strofe na kraju pjesme? (Krug je zatvoren. Cvrak je zavrio svoju pjesmu. Kraj moe znaiti i poetak. Priroda se obnavlja i pjesma, ivot, ljepota se ponavljaju.) Zakljuak - itanje teksta Antuna Barca uenici izraavaju svoj doivljaje prirode - d.z. rijeiti zadatak u radnoj biljenici: Vinko Nikoli, Zvono u podne Rjeenja: 1.b; 2.a; 3.a; 4.c; 5.a (iako bi se mogao prihvatiti i odgovor da se radi o domoljubnoj

lirskoj pjesmi b); 6.b; 7.d; 8.d; 9.b; 10.d.

Plan ploe Vladimir Nazor (1876. - 1949.) Cvrak - tema: odnos prema prirodi - kompozicija: ugoaj u prirodi poistovjeivanje cvrka i prirode cvrkovo obraanje ovjeku cvrkov odnos prema prirodi i ivotu - pejzana lirska pjesma - ditiramb pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot - poetska poruka: Svijet je lijep, a ivot dar je s neba. - kruna struktura pjesme (ivot kao kruni ciklus, ponavljanje prirodnih ciklusa) - slobodan stih, obilje stilskih izraajnih sredstava (polisindeton, hiperbola, metafora, poredba, onomatopeja)

Nastavna sredstva i pomagala - udbenik, radna biljenica

Napomena Gorui grm 3Mojsije pasao ovce svoga tasta Jitra, midjanskoga sveenika. Gonei tako stado po pustari, doe do Horeba, brda Bojega. 2Aneo mu se Jahvin ukae u Rasplamtjeloj vatri iz jednog grma. On se zagleda: grm sav u plamenu, a ipak ne izgara: 3Hajde da priem, ree Mojsije, i promotrim ovaj udni prizor: zato grm ne sagorijeva. 4Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: Mojsije! Mojsije! Evo me! javi se. 5Ne prilazi ovamo! ree. Izuj obuu s nogu! Jer mjesto na kojem stoji sveto je tlo. Ja sam, nastavi. Bog tvog oca; Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev. Mojsije zakloni lice: bojao se u Boga gledati Preveo Silvije Grubii

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: prvi Red. broj sata: 19., 20.

Datum

Naziv nastavne jedinice Antun Gustav Mato, Jesenje vee Ljubo Wiesner, Blago vee


Tip nastavnoga sata: sat interpretacije lirskih pjesama /sat obrade novoga gradiva

Nastavni oblici: elni, individualni

Operacionalizirani ciljevi utvrditi obiljeja pejzaa u objema pjesmama utvrditi razliku izmeu jesenjeg i kasnoljetnoga pejzaa prokomentirati odnos pejzaa i ljudskih raspoloenja: u pjesmi Jesenje vee (depresivno, tuno raspoloenje, ljudski nemiri), a u pjesmi Blago vee (ljepota kasnoljetne veeri povezuje se s ljudskom vjerom i spoznajom da je iznad ovjeka Bog i da neke relacije spram Boga ovjek ne moe dokuiti, one ostaju tajanstvene i nespoznatljive) odrediti obiljeja stiha i strofe odrediti i objasniti stilska izraajna sredstva

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: odrediti temu lirskih pjesama i vrstu lirskih pjesama u svakoj od pjesama izdvojiti motive iz pejzaa (epitet + imenica), odrediti o kojem se godinjem dobu radi, odrediti temeljne pjesnike slike prepoznati personifikacije i prokomentirati nain na koji pejza djeluje na ovjeka (objasniti pojam humaniziranoga pejzaa) objasniti motiv gordoga jablana u pjesmi Jesenje vee objasniti motiv Angelusa u pjesmi Blago vee prepoznati i objasniti obiljeja soneta prepoznati i objasniti strofu u pjesmi Blago vee prepoznati i objasniti stilska izraajna sredstva u pjesmama

b) afektivni Uenik e: izraziti svoj doivljaj pejzaa i utjecaj pejzaa na vlastita raspoloenja

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod (10 min.)

- pitanje uenicima znaju li kako izgleda jablan (uenici opisuju jablan), Jablan raste do visine od 30 metara. Kora stabla je poduno ispucala, grane su tanke, uglavnom

priljubljene uz stablo i savijaju se vrhovima ka njemu. Listovi su sitniji od listova tipske crne topole. Wikipedija - pitanje uenicima to misle to bi jablan mogao simbolizirati (Prema grkim legendama jablan je posveen Heraklu. Kad je junak siao u podzemni svijet, spleo je sebi vijenac od jablanovih grana. Ona strana listova koja je bila okrenuta njemu, ostala je svijetla, a ona strana koja je bila okrenuta van poprimila je tamnu boju dima. Otud dvostruka boja njegova lia, pa se na toj razlici zasniva i simbolika jablana. On oznauje dvojnost svakoga bia. Neobino je da to stablo, koje raste na vlanu tlu, danas slui za proizvodnju ibica voda i vatra. Prema Rjeniku simbola J. Chevaliera i A. Gheerbranta) - pitanje uenicima to bi znaila rije majur (majur (njem. preko mad.), zemlja s gospodarskim zgradama; imanje, dobro. Prema Hrvatskom leksikonu)

- pitanje uenicima to bi znaila rije angelus - angelus (lat.: aneo), molitva nazvana prema prvoj rijei teksta, koja se u kat. crkvi (od 13. st.) moli na javljanje zvona ujutro, u podne i podveer, aneosko pozdravljenje. Prema Hrvatskom leksikonu)

- pitanje uenicima kako bi oni povezali: jablana majur angelus Razrada (30 min.) Najava i lokalizacija pjesama itanje pjesama Pitanje uenicima kako su u proitanim pjesmama povezani jablan majuri i angelus. Uenici zakljuuju kako je jablan povezan s jesenskim pejzaem u Matoevoj pjesmi, a majuri i angelus s kasnoljetnim pejzaem u pjesmi Ljube Wiesnera. Uenici ispisuju u biljenice (i na plou) motive koji se odnose na pejza, a sastoje se od epiteta i imenice: Jesenje vee olovni i teki snovi (oblaka), monotone sjene, uta rijeka, gole grane, mokre njive, mrke vrbe, crne vrane, slijepe daljine, ljudski nemiri, gordi jablan Blago vee crven poar (dana), viti zvonik, providan zrak, zlatne perspektive, blize ume, skladan miris, umorna tiina, molitvene ure, cijeli kraj, tihe ceste, crveni majuri, ugaslo ito, tihe pjesme (po potrebi objanjavaju se rijei: viti nositi tako da to lepra, izvija se, vijori, u tom smislu prva je slika vrlo impresivna: crvena boja gaenja dana i motiv zvonika, pogled lirskoga subjekta ide odozgo prema dolje i providan jasan, sjajan, poznat; postoji i izraz Boja providnost u znaenju Bojega zahvata u svijetu, njegove brige za svijet i njegova ureenja svijeta; potmuo, potmula, potmulo prigueno; gordi ponosit, dostojanstven, uznosit) - komentiranje stilskih izraajnih sredstava (prema podatcima na rubnici) te oblika pjesama itaju se i komentiraju stihovi u svakoj od pjesama kako bi pjesme uenicima bile u potpunosti jasne. Zakljuak (5 min.)

Pitanje uenicima koja im se pjesma vie svia i zato 2. sat Uvod (10 min.) - itanje i komentiranje izraza na ploi, uenici dobivaju zadatak prepoznati personifikacije (Jesenje vee olovni i teki snovi (oblaka), monotone rijeke, mrke vrbe, gordi jablan), pitanje uenicima to te personifikacije znae (da se povezuje pejza s ljudskim raspoloenjem); u kojoj je strofi pjesme Jesenje vee ovjek izrijekom spomenut (u treoj strofi su spomenuti ljudski nemiri) U pjesmi Blago vee personificiran je izraz umorna tiina doba kad se umorni ovjek preputa molitvi i tiini. Razrada (20 min.) - na osnovi izdvojenih izraza, odreuju se obiljeja pejzaa u svakoj od pjesama (Jesenje vee tmurni jesenji pejza i Blago vee kasnoljetni pejza), odreuju se osnovni motivi u pjesmama (Jesenje vee teki oblaci, monotone sjene, uta rijeka, kuice i toranj, vrbe, vrane, ceste i gordi jablan; Blago vee zvonik, polja, ita, zlatna boja, crna boja, tiina, zvuk angelusa, tiha pjesma zrikavaca, motiv neznanca koji koraa poljima) te se povezuje pejza s ljudskim raspoloenjima (Jesenje vee pejza izaziva ljudski nemir, u sveopem umiranju jablan govori o ivotu, a u pjesmi Blago vee tiina, sklad, mirnoa umiruju ovjeka i upozoravaju ga na nemogunost konane spoznaje) - pitanje uenicima o simbolici gordoga jablana u pjesmi Jesenje vee (izdvojeni pojedinac, umjetnik, koji u sveopem umiranju ape o ivotu) te o simbolici agnelusa u pjesmi Blago vee (simbol Boje providnosti i smirenja prirode i ovjeka te shvaanja da je ljudska spoznaja ograniena) - itanje i komentiranje tekstova nakon pjesama (Ivo Frange o simbolici jablana i Boidar Petra o transcendentalnom u pjesmi Blago vee) - komentiranje slikovnih priloga u knjizi Zakljuak (15 min.) - rjeavanje zadataka u radnoj biljenici: Stilska izraajna sredstva 1 (ono to ne stignu na satu, uenici e rijeiti kod kue) 1.c; 2.a; 3.a; 4. 1C, 2E, 3A, 4B, 5F; 5.b; 6.c; 7.b; 8.d; 9. anafora, figure dikcije, glasova i zvukova u govoru, ledena vatra, oksimoron 10.b; 11.a Plan ploe Antun Gustav Mato (1873. 1914.) Ljubo Wiesner (1885. 1951.) Jesenje vee Blago vee - tema: jesenja veer - tema: veer u kasno ljeto - pejzane lirske pjesme - osnovni motivi: olovni i - osnovni motivi: crveni poar teki snovi (oblaka), monotone (dana), viti zvonik, providan sjene, uta rijeka, gole grane, zrak, zlatne perspektive, blize mokre njive, mrke vrbe, crne ume, skladan miris, umorna vrane, slijepe daljine, ljudski tiina, potmuli sjaj, molitvene

nemiri, gordi jablan ure, cijeli kraj, tihe ceste, crveni majuri, ugaslo ito, tihe pjesme - utjecaj pejzaa na ovjeka: - utjecaj pejzaa na ovjeka: pejza uznemiruje ovjeka pejza smiruje ovjeka - alegorinost: gordi jablan - alegorinost: ljudska skruenost ape o ivotu; u sveopem pred boanskim, ogranienost mrtvilu izdvojeni pojedinci, ljudske spoznaje umjetnici govore o ivotu - sonet - katreni, uglavnom dvanaesterac


Priprava za nastavu


Naziv nastavne jedinice Slavko Kolar, Breza Nastavno podruje/podruja: knjievnost Nastavna cjelina: epika

Tip nastavnoga sata: sat lektire

Nastavni oblici: rad u skupinama, frontalni, individualni Nastavne metode: itanja, pisanja, dijaloga, rada u skupinama, izrade plakata

Operacionalizirani cilj(-evi) - radom u skupinama uenici e: promiljati i izraziti: karakterizaciju (socijalno-psiholoku i karakterizaciju izgledom) Janice i Marka obiaje na selu; nain ivota na selu stilska obiljeja djela svaka skupina izradit e svoj plakat koji e prezentirati ostalima

Ishodi a) kognitivni Uenik e:

izrei definiciju pripovijetke navesti probleme uoljive u djelu protumaiti tipove fragilne i fatalne ene (primjer Janice i Klare Grubarove iz Zlatarova zlata) prepoznati i opisati simboliku breze prepoznati o objasniti komine i tragine elemente u djelu

b) afektivni Uenik e: promiljati poloaj ene u braku i u obitelji

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod (10 min.) - odrediti knjievnu vrstu, zbirku kojoj djelo pripada - prokomentirati pojam pravice - raspodjela na skupine, zadaci za skupine Razrada (35 min.) - rad u skupinama i izrada plakata (rezultate rada uenici piu na papi A3 formata) na njemu ne smije biti samo tekst, nego najvanije natuknice koje e onda uenici objasniti 2. sat Uvod (5 min.) - predstavljanje skupina i njihovih zadataka Razrada

- predstavnici skupina pokazuju plakat i iznose rezultate rada skupine - rasprava Zavretak - tipovi ena u knjievnosti: femme fragile femme fatale; itanje dijela teksta u kojem se opisuje Janica; uenici zakljuuju da se radi o krhkim i otmjenim enama koje Kolar povezuje s brezom; profesor ukazuje uenicima da su suprotnost krhkim, otmjenim, tzv. fragilnim enama fatalne ene: lijepe, pune ivota i ivotne energije, unitavaju svakoga s kim ulaze u vezu (to e uenici povezati s Klarom Grubarovom u Zlatarovom zlatu) Plan ploe (redoslijed navedenog ovisi o izvjeima pojedinih skupina, odnosno rezultatima

rada svake od skupina) Slavko Kolar, Breza - knjievna vrsta: pripovijetka (knjievna vrsta dulja od novele, a kraa od romana) - knjievni rod: epika - zbirka pripovijedaka: Mi smo za pravicu (istie se naelo drutvene i politike pravednosti) - glavni likovi: Janica -------------- Marko - problem poloaja ene u braku (bez ljubavi) - problem poloaja snahe u seoskoj obitelji (obespravljena) - smrt i svadba kao dijelovi ivotnoga ciklusa i temeljni obiaji u seoskom ivotu - groteskne slike (spoj strave, komike i bizarnosti) - enski likovi u knjievnosti: femme fragile ------------- femme fatale (fragilne ene) (fatalne ene) - krhke, otmjene - pune ivota, energine, lijepe, unitavaju svakoga s kim ulaze u vezu - na svoj nain lijepe - Kolar ih povezuje s brezama kao simbolom odreenog tipa ene (vezane uz gradsku ljepotu) - Kolar im suprotstavlja grube i jake seoske ene iji je izgled u skladu s njihovom funkcijom u seoskom ivotu - stilska obiljeja djela: pripovijedanje u 3. licu, retrospekcija (povratak u prolost), unutarnji monolog, groteska, regionalizam (selo u sjevernoj Hrvatskoj) i humor - ideja djela: ljudska savjest kao mjerilo za pravdu; ona odreuje bez pogreke je li postupak pojedinca po pravici ili nije

Nastavni materijal

- zadaci za skupine; 5 praznih papira A3, flomasteri, bojice

Breza 1. skupina (citati i komentari) Janica i njezin odnos prema Marku - Janiin izgled - odnos seljana i nadumara prema Janiinoj ljepoti - Janiin odnos prema Marku - Janiin odnos prema radu - Janiin odnos prema ostalim ukuanima ---------------------------------------------------------------------------------------------------- Breza 2. skupina (citati i komentari) Marko i njegov odnos prema Janici - motivi Markove enidbe s Janicom - Markov odnos prema Janici tijekom njezine bolesti - Markov odnos prema kuanskim poslovima - Markovi osjeaji prema Janici ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Breza 3. skupina (citati i komentari) obiaji na selu - koji su obiaji prikazani u vezi sa svadbom - opii obiaje vezane uz bolest - obiaji vezani uz smrt ------------------------------------------------------------------------------------------------------ Breza 4. skupina (citati i komentari) nain ivota na selu - kakav je nain ivota na selu - zajedniki ivot - odnos svekrve prema snahi - uloga lijenika - uloga sveenika ------------------------------------------------------------------------------------------------------- Breza 5. skupina (citati i komentari) stilska obiljeja djela - pripovjeda - humoristini dijelovi - groteskne slike - tijek pripovijedanja (kronoloki ili retrospektivni) - simbolika breze

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: prvi Red. broj sata: 23.

Datum:

Naziv nastavne jedinice Josip Pupai, Zaljubljen u ljubav

Nastavno podruje/podruja: knjievnost/ lirika Nastavna cjelina: Lirika



Operacionalizirani cilj (-evi) prokomentirati Pupaiev odnos prema prirodi (prema citatu u udbeniku: U prirodi ima uvijek neeg novog to nas navodi na upoznavanje ovjeka sebe. Kad govorim o bilo emu, govorim sebe kroz prirodu. Josip Pupai) prokomentirati sliku Oscara Hermana Dvoje pod stablom objasniti Pupaiev doivljaj ljubavi u pjesmi Zaljubljen u ljubav (volei enu, pjesnik voli prirodu, drage ljude i ivotinje, zato preko ljubavi spram voljene ene, on voli ljubav kao takvu) izdvojiti i prokomentirati motive kojima pjesnik izraava ljubav objasniti slobodan stih i utjecaj perfekta na znaenje pjesme

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: prepoznati motive kojima lirski subjekt izraava svoju ljubav objasniti njegov doivljaj voljene ene: lijepa, energina, vitka, brza, blaga, plaha objasniti doivljaj ljubavi (zaljubljenost u voljenu enu, znai zaljubljenost u ivot i u ljubav) odrediti obiljeja slobodnoga stiha podcrtati glagolske oblike u pjesmi (volio sam je, zaljubio sam se, volio sam je, se migoljila, je, nazvao sam je, se svlaila, se podavala i otimala, volio sam je, volio sam je) uporaba perfekta utjee na ton pjesme: sjetan ton jer ljubav pripada prolosti prepoznati metafore i poredbe, opkoraenja i prebacivanja

b) afektivni Uenik e: izraziti svoj doivljaj ljubavi odabrati motive iz prirode kojima e izraziti svoju ljubav

Tijek sata (artikulacija) Uvod (10 min.)

Uenici dovravaju misao (u biljenicu): Volio sam je/Voljela sam ga kao Poredbe moraju biti iz prirode (biljke, ivotinje, prirodne pojave). itanje i komentiranje misli: pitanje o tome to misle o izraavanju osjeaja preko motiva iz prirode. Razrada (20 min.) itanje i komentiranje Pupaieve misli o prirodi (str. 33.) te komentiranje slike Oscara Hermana Dvoje pod stablom. itanje pjesme Izdvajanje poredaba i metafora iz teksta, komentiranje njihova znaenja Izdvajanje obiljeja voljene ene Komentiranje odnosa lirskoga subjekta prema ljubavi Podcrtavanje glagolskih oblika u pjesmi, odreivanje tona pjesme. Prepoznavanje opkoraenja i prebacivanja. Objanjenje naslova pjesme. Zavretak (15 min.) itanje Modre elegije Nikole Milievia. (uenici e zadatke u radnoj biljenici rijeiti za d.z.) Koja je boja osnovna u pjesmi (Modra.). S ime u prirodi moemo povezati tu boju (S nebom i morem.) Je li ljubav s voljenom enom bila ostvarena kao u pjesmi Zaljubljen u ljubav? (Moda je, a moda i nije: u prvom stihu pjesnik kae da je ona postojala ivo i modro, trenutak. Potom je nestala. Otada on eli oivjeti taj trenutak.) Na to se svodi ivot lirskoga subjekta? (Na traenje.) to on konkretno trai (boju njezinih zjenica, led njezine vatre i pepeo njezine ljubavi, njezinu duu, njezinu krv, njezinu prisutnost.) Pronalazi li je? (Ne. Nje nema.) to znae stihovi:A mene nema. I /ne znam gdje si, ni gdje sam. (Bez nje on kao da ne postoji i ne zna gdje je. Objasnite naslov pjesme (Modra je boja koju on pridruuje voljenoj eni. Elegija je pjesma u kojoj se izraava tuga i aljenje za neim nedostinim. Pjesnik izraava tugu i aljenje za enom koje nema.) Rjeenja: 1.d; 2.b; 3.a; 4.a; 5.d; 6.d; 7. 1C, 2A, 3F, 4B, 5D; 8.c; 9.b; 10.c; 11.b; 12.a, c; 13.b; 14. 1C, 2B, 3D, 4F, 5B; 15.c

Plan ploe (prijenosnika) Josip Pupai (1928. 1971.) Zaljubljen u ljubav - ljubavna lirska pjesma - izraavanje osjeaja motivima iz prirode poredbe: kao travu, kao jasenje, ko trstiku i kanarinca, ko uspavanku i (ko) majino buenje, kao zora, kao svijea, kao ivica, kao enu, ko dijete, ko brata, kao mir i kao povratak

metafore: kostelje moje zelene, voda divljeg jezera, dijete u povoju, vitka i brza jegulja, u kosi se migoljila magla, vrat je skladni snop ita, hod je etnja paprati, vidra i lasica, rijeka i panjak, srna i janje - ljubav: ena, priroda, ivot - uporaba perfekta: ljubav pripada prolosti - usporen ritam: opkoraenja i prebacivanja

Nastavni sredstva i pomagala - udbenik, radna biljenica

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: 1. Red. broj sata: 24.

Datum

Naziv nastavne jedinice Nikola op, Kuda bih vodio Isusa


Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva /sat interpretacije lirske pjesme


Operacionalizirani cilj (-evi) itanje biblijske parabole o Petru koji je zanijekao Isusa (glasanje pijetla kao zvuni znak njegova ina) uenici iznose odgovor na pitanje to znai ako vjernik zanijeka Isusa itanje biblijske parabole o Isusovu raspeu i njegovom vapaju Bogu: Boe, boe?! Zato si me ostavio?! uenici iznose odgovore na pitanje to ako te rijei citira ovjek religiozni, refleksivni i socijalni motivi u pjesmi Nikole opa Kuda bih vodio Isusa

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: promiljati biblijske parabole: o Petru i njegovu zatajenju Isusa (usporedit e s dananjim ovjekom i njegovim postupcima kojima nijee Isusa, ali i vlastitu ljudskost) te o Kristovu raspeu i pitanju: je li Krist (odnosno Bog) napustio ovjeka iznijeti opov doivljaj Isusa kao obinog ovjeka prokomentirati socijalne motive u opovoj pjesmi prokomentirati religiozne motive u opovoj pjesmi iznijeti definiciju duhovno-religiozne lirske pjesme

b) afektivni Uenik e: promiljati ljudske postupke i injenicu da se ovjek mora promijeniti i okrenuti prema dobru, istini i ljubavi (bez obzira na vjersko opredjeljenje)

Tijek sata (artikulacija) Uvod (10 min.) - itanje biblijske parabole o Petru (str. 45.) - pitanje uenicima o tome to je Petar uinio (Zanijekao je Isusa.) to znai kad vjernik zanijee Isusa? (Znai da iz nekog razloga ne eli otkriti da je vjernik i zbog povlaivanja nekome ne eli rei istinu.) Je li Isus znao da e ga Petar zanijekati? (Da, rekao je Petru da prije nego zapjeva pijetao, triput e ga zatajiti.) to bi znaio krik pijetla (Mogao bi znaiti da je neto zatajeno, zanijekano, skriveno.) to se dogodilo Isusu? (Raspet je na kriu, na Golgoti.) U kojem je trenutku Isus rekao:Boe, Boe, zato si me ostavio?, itanje parabole na str. 46. (Trpei velike

muke, Isus se obratio Bogu.) to znae te rijei ako ih danas upotrijebi netko od nas? (Znai da je u velikoj nevolji.) to ovjek u velikoj nevolji oekuje od Boga? (Oekuje pomo i izlaz iz bezizlazne situacije.) Razrada (20 min.) Najava i lokalizacija pjesme itanje pjesme Kojoj vrsti lirske pjesme pjesma pripada? (Duhovno-religiozna lirska pjesma s naglaenim socijalnim motivima.) Izdvojite i prokomentirajte religiozne motive u pjesmi. (Motiv Isusa koji bi posjetio lirskoga subjekta. Na kraju pjesme javlja se pijetao i s njegovim krikovima dogaaju se promjene u Isusu. Pijetao je tri puta zakukurikao, Isus je najprije osjetio krvarenje u srcu, potom nije prepoznao ljude ni stvari, a na kraju mu padaju s glave eir i aureola. Isus ponovo proivljava muku, to moemo protumaiti kao novu rtvu za ovjeka, ali i kao izjednaavanje s ovjekom. Isus se rtvovao, ali ovjek se mora promijeniti, tek e se tada mijenjati i drutvo u kojem ivi.) Izdvojite i prokomentirajte socijalne motive u pjesmi. (Motiv skromnog krojaa, malog obuara, motiv klobuara te motiv gostionice na kraju grada gdje se ljudi od silnoga jada opijaju. U pjesmi prepoznajemo socijalnu nepravdu, male ljude koji teko rade i nemaju perspektivu za bolji ivot pa svoju tugu utapaju u alkoholu.) Izdvojite i prokomentirajte refleksivne motive u pjesmi. (Motiv promiljanja Kristove rtve, Krist se doivljava kao obian ovjek koji e suosjeati s patnjama maloga ovjeka, ali nee promijeniti njegov ivot.) Koju je Isusovu osobinu pjesnik istaknuo? (Blagost.) Zato blagost? (Zato jer je to osobina ovjeka koji suosjea, ovjeka koji je dobar, ovjeka koji i sam trpi.) U kojim dijelovima pjesme uoavamo gradaciju? (Na stilskom izraajnom sredstvu gradacije poiva cijela pjesma: lirski subjekt e najprije odvesti Isusa skromnom krojau da Isusu skroji odijelo, potom obuaru koji cijelu no kuje, a od toga nee imati velike koristi jer velike tvornice skuju milijun pari cipela za jedan sat, potom kod klobuara koji e Isusu napraviti veliki eir koji skriva bol. U gostionici na kraju grada bit e vidljivo to ljudi rade u oaju i boli. Na kraju gradaciju imamo i u krikovima pijetla i promjenama koje e doivjeti Isus.) Koja je poetska poruka pjesme. (Isus se u pjesmi izgledom izjednaio s obinim, malim ovjekom, na kraju pjesme ispala mu je i aureola, on je postao obian, mali ovjek. Takav Isus nee donijeti promjenu u svijet u kojem ivi. To znai da ovjek mora mijenjati sebe jer inae e sve ostati onako kako je, ako ne i gore.)

Zavretak (5 min.) - itanje i komentiranje teksta na str. 46. o tumaenju izraza Kraljevstvo Boje - povezivanje sa opovom pjesmom (ako je Kraljevstvo Boje ljubav prema blinjemu, briga o slabijima i siromanima te opratanje onima koji su krenuli pogrenim putem, to opet znai da se drutvo treba senzibilizirati spram patnje siromanih i da je to ve korak prema promjeni i prema Kraljevstvu Bojem) - domaa zadaa: rijeiti zadatke u radnoj biljenici o dijalektnim lirskim pjesmama (1. Veliju, da negda je zdavna / Tam groblje zapueno bilo /I vsega je preprut prerasla / I cvetje cilamah je skrilo. Polje ciklama pjesnik povezuje sa zaputenim grobljem i razmiljanjem o smrti. Kasnije emo saznati da se radi o smrti vojnika koji ratuju za druge. 2. On istie kako nai vojnici odlaze ratovati u tue zemlje, da su tamo gdje su najgore i najtee bitke, tamo gdje ih najvie pogiba. Oni ginu za neije interese, a groblja se samo ire. 3. On ne moe nita promijeniti, dolazak noi u simbolinom smislu znai nesreu koja postoji u svijetu, a pojedinac samo moe osjetiti alost zbog takve situacije. 4. Roenice su istarsko narodno glazbalo, sopile. 5. Balota istie kako je ivot u prolosti bio teak, da su ljudi bili gladni, a teko su radili, isto tako znali su se veseliti i stvarati svoje narodne napjeve. 5. Baloti roenice predstavljaju glas zaviaja i glas domovine. 6. Posljednja strofa Domjanieve pjesme ukazuje da je svijet u mraku nesrea ga je potpuno obuzela i lirski subjekt osjea alost i vidi u cijelom svijetu ciklame, odnosno smrt, ratove i nesreu. 7. Posljednja strofa Balotine pjesme ukazuje na njegovo poimanje sopila: one su glas prolosti, glas zaviaja i glas domovine.)

Plan ploe (prijenosnika) Nikola op (1904. 1982.) Kuda bih vodio Isusa - duhovno-religiozna pjesma sa socijalnim motivima - religiozni motivi motiv Isusa, motiv pijetla (tri krika pijetla Petar je triput zanijekao Isusa) - socijalni motivi (skromni kroja, mali obuar, klobuar, gostionica na kraju grada) - refleksivnost - Isus je poput obinoga ovjeka suosjea sa siromanima


Dijalektne lirske pjesme Dragutin Domjani, Ciklame, krvave ciklame Mate Balota, Roenice 1. Citiraj i prokomentiraj strofu u kojoj Domjani povezuje ciklame s grobljem. __________________________________________________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 2. Koje spoznaje o ratu iznosi Domjani? ____________________________________ __________________________________________________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 3. Moe li on kao pojedinac ita promijeniti? ________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 4. to su roenice? _____________________________________________________ 5. Kakav je bio ivot u prolosti prema Baloti? _______________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 6. to njemu predstavljaju roenice? _______________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 7. Prokomentiraj citirane strofe: I dola je no ili alost Na nebo, na zemlju i na me, I videl sam vsigde po svetu Ciklame, krvave ciklame. Velike sopele svire ve miljare lit, Kroza nje govore glasi naih starih od davne davnine, kamo god se krenemo oni gredu s nami, glasi crlene zemlje i krasa, glasi domovine.


Datum

Naziv nastavne jedinice Mak Dizdar, Zapis o zemlji




Operacionalizirani cilj (-evi) itanje i interpretacija pjesme, komentiranje domoljubnoga motiva u pjesmi, slobodan stih prepoznavanje ironije kao dominantnoga stilskog izraajnog sredstva prepoznati i prokomentirati ulogu mota prepoznati Jana Panonija kao pisca iz 15. stoljea

Ishodi uenja

a) kognitivni Uenik e: navesti domoljubne pjesme koje je upoznao/upoznala na dosadanjim satovima Hrvatskoga jezika, njihove autore i poetske poruke iznijeti definiciju mota prepoznati Jana Panonija kao pisca iz 15. stoljea navesti da su steci bili autorova inspiracija za zbirku pjesama Kameni spava prepoznati i objasniti ironiju u pjesmi prepoznati slobodan stih

b) afektivni Uenik e: prokomentirati motiv domoljublja u razliitim pjesmama

Tijek sata (artikulacija) Uvod (15 min.)

- pitanje uenicima koje smo domoljubne pjesme itali, u biljenicu crtaju tablicu autor pjesma poetska poruka

Petar Preradovi Silvije Strahimir Kranjevi Silvije Strahimir Kranjevi

Rodu o jeziku Moj dom Iseljenik

- jezik je oznaka ovjekove nacionalnosti i individualnosti, bez jezika ovjek je bez identiteta - smrt kao osloboenje pjesnika i njegove ljubavi prema domovini - iseljavanje zbog tekih socijalnih uvjeta u domovini, revolucionarne promjene zahvaaju Europu

Antun Mihanovi Dragutin Domjani Mate Balota Fran Maurani

Horvatska domovina Ciklame, krvave ciklame Roenice Budi svoj

- Hrvat je volio, voli i voljet e svoju domovinu - nemo pojedinca pred ratovima koji donose smrt i nesreu - narodno glazbalo kao glas prolosti, zaviaja i domovine - ne smije se zanemarivati materinski jezik

Razrada (20 min.) Pitanje uenicima to je moto. (Tekst koji pisac citira na poetku djela, a slui mu kao polazite za djelo.) U kojoj smo pjesmi upoznali moto? (U pjesmi Rodu o jeziku u kojoj je moto bio da je prava domovina zapravo jezik.) to mislite o toj tvrdnji? (Materinski jezik oznaka je ovjekove nacionalnosti, dakle pripadnosti odreenoj domovini.) itanje stihova Jana Panonija (u prijevodu na hrvatski jezik). Pitanje uenicima o kojoj zemlji govori Panonije (O Bosni. O tekim ivotnim uvjetima u toj zemlji.) Najava i lokalizacija pjesme. itanje pjesme. to je neobino u pjesmi? (Pjesma je neobina i u sadrajnom smislu jer je koncipirana kao pitanje i odgovor i u formalnom smislu jer se broj rijei u svakom stihu smanjuje.) O kome govori pjesma? (O onome koji pita i onome koji odgovara.) Kako se naziva onaj koji pita? (Pitac.) Je li to uobiajena rije za osobu koja pita? (Ne, tom se rijeju omalovaava onaj koji pita.) ime je pisac to omalovaavanje naglasio? (Epitetom vrli pitac.) Koga omalovaava pitac? (Bosnu.) Po emu to zakljuujemo? (Po pitanju:A kto je ta ta je ta da prosti Izrazima da prosti i rekti.) to znai uporaba izraza da prosti kod onoga koji odgovara. (Znai omalovaavanje onoga koji pita.) Koje osjeaje prepoznajemo u odgovoru? (Ponos, prkos i ljubav.) Zato je Bosna prkosna od sna? (Zato to sanja o boljoj budunosti.) Proitajte tekst Vinka Breia na poetku pjesme i prokomentirajte povezanost steaka s ovom pjesmom. (Uenici zakljuuju da su steci nadahnuli Maka Dizdara za

zbirku Kameni spava. Objanjavaju da su steci bogumilski kameni nadgrobni spomenici.) Zakljuak (10 min.) - uenici dodaju u tablicu i pjesmu Maka Dizdara, diskusija o poetskoj poruci pjesme (ljubav prema domovini, ponos i prkos) - d.z. (rijeiti zadatke u radnoj biljenici): Podjela lirike prema tradiciji, 2., 3. i 4. zadatak (2. ditiramb pjesma koja slavi prirodu i ivot; epitaf nadgrobni natpis; himna pjesma posveena nekome ili neemu koga ili to ovjek smatra vrijednim najveeg potovanja i divljenja; 3. ditiramb Vladimir Nazor, Cvrak; oda Petar Preradovi, Rodu o jeziku; elegija Silvije Strahimir Kranjevi, Iseljenik; epigram (uenici ostavljaju prazno jer e tu pjesmu tek itati: Stanko Vraz, Nadriknjitvo), epitaf Mak Dizdar, Zapis o zemlji; himna Antun Mihanovi, Horvatska domovina; 4. a) Antun Mihanovi, Horvatska domovina; stihovi ukazuju na to da Hrvat voli svoju domovinu; b) Petar Preradovi, Rodu o jeziku; Preradovi istie da je materinski jezik vrijedan ljudskoga ivota, ali i smrti; c) Mak Dizdar, Zapis o zemlji; ljubav spram domovine, ponos i prkos; d) Vladimir Nazor, Cvrak; radost i ljepota svijeta i ivota, ivot kao nebeski dar; e) Silvije Strahimir Kranjevi, Iseljenik revolucionarna zbivanja zahvaaju Europu)

Plan ploe (prijenosnika) Mak Dizdar (1917. 1971.) Zapis o zemlji - domoljubna lirska pjesma - ironija: pitac, da prosti, rekti - pitac omalovaava Bosnu - osoba koja odgovara izraava ponos, ljubav i prkos i omalovaava onoga koji pita - moto: stihovi Jana Panonija (15. st.)



Datum

Naziv nastavne jedinice Stanko Vraz, Nadriknjitvo




Operacionalizirani cilj (-evi) iznijeti definiciju epigrama prokomentirati Vrazov odnos prema knjievnosti

Ishodi uenja

c) kognitivni Uenik e: navesti znaenje rijei nadriknjitvo prokomentirati Vrazov odnos prema knjievnosti prokomentirati poetsku poruku pjesme

d) afektivni Uenik e: iznijeti svoj odnos prema knjievnosti

Tijek sata (artikulacija) Uvod (10 min.) Uenici dobivaju zadatak napisati znaenje rijei: nadrilijenitvo; rozga (nadrilijenitvo, lijeenje savjetima, davanjem lijekova ili poduzimanje lijenikih zahvata koje obavljaju nestrunjaci. / rozga, motka, kolac za podupiranje); uenici potom promiljaju znaenje rijei nadriknjitvo (nazoviknjievnost, knjievnost koja to nije) i kolnik s rozgom (uitelj sa ibom). Uenici komentiraju to misle o tome da su uitelji nekad mogli koristiti ibu. Razrada (20 min.) Najava i lokalizacija pjesme (uenicima se napominje da je autor pjesme Stanko Vraz koji je djelovao u razdoblju kad je prihvaen jedinstveni knjievni jezik i pravopis) itanje pjesme Odreivanje teme pjesme (Vraz govori o knjievnosti u svoje doba, kritizira onodobnu hrvatsku knjievnost. Uenici zakljuuju da se radi o misaonoj lirskoj pjesmi.) Pitanje uenicima kojim bismo rijeima danas rekli Kod nas pie sve to nosi uha, a da ima isto znaenje (Svi se danas okuavaju kao pisci /Svatko danas moe postati pisac). to je time naglaeno (Nije vano je li pojedinac talentiran ili nije, je li obrazovan ili naitan, svatko danas moe postati pisac.). Pitanje uenicima to znae posljednja dva stiha u prvoj strofi (I umrijet e ako l tako ustraje/ Duh slovenski s tog svagdanjeg kruha.) Uenici zakljuuju da e takvo stanje unititi slavenski duh. to znai izraz slavenski duh? (Posebni duh koji odlikuje Slavene kao narod i koji se odraava u knjievnosti.) to pjesnik izraava motivom orbe i masnoe u drugoj strofi? (Naziva knjievnost orbom, znai mjeavinom svega i svaega, a injenica da u njoj nema masnoe, znai nema kvalitete koju bi

knjievnost trebala imati.) Zato u treoj strofi pjesnik iznosi motiv Europe? (Zato to je europska knjievnost drukija i bolja od hrvatske.) Kojim stihom pisac ukazuje da je europska knjievnost bolja od hrvatske? (Jer ju pisci krepkom hranom hrane, / Kano Hektor svog sinia mozgom.) Objasnite posljednju strofu. (Knjievnost djeluje na narod. Na narod se ne moe djelovati loim knjigama, knjigama neslanim i prodikama od strane pisca (Biju ga uz to, ko zao kolnik, rozgom.) itanje i komentiranje teksta Antuna Barca o Vrazovu odnosu prema knjievnosti. (Knjievnost treba biti narodna, nositi slavenske osobitosti kako bi se djelovalo na narod. To prepoznajemo i u pjesmi Nadriknjitvo. Samo knjievnost koju stvaraju daroviti i obrazovani moe zadrati narodni, slavenski duh i samo se takvim djelima moe djelovati na narod i unaprijediti drutvo u kojem pojedinac ivi.) Pitanje uenicima o osobitosti pjesnike forme. (Uenici zakljuuju da se radi o sonetu.) Koje stilsko izraajno sredstvo prevladava u pjesmi. (Uenici zakljuuju da se radi o metafori.) Definiranje epigrama. itanje teksta o epigramu na str. 54. Zavretak (15 min.) itanje i komentiranje teksta u radnoj biljenici o Podjeli lirike prema tradiciji. Rjeavanje 1. zadatka u radnoj biljenici. Rjeenje Uz Anakreonta uenici povezuju anakreontsku liriku, a dananje odreenje vrste: anakreontska lirska pjesma lirska pjesma vedroga raspoloenja u kojoj se slave ljubav, vino, prijateljstvo i ostale ivotne radosti. Uz Alkeja, Sapfu i Pindara povezuje se pojam ode. Oda je pjesma u kojoj se izraava ljubav, privrenost ili neka druga vrsta sklonosti. Uz Ovidija i Tibula povezuje se pojam elegije. Elegija je pjesma u kojoj se izraava tuga i aljenje za neim nedostinim. Uz Marcijala povezuje se pojam epigrama. Epigram je kratka, satirina pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja.

Plan ploe (prijenosnika) Stanko Vraz (1810. 1851.) Nadriknjitvo - tema: odnos prema knjievnosti - vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma - hrvatska knjievnost Vrazova vremena: - nadriknjievnost - nema slavensk

Documents

Priprave 1 Razred Strukovne Skole