GEOTEHNIKI FAKULTET VARADIN

PRIMJER ZATITE GRAEVINSKE JAME KOD GRAENJA PODZEMNE GARAE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARADINU

Nositelj kolegija: Mr.Sc. Ivan Muhovec Student: Ivan Ranid Br.indeksa: 997- VII/1

Varadin, Oujak 2011.

SADRAJ:

1. UVOD 2. NAINI ZATITE GRAEVINSKIH JAMA 3. ZATITA GRAEVINSKE JAME NA KAPUCINSKOM TRGU 3.1. IZVEDBA ARMIRANOBETONSKE DIJAFRAGME 4. ZAKLJUAK 5. LITERATURA 6. FOTOGRAFIIJE

3 4 5 6 13 14 14

2

1. UVOD U sklopu kolegija Dinamika tla dana 24.2.2011. posjetili smo gradilite na lokaciji Kapucinski trg u Varadinu, s ciljem da napravimo seminar o nainu zatite graevinske jame. Kapucinski trg nalazi se u uem centru varadinske povijesne jezgre, a kroz povijest doivljavao je brojne izmjene i prenamjene. U 16. stoljedu Varadin postaje kljunim gradom unutarnjih austrijskih zemalja za obranu od Turaka, pa se zbog toga vri obnova i modernizacija Starog grada, ali i utvrivanje varadinske varoi zidinama sa obrambenim kulama i grabitima ispunjenim vodom. Dananji prostor Kapucinskog trga nalazio se

djelomino unutar utvrenog dijela grada, kod jugozapadne kule. Izvan zidina razvijaju se gradska predgraa, a juno predgrae 1705. godine dobiva Kapucinsku crkvu. Ved u 18. stoljedu prestankom ratne opasnosti javlja se potreba za irenjem jezgre grada na najblie dijelove predgraa. Godine 1807. poinje ruenje gradskih fortifikacija, zatrpavanje i niveliranje grabita, ime 1815.-16. godine nastaje danasnji trg u prolosti zvan Kapucindak. Taj je trg sluio kao sajmite, koje se postepeno popunjava obrtnikim i stambenim kudama, a novu vizuru dobiva pregradnjom dananje palae Erddy, 1850. godine. Drastine promjene u izgledu prostor ovog trga i Vrazove ulice dobiva ruenjem starijih zdanja zbog potrebe izgradnje zgrade vodotornja, te robne kude VA-MA. Ova modernizacija starog urbanog tkiva i danas nailazi na otpor djela povjesniara umjetnosti, iako se radi o prvonagraenom projektu arhitekta Ede midihena (koautori: A. Dragomanovid, R. Nikid). Dananja je robna kuda graena od 1969. do 1978. godine, kada je dobila i parkiralite, koje zbog povedanja prometa nije zadovoljavalo potrebe grada, a i nagrivalo je uu jezgru. Na mjestu spomenutog parkiralita je predviena gradnja javne dvoetane

podzemne garae i ureenje samog trga, a zbog specifinosti terena (karakteristike tla, blizine okolnih zgrada itd.), odnosno zbog kompleksnosti graevinskih zahvata, koje je potrebno izvesti pri izgradnji podzemnih garaa, posebna se panja posveduje samom nainu zatite graevinske jame.

3

Slika 1. Pogled na palau Erddy i nekadanj Kapudindak, kraj 19. ili poetak 20.stoljeda.

Slika 2. Pogled na parkiralite sa zgrade vodotornja, 1981.godine.

Slika 3. Pogled na palau Erddy 24.2.2011.4

2. NAINI ZATITE GRAEVINSKIH JAMA Poznata je injenica, da zbog sve ved napuenosti gradovi imaju koronian nedostatak prostora za parkiranje unutar postojede infrastrukture. Takoer u urbanim podrujima nema dovoljno mjesta za nove graevine pa je zbog toga logino da se posee za nekim novim graevinskim rijeenjima kao to su podzemni katovi. Za izgradnju podzemnih katova

potrebno je iskopati graevinsku jamu te adekvatno osigurati bokove jame od pritiska tla, susjednih graevina i prometa, pritiska vode te odrati suhodu same jame. Graevinska jama takoer omoguduje laku izvedbu temelja same graevine, a u vedini sluaja graevinska jama ili bar neki njeni dijelovi, ostaju trajni dio budude graevine. Prostor graevinske jame mora biti siguran za rad i dostupan ljudima i strojevima. Izvedba graevinske jame ovisi o nizu imbenika, a metode izrade graevinske jame ovise o: - osobinama materijala tla u kojem se gradi - poloaju temeljne plohe prema najvioj razini podzemne vode - dubini temeljenja ispod povrine terena - uvjetima za rad (raspoloivi prostor) - udaljenosti od okolnih objekata Prilikom izvedbe potrebno je rijeiti dva problema: - izraditi stabilne stranice graevinske jame - rijeiti problem podzemne vode ako je razina temeljenja ispod razine podzemne vode Postoji vie naina za zatitu graevinske jame. U praksi se najede koriste sljededi tipovi zatite: - obloge od mlaznog betona osigurane tapnim sidrima - zabijeni elini profili (murje) od Larsenovih platica - zatita od buenih elinih profila s ispunom od betona meuprostora kod nas poznata pod nazivom berlinski zid - bueni piloti na meusobnom razmaku ili bez njega - segmentni zidovi - zatvoreni zidovi - dijafragme

5

3. ZATITA GRAEVINSKE JAME NA KAPUCINSKOM TRGU Na konkretnom primjeru Kapucinskog trga radi se o graevinskoj jami dimenzija 79.35m x 81.10m , a kota dna iskopa je -7.30m od kote terena 0.00, tj. nalazi se na koti 164.1m.n.m. Zatita bokova ove graevinske jame izvesti de se armiranobetonskom sidrenom dijafragmom, koja de biti debljine 60cm i povezana naglavnom gredom visine 80cm i irine 65cm. Dubina dijafragme iznosi 14.30m odnosno dno dijafragme se nalazi na koti 154.60m.n.m. Na sjeverozapadnoj strani jame uvrdivanje dijafragme se izvodi na neto drugaiji nain, zbog ved postojedeg potpornog zida susjedne zgrade. Na tom dijelu de se koristiti tapna sidra. Zbog problema sa podzemnom vodom ija razina se nalazi na koti 167.9m.n.m. tj. na koti terena -3.5m, jo nije doneeno konano rijeenje kako de se sanirati dno graevinske jame, odnosno da li je potrebno brtvljenje dna kompletne jame sustavom mlaznoinjektiranih stupnjaka. Poto se radi o velikom, ujedno i skupom zahvatu (tzv. Jet Grouting), izvriti de se dodatna istraivanja, ne bi li se taj zahvat izbjegao, to ide u korist investitoru, zbog financijske utede i utede vremena izgradnje. Nakon zavretka izgradnje dijafragme, na sredini jame, izvriti de se iskop veliine 15.0m x 15.0m do dubine 163.0m.n.m te provesti probno crpljenje na temelju ijih rezultata de se donijeti konana odluka o nainu zatite samog dna graevinske jame.

6

3.1. IZVEDBA ARMIRANOBETONSKE DIJAFRAGME Izgradnja same dijafragme je sloen proces koji se sastoji od nekoliko faza. Prije svega potrebno je izgraditi uvodni kanal kroz koji se vri iskapanje. Uvodni kanal slui za pozicijoniranje budude dijafragme i kao vodilica kod ulaza eljusti bagera prilikom kopanja. U naem sluaju radi se o uvodnom kanalu iji je svijetli otvor irne 70cm s obzirom da je irina dijafragme 60cm. Kroz uvodni kanal vri se iskapanje posebnim bagerom (Casagrande stroj) za tu namjenu koji zbog svoje konstrukcije ima mogudnost dopiranja do dubljih slojeva tla. Za vrijeme iskapanja kampada, iskopani dio od uruavanja titi bentonitna isplaka koja se nalazi u iskopu. U sluaju pada njenog nivoa ona se nadopunjuje te se provjerava njena gustoda i viskozitet.

Slika 4. Uvodni kanal sa bentonitnom isplakom.

7

Slika 5. Glavni bager prii iskapanju kampade. Kampada zapravo prestavlja jedan element, odnosno dio dijafragme koji omoguduje izgradnju dijafragme u fazama i to tako da se prvo iskapaju i betoniraju glavne (neparne) kampade, a zatim vezne (parne) kampade. Prije betoniranja glavnih kampada na njihove krajeve se ugrade rubne kolone

(vertikalne cijevi) koje seu sve do dna iskopa, u ovom sluaju do dubine od 14.3m. Rubne kolone se nakon par sati suenja betona vade tako da one, gledajudi popreni presjek, na krajevima glavnih kampada ostavljaju oblik slova B. Takav oblik krajeva je poeljan zbog toga jer stvara jai spoj izmeu kampada te namede dulji put vodi u sluaju prodiranja kroz dijafragmu.

8

Slika 5. Postavljene rubne kolone na kraju kampade. U iskopane kampade se netom prije betoniranje umedu armaturni koevi koji u sebi imaju rupu za sidra. Postavljanje armaturnih koeva vri se pomodu pomodnog bagera.

Slika 6. Pomodni bager s armaturnim koem.

9

Samo betoniranje se vri tzv. kontraktor postupkom, odnosno betonira se od dna iskopane kampade prema vrhu da ne bi dolo do segregacije betona. Kroz iskopanu kampadu se spusti cijev do dna, a potom se ugrauje beton uz dinamino izdizanje i sputanje ljevka s cijevima.

Slika 7. Cijevi i ljevak za ugradnju betona kontraktor postupkom.

10

Slika 8. Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3 - faze iskopa neparnih kampada, 4 - iskopana kampada, 5 - sputanje armaturnog koa u iskopanu kampadu, 6 ulijevanje svjeeg betona kroz kontraktor cijev (radi sprijeavanja segregacije agregata u betonu), 7 - izlijevani dio budude dijafragme, 8 - gotova kampada, 9 - izvedena stijena u tlu.

11

Nakon zavretka betoniranja svih elemenata, parnih i neparnih kampada, prelazi se na spajanje dijafragme u jednu cijelinu. Elemnti de se spojiti naglavnom gredom, ali prije toga je potrebno ukloniti sam vrh kampade. To se radi zbog loe kvalitete tog betona te da bi se stvorili povoljni uvjeti za betoniranje naglavne grede.

Slika 9. Kampade nakon uklanjanja vrnog betona.

Slika 10. Betonirana naglavna greda. Izgradnjom naglavne grede zavrava se zatita bokova jame i moe se predi na sljededu fazu radova, a to je daljne iskopavanje graevinske jame do kote potrebne za izvedbu sidara.

12

4. ZAKLJUAK Posjet gradilitu na Kapucinskom trgu pribliio mi je stvarno znaenje graevinskih jama u graevini te problematiku vezanu uz izvedbu istih. Izvedba graevinskih jama, odnosno njihova zatita je gotovo nezaobilazna pri nekim vedim graevinskim zahvatim u urbanim sredinama, bilo da se radi o zatiti zbog nepovoljnih karakteristika tla ili zbog blizine susjednih zgrada. Znai da izvedba zatite ne mora direktno biti povezana sa samom graevinom koja se gradi, nego ima daleko vede znaenje i za okolinu. Smatram da je najveda iskoristivost graevinskih jama u ovakvim i slinim projektima, ta da pomodu njih tedimo prostor, to je u dananje vrijeme jako bitno. Takoer nam omoguduje gotovo 'bezbolne' estetske korekcije na nekim, ne tako uspijeno urbaniziranim podrujima, rasteredenje dijelova ue jezgre od prometne preopteredenosti te podie kvalitetu ivota opdenito.

Slika 11. Oekivani izgleda Kapucinskog trga nakon zavretka radova.

13

5. LITERATURA Lentid Kugli,Ivy: Povijesna urbana cjelina grada Varadina, Zagreb 1977. Monografija Varadin, 1975. Stari i novi grad, 1981. Blaok Danijel: Diplomski rad, Zatita graevinskih jama (2009.) Kvasnika Predrag: Radni materijali, Rudarsko geoloko naftni fakultet (2.3.2011.) http://rgn.hr/~pkvasnic/pkvasnicka_nast.html 6. FOTOGRAFIJE Slika 1 skenirano iz monografije Stari i novi grad, str. 14. Slika 2 skenirano iz monografije stari i novi grad str. 53. Slika 3,4,5,6,7,9,10,11 slikano za vrijeme posjeta gradilitu na Kapucinskom trgu 24.2.2011. Slika 8 Szavits-Nossan A.: Radni materijali, Graevinski fakultet, Zagreb, 2008.

14