123
Primjena parametarskih metoda za predviđanje maksimalnih visina oborina na području grada Varaždina Zlatarek, Darko Master's thesis / Diplomski rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Geotechnical Engineering / Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:130:087046 Rights / Prava: Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-11 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Geotechnical Engineering - Theses and Dissertations

Primjena parametarskih metoda za predviđanje maksimalnih

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Primjena parametarskih metoda za predviđanjemaksimalnih visina oborina na području gradaVaraždina

Zlatarek Darko

Masters thesis Diplomski rad

2016

Degree Grantor Ustanova koja je dodijelila akademski stručni stupanj University of Zagreb Faculty of Geotechnical Engineering Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet

Permanent link Trajna poveznica httpsurnnskhrurnnbnhr130087046

Rights Prava Attribution-NonCommercial-NoDerivs 30 Unported

Download date Datum preuzimanja 2021-10-11

Repository Repozitorij

Repository of Faculty of Geotechnical Engineering - Theses and Dissertations

Primjena parametarskih metoda za predviđanjemaksimalnih visina oborina na području gradaVaraždina

Zlatarek Darko

Masters thesis Diplomski rad

2016

Degree Grantor Ustanova koja je dodijelila akademski stručni stupanj University of Zagreb Faculty of Geotechnical Engineering Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet

Permanent link Trajna poveznica httpsurnnskhrurnnbnhr130087046

Rights Prava Attribution-NonCommercial-NoDerivs 30 Unported

Download date Datum preuzimanja 2020-11-19

Repository Repozitorij

Repository of Faculty of Geotechnical Engineering

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIĈKI FAKULTET

DARKO ZLATAREK

PRIMJENA PARAMETARSKIH METODA ZA PREDVIĐANJE MAKSIMALNIH

VISINA OBORINA NA PODRUĈJU GRADA VARAŢDINA

DIPLOMSKI RAD

VARAŢDIN 2016

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIĈKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

PRIMJENA PARAMETARSKIH METODA ZA PREDVIĐANJE MAKSIMALNIH

VISINA OBORINA NA PODRUĈJU GRADA VARAŢDINA

KANDIDAT MENTOR

Darko Zlatarek doc dr sc Bojan Đurin

VARAŢDIN 2016

IZJAVA O AKADEMSKOJ ĈESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrĊujem da je diplomski rad pod naslovom

rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraţivanjima te objavljenoj i citiranoj

literaturi te je izraĊen pod mentorstvom doc dr sc Bojana Đurina

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen naĉin odnosno da je

prepisan iz necitiranog rada te da nijedan dio rada ne krši bilo ĉija autorska prava

Izjavljujem takoĊer da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj

drugoj visokoškolskoj znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi

U Varaţdinu ______________

_________________________

(Ime i prezime)

_________________________

(OIB)

_________________________

(Vlastoruĉni potpis)

SAŽETAK

Autor Darko Zlatarek

Naslov rada Primjena parametarskih metoda za predviĊanje maksimalnih visina

oborina na podruĉju grada Varaţdina

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance Oborine

predstavljaju ulaznu veliĉinu a otjecanje izlaznu dok njihova razlika prestavlja

promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu Koliĉine (visine) oborina mjere se

kišomjerom Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu postoje

razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine metoda izohijeta metoda

Thiessenovih poligona i dr Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata

Protok se moţe odrediti volumenskom metodom na temelju brzina vode pomoću

razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera a sluţi za odreĊivanje

hidrograma Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega

moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije za vrijeme i poslije kiše Za

odreĊivanje koliĉine oborina od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu

korištena je Krepsova metoda Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg

protoka na odreĊenom slivu no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina

Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin Ulazni podaci za Krepsovu

formulu preuzeti su od DHMZ-a a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin

(oborina temperatura zraka) i hidrološkoj postaji bdquoVidovićev Mlinldquo (protok) Rezultati

dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti

Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni ali postoji i mogućnost

zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti a za što su

potrebna velika financijska sredstva mnogo terenskog rada obrade velikog broja

podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka

KLJUĈNE RIJEĈI oborina protok temperatura parametarske metode Krepsova

metoda

Sadržaj

1 UVOD 1

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU 4

21 OBORINE 5

22 PROTOK 9

23 HIDROGRAM 18

24 PARAMETARSKE METODE 22

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE FORMULE 24

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI 24

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI 26

321 LOKACIJA 26

322 ULAZNI PODACI 29

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN 32

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA 35

5 ZAKLJUĈAK 40

6 LITERATURA 41

7 POPIS SLIKA 43

8 POPIS TABLICA 45

PRILOZI 46

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

Primjena parametarskih metoda za predviđanjemaksimalnih visina oborina na području gradaVaraždina

Zlatarek Darko

Masters thesis Diplomski rad

2016

Degree Grantor Ustanova koja je dodijelila akademski stručni stupanj University of Zagreb Faculty of Geotechnical Engineering Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet

Permanent link Trajna poveznica httpsurnnskhrurnnbnhr130087046

Rights Prava Attribution-NonCommercial-NoDerivs 30 Unported

Download date Datum preuzimanja 2020-11-19

Repository Repozitorij

Repository of Faculty of Geotechnical Engineering

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIĈKI FAKULTET

DARKO ZLATAREK

PRIMJENA PARAMETARSKIH METODA ZA PREDVIĐANJE MAKSIMALNIH

VISINA OBORINA NA PODRUĈJU GRADA VARAŢDINA

DIPLOMSKI RAD

VARAŢDIN 2016

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIĈKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

PRIMJENA PARAMETARSKIH METODA ZA PREDVIĐANJE MAKSIMALNIH

VISINA OBORINA NA PODRUĈJU GRADA VARAŢDINA

KANDIDAT MENTOR

Darko Zlatarek doc dr sc Bojan Đurin

VARAŢDIN 2016

IZJAVA O AKADEMSKOJ ĈESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrĊujem da je diplomski rad pod naslovom

rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraţivanjima te objavljenoj i citiranoj

literaturi te je izraĊen pod mentorstvom doc dr sc Bojana Đurina

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen naĉin odnosno da je

prepisan iz necitiranog rada te da nijedan dio rada ne krši bilo ĉija autorska prava

Izjavljujem takoĊer da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj

drugoj visokoškolskoj znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi

U Varaţdinu ______________

_________________________

(Ime i prezime)

_________________________

(OIB)

_________________________

(Vlastoruĉni potpis)

SAŽETAK

Autor Darko Zlatarek

Naslov rada Primjena parametarskih metoda za predviĊanje maksimalnih visina

oborina na podruĉju grada Varaţdina

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance Oborine

predstavljaju ulaznu veliĉinu a otjecanje izlaznu dok njihova razlika prestavlja

promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu Koliĉine (visine) oborina mjere se

kišomjerom Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu postoje

razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine metoda izohijeta metoda

Thiessenovih poligona i dr Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata

Protok se moţe odrediti volumenskom metodom na temelju brzina vode pomoću

razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera a sluţi za odreĊivanje

hidrograma Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega

moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije za vrijeme i poslije kiše Za

odreĊivanje koliĉine oborina od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu

korištena je Krepsova metoda Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg

protoka na odreĊenom slivu no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina

Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin Ulazni podaci za Krepsovu

formulu preuzeti su od DHMZ-a a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin

(oborina temperatura zraka) i hidrološkoj postaji bdquoVidovićev Mlinldquo (protok) Rezultati

dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti

Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni ali postoji i mogućnost

zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti a za što su

potrebna velika financijska sredstva mnogo terenskog rada obrade velikog broja

podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka

KLJUĈNE RIJEĈI oborina protok temperatura parametarske metode Krepsova

metoda

Sadržaj

1 UVOD 1

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU 4

21 OBORINE 5

22 PROTOK 9

23 HIDROGRAM 18

24 PARAMETARSKE METODE 22

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE FORMULE 24

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI 24

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI 26

321 LOKACIJA 26

322 ULAZNI PODACI 29

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN 32

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA 35

5 ZAKLJUĈAK 40

6 LITERATURA 41

7 POPIS SLIKA 43

8 POPIS TABLICA 45

PRILOZI 46

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIĈKI FAKULTET

DARKO ZLATAREK

PRIMJENA PARAMETARSKIH METODA ZA PREDVIĐANJE MAKSIMALNIH

VISINA OBORINA NA PODRUĈJU GRADA VARAŢDINA

DIPLOMSKI RAD

VARAŢDIN 2016

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIĈKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

PRIMJENA PARAMETARSKIH METODA ZA PREDVIĐANJE MAKSIMALNIH

VISINA OBORINA NA PODRUĈJU GRADA VARAŢDINA

KANDIDAT MENTOR

Darko Zlatarek doc dr sc Bojan Đurin

VARAŢDIN 2016

IZJAVA O AKADEMSKOJ ĈESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrĊujem da je diplomski rad pod naslovom

rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraţivanjima te objavljenoj i citiranoj

literaturi te je izraĊen pod mentorstvom doc dr sc Bojana Đurina

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen naĉin odnosno da je

prepisan iz necitiranog rada te da nijedan dio rada ne krši bilo ĉija autorska prava

Izjavljujem takoĊer da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj

drugoj visokoškolskoj znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi

U Varaţdinu ______________

_________________________

(Ime i prezime)

_________________________

(OIB)

_________________________

(Vlastoruĉni potpis)

SAŽETAK

Autor Darko Zlatarek

Naslov rada Primjena parametarskih metoda za predviĊanje maksimalnih visina

oborina na podruĉju grada Varaţdina

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance Oborine

predstavljaju ulaznu veliĉinu a otjecanje izlaznu dok njihova razlika prestavlja

promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu Koliĉine (visine) oborina mjere se

kišomjerom Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu postoje

razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine metoda izohijeta metoda

Thiessenovih poligona i dr Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata

Protok se moţe odrediti volumenskom metodom na temelju brzina vode pomoću

razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera a sluţi za odreĊivanje

hidrograma Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega

moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije za vrijeme i poslije kiše Za

odreĊivanje koliĉine oborina od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu

korištena je Krepsova metoda Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg

protoka na odreĊenom slivu no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina

Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin Ulazni podaci za Krepsovu

formulu preuzeti su od DHMZ-a a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin

(oborina temperatura zraka) i hidrološkoj postaji bdquoVidovićev Mlinldquo (protok) Rezultati

dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti

Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni ali postoji i mogućnost

zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti a za što su

potrebna velika financijska sredstva mnogo terenskog rada obrade velikog broja

podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka

KLJUĈNE RIJEĈI oborina protok temperatura parametarske metode Krepsova

metoda

Sadržaj

1 UVOD 1

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU 4

21 OBORINE 5

22 PROTOK 9

23 HIDROGRAM 18

24 PARAMETARSKE METODE 22

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE FORMULE 24

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI 24

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI 26

321 LOKACIJA 26

322 ULAZNI PODACI 29

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN 32

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA 35

5 ZAKLJUĈAK 40

6 LITERATURA 41

7 POPIS SLIKA 43

8 POPIS TABLICA 45

PRILOZI 46

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIĈKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

PRIMJENA PARAMETARSKIH METODA ZA PREDVIĐANJE MAKSIMALNIH

VISINA OBORINA NA PODRUĈJU GRADA VARAŢDINA

KANDIDAT MENTOR

Darko Zlatarek doc dr sc Bojan Đurin

VARAŢDIN 2016

IZJAVA O AKADEMSKOJ ĈESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrĊujem da je diplomski rad pod naslovom

rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraţivanjima te objavljenoj i citiranoj

literaturi te je izraĊen pod mentorstvom doc dr sc Bojana Đurina

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen naĉin odnosno da je

prepisan iz necitiranog rada te da nijedan dio rada ne krši bilo ĉija autorska prava

Izjavljujem takoĊer da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj

drugoj visokoškolskoj znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi

U Varaţdinu ______________

_________________________

(Ime i prezime)

_________________________

(OIB)

_________________________

(Vlastoruĉni potpis)

SAŽETAK

Autor Darko Zlatarek

Naslov rada Primjena parametarskih metoda za predviĊanje maksimalnih visina

oborina na podruĉju grada Varaţdina

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance Oborine

predstavljaju ulaznu veliĉinu a otjecanje izlaznu dok njihova razlika prestavlja

promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu Koliĉine (visine) oborina mjere se

kišomjerom Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu postoje

razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine metoda izohijeta metoda

Thiessenovih poligona i dr Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata

Protok se moţe odrediti volumenskom metodom na temelju brzina vode pomoću

razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera a sluţi za odreĊivanje

hidrograma Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega

moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije za vrijeme i poslije kiše Za

odreĊivanje koliĉine oborina od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu

korištena je Krepsova metoda Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg

protoka na odreĊenom slivu no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina

Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin Ulazni podaci za Krepsovu

formulu preuzeti su od DHMZ-a a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin

(oborina temperatura zraka) i hidrološkoj postaji bdquoVidovićev Mlinldquo (protok) Rezultati

dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti

Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni ali postoji i mogućnost

zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti a za što su

potrebna velika financijska sredstva mnogo terenskog rada obrade velikog broja

podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka

KLJUĈNE RIJEĈI oborina protok temperatura parametarske metode Krepsova

metoda

Sadržaj

1 UVOD 1

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU 4

21 OBORINE 5

22 PROTOK 9

23 HIDROGRAM 18

24 PARAMETARSKE METODE 22

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE FORMULE 24

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI 24

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI 26

321 LOKACIJA 26

322 ULAZNI PODACI 29

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN 32

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA 35

5 ZAKLJUĈAK 40

6 LITERATURA 41

7 POPIS SLIKA 43

8 POPIS TABLICA 45

PRILOZI 46

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

IZJAVA O AKADEMSKOJ ĈESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrĊujem da je diplomski rad pod naslovom

rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraţivanjima te objavljenoj i citiranoj

literaturi te je izraĊen pod mentorstvom doc dr sc Bojana Đurina

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen naĉin odnosno da je

prepisan iz necitiranog rada te da nijedan dio rada ne krši bilo ĉija autorska prava

Izjavljujem takoĊer da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj

drugoj visokoškolskoj znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi

U Varaţdinu ______________

_________________________

(Ime i prezime)

_________________________

(OIB)

_________________________

(Vlastoruĉni potpis)

SAŽETAK

Autor Darko Zlatarek

Naslov rada Primjena parametarskih metoda za predviĊanje maksimalnih visina

oborina na podruĉju grada Varaţdina

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance Oborine

predstavljaju ulaznu veliĉinu a otjecanje izlaznu dok njihova razlika prestavlja

promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu Koliĉine (visine) oborina mjere se

kišomjerom Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu postoje

razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine metoda izohijeta metoda

Thiessenovih poligona i dr Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata

Protok se moţe odrediti volumenskom metodom na temelju brzina vode pomoću

razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera a sluţi za odreĊivanje

hidrograma Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega

moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije za vrijeme i poslije kiše Za

odreĊivanje koliĉine oborina od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu

korištena je Krepsova metoda Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg

protoka na odreĊenom slivu no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina

Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin Ulazni podaci za Krepsovu

formulu preuzeti su od DHMZ-a a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin

(oborina temperatura zraka) i hidrološkoj postaji bdquoVidovićev Mlinldquo (protok) Rezultati

dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti

Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni ali postoji i mogućnost

zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti a za što su

potrebna velika financijska sredstva mnogo terenskog rada obrade velikog broja

podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka

KLJUĈNE RIJEĈI oborina protok temperatura parametarske metode Krepsova

metoda

Sadržaj

1 UVOD 1

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU 4

21 OBORINE 5

22 PROTOK 9

23 HIDROGRAM 18

24 PARAMETARSKE METODE 22

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE FORMULE 24

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI 24

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI 26

321 LOKACIJA 26

322 ULAZNI PODACI 29

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN 32

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA 35

5 ZAKLJUĈAK 40

6 LITERATURA 41

7 POPIS SLIKA 43

8 POPIS TABLICA 45

PRILOZI 46

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

SAŽETAK

Autor Darko Zlatarek

Naslov rada Primjena parametarskih metoda za predviĊanje maksimalnih visina

oborina na podruĉju grada Varaţdina

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance Oborine

predstavljaju ulaznu veliĉinu a otjecanje izlaznu dok njihova razlika prestavlja

promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu Koliĉine (visine) oborina mjere se

kišomjerom Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu postoje

razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine metoda izohijeta metoda

Thiessenovih poligona i dr Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata

Protok se moţe odrediti volumenskom metodom na temelju brzina vode pomoću

razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera a sluţi za odreĊivanje

hidrograma Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega

moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije za vrijeme i poslije kiše Za

odreĊivanje koliĉine oborina od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu

korištena je Krepsova metoda Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg

protoka na odreĊenom slivu no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina

Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin Ulazni podaci za Krepsovu

formulu preuzeti su od DHMZ-a a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin

(oborina temperatura zraka) i hidrološkoj postaji bdquoVidovićev Mlinldquo (protok) Rezultati

dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti

Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni ali postoji i mogućnost

zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti a za što su

potrebna velika financijska sredstva mnogo terenskog rada obrade velikog broja

podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka

KLJUĈNE RIJEĈI oborina protok temperatura parametarske metode Krepsova

metoda

Sadržaj

1 UVOD 1

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU 4

21 OBORINE 5

22 PROTOK 9

23 HIDROGRAM 18

24 PARAMETARSKE METODE 22

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE FORMULE 24

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI 24

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI 26

321 LOKACIJA 26

322 ULAZNI PODACI 29

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN 32

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA 35

5 ZAKLJUĈAK 40

6 LITERATURA 41

7 POPIS SLIKA 43

8 POPIS TABLICA 45

PRILOZI 46

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

Sadržaj

1 UVOD 1

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU 4

21 OBORINE 5

22 PROTOK 9

23 HIDROGRAM 18

24 PARAMETARSKE METODE 22

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE FORMULE 24

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI 24

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI 26

321 LOKACIJA 26

322 ULAZNI PODACI 29

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN 32

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA 35

5 ZAKLJUĈAK 40

6 LITERATURA 41

7 POPIS SLIKA 43

8 POPIS TABLICA 45

PRILOZI 46

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

1

1 UVOD

Veliĉine intenziteti i vjerojatnosti pojavljivanja protoka vodotoka i visina (koliĉina)

oborina su informacije koje su od znaĉaja ne samo za struĉnjake odnosno znanstvenike

koji se time bave već i za sve graĊane Razlog tome je ĉinjenica da svaka ekstremna

pojava povezana s oborinama i protocima direktno utjeĉe na ţivot ljudi u urbanim i

ruralnim sredinama Takvi podaci dobiveni mjerenjima i proraĉunima odnosno

obradom i analizom prikupljenih i proraĉunatih podataka predstavljaju informacije koje

su preko medija dostupne graĊanima

Uţe gledano najpouzdanije informacije o protocima i oborinama dobivaju se

mjerenjima tih veliĉina na licu mjesta (na terenu odnosno na meteorološkim postajama)

Iz ekonomskih kao i drugih razloga (nepristupaĉnost lokaciji nepovoljni uvjeti za

mjerenje itd) u velikom broju sluĉajeva nije moguće izvesti takva mjerenja Upravo iz

takvih razloga kao i u svrhu kontrole verifikacije dobivenih rezultata mjerenja izraĊeni

su razliĉiti modeli odnosno definirane razliĉite iskustvene (parametarske) metode koje u

odreĊenoj mjeri i preciznosti u ovisnosti o raspoloţivim i procijenjenim (usvojenim)

podacima (parametrima) zamjenjuju rezultate dobivene mjerenjima na terenu

Konkretno za proraĉun odnosno aproksimaciju veliĉine protoka na nekom slivu postoji

ĉitav niz parametarskih metoda izraĊenih i definiranih upravo u tu svrhu

Svaka od parametarskih metoda ukljuĉuje odreĊeni broj razliĉitih parametara koji

ponekad i nisu na raspolaganju ili ih se ne moţe proraĉunati U tu svrhu potrebno je

pronaći metodu koja je po tom pitanju najjednostavnija za uporabu Svrha ovog

diplomskog rada je utvrĊivanje veze izmeĊu protoka i oborina na odreĊenom slivu U tu

svrhu koristiti će se Krepsova metoda jer u odnosu na prihvaćenu podjelu od Ţugaja [1]

ona jedina obuhvaća funkcionalnu povezanost izmeĊu protoka i koliĉine oborina

Posljednji ali moţda i najvaţniji ĉimbenik odnosno motivacija izrade ovog diplomskog

rada kao i daljnje planiranih znanstveno-struĉnih istraţivanja je uĉestala pojava

ekstremnih hidroloških odnosno klimatoloških pojava kao što su poplave i suše što je u

direktnoj vezi s protocima i koliĉinama oborina Motivacija za navedeno je konkretni

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

2

primjer rijeke Plitvice koja se u odreĊenim periodima godine uĉestalo prelijeva iz

svojeg korita i poplavljuje okolna podruĉja (slike 1 i 2) dok su u većem dijelu godine

njezin vodostaj odnosno protok zanemarivi (slike 3 i 4)

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem 142013

[2]

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice 1492014 [2]

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

3

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice 2252016 [2]

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice 4102010 [2]

Prethodne slike snimljene su na lokaciji uz ţeljezniĉki most na prugi Varaţdin-Zagreb

odnosno na cestovnom mostu prometnice paralelno uz taj most a koja iz smjera

Zagrebaĉke ulice vodi prema sjeveru tj prema autocesti za Zagreb Budući da su na

raspolaganju veliĉine protoka i oborine za sliv rijeke Plitvice odnosno za lokaciju grada

Varaţdina u nastavku ovog diplomskog rada prikazati će se provedena analiza koja će

utvrditi odnosno definirati vezu izmeĊu protoka i padalina odnosno utvrditi će se jesu

li klimatske promjene i antropogeni utjecaj na sam sliv imaju utjecaj na ekstremne

hidrološke pojave

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

4

2 OPĆENITO O OBORINAMA I OTJECANJU

Oborine koje površinskim ili podzemnim putem utjeĉu u vodotoke jezera more ili

podzemlje predstavljaju otjecanje Ciklus otjecanja opisuje dinamiku procesa

preraspodjele vode na kopnu od trenutka kada je kiša pala na tlo do trenutka kada je

voda dospjela do konaĉnog recipijenta (oceana mora jezera) ili se vratila u atmosferu

putem evapotranspiracije Formiranje otjecanja je izrazito sloţen i dinamiĉan proces

koji se razliĉito odvija ne samo na razliĉitim slivovima već i na istom slivu ukoliko se

na njemu prirodnim putem ili djelovanjem ĉovjeka mijenjaju uvjeti otjecanja [1] [3]

Kvantitativni opis ciklusa otjecanja i njegovih komponenti daje se jednadţbom vodne

bilance koja se dobiva primjenom zakona o oĉuvanju mase Pri tome se mora utvrditi

prostorna i vremenska granica za koje se radi vodna bilanca Osnovni hidrološki procesi

u vodnoj bilanci su oborine isparavanje i otjecanje [1] [3]

Osnovna jednadţba vodne bilance glasi [1] [3]

(1)

gdje je

U ndash ulazna veliĉina

I ndash izlazna veliĉina

ΔW ndash promjena koliĉine vode

Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu a isparavanje i otjecanje izlaznu veliĉinu na

nekom promatranom slivu te pri tome vrijedi relacija [1] [3]

- ( ) (2)

gdje je

P ndash oborina

O1 ndash otjecanje

O2 ndash infiltracija

E ndash evapotranspiracija

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

5

21 OBORINE

Oborina ili padalina je tekući proizvod kondenzacije vodene pare koji pada iz oblaka ili

se iz zraka taloţi na tlo Prema vrsti oborine se mogu podjeliti na horizontalne i

vertikalne Horizontalne oborine se pojavljuju u obliku inja mraza magle i rose Iako

horizontalne oborine nisu zanimljive za otjecanje vode u vodotocima one u odreĊenim

uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu Vertikalne oborine pojavljuju se u

obliku kiše snijega i tuĉe Za otjecanje vode vaţna je kiša koja se prema intenzitetu

dijeli na tri vrste [1]

a) Slaba kiša satni intenzitet od 25 mm

b) Umjerena kiša intenzitet od 25 do 8 mmsat

c) Jaka kiša intenzitet preko 80 mmsat

Oborine se takoĊer mogu podjeliti prema tipu i to na [1]

1 Ciklonske oborine ndash nastaju kao posljedica snaţnih vrtloţnih strujanja u

atmosferi olujna su karaktera i velika intenziteta

2 Konvektivne oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka bogatog vlagom iznad

Zemlje Uslijed hlaĊenja dolazi do brze kondenzacije i svaranja oborina Mogu

biti većeg intenziteta od ciklonskih

3 Orografske oborine ndash nastaju podizanjem toplog zraka uz planinske zapreke

(planinske barijere) Redovito su jaĉe na uzlaznoj nego na silanzoj strani

planine

Koliĉina izmjerene oborine koja padne na tlo iskazuje se u milimetrima (mm) koji

zapravo predstavljaju litru po ĉetvornom metru (lm2) Glavni instrumenti za mjerenje

oborina su kišomjer ombrograf ili pluviograf i totalizator Kišomjer je opći naziv za

bilo koji ureĊaj kojim se mjeri koliĉina pale oborine U uţem se smislu naziv kišomjer

odnosi na ureĊaj za mjerenje dnevne koliĉine oborina U Hrvatskoj se najviše koristi

Hellmannov kišomjer ĉiji je presjek shematski prikazan na slici 5 Ombrograf (Slika 6)

je zajedniĉki naziv za instrumente koji biljeţe koliĉinu i trajanje tekuće i krute oborine

Za biljeţenje tekuće oborine koristi se pluviograf a za krute nifograf Za mjerenje

oborine u nepristupaĉnim naroĉito planinskim krajevima koristi se totalizator (Slika 7)

[1]

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

6

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera [4]

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) [4]

Slika 7 Totalizator [5]

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

7

Broj kišomjernih stanica koji predstavlja razumnu koliĉinu tih mjernih instrumenata

prosjeĉno je jedna kišomjerna stanica na svakih 80 ndash 100 km2 [1] Za Hrvatsku to iznosi

oko 650 stanica [1] Na slici 8 prikazan je raspored kišomjernih postaja na podruĉju

Republike Hrvatske Pritom valja imati na umu da kišomjerne stanice u ravniĉarskim

predjelima s ujednaĉenim oborinskim reţimom mogu biti rasporeĊene rjeĊe dok je u

planinskim podruĉjima neophodno da mreţa kišomjernih stanica bude znatno gušća [1]

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH [6]

Na koliĉinu oborine na nekom podruĉju utjeĉe pet glavnih ĉimbenika [1]

1 Utjecaj geografske širine ndash povećanje geografske širine koliĉina oborine opada

2 Utjecaj mora ndash povećanjem udaljenosti od mora koliĉina oborine opada

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

8

3 Utjecaj konfiguracije tla ndash ovaj utjecaj naroĉito dolazi do izraţaja u planinskim

predjelima zbog hlaĊenja zraĉnih masa bogatih vlagom Na stranama okrenutim

prema moru gdje pušu vjetrovi s većom koliĉinom vlage dolazi do pojave većih

oborina

4 Utjecaj šuma ndash ovaj utjecaj moţe biti znaĉajan ali je dosta raznolik Veliko

prostranstvo šuma uglavnom djeluje na apsolutnu koliĉinu oborina i povećava je

za 9 do 13 u odnosu na slobodni prostor na istoj geografskoj širini i

topografskoj visini

5 Utjecaj velikih gradova ndash jaka industrijalizacija je izvor velikih koliĉina

higroskopiĉnih jezgri na kojima se provodi kondenzacija vlage Zbog toga su u

velikim gradovima koliĉine oborina 10 do 12 veće nego na slobodnoj površini

na istoj geografskoj širini i topografskoj visini

Koliĉina oborine na nekom sliv VA je umnoţak površine sliva A i srednje koliĉine

oborine P koja padne na sliv Površina sliva A je u (km2) a koliĉina oborine P u (mm)

pa je volumen kiše VA [1]

(3)

Uz koliĉinu oborine P (mm) vaţna veliĉina za izraĉune u kojima se koriste oborinski

podaci je intenzitet oborine i koji se definira kao omjer koliĉine oborine P u odreĊenom

vremenu t [1]

(4)

Intenzitet oborina vrlo je znaĉajan za odreĊivanje ITP krivulje To je krivulja koja

prikazuje vjerojatnost pojavljivanja razliĉitih kratkotrajnih intenziteta oborine za

razliĉita trajanja oborina na danoj lokaciji ITP je kratica pojma intenzitet oborine ndash

trajanje oborine ndash ponavljanje oborine ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u

kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće povratno razdoblje na apscisi je trajanje kiše

(redovito je skala od 5 min do 24 sata) a na ordinati intenzitet kiše Zbog dimenzija

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

9

trajanja i intenziteta kiše pri crtanju ITP krivulja za osi koordinatnog sustava vrlo je

pogodno koristiti logaritamsko mjerilo [1]

Za odreĊivanje srednje koliĉine oborina na slivu koriste se razliĉite metode Prema

Ţugaju uobiĉajene metode su [1]

1 Metoda aritmetiĉke sredine

2 Metoda Thiessenovih poligona

3 Metoda trokuta

4 Metoda izohijeta

5 Hipsometrijska metoda

6 Metoda izbora teţina pomoću izohijeta

7 Metoda postotaka srednje višegodišnje oborine

8 Spreen metoda

9 Sacramento metoda

22 PROTOK

Protok vode općenito predstavlja koliĉinu vode koja protjeĉe kroz popreĉni presjek

vodotoka u jedinici vremena Protok predstavlja jedan od najvaţnijih hidroloških i

hidrauliĉkih elemenata vodnog toka te kao takav je najznaĉajnija informacija za sve

projektante i izvedbene radove u vezi s vodotokom [7]

Metode mjerenja protoka razvile su se u razliĉitim oblicima i dijele se na ĉetiri vrste [1]

1 Izravno mjerenje protoka volumenskom metodom (posude razliĉitih oblika i

razliĉitih volumena)

2 OdreĊivanje protoka na temelju mjerenja brzina vode (mjerenje brzina teĉenja u

pojedinim lamelama rijeĉnog profila iz ĉega se kasnije izraĉuna odgovarajući

protok vode)

3 Mjerenje protoka razliĉitim ureĊajima i preljevnim graĊevinama (protok se

izraĉuna na temelju formule izvedene za takav mjerni ureĊaj)

4 Mjerenje protoka uvoĊenjem pojedinih kemijskih kolorimetriĉkih ili

radioaktivnih elemenata (trasera) u vodotok

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

10

Volumenskom metodom mogu se mjeriti protoci malih vodotoka najviše do 10 ls Ova

se metoda najĉešće koristi u tariranju odnosno odreĊivanju protoĉne krivulje trokutnih

preljeva i njezinom je primjenom moguće postići vrlo visoku toĉnost Osnovni izraz za

protok na temelju volumenske metode je [1]

frasl (5)

gdje je

V (l) ndash volumen posude

Δt (s) ndash vrijeme punjenja posude

Postoji velik broj razliĉitih vrsta mjernih posuda od kojih će se ovdje izdvojiti Milneova

posuda prikazana na slici 9 [1]

Slika 9 Milneova posuda [1]

Milneova posuda djeluje kao automatski registrator a sastoji se od dviju jednakih

posuda Kada se jedna posuda napuni do odreĊene razine automatski se prevrne i tada

se poĉinje puniti druga posuda Budući da je volumen posuda toĉno odreĊen

biljeţenjem vremena prevrtanja izmeĊu dvaju praţnjenja uz poznati volumen vrlo je

jednostavno odrediti protok [1]

Kod odreĊivanja protoka na temelju brzine vode razlikuju se dvije osnovne vrste

mjerenja

a) mjerenje površinskih brzina

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita

11

b) mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila

Brzine vode na njezinoj površini mogu se mjeriti plovcima Plovci za mjerenje brzina

mogu biti razliĉitih tipova Na slici 10 prikazano ih je nekoliko drvena kugla (a)

drvena ploĉica sa zastavicom (b) boca opterećena saĉmom na dnu (c) i drveni štap

opterećen na uronjenome kraju olovom ili ţeljezom (d) Plovcima (c) i (d) mjere se

brzine vode na odreĊenoj dubini [1]

Slika 10 Hidrometrijski plovci [1]

Mjerenje brzine vode plovcima provodi se na ravnoj dionici rijeke kako je prikazano na

slici 11 [1]

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode [1]

12

Duljina dionice l je 3 ndash 4 širine rijeke B i dijeli ju se na tri popreĉna profila ulazni

srednji ndash koji treba geodetski snimiti i izlazni profil u kojem se mjeri vrijeme prolaska

plovka U ulaznome profilu nalazi se kalibrirano uţe Najĉešće su za svaki metar uţeta

predviĊena tri mjerenja iz ĉije se aritmetiĉke sredine odreĊuje površinska brzina u tom

dijelu vodotoka Za snimljeni srednji protjecajni profil moţe se grafiĉki odrediti srednja

površinska brzina vsp kako je prikazano na slici 12 [1]

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp [1]

Iz površine brzina izmjerenih u pojedinim dijelovima profila dobije se srednja

površinska brzina [1]

(6)

gdje je Av površina definirana izmjerenim površinskim brzinama vspi duţ vodnog lica

širine B [1]

Za odreĊivanje protoka vode kroz protjecajni profil koji je po definiciji jednak

umnošku površine ţivog presjeka vodotoka i srednje profilske brzine potrebno je

srednju površinsku brzinu svesti na srednju profilsku brzinu To se postiţe uvoĊenjem

redukcijskog koeficijenta α pa je protok kroz protjecajni profil [1]

(7)

13

Najĉešće je redukcijski koeficijent α u granicama [1]

pri ĉemu treba za mirne tokove usvajati veće a za brze tokove manje vrijednosti

redukcijskog koeficijenta α [1]

Mjerenje brzina u okomicama protjecajnog profila provodi se pomoću hidrometrijskog

krila Shematski prikaz dvaju osnovnih oblika hidrometrijskih krila prikazani su na slici

13 [1]

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) [1]

Glavni su dijelovi hidrometrijskog krila propeler osovina tijelo krila spojni

mehanizam s brojilom i stabilizator krila Krilo se moţe nalaziti na motki vodilici a

moţe biti i plivajuće s utegom radi stabiliziranja Na dubinama manjim od 80 cm

mjerenje brzine krilom na motki provodi se tako da se s krilom stoji u vodi Na većim

dubinama krilom se mjeri iz ĉamca Ako su brzine vode manje od 150 ms krilo moţe

biti na motki a kada su brzine vode veće od 150 ms mjeri se plivajućim krilom s

14

utegom Najĉešći poloţaji hidrometrijskog krila u kojima se mjeri brzina vode oznaĉeni

su na primjeru pet mjerenja u okomici na slici 14 Brzina na površini vode vp mjeri se

tako da se hidrometrijsko krilo postavi na dubinu od pola promjera propelera D2 a

brzina vode pri dnu mjeri se na dubini od 10 cm od osi krila do dna [1]

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici [1]

Broj toĉaka na okomici protjecajnog profila u kojima se mjere brzine vode ovisi o

dubini vode U tablici 1 prikazano je koliko se mjerenja po okomici preporuĉa provesti

ovisno o dubini na kojemu mjestu okomice ih se preporuĉa provesti i kako se

proraĉunava srednja brzina vode na svakoj pojedinoj okomici [1]

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila

Broj

mjerenja

Dubina vode

H (m)

Mjesto mjerenja (od

površine vode)

Srednja brzina vode u okomici v0

(ms)

Jedno 030 ndash 060 06H v0 = v06

Dva 060 ndash 30 02H i 08H v0 = 05(v02+v08)

Tri 30 ndash 60 02H 06H i 08H v0 = 025(v02+2v06+v08)

Tri 30 ndash 60 površina 05H i dno v0 = 03vp+05v05+02v0

Pet gt 60 površina 02H 06H

08H i dno v0=01(vp+3v02+3v06+2v08+v0)

15

Protok kroz hidrometrijski profil na osnovi srednjih brzina u okomicama moţe se

odrediti iz jednadţbe protoka [1]

(8)

gdje su

v1 v2 vi i vn ndash srednje brzine u prvoj drugoj i-toj i zadnjoj okomici

A1 A2 Ai i An ndash površine lamela u ĉijim su sredinama okomice za mjerenje brzine

k ndash prijelazni koeficijent za usklaĊivanje brzina sa stvarnom slikom izotaha (ukoliko

nema podataka moţe se uzeti da je k = 090) [1]

Protok vode se moţe mjeriti preljevima i mjernim kanalima Preljevi su pregrade preko

kojih se prelijeva voda ili druge tekućine Ovdje su opisana tri tipiĉna sluĉaja koji se

ĉesto primjenjuju u hidrotehniĉkoj praksi Protok se moţe mjeriti na svakome preljevu

ukoliko je on tariran pa je na taj naĉin odreĊena i njegova jednadţba Male se koliĉine

vode mjere oštrobridnim preljevima a za mjerenje velikih protoka pogodni su

pravokutni preljevi praktiĉnoga profila Za izraĉunavanje protoka preko pravokutnog

oštrobridnog preljeva prikazanog na slici 15a moţe se koristiti formula [1]

radic

frasl (9)

gdje je

B (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp (m) ndash visina preljevnog mlaza

(10)

gdje je

p (m) ndash visina preljeva

16

Oštrobridni preljevi mogu biti i trokutna oblika kakav je ĉesto upotrebljavani

Thompsonov preljev na ĉijemu je dnu pravi kut (slika 15b) za visine preljevnog mlaza

50 lt hp lt 180 mm Thompsonova preljeva pribliţno vrijedi [1]

frasl (11)

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) [1]

Protok preko preljeva praktiĉnog profila je [1]

radic frasl (12)

gdje je

b (m) ndash širina preljeva

g ndash gravitacija (981 ms2)

Hp ndash visina preljevnoga mlaza

m ndash koeficijent preljeva

Osim na preljevima protok se na osnovi mjerenja razine vode moţe mjeriti i na

mjernim pragovima te u mjernim kanalima Mjerni pragovi mogu imati široku (ravnu)

preljevnu krunu ili oštru preljevnu krunu Pragovi s oštrom preljevnom krunom

omogućuju veću toĉnost mjerenja nego široki pragovi [1]

Protok se takoĊer moţe odrediti korištenjem trasera Traser je materijal koji se lako

moţe ustanoviti u vodi i u malim koliĉinama U otvorene vodotoke najĉešće se ubacuju

razliĉite boje te kemijski i radioaktivni traseri Mjerenje se provodi tako da se u jedan

profil (profil A-A na slici 16) u vodotok ubaci poznata koliĉina trasera Potom se

17

nizvodno uzimaju uzorci vode i na temelju odnosa razrjeĊenja u vodotoku u

promatranome profilu i poĉetne koncentracije odredi protok [1]

(13)

(14)

gdje je

Q0 ndash protok ubaĉenog trasera

C ndash poĉetna koncentracija

c ndash koncentracija nakon miješanja s vodom u vodotoku

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno [1]

Kada se primjenjuje ova metoda mjerenja vaţno je osigurati potpuno miješanje

obiljeţivaĉa s vodom u cijelome protjecajnom profilu To se na slici 16 oĉituje izmeĊu

presjeka B-B i C-C Potpuno miješanje je vaţno postići što prije kako bi se izbjeglo

taloţenje kemijske reakcije ili raspadanje trasera To je uglavnom moguće jer se ova

metoda primjenjuje za bujiĉne vodotoke s kaskadama vrtlozima jako izraţenim

turbulentnim teĉenjem i pri brzinama vode većim od 40 ms [1]

18

23 HIDROGRAM

Hidrogram je jedan od osnovnih grafiĉkih prikaza u hidrologiji Prikazuje protok vode u

ovisnosti o vremenu odnosno prikazuje koliĉine vode koje otjeĉu vodotokom prije za

vrijeme i poslije kiše Hidrogram se moţe razdvojiti na svoje glavne sastavne dijelove

slika 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja [8]

Hidrogram u razdoblju porasta poĉinje od poĉetka površinskog otjecanja toĉka B i

traje do toĉke infleksije u kraku porasta toĉka C Razdoblje vršnog dijela sadrţi

razdoblje od toĉke infleksije toĉka C u kraku porasta do isto takve toĉke E u kraku

opadanja U toĉki D je vršni protok koji se javlja u trenutku kada u formiranju

dotjecanja sudjeluje cijeli bazen Taj trenutak u principu definira vrijeme sabiranja tc

Razdoblje opadanja ukljuĉuje preostali dio hidrograma od toĉke E do toĉke G Dio

krivulje dijagrama od toĉke A do toĉke B je hidrogram otjecanja vodotoka prije oborina

a dio od toĉke F do toĉke G je hidrogram otjecanja nakon prestanka površinskog

otjecanja [8]

Razdvajanje ili separacija je razdvajanje izravnog od baznog dotoka Izravni dotok

predstavlja voda koja teĉe do korita po površini terena dok bazni dotok predstavlja

voda koja dolazi u korito tekući ispod površine terena Bazni se dotok sastoji od

19

potpovršinskog dotoka iz plićih zona i podzemnog dotoka iz dubljih zona u tlu

Potpovršinski tok vode je onaj dio vode koji se infiltrira kroz površinu tla i teĉe gornjim

horizontima tla dok ga ne preuzme korito vodotoka ili dok ne izaĊe na površinu na

nekom drugom mjestu niţem od mjesta infiltracije U podruĉjima gdje tlo u zoni

aeracije sadrţi dovoljno vlage tako da je moguć prolaz gravitacijske vode prema dolje

dio oborine dospijeva do razine podzemne vode Dotok iz podzemne vode stiţe do

korita najsporije od svih komponenti no njegov se doprinos vodotoku ne smije

zanemariti [1] Na slici 18 prikazane su komponente ukupnog otjecanja

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja [8]

Oblik hidrograma moţe se promatrati kroz tri razdoblja (Slika 17) [8]

1 Razdoblje porasta ili razdoblje povećanja protoka

2 Razdoblje vršnog dijela

3 Razdoblje opadanja (period recesije)

Dok je kod nekih hidroloških proraĉuna interes na ukupnom otjecanju vode na izlaznom

profilu sliva kod drugih je proraĉuna potrebno promatrani hidrogram razdvojiti na

komponente direktnog i baznog otjecanja Pri tome se odmah moţe konstatirati da će

hidrogram baznog otjecanja biti izmeĊu dva ekstrema koje na slici 19 predstavljaju

krivulje 1 i 2 [8]

20

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja [8]

Krivulja 1 predstavlja sluĉaj jakog prihranjivanja vodotoka vodom iz podzemlja dok

krivulja 2 predstavlja sluĉaj kada se površinsko otjecanje odvija prije podzemnog

Odnosno sluĉaj krivulje 1 predstavlja geološki povoljne uvjete za otjecanje pa bazni i

izravni dotok rastu do vršnog protoka dok sluĉaj krivulje 2 predstavlja nepovoljne

geološke uvjete zbog ĉega porast baznog dotoka poĉinje znatno kasnije (ĉesto kada i

vršni protok) [1] Hidrogram na slici 19 karakteristiĉan je za prirodan teren sa svim

svojim osobinama MeĊutim ako se radi o analizi otjecanja s malih i ureĊenih slivnih

površina oblik hidrograma se znatno pojednostavljuje [8]

Uz pretpostavku oborine konstantne jaĉine i trajanja t0 koja padne na pravilnu

(pravokutnu) glatku i nepropusnu površinu (dakle bez infiltracije eventualno sa stalnim

gubicima uslijed evaporacije) oblik hidrograma se moţe aproksimirati trokutom ili

trapezom u zavisnosti od trajanja kiše (Slika 20) [8]

21

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami [8]

Pri tome su s obzirom na odnos trajanja oborina prema vremenu sabiranja moguća tri

karakteristiĉna sluĉaja [8]

1 Ako je trajanje oborine t0 manje od vremena sabiranja tc tj t0 = t01 lt tc

hidrogram ima oblik trapeza Najveći protok Qmax1 pojavi se u trenutku t01

(15)

22

2 Ako je trajanje oborina t0 jednako vremenu sabiranja tc tj t0 = t02 = tc

hidrogram ima oblik trokuta Najveći protok Qmax2 pojavi se u trenutku t02 = tc

(16)

3 Ako je trajanje oborina t0 veće od vremena sabiranja tc tj t0 = t03 gt tc

hidrogram ponovno ima oblik trapeza No najveći protok Qmax3 koji se realizira

u ovom sluĉaju veći je od najvećeg protoka iz prvog sluĉaja Qmax1 i iznosi

(17)

Iz ova tri sluĉaja vidljivo je da produljenjem trajanja kiše t0 konstantne jaĉine i iznad

vremena sabiranja sliva tc ne nastaje povećanje maksimalnog protoka hidrograma što

je i potpuno razumljivo budući da u trenutku t0 = tc dolazi do sudjelovanja cjelokupnog

sliva u otjecanju U praktiĉnom pogledu ovo je vrlo vaţna konstatacija jer koliko god je

logiĉno shvatiti kako će otjecanje sa sliva ovisiti o trajanju oborine sada tu konstataciju

treba kvalitativno proširiti spoznajom da se protok povećava samo do trenutka kada je t0

= tc odnosno da trajanje kiše iznad vremena sabiranja sliva u pogledu maksimalnog

otjecanja nema utjecaja No pri tome se nikako ne smije smetnuti s uma da se

prethodni izrazi odnose na maksimalne protoke za pojedinaĉne sluĉajeve ane ukupne

volumene otjecanja vode Volumene vode koja otjeĉe s analizirane slivne površine

reprezentiraju površine ispod hidrograma Potrebno je naglasiti da su svi ovi sluĉajevi

pravilnih oblika hidrograma aproksimativnog karaktera jer u prirodi nema slivnih

površina koje bi zadovoljavale prethodne pretpostavke No u rješavanju znatnog broja

praktiĉnih problema koriste se parametri ovih hidrograma [8]

24 PARAMETARSKE METODE

Parametarske (deterministiĉke) metode zasnivaju se na utvrĊivanju odnosa izmeĊu

ulaznih (uzroĉnih) i izlaznih (posljediĉnih) procesa na temelju relativno kratkih nizova

podataka Osnovni princip ove metode je u ĉinjenici da se komplicirani procesi u slivu

implicitno odraţavaju na karakter izlaza pa je do ovisnosti oborine ndash otjecanje lakše

doći pomoću analize nego preko sinteze poznatih fizikalnih procesa [9]

23

Najznaĉajnije parametarske metode su [9]

Iskustvene (empirijske) metode

Metode jediniĉnog hidrograma

Metode izokrona

Budući da će se u ovom diplomskom radu analizirati Krepsova metoda kao jedina i

samim time najpogodnija za proraĉunprocjenu maksimalnih koliĉina oborina u

nastavku će se govoriti samo o iskustvenim (parametarskim) metodama Iskustvena ili

empirijska metoda je metoda koja izraţava najveću vrijednost (maksimum) protoka kao

funkciju veliĉine sliva i drugih ĉimbenika bitnih za otjecanje [1] Do današnjeg vremena

definirano je mnoštvo razliĉitih iskustvenih metoda za proraĉun protoka tako da nema

neke uobiĉajene podjele U hidrološkoj praksi prihvaćena podjela je prema Ţugaju na

[1]

Racionalna metoda

Kresnikova metoda

Metoda bdquoĉetiri koeficijenataldquo ili bdquoBavarsko ndash Riţhovldquo

Possentijeva metoda

Giandotti ndash Vissentinijeva metoda

Muumlllerova metoda

Srebrenovićeva metoda

Gavrilovićeva metoda

Krepsova metoda

SCS ndash Van Te Chow metoda

U ovom će radu od svih parametarskih metoda za odreĊivanje protoka jedino Krepsova

metoda biti opisana jer od parametarskih metoda navedenih u prethodnoj podjeli prema

Ţugaju [1] ona jedina povezuje protok i oborine kao i veliĉinu sliva i temperaturu

zraku a takoĊer ima i jednostavnu strukturu

24

3 ANALIZA VISINA OBORINA KORIŠTENJEM KREPSOVE

FORMULE

Svi su ulazni parametri dostupni i u pravilu se mogu dobiti od lokalne meteorološke

postaje odnosno od DHMZ-a Po svojoj definiciji Krepsova metoda je zamišljena za

proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu MeĊutim uzevši u obzir jednostavnost

te formule s obzirom na mali broj ulaznih parametara kao i vezu izmeĊu protoka i

koliĉina oborina napravljeno je istraţivanje u svrhu ispitivanja veze izmeĊu protoka i

koliĉine oborina Naime ĉesto za odreĊeni sliv nema podataka za protok i koliĉinu

oborina ili su dostupni samo jedni ili drugi a ponekad su na raspolaganju podaci za

udaljeniju lokaciju (sliv) Uz navedeno svrha ove analize je vidjeti da li se na osnovu

dobivenih rezultata odnosno ne(oĉekivanih) odstupanja moţe pokazati i kvantificirati

utjecaj klimatskih promjena kao i antropogeni utjecaj na protok odnosno koliĉinu

oborina na promatranom podruĉju slivu

31 OPĆENITO O KREPSOVOJ METODI

Ova metoda za 100 ndash godišnji maksimalni protok QM100 vrlo je jednostavna oblika a

QM100 ovisi jedino o srednjem protoku Qsr [1] [8]

frasl frasl (18)

Krepsova formula vrijedi samo za slivove na kojima je srednji protok Qsr gt 50 m3s

Za slivove na kojima nema mjerenja protoka srednji se protok proraĉunava temeljem

mjerenih oborina pomoću sljedećeg parametarskog izraza [1] [8]

(19)

gdje je

Pe (m) ndash ukupna godišnja koliĉina efektivne oborine

A (m2) ndash površina sliva

T = 3154 106 (s) ndash broj sekundi u godini

25

Efektivna oborina predstavlja onaj dio oborine koji sudjeluje u otjecanju Prosjeĉna

godišnja koliĉina efektivnih oborina proraĉunava se pomoću izraza [1] [8]

(20)

gdje je

P ndash godišnja koliĉina oborina (mm)

c ndash koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja predstavlja omjer efektivne koliĉine oborina i koliĉine oborina

odnosno postotak ukupne koliĉine oborine koji sudjeluje u otjecanju MeĊutim za

Krepsovu formulu koeficijent otjecanja se moţe proraĉunati pomoću izraza [1] [8]

(21)

gdje je

t (degC) ndash prosjeĉna godišnja temperatura zraka na slivu

26

32 LOKACIJA I ULAZNI PODACI

321 LOKACIJA

Promatrana lokacija je grad Varaţdin (Slika 21)

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina [10] [11]

Budući da je meteorološka postaja Varaţdin (Slika 22 i Slika 23) s koje su analizirani

podaci bliţa rijeci Plitvici u odnosu na rijeku Dravu promatran je sliv rijeke Plitvice

Tome u prilog ide i ĉinjenica da je rijeka Drava zbog blizine grada odnosno urbanih

sredina kroz koje prolazi podloţnija antropogenom utjecaju naspram rijeke Plitvice što

se svakako ţeli izbjeći

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

27

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo [12]

Što se tiĉe rijeke Plitvice u promatranom slivu (Slika 24) odabrani su protoci mjereni

na lokaciji Vidovićev Mlin (Slika 25 i Slika 26 Prilog P5)

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice [13]

28

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo [14]

Osim ove mjerne postaje protoci se mjere i na postaji Kneginec Donji no zbog duljeg

kontinuiteta mjerenja kao i raspoloţivih podataka odabrana je lokacija odnosno

hidrološka postaja Vidovićev Mlin

29

322 ULAZNI PODACI

Podaci potrebni za odreĊivanje srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina korištenjem

Krepsove formule dobiveni su od Drţavnog hidrometeorološkog zavoda [15] To su

srednje dnevne koliĉine protoka Q (Prilog P3) ukupne dnevne koliĉina oborina P

(Prilog P2) i srednje dnevne temperature zraka t (Prilog P4) U tablici 2 prikazane su

srednje koliĉine dnevnih protoka i srednja dnevna temperatura zraka u razdoblju od

2006 do 2015 godine te prosjek tih vrijednosti Promjena srednje dnevne koliĉine

protoka isto kao i promjena srednjih dnevnih temperatura zraka koliĉina ukupnih

dnevnih oborina za svaku godinu u spomenutom razdoblju te prosjeĉna vrijednost

prikazane su u dijagramima na slikama 27 28 i 29

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju [15]

Godina Qsrgod [m3s] tsrgod [degC]

2006 274 110

2007 261 119

2008 168 118

2009 181 115

2010 382 104

2011 093 112

2012 104 118

2013 389 112

2014 380 123

2015 279 117

Prosjek 251 115

30

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine (Prilog P1) [15]

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine

(Prilog P1) [15]

Koeficijent otjecanja c proraĉunat je te preuzet iz [16] i on iznosi c = 2782

U tablici 3 prikazana je srednja godišnja koliĉina oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine te ukupna godišnja koliĉina oborina u istom razdoblju Promjena koliĉine

oborina u navedenom razdoblju zajedno s prosjeĉnom vrijednosti prikazana je

dijagramom na slici 29

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Prot

ok Q

[msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006200720082009201020112012201320142015Prosjek

31

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine [15]

Godina Pizmj sred [mm] Pizmj uk god[mm]

2006 46 7622

2007 56 9039

2008 40 7231

2009 44 8040

2010 61 12003

2011 33 4812

2012 47 7506

2013 62 11019

2014 65 13122

2015 63 9654

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine (Prilog

P1) [15]

Maksimalni srednji dnevni protok od 3050 m3s zabiljeţen je 14 rujna 2014 godine

Uzrok tome vrlo vjerojatno je velika koliĉina kiše koja je pala u prethodnom tjednu Na

meteorološkoj postaji bdquoVaraţdinldquo tog je tjedna zabiljeţena koliĉina oborina od oko 140

0050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Koli

ĉin

a o

bori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

32

lm2 U razdoblju od ĉetiri dana 1 2 3 i 4 listopada 2011 godine zabiljeţen je

minimalni srednji dnevni protok od 049 m3s ĉemu je prethodilo dvotjedno razdoblje

bez kiše MeĊutim maksimalni srednji godišnji protok izraĉunat je za 2013 godinu te

iznosi 389 m3s dok je minimalni srednji godišnji protok izraĉunat za 2011 godinu te

iznosi 093 m3s Što se tiĉe temperature zraka u ovom deset godišnjem razdoblju i

maksimalna i minimalna vrijednost zabiljeţene su iste 2012 godine Maksimalna

srednja dnevna temperatura zraka od 303 degC izmjerena je 24 kolovoza dok je

minimalna srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 8 veljaĉe i iznosila je -138 degC

Maksimalna srednja godišnja temperatura zraka je 2014 godine iznosila 123 degC a

minimalna 2010 godine u iznosu od 104 degC Maksimalna ukupna dnevna koliĉina

oborine od 955 mm izmjerena je 23 svibnja 2015 godine Usporedi li se ta koliĉina

oborine sa srednjim dnevnim protokom za isti dan vidljivo je da je protok porastao sa

411 m3s na 2680 m3s

Rijeka Plitvica izvire u sjeveroistoĉnim breţuljcima Maceljskog gorja podno viniĉkih

gorica koje samo malo prelaze visinu 300 m nm U poĉetku Plitvica teĉe u smjeru

jugoistoka izmeĊu breţuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke a kod sela Greda

mijenja smjer i protjeĉe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom

vrlo krivudavim tokom Nakon oko 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave

nedaleko Velikog Bukovca Slivna površina Plitvice procijenjena je na osnovu studije

[13] (Slika 24) i iznosi 100 km2 Desnoobalni pritoci Plitvice su preteţno brdski

vodotoci a tek manjim dijelom su nizinski potoci a svi lijevoobalni su izrazito nizinski

Plitvica ima pluvijalni (kišni) reţim i samim time nema povoljne hidrološke

karakteristike [13]

33 PROVEDENA ANALIZA I PRORAĈUN

Korištenjem izraza 19 20 i 21 i podataka iz tablice 2 dobivene su vrijednosti srednjih i

ukupnih godišnjih koliĉina oborina Izraţavanjem efektivne godišnje oborine Pe iz

izraza 19 te uvrštavanjem iste u izraz 20 dobije se izraz za ukupnu godišnju koliĉinu

oborina P

(22)

33

Vrijednosti dobivene uvrštavanjem srednjih godišnjih protoka iz tablice 2 i svih ostalih

navedenih podataka u izraz 22 za svaku godinu od 2006 do 2015 prikazane su u

tablici 4

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine

Godina Puk god[m] Puk god [mm]

2006 31060 31060

2007 29586 29586

2008 19044 19044

2009 20518 20518

2010 43302 43302

2011 10542 10542

2012 11789 11789

2013 44096 44096

2014 43076 43076

2015 31627 31627

Ukupna srednja godišnja koliĉina oborina dobivena je izraţavanjem srednje godišnje

koliĉine oborina P iz izraza 21

(23)

Uvrštavanjem srednjih godišnjih temperatura zraka tsrgod iz tablice 2 i prethodno

navedene vrijednosti koeficijenta otjecanja c za svaku godinu dobiveni su rezultati

srednjih godišnjih koliĉina oborina za period od 2006 do 2015 godine i prikazani su u

tablici 5

34

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine

Godina P [mm]

2006 874

2007 914

2008 910

2009 897

2010 848

2011 884

2012 907

2013 883

2014 931

2015 906

35

4 RASPRAVA O DOBIVENIM REZULTATIMA

Rezultati ukupnih i srednjih godišnjih koliĉina oborina dobiveni Krepsovom metodom

znatno se razlikuju od stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem na hidrometeorološkoj

postaji Varaţdin U tablici 6 prikazane su razlike izraĉunate i izmjerene srednje

godišnje koliĉine oborine za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine a u

tablici 7 razlike izraĉunatih i izmjerenih ukupnih godišnjih koliĉina oborina za isto

razdoblje

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina P [mm] Pizmj [mm]

Razlika

izraĉunate i

izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 874 46 828 95

2007 914 56 858 94

2008 910 40 870 96

2009 897 44 853 95

2010 848 61 787 93

2011 884 33 851 96

2012 907 47 860 95

2013 883 62 821 93

2014 931 65 866 93

2015 906 63 843 93

36

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine

Godina Puk god [mm] Pizmj uk god [mm]

Razlika izraĉunate

i izmjerene

vrijednosti [mm]

Razlika u

postocima

[]

2006 31060 7622 23438 75

2007 29586 9039 20547 69

2008 19044 7231 11813 62

2009 20518 8040 12478 61

2010 43302 12003 31299 72

2011 10542 4812 5730 54

2012 11789 7506 4283 36

2013 44096 11019 33077 75

2014 43076 13122 29954 70

2015 31627 9654 21973 69

Analizom veliĉina iz tablica 6 i 7 vidljivo je da su razlike izmeĊu izmjerenih i

izraĉunatih vrijednosti koliĉina oborina velike Za srednje godišnje koliĉine oborina ta

razlika kreće se od 787 mm za 2010 godinu što predstavlja najmanju razliku u

promatranom razdoblju do 870 mm za 2008 godinu što predstavlja najveću razliku u

promatranom razdoblju Vrijednost razlike izraţena u postocima za svaku godinu

prelazi 90 Za ukupne godišnje koliĉine oborina ta se razlika kreće se od 4283 mm

(2012 godine) što predstavlja najmanju razliku u promatranom razdoblju sve do

33077 mm (2013 godine) što predstavlja najveću razliku u promatranom razdoblju

Vrijednost razlike izraţena u postocima kreće se od 36 do 75 Razlozi ovako velikih

odstupanja koliĉina oborina mogu biti brojni Ovakva odstupanja prvenstveno se oĉituju

u hidrološkim i klimatološkim pokazateljima Razmatrani hidrološki pokazatelji u ovom

diplomskom radu podrazumijevaju vodostaj i protok dok klimatološki pokazatelji

predstavljaju temperatura zraka te koliĉina oborina Jedan od razloga spomenutih

odstupanja moţe biti i klima odnosno klimatske promjene Od vremena kad je

Krepsova metoda nastala (1943) [1] pa do danas klima se promijenila i još se mijenja

[17] Uz klimatske razloge tu su i antropogeni razlozi velikog odstupanja izmeĊu

izraĉunatih i izmjerenih vrijednosti Ĉovjek svojim djelovanjem odnosno urbanizacijom

37

prilagoĊava prirodu odnosno prirodne uvjete uvjetima svojeg ţivota odnosno mijenja se

otjecanje a time i koeficijent otjecanja što se na kraju odraţava na proraĉunate

(dobivene) vrijednosti iz Krepsove metode jednadţba 22 i 23 Izgradnjom prometnica i

zaobilaznica kao i mostova i nadvoţnjaka (Slika 30) odnosno izgradnjom sustava

odvodnje koji su ili na nasipima tih mostova ili sluţe za ispust oborinske kanalizacije u

rijeku (Slika 31) te odvodnih kanala (Slika 32) mijenjaju se prirodni (postojeći) reţimi

otjecanja Time se povećava koliĉina vode koja dolazi u Plitvicu a na to utjeĉe i

promjena oblika korita jer se gradnjom navedenih zahvata ureĊuje (mijenja) dio korita

neposredno uz sam zahvat što je vidljivo na prethodnim slikama

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici 3012016 [2]

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu 2252016 [2]

38

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici 2122016

[2]

Tomu u prilog idu i regulacije prirodnih korita (Slika 33) odnosno poduzete mjere

zaštite od poplava (Slika 34)

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice [18]

39

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu 2252016 [2]

Ponekad dolazi i do neravnoteţe izmeĊu zaštite okoliša i navedenih zahvata budući da

se regulacijom rijeka i vodotoka narušava postojeći biljni (drveće i biljke koje raste u i

uz rijeku Plitvicu) i ţivotinjski ekosustav (ribe i ţivotinje) Smanjenje odnosno

povećanje poljoprivredne proizvodnje na lokacijama pored Plitvice takoĊer uzrokuju

odstupanja hidroloških pokazatelj kao i izgradnja proizvodnihindustrijskih pogona

40

5 ZAKLJUĈAK

Namjera ovog diplomskog rada bila je korištenje Krepsove metode za odreĊivanje

maksimalnih koliĉina oborina na podruĉju grada Varaţdina uz korištenje podataka o

protocima i temperaturama zraka za razdoblje od 10 godina od 2006 do 2015 godine

Pokazalo se da koliĉine oborina dobivene Krepsovom metodom ne daju

zadovoljavajuće rezultate s obzirom na prevelika odstupanja koja iznose za srednje

godišnje koliĉine oborina oko 90 a za ukupne godišnje koliĉine oborina od oko 35

do 75 Uzroci tih odstupanja mogu biti klimatski i antropogeni Toĉno utvrĊivanje

znaĉaja odnosno eliminacija pojedinih uzroka prelazi okvire i namjenu ovog

diplomskog rada Za toĉnu determinaciju navedenog prvo bi trebalo ispitati

vjerodostojnost Krepsove formule To podrazumijeva izradu proraĉuna i analiza za

slivove u blizini (rijeka Drava i rijeka Bednja) zatim bi bilo potrebno izraditi katastar

svih zahvata na rijekama i slivovima te osigurati i provesti gušća mjerenja hidroloških i

meteoroloških veliĉina Navedeno iziskuje velika financijska sredstva i mnogo

terenskog rada obrade velikog broja podataka ali i sudjelovanje velikog broja

struĉnjaka raznih struka

Analiza provedena u ovom radu ukazala je na potrebu za provjeromverifikacijom

Krepsove metode kao jedne od najjednostavnijih parametarskih metoda koja

prvenstveno sluţi za proraĉun protoka preko prosjeĉne godišnje efektivne oborine

površine sliva i broja sekundi u godini a ukoliko su poznati protoci mogu se izraĉunati

i koliĉine oborina Ovaj diplomski rad ukazao je i na potrebu verifikacije ostalih

parametarskih metoda jer ako se na ovoj metodi koja ima jednostavnu matematiĉku

formulaciju pokazalo da ona ne zadovoljava tada postoji bojazan da i ostale metode

koje sadrţavaju odnosno imaju sloţeniju formulaciju neće zadovoljavati zahtjeve

vezane uz odreĊenu toĉnost i preciznost izlaznih veliĉina Potrebno je provjeriti i ulazne

podatke Moguće je da preuzeti podatak o površini sliva nije sasvim toĉan kao ni

preuzeti koeficijent otjecanja ali postoji mogućnost da su i preuzeti hidrološki i

klimatski podaci netoĉni

41

6 LITERATURA

1 Ţugaj R Hidrologija Zagreb Sveuĉilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni

fakultet 2000

2 Đurin B Autorske fotografije rijeke Plitvice od 2010 do 2016 godine

Varaţdin 2016

3 Patrĉević V Hidrologija Hidrološki ciklus bdquoDostupno naldquo

httpmoodlesrcehr2013-2014modresourceviewphpid=2358 bdquoDatum

pristupaldquo 2052016

4 ž j o bdquoDostupno naldquo

httpgradhrnastavahidrotehnikagfhidrologijaPREDAVANJAH1_420[Co

mpatibility20Mode]pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

5 Mjerenje atmosferskih padavina bdquoDostupno naldquo

httpwwwrgfbgacrspredmetGOII20semestarOpsta20hidrologijaPreda

vanjaHidrologija201320caspdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

6 Katušin Z Su ž o o oš o j o učju o

oč o bdquoDostupno naldquo

httpklimahrraznopublikacijeprikazi22pdf bdquoDatum pristupaldquo 1052016

7 Metode odr đ j o o bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja204pdf bdquoDatum pristupaldquo

2052016

8 Patrĉević V Osobine hidrograma bdquoDostupno naldquo httpmoodlesrcehr2015-

2016pluginfilephp441004mod_resourcecontent13-

4_Dio_osobine_hidrograma-1pdf bdquoDatum pristupaldquo 1652016

9 Primjena koncepta sustava na ciklus otjecanja bdquoDostupno naldquo

httpwwwgfmobaHidrologija20predavanja209pdf bdquoDatum pristupaldquo

1652016

10 Google Maps bdquoDostupno naldquo httpsmapsgooglecom bdquoDatum pristupaldquo

2852016

11 Adria24 o o š o bdquoDostupno naldquo httpwwwadria24sivodnik-za-

potovanja bdquoDatum pristupaldquo 2852016

12 DHMZ G o o oš o j bdquoDostupno naldquo

httpprognozahrkarte_postajaphpid=glavne bdquoDatum pristupaldquo 2852016

42

13 Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Varaţdinske ţupanije Prostorni plan

ž žu j Varaţdin 2010

14 DHMZ o oš o j o bdquoDostupno naldquo httphidrodhzhr

bdquoDatum pristupaldquo 2852016

15 DHMZ Podaci o oborinama protocima u z ž 2016

16 Cigrovski I Cjelovita analiza vodne bilance sliva vodotoka Plitvice kraj

ž Diplomski rad Varaţdin Sveuĉilište u Zagrebu Geotehniĉki

fakultet 2008

17 DHMZ Klima i klimatske promjene bdquoDostupno naldquo

httpklimahrklimaphpid=klimatske_promjene bdquoDatum pristupaldquo 962016

18 Hidroing Vodoprivredni radovi bdquoDostupno naldquo

httpwwwhidroinghrvodoprivredni-radovig3 bdquoDatum pristupaldquo 862016

43

7 POPIS SLIKA

Slika 1 Visoki vodostaj rijeke Plitivice s poplavljenim okolnim podruĉjem str 2

Slika 2 Visoki vodostaj rijeke Plitvice str 2

Slika 3 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 4 Niski vodostaj rijeke Plitvice str 3

Slika 5 Shematski prikaz Hellmannova kišomjera str 6

Slika 6 Hellmannov tip ombrografa (pluviografa) str 6

Slika 7 Totalizator str 6

Slika 8 Raspored kišomjernih postaja u RH str7

Slika 9 Milneova posuda str 10

Slika 10 Hidrometrijski plovci str 11

Slika 11 Dionica vodotoka na kojoj se mjeri brzina vode str11

Slika 12 Snimljeni profil vodotoka i grafiĉko odreĊivanje srednje površinske brzine

vode vsp str 12

Slika 13 Hidrometrijska krila krilo s propelerom (a) krilo s vijencem ĉašice (b) str 13

Slika 14 Poloţaji hidrometrijskog krila na okomici str 14

Slika 15 Oštrobridni pravokutni preljev (a) i Thompsonov preljev (b) str 16

Slika 16 Širenje trasera duţ vodotoka kada je širenje postepeno str 17

Slika 17 Hidrogram i njegova tri razdoblja (1) razdoblje porasta (2) razdoblje vršnog

dijela (3) razdoblje opadanja str 18

Slika 18 Komponente ukupnog otjecanja str 19

Slika 19 Mogući oblici dijagrama direktnog i baznog otjecanja str 20

Slika 20 Hidrogrami s pravilnih glatkih i nepropusnih površina (a) slivna površina (b)

hijetogrami oborina (c) hidrogrami str 21

Slika 21 Lokacija grada Varaţdina str 26

Slika 22 Prikaz meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 26

Slika 23 Lokacija meteorološke postaje bdquoVaraţdinldquo str 27

Slika 24 Prikaz sliva rijeke Plitvice str 27

Slika 25 Lokacija hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 26 Prikaz hidrološke postaje bdquoVidovićev mlinldquo str 28

Slika 27 Dijagram srednjih dnevnih protoka od 2006 do 2015 godine str 30

44

Slika 28 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka od 2006 do 2015 godine str

30

Slika 29 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina od 2006 do 2015 godine str 31

Slika 30 NovoizgraĊeni most za pješake i bicikliste na rijeci Plitvici str 37

Slika 31 Mjesto ispuštanja oborinske otpadne vode u rijeku Plitvicu str 37

Slika 32 Zapornica na dovodnom kanalu oborinskih voda na rijeci Plitvici str 38

Slika 33 Regulacija rijeke Plitvice str 38

Slika 34 Nasip za zaštitu od poplava uz rijeku Plitvicu str 39

45

8 POPIS TABLICA

Tablica 1 Izraĉun srednje brzine u okomici hidrometrijskog profila str 14

Tablica 2 Prikaz srednjih godišnjih protoka i srednjih godišnjih temperatura zraka od

2006 do 2015 godine te njihovih prosjeĉnih vrijednosti u promatranom razdoblju str

29

Tablica 3 Srednje i ukupne godišnje koliĉine oborina u razdoblju od 2006 do 2015

godine str 31

Tablica 4 Vrijednosti ukupne proraĉunate godišnje koliĉine oborina za period od 2006

do 2015 godine str 33

Tablica 5 Proraĉunate srednje godišnje koliĉine oborina za period od 2006 do 2015

godine str 34

Tablica 6 Razlike izraĉunate i izmjerene srednje godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 35

Tablica 7 Razlike izraĉunate i izmjerene ukupne godišnje koliĉine oborina za period od

2006 do 2015 godine str 36

46

PRILOZI

47

PRILOG P-1

Dijagrami ukupnih dnevnih koliĉina oborina srednjih dnevnih koliĉina protoka i

srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

53

Slika P1-1 Dijagram ukupnih dnevnih koliĉina oborina za razdoblje od 2006 do 2015 godine

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

0 61 122 183 244 305 366

Ko

liĉi

na

ob

ori

ne

P [

mm

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

54

Slika P1-2 Dijagram srednjih dnevnih koliĉina protoka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 61 122 183 244 305 366

Pro

tok

Q [

msup3

s]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

55

Slika P1-3 Dijagram srednjih dnevnih temperatura zraka za razdoblje od 2006 do 2015 godine

-150

-100

-50

00

50

100

150

200

250

300

350

0 61 122 183 244 305 366

Tem

pera

tura

zra

ka t

[degC

]

Dani u godini [dan]

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prosjek

56

PRILOG P-2

Ukupne dnevne koliĉine oborina za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015

godine s pripadnim tablicama dijagramima

57

Tablica P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 02 102 00 2 238 00 02 04 119 18 99 3 55 00 00 00 00 156 107 05 4 00 00 265 04 16 139 00 5 26 00 12 04 10 168 02 6 68 88 28 00 21 00 7 04 11 49 53 00 24 8 05 26 01 26 03 00 9 00 24 10 00 00 114 12 04 00 00 108 11 249 76 73 09 19 12 00 03 00 62 00 13 00 284 08 14 00 00 00 15 03 00 86 163 106 00 16 00 02 62 17 20 00 00 105 18 36 19 43 00 185 103 19 07 00 04 01 286 31 20 225 00 12 00 21 35 01 00 45 03 22 02 27 02 00 23 00 01 04 260 24 11 13 11 08 02 25 175 197 243 166 01 26 42 00 03 01 02 27 15 00 43 01 00 28 00 70 01 64 29 01 29 46 231 70 44 149 00 00 30 03 125 220 338 08 82 11 00 31 00 00 251 00 61

SUMA 396 343 405 990 1326 637 480 1308 703 350 417 267 SRED 36 20 25 58 70 53 44 59 88 50 28 27

58

Slika P2-1 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2006 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

6 g

odin

a

2006

59

Tablica P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 05 00 00 2 188 00 3 01 80 00 00 4 51 19 42 130 60 5 00 362 01 199 66 08 6 00 56 241 12 163 38 7 19 00 07 00 137 03 00 8 78 02 23 00 116 187 131 9 00 127 00 14 01 00 06

10 01 00 01 02 179 13 158 67 11 04 229 28 09 12 00 00 71 48 08 05 61 13 319 10 03 00 83 14 03 01 15 00 29 03 16 06 58 00 03 11 17 07 40 03 18 54 37 00 19 00 133 744 28 45 20 00 544 03 01 21 44 110 02 22 24 02 00 26 77 00 23 55 16 00 43 263 00 24 67 142 05 69 267 00 00 25 67 01 11 00 54 11 14 58 26 144 15 128 03 27 04 15 19 04 00 28 04 37 86 323 01 00 29 00 92 00 10 361 08 146 00 30 07 35 00 53 05 04 00 31 00 00 357 31 94 00

SUMA 402 588 1006 49 745 509 1055 980 1809 969 432 495 SRED 45 42 72 07 53 34 96 75 139 61 31 23

60

Slika P2-2 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2007 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

7 g

odin

e

2007

61

Tablica P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 04 01 04 00 24 2 16 23 01 23 00 76 29 3 60 12 00 15 02 44 4 00 67 88 173 03 5 00 02 10 31 27 07 00 00 24 6 00 04 02 00 414 00 14 22 7 00 00 00 38 86 09 76 42 8 00 31 00 213 205 102 00 104 9 13 01 30 04 132 03 10 00 03 17 57 11 00 00 00 12 13 00 46 00 00 27 13 15 77 00 313 00 127 14 18 00 04 277 11 34 03 22 15 16 134 132 00 00 16 00 07 132 03 10 17 05 91 11 11 00 213 16 91 18 07 136 04 149 16 137 184 19 28 18 12 01 05 132 20 00 37 15 33 21 00 132 17 113 04 11 22 15 92 67 04 17 60 23 10 03 95 09 17 31 00 24 00 321 10 226 198 25 06 301 00 36 43 07 00 26 00 17 00 06 57 04 27 10 00 01 00 28 00 19 02 00 29 00 00 11 19 30 00 00 00 71 31 02 06 00

SUMA 60 80 866 294 294 1415 1070 542 739 664 378 829 SRED 04 08 46 17 25 83 59 60 49 66 24 36

62

Slika P2-3 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2008 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

200

8 g

odin

e

2008

63

Tablica P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 01 08 23 05 06 87 2 00 18 02 58 21 24 3 00 80 11 00 38 04 16 09 88 4 66 00 02 14 146 02 34 5 00 03 06 51 97 186 220 6 131 67 235 07 02 00 7 00 00 00 01 00 127 8 00 77 00 18 200 19 9 166 45 137 306

10 08 228 00 01 08 11 08 03 29 36 85 25 00 12 00 00 00 109 00 32 00 30 13 00 223 11 04 46 08 14 21 00 14 252 04 00 00 15 84 33 16 06 01 14 17 00 02 26 28 13 02 18 01 00 05 13 14 00 19 09 03 00 66 00 00 20 00 03 08 00 01 88 21 00 122 79 22 329 19 09 23 02 11 18 05 237 22 26 16 24 98 00 120 317 148 00 25 00 36 00 04 00 00 36 16 00 26 00 00 110 27 30 20 06 236 40 01 13 28 357 118 32 01 32 29 95 01 19 15 40 118 30 21 406 23 00 24 79 01 00 31 00 12 47 04

SUMA 1053 490 593 352 744 1015 949 643 256 400 751 794 SRED 50 35 31 25 47 60 68 71 32 27 58 38

64

Slika P2-4 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2009 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

450

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [m

m]

Obo

rine

200

9 g

odin

e

2009

65

Tablica P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 59 00 02 166 103 13 24 2 00 13 38 78 3 35 00 01 05 102 03 180 4 02 00 98 20 151 47 5 47 79 179 25 25 54 6 113 41 107 53 10 283 07 131 7 35 64 00 04 07 764 00 26 8 34 39 73 02 10 9 200 00 13 179 00 31 01

10 102 14 03 07 00 18 86 169 11 01 78 214 01 00 02 25 10 12 82 00 76 01 05 02 13 01 04 46 04 00 73 00 14 56 103 01 46 12 03 15 00 20 00 00 01 16 00 00 00 440 384 00 13 17 00 83 115 114 10 00 18 18 02 09 57 44 04 549 149 66 94 19 20 00 10 00 02 02 459 119 48 31 20 00 97 01 35 26 09 53 21 45 21 198 175 59 01 22 22 00 23 15 175 198 23 00 50 00 56 00 24 00 00 01 13 03 25 00 00 227 251 00 22 26 00 05 00 12 252 112 15 27 00 241 01 02 09 77 06 278 28 43 01 187 00 29 247 22 248 30 53 181 08 30 31 40 14 48 130 81

SUMA 727 668 408 713 1069 1317 677 2117 1861 614 1158 674 SRED 35 42 27 45 49 82 52 141 93 51 68 48

66

Slika P2-5 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2010 godinu

00

10

0

20

0

30

0

40

0

50

0

60

0

70

0

80

0

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Koliĉina oborina P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

0 g

odin

e

20

10

67

Tablica P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 00 00 02 00 02 2 00 00 84 57 04 02 13 00 3 07 00 05 84 58 00 4 00 02 00 00 160 5 90 01 02 03 6 03 10 09 74 7 00 8 47 398 9 19 48 20 00 10 28 05 11 07 00 01 12 02 00 02 13 00 147 00 02 100 14 00 33 05 06 59 01 15 00 01 138 00 19 28 50 16 04 19 201 17 63 96 00 333 18 00 19 00 00

00 00

19 00 00 09 98 07 00 20 74 45 65 43 251 140 00 01 21 03 151 01 178 22 16 10 00 00 00 23 00 106 00 00 01 24 00 03 98 19 00 00 25 15 00 16 182 00 00 26 07 03 00 00 00 27 08 18

97 02

28 00 00 07 03 67 00 148 02 29 09 20 83 201 00 30 00 00 00 00 14 31 18

SUMA 105 119 153 294 411 486 1016 247 360 837 06 778 SRED 10 10 15 23 41 30 51 41 40 76 00 49

68

Slika P2-6 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2011 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

1 g

odin

e

2011

69

Tablica P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 10 03 08 04 102 03 2 00 01 01 56 57 36 23 3 103 11 50 57 4 06 00 435 11 5 08 02 05 64 01 00 123 6 10 100 35 02 358 7 30 15 83 25 8 09 124 105 101 57 9 00 22

10 00 02 205 84 08 11 00 11 00 00 79 93 07 12 23 00 30 40 83 01 03 13 54 13 107 172 505 13 79 14 28 01 136 14 00 15 00 00 20 30 16 03 03 07 01 169 66 17 00 29 04 154 18 00 00 19 00 09 73 20 00 49 00 127 00 21 35 00 02 06 02 22 00 01 28 31 01 00 00 23 80 275 00 17 01 24 00 24 53 00 00 35 00 00 04 01 00 25 06 00 35 80 314 71 02 26 00 142 00 00 27 34 00 132 86 95 133 28 07 376 04 29 00 12 04 00 90 71 04 30 01 00 08 334 31 75 03

SUMA 222 206 14 418 1276 804 811 98 945 1089 1081 542 SRED 15 15 02 28 75 73 51 20 79 61 64 36

70

Slika P2-7 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2012 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

2 g

odin

e

2012

71

Tablica P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 97 63 60

2 15 49 26 05

3 00 90 250 30 12 02 04

4 00 10 07 181

5 69 09 116 55 251

6 07 10 78 227 04 11 00 243

7 59 108 00 01 17 271 12

8 37 08

9 08 01 04 20 00

10 00 09 36 15 66 265 00 387

11 01 11 72 30 22 10 00 289 00 400

12 69 40 59 23 13 59 160

13 68 02 60 08 00 51

14 301 194 86 01 50 09 12 00

15 217 10 55 63 01 06 00

16 15 04 24 07 04

17 103 22 190 30 00

18 52 00 81 143 00

19 83 00 119 22 00

20 68 22 52

21 15 03 73 03 146

22 167 25 02 38 01 04 00

23 18 180 16 152 00

24 00 169 46 00 165 87 104 00

25 60 36 26 04 197 289 42

26 184 157 98 02 154 00 00

27 106 52 55 70 24 42

28 06 00 78 05 02

29 04 104 18

30 00 78 00 366 26

31 01 330 186 01 04

SUMA 1217 1282 1134 620 955 604 339 1032 1394 220 2148 74

SRED 53 67 67 48 60 46 48 86 87 20 126 06

72

Slika P2-8 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2013 godinu

00

50

100

150

200

250

300

350

400

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

3 g

odin

e

2013

73

Tablica P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 03 13 59 27 49 53 501 01 22

2 38 00 09 154 34 30

3 73 01 03 38 160 374 01 72

4 02 44 01 177 21

5 00 01 01 00 05 06 02

6 34 00 00 23 00 74 21 01 90 03

7 00 11 00 03 81 132

8 00 42 135 02 29 103

9 02 17 129 60 01 33 06

10 00 167 00 06 37 121 01

11 00 25 29 159 104

12 333 261 23 395

13 79 06 50 24 408 42

14 76 106 00 498 358 10

15 30 00 110 02 352 16 110

16 01 06 81 00 03 08 03

17 73 00 130 01 00 08 00 06 81

18 129 00 48 00 05 168 00

19

00 03 00

20 72 70 19 93 00

21 03 08 250 214 93

22 06 14 348 04 135 465

23 01 170 103 17 67

24 75 66 67 05 26 41 180 225

25 208 10 33 00 290 42 44

26 00 112 61 87 00 00 27

27 04 01 00 133 48 126 32

28 00 01 03 115 43 02 00 100

29 33 06 00 00 230 00 28

30 06 133 00 437 04 00 00 00

31 07 180 00

SUMA 485 1386 101 1053 1085 1179 1335 1531 2907 967 465 628

SRED 24 73 10 53 54 79 83 109 138 64 36 35

74

Slika P2-9 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2014 godinu

00

100

200

300

400

500

600

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

4 g

odin

e

2014

75

Tablica P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 00 07 03 01 00 2 00 78 79 03 00 3 05 39 08 46 03 00 4 05 44 00 95 01 00 5 01 04 18 71 19 6 06 50 80 7 242 00 02 05 119 00 8 00 12 00 9 00 06 117 04 04

10 22 31 02 18 01 06 11 01 11 278 12 168 02 15 232 13 12 00 14 00 05 108 139 15 00 00 89 00 10 327 16 49 300 00 234 01 17 04 09 88 04 01 18 11 64 00 707 23 00 19 00 06 67 20 00 95 34 14 423 21 21 78 09 32 163 22 11 02 163 186 00 23 09 237 955 02 24 288 21 00 42 327 30 04 25 89 239 02 00 00 01 10 510 26 12 08 57 13 325 22 212 27 29 08 00 05 28 03 02 23 30 34 236 29 57 09 21 00 01 30 05 62 00 00 31 127 07 82 45 00

SUMA 761 950 157 207 1646 788 975 903 1020 1884 351 12 SRED 42 68 17 16 97 72 75 90 78 99 117 01

76

Slika P2-10 Ukupne dnevne koliĉine oborina za 2015 godinu

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

100

0

061

122

183

244

305

366

Koliĉina oborine P [mm]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Obo

rine

201

5 g

odin

e

2015

77

PRILOG P-3

Dnevne koliĉine protoka za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

78

Tablica P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

2006 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 149 264 178 1060 818 225 179 285 224 207 193 2 251 185 241 178 701 632 247 183 256 221 209 191 3 438 251 225 190 485 1010 280 188 242 218 206 190 4 400 221 612 318 395 746 275 208 231 229 204 190 5 379 236 945 256 345 555 250 196 223 237 204 185 6 358 349 550 230 318 479 233 194 219 258 202 183 7 375 278 429 216 309 446 223 196 215 244 198 181 8 346 156 360 202 299 402 217 194 217 230 197 179 9 313 149 373 196 281 366 214 191 213 223 196 178 10 287 167 1120 192 272 348 211 187 211 219 193 193 11 306 137 1830 218 259 351 208 186 208 218 191 205 12 313 174 810 302 248 327 207 205 207 214 194 204 13 227 187 500 262 242 304 203 241 206 212 190 197 14 216 132 393 233 242 290 207 243 204 211 190 187 15 209 134 344 216 248 277 208 240 204 211 190 183 16 204 187 318 212 240 265 200 231 217 210 189 183 17 197 756 295 206 240 258 195 222 229 205 186 183 18 197 789 279 202 236 251 194 211 260 204 184 208 19 197 838 265 203 239 243 193 204 382 204 183 267 20 191 731 254 199 286 236 192 200 419 204 184 248 21 204 582 242 196 277 232 189 197 334 204 188 223 22 201 439 236 193 259 229 187 195 294 201 206 211 23 170 357 228 191 249 222 186 197 272 199 356 202 24 165 318 213 190 262 217 189 196 259 199 314 197 25 162 317 204 189 385 214 184 226 251 217 254 192 26 159 317 196 190 325 211 180 214 243 216 232 189 27 157 307 193 207 287 205 179 223 240 214 216 183 28 191 288 191 248 272 200 179 226 235 211 210 182 29 252 192 885 370 203 178 246 232 211 204 177 30 172 185 1250 1150 219 179 268 228 205 197 173 31 151 184 1520 177 289 204 171

SUMA 756 913 1267 815 1230 1076 639 658 744 668 627 603 SRED 24 33 41 27 40 36 21 21 25 22 21 19

79

Slika P3-1 Dnevne koliĉine protoka za 2006 godinu

02468101214161820

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dani

u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

006

god

ine

2006

80

Tablica P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

2007 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 173 180 220 279 233 236 260 263 226 244 446 212

2 394 175 220 265 233 233 256 253 218 216 353 201

3 375 171 264 262 234 233 255 249 215 200 307 204

4 282 170 286 259 241 233 268 255 242 188 281 212

5 254 168 261 246 367 240 305 245 244 181 256 197

6 234 168 239 240 331 274 287 240 261 178 238 188

7 222 175 229 237 299 263 276 233 312 177 225 183

8 214 187 223 238 283 269 273 230 303 175 216 236

9 209 183 362 235 278 267 272 225 243 168 226 282

10 200 177 327 229 272 262 288 233 230 163 269 289

11 197 171 271 223 268 260 300 316 216 160 249 298

12 194 170 243 221 263 257 291 278 202 157 227 409

13 189 578 229 220 260 255 283 257 191 154 211 715

14 184 514 220 218 256 254 275 244 182 151 208 450

15 183 340 210 219 257 253 270 237 177 150 202 344

16 183 277 205 218 258 250 267 230 174 148 192 295

17 179 247 201 218 255 251 258 223 172 144 184 267

18 177 230 197 219 253 248 251 222 286 144 187 249

19 177 220 210 218 250 257 246 222 912 144 187 232

20 177 209 296 218 247 253 245 228 520 144 205 218

21 174 201 494 218 244 251 238 240 337 147 212 209

22 170 196 549 218 240 247 237 226 268 167 224 201

23 171 190 640 218 243 248 231 226 230 712 214 193

24 187 187 1640 224 237 248 231 234 207 1440 201 189

25 218 183 1030 226 235 247 236 223 191 841 198 183

26 207 231 666 226 232 245 234 216 178 514 364 179

27 197 275 499 226 232 250 229 215 181 424 359 175

28 186 234 415 226 240 265 224 214 308 389 276 170

29 186 364 229 247 264 226 284 431 491 245 170

30 187 328 233 240 261 250 247 300 423 226 169

31 184 304 240 290 233 476 164

SUMA 646 641 1184 693 797 757 805 744 816 941 739 768

SRED 21 23 38 23 26 25 26 24 27 30 25 25

81

Slika P3-2 Dnevne koliĉine protoka za 2007 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

007

god

ine

20

07

82

Tablica P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

2008 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 147 106 088 174 127 110 207 200 150 097 094 073

2 142 106 088 165 127 110 202 194 153 094 093 084

3 141 109 088 157 126 122 193 191 153 094 094 088

4 135 114 093 149 127 135 185 191 143 122 090 092

5 134 109 109 144 124 202 184 191 140 109 088 100

6 134 106 103 142 126 446 179 187 134 106 084 118

7 137 105 099 138 124 680 176 183 133 102 093 154

8 144 100 100 134 123 689 265 185 141 098 129 120

9 150 100 103 132 123 794 208 196 135 094 163 095

10 149 100 103 129 121 683 196 183 129 095 125 084

11 143 098 101 127 121 483 185 177 127 093 109 082

12 149 095 101 130 120 369 174 172 130 093 102 086

13 150 094 096 134 120 329 174 166 198 091 095 136

14 149 094 092 130 120 299 314 166 134 088 091 357

15 144 094 091 127 120 282 279 164 159 088 088 416

16 141 092 089 127 119 257 275 188 142 088 085 291

17 134 090 100 127 120 239 247 171 134 148 082 297

18 131 090 256 127 121 301 237 179 124 151 082 887

19 127 089 281 128 122 400 226 167 117 153 082 1140

20 126 089 176 127 128 313 204 159 113 126 079 822

21 125 088 151 129 131 262 208 152 113 110 077 590

22 124 088 156 138 134 233 199 150 113 105 085 400

23 117 088 260 137 131 220 225 156 109 098 075 303

24 113 088 876 130 128 216 284 208 106 094 072 255

25 113 088 955 129 125 585 276 173 106 091 072 210

26 113 088 583 127 122 382 261 173 106 088 072 185

27 113 088 375 131 116 294 236 166 102 088 072 172

28 108 086 278 130 111 270 220 161 100 085 072 165

29 106 084 229 127 109 234 211 159 100 083 072 153

30 106 202 127 110 218 212 156 098 088 072 138

31 106 188 110 206 154 085 134

SUMA 405 276 661 405 379 1016 685 542 384 314 269 823

SRED 13 10 21 14 12 34 22 17 13 10 09 27

83

Slika P3-3 Dnevne koliĉine protoka za 2008 godinu

02468

10

12

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

008

god

ine

20

08

84

Tablica P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

2009 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 127 434 166 390 127 127 175 134 100 094 094 100

2 127 404 166 275 127 127 212 127 100 094 094 100

3 127 530 166 253 127 127 175 127 100 094 094 100

4 113 873 166 212 127 127 175 134 094 094 094 100

5 113 1020 166 183 127 127 175 150 094 094 127 100

6 100 1680 323 175 127 127 287 134 106 094 100 100

7 100 1120 253 175 127 127 175 134 100 094 127 100

8 100 1030 183 175 127 120 175 127 100 094 113 100

9 100 1550 175 158 127 120 202 127 100 094 134 311

10 100 873 175 158 120 120 202 120 100 094 113 221

11 100 687 166 158 120 120 708 120 094 094 106 166

12 100 564 166 134 127 127 547 113 094 094 100 134

13 100 480 166 134 120 127 376 106 094 094 100 127

14 100 376 158 127 120 120 275 323 094 094 100 127

15 100 299 134 127 120 120 253 134 094 094 094 127

16 100 299 127 127 120 106 253 127 094 088 094 120

17 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 094 120

18 094 253 127 127 120 113 202 127 094 088 100 106

19 100 212 127 127 113 106 202 106 094 088 100 106

20 100 183 127 127 120 106 175 106 094 088 100 100

21 120 175 127 127 113 120 175 100 094 088 094 100

22 1020 175 120 127 113 106 175 100 094 088 094 100

23 788 175 120 127 113 134 175 100 094 088 094 166

24 729 175 120 192 127 175 175 100 094 094 094 336

25 639 175 120 166 113 183 175 100 094 094 094 221

26 390 175 106 142 113 183 158 100 094 094 094 264

27 275 166 106 134 127 183 150 100 094 094 094 264

28 708 158 106 127 127 175 142 100 094 094 094 264

29 708 100 127 166 175 134 100 094 094 100 221

30 680 873 127 150 175 134 100 094 094 100 175

31 582 646 150 134 100 094 175

SUMA 873 1449 591 487 388 402 687 380 287 286 303 485 SRED 28 52 19 16 13 13 22 12 10 09 10 16

85

Slika P3-4 Dnevne koliĉine protoka za 2009 godinu

02468

10

12

14

16

18

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

009

god

ine

20

09

86

Tablica P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

2010 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 175 127 480 639 166 299 376 183 175 480 212 759

2 166 100 336 336 166 323 336 183 175 449 192 715

3 166 100 323 275 166 376 323 183 166 390 175 701

4 166 100 264 212 166 390 323 264 166 323 166 680

5 158 100 253 212 166 646 323 253 166 299 166 646

6 142 100 253 803 175 530 323 803 134 530 166 639

7 134 127 253 547 175 464 311 715 166 464 166 1550

8 120 127 212 480 175 404 275 564 175 390 166 2130

9 434 127 212 275 175 376 264 390 600 336 166 1990

10 781 127 212 253 175 336 264 323 275 299 221 1980

11 666 127 212 221 166 323 264 264 275 275 221 1960

12 513 127 183 253 166 311 264 253 212 192 175 1950

13 376 127 183 323 175 311 253 221 212 192 166 1380

14 323 127 212 336 175 311 253 264 175 192 166 1080

15 253 127 390 323 175 311 253 212 175 192 158 881

16 212 127 419 264 759 480 253 202 175 175 158 687

17 183 127 480 221 803 530 232 183 175 175 158 464

18 166 127 390 221 564 606 376 175 1210 221 158 434

19 166 253 376 212 419 582 323 175 2750 673 158 419

20 166 708 264 212 336 480 311 166 2100 653 264 299

21 166 1140 253 183 390 613 287 166 1680 653 232 275

22 166 834 212 175 660 1210 221 166 1120 547 275 323

23 166 759 212 175 564 938 212 166 834 404 881 715

24 166 687 192 175 464 660 212 166 729 390 646 744

25 158 582 175 175 376 646 275 175 666 275 464 759

26 158 404 175 166 323 613 221 166 1020 464 336 660

27 134 1270 175 166 287 496 212 166 1340 419 362 530

28 127 737 175 166 264 464 183 175 897 404 390 390

29 127 175 166 264 434 183 390 759 287 564 323

30 127 175 166 275 404 212 175 715 264 781 264

31 127 175 264 183 275 221 264

SUMA 709 953 800 833 957 1487 830 816 1942 1123 851 2659

SRED 23 34 26 28 31 50 27 26 65 36 28 86

87

Slika P3-5 Dnevne koliĉine protoka za 2010 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

010

god

ine

20

10

88

Tablica P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

2011 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 212 142 100 088 088 077 100 134 077 049 077 072

2 212 142 100 088 088 088 094 134 077 049 077 072

3 212 120 100 088 082 082 094 127 077 049 077 072

4 192 106 100 088 077 077 094 127 077 049 077 072

5 192 100 100 088 077 088 094 127 072 053 077 072

6 175 100 100 088 077 077 094 127 072 057 077 072

7 175 100 100 088 077 077 100 127 072 057 077 072

8 175 100 100 088 077 082 094 113 072 100 077 072

9 183 100 100 088 077 088 088 106 072 088 077 072

10 183 100 100 088 077 088 088 106 072 072 077 072

11 183 100 100 088 077 088 088 100 072 067 077 072

12 175 100 100 088 077 088 082 100 072 067 077 072

13 175 100 100 100 077 088 082 100 072 062 077 077

14 175 100 088 127 077 094 077 100 072 072 077 077

15 166 100 088 100 077 094 082 100 072 072 077 077

16 158 100 088 088 094 094 077 100 062 072 077 088

17 158 106 088 100 088 094 077 094 057 067 077 100

18 158 106 100 100 082 094 072 094 057 067 077 094

19 158 100 100 100 077 100 077 094 053 067 077 094

20 158 100 100 100 077 100 072 094 094 067 077 094

21 166 100 100 100 077 094 082 094 072 094 077 094

22 166 100 100 088 077 094 077 094 072 072 077 094

23 166 100 088 082 077 094 088 088 072 077 077 082

24 150 100 088 077 077 100 088 088 072 072 077 077

25 142 100 088 077 077 100 106 088 072 072 077 077

26 142 100 088 077 077 100 134 088 072 077 077 077

27 142 100 088 077 077 100 120 082 072 077 077 077

28 142 100 088 088 088 100 120 077 057 077 072 072

29 142 088 088 082 100 183 077 053 077 072 072

30 142 088 094 077 100 166 077 053 077 072 077

31 142 088 077 142 077 077 077

SUMA 522 292 294 272 246 274 303 313 208 215 229 244 SRED 17 10 09 09 08 09 10 10 07 07 08 08

89

Slika P3-6 Dnevne koliĉine protoka za 2011 godinu

0

051

152

25

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

011

god

ine

20

11

90

Tablica P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

2012 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 077 072 077 072 072 098 076 088 080 090 129 523

2 077 072 075 072 074 109 074 088 084 095 136 254

3 077 072 072 072 077 099 072 087 081 100 136 188

4 077 072 072 072 100 093 074 085 081 091 113 164

5 077 071 072 072 088 099 071 084 080 098 258 260

6 077 067 072 075 088 097 071 081 079 092 775 259

7 077 067 068 073 098 095 069 078 080 089 521 183

8 077 067 067 080 099 092 067 079 071 104 282 152

9 076 067 067 072 100 091 066 077 067 094 190 131

10 072 068 067 072 099 128 074 081 073 102 143 125

11 072 072 067 073 099 117 086 082 071 092 119 114

12 072 072 067 076 097 121 085 085 079 090 108 106

13 072 072 067 074 102 152 082 085 169 093 103 098

14 072 072 067 077 099 121 081 083 151 094 098 094

15 072 072 067 075 097 107 080 082 103 093 095 134

16 072 072 067 073 094 103 082 084 088 140 090 813

17 072 072 067 077 096 100 078 085 090 138 087 603

18 072 072 067 077 090 098 077 083 086 103 082 400

19 072 072 067 076 090 093 074 075 084 098 081 378

20 073 072 068 075 090 089 072 081 097 092 079 354

21 077 073 070 074 089 084 073 084 091 088 077 262

22 077 077 071 075 110 082 080 085 082 088 077 197

23 077 077 071 078 142 082 079 080 072 088 077 166

24 077 078 072 077 151 082 079 079 072 088 074 150

25 077 083 072 077 138 084 116 079 089 088 072 133

26 077 088 071 077 114 096 107 076 093 086 071 138

27 077 085 071 077 105 089 110 087 083 096 072 287

28 076 081 072 077 099 084 097 089 093 222 072 233

29 072 077 072 079 097 080 092 087 084 213 077 165

30 072 072 075 096 080 092 081 082 161 543 145

31 072 072 100 088 076 123 129

SUMA 231 213 216 225 309 294 252 255 263 333 484 734 SRED 07 07 07 07 10 10 08 08 09 11 16 24

91

Slika P3-7 Dnevne koliĉine protoka za 2012 godinu

0123456789

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

012

god

ine

20

12

92

Tablica P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

2013 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 121 694 1270 2480 177 219 249 172 092 553 100 332

2 113 1160 1100 1510 183 212 240 159 088 440 100 301

3 107 1750 1040 1620 186 204 231 152 090 267 103 261

4 103 914 917 1640 177 202 221 145 092 212 140 249

5 108 754 859 1490 231 209 217 134 083 164 791 230

6 116 904 991 1340 315 200 237 131 082 165 1010 221

7 130 846 1370 1030 279 195 294 131 081 153 652 231

8 152 691 1490 848 261 191 267 120 077 128 465 234

9 155 571 1080 756 235 186 267 116 235 127 596 226

10 149 435 996 692 214 186 266 119 154 125 1780 216

11 140 354 1040 662 210 199 272 116 244 120 2340 212

12 123 325 768 617 206 187 268 108 145 127 2430 205

13 116 301 681 642 197 183 275 105 124 127 1450 191

14 113 310 766 595 215 182 278 114 105 127 911 187

15 113 266 771 496 196 179 289 114 099 127 773 179

16 120 255 715 431 188 180 271 110 091 126 688 173

17 120 286 691 382 183 181 265 105 263 120 630 162

18 122 300 784 354 181 181 260 098 284 120 544 151

19 131 347 1540 321 179 182 257 096 181 116 460 138

20 141 441 1080 290 175 183 246 108 163 101 527 128

21 499 391 928 272 165 181 241 096 130 100 639 121

22 1320 364 781 263 164 177 240 098 113 100 764 120

23 896 341 666 248 162 182 231 092 112 100 1300 120

24 732 346 623 230 162 324 227 220 105 100 1500 120

25 630 504 605 222 164 709 217 127 100 099 1080 119

26 506 1290 580 217 171 502 214 144 100 094 793 119

27 413 1840 548 208 169 357 203 115 100 094 667 118

28 358 1420 590 199 168 306 195 139 100 095 589 115

29 295 890 188 165 277 192 128 135 100 531 113

30 299 1580 183 196 262 186 106 468 100 464 112

31 507 2660 203 181 100 100 118

SUMA 895 1840 3040 2043 608 712 750 382 424 463 2482 552

SRED 29 66 98 68 20 24 24 12 14 15 83 18

93

Slika P3-8 Dnevne koliĉine protoka za 2013 godinu

05

10

15

20

25

30

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

013

god

ine

20

13

94

Tablica P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

2014 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 096 142 306 108 149 139 306 489 1580 297 261 156

2 093 160 274 106 143 135 260 407 2320 304 242 182

3 091 214 250 103 144 136 249 345 2640 284 227 208

4 087 218 231 103 146 137 226 294 2500 266 216 246

5 087 202 208 103 138 137 225 261 1910 249 203 218

6 088 223 193 102 134 130 210 250 1330 233 278 206

7 092 355 184 102 131 126 192 230 1040 222 298 654

8 091 865 173 102 146 123 185 220 858 209 303 867

9 088 927 163 111 132 124 193 210 727 196 292 552

10 089 1370 159 111 128 125 195 199 842 183 252 386

11 087 1010 156 109 130 124 265 190 1490 177 229 319

12 084 2450 148 105 241 124 348 182 2690 167 214 275

13 082 2100 142 103 290 118 329 176 2890 163 209 246

14 084 1110 139 108 375 120 286 1090 3050 158 206 221

15 084 773 137 116 287 119 257 1440 2840 193 197 205

16 082 559 133 107 262 119 233 1430 2210 182 189 196

17 082 789 129 103 564 121 218 1140 1490 164 189 225

18 081 1020 126 103 550 121 207 750 1130 156 441 218

19 081 670 125 103 378 117 196 551 902 148 417 194

20 087 704 121 107 276 128 189 449 736 147 290 181

21 092 589 119 111 219 127 186 605 751 145 247 167

22 088 544 119 244 185 121 192 608 1290 1630 223 159

23 087 1500 119 180 169 119 211 494 919 1420 204 155

24 097 1080 125 149 157 129 189 736 664 2100 191 149

25 115 638 119 188 145 188 179 761 549 1150 182 145

26 126 481 117 214 164 168 173 598 467 678 175 147

27 133 396 116 189 207 160 173 769 428 509 170 147

28 135 346 113 164 202 153 619 779 382 420 164 150

29 136 109 155 164 146 616 584 345 369 155 141

30 132 108 150 149 438 570 467 320 320 150 135

31 136 108 141 804 400 286 131

SUMA 301 2144 477 386 665 427 868 1710 4129 1313 701 758 SRED 10 77 15 13 21 14 28 55 138 42 23 24

95

Slika P3-9 Dnevne koliĉine protoka za 2014 godinu

05

10

15

20

25

30

35

06

11

22

18

32

44

30

53

66

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

014

god

ine

20

14

96

Tablica P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

2015 Mjeseci Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 172 437 525 181 126 267 275 267 163 151 170 137

2 173 396 481 175 135 248 270 259 157 148 170 132

3 180 386 441 170 133 236 266 253 157 144 165 132

4 203 350 387 171 128 226 265 247 164 139 163 130

5 206 334 348 170 126 218 265 238 166 138 157 126

6 215 323 315 167 121 218 266 233 165 137 153 126

7 222 321 291 161 120 219 264 226 156 144 151 126

8 204 321 276 161 121 221 264 218 153 144 146 126

9 197 308 265 157 118 222 285 212 151 138 144 125

10 234 302 254 157 119 225 274 204 150 140 144 123

11 482 317 246 156 119 226 271 199 147 483 140 121

12 822 355 234 154 122 226 267 195 144 547 138 120

13 451 389 226 152 123 223 264 188 141 315 138 120

14 355 389 217 150 124 221 281 183 138 493 133 118

15 303 579 206 150 134 256 268 179 138 1100 132 117

16 271 771 204 149 132 337 266 181 138 1210 131 114

17 250 687 203 145 129 290 262 871 136 597 128 114

18 234 566 199 146 131 269 258 524 132 397 127 114

19 223 502 193 141 134 298 255 290 132 785 126 114

20 213 467 190 140 133 284 251 309 132 1080 126 113

21 207 482 185 138 142 264 244 265 131 567 219 110

22 204 835 183 137 411 257 241 231 131 399 253 108

23 395 1930 181 137 2680 302 237 215 131 322 194 108

24 1510 1310 181 136 2270 382 234 202 126 280 174 108

25 1080 2430 181 134 992 345 237 197 264 251 165 108

26 657 1210 196 133 610 307 298 200 288 232 158 108

27 485 785 210 134 467 292 308 190 213 218 151 108

28 400 617 253 137 380 289 298 183 182 204 146 107

29 361 204 134 328 283 281 177 167 194 141 107

30 374 192 129 292 279 272 174 158 184 138 104

31 431 184 278 274 167 177 104

SUMA 1171 1810 785 450 1138 793 826 768 475 1146 462 363 SRED 38 65 25 15 37 26 27 25 16 37 15 12

97

Slika P3-10 Dnevne koliĉine protoka za 2015 godinu

051015202530

061

122

183

244

305

366

Protok Q [msup3s]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Prot

oci 2

015

god

ine

2015

98

PRILOG P-4

Srednje dnevne temperature za svaku godinu u razdoblju od 2006 do 2015 godine s pripadnim tablicama i dijagramima

99

Tablica P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

2006 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 11 -19 -12 124 90 127 206 218 155 176 64 71

2 10 -35 -16 118 120 94 170 194 170 186 01 62

3 18 -48 32 97 131 124 174 174 196 218 -02 36

4 13 -34 98 96 129 139 190 167 227 146 21 70

5 05 -66 -08 117 142 134 204 175 222 122 80 97

6 14 -70 -27 52 129 116 222 194 204 114 72 138

7 02 -50 -14 55 119 134 236 176 215 131 56 90

8 -22 13 -10 83 140 134 224 196 152 118 74 136

9 -60 22 45 125 139 148 238 194 141 114 108 116

10 -62 -03 39 151 169 134 226 193 145 110 38 61

11 -53 04 40 69 148 147 242 166 150 104 77 24

12 -37 -14 04 85 162 184 236 139 153 111 82 11

13 -37 -10 -02 78 190 197 240 150 149 106 73 00

14 -25 -14 -12 119 153 197 230 167 172 111 104 00

15 -35 24 06 134 158 222 218 182 181 111 126 -01

16 -34 61 16 124 192 245 181 202 164 91 152 06

17 -19 46 31 132 178 227 196 234 168 54 159 22

18 18 70 26 140 205 240 209 246 170 68 136 37

19 -15 97 41 147 166 250 226 226 170 120 102 30

20 -50 92 83 147 165 256 235 220 172 134 84 18

21 -21 72 96 141 168 256 251 184 163 168 75 35

22 -36 42 117 139 210 254 264 185 158 152 72 24

23 -109 27 50 153 203 227 247 168 135 172 77 10

24 -123 07 36 166 112 243 251 199 148 184 99 09

25 -108 03 100 177 148 255 243 154 161 154 145 34

26 -114 -08 96 168 182 277 262 179 174 156 96 08

27 -92 -31 133 139 190 264 256 167 156 144 88 -17

28 -40 -47 137 142 196 254 255 171 163 146 80 -29

29 -36 96 94 116 204 240 164 164 144 76 -13

30 -18 131 63 93 210 236 124 162 71 75 04

31 -16 126 118 253 166 63 -02

SUMA -1071 131 1478 3575 4761 5893 7061 5674 5060 3999 2490 1087

SRED -35 05 48 119 154 196 228 183 169 129 83 35

100

Slika P4-1 Srednje dnevne temperature zraka za 2006 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

6 g

odin

e

2006

101

Tablica P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

2007 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 94 58 122 112 123 182 230 174 159 132 66 35

2 34 40 78 100 110 182 246 201 160 148 77 44

3 34 46 75 115 165 200 230 171 172 152 97 58

4 50 32 58 86 148 199 151 192 119 157 90 17

5 47 69 80 74 151 181 171 199 105 156 38 40

6 68 78 102 120 153 198 208 215 95 132 18 30

7 74 64 112 138 172 200 220 234 116 108 62 72

8 70 95 90 104 176 205 230 232 153 102 82 64

9 91 78 82 122 152 215 247 204 141 103 59 43

10 112 50 88 148 179 231 130 190 155 110 64 42

11 118 64 66 126 217 220 148 168 144 128 77 50

12 77 86 65 137 183 213 178 201 133 131 40 47

13 76 78 81 152 203 223 197 211 135 84 22 39

14 40 76 114 154 239 238 238 223 153 49 41 -02

15 50 62 87 158 150 247 256 235 170 52 20 -06

16 88 54 73 128 136 214 278 254 176 73 17 -06

17 78 46 102 132 141 219 287 222 205 93 09 -12

18 112 35 131 138 136 225 284 206 168 82 07 -37

19 83 39 33 112 153 242 276 211 108 63 14 -38

20 81 66 16 146 180 260 290 178 103 38 01 -34

21 81 71 18 116 200 270 272 207 105 55 73 -47

22 46 68 31 124 234 262 265 228 114 47 127 -46

23 35 79 56 147 216 218 260 218 122 52 120 -36

24 26 51 36 148 226 237 224 229 124 64 92 -29

25 -12 37 88 148 235 275 202 226 130 73 70 -32

26 -31 30 74 146 250 212 208 222 140 66 35 -20

27 -02 64 71 147 206 169 246 226 125 83 18 -22

28 34 99 64 154 174 170 237 202 134 86 -09 -29

29 70 66 178 140 194 221 171 142 87 -17 -40

30 48 88 127 120 192 147 144 136 90 04 -42

31 35 100 156 164 161 95 -19

SUMA 1807 1715 2347 3937 5424 6493 6941 6355 4142 2891 1414 84

SRED 58 61 76 131 175 216 224 205 138 93 47 03

102

Slika P4-2 Srednje dnevne temperature zraka za 2007 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

7 g

odin

e

2007

103

Tablica P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

2008 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -08 66 84 127 136 227 226 253 168 159 127 70

2 -10 62 106 85 140 230 235 229 200 155 114 64

3 -22 37 122 85 151 198 253 231 222 119 125 45

4 -41 77 56 96 143 196 225 242 225 95 128 07

5 -42 51 34 83 132 176 212 210 245 84 140 90

6 16 58 20 92 140 179 234 215 262 118 134 47

7 10 38 27 96 141 177 260 222 242 133 127 39

8 31 48 44 76 144 180 159 200 184 130 117 06

9 -15 36 71 144 152 192 197 186 180 140 100 38

10 -07 36 100 154 141 206 207 184 191 133 82 49

11 62 08 72 167 132 203 238 197 204 130 74 48

12 78 -07 113 101 152 176 244 250 196 118 74 35

13 46 -08 85 103 159 148 228 268 132 126 86 38

14 46 -03 88 115 172 136 160 230 100 134 88 49

15 64 05 94 100 198 158 184 250 100 142 72 40

16 74 -24 126 97 196 177 213 156 98 170 31 52

17 54 -42 84 104 194 184 209 174 109 74 44 56

18 46 24 20 120 176 171 166 196 94 62 12 24

19 58 39 34 136 171 212 202 206 104 75 32 44

20 58 59 24 143 113 220 235 212 118 99 94 32

21 56 56 62 142 129 236 178 207 110 108 88 36

22 62 73 23 130 156 258 164 222 108 134 05 38

23 16 93 49 101 165 259 146 189 124 98 06 36

24 15 109 34 107 182 232 186 157 124 75 35 36

25 03 116 40 114 208 246 202 162 118 86 22 05

26 16 104 52 122 220 250 227 186 118 76 10 -04

27 68 106 81 126 263 220 241 198 122 98 -02 -04

28 50 78 91 150 255 222 230 205 104 149 02 -36

29 18 100 86 118 202 238 224 212 95 166 16 -31

30 20 92 144 222 219 230 172 128 128 62 -39

31 16 110 214 235 168 148 -47

SUMA 838 1395 2124 3478 5299 6126 6550 6389 4525 3662 2045 863

SRED 27 48 69 116 171 204 211 206 151 118 68 28

104

Slika P4-3 Srednje dnevne temperature zraka za 2008 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

8 g

odin

e

2008

105

Tablica P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

2009 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 -02 88 101 168 159 217 232 190 174 00 92

2 -20 10 62 133 113 154 209 263 202 128 28 36

3 -44 11 66 122 132 191 226 230 238 95 16 36

4 -63 31 85 139 137 132 223 179 167 133 26 51

5 -53 91 72 157 124 148 213 198 143 148 58 28

6 -45 84 80 145 152 225 220 210 134 191 54 22

7 -42 89 71 152 166 183 203 208 139 183 65 24

8 -40 54 71 165 186 200 146 210 158 185 56 66

9 -71 24 57 150 182 220 182 208 172 150 78 75

10 -77 54 74 160 208 203 143 226 192 159 70 62

11 -68 40 69 167 202 176 168 206 179 153 78 56

12 -66 07 52 154 176 175 191 210 186 105 67 18

13 -68 06 69 136 133 178 222 227 174 70 76 -05

14 -30 20 74 134 158 224 252 187 150 52 134 -24

15 00 -12 62 150 167 248 258 204 178 36 114 -23

16 -08 04 83 168 175 223 236 224 200 59 127 -38

17 -44 08 62 138 189 186 246 226 191 72 128 -65

18 20 -14 64 153 211 220 182 225 176 41 96 -84

19 44 -17 18 124 205 246 180 215 169 56 76 -84

20 106 00 15 143 197 140 201 209 170 67 72 -122

21 40 09 33 146 212 165 238 211 165 125 39 -05

22 20 -04 67 141 210 126 269 216 161 155 69 58

23 27 28 92 96 193 137 283 178 160 110 73 114

24 30 04 44 117 204 166 254 172 159 107 102 122

25 30 09 44 128 226 192 175 186 162 114 85 115

26 28 39 42 147 232 189 175 208 144 120 115 50

27 13 39 97 156 156 194 202 230 141 110 122 24

28 10 74 132 130 162 189 221 234 143 98 56 12

29 11 99 123 136 184 212 165 158 82 96 14

30 07 83 133 96 232 238 155 157 46 144 97

31 -06 89 131 222 156 17 92

SUMA -401 686 2116 4208 5339 5605 6607 6408 5058 3341 2320 814

SRED -13 25 68 140 172 187 213 207 169 108 77 26

106

Slika P4-4 Srednje dnevne temperature zraka za 2009 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

200

9 g

odin

e

2009

107

Tablica P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

2010 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 46 -52 101 105 192 132 237 206 147 106 118 -14

2 26 -24 52 68 160 123 238 226 138 131 93 -09

3 -12 32 40 106 166 144 252 212 139 132 95 -04

4 -19 24 15 115 160 150 232 198 152 141 110 -46

5 -23 33 03 82 138 177 218 199 128 134 111 -18

6 -16 -06 00 88 140 199 220 170 102 108 80 70

7 -09 -52 -21 76 145 219 177 185 123 95 141 92

8 01 -43 -16 94 130 235 192 197 156 80 116 133

9 06 -42 -04 112 155 242 206 181 166 64 96 22

10 11 -18 -20 92 164 252 224 200 160 62 101 -33

11 -07 -21 -06 70 172 254 234 210 162 65 86 -19

12 -10 -16 -02 60 155 264 251 213 150 72 120 -11

13 -08 -20 38 83 136 242 239 211 162 94 144 -28

14 -05 -15 35 90 146 225 259 224 152 75 152 -43

15 -02 -47 12 108 103 214 276 217 185 67 159 -41

16 -09 00 48 111 96 176 264 206 171 86 116 -54

17 -14 16 74 91 128 192 272 196 144 76 96 -43

18 -05 42 84 94 131 200 210 206 120 74 100 -77

19 15 22 117 125 131 182 214 208 125 75 61 -32

20 10 28 128 154 121 143 221 211 108 51 47 44

21 -35 34 136 134 149 131 245 206 121 36 71 28

22 -42 58 96 80 172 172 258 209 126 53 88 84

23 -56 80 84 126 161 172 279 231 132 98 49 60

24 -47 90 102 142 194 178 176 217 149 126 36 73

25 -62 74 120 150 225 179 162 169 150 64 08 23

26 -68 77 149 168 209 180 172 214 125 37 -05 -18

27 -85 80 72 162 200 212 182 232 138 18 05 -26

28 -69 106 96 140 202 208 205 167 132 30 00 -34

29 -22 144 153 191 221 203 140 126 47 22 -42

30 08 141 191 173 228 153 120 108 114 04 -46

31 -28 85 120 184 134 110 -49

SUMA -530 440 1903 3370 4865 5846 6855 6115 4197 2521 2420 -58

SRED -17 16 61 112 157 195 221 197 140 81 81 -02

108

Slika P4-5 Srednje dnevne temperature zraka za 2010 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

0 g

odin

e

2010

109

Tablica P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

2011 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -38 -40 -03 125 125 190 176 198 216 158 78 -12

2 -30 -37 -18 130 147 194 162 202 212 155 77 24

3 -38 -17 -11 141 130 197 194 226 203 148 88 28

4 -45 22 -04 138 88 200 210 201 246 151 143 126

5 -30 56 -08 100 88 215 196 206 240 150 134 91

6 30 25 22 120 118 224 225 223 174 185 72 23

7 99 40 -10 182 131 239 266 245 184 90 68 41

8 98 33 -02 146 102 200 266 198 179 62 54 28

9 116 18 22 162 126 172 288 175 187 72 78 87

10 60 30 40 120 158 182 270 148 221 80 74 74

11 32 64 64 134 168 192 253 176 253 146 31 46

12 36 37 94 121 190 195 241 191 222 138 10 76

13 64 10 126 88 183 194 293 207 223 91 06 53

14 76 02 144 88 193 199 254 223 210 57 10 106

15 54 -07 134 82 113 211 196 227 168 58 -02 62

16 69 16 96 95 131 234 212 206 178 40 -20 82

17 28 19 125 86 146 230 259 214 187 24 -16 08

18 -04 26 86 107 168 247 208 241 209 76 -20 -08

19 11 33 60 112 184 122 226 223 125 150 -26 05

20 22 05 52 123 196 180 171 237 146 65 -30 -11

21 08 -32 34 154 190 222 196 238 154 47 -37 -03

22 -14 -32 57 145 191 256 195 259 159 44 -30 04

23 -21 -49 81 170 214 244 178 254 154 70 -16 24

24 -13 -35 98 182 211 169 140 267 151 84 -06 23

25 -06 -29 136 152 194 184 145 242 146 94 04 11

26 11 -17 136 114 210 186 170 253 153 98 09 33

27 -05 -16 72 125 231 200 206 232 162 96 02 34

28 -24 -12 81 119 136 215 167 167 165 110 14 01

29 -24 82 124 160 231 180 186 136 90 -14 06

30 -21 90 133 189 217 184 191 155 72 -04 04

31 -24 112 206 193 196 72 08

SUMA 477 113 1988 3818 5017 6141 6520 6652 5518 2973 731 1074

SRED 15 04 64 127 162 205 210 215 184 96 24 35

110

Slika P4-6 Srednje dnevne temperature zraka za 2011 godinu

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

1 g

odin

e

2011

111

Tablica P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

2012 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 33 -40 94 45 206 186 280 224 157 185 68 34

2 90 -76 114 101 218 177 270 237 197 150 63 16

3 69 -96 50 148 197 230 271 241 226 143 110 11

4 68 -92 33 165 164 184 258 246 208 164 156 14

5 54 -87 26 163 182 147 269 264 216 163 106 12

6 46 -98 18 112 179 171 264 292 188 168 49 04

7 33 -89 00 107 133 220 259 223 156 150 64 -06

8 33 -138 42 40 158 255 271 217 172 94 79 -33

9 33 -123 28 30 178 195 266 206 192 120 53 -65

10 39 -84 24 100 181 198 221 206 191 96 92 -81

11 23 -97 70 119 194 178 226 159 200 108 107 -68

12 22 -86 70 107 181 165 212 158 192 116 107 -86

13 27 -80 82 112 110 172 177 187 105 120 98 -65

14 12 -67 68 109 103 182 213 184 137 128 37 36

15 -17 02 70 120 125 204 157 210 158 164 58 74

16 -36 03 94 90 102 240 169 242 146 101 70 28

17 08 12 150 86 114 237 194 227 149 131 87 31

18 16 38 130 94 104 237 218 218 162 168 92 30

19 64 56 117 123 145 248 261 215 144 162 83 44

20 30 30 85 126 192 280 229 231 108 121 71 26

21 39 01 97 129 164 272 171 241 109 83 82 -02

22 63 04 98 100 156 218 168 254 156 85 78 08

23 56 40 124 96 188 226 195 250 166 83 88 17

24 20 81 134 119 206 237 204 303 198 91 76 84

25 06 63 132 141 168 178 206 253 188 80 81 128

26 -23 34 100 178 145 184 218 184 214 73 122 102

27 -38 10 99 174 162 210 239 165 220 98 130 54

28 -21 59 135 206 168 241 270 181 149 20 126 44

29 -27 114 124 205 162 263 215 205 182 20 97 02

30 -39 90 207 180 286 209 207 163 34 41 -18

31 -66 124 180 208 189 67 04

SUMA 617 -706 2622 3652 5045 6421 6988 6819 5149 3486 2571 379

SRED 20 -24 85 122 163 214 225 220 172 112 86 12

112

Slika P4-7 Srednje dnevne temperature zraka za 2012 godinu

-15

0

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [d

an]

Tem

pera

ture

201

2 g

odin

e

2012

113

Tablica P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

2013 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 28 38 08 29 223 125 187 228 166 117 90 -01

2 -12 45 14 09 178 144 204 260 157 82 147 14

3 44 08 12 11 177 145 219 267 188 44 134 -11

4 45 43 08 53 173 139 226 268 180 42 106 -05

5 78 61 49 51 142 154 232 255 182 69 88 10

6 37 12 95 64 167 172 212 270 176 109 71 23

7 13 -02 121 51 176 196 232 292 175 126 92 39

8 06 -02 126 62 170 202 223 282 205 138 130 22

9 36 -01 99 104 184 226 220 239 167 133 112 50

10 34 -25 85 107 183 184 227 188 174 156 86 54

11 12 -12 72 135 135 158 204 203 144 118 66 22

12 -02 -06 56 126 142 182 188 214 129 128 72 00

13 -15 -06 62 121 141 194 195 218 143 136 73 -13

14 -21 03 -20 128 154 211 196 166 158 131 59 -17

15 -05 10 -04 117 182 228 207 172 183 148 63 -20

16 -08 06 -22 120 176 246 194 181 173 103 57 -25

17 -06 09 25 144 152 248 200 198 101 99 52 -28

18 -27 12 42 165 175 265 218 221 140 93 62 -31

19 00 21 76 165 185 281 224 234 138 126 60 17

20 38 -11 87 140 166 286 236 193 136 178 70 23

21 35 -22 67 150 162 265 209 203 143 181 66 18

22 05 -32 26 150 164 252 213 204 129 186 61 44

23 -10 -07 14 149 124 228 246 203 144 198 84 02

24 00 14 -22 171 122 139 229 155 141 156 69 96

25 -31 26 -31 175 108 155 232 159 169 162 20 113

26 -86 22 -32 208 110 165 258 178 175 160 18 92

27 -50 20 -10 183 132 143 270 185 116 170 06 72

28 -08 26 09 189 160 160 300 177 118 197 03 66

29 00 22 192 171 166 294 176 96 154 19 66

30 54 35 206 108 169 219 168 88 110 32 56

31 67 27 122 232 173 106 46

SUMA 251 250 1096 3675 4864 5828 6946 6530 4534 4056 2068 794

SRED 08 09 35 123 157 194 224 211 151 131 69 26

114

Slika P4-8 Srednje dnevne temperature zraka za 2013 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

350

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

3 g

odin

e

2013

115

Tablica P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

2014 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 54 -26 73 124 149 142 179 22 144 156 10 31

2 76 -03 58 136 14 16 215 224 139 154 58 18

3 97 -14 6 15 104 152 19 228 172 136 89 37

4 94 -1 73 149 109 164 225 211 182 138 139 42

5 103 06 92 137 105 185 22 198 189 126 159 5

6 74 02 81 134 153 192 23 202 172 128 131 53

7 6 7 74 13 146 21 258 191 177 148 148 53

8 36 66 54 179 145 23 221 208 185 187 114 47

9 28 54 72 10 168 232 165 233 194 201 106 37

10 46 58 66 91 169 242 144 238 16 197 128 12

11 55 56 54 83 135 258 169 24 138 192 133 31

12 57 2 66 81 12 226 202 199 141 182 118 33

13 69 66 66 117 88 219 207 236 152 196 103 11

14 82 66 86 12 121 177 203 142 155 184 115 115

15 53 91 97 66 108 184 219 173 167 158 106 106

16 76 102 142 8 91 174 238 172 168 182 113 6

17 117 26 124 8 108 164 228 177 152 163 99 46

18 132 42 132 131 144 189 229 194 152 14 112 67

19 9 74 115 13 172 211 236 207 198 153 83 98

20 88 74 12 108 181 172 261 177 204 169 65 77

21 63 79 158 122 197 179 222 162 19 169 69 44

22 47 56 142 149 212 207 192 172 15 85 5 61

23 27 56 129 151 226 234 215 174 118 84 32 68

24 -06 57 71 162 207 159 214 164 138 84 36 43

25 -5 47 46 141 205 15 215 151 107 62 31 44

26 -77 94 8 142 16 18 21 199 123 57 28 12

27 -5 98 95 15 185 182 209 176 137 56 2 -02

28 -33 69 107 148 157 222 207 15 131 3 34 -32

29 -27 97 149 165 234 213 162 162 33 34 -36

30 -18 124 16 135 156 206 177 135 74 4 -53

31 -19 122 146 208 194 9 -106

SUMA 1344 1376 2876 3800 4651 5786 6550 5951 4732 4114 2593 1166

SRED 43 49 93 127 150 193 211 192 158 133 86 38

116

Slika P4-9 Srednje dnevne temperature zraka za 2014 godinu

-15

-10-5051015202530

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

4 g

odin

e

2014

117

Tablica P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

2015 Mjeseci

Dani I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1 -42 04 84 76 145 204 224 188 257 115 28 103

2 11 00 82 76 152 216 233 222 201 116 32 60

3 16 -16 64 46 165 229 232 224 199 132 76 18

4 14 10 68 48 188 236 225 240 184 160 54 43

5 34 -03 50 63 235 209 230 244 154 138 54 30

6 00 -16 33 44 196 225 266 244 132 147 62 41

7 -31 -58 16 55 170 222 286 252 125 139 88 21

8 -12 -38 20 78 168 217 256 250 122 141 121 17

9 43 -16 23 73 170 219 177 236 141 135 108 33

10 81 18 52 114 173 210 189 232 138 118 136 45

11 28 24 50 148 145 221 218 238 143 71 128 24

12 32 00 60 132 175 242 245 243 155 75 110 -03

13 81 -16 52 158 208 266 202 250 182 85 80 12

14 84 39 44 124 184 232 235 253 212 94 89 06

15 55 32 42 168 135 210 240 240 223 104 113 19

16 116 20 66 191 155 184 260 216 233 126 132 38

17 100 12 56 146 160 154 278 180 236 81 88 16

18 52 -04 55 70 169 183 257 204 212 106 105 16

19 34 15 40 64 208 170 276 192 185 79 78 17

20 44 46 53 118 170 149 262 168 162 86 151 12

21 46 73 102 122 116 143 261 181 123 87 46 19

22 60 41 90 144 114 196 272 170 124 82 34 33

23 54 50 58 157 122 140 268 175 162 82 30 56

24 15 54 98 140 154 141 254 210 137 85 20 34

25 21 60 94 169 148 172 251 179 127 76 19 04

26 04 63 126 175 153 186 168 191 148 98 24 17

27 -07 36 95 162 131 189 176 218 138 86 33 -01

28 -03 54 68 123 126 185 190 233 133 94 35 09

29 21 110 111 174 184 177 229 127 98 43 14

30 11 107 128 206 217 153 236 111 64 64 -08

31 24 134 165 171 242 54 -50

SUMA 986 484 2092 3423 5080 5951 7132 6780 4926 3154 2181 695

SRED 32 17 67 114 164 198 230 219 164 102 73 22

118

Slika P4-10 Srednje dnevne temperature zraka za 2015 godinu

-10

0

-5000

50

100

150

200

250

300

061

122

183

244

305

366

Temperatura t [degC]

Dan

i u g

odin

i [da

n]

Tem

pera

ture

201

5 g

odin

e

2015

119

PRILOG P-5

Popreĉni presjek korita rijeke Plitvice kod postaje bdquoVidovićev mlinldquo

120

Slika P5 Popreĉni presjek korita