16
zkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cije na 2 di nar a ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima je. Ne d je lja, , 17. svibnja. Tava nku t. lj: ije stotine osamdeset dje- C' iz osam kulturno-umjet- n1 :kih društava, rad os ni zbog vlt no sti kako s;no oni znaju biti, ulicama o,oga sela prolaze u narod- nn no šnj ama. R a~ novrsnim. Srbijans ki m. S upa. Dakle, premda ra z- lii to odjeveni od strane 01 raslih i „velikih", dJs e može skupa i tako. I cc uz zadovoljstvo i veselje. Jer, važno je s~no radovati se ž ivotu kroz i J i kao takav sudionik biti A r az like... dolaze slije. Ovo se moglo vidjeti i živjeti na III. stivala folklo ra, p,d nazivom „Djeca su ukras s 1 jeta'', kojega ogranizira nlesno Hrvatsko kulturno- pji svjetno društvo „M atija y,bec". Nakon mimohoda p selu, uslijedio je bogati plgram u Domu kulture - s trajao je od 7 do it ;$:I .> ' . Sut ra je novi dan l i{roz otvorena, vrata i Gimnazije, po mnogima najs- tarije u sadašnjoj Jugoslaviji, krenula je povorka mladosti. odjevena djeca, s kruhom, olovkom i u torbici, krenuli su put središta raspjevani, sim- da sada zreli ulaze u v• ZlVOt. .. Za Gimnazijom nastavu završit i sve druge škole i darovat nam ljude raznih pro- fila i zanimanja. Dolazi matura, a poslije dolazi sutra i novi dan. I svakako. Dje- ca diplome, na fakultete. S nadom i poletom pokušat se zaposlit. A posla nema, su male i nere- dovite. N i ni dilerima više ne cv- jeta. N i šverceri posla nemaju, ni trgovine. Tvornice su pred kolapsom. A sutra, sutra je novi dan. Istina negdje a negdje tmuran i k..išovic. (m. z .} Naja va antiratne kampanje Za - leci protiv rata lp , rije mjesec dana grupa mladih ljudi, podstaknuta eskalacijom nasilja na Kosovu, olrupila se oko ideje suprotstavljanja svakom obliku rata. Aktivisti nekolicine omladinskih i studentskih organizacija pokrenuli su „Antiratnu kampanju" s c il jem da javnost upozori na pogubnost ratne opcije i neophodnost rešavanja kosovske krize nenasilnim sredstvima, saznaJemo od Dav ora i Vla de aktivista ,,Antiratne kampanje". - Entuz ijazam aktivistima anti- ratn e kampanje raste pre svega, podci koju dobijamo od samog priprema za njenu realizaciju. Za sada su na pori aktivista „Antiratne kan1- panj ili ljudi poneseni ov om idejom us - mereni na to da se obezb e de sred stva kojima bi se stv orili osn ov1 u preduslovi za rada na ovom projektu. Planira- no je da akcija 25. maja i da traj e 14 dana tokom kojih bi se podelilo oko milion letaka - rekli su na kraju. (lj. k .} 1 21 sata. Ple salo se i · · p t azivalo odrasli ma kak:o : · Produciranje kaosa ' \,. ' ' ,, ,, ;} ike" stvari u ži vo tu mogu P ilaziti jednostavno, bez ffD)rzina odvijanJa j broj važnih u 11as ,1 posljednja dva tjedna više je nego Kri - nb etosti i sukoba... u odnosu na recepcije i pravilnog razumijevanja od strane podanika. Prvi je iznen. ada11 Pozivu za sudjelovanjein prjscanak . predsjednika SRJ na bezuvjetan i izravni dijalog s najvišin1 predstavnici111a kosovskih .A.1- n ovogodiš njen1 Festiv al u banaca. TL:nzije i sukobi, na žalost, na Kosovu n·e slabe, Zatin1 je pokrenut posru1x1k 1 o izvalo se je osa1n društava. · izvršena smjena sa,,eznog pte1nijera i njegove vlade. Zami.ienio ga je ~lomir Stru- ~D Vladi mir Nazor'' iz . ja je posk.upjela. ~1a:rkei kao kontroli. Velika je d{a11,1.a i gletie pred- .'),nbo ra , KUD „Silvije Stra- . izbora u Crnoj Gori. Sltandalozan je u najma11ju ri1ku i Prijedlog zak.ona o ... h 11i r iz ovo ne zbunjuje san10 po111.nije ovdašnjih i bhtanja~ nego B jega, HKC ,,Srijein H , ogr a- i nek.e od sudionika. ,..rak . o, recimo, najv. iši predstavnici stra11uka koje su inicirJle sn1jcr:n1 nt iz Golubinaca, HKC „Bu- savezne Vlade nisu o torne ništa znali, a demok.t<\te su npogreš11<) procijerlili" srvar. RadikJ:tli r1n - n ltolo" iz Subotice, javljt1ju izlazak, iz Vlade, uli ne zbog J)Ošk .upljenjn struje, kako su nnj.,vljivali, nego uko- A UD „Bratstvo" iz Ljutova, liko se kosovskim Albancima nek:i radikalniji \1stupci. Sn (}rnon1 Goro1n, l)tlrent t.:a sada, ne t sva t~i tava1:-k utska d_ruštva zna se što .bi.ti uk.olik:o pobi.ie?i . . . . . . . _ .. . - kulturni ce n- Sve to se, ukrtzuJe na d~ uvel1k.o ne<iostaJe Javnosti radu. Nn dJt"'lu J<:.' 1~oi1sp1r;.1c1- tJ\ ,, Bunjevka" i ja i donoše~je odluka iza zastora. I to Stu110 nok.olil\.<J ljudi. Thk~o se. isritta, llllk 1bunjuje, ali ~~ PD „Matija Gubec". den1oltracije- onda nen1a. To11tl$lav Ž{gmanov (t . ž.J

Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

1

Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cije na 2 d inara

'

Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ...

Primj~r odraslima l})redvečer je. Nedjelja, , 17. svibnja. Tavankut.

lj:ije stotine osamdeset dje­C' iz osam kulturno-umjet­n1:kih društava, radosni zbog vltnosti događaja, kako s;no oni znaju biti, ulicama o,oga sela prolaze u narod­nn nošnjama. Ra~novrsnim. E1njevačkim. Sokačkim. I\liđarsk:im. Srbijanski m. Supa. Dakle, premda raz­liito odjeveni od strane 01raslih i „velikih", svjedoče dJse može ići skupa i tako. I cc uz zadovoljstvo i veselje. ~:opterećeno. Jer, važno je s~no radovati se životu kroz i J i kao takav sudionik biti mjećen. A razlike ... dolaze slije.

Ovo se moglo vidjeti i živjeti na početlru III. stivala dječj eg folklora,

p,d nazivom „Djeca su ukras s1jeta'', kojega ogranizira nlesno Hrvatsko kulturno­pjisvjetno društvo „Matija y,bec". Nakon mimohoda p selu, uslijedio je bogati plgram u Domu kulture - s Z j točkom trajao je od 7 do

it ;$:I.>

' .

Sutra je novi dan li{roz otvorena, cvijećem okićena vrata i subotičke Gimnazije, po mnogima najs­

tarije u sadašnjoj Jugoslaviji, krenula je povorka mladosti. Svečano odjevena djeca, s kruhom, olovkom i novčićem u torbici, krenuli su put središta raspjevani, sim­bolično kazujući da sada već zreli ulaze u v•

ZlVOt. ..

Za Gimnazijom nastavu će završit i sve druge škole i darovat nam ljude raznih pro­fila i zanimanja. Dolazi matura, a poslije dolazi sutra i novi dan. I noć, svakako. Dje­ca će stjeći diplome, otići na fakultete. S nadom i poletom mladalačkim pokušat se zaposlit. A posla nema, plaće su male i nere­dovite. N i k:afićima, ni dilerima više ne cv­jeta. N i šverceri posla nemaju, ni trgovine. Tvornice su pred kolapsom.

A sutra, sutra je novi dan. Istina negdje sunčan, a negdje tmuran i k..išovic.

(m. z .}

Najava antiratne kampanje

Za početak - leci protiv rata lp, rije mjesec dana grupa mladih ljudi, ~ podstaknuta eskalacijom nasilja na

Kosovu, olrupila se oko ideje odlučnog suprotstavljanja svakom obliku rata. Aktivisti nekolicine omladinskih i studentskih organizacija pokrenuli su „Antiratnu kampanju" s ciljem da javnost upozori na pogubnost ratne opcije i neophodnost rešavanja kosovske krize nenasilnim sredstvima, saznaJemo od Davora Konjikušića i V lade Markovića, aktivista ,,Antiratne kampanje".

- Entuzijazam među aktivistima anti­ratne kampanje raste zahvaljujući, pre svega, podršci koju dobijamo od samog početka priprema z a njenu realiz aciju. Za sada su napori aktivista „Antiratne kan1-panj ili ljudi poneseni ovom idejom us­mereni na to da se obezbede sredstva kojima bi se stvorili osnov1u preduslovi za početak rada na ovom projektu. Planira­no je da akcija počne 25. maja i da traj e 14 dana tokom kojih bi se podelilo oko milion letaka - rekli su na kraju.

(lj. k .}

1 21 sata. Plesalo se i · · p tazivalo odrasli ma kak:o : · Produciranje kaosa

' \,. ' ' ,,

,, ;}ike" stvari u životu mogu P ilaziti jednostavno, bez ffD)rzina odvijanJa j broj važnih događanja u 11as ,1 posljednja dva tjedna više je nego kritična. Kri­nbetosti i sukoba... lfil.)tična u odnosu na moć recepcije i pravilnog razumijevanja od strane podanika. Prvi je iznen.ada11

Pozivu za sudjelovanjein prjscanak. predsjednika SRJ na bezuvjetan i izravni dijalog s najvišin1 predstavnici111a kosovskih .A.1-n ovogodišnjen1 Festival u banaca. TL:nzije i sukobi, na žalost, na Kosovu n·e slabe, Zatin1 je neočeki,1ano pokrenut posru1x1k 1

o izvalo se je osa1n društava. · izvršena smjena sa,,eznog pte1nijera Kontića i njegove vlade. Zami.ienio ga je ~lomir Bula.tović. Stru-~D „ Vladi mir Nazor '' iz . ja je posk.upjela. Ulični tečaj njemačke ~1a:rkei kao đa izmiče kontroli. Velika je d{a11,1.a i gletie pred­

.'),nbora, KUD „Silvije Stra- . stojećih izbora u Crnoj Gori. Sltandalozan je u najma11ju ri1ku i Prijedlog zak.ona o S'veučilištu ... h 11ir Kranjče-vić " iz Bačkog Međuthn, ovo ne zbunjuje san10 obične gritđanei po111.nije pro1narrače ovdašnjih i bhtanja~ nego B jega, HKC ,,Srijein H, ogra- i nek.e od sudionika. ,..rak.o, recimo, najv.iši predstavnici političk:ih stra11uka koje su inicirJle sn1jcr:n1 n t iz Golubinaca, HKC „Bu- savezne Vlade nisu o torne ništa znali, a demok.t<\te su npogreš11<) procijerlili" srvar. RadikJ:tli r1n­n vačko ltolo" iz Subotice, javljt1ju izlazak, iz republičke Vlade, uli ne zbog J)Ošk.upljenjn struje, kako su nnj.,vljivali, nego uko­A UD „Bratstvo" iz Ljutova, liko se kosovskim Albancima učine nek:i radikalniji \1stupci. Sn (}rnon1 Goro1n, l)tlrent t.:a sada, ne t sva t~i tava1:-kutska d_ruštva zna se što će .bi.ti uk.olik:o pobi.ie?i .Đt!1<anović... . . . . . . . _ .. . - , BunJevačk.1 kulturni cen- Sve to čint se, ukrtzuJe na čtOJen1cu d~ uvel1k.o ne<iostaJe Javnosti radu. Nn dJt"'lu J<:.' 1~oi1sp1r;.1c1-tJ\ ,,Bunjevka" i dornaći n ja i donoše~je odluka iza zastora. I to izn1eđu Stu110 nok.olil\.<J ljudi. Thk~o se. isritta, llllk 1bunjuje, ali ~~PD „Matija Gubec". den1oltracije- onda nen1a. To11tl$lav Ž{gmanov

(t. ž.J

Page 2: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

U V O

Ima li Matice hrvatske u Subotici?

Samoproglašeno postojanje l S11bot1ci je danas "" P,v.10,} .15or//{11jo_j 1'zv11111,1r/110; ,;rr/111r1

,.l/11111r1t1tl(1't11JJ(l/tr prou1i,jr11i/111/1/f li Jlfr,tirf/ hr'i.'fll\l.•11 ,)/100/J({/ .\ 'a m·oj s_jl'rlnui je 1i~rl11og/11.r110 iz111ije11je11 i rlop1111jfll t\fr1t11t ove

J.:,11/tu,.,,o-prosojct/lf. 11drt1 ... e:e či111e se IIIIJ611Jr' i1ne i dop1111Ju.}11 ll1111ci ... s·1a111111 t't'~..r,ni Z./1 orlrž..r1vr111J'e .1kupšti11a. 11 kulturna djflc1t11ost 11dr11._r1:ti proširt{;°C 1111 sve Hrvate 1111 teritori_ju SRJ, obziro111 da je istri

• O t • I

rrg sr )/' IIJ{I JI{/ S{l'Vl?ZJ/0) f"{IZIJ/1

.\·a .y'ed11ici je talodrr 1ed11oglr1s110 prihvaćen prfjed/og da ,. 131111Jt"uačl•a 111atic , sr111m.,i1111111z1vo111 JVlatica hrvatska -Subotica pr1~'it11pi 1llatiri hri...'alskoj-srerl1š11J1c1 u Zr,gr'fbu sukladno pravilima O'cih 11dn1e:o.

lah(1ev Z.ft odobrtnje111 prihvaćenih iz1njena i dopuna Statuta bili će up11{e11 Sa'l)tz1io1n ,ninistarstvu pravde u Beogradu.

O\ a kratka i ~cura v1je'it, koja kao nepotpisana, stoji objavljena u najnovijem, 89 broju glasila Oe1nokratskog saveza Hrvata u Vojvodini ,, Gla" ra ,·nice" na 4. "tranici. Iz nje, dakle, može se saznati da nešto što je postojalo ranije s jedni1n nazivo1n i jednoin svrhom (,,kulturno­prosvjecna "), sada miJenja in1e, vjerojatno i svrhu (budući da Matica hrvatska nema za izričit ci lj djelovanja prosvjetnu djelatnost), dok se teritorij prostiranja djelatnosti uveliko proširio - na cijelu sadašnju J ugo„ laviju !

Za nepoznavatelja turobnih prilika u kojima borave ovdašnjih Hrvati, ova se vijest 1nože čitati na razini simpatične informacije o hrabrom pokušaju unatoč svemu da se koliko-toliko učini nešto na planu njihova kulturnoga života. No, ona zacijelo ne govori to i tako ovdašnjim Hrvacima. Osobito oni1na koji su već dulje vrije1ne uključeni u scrukure postojećih organizacija, te doprinose artikulaciji njihova druvcvenoga života, a imaju neku intelektualnu kredibilitetu, na što inače preferira postojanje nečega tako kulturno uzvišenog kao što je institucija Matice hrvatske. Drugi1n riječi1na, hoćemo otvoreno reći, bez obzira na cijenu koju ćemo 1noguće platiti, da je ovo još jedan u nizu nepromišljenih, ishitrenih i pogrešnih (barem što se ciče načina) koraka

d n • 1 k

koji s11 učinili prccl 'irav111c1 hrv:1tskc zajednice u SJ{J ;:,1',tO ovo tvrd1 11,r,

Kao prvo, n1ora,no po„cgn11t1 u nedaleku pro~lost, te -.c pri'iJet1t1

okolnosti pod kojirna je , kako je ova udruga n:istala. 1 <> sjećanje ka:t.t1Je da „ BunJcvačka rnatica " nije nast:111 11 neke ,,rinskc potrcl,c kod s11bottčkih I Jrvat.i za Lakvo1n insti111C'1Jorn nego je tornu činu naJvi~ dopnn,jcln pogrc~na pro{ 1cna cla će se n·1 raj način prcduh,trit1 1 onc1noguć1t1 o'inutak rnatlcc ljudi koji sebe 'itnatraju sa,no Bun JCVC11n 1 'fi1n prije je to bilo priJcporno i sroga što ,u već postojale 1nscicuc11e u gradu, koje za prokla,n1ranc c1IJcvc djelovanja imaju njegov.inje 1 razvitak kulture hrvatskog naroda, ., rcc;pcktibilni,n progrun11na djclatnoc.;t1 1 imageorn Prije c.;vcga, ovdJc 1n1sl11n() na f n'itit 11c „ f van Antunov1ć" 1 l-IKC ,, BunJevačko kolo". Naravno, razlog za osnutak „ Bunjevačke matice" je bio 1 taJ što je bilo potrebno stvoriti J<>s jednu insticuciJU kulture budući da \U O'>tale 1zm1cale utjecaju i kontrol čelništva (da ne kažemo čelnika ) hrvatske političke ,tranke l)Sl--1V-a Novom se 1nc.;tituc1jorn sada ne samo moglo panrati navedtni1n, nego s i imalo pokriće za unovčenje potreba vojvođanskih Hrvaca kod 1nstant u H rvatskoj.

Isto tako, djelatnost institucije „Bunjevačka matica" je 'i lu č1j 1

"iebc. Njezin se rad, barem \to se ciče nazočno~t1 u javno1n životu a n po zatvorenim seansama ljudi koji su se kao u1n1rovlJcn1c1 počeli pal-at1 u kulturu i stvaralaštvo, očituje jedino kroz njccko izdavanJe časopP,a z književnost „Klasje naših ravni ", časopisa koji je u kulturnim krugov,m doživio ozbiljne kritike, i u kojemu ne žele, naglac;avmo ne 1f!,. surađivati najznačajnija imena književnog i znanstvenog života Hrvara dok se prostor uvelike izdvaja za objavljivanje 1naturaln1h radnji nečijih sinova!? Osim ovoga časopisa, njihovo postojanje u javno'>ti vidi 'ie J"; samo na godišnjim skupštinama i dolaskom na sjednice F oru1111

hrvatskih institucija i organizacija Vojvodine. Na temelju samo ovoga možemo zaključiti da je preimenovanje

„Matice b~njevačke" u Maticu hrvatsku čin problematičan po mnogo čemu. Jer, Jedna se parakulturna organizacija, čiji dosadašnji rad nerr1a veliku kredibilitetu, proglašava ogrankom nečeg vrijednog, a da je pnje toga nedostajalo promišljanja, dogovora, rasprava ... Recimo, na Forumu hrvatskih institucija i organizacija Vojvodine ... Ali, budući da znademo vojvođanske Hrvate, obljubljene neviđenim narcizmom j bolesnom težnjem za prvenstvom, tko zna kome je i za što potrebna Matica hrvatska bez uglednika.

-Citajte •

-Vš fastje žigosala .1:,ax~d. Sada $U ~racfani . pod garanciJq,m. .i - to JES~ JES, ali sto NE) NE!? · t . :i ,.; ,

nas I na - Kad god se saberem, nisam rasifan.. . ,. ',, ", , - Sadašnja situacija ne ide na ruku zdravstvu, alii"'ijijje zdravs·weni radnlci traže na ruke. ~ · ,' · ,, · · ., ' - P~~inu~ je ~retnim slučajem„ I~vuče~ j~ .isn9d kol~ lut,rije. - NŠ tJe vaino .~to n_~mam? marke. ~a::> rn~a~o dva pJSma. - to nam sv1Jet vise tupi, to se mi vise osttlmo. - R~kli smo liistorijsko NE, ttli za S1\D to µije:})irno. -· Vade nam mas~ Mi smo lojalni građani. -N:isam više vjernilt Ne vjerujem u oolje sutra. " -.~tranci u odnosu_ na nas nemaju dvostruke standarde. Zarađuju mnogo :v1se. · . · ; -'Ja sam sirovin~ Nemojte m~ više je; ti. - Da. bj ~aro? izrazio w~je mišljenje pqtrebna je samo jedna riječ, a predsJedn1ku Je potreban čitav narod sa svim narodnostima.

,,Žigov" NASWV IZMEĐU DVA TJEDNA

• DANAS, 18. SVIBNJA 1998.

l!l~ __ _.shq~~Qf13~~---b-ro_J_9_1_+ __ 23_._s_v1_·b_~_·a_I_9_9_8.~

Internetu: www. ti ppnet.co. yu/zig/

23. svibnja 1998. broj 91

Izdavač: HKC „Bunjevačko kolo" Adresa: Trg cara Jovana Nenada 15, 24000 Subotica

E-mail: [email protected] Tel : ++381 24 28 334

Telefax: ++3812428 334 ~

Ziro račun : 46600-678-7-355 I

Osnivač:

YoJtslav SekelJ Glavni i odgovorni urednik

Tomislav Žtgmanov

Uredništvo: Jasmina Bačić, Mirko Kopunov1ć, Yojislav SekelJ

Tehnička urednica : Jasmina Bač1c

Tisak: .,Globus", Subotica

List j e registriran kod Minis tarstva La

informiranje Republike Srbije pod brojem 1620

J,A~ od 25. travnja 1994. ~od1ne.

mJ\.{j izlazi svake druge subote

Page 3: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

a k t u a 1 n o

Kosovska bitka :ivot ume da se nezgodno šali: još dok. su Miloševićevi tpropagandisti slavili veliku referendumsku pobedu režima,

>ndsednik SRJ je bio primoran da prihvati međunarodno Jcredovanje i, zatim, da sedne za pregovaračk.i sto sa ~1himom Rugovom, priznavši da dotični gospodin ima pravo

i ~pregovara u ime kosovskih Albanaca. Bez obzira na objašnjenje, Holbrukovo kruženje između

~ \Jgrada, Prištine i Tirane ne može se nazvati drukčije, već ~lo - međunarodno posredovanje. Dostojanstvo ·e:rendumske Srbije je, doduše, sačuvano, jer Amerikanac nije 111pitao kako se zove predsednilt te Republike, već je sve ,~,vorio sa njenim faktičlcim vladarem, predsednikom uoslavije.

Rugova je u Beogradu odseo u amabasadi SAD. Odande je tao kod Miloševića, tamo je svratio i pre povratka u Prištinu. 1~da nikome ne treba objašnjavati šta to znači. Zvanični 3ograd je od jednoipočasovnog razgovora pokušao da napravi o.jednu veliku pobedu svoje navodno miroljubive politike, dok -~: Albanaca nema nilcakve euforije. U suštini, postignut je le ovor da otpočnu razgovori, za početak jednom nedeljno i bez r:iuslova. Dakle, Beograd neće insistirati na tome da je Kosovo r1trašnje pitanje Srbije, a Rugova će se uzdržavati od zahteva a Pokrajina dobije samostalnost u skladu sa tamošnjim e-:rendumom iz 1991. Dugoročno gledano, Milošević nije u stanju da slomi gerilski

t.)r Albanaca. Rugova, koliko je poznato, nije komandant onih .c sebe nazviju Oslobodilačkom vojskom Kosova, bar ne u toj 1-i da svi oni slušaju njegove naredbe. Budu li pregovori trajali UJiše dugo, Rugova će sve više gubiti ugled među svojim U1arodnicima, a povećavaće se uticaj onih koji smatraju da je .a10 za dijalog. Predsednika Jugoslavije, zasad, ne zanimaju ni

odnosi među Albancima, ni raspoloženje stanovnlca Srbije. Trenutno rnu je najvažnije da zemlju oslobodi sankcija i veruje da je za to dovoljno iznuđeno ćaskanje sa predsednikom samoproglašene Republilce Kosovo.

Stvari su, međutim, mnogo složenije. Većina Albanaca na Kosovu više neće da čuje ni za kakvu Srbiju i Jugoslaviju, niti će podržavati Rugovu ako bude previše popustljiv. Većina stanovnika Srbije smatra da po Albancima treba udariti svom snagom u slučaju da ne prihvate mrvice koje im se nude, a pogotovo ako nastave da pružaju oružani otpor policiji. Sama policija, pak, nije oduševljena ulogom koja joj je namenjena, ali nju za sada niko ne pita. Ipalc, može i policajcima jednom dosaditi ono što rade: em su stalno na meti gerilaca, em moraju da biju i Srbe (reci1no, prililcom noćnog izbacivanja iz zgrada Tehničk:og fakulteta u Prištini onih koji su odbijali da on bude predat Albancima).

U Srbiji je malo onih koji su spremni da priznaju da je Kosovo izgubljeno, još lrrajem osamedestih, ukidanjem njegove autonomije i zavođenjem policijskog režima. Malo je i onih koji će se složiti da Jugoslaviju nisu razbili separatisti i spoljni neprijatelji, već Miločevićevo odbijanje dijaloga sa onima koji misle drugačije. Dok je on na vlasci, u Srbiji (bez Crne Gore?) će biti sve teže i onim pripadnicima većinskog naroda koji traže političke slobode, slobodu šta1npe, ljudska prava i reforme, pa i platu za svoj rad.

Novi Zak:on o univerzitetu i uskraćivanje frekvencije nezavisnim RTV stanicama jasno govore da sadašnji vladar nastoji da čitavu državu pretvori u Kosovo. Zato njegov prvi susret sa Rugovom ne treba posmatrati kao nešto izuzetno, pogotovo ne kao znak da on zaista teži mirnom i pravednom

V •

resenJu. Posle svih ratova, uključiv i najnoviji na Kosovu, priče o

njegovom miroljublju zvuče uverljivo samo gledaocima Dnevnika u pola osam. Tragedija Srbije je u tome što njih, svemu unatoč, nije malo.

Mihal Ramač {6

Priopćenje sa sjednice Foruma HIOV Hipokrata u hipokrita! CKOf paJ).a KOJJ. Apyror UOCJIOJ].aBU.3 ••• YKOJIHKO

CTe Beli paHHje J].3JIH OJQ)eljeHe carJiaCHOCTll •••

00Tpe6Ho je HCTe UOByhH' OJ].HOCHO CT3BHTll B3H

CHare, K3KO OH ce HCUOUJTOB30 HanpeJ]. HJHeTH

CTaB« (masnim slovima obilježena u Min­istarstvu). Potom opravdanje: ,,Kpajfb11 IJ;I1Jh

OBaKBOf CTaBa Je, rrope,[( CTporor IIOillTOBafba 3aKoHcKax o;:i:pe,n:a6a, CTBapafbe Beher rrpocro­pa 3a 3arrornJhaBafbe He3arrocneHHX 3,QpaBc-

L>vojen program Tjedna 1)1ez predstavnika Demokratskog l 1

lsaveza Hrvata u Vojvodini, DU ~aor vincit", glasila DSHV-a „Glas "l ice", te časopisa „Klasje naših l 11i ", a u nazočnosti predstavnika ~~oličkog instituta „Ivan Antunović", IJC „Bunjevačko kolo", E njevačke matice", KUD „Vladimir J~:or" iz Sombora, Katoličkog 1 ,ečnika ,,_,Zvonik", subotičkog J:jednika „Zig", te po prvi puta qc „Srijem" i Zajednice poduzeća i :11uga Vojvodine, te Konzulata .e,ublike Hrvatske iz Beograda i o,aćina HKPD „Matija Gubec", u ~ rtak je 14. svibnja u Tavankutu dl:ana redovita mjesečna sjednica C11ma hrvatskih institucija i r& nizacija Vojvodine.

U priopćenju za javnost izdatom r povodom se navodi da je na

J.enici „jednoglasno prihvaćen 1čan program 1"'jed na Hrva ta iz

o'·odine, koji će bit.i održan u a,:ebu od 15. do 21. lipnja". Isco .~\ u priopćenju se navodi da je na enici izabran i „predsjedavajući c1ma I-IIOV na godinu dana -rhk9 Horvat, predsjednik I ratskog kulturno-prosvjetnog r tva 'Matija Gubec' iz Tavankuca ".

Hlpokrat- glasoviti starogrči liječnik i medicinski pisac, koji se smatra utemljivačem liječničke znanosti.

Hipolait (grč. = hypokrisis) - licemjer, dvoličnik.

TBeHHX paAHI1Ka ... ". I na kraju sankcije za ~ rbijanska je „ministarka" za zdravlje „dok- neposlušne radnike: ,, rrorpe6Ho je ,n:a 3anoc-~ork.a" Leposava Milićević svojim dopi- neHe yno3HaTe 11 ca YJiaHOM 108. cra.B 1. TatJKa som broj 404-02-48/98-01 od 6. svibnja 1998. 14) (sic!) 3aKoHa o pa,qH11M o,ri:HocHMa, Koj11M je godine upućenim ravnateljima „zdravstvenih nporrI1caHo Aa 3arrocneHOM He3aBHCHO o.n: fbe-ustanova" diljem Srbije, dala značajan prinos roBe BOJhe rrpecTaJe paAHl1 o,n:Hoc OTKa30M yroB-brkanju pojmova hipokratski i h1pokritsla: opa O paJJ;y yKOJ1HKO o6aBJha ,n:orryHCKH pa,q 6e3

Rečeni dopis polazi od činjenice da je „y carnacHOCTH rrocno,[(a.B.U:a KOA Kora Je y paJJ:HOM rrpaKcH yot.JeHa nojaBa 'trecTe 3noyrroTpe6e o,n:Hocy ca rryHMM pal:(HHM BpeMeHoM ", ali i pri-pa,n:Hor aHra)l(OBafba ··· 3,n:paacTBeHIDC pa,[(HHKa jetnja eventualno neposlušnim ravnateljima: KO,[( p;pyror IIOCJIO,[(aB.u:a, a 6e3 rrpeTXO,[(HO ,[(0611- ,, Kao ,[(HpeKTOp 3,[(paBCTBeHe ycTaHOBe y JeHe carnaCHOCTl1 O,[( CTpaHe ,[(HpeKTOpa o6aBe3H CTe ,[(8 CTpHKTHO IIOIIITyjeTe Ha.Be,n:eHe 3,[(paBCTBeHe ycTaHOBe, IIITO Je pa3MaTpaHO 11 Ha 38KOHCKe o.n.pe,[(6e H Hanpe,[( 113HeT CTaB MMH-O,n:6opy 3a jaBHe cny)l(6e Bna,Qe Perry6nHKe Cp- 11:cTapcTBa ". 6Hje, a y Be3H 3aKJhyt,raKa Bna,n:e Perry61111Ke Cp- Premda je sadržina samog dopi a protur-611:je, ca ce,[(HH.U:e OA 6. anp1111a 1998. ro,[(HHe". ječna a namjera mu konzistentna, u njemu ne-Zatim slijedi priprema za k:ljučnu odlultu: ma riječi zašto zdravstveni djelatnici nakon ,,cTaB MHHMCTapcTBa 3a 3,QpaBJhe Aa Y OBOM MO- desetljeća duge naobrazbe i1naju bijedne MeHTY, a HMajyhH Y BHAY .u:eJIOBRTOCT plaće k.oje Jcasne po nek.olik.o mjeseci, što ih i cpyHK~HOHHCafba 3ApaBCTBeHe cny)l(6e, Aa vjerojatno tjera da nakon radnog vren1ena oBaKBoj apcTH paAIIOr aHra)KoBaH,a 3a- rade privatno u struci. U n1jesto toga, valjda bi nocne1-n1x y 3)],paBCTBeHiirM ycTaHoBaMa, Tpe6a trebali inzistirati na „plavim kuvertan1a '\ ra-pecTpHKTHBHO rrpHcTyrr11TH "· I najvažnije: diti na crno u struci, ili proda,,ati na „ buvlj::i-,, CTora je rroTe6Ho, Aa Kao AMpeKTop lcu (t. Koliko su nan1 lij ečnici potrebni, znan10 3.QpaBCTBeHe ycTaHOBe ... 3a6pauuTe, op;uocuo He tele kada se razboli n,o. No, nen1a veze:

s.b. AajeTe carJiac11ocT 1anocnen11Ma y Bawoj Hipolcrata u hipokrita!

J (1j. k.) 3ApaBCTBeHoj YCT3HOB8 38 008BJL8the AOnyn-

'-----~----~ L--~~~~~~~~-========================;;:==~ 23. svibnja 1998. + broj 91 fdlv3 li

Page 4: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

a k t u a 1 n o

Dvo/TV /jednik ~ Na parlamentarnim izborima u Madžarsk.oj pravi

pobjednik je FIDESZ - Magyar Polgari Part lidera Viktora Orbana, premda nisu dobili najveći postotak - nešto manje od 30%, dolt su Hornovi socijalisti dobili nešto više od 30%. U svakom slučaju , nakon prvih izbora '90. i trijumfa desnice, i drugih '94. i trijumfa ljevice, '98. će se morati formirati centristička vlada - dakako s FIDESZ-om, kako bi kontinuitet ulaska u NATO i EZ bio zagaranciran. Vanjski dug je Horn stjerao na 8 bilijuna USA dolara, ali kada se bude kupovalo NATO naoružanje, otići će to nanovo na 20 bilijuna kao ništa, jer sve ima svoju cijenu! l(ada će se kod nas u Jugi pojaviti neki ala FIDESZ - uj edinjeni mladodemoluati i građanski savez i pritom dobici trećinu biračkog tijela pošteno izbrojanog? Da vidimo tad i to čudo, ljevicu u opoziciji, ili ja to pričam naučnu fantastiku trećeg milenija!

~ Nalton povratka iz nenadana posjeta Izraelu, g. Granić, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, izjavio je

kako te dvije zemlje imaju slične probleme borbe za opstanak da su u tome razmijenili otvorena iskustva itd. Jedinog. Granić nije ultazao na neke razlike, tj. da iznad Izraela permanentno stoji američki atomski „kišobran «, da i sami i maju nuklearni potencijal i najmoderniji na svijetu anciraketni sustav „Patriot", a kao najčvršće zalijeđe bilijune dolara svjetskog židovscva. A što g. Nataniahu ne da više od 9% teritorija palestinskoj samoupravi, zato mu nitko ne prijeti sankcijama, uskraćivanjem kredita i drugim kaznama. E pa neće biti šjor Mate da je svejedno je li ti Bog ujo, ili kad je ujo mali Bog u kući, pa je njegov uvijek janjeći but, a druga čeljad dobiju paprikaš od kostiju s „cušta '' krumpira!

~ K~d ~a1n u petak (nije bio 13.) vidio albansku ekipu pred BiJehrn dvorom u Beogradu, odmah mi je bilo jasno da će

još jednom biti Socijalističke autonomne pokrajine Ko5ov0 ~ dijelom republičke vlasci po receptu Tito-Kardelj, ej. što Je bilo­bit će, a kome se ne sviđa naziv SAP može i AP! To će biti na koncu, a do tada će kobojagi R. Marković i dr. raspravljati s M B~kal)j<?m i dr.) edino mi ~e čini da u _onom dr. više neće bici g: B1acs1, Jer ga nitko neće n1 tamo v.;at1, što dakako nema veze 5 njegovom dostojnom štovanja bijelom marksističkom bradornl Mislim da je __ gospod in iz_ USA - S~uttle dipolomacij~ (!'"lallbruck) smirio Albaneze, 1 odmah odletio u Sarajevo, behara c1 tvoga, pa mogu si zamisliti što će dobiti po no\u H~:cegbosanci, ali da neće doći u Novi Sad zato što je Društve knJtževnika Vojvodine vratilo petojezični naziv i promijenile Statl!t, čemu se „Nin" baš uopće ne raduje, to sam posve sigurar kao i da na to ne može utjecati ni vojvođanska vlada u duboko sjeni dudova na čenejskirn salašima! ·

~ In the rnea!lti~e, :l~kak~a D~na !nte:nationala iz lzrael, . . (opet) pobJednilt 111 pobJedn1ca Je PJesme Eurovizije l

B1rrn1ngharnu, Engleska. (Eto, vidiš šjor Mate da Izrael može bit ~ u Europj, samo kad hoće!). To s tom Dejnom, kako se vek izgovara, ne ~i bilo. ~i _pol nev~lje da ranije njje bila muška past od toga ?per1rala (ih Je obrez1vaču zadrhtala ruka ili oko pa j( Qbrezo više nego što treba). Zbog ovoga se jako ljute ortodoksn Zidov~, jer j~ to n~vodno protiv sv~tih _knji~a, koje _oni pa~ boiJ( pozn_aJu. od ~~og itd., dok se onaJ _obični_ 1z~a.elski mladi svije rad1;1Je 1 _sm1Je! ~orao sam se pritom sJet1ti lokalne priče c

posJetu Jedno~ _v1so~?g_ neg~anjeg duž~osnika farmi rogat< marve u okolici, ltOJI Je upitao domaćine zašto tako slabe napasaju krave pa su im vimena tako mala. ,,Druže oprostite a to su bikovi'' - šapnuo mu je pratilac. ,,Pa nek ih 'onda od~ai uštroje (uškope), pa će bici bolje muzare!'' - na to će glasno mudro univerzalni partijski znalac, vajdar kaki bivši berber el l

najboljem učo. E, lako je toj Dani el Dejni, ona sad mora i mor11 samo visoko pjevati.

Milivoj Prćić rt.

r~~~$'~»'1~~~~~~ .. ~~-1S~lli1,l,1N~b~~~·tl:~.ll;..:klb(~.W~~~~4,ll:~~lll.i~~ .. *"il<t«~~M~~M~llt t1t·Ql,l\)._.i..,'*t1:W~H~~~~~~~~W~-~W~W~MW.Y~~ ._. __ ..... ., • - , ~-... ~~ .. \:~~~.)Wliet~p-~~~~~~t#»,N~~~..:..:Ml>,.~,tt,t/-lil .......... ~~._...,.;".;,;!!1:~ i,,.

r 11$, . , . , ·~ S drt:_~e s~rane, očigledno je da su njihove kvalifikacije za1 I / . ~ -~ MARGINALIAE ZABATKIENSES posao koJt trn Je zapeo za oko 1;1anjkave, bar~m ako se kao mer- 1

I f , -~ .· \. 1corn1 akt posmatra Ustav zem!Je koia sebe JOS zove Savezna Re-\i ' M Ravnopravnost bez publika J u.goslavija. . v• . . . .

, \\ , .:.~- ,, Osta~1:110 sa?a po stra.ni cinJen1c~ da Je ta zemlJa sve manj~

I . .,,.;.-'.(,l l\):'.)<~,,-j~ · prethodn1•h preduslova ~avezna, JOS ~anJe rep~blJk~, a pa~tlmO 1 n~ku v.~CU Jugo~la~I· JU. ~r~b_Ie17: Je u _t~:11e sto taJ Usta:7 izgleda n1_ko v1s_e ne postuJe

I uklJ.uC~JUCt .1 naJ_v1se organe vlasti ove. zemlje. S_v1 se na ~jeg,1

i po~1_v~JU, ali g~ istovremeno elegantnim pokretima zaobilaze i valjda se, kako to novinari vole da kažu, ni mastilo nije osušilo saviJaJU, lome 1 gaze po sopstvenoj volji. U tom dokumentu

I . _na iz~a~i n.ačelni~.subotičke policije da lane u ovom gradu ni- pored .o~talog, piše i _co da živimo u ~rađanskoj državi, čiji su sv Je bil~ kr1v1čn!h ~ela ili pre~šaja na 1?-acion~lnoj osnovi, a neko je podanici ravn~pravn1.VBez prethodnih preduslo:7a, .kako se to sa;

i odluč10 ?a to ~t? 1m~ da kaze na1:,1oluJe na zid _Gradskog stadiona. da ra_do ~?:'o:i. ~onaCf.lO, takve o~redbe p_ostoJe 1_ ~ usta~u r~ I i Koliko v1d1rn, (1) među rnoJirn sugrađan1 rna mogu još da se publike CJJ~ Je !me prizvano na zidu stadiona, ah i one 1maJt, I nađu_eg~emplari koji bi ovu zemlju, a i šire, voleli da organizuju snag~ u~eđ1vanJa poput onoga što je, u čuvenom vicu, ,,pisalo rn f ~~ principu zoološki~ vrtova: svaka rasa i vrsta u posebne kaveze tarabi... V • • • • • •

i 111 bazene. Za se~~ bi, precp~scavljam, rezervisali rnest? čuvara. ~radonacelf.l1k Jev?~ pohc1Je -~tražio brz:u is~rag~ i preduzi ! Kak? drugaciJe da shvatim grafit, poruku, ,,sramni natpis", manJe rr:er_a p~ot1v pocin~la~~· O~ican građanin bi rnozda mogac

ll ~ko ga J~ nazvao gradonačelnik u pismu načelniku policije, ko- parafr.a~1raJući po~natu b1bhJsku izreku, odmahnuti rukom i reći

JI se _sa zida Gradskog stadiona poručuje da je „ovo Srbija", uz „pusti 1h, ne znaJu što rade". Greška. Oni vrlo dobro znaju št • supt1ln~,preJ?oruku čovekolikirn bićima koja pripadaju podvrsti rade. ~o se oko ustavor:n g~:antovani~ prava moraju vodici pre i „Mađar da idu vanka. . go;7or1, ako ~~"p~a_va onih č1Je se prezirne igrom slučaja ne za i S~moproklamov~n1m ~uvarima ~opšte nije jasno da pre- vrsava na „1c , 1lt _po nekom drugom osnovu ne odgovaraj1 f tenduJu na _rnest~ _ko Je svoJ1rn zahcev1ma daleko prevazilazi nji- fo:o-robocu građanina pokornog, onako kako to zarnišlja vla:,I i hove kv~l1fik~ciJe,. d~ se o ~posebnostima koje obično krse n~ svak?~ kor~ku, na;~~akor:i šalteru, zašto bi se anonimn I prove!a;a.JU ps1holo~1 ni ne go~o.r1. Uostalo~, ne moram mnogo usput i arnb1oc_iozn1 bud~ci _cu:7ari zoološ~h vrtov~ skanjival!·

d~ obJasnJavarn, ~to ima zooloski vrt na Pahću, pa neka se raspi- D~nas svo.Je poruke ispisuju pod plastom noći, bez pocp1sr taJu. ~rvo što će 1m verovacno reći jeste da je zadatak čuvara da ~utra ce početi da lepe žute zvezde po kućama i radnjama. Zat se brine o srneštaju, zdravlju i ishrani poverenih mu životinja. U Je ~užna brza policijska akcija. Uspešna, dakako, jer loše poruk

I zadatk~. čuvara nikako ne spada izbacivanje životinja iz vrta: koJ~ a_kcuel~~ vlast ern~tuje očito nalaze plodno tlo. A vlast s . kako citirana do.broćudna preporuka sadrži ekslpicitnu naredbu rnoze 1skup1ti samo otkr1~anjern i primerenirn kažnjavanjem k.r

upravo takv.og t1~a, mogu da zaključim samo dve stvari. v~~~- Što,. nar~vno, neće 1sk.orenici zlo: ono je po definiciji net Jedna _Je očigledna: samoproklarnovani pretendenti na n1st1vo, ah ga Je moguće potisnuti na marginu društva i držati po

pos~o uređivanja unutrašnjih odnosa ove zemlje više od trećine ~ontrolorn. Ako za to ima dovoljno, u prvom redu, političke vo svoJ1h .sugrađ"a~~ sm~tr~ju 1:edostojnirn_ sy~je _pažnje i blizine. O Je. A, ako nema? O tome će pričati oni koji prežive.

l kakvoj se paznJt radi, v1deli srno, a o blizini b1 se dala razmisliti. ~ Đorde Drago11ović '

•••• Ti47 t7t„.lo • i >" 'M' !i~H 3; 1(11 7 ; 2 ,t,rif,'ff.V,i;::;;;;7 t ,C.O, S OP G r + T?t C !t • • • ; l(p1, • '" r

ll.____..!:lođ'fi)[email protected],c!.__b_r_o J_· 9_1_•!_• _23_. _sv_ib_n_j a_1_9_9_8 ._

Page 5: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

a k t u a 1 n o

Čovjek naš svagdanji ~,našem gradu, ispred elitne slastičarnice, priljubljena uz zid ij šćućurila se jedna starica. Pogrbljena, ispijena lica, pogleda osutnog negdje u daljinu. Podno kipa sveca i mučenika, pod n':govim skutom, svakodnevno traži kruh svoj svagdanji. Tu je 1 je i poslije podne, radnim danom i vikendom, po vjetru i kiši, ~1i1i i ljeti. To je njena svakodnevica. Sutra ne postoji. Mislima ,1a i tumara po prošlosti i ne može q,aći odgovora za ono §to ju je

1šlo, zadesilo. Gdje je pogriješila? Sto je Bogu skrivila? Sto je to ~.onsko u čovjeku da ga čini nesretnim? Ta njeni su zahtjevi 'i·no kruh svakdanji. Ništa više, a ipak

nas? Zar je moguće da čovjek u svojoj slavi, snazi, veličini, nar­cisoidnosci ne vidi čovjeka, sebe u SVOJ svojoJ biJedi, nemoći i tuzi?

TI i JA kao da smo postali imuni na ove svakodnevne !)ličice iz života, kao da se događaju negdje van naše planete. Koliko pu­ca smo prešli pored ovakvih i sličnih osoba, a voljeli bismo da rus­mo. Nije li to radi njih ili poradi nas? Možda u nama to budi neke emocije koje bismo mi htjeli ugušiti ili bar na trenutak prigušiti? Naša moć ne može bici velika, ali zacijelo svakJ korak za ovakve osobe jest životni da životniji ne može bici. T1 i ja možemo malo za čovj~čanstvo učiniti, ali za čovjeka, našeg svagdanJeg možemo dosta. Cineći za njega, činimo najviše za sebe, za ono nešto IJud­

uko i do njega stiže. O drugome i ne -------------...... --------r:mišlja, drugo je ne opterećuje. To O ženi koja stvara COVEKA

sko što je ostalo u nama. Lč1nimo da rđa i moljac ne pojedu i posljednju kaplju ljudskosti. Ona je tu negdje zaturena dubok.o u nama, ili možda nije? Koliko sve činimo da kako bis­mo se vidjeli i pokazali u nekom glamuroznom svijetu, kako bismo iz­mamili aplauze ili da bismo bili veli­ki filantropi sa svim relati-vn1m papirima, overenim s velikim pečati­ma. Ovdje nema diploma ni zahval­nica koji mogu resici naše urede. sobe. One postoje u skrovitosti našeg srca nešto što ostavlja traJan biljeg,

i .1go niti želi, niti može sh:'a~i~i. .,,red mnoštva naroda, u SVOJOJ Je s noći sa sobom, usamljena i osamlje-.

Njen pogled se ponekad sudari s 1šim, ali mi brzo prelazimo preko nje­':, Gledamo i ne želimo vidjeti , jer ~ .o u mislima o nekim tzv. životnijim >arima. Iz izraza njenog lica vidi se da

1 ~ primjećuje kada joj i dadnete dinar k; i za nju život znači. Ona je oguglala

Hodam... Sama sam. Vidim i čz.yem unutrašryu tišinu. Osećam svoje korake. Asfalt Je mekan. ljudi su tu oko mene i kao vetar dodaju moje lice. Usporavam pogled. Savršen oblik, kao kamen, ispuryen, nem. ill.Stqjem. Trenutak Je zaustavijen. U ryemu postoji žena koja svojim bićem stvara nemogućnost postojarya. Da li ono što Je stvoreno postoji? Nogama iscrtavam polukrug. Slika postojanja je u menL

a život i na ono što joj život daje. Ne : ii se ona što je tamo. Vjetrovi sud­:Jie i ljudske nebrige doveli su je tu

ITI. 98 pečat zaboravljene ljudskosti koja si-

-------------------- ja božanskim sjajem. To je iskra koja Tebe i Mene može približiti čovj~ku,

našem svagdanjem, vratiti u kolosijek iskonske čovječnosti. Co\·­jek, kako to otužno zvuči, a sasvim malo, korica kruha bila bi do­voljna da bude manje cu"žan, više ljudski, dostojniji Tvog i Ivlog imena. Probudimo tog COVJEKA u nama i lako ćemo pronaći

j prkosi životu i čovjeku. Meni 2 ~eb~ Zc!, opo!Denu, za ~ivo~n~ (~ciju, za smjer i putokaz, za otreznJenJe. Sto bi sve trebali učin1-

tiia ovakvih slika s naših ulica bude manje? Zar je moguće da je cc:iruštvo k.oje želi da brzim koracima ide u XXI. stoljeće? Zar os­vjivši Mjesec i njegove tajne, more i njegove dubine i samu unbu Zemlje, ne možemo osigurati koricu kruha za svakog od

Radio r.amisli sledeću scenu: očajan si i besan, baš onakav k.ak.vim te

:nože izludeti život u ovakvoj zemlji, pa k:ad shvatiš da je ,l~lo Proleće, a da ti još uvek živiš u Srbiji, munjevito uletiš u 1,tj teskoban stančić i uranjaš u svoju omiljenu fotelju. O kal{av d 1 ...

Poluglasna l{ažeš da ti je dosta svega - i Referenduma i 1~:valvacije i Poskupljenja i Sankcija i Raca i Mira, hoćeš zabavu. ' i i odmah!

Neka bude Vreme Zabave, usklikneš i po staroj n_avici hitaš svoj daljinski upravljač, ali bacaš ga, odmah, kao da Je od , :log gvožđa, samo ti još TV nedostaje. . . .

Zamisli Miru Kolaković kako guta samoglasnike_. Zam1sl~ r mrakova kako u bedljivo laže. Zamisli tu divljinu, taJ haos, taJ n noral kojim će te RTS doček:ati. Treba Ii bolji~ raz~oea da ~e u ljučiš TV (ili da ga upališ, zapališ)? Onda uklJuč.uJes R~d1?. Viš i čekaš. Obeshrabren si čini ti se da sve stanice em1tUJU

l • •

vno masne narodnjake & czv. dance; vrtiš dalje, uporan si_ 1

,, učan, hoćeš nek.i dobar zvul{, dva puca si preleta FM P?dručJe išta. Drhtavom rul{om isk.ljučuješ aparat, osećaš da s1 sam. u

I ivcrzumu, cupo zuriš u zid i bacaš se u hla.dnu postelJU, l{l1nišljaš, glasno. O. K. sl1vatio si pravila igre. Oni s.~. ko~k~s~1~ ·, vama i balon trenerl{ama su najbogatiji i najmoćn1J1, ah n1s1 n1 '·dao da su ti i Radio pred nosom maznulr . . . ·v

Kao Pera Karanfil, poznatiji kao Beogradsk.1 Dav1telJ, o~la.l1s 1 počinak sa strahovitom glavoboljom. Sanjaš čt:da~ san. U Jutro, rn1u ran, iscrpljen i mrtav un1oran, praviš istu gr~~ku,

t jučuješ radio. Opet isti horor. Ružičasti 1:vuk, polup1Janc v1!itcljkc, narcisoidni voditelji k.ontak.t progran1~ 1,a .on1etcn~ u r~ voju ... Naše radijsko nebo prcnap~1č~no . J~ t1n1 n1alin1 , IJ avin1, bczopasni1r1 stanican,a, koje cn11tUJU k.tč I nt'n1<.n:.1l,. l~,l~> d se utrkuju čiji će prograrn biti glup!Ji i ~~cupadlJ1v1J1. :/,,aclujući okolinu svojom odvratnc.>111 konccpc1Jon1, lokalne t~icc 1nogu Vas dovesti do ivice san1oubistva. Pn.>,·crcno!

V

COVJEKA oko nas. ITI. 98

Kako izgleda jedan dan na lokalnom radiju? Bezazleno. Od ranog jutra javljaju se tinejdžeri. Ceo dan. (Koliko ih samo ima?) Žele da pozdrave mamu, tatu, baku i seku. I društvo iz 7c. I ako može želja. Ako može Hani. Na pola Hani javlja se no,·i klinac 1

tako u nedogled. Super-jeftina zabava traje do narednog jucra. Ako želite da se informišete o tragičnim događajima koji su

sastavni deo i Vašeg života, ako želite da saznate da li su u našoJ zemlji uvedene neke nove sankcije,. da li je krvoproliće ~~ Kosovu donelo neke nove žrtve, da h će nam prem1Jer pasti 1 slične trivijalnosti, na pogrešnim ste talasima. Idite na Radio­B eograd. Tamo Vas tel{ čel{a jad i tuga.

Lokalne stanice su zato i izmišljene, kako bi zagluplji, ale široke mase, k.al{o bi sl{renule pažnju građana sa gorućih problema u državi, kako bi im ponudili lažnu slil{u ? Ž1\·ocu ! kriminalcima koji propagiraju mir i jednako t, kako b1 odagnah misao, ako se ona uopšte i rodi.

Šta ti posle svega preostaje? Prvo i ' klJuči T\' (\ idi da re truje), prošetaj niz ulicu, omiriši proleće, kupi ·Ia~oled, 1d1 u bioskop, pročitaj knjigu, napiši pesmu. cclefon,raJ nckon1 u Irsl{oj, scopiraj do S0n1bora, čitaj l uk.o\ ića. skuvaJ špagece, :koci u fontanu, bori se za mir, isn1c, aj gluposti, ur:.1d1 bilo ~c.1. an10 isključi (ili upali, lapali) caj prokleti radio

Boris O.

fenomeni

Skica za portret Auturdo~~HJašnJih 'I ten l~l pl)l'llt't ~uboncluh undcrgrou.1d

lik.ov~1 se i, srr.tha ,.i.l ,yoj 1n,1li ,.: j:H.ln,t ~tli Jedini . 1, ur. 11<:~ 'lt više bn, ici :-.llčoin, ncč,tsn1n1 i~tdll}lll\,t, te u o, u1rt bt\\Jll ne1n.ttt'

prilil· e d~1 procit.\tl' nj.cgo,· tekst. . .-\li, eto lepe 1dc_1c. neh..t nekl) ~ednc z~t 1'.tl un.11 t n.1p1~\:'

skicu za poro~r pod 1nten1Jnl Kuk.n 1 ·.l. Boris O.

Page 6: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

• 1 n

• r V 1 e w t e

Petar Luković, novinar, glavni urednik Magazina XZ V • • •

1 sam r1mer 1z Gospodine Lukoviću, više od 20

godina bavite se novinarstvom, sem što zezate državne medije u stalnoj l<olumni NNB, Vi ste i izvrsni rock -kritičar i urednik našeg najboljeg ur­banog magazina XZ. Ono što karak­teriše Vaš novinarski pristup fenomenima politike i medija jedin­stven je u nas. Kako biste ga Vi defm­isali?

P. L. Ako baš moram da objašnjavam ono što radim - a izgleda da moram, jer ste bili neobično uporni glede ovog virtuelnog e-mail intervjua - sve se svodi na dve stvari. Na rock' n' roll i seks. Oko ovog dvo­jca bez kormilara plutaju laki opijati, poli­tika kao sudbina, televizija, lokalni luđaci, a sve je, razume se, prekriveno rezigniran­im cinizmom, ličnom sentimentalnošću ili totalnim apsurdom zemlje u kojoj živim. Budući da ovo nije nikakva novinarska for­mula i da se već osećam pomalo tupavo analizirajući sebe i "jedinstven pristup", jedino što rni preostaje jeste da potvrdim da je u pitanju strogo lična vizura. Odnos­no: j ... se Lukoviću da govori u ime ove ili one partije, grupe građana, zoološkog vrta, žena u bundama a bez gaćica ... sve što imam da kažem reći ću pod vlastitim imenom i prezimenom, bilo da je reč o Slo­bodan u Miloševiću ili grupe Piloti. U stvari, paralela između rock' n' rolla i poli­tike nikako nije slučajna: na isti način kao što recenziram novi album Laboratorije zvuka - recenziram i novu ploču Slobodana Miloševića "To Mo mir Wi th Love" , odnosno ne ponašam se kao politički nov­inar jer to ne umem. Ne znam. Nikad, rec­imo, ne bih umeo da napišem ozbiljnu analizu naše političke situacije. Možda bih uspeo u prve dve rečenice, ali već u trećoj nešto bih morao da izmislim, da preuveličam, da ubacim neku erotsku situaciju ... nema šanse da ikad postanem novi Predrag Milojević i da, daleko bilo, pišem za "Politiku".

Ono što radim je samo • mo Je

Na tragu kojih iskustava je nas­tao takav stil, koji je kod mnogih Vaših sledbenika izazvao ne samo puko uživanje, nego i želju da se bave pisanjem u sličnom stilu?

P. L. Da budem sasvim iskren, ništa nije bilo planirano, nisam seo za pisaću mašinu (koju sam onda koristio) i rekao se­bi: "E, sad, Lukoviću, nađi stil koji će os­tali slediti" . Naprotiv, kad sam krajem sedamdesetih, kao klinac u novinarstvu, krenuo da pišem za novine - o tome nisam ni imao vremena da razmišljam. Naprosto,

pisao sam kao što sam mislio, a očigledno je da sam mislio na drugačiji način. Mogao bih sad da pomenem TV serijal Monti Pa­jtona, mnoge ploče koje sam slušao, mnoge knjige koje sam pročitao ... ali ništa ni meni ni vama neće biti jasnije, jer suči n­jenice neumoljive a one glase da pravih uzora nije biloi da ih, de facto, u ovoj zemlji nema. Petim rečima, ono što radim jeste samo moje - ali se baš ne ponosim činjeni­com da, recimo, nalazim svoje dvojnike po raznim listovima koji se ubiše da liče na Lukovića, kao da postoji tajna formula ko­ju su otkrili. Nisu, nažalost.

Petar Luković

O stvarima ozbiljne politike pišete na neozbiljan način. Zato Vas pitamo da li o tome pišete onako kako stvari same po sebi i zaslužuju?

P. L U ovoj zemlji politika ne zaslužuje da se o njoj piše ozbiljno, bez obzira na njene tragične rezultate - rat, izo­laciju, krize. Reč o politici koja sublimira ludilo i koja upravo živi od činjenice da je ljudi uzimaju za ozbiljno. Onog časa kad ljudi shvate kakvu vlast imaju pred sobom i kad se oslobode stega - valjda će se nešto u ovoj pomahnitaloj državi poprimiti. Nar­avno, nisam budala da verujem kako će humor i satira srušiti ovaj režim; ono što verujem jeste teoretska mogućnost dalju­di počnu da razmišljaju svojom glavom, da se osveste ... ali kako živimo u Srbiji, u jedi­noj zemlji na svetu u kojoj je ama baš sve moguće kad je politika u pitanju - nisam optimista. Nažalost, i dalje će državni mediji raditi ono što im je naređeno i ono za šta su tako dobro plaćeni: braniti režim po svaku cenu, do poslednjeg slova u nji­hovim novinama ...

Koji Vam je lik na našoj političkoj estradi najomiljeniji?

P. L Dok sam nekad u "Vremenu"

rl.__ _ __,tfm,...~· J.<:::.-__ b_r_o_j _9_1 _•!_• _23_._s_v_ib_n_Ja_l 9_9_8_. _

, pisao "Coravu kutiju" nije bilo dilema ( su to Bora Jović, dr Radoman Božović, Branko Kostić, Radovan Karadžić, Slob dan Milošević ... U međuvremenu se, za imljivo, ko liči na pacijenata u politi utrostručila, ali su se mentalni kriterijur izjednačili: danas, recimo, između Dr gana Jugopetrola Tomića i Voje Vojvoc nema nikakve razlike, Danicu D. i M1 M. odvajaju samo nijanse ... zauvek , prošli oni srećni dani kad je čovek mog: da se pouzda u dr Jovića ili u dr Kostić Eh!

U ovoj se zemlji životari

A što biste rekli o ljudima koji njima vide svoju svetlu budućnost?

P. L. Tražite od mene medicinsku c jagnozu, a ne novinarski komyntar. Ako ljudi stvarno veruju da su Sešelj, M~ janović, Milošević, Markovićeva & ostal njihova svetla budućnost, radije ću ostat. svom mraku, na Zvezdari.

Sa druge strane, postoji i ona gr pa ljudi koja je nazvana šacicom i manipulisanih građana i koja je 01

zime pokazala da joj je dosta ove ir itacij e života, i da želi normalan živ u normalnoj zemlji. S obzirom 1

Vaš višemesečni šetač ki staž, . reci nam gde su svi ti ljudi i da li su rasp loženi da se opet late pištaljke?

P. L . Ljudi su još uvek tu - ali su s 1

zlogom razočarani nakon svega što se de lo s tzv. srpskom opozicijom. Sumnjam postojanje nek.e političke snage koja opet stvorila onakvu energiju kao što se dešavalo nakon onih poštenih demokratskih izbora krajem 1996. godir Sumnjam u partije, sumnjam u iskre1

želju većine građana da žive bolje. Jedne tavno, u ovoj se zemlji životari - a mno ma više od toga i ne treba.

Omiljen Vam je posao anali: vesti po glupostima čuvene RTS T1

postaje, zatim lista Politike, novinske agenicje TANJUG. Zaštc

P. L. Zato što su u pitanju režim~ mediji kakvi u tom obliku (sem moždf bratskoj Hrvatskoj i bratskom Iraku) postoje nigde u svetu. Kao dokazani n zohista, obožavam da gledam, sJušan čitam sve što stiže iz njihovih Stabo• Budući da na RTS-u, u "Politici", "Pol ci ekspres", Tanjugu ili "Srpsk( oslobođenju" ne rade novinari - nego p tijski radnici, perverzna mi je uživanje kopam po jeziku propagande, da nalaz rečenice koje su seksualni proizvod nas~ u braku između patriotizma i plate 3.000 DEM mesečno ... Ukratko, glupe koje se objavljuju - naša su slika i prili

Page 7: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

'

1

B1ako onaj ko kupi "Politiku", pročita je · )Overuje u ono što mu kažu - ne za-1žuje ništa bolje. Takvu primitivnu eaturu lako je izvesti na Referendum,

f n. miting podrške Gorici Gajević, s

I ~k.vim zombi-građanima uživanje je ma-~pulisati ... J Kontakti sa Vašim prijateljima ~rom bivše SFRJ n isu nikada ni ~·ekidani. U Vašem magazinu i dal­

i 1 tekstove pišu dopisnici iz ~ rvatske, ali i Vi pišete za splitski ~ eral. Da li V as brine to što Vam ne-

1 D z ameraju n a manjku patriotizma, ~ Vas smatraju izdajnikom?

t I P. L. Po visokim intelektualnim kri­~rij.umim~ Br~ne ~rnčev~ća, Do„brice ~)s1ća, VoJe VoJvode i dr Mire M - skols­D sam primer izdajnika. Pišem za splitski

1 J~eraJ" već pet godina, imam prijatelje q'.jem ex-SFRJ, u kontaktu sam s ljudi­

, ~a iz Sar~jeva, Zag.reba, Ljubljar:i.e. Ima J5: često idem na diplomatske pr1Jeme u !~ogradu, govorim engleski, čitam stranu

1 Eimpu ... dakle, sve ono što izaziva sumn­j. Konačno: nikad nogom nisam kročio . svetu srpsku zemlju (Po Tanjugu: >Sovo), nisam obilazio manastire jer sam

i1k više voleo da, dok gledam porno fil-1Jove, slušam rock'n'roll. .. Drugim rčima, ako su gore pomenuti likovi patri­ci - sa zadovoljstvom ću ostati izdajnik. ~ada me muči pitanje: šta još u ovoj zmiji može da se izda- kad se zemlja ras­t!Sila po šavovima i kad prisustvujemo pslednjem umiranju već odavno mrtve Jgoslavi je?

Boris O.

XZ • u Subotici U subotu, 30. maja, u 20 sati na

~tvorenom univeriztetu biće održana »omocija magazina XZ. O ovome listu ,voriće Petar Luković, glavni urednik og urbanog magazina.

NAMA JE DOVOLJNO DA ZNATE ZA NAS

PRIVATNO POGREBNO PODUZEĆE

~ Subotica, Karađorđev put 2

, 1:1' 55-44-33 (danonoćna) I • Bajmok, JNA 3

(u cvećarl „ Marlška")

'ff 762-024 (danonoćno) • Palić, Jo Lajoša 18

(u cvećarl „Orhldeja'1)

~ 752-759 • Horgoš, Borisa Kldrlča 7

~ 792 ... 202 (danonoćno) -

Manipulisanje neosvešćenim narodom Reži~ski mediji poslednjih dana beleže neviđen porast optimizma u redovima

vern1h pod~nika po~Je najnovijih vesti o spremnosti Kontakt grupe da ukine neke od tek uvedenih sankc1Ja. U svom oduševljenju podanici ne zaboravljaju da istaknu og~o~ne z~sluge Predsednika SRJ za ovaj neočekivan obrt u politici Zapada prema nasoJ zemlJ1.

lak? i mi ?Stali .građani , koji nismo u isti mah i verni podanici režima, ~čestyuJe.mo u .n~1hovoJ radosti, moramo im, radi istine i objektivnosti, prigovoriti zaco sto nisu ista.kli i n.e.o~porne ~a~luge g. R .. Holbruka i g. R. Gelbarda za uspešno posredovanJe u prtl1c1 kada ni Jedna od zainteresovanih strana nije bila raspoložena da se J?O~a~{ne sa svojih najtvrđih pozicija. Cinjenica je, to moramo priznati, da su za~val_JUJUĆ1 samo „ um~šnosti" gas.pode iz Amerike dvojica jugoslavenskih drzavlJana, opuno1nućenih predstavnika svoje nacije, otpočeli toliko očekivani dijalog.

. !a utehu onima čiji je patriotski ponos povređen zbog toga što je njihovo 1storiJsl{o.,,Ne~' (svakorn strano~. posred.ovan~u u re~avanju naših unutrašn~~ sporova) I potpuno 1gnor1sano, moramo rec1 da su i sami autori referenduma zaboravili šta su to hteli da postignu tom skupom i besmislenom političkom smicalicom. Uostalom, neka se mnogo ne brinu, jer biće još dovoljno prilika za manipulisanje neosvešćenim narodom. Oni, zapravo, drukčije i ne umeju sa podanicima. I

.~a?a se jed~om dozo~emo pameti, verovatno ćemo i mi, kao osvešteni narod, bici u pril1c1 da rasp1semo neki naš referendum.

Demokrata

Pravnički

Parlamentarizam je, poput rnnogih drugih načelno demokratskih institucija, u nas

pretvoren u ci1l{usku predstavu, čemu smo svjedoci osam godina una-trag, a najnovija zbivanja u saveznom parlamentu to samo potvrđuju. i

Riječ parlamentarizan1 je latinskog podrijetla (lat. parlare = pričati), a njome se oz­načava postojanje organa narodnog predstavništva - parlamenta (srp. skupština, hrv. ·a­bor, maked. sobranje itd.) u l~ojima narod preko svojil1 izabranih predstavnika (srp. poslanic1; hrv. zastupnic1) vrši zakonodavnu vlast. Zal{onodavna vlast kontrolira izvršnu vlast koju vrši vlada. Ona se bira iz redova parlamentarne većine, a može opstati dok god uživa povjerenje parlamentarne većine. I

Brzo sazivanje saveznog parlamenta, krajnje sumnjivo prihvaćanje mandata nekih I crnogorskih zastupnika, u Beogradu zadnjih godina rijetko viđano tajno gla anje (no­vokomponirani srbijanski parlamentarizam obiluje javnim gJasanjima), te ekspresno in1-jenovanje novog saveznoga premijera iz reda crnogorskih snaga odanih beogradskome i režimu, opravd::ino dovodi u pitanje legalitet i legitimet nedavne odl ul{e oba vijeća Savezne sk.upštine o nepovjerenju saveznoj vladi - o kojoj, naravno, ne treba mi liti mnogo lijepoga, već je nagalsal{ na ustavno-političkoj bahatosti beogradske ,,,· ladajuće klase". To samo potvr~uje stajališta da se beogradski r.~ži~; p~put. nekih .dr~gih dilje!11 I globusa, može smatrati samo „fasadnofl} ~emokracJJom . ' to Je uob1ča1en termin stručnjaka za ustavno pravo, kakav se kor1st1 za rečene slučaJeve.

a. š. 1

NAVRATITE! tek.amo Va5 6v.akl dan od 12 do 22

( O!:)fn, ponđdđUka ). MENI od 12 do 16 sati

PO POPULARNOJ CENI. Prlpn,mamo I dru130 kullnsrek:6 dukate ( epooUalltđte. ).

ORGANIZIRAMO evadb~. prl~odn" 6VOČ1lnotJtl, poelovnđ ~ ručkovo. vc,Čđre. razno eodl~njlcc,, godl~njlc11 ptvog poUupc~. • -

eodl~njlca... lzml6lltc, eam.1, nue ~~ko. lđp~d Jđ I lakši:,. 2 DOĐITE 1:J

lzvđdltc, oblt.,U na nod~Unl ru~ak: bsr J~nom nc,di,ijno SVAKE NEDELJe BUNJE~ A~KA U~N '\

f RIJ -\TNOI Pro~ctt1Jte do PRER,'\DO\ ICf\ E 4.

1 \ s, thnJa [ l)l>8 . + brL)f 1.> l

Page 8: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

~

~ ~

PošrivANjE (dA pnočirAju i oNi uzviŠENi}

....,,,

Zena Kad si bila Mlada, bila si

Naš izbo

Poput kupine s g,,nJJa. I noga Ti Je bila oružje, divlJal

Bilo Je teško uzeti te. Još si Mlada, Još si Lijepa. Znakovi Godina kao i bolova povezuju Naše duše, Jednu tvore. A ispod Precme kose, koJu omatam Oko svo)ih prstiju, više se ne plašim

malog Bijelog, zašilJenog, demonskog uha.

Umberto Sab(l

Krležijana

Burckhardt grotiv Schillera ffl.JĐeleni su mramor; i to na grčkom suncu. !Ilmali ih mi, ne zna se zašto, zamišljamo jednostrano> ifigenijski banalno, što Je nesumnjivo neosno-vano. Već je Burckhardt izveo.sve potrebne korekture u antischillero:vskom smislu, uznastojavš1 da deschille,izira Heladu, št0 mu ipak nije u

4-----------1 cijelosti us{),jt}lo. Kako Schiller pjeva o ObiteQski kutak grčk.im bogovima, tako Helada nije

izgl ea-ali.

Miroslav Krleža, 1942.

JamesJoyce

- DA li STE SE NEkAd upiTA[i ŠTO OVA RijEČ podRAZUMijEVA7 Ulysses (11.) VjEROVATNO NikAd.

~ PošTiVANjE ZNAČi CIJENITI NEkoqA, NjEqov RAd, NjEqovo ~ Veselo sad, bit će fino

vRijEME. PošrivANjE NIJE MAlrRETiRANjE svojiH bližNjili do lokat pivo, viski, vino posljEdNjiH GRANicA. DA li STE NEkAdA došli u siTuAciju dA izqubiTE na krunisanju,

NEkoq SURAdNikA ili pRijATEljA? Ako jESTE, ONdA vjEROjATNO ZNATE Na dan krunisanja? O zar neće biti fino osjEĆAj: Bilo bi Mi MNO(jO IAk.šE SA NjiiYIINjOM/ ipAk Mi }ETA osobA na dan krunisanja?

NEŠTO .ZNAčilA... Topla sunčana svjetlost, koja se razgaljuje ponad mora. Na prsobranu A TA osobA jE vjEROjATNO duqo podNosilA VAŠU NAdobudNOST se zaboravljeno caklila nikaljna zdjelica za brijanje. Zašto da je ponesem

dolje? Ili da je ostavim, neka ovdje stoji cio dan, odbačeno prijateljstvo? pRijE NEGO VAM jE dAIA NO(jU. Pođe prema njoj, držaše je neko vrijeme u rukama, osjećajući njezinu

~ STANiTE MAlo, pREispiTAjTE VAš odNos PREMA dRuqiMA. NisTE prohladnost, udišući miris kašaste sline sapunice, iz koje je stršila četkica. {~ Vi jEdiNA osobA NA svijau kojA iMA pRoblEMA, kojA iMA pREViŠE Tako sam onda nosio navikulu u Clongowesu. Sada sam netko drugi. a ipak

onaj isti. I opet sluga, poslužitelj sluge. ~ poslA, kojA jE bolESNA ili kojA jE SAMA. ISTO rAko i ljudi koji VAs U tamnoj zasvođenoj sobi u tornju Mulliganova spodoba, zagrnuta ~ okRužuju iMAju svojiH pRoblEMA, SAMO NE GOVORE o TOME. ZA kućnom haljinom, brzo se šetkala tamo-amo ispred ognjišta zastirući 1

dobRu SARAdNju poTREbNo jE obosTRANO pošTOVANjE. otkrivajući žutu svjetlost. Kroz visoke puškarnice padahu dva snopa blage • danje svjetlosti po kamenim pločama na podu: a gdje su se zra~e 1~ ·". • . DAklE, NAdiTE U SVOM svijETU MAlo VREMENA, sukobljavale, vitlao se oblak ugljene prašine i guste pare rastopljene masu.

0

Q o-~ i RAZMisliTE. ;e/t'fa. $:JJ - Ugušit ćemo se - reče Buck Mulligan. - Haines de otvori vraca! Iii. :.0 ° 0° •

0

Stephen stavi zdjelicu za brijanje na komodu. Visoka spodoba izvu~e .,., ~ "RNL/li ;;E;t:t-W#ili ZEM l ~~.~mreže za ležanje, u kojoj je sjedila, pođe do praga i otvori unutrašnjl

~ 11 - Imaš li ključ - upita neki glas.

~ I - Dedalus ga ima - odgovori Buck Mulligan.

~ I ~ 21. Rl1ZL!tf:II !Zlf Eltl ZEIIE I 1/IIIII JE ti RIIZL!tf:lllfll. I vatre -2;;:r~~ mi presvete bogorodice, nema više sape. Ne dižući pogled ,a

~ 00/JRO JE 11111/RIJElf E RIIZtf lfJffl tE ti RIIZL!ttO//IIEI I - Kinche ! ~ I RIIZtlttE. - U bravi je - odgovori Stephen približujući se. ~ I I Kada su se teška vrata otvorila, ključ škripavo dvaput za'itruže'.

I 22. !E!lll ll!ttll!JII IIE #OZE!Jffl IIE//JERIIII. I ttllOA TE PRE//IIRI. I dobrodošla svjetlost i svi jecao zrak sinu~e unutra. Haines stajaše na pragu 1 ~ L ____________________ ..J gledaše van.

.. ~~~~~~~~ (nastamt će se)

Page 9: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

bedekera: Subotica Iz starog •

Znamenitosti Subotice . , K

. ndžića ulica, najlep~a

Dodir čarolije ... ';-;t)~/ljr/~.I

. . k(ašenu Veliku root1v11:na u većnicu. čv•~ CRKVE

l(A'rOLl I',.~ • • a • •

,rađev111~ "'o J\DSKA KUĆJ\

UjU · . crkva u Subouc1, ~e đ na ie u gotsko1n rzgra e J

sti.lu.

I.?avno, dok je JOŠ Suboticom candrkao munJo:voz, desi? se ?vakav slučaj: u poslednJem tramvaJu sa Palica - Jedne lepe maj ke zore - u SRPSKO-

s\ ,\ V'-l E CRK\'b . pRAVO, .1n ,a

Crkva sv. Vazne~enJ .

Crkva sv. Terezije, n . Ci.rila i Metoda,

Trgu sv. . . g:ad. se vraćalo ~eselo ?ruštvo. Drugih putnika nije ~

n1 b1lo, samo ovih nak1ćen1h. ,

J1, da o.a lJ centru gra 'i ..,. đ vom trgu iez1

i dor e ' o i1,građena umenta10.

·t1ska kuća, prema

onuroentalna je ro . baroknom građevina u . d a 61 Ug

lu Kneza Mihajlove \ na ,· Z

. Jovine u11ce, Zezanja radi. na svakoj -;can1ci besomučno :>U

cimali onaj kožni gaJt~n za zvonce dajući signal vozaču da krene, 1 cerekajući su vi kali: . arhitekata .

... J tnna. ba Ova 1e ·, Crkva le ug

st11U, v· ka Z l metar, a 1naj . d 17ZS. )odignuta Je g~ · .

inetar, s1~0 unih ZS građena je P ~ 17z8.)

. , dovrsena godina ' M' hovila

rn.ora i Jaka . I'- . )odignuta {!,đev1na ~ i 660.000 zL ,,škorn o d~bliu od 1908

~ri.li.korn ren:ovuanja Pa3e u k.rašena 3e ikona1na

,,Polazak!" ... E, ali cu se pobunio k.ond ukcer.

. - Ne može to tak:o! Polazak nije polazak- dok Ja ne kažem da Je polazak! Ovim cram\·ajem neće

. ,

1una u raz . ·veća Crl~va sv. i . čka crkva) na Jovanovica. · · ··a u

C kva sv. D11n1tr1j

1912. Ista je na) .., · (Fran1evaJ , ·zgrađena na r · reko Xll. kvartu stara 1e p upravlJati tuđa ruk~a! ) da u drzav1,

pštinska zgra". u od S.77 S a povrs10. 100 godi.na, Onda je On cimnuo gajtan i dreknuo:

9.prero . rostor ugrađeni P t.Vln,.

000 kub. 1netara.

iznosi ~?· G dske kuće Toranj je ra

Trgu fra de::~ i nekad bila roestu, g K , ,,

"čk u1a suboti a" turske , ) Za vreme (tvrđava · . se narod

SrNAGO~A Ova 3e s1na~oga

,,Polazak! " . Svi su se yaljali od smeha, samo je kondukter

. s'·'aniao Pasnost1 , 1.\.1 J . d

o Kulu,, i branio o ·1enša u državi, a d

naj l . e l 90S. go . sagra~ena j Zri.n3skon1 nalazi se na

bio mrtav ozbiljan. ~ I šta se promenilo? Ništa! , . k 9S rnetara.

viso ,· su U pri1,etnijU . ,· . vačkl loka11,

u ovu ,, . neprijatelja· R ''a na

Crkva sv. 01'- , trgu. 1 sroešten1 trgo

dok su oba spr~:adsku iskorišćena za

Beogradskom pdu:u, 1896 · e <.TO 1ne ., sagrađena j ~

( nastavit će se)

Tramvaj je i dalje išao kuda je morao i jedino ~ogao. Kondukter je mislio da se on tu nešto

, pita ... A onda su tramvaj nazvali ,,Neželjom·' i -

koro stilu. . u gots Đ rđa Paje

Crkva sv. o ' upravu. . -poinenuti Vredno je s .

bogato, slovensklrn

r-----------------------v ,

: izlazi „Zig "? l I I 1;~aŠte ~ara~ ~i~ateva, naravno •. sadašnjih, budućih i I I prošlih. ,,Žig 1zlaz1 dobrom vouom sjajnih suradnika, I .1 . koji uvijek i na vrijeme dostave tekstove. Svake druge

ubote ova novina se može naći u Vašim rukama i zaslugom nekolicine I I 1tuzijasta koji se, ponekad obeshrabreni, pitaju do kada će izdržati. I

l-----------------------~ Kelner - Vojislav Bulatović

~ . .. Ovoga puta srušit ćemo Vladin program za

ezoto~1zac1Ju plaćanja struje u naturi. U smislu i stilu, ja vama eri i 1 o konJslte snage pijeska - vi meni deset kilovaca novaca u zlatu. To

~ tu. negdj~. Kada srušimo program prvi, nemojmo bici naivni, cvorit će oni novu kanalizaciju, za staru k.olektorsku manjinu, jer će 1 ~ank doći Vojislav Bulatović da naplati špricere u limenci od ap1ra. Tak:o je moj Pape iz Dostojevskog.

(::)

C

ANIMLJIVA MATEMATIKA

1. Maja je imala 6 olovaka u 3 boje Crvenih više od Lelenih. a plavih manje od zelenih. "-.oliko Je bilo olov,1k,J sv.:1ke boje?

2. Koliko puta nL1jvecer11 jednocifrenotn !;)roju t·reba dodati n"ijveći dvocifren1 broj, da [Ji se do l:,io najveći t/rocifreni broj?

Rl 01 NJE IZ F'ROšl OG t,ROJA· 1 . .J,1IJukc Slr.1vil,i u t·ri vre6ice, jhl "?Vt' sl'·:ivi l i 11 če1vrl u

_____ Q __________ ,

ukinuli ...

A:;J'() .. '-'"• , -. , .. _,~ • ,, ~n .. ,u.,>.,,, .. ,;111c,,-,,,.,: .. , .... ,,.:1,.c\,.•,,4tt,,h,l,.,,,~,ou,,., ............. ,~.n•••" , ...... , .. n.,., • ., .... ~ .. ,

Savjet iz karmića ,,Bulatović nije''

Sidirn ti ja tako nika dan u karn1iću, šinšok na s,·e stra~e, pa i pod grlom. Jesapim, šinšok. Kad odjedared, ,·ec okcidentalno trula šargaripa, koja nije ni za parasničku čorbu, i:neni će:. postoji nika s,,ežanj grupa, bila Je juče kod mene, 1 samo Joj se ova rok.va sviđa, ali ipak kaže: oš ci mrkvo, baš tak.o, latinski~, 1nrl<vo, a ja su1n san10 šargar1pa, nisam išla u velike škuJe, jesapim, ćutin1, šta 011i in1aju da se mišaju u moja unutršnja buraga, jcl, tako, ,·aljda i ja gledan1, kadgod, viziju -tele, i kažem, jest da je ovon1, kru::1piru proši? vrim_:, ali .on je ipak u p.1rasničkoj peći bolJ1 od rokve, Jer mozete v1 tu rol~·u Z\ aci i n1on1irobuh1t. al to je samo rok.va, eno još tu i tamo s.in10 je pra~ 1ci po1du, al samo kad se J)omiša s n1ek:inja1r1.o.

Tako iz karn1ića, sa\'ituju me ljudi koJi na, 1n1 lipin1 korzon1, špaciraju U\'ik s ruk:an1a na leđin1a, na Ii, 0111 guzu jedna ruka, na de~11om uvecu druga ruk.1 " on1ihl(.\ll' peglon1, vele u ajcr, cilon1 vicu I b h1.e, \ l.1do h..t: u. o I k . loka~ni g_radski oci, i edan t\1,1džar, kon1šije \ n1c odij , p1 \'1

frtalJ, Vo10, Bela, S\'ako: vlado dobro vlado. al o,·o , lado najbolji , l.1do crtcd!

Razun1in1, kažen1 peršinu i sYe1 .• 1nj grupe 1..1 h.ontakt osiguračeeee ! ! !

V. S. Aiilo.

Pat-kovačnica „Žiga"

Kokoschka ,\k, .11cl P.ui"anina l l1uc, pll\loj,no plut1h> pc1JU. \l tJ,

ncobu d.1noc, l\ lon1 i1.1 l,\l 1tiL.1 u , rn.\gl.1, dJ .1 k1.1tku, 1du1. • lia bIJ.tJllL t ,t, u nusr p.tsct lnog p '1]<1 ptt),Jj 'dUJ' re1 't gled1..· , pl\ l', I), op1tHe~no gled lJlll i s l )e linJn st\ .u 1.1č1 i 1 "'rn.1 g1oblJt1 ti osc1 r-.eni posle hel ''l"k · r.tJČtL' • u111oboln1h p1c.1n.1,1 Jednog ote 1 1 .1ct.1 poslt hl, 1ta por,1,r pro, , t) ini, puln1clih 1nutko,. prol L' 11, .. d ,ltsth ... udt1n1 n.1 led • ncizbežno fru~u 11.1nug pn (\I p1J,H.;,un.1 p 1l.1n.1 k1111. ,

(s. s.)

Page 10: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

IMENIK ROCKA

„SIMON & GAREFUNKEL" -an1enčk1 duo ko1i je k1a1cn1 60-ih godina i početkom 70-ih 1111ao n1nogo uspcha kod ,,intelektualno nastro-1ene '' pubertetske 1nladarijc. Tome su mnogo dopnneh poJa\·a i 1nuzika u kult-filmu ,,Th~ Graduate", briliJantan vokal Art Garefunk:ela, 1 neograničene kon1pozitorske sposobnos ti {)aula S1n1ona, koji JC nakon razlaza dua ( 1975.) napravio blistavu solo-karijeru, dok se Gare­funkel „prebacio" na film, kao sasVJim uspešan glumac.

Probrana diskografija: -The Sound of Silence (1964) - Bridge over Troubled Water (1970! - Concert in Centra} Park (dvostruk.i, kon-

certni, 1982) CARLY SIMON - američka pevačica, kom­

pozitor, jedna od svojevre1:1eno najtale~tova~i­jih i najlepših kantautorki SAD s kraJa 60-ih. Udajom za veliku američku kantautorsku zvez­du i kolegu James Taylora kao da je podredila svoju karijeru njegovoj. Na s reću, veliki povratak je usledio već 80-ih. Lepota je ostala i dalje zanosna, a donekle izgleda i talenat.

Probrana diskografija: - No Secrets (1972) - Playing Possum (1975) - Come U pstairs ( 1980) - Torch (1981) ,,S LY AND THE FAMILY STONE"- na­

juzbudljiviji crni američki funk-jazz sastav 70-ih godina, nepo­novljiv i uzbud­

., · ljiv, predvođen pomalo neu­rotičnim peva­čem, pijanistom, orguljašem, gi­taristom, kom-. poz1torom, pro-

ducentom i aranžerom - Sly Stoneom, čiji su problemi sa drogom i izrazito militantni crni šovinizam (organizacija „ Crni Panteri"), i doveli do raspada ove ekstremno talentovane i popularne grupe.

Probrana diskografij a: - Dance to The M usic ( 1968) -There's a Riot Going on (1971) - Live ( 1973) THE „ SHADows" - pravi pioniri bri­

tanske pop-muzike, ,,kraljevi instrumentalnih hitova" i najveći popularizatori električne gitare u ovoj vrsti muzike. Najpre su pratili pe­vača Cliffa Richardsa (neku vrstu „engleskog odgovora na Prestleya "), da bi od ranih 60-ih zaredali sve same hitove. Neprolazna muzika velemajistora ranog rock n rolla.

Probrana diskografija: - The Shadows ( 1962) - Dance with the Shadows (1964) - Jigsaw (1967) - Live at Paris Olympia ( 1975) - Live (koncertni, 1981) Postavu (onu najpoznatiju) su sačinjavali:

Hank Marvin (solo-gitara), Bruce Wellch (ritam gitara), Jet Harris (bas) i Brian Bennett (bubn­jevi).

k u 1 t u r a

Dobrotvorni koncert Nikole Vučkovića

Talent talentima

U utorak, 19. svibnJa, Nikola Vučković (Budva), učenik <;red nje M UZH

škole u Su bot1ci, održao je dobrotvo~ni koncert u vijećn1c1 qrad..,kc k, Dobrovoljni prilozi namijenjeni su organizatoru koncerta, l JclnJ1,1 Kos:zto la Dezs6 koja potpomaže napredne i talentirane učenike.

Nikola Vučković, učenik u l<lasi profesora Matije Molcera već Je uspje• koncertirao i u inozemstvu. Ovom prigodom svirao je L,1sztovu h-mol Son, Chopinovu b-mol Sonatu op. 35 te Lisztov veliki koncertni solo.

Od Lisztovih klavirskih djela najopsežnija je Sonata u h-molu posveć< Robertu Schumannu. Nastalu na tragu novih puteva romantičnog mišlJcnj oblikovanja programnih glazbenih slika, Liszt je sona~u napisao u j_ednom stav napuštajući tradiciju klasičnih sonatnih stavaka. To dJelo g~ađen?. Je na šest te od kojih neke direktno asociraju na teme iz nje~ove Faust s!rr:ifon1Je. ~toga se 11

njegova sonata često naziva Faustovsko~, a. ~Jen se sa,;1rz~J dovodi u. vezu_ s osnovna lika Goetheovog spjeva na temelju č1Jeg predloska Je nastala s1mfon1Ja

Veliki koncertni solo izveden na kraju ltoncerta veoma je zahtjevno djelo k je s međunarodnog natjecanja na koje ga je Liszt poslao bilo odbijeno l neizvedivo.

Izbor Chopina za koncertni program, romantičara koji je svoj glazbeni­izgradio oslanjajući se na klasičnu tradiciju_ i koji je maj~:or klavirske :on:ia~ti isto tako ukazuje na umjetničku zrelost Nikole Vučkov1ca. Sonata koJu Je IZ\

jedna je od ukupno tri Chopinove klavirske sonate. ~ajp<;>znatij~ je po sy, trećem stavku - posmrtnom maršu (Marche funebre) sto Je u CJJelom SVIJc

poznata glazba za ispraćaj pokojnika. I ostali stavci izvedeni su briqantno osjećajem suverene vladavine instrumentom te, kao što je ukazao 1 profe Molcer, to više nije glazba, to postaje igra sama.

Nela Skendero

r-----------------------------------------------------------I I I I I I I

Kulturna razglednica Subotice I I I GALERIJA GRADSKE KNJIŽNICE

: U Maloj galeriji Gradske knjižnice : 12. svibnja je otvorena izložba slika (ulje : na platnu) ,,L ica kazališnih stvaralaca", : portreta vojvođanskih glumaca, dr. Do­: broslava Ulića. Izložbu je otvorio rav­: natelj Kazališnog muzeja Vojvodine mr. : Luka Hajduković. Prigodom otvorenja l izložbe izveden je i umjetnički program l na kome su sudjelovali Ramadan : Azirović i F ri gyes Kovacs, glumci, te : Gordana Hajduković virtuoz na violini. I I I I GALERIJA „LIKOVNI SUSRET"

l U galeriji „Likovni susret" 12. svib­l nja otvorena je izložba " slika zidnog l slikarstava po naslovom „Cuvari baštine l (1947. -1997.)", koju je organizirao Re­: pu blički zavod za zašti tu spomenika l kulture. Izložbu je otvorio mr. Veselin : Avdalović, dopredsjednik Skupštine l općine, dok je o izložbi i njenom značaj u : govorio Saša Petrov, direktor : Međuopćinskog zavoda za zaštitu l spomenika kulture. I I I I DOM VOJSKE JUGOSLAVIJE

l U Domu Vojske Jugoslavije 15. l svibnja ofržana je Regionalna smotra : folklora i folklornih tradicija. Na Smotri : je sudjelovalo više folklornih ansambala l iz Subotice, Ade, Apatina, Sombora, : Sente ... Organizator ove manifestacije je l Kulturno-prosvjetna zajednica SO Sub-1 • 1 ot1ce.

GALERIJA „ BUCKA - GANY6H

U galeriji „Bucka-Gany6'' 15. sv, nja otvorena je izložba slika Vlastim Nikolića, iz Beograda. Izložbu je.otvo vlasnik galerije J6zsef Gall, a bit 1

otvorena do kraja ovog mjeseca.

GALERIJA „DR. VINKO PERČIC , U galeriji „Dr. Vinko Perčić" 1

svibnja otvorena je treća izložba slikar, jmlađih članova Likovnog odjela H~. „Bunjevačko kolo ". Izložba će b otvorena do kraja svibnja.

VELIKA VIJEĆNICA GRADSKE KUĆE U Velikoj vijećnici Gradske ku

18. svibnja održan je koncert gru: „T 6th Bagi" iz Segedina. Na reperroa ove grupe bile su kompozicije EriL Gerija i ostalih velikana roka, blu, , džeza, kao i vlastite kompozicije grup

SRPSKI K ULTURNI CENTi

"SVETI SAVA" " Ovih dana izašao je iz tiska Caso1

za kulturu, umetnosc i nauku „Luč~ kojega izdaje SKC „Sveci Sava ". U ove broju časopisa uglavnom preovladu, prozni i poetski napisi posvećen i obijd nici VIII. stoljeća Hilandara.

Ramiz Rashi.ti 1

L --· ===========:;:::========================~ ---------------------------------------------------------ffrn broj 91 •:+ 23. svibnja 1998.

Page 11: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

k u 1 t u r a

JERONIM SAVONAROLA (1452. - 1498.)

Prorok istine spaljen na lomači )~

4. svibnja 1497. iznenada službeno udari Savonarolu izopćenjem. Savonarola je shvatio da više nema vremena za oklijevanje. Prihvaća se pera i 19. lipnja 1497. obraća se .,svim

· kršćanima" da b1 odgovorio na pravo 23. svibnja ove godine navršava se 500. obljetnica neprihvatljivo izopćenje. Izjavljuje kako se ne odriče ničega od

~·· ) tragične i mučeničke smrti dominikanca i najvećeg svoga naučavanja. Naglašava da se neće pokoriti naredbama koje 1

l~riovjednika svih vremena Jeronima Savonarole koji je usred nisu valjane jer se protive kršćanskoj ljubavi i Božjim zakonima. >ij la dana pred mnoštvom ljudi, zajedno s dva subrata, obješen Tada Savonaroli padne na pamet da Aleksandar \'T. ne samo nije

~ s iljen na glavnom trgu Firenze zvanom „Signoria ". Kako je pravi papa, nego ni kršćanin, već bezbožnik o čemu očito 1iyn :to doći do toga tragičnoga događaja k.oji jednostavno svjedoči njegov krajnje nemoralan život. Stoga se spremao da n zbunjuje ljudsku pamet i pred sazove opći crkveni sabor koji bi utvrdio nevalJalost papinske

kojim povjesničari nemoćno službe Aleksandra VI. i izabrao novoga papu.

~·a Gerolamo Savonarola ..

sliježu ramenima? Naime, mi i Međutim, kada je papa 26. veljače 1498. zaprijetio Firenzi da naša djeca bili smo do će je udariti izopćenjem - što je moglo imati dalekosežne nedavno poučavani u ekonomske i političke posljedice - ako ne uhiti i zatvori komunističkim školama da su buntovnog dominikanca, situacija se u gradu okrenula proti\· dominikanci bili najopasniji Savonarole. Iako je imao mnogo pristaša u njemu, broj protivnika inkvizitori Katoličke Crk.ve (arrabiati) i ljutih neprijatelja (compagnacci) naglo je počeo rasti. koji su mučili i na lomačama Nahuškana svjetina navali na samostan Sv. Marka 8. cravnJa spaljivali krivovjerce, dok 1498., uhiti Savonarolu s dvojicom subraće Dominikom i slučaj Savonarole, njegova dva Silvestrom i stavi ih pred civilni i ckrveni sud, koji ih - nakon su brata i drugih - primjerice groznih mučenja s pomoću užeta-osudi na smrt VJešanjem, s tim Giordana Bruna - bjelodanu da im se tjelesa spale na lomači , što se zbilo 23. s\·ibnJa 1498. dok~azuju da su upravo Prije smrti Savonarola se ispovjedio i pričes tio, a dok mu je cijelo dominik.anci, ti hrabri gorjelo na lomači ruka mu se posljednji puta uzdigne i s dva prsta tražitelji i širitelji istine, bili blagoslovi prisutni svijet i svoje krvnike. Umro je u Crkvi i za nevine žrtve nekih okrutnih Ckrvu, za istinu i pravednost. političkih i crkvenih lomača Zanimljivo je primijetiti da je papa Aleksandar VI. navodno srednjega vijeka. Da bismo poslije požalio što je osudio Savonarolu, svaljujući krivnju na bar donekle proniknuli i Firenzu i njezino svećenstvo, a nema dvojbe da najveću kri\'nju

th1i.tili ove zagonetne događaje potrebno je upoznata neke snosi njegov sin Cesare Borgia koji je zbog svojih prljavih eq~ljne činjenice Savonarolina života i djela. političkih razloga nagovorio oca da pošalje u smrt pravednog i Rođen je 1452. u talijanskom gradu Ferrari, gdje je stekao nevinog proroka istine. Papa Julije II. (1503. - 1513.), nepo redni

~ nivno školovanje i humanističk~o obrazovanje. nasljednik Aleksandra ~a!m studira sedam slobodnih umijeća, medicinu VI., već je kao kardinal !• ~ozofiju, napose Platona, Aristotela i Tomu ~ , podržao Savonarolu, a 1\kinskoga, te Bibliju. U 20. godini života kao papa naredio lo:orira iz filozofije, a 1475. ulazi u dominikanski Raffaellu da ga u

' <! u Bologni, dok 1482. predaje filozofiju i vatikan kim oban1a F:(J>giju u samostanu Sv. Marka u Firenzi. Piše naslika među loofska djela, ali u jesen iste godine i u korizmu naučiteljima Crkve.

l4{'· počinje držati snažne propovijedi nadahnute '""""""" Savonarolini "covatelJ1 e~covima starozavjetnih proroka. Slično ovima bili su sv. Katarina Ricci 1a'ješca stroge Božje kazne za teške nepravde i za (1522. - 1589.) i '\. Fil1p nollnosrozavanjadruštva. Počevod 1490. ulazi u Neri (1515. - 1595.). ~ ,. lu,>b s Lorenzom Veličanstvenim, političkim Pijo X., papa ( 1903. -ro~1odarom Firenze, a sljedeće godine započinje 1914. ), rekao Je k.1ko Vdu dalekosežnu bitku za obnovu Crk.ve. U štuje „ avonarolu 1 kako ni,ovijedi održanoj 27. travnja 1491. vrlo oštro bi takvih CrkYi n1nogo

1::i ~Lda pokvarenost svećenstva, gramzivost , ere balo u na ~c , r1Jen1e >011taša i političkih mogućnik.a, a posebno se ~ , Oboža,·acelj1 Sa, on.1role ktnljuje na najperverznije oblike bludništva, . ~ bili u jo x: dubro, .1čk1 '>tjqto n~ ,,sodomiju", ej. na pedofiliju (Iju bak:a nJ~ L,--, ~-....... __ .!.-....,_...._;;,~ tilozof. franJC\ ac J Uf3J

~ ečac1ma). To je tzv. ,,strašna propov1Jed (terr1f1ca Oragišić (1445. - 1~20.), Pico dclla . 11rando!a, B0ct1celli, r'1dicatio) koja označuje prekretnicu u Savonarolinu ži~otu. Michelangelo, a u nasen1 scolJeću kardinali. Dell ~cqu.1 1 n.l~

J·V\:rcn je da ga Bog poziva na obnovu društva i Crkve, pa 1 pod Franjo Šeper. Proce za Savonaroltnu k,1non1zac1Ju JC u tIJckt 1 'IJ<1u mučeništva . vjerojatno nećemo dugo čekati .da. na l~n1..1č1 sr.u11no p.1ltc 11

lzbor španjolskog kardinala Rodriga de Borgie za p~pu prorok istine bude progla xen S\ et1n11 st.1YlJen n.1 olt.11. On nJn1 te ksandra VI. (1492. - 1503.) postaje fatalan za Savonarohnu potreban kao uzor, jer JC hrabro 11go ',10 dl,l.l .lk. Jl'dn1.)g 1L:ničltu sudbinu. Doduše, sukob i7među glasovitoga pokvarenog društva kao što JC I naše koJc -.c h, .llt n.1ptl'tk.o 11. lo11nikansk.oga propovjednilta ok.o ltojega se ol<upio veliki broj hu1nanošću i prividnin1 bl:1gosran.Jcn1, .1 u l~0Jt'n1u ... u .1pr.1, u 11 aša u Fircnzi i notornog pok.varcnjaka Ale~sandra VI .. u n1ilijuni ljudi be, 1.1poslcnJ,l, bl'J ht.lnl' t ,r.111.1. ,, ~ l'1n.1 .11111 nije izbio odmah. Papa ga isprva sarno kratkim ~lužbcn! ~11 sran1ocnijcg 1.ločin.1 od ncpc.1, C\inof 11L'n1.1~c, .1 .. 1 r.11 k)L'1n P varna (tzv. brcveima) upozorava da ublaži oštrinu SV?J'.h ,akoni ne ka.1nJaV,lJt1" rek.10 Jl' S.1, tH1.1rul.1 u Jcdno1 "' llJ1.>J rt k.a protiv nc1norala, no 1495. već n1 u i1,ričito 1.nbranJUJC provopiJcdi.

i:c vijcdati jer su njegove britke proročke propovijedi p~čc l~ l)anašnJi pro1uc1 i~r1ne ne flL'b.t1u Otc.'kl\ .1n •)'-lh\ .1lc.·. ' ~ljno uzncn1iravati ne san10 bogataše, političke 1nogućn 1kc 1 nagr~1dc

1 pljes.tk I o, .1r1Jt\ ncgt, J)l>Llt~e. o udt· 1 lu,n.t~' J 1.'lf ut

·1 kc nc dostojanstvenike, nego i njega san1oga. Savon~1rola JC do1ninik.111l'.t Jcroni1n,t S;i, on,lll)IL' r .Ho " 1.1 lt)gorn k I c. Jedna )i>•Jšao papu i prestao propovijedati, ali je po odob1tnJU 1un1unjsl a po ·lo,1('..l da „l\c1n.11dt' 1.1zbqc.·nc gl.1, c'·. ,II nala (~arafc 1496. nastavio svoju pro1očku n1isiju. Na to p~1 p„1 ·ronto \ T('n""s

Page 12: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

k u 1 t u r a

Novi članovi UKV iz Subotice dru1cnJc kn 111.c, nik.1 i knJižcv n1h p1 cvodit e lJa \t0Jvocl1nc na

· S\OJUJ 1cdo~ icoj gocl i; njoj Skupšti ni . koja .1 e oclr2ana u ro, 0111 Sadu 9. s, ibnj.1, p1in1i lo je u ~voje redove i dvojicu Su~-

otičana Groti Bnčlijt1 i ~ larka Peića , za njihov izuzetno vn-1edan i' plotiot, roan ·dosada:-inJt 1 ad . .-111 se prije svega tnisli na skupne knjige „ I{cč ni ka bačkih 13unjcvaca" (1990.), 7atin1 „In1cnoslo\' bačkih Bunjcvaca" (1994.), kao i „Narodne un1ot, ori ne bačkih l~unjcvaca" ( 1997.).

Pored rada na ovirn skupnim projekti1na, Grgo Bačlija ( 1939., Subotica) priredio je i zbirku pjc"a1na „Skretnice", poko­jnog Jako,,a Kopilovića (1918. - 1996.). Autor Je i odjel_jk~ n1onograti_1c ,,Subotičk i električni tramvaj ". ~t~lni je suradnik. 1

polen, ičar u većini listova koJi izlaze u ~~bot1c1. Po_sebn?g t:a~a osta\'io je u HK(: ,,Bunjevačko k:olo , k.ao osnivač 1 taJn1k. Društ\ a i Organziacijskog odbora ,,Dužijance ". Danas živi u Subotici kao un1irovljenik.

Marko Pe ić ( 1913., Subotica) je također ostavio trajan trag u I l(njiževnosti s_vog rodnog .%rada. Bio_ je posljednji u~ednik

I časopisa „ BunJevačko kolo 1936., koJega su pokrenuli ~be Rudinslci 1 Balint Vujko,, 1933. Izdao je zapaženu zb1rl(u ,, 1.000 bećaraca, šaranaca i šalajdana" 1943. Radi svojih priloga (u ,, Bu njevačkom kolu", ,,Bunjevačkom kalendaru", ,, Hrvatsl(oj ri­ječ i " ... ) uvršten je u „Antologiju proze i poezije bunjevačlcih Hrvata" (Zagreb, 1971.), koju je priredio Geza Kikić. Danas je predsjednik Obnoviteljsk.e bunjevačke matice.

Ljudevit Vujković Lamić

CBAKOr I. ~ 15. Y MECEl(Y DA CB~M ~OCl(YIMA

F0,9,YIWILA DPETII.AATA 3A 24 BPOJA

YI3HOC~ 72 ,O,ffllAP A HA lK~PO PA qyu:

45700-620-8-16 no311u na Bpoj 14-70-12826-1

:· . ; AA nM CTE.BEli nPETnnATMnM . . . BAW_E nEH3M.OHM~AHE PAAHMKE, ·

BAWE:&AKE~AEKE M POAMTEJbE? , . . '

·. · Cae HHCS,~pMa"Hie Ha Tenect,oH: 021/ 420-549

m __ ~m...,,.o"'-"ra..k:.-__ br_o_J· 9_1_•_:•_2_3_ .s_v_i b_nJ_· a_l_99_8_. _

Kazališne razbibrige

Glumci na udici

Pitanje hoće li Subot1čani odJcscn1 (rcC'1mo) odl1zit1 ukaz. li~tc možda se još 11viJck više može čin 1ti kao Jo~ v1c nego

objektivna 1nogućnost. No, kako sada stvari u ovoj ustanovi st Je crnog JC humora na pretek.

Ovoga puta ruinu od zgrade u sjenu su stavi le matcrijalr prilik:c zaposlenih u obje Drame. Ne prođe, valjda, ni jedan sa tanak l 'pravnoga odbora "farodnog kazališta - ~ćpszfnhaza da pitanja neisplaćenih plaća, honorara, računa, ci ugova kraci među ljudskih odnosa .. . ne isplivaJu na povr5inu. Dapače, 1..a se odnedavno koriste i konferencije za novinstvo u povodu pr mijere, pa čak i obične izjave glede istih. Svakom, kome Je iu stalo do kazališta, nakon ovoga logjčno se nameće pitanJe ta~ je to tako.

Već odavno direktorica Drame na srpskom Tatjana Pavi~1 isprva suptilno, a potom sve otvorenije, ukazuJc na broJr probleme unutar kuće i Drame kojom rukovodi. S Jedr strane, i putem suda, vodi pravi mali rat s dijelom zaposlen unutar Kazališta, a s druge istrajava u svojoj nakani da u Drar na srpsl{om zadrži postojeće mlade kadrove i još ~a 5trar dovede ljude, uglavnom redatelje, koji dolazak u Suboticu r shvaćaju kao mogućnost za još jednu tezgu. Rezultati takvo, rada, sudeći po reakciji publike i kritike, daleko prevazila; uvjete u kojima se on stvara. Posljednja nagrada Jelene Srećk( za glumačka ostvarenje na XLVIII. Susretu profesionaln kazališta Vojvodine u Srijemskoj Mitrovici samo govori u prii< tvrdnji u prethodnoj rečenici.

Ništa bolja, iako unekoliko drugačija, nije situacija ni Drami na mađarskom. Ova Drama, da bi kako-tako funkcion rala, odnedavna nastupa u fuziji s novosadskim Cjvideki Szi, hazom i Akademijom umjetnosti što već samo po sebi govori brojnosti ili pak kvaliteti postojećih kadrova. Ipak, prošle g dine Hatartalanul u Kisvardi, a ove Szcarcsinal6k u Srijemsk Mitrovici, kao nagrađene predstave, samo se nadovezuju 1

rečeno o D rami na srpskom. Nije na nama da sudimo, ali je svakako da mak

zabilježimo na vapaje koji iz Talijina hrama stižu sa svih-s tran Tatjana Pavišić zacijelo je u pravu kada veli kako je kazališ skupa igračka i nimalo utješno ne djeluju riječi u pravnice ~a odnoga kazališta Zsuzsanne Erdudac da ova kuća mora dijel sudbinu cjelokupnog gospodarstva. Jer, ideje, rasprave ili p1 jedlozi oko rekonstrukcije ostatka iza Ljubiše Ristića čine sada kao daleka prošlost jednog divnog sna. Sudeći po riječin ljudi iz Kazališta ni grad ni Republika ne ispunjavaju dio d govorenih obveza, a u tom slučaju problemi i računi talože_ poput mulja na temelj nečega što se želi nazivati kulturom. l rošćeno, zaposleni u I,(azalištu trenutačno su u velikoj dvoj kome ili čemu dati prvenstvo na pitanje: Hamlet ili omlet?

Nastavi li se ovako, ne bi trebalo čuditi da glumci jedno dana napuste ružno zdanje nekoć lijepe institucije i vrate ranijim oblicima, poznatim iz Shakespearovog vremena, k. putujuće trupe koje će svoje prihode ostvarivati u cashu ili n turi, svejedno. Na taj će način, makar, moći planirati. O uspje ima poslije. Na kraju, parafrazirajmo riječi Gabrielle J6n~ glumci su svoje dali, na redu su ostali.

ŠTAMPARIJA Preradovićeva 6

ZlatkoRom

ELEKTRO-MIX

INSTALACI. EL UREĐA APARATI 2 ~

IX SUBOTICA

Tel 024' J 36-1

Sonj& MarinllOYić

Page 13: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

• iz sportske prošlosti Subotice

1880. - Na Paliću je izgrađena natkrivena kuglana, a pok­)l"t;ima sporta na raspolaganju su bila i dva igrališta za tenis i bi­

. 1l~stička staza.

postavljenih ciljeva Društva a) u prikladnim gimnascičkim d\u­ranama .pod yo„dstvom š~?lovanih učitelja cjelovJežbe, obavljaju se r~do~1te ~Jezbe ~ napnJed točno određenom vremenu. te se b} odrz~vaJu g1mnas~1čk: :.veča,?usti i zab~ve. S.lagan je l~rušrva ,,VolJa, borbenost, 1~drzl11vost , a pečat pr1kazuJe Iovoro\ vijenac,

godinu osnutka i naziv Društva. - U cilju što kvalitetnije turističlce ponude, u ovoj

l)1ni je povećan broj kabina u toplom kupatilu, a g 'J! drvene kade zamijenjene su novim, mramornim.

1

l „g1đen je i novi, urnjesto starog propalog drvenog 1~ta, koji je vodio do hladnog kupatila na jezeru. U

po:udi stoji da se gostima pruža pored dobre zabave i o./jenje sportom. Inače u ovoj go.dini ljetovalo je na

I aJ~u 681 gost, od toga 229 muska 1452 zenske osobe. - Osnovano je sportsko društvo „Szabadk.ai Torna

rlec" (,,Subotičko gimnastičl<o društvo") kao '-

rc zvod građanslcog progresa, vjesnik suvremenog \ enja. Inicijator i jedan od osnivača Društva je La-

-. Novoosnovanu Društ\ o 22. svibnja 1880. organ1z1ra veoma uspjelu „ svečanu gi mna::,tičku pn red bu" u Gradskom \·reu ( Dudova šuma). Pro­gra!'1. tr~jc dva. sat.a, a publika odu;e\·ljenim i bucn1m 1nteres1ran1em praci događaje.

" - P1:10 veliko sportsko natjecanje na Paliću odrzan~ Je 2?. ~olovoza 1880. Karakcer ovog pr­vog natJe~anJa Je teško odrediti. što je i razumlji­vo, s obzirom na to da su početna iskustva bila mala. N~ porg~amu su bile eri discipline: hrvanje. u kome Je pob11ed10 Zoltan Skosa I d\ ije atletske

' ffermes ( 1860. - 1945.), koji je od svoga života pola j ka i mnogo novaca posvetio sportu. U upravu ttštva bivaju birani najviđeniji ljudi uz grada. Statut lrštva donijet je tek: 15. ožujka 1882., a odobren je

,;{[: discipline, u l<ojima je pobjednik bio 1\i"andor \'er­. 1fi[JlfJ mes, s rezultatom 555 cm u skoku u dalJ i 525 cm _ l!·· u b~canju kugle od 17,5 kg. Počev od ovog natje-

..... , .... ,.. <-· .• --::, ... : ... h,.,,.lj c.anJ~, P,3· _sve do 1914. svake godine održava Ju ~e . lJetnJa 1 Jesenska sportska natjecanja na Paliću

:I trane Ministarstva unutarnjih dijela 8. prosinca naredne go-lq:. Ciljevi Društva su a) vježbanje i širenje tjelovježbe,

1 eačenje, šakanje (boks), mačevanje i bacanje kugle (od 17,5 -1; te b) razvijanje tjelesne snage kod muške djece ... Radi

koJa su prerasla u međunarodna, u nazvana ~u ,.Palićke igre··. odnosno „Palićka olimpijada". ..

IIII>(,I{ll1l'l1 (Ili.)

Otac medicine

Jif ladim liječnicima, koji su dolazili u Eskulapovo 1,. lij ečilište na Kosu da slušaju Hipokratovo predavanje, on bi im davao ovakav savjet: ,,Ako netko od vas dođe u grad koji ne poznaje, najprije treba da ispita

-~>ovaj leži u odnosu na vjetrove i na izlazak sunca. Zatim neka utvrdi a i stanovništvo pije močvarnu vodu ili tvrdu koja izvire iz stijena, ili

,J~kastu koja je teška za probavu, kakvo je zemljište u tom kraju, da li 1a :lje leži u zagušljivoj kotlini ili pak na brijegu, gdje je zrak hladniji. . , Q je važno znaci kako pučanstvo živi: da li su lijeni, skloni piću i binom doručku ili su ljudi koji vole naporan rad i tjelesne vežbe, snažno ~ :-ane ali umjereno piju ... "

f Iipokrat je smatrao kako poznavanje svih tih podatak.a n1ože 01oći lij ečniku da zaključi koje su bolesti najčešće u tom kraju, a 11~m tim i kako ih liječiti. Mnogi liječnici i danas misle da bi bilo dobro la ?anas predavanja na medicinskim fakultetima počinju ovak.vim ;a-•enma.

lal{o je bio začetnik znanstvenog pristu pa medicini i protivnik ,v:~og 1nisticizma, ipak se nije mogao osloboditi određenih naslijeđenih 'J<ovanja, Ipak je bio uvjeren da je ljudski organizan1 pod ucjecajen1 h1etarnih ciklusa, da postoje rizični dani „za razvoj određenih bolesti",

· ~ dug.oljetna dugodnevnica, jesenska ravnodnevnica ili noću položaj irusa 1 Plejada. Za kronične bolesti to su prijelomni dani, jer neke od J11se poboljšavaju, a neke završavaju pogubno. U te dane Hipolaat nije ouzi1nao nikakve zahvate ili davao lijel{, pa čak ni za čišćenje. 1 iokrat je isto tako vjerovao u postojanje četiri tjelesne tekućine (krv, lu, ,,žuta žuč", ,,crna žuč"). Kada su u ravnoteži, tada je organizarn , llv. Poren1ećaj ravnoteže, bez obzira na bilo koju od tek.ućina, 1.1 1čava bolest organizma. .

N~ kraju, kažimo i to da su Hipok.ratova učenja bila po?jed~ak~ 1 ia 1 na području sportske medicine. U to vrije1nc to JC bilo 1 )hodno, jer su se 1nladi ljudi natjecali u atletici, hrvanju i drugin1

1~.ovin1a, pa su se lij ečnici svakodnevno susretali s iščašcnjin1:1 t 11nući1na tetiva i mišića, k:ao i s prclo1ni1r1a. Navcsc ćcn10 j~dnu ~d h.>kratovih n1isli o sportaši1na: ,, Kod ljudi k.oji sr bave tjclcsn1rn 1 ban1:1, prcnaprcgn uta kondicija 111ožc biti jako opasn,1. buduci da se L' ~~J.c uvijek održati na istoj ra1,ini. 1(ondiciju je poc1cbno povrc1ncno u ttl da opadne kalto bi cijelo ponovno došlo na pola,,nu. to~ku .,.a ,o )Vno Jačanje. l(acla k.ondicija treba opadati ili ponovno rasu Jač.1t1 -1 1 ne odluku n1ožc donijeti san10 lij cčnil 1

'. ()vak.a, savjet 111og.10 bt se <l 1as preporučiti svi1n v1 hunski1n sporcnšin1a diljc1n sv1_1eta.

Dr. Nenad Jakšić ~

Ante Zomborčević ~

Numizmatika

Bosanski srednjovjekovni novac l

'.B, osna se prvi put spominje sredinorn X. \toljeća kao .,1nala ~ ze1nlja ". Vre1nenon1 se ;irila i po..,tala drža\ om. Jedan od

državnih atributa je i kovanje novca, ;to je ... u\ ereno pravo i u srednjem vijeku.

Prije kovanja vlastite valute u srednje1n , i Jeku u B0..,n1 ,u korišteni razni novci, ovisno o polit1čki1n prilika1na. Iz1neđu ostalih, korišteni su bizantski, 1nlecačk.i, ugarsko - hr\'atsk.i. srp ... ki. salzburški, dubrovački i drugi novci. kao i bano,·ac. no\·:1c hrvatskoga hercega Andrije ( 1196. - 1204. ) .

Pojava d9maćeg bosanskog novca pada u \·rt3cn1e hn at:-kog·1 bana Pavla Subića {1299. - 1312.). inače go,podara Bo-.ne. Kovanje novca donosilo je znatne prihode. Ocud.1 če,t1 sukobi iz1neđu Outrovčana i bosanskih vladara. Šub,će, no, ac gro, (,,n1ccapon ") jesc srebrni novac 1 nnitac1ja je rnletačkog.

V

Mladen II. Subić banorn je Bosne posta, 10 ~tjepan.1 ll. Kotromanića ( 1322. - 1353.). On JC raZ\ 10 široku akn, no,r u , e21

s kovanjem novca. Izdavao JC , lasttte crni.sqe. un1cirao 1 krivotvorio tuđi novac. Scjcpan T\'rtko I. ( l .153. 1391.) na,ra,,:u je s kovanjern novca. Njego, novac spa<la n1cdu naJlJcn~t' tehnički najbolje kovane no,·ce. Nakon ... 1nru k1alj1 T, rtk. 1 u Bosni nastaju političke neprilike 1 česte s1njene n:1 prlJc,tol. u ~LI..

će se odraziti 1 na ovon1 planu. Tek će 1\ tko I. (l-+21. l4·t'.) kovati novac. E1nit1rao Je 1nnogc .sen3e no\ ca, :1 kovao JC din.u, poludinar i groš kao novu no1n1nalu u Bosni. Groš ,c ubraja 1nl·đu najkrupnije sredn30,jeko, ne novce uopce. Od nJC~.l porječc no\ n

likovna pred tava no,·ca. Na licu JC k.ral.1e, ski n.1,lo\ i kraljc\ ,k, grb, a na naličju lik 1 potpis Grgur.1 l\.1. ij:1n:-.k.og.

Ton1aš II. ( 1-+++. l-+61.) t.tkodcr Jt' ko\ .10 groše. polug10,c 1

dinare (sve srebrni 1HJ\ ci) i to u\ 1~c varij.tnri. l.~1ncdu u,talog, on kuje dinare s n.atp1so1n na hn .1.t ... ko1n jeziku i polud1n.ue hn·atskun i l:1t1n.skun n·1cpiso1n. StJl'p.u1 11. lo1nn,L'\ tl , 14(,1.

146J.) posljcdn31 hos.1n ... k1 k11lj r·1kode1 je kl)\ P \O\ a~ <. go, 1

..;u no, c1 1ncdu najlJl p~un ht>s.1n ... k1n1 no\'l llH,t I n.1 po kovanJU dukata, jedinog do1n.tLcg bl,..,,1n,kog l,Hnak. "-o Jt: \'l'Ć na, cd eno on je Jc.'d.1 n od n.1j IJt P" h p111nje1 ., k.1. ,h.>\ 1.. .1 u -.redn3t·1n , I Jeku uopl't (.. ~1g" JC u, onll pi:-.:to II btuJt'\ 11n.1 l l 1

89) P.1don1 BLlsne pod 1111 k p1c-,r.1il' ,c. o, .1t1 no, ,ll u Bl1,n1,

i.1ku .il' <l..;:un irodin.1 n tklH\ p.td., BosnL d-.:l>l.1 llt)tk1. ug.u ,ko hr,.1t,k1 , elik.,..,, t1 go,pod tt Bo,n . ko, .tu 1lll\ .1c u ko1nc ,

,po1ninJe k1.tlJt \ inn Hu,n.t.

23. ,, 1hHJ,l 11..19 .. . ,:. ht'OJ L) I

Page 14: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

Pčelarstvo

Pčele oprašuju bilje •

M nogi smatraju kako je med najveća korist koju imamo od pčela. No, pčele vrše još jedan veoma važan posao

- one oprašuju bilje. Ta je činjenica od najveće važnosti za poljoprivredu. Čitav niz biljaka ne bi davao ploda, odnosno

davao bi ga tek u posve neznatnim količinama, da nema pčela. Ta velika korist osobito dolazi do izražaja kod oplodnje sviju

vrsta voćaka, kod raznog bilja za proizvodnju sjemena (repice, djeteline, heljde, sunčanica i dr.) i kod nekih vrsta povrća (kod krastavca, bundeve, bostana i dr.)

Pčele po svojem nagonu za sakupljanje sokova i peluda posjećuju cvjetove, uvlače se u njihove čaške (čašice), a kod toga se na njihovim dlačicama zadrži pelud (polen), koji one prilikom posjeta kojeg drugog cvi jeta prenose na tučak, i na taj način izvršuju oprašivanje bilja. Pčele imaju među kukcima najznačajniju ulogu kod oprašivanja bilja, jer pčela dnevno posjećuje izvanredno veliki broj cvjetova, a što je najvažnije, jedna te ista pčela tijekom dana posjećuje uvijek samo jednu vrstu cvjetova. Divno je u proljeće pogledati voćke u cvatu, ili koncem ljeta polje s heljdom, i vidjeti kako brojne pčele oblijeću cvjetove. Već jedan takav pogled uvjerit re nas da pčele imaju najv~u ulogu kod oprašivanja bilja. Cvijet daje pčeli hranu, a ona mu to odmah oprašivanjem mnogostruke vraća.

No, pravilna oplodnja ne utječe samo na broj plodova, već i na njihov razvitak. Razrežemo li, primjerice, jednu jabuku, kojoj je jedna strana lijepo razvijena a druga nerazvijena i manja, vidjet ćemo da se na pravilnoj strani nalaze velike koštice, dok su na zakržljaloj strani koštice nerazvijene. To je posljedica nepotpune oplodnje. Samo kod potpuno oplođenog cvijeta razvija se lijep i velik plod.

Teško je brojkama izreći kolika je dobit koju imamo od oprašivanja biljaka što ga vrše pčele. Svakako je ta korist veoma velika. Stručnjaci smatraju da je ta neizravna korist, koju imamo od pčela prilikom oprašivanja bilja, i do 1 O puta veća od izravne koristi, tj. od dobitka na medu i vosku . Stoga je pčelarstvo neophodna potreba svake poljoprivrede.

Ante Zomborčević flJJ

r------------------------------------------------------------, Svemir16 one mogu bici i prostorne projekcije ili

Međudejstvujuće galaksije Posebnu pažnju izazivaju

pekularne i međudejscvujuće galaksije. Izraz pekularan označava pojam kod galaksija da se one razlikuju po nečim što kod normalnih galaksija rijetko nalazimo. Na ovom problemu je napose radio američki astronom Halton Arp, s pecmeterskim teleskopom Mt. Palomara. U njegovom atlasu snimljenog neba nailazimo na sljedeće objekte: oni koji se odlikuju po mlazu izbačene materije, po spiralnim krakovima neobičnih oblika, prstenaste ... Sandage je zabilježio između ostalog i NGC 128, koja u svom glavnom obliku na ravni gotovo pravougaona, a

, po njenoj glavnoj osi na krajevima se : sužava. Neki ascronomi : međudejstvujuće galaksije stavljaju u : pekulame: dvojne i višestruke, iako I I

I I I I I I

Patuljasti pratilac Velike magline u Andromedi

prividno blizu jedne drugima. Stefanov kvintet, četi ri galaksije imaju crvene pomake od 5.920 do 7.010 km/s, a peta udaljava 1.070 km/s samo prividno, jer crveni pomak govori drugo. Atlas međudejstvujućih galaksija 1959. objavio je sovjetski astronom B. A. Voroncov - Veljaminov i katalog s 365 objekata i sistema. Presnimajući ih iz Palomarskog atlasa povećane lupom i sitnozorom, dajući im oznaku VV i redni broj . Kasnije ih snima Arp - Palomarskim teleskopom i sastavlja Morfološki katalog MCG galaksija, među kojima i 1.765 međudejstvujućih sistema. Kod ovih galaksija zamjećuju se mostovi ili mlazevi materije, negdje kompleksni, a negdje slabi kao filamenti. Neka vrst isticanja materije pod dejstvom gravitacijskih i elektromagnetnih sila, ako su mlazevi nezvjezdane strukture iako se neki mostovi sastoje i iz zvijezda. U nekima nailazimo i na polarizaciju svjetlosti, koja nastaje usljed magnetnog polja u ioniziranom plinu, jer ono raspoređuje čestice da one mijenjaju, odnosno polariziraju svjetlost. Postoje i galaksije u nizu i međusobnoj vezi, a i u formi gnijezda .. omotanog macer1Jom.

(nastavit će se)

Lazar Francišković flJJ

L--------------------------------------------------------- ---~

m __ ..s.,~:li,ć~KY3~ __ b_ro_j_9_1 _·>_2_3_. _sv_i_bn_j_a _19_9_8_. _

PRIVATNO PR[DU7rćr -MOLOYANJE I FAr~BANJE

- Bulovil -

--

TRG CARA JOVANA NFNAdA J 5 T El.fFAks: 024/2 },46 7

.--~~~-w -

SUBOT\C~

Maksima Gorkog 26

Tele! on: 551-045 RADNO VREME:

Radnim danom 9 .30-12.00 16.30-19 .00

Subotom 9 . 00-12. 00

repisivanje očnih pomagala i davanje saveta za korišćenje istih, svakim radnim danom od

co::s CI')

~ ·-"'d :::s

..c

17.00-19.00

lipp'flopp System

Predstavite ~-voju flrm11 svetu! I

:::s Izradnjemo www prezentacije i držimo ih na Svetskoj mreži u ·-o .g c:,:, :::s

Kompletna ponuda internct servisa Subottčko cvonste e kod nas

Naučite koristiti Internet i Vi J1 g I ~ • I.

)r.,)

~ Sve INFORMAqJE možete dobiti u ~ našem Informativno-prodajnom centru c:l ~ BRAĆE JUGOVIĆA 5 ~ ~ Radno vreme: 9 - 19 sati Q..

·--Q,)

t::: ~ 555-765

~ E-mail: [email protected] .S Home Page: www.tippnet.co.yu

~r~d~!'la 1.a tJlMitu bi Ja oomer1,M<u ,obt;

rucr,l P010,)Tt\11'ćdtJ Alll , V.JA.P p~,..1h I t;$ls,va6

SfflV~ISAVETI

Page 15: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

zkvh

.org.r

s

iz zivota nasih preda a

om Ja U)

Di,da Đuro i' Sepika

h

I k1 J I lt I

I ,~,nn

Prijedlog za razmatranje

- - - ' - ~~ ----::- - - "t-~.-. ' - - -- - ~~- --

Page 16: Primj~r odraslimazkvh.org.rs 1 Godina V. •!• Broj 9 1 •:• 23. svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara ' Ulicama Tavankuta, razmiljela djeca ... Primj~r odraslima l})redvečer

Iz starog tiska

Jedan dobar saviti

Dosadašnli brojevi . . Bunjevačkog Zackala su rasprodati, i zbog toga sačuvaJte 1 <

broj jer se naskoro ni ovaj neće moći nigdi nabaviti. Ako vam je šuplja glava onda ne idite na kišu.

Vlasnik i urednik: Grgo Prćić, Agina ul. 7. Rukopisi>, vraćaju. List izlazi svakih 15 dana. Pojedini broj ! 11

dinara. Polugodišnja pretplata 20 din., godišnja_40 n štampano u štampariji Braće Fišera, Subotica, I . Sen<J : ~

Teleforr"1

V

Predstavljanje zbornika PCESA

,,Cigane, moj'' U ponedjeljal{, 25. svibnja, s

početkom u 18 sati, u Likovnom susretu bit će predstavljen Zbornik radova Kulturno-istorijsl{og društva ,, Proleće na čenejskim salašima -PČESA" pod nazivom „Cigane, moj". Istodobno, bit će otvorena i izložba nagrađenih fotografija s I. etno­festivala, među kojima i „Romski orkestri Subotice", nagrađena „Zlatnim

. '' paunovim perom .

Globus

~

ŠTAMPARIJA BRZE USLUGE Centar za umnožavanje i prepisivanjt

Otmara Majera 1 O, 24000 Subotica Tel./fax: (024) 551-202, 553-142

NUDIMO VAM: Vizitkarte Pozivnice Plakate Prospekte Kataloge Nalepnice

Obrasce Knjige Novine Kartonsku ambalažu Papirnu ambalažu Ostalu robu po nanarudžbi

Uz J1t ~ ,§ Kad Vam švalerka u prolazu kaže da stcjo ~ švaler, ne vjerujte ni njoj ni sebi. U pitanju je !k

peti kvartet. Dopro je ovo tu i tamo znati.

Bunjevačka narodna pripovitka Zabilježio i obradio: Balint Vujkov

r -------------0 I

I STIPANPEDAGOG ~ I / I Zakasnio Stipan na pedagoška

V

Zenu nudi svaki - kravu niko Umrla Sva bi žena pa plako na ukopu,

još i žalio kod žene: - Ej, Rozika moja, Rozika, ko će

meni nacilo krumpira skuvat i s pekmezom kruva namazat ko što si ti znala?!

Zaplaka i drugi dan, ušmrco malo i treći ko što je red, a kad prošla nedilja dana on se utišo. Al nije prošlo dobre dvi nedilje, a njemu crl{ne krava. Plače čovik nedilju dana, dvi nedilje, prošlo tako i šest nedilja - da je čeljade već bi se mrtačka misa platila - a on nikako da se utija. Dosadio već i Bogu i svitu, pa

komšije kažu: - Zaboga, čovče, kad ti je umrla

žena plako si dan-dva pa si umuko, ućuti već jedared i sad. To se već ne priliči: za jednom kravom plakat više neg za " zenom.

A on zakovrnio: - Jeste, da. Kad je žena umrla kroz

tri-četri dana nudili ste mi već i tri, a kravu niko još nije ponudio ni jednu.

Kazivao: Grgo Suknović, Subotica (Bajski Vinogradi), rođen 2. veljače

1899.

I veće. Direktorica, iliti ravnateUica ~Kt I naše jedine gimnazije onako skoj jk, I Stipanu će: I - Pa dobro, kako možete kasnit au I je kraj školske godine. I A on će prid svim: I - Znate drugarice direktorice, aia je u Bajmaku četvrtak.

I A ona njemu, I - Pa vaijdaje i u Subotici četvrt · 1 I on će njoj: I - Da, al danas je u Bajmaku he~, I gužva je od mijane do apoteke, i r:W I uvatio na vrime Šinbus i zato ka ir

I Opac! 'J

I L ___________ _.,