4
XV Skup TRENDOVI RAZVOJA: “ DOKTORSKE STUDIJE U SRBIJI, REGIONU i EU ” Kopaonik, 2. – 5. 03. 2009. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 144 PRIMENA OLAP TEHNOLOGIJE KAO PODRŠKA ANALIZI NASTAVNOG PROCESA Milan Vukićević 1 , Milija Suknović 2 , Milan Martić 3 123 Fakultet organizacionih nauka, Beograd, Republika Srbija 1 [email protected] , 2 [email protected] , 3 [email protected] 1. UVOD OLAP (On-Line Analytical Processing) ili multidimenziona analiza, označava analitičku obradu podatka koja se vrši u realnom vremenu, interaktivno. OLAP je jedna od tehnologija poslovne inteligencije. Omogućava analitičarima i menadžerima da steknu uvid u indikatore poslovanja kroz brz, konzistentan i interaktivan pristup analizama. Putem analiza, iz različitih uglova poslovnog konteksta se posmatraju informacije, dobijene transformacijom podataka iz operativnih izvora. Transformacije podataka se vrše tako da reflektuju multidimenzionost podataka kompanije, onako kako ih vide poslovni korisnici,pružajući tako uslove za bolje i brže reagovanje na tržišne uslove. OLAP daje mogućnost korisnicima da samostalno postavljaju upite, što im značajno povećava mogućnosti da vrše analize potrebne u donošenju odluka [1]. Tipične primene OLAP-a su pregled stanja, analize trendova i "šta-ako?"analize i odnose se na neki specifičan problem. Najčća primena OLAP-a: analiza finansijskih tokova, budžetiranja, prodaje, profitabilnosti, marketinga, kvaliteta proizvoda/usluga i drugima [2]. U ovom radu će biti opisane prednosti primene OLAP tehnologije, na primeru OLAP sistema za analizu prolaznosti studenata koji se koristi kao podrška odlučivanju na Fakultetu organizacionih nauka. 2. PROBLEMI SA TRANSAKCIONIM SISTEMIMA Osnovni izvor podataka svake organizacije predstavljaju transakcioni sistemi. Njihova osnovna namena je da omoguće svakodnevno beleženje podataka o poslovnim transakcijama uz što manje vremensko kašnjenje, kako se ne bi usporavali poslovni procesi. Transakcioni sistemi su se praktično razvili do savršenstva i omogućili su trenutno evidentiranje poslovnih transakcija i beleženje ogromnih količina podataka. Međutim zbog visoke kompleksnosti strukture ovakvih sistema, dobijanje analitičkih izveštaja je veoma teško i zahteva angažovanje eksperata iz oblasti informacionih tehnologija. Pored toga ovakva struktura zahteva veliko vremensko kašnjenje pri dobijanju analitičkih izveštaja, a često nisu u mogućnosti da odgovore informacionim zahtevima strateške prirode. Slika 1. Neadekvatni pokušaji IT sektora obezbeđivanja informacija [3] 1

PRIMENA OLAP TEHNOLOGIJE KAO PODRŠKA …znanja iz oblasti informacionih tehnologija. Prednost Microsoft Excel-a, kao alata za kreiranje izveštaja iz OLAP kocke jeste u tome što

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

XV Skup TRENDOVI RAZVOJA: “ DOKTORSKE STUDIJE U SRBIJI, REGIONU i EU ” Kopaonik, 2. – 5. 03. 2009. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

144

PRIMENA OLAP TEHNOLOGIJE KAO PODRŠKA ANALIZI NASTAVNOG PROCESA

Milan Vukićević1, Milija Suknović2, Milan Martić3

123Fakultet organizacionih nauka, Beograd, Republika Srbija [email protected], [email protected], [email protected]

1. UVOD

OLAP (On-Line Analytical Processing) ili multidimenziona analiza, označava analitičku

obradu podatka koja se vrši u realnom vremenu, interaktivno. OLAP je jedna od tehnologija poslovne inteligencije. Omogućava analitičarima i menadžerima da steknu uvid u indikatore poslovanja kroz brz, konzistentan i interaktivan pristup analizama. Putem analiza, iz različitih uglova poslovnog konteksta se posmatraju informacije, dobijene transformacijom podataka iz operativnih izvora. Transformacije podataka se vrše tako da reflektuju multidimenzionost podataka kompanije, onako kako ih vide poslovni korisnici,pružajući tako uslove za bolje i brže reagovanje na tržišne uslove. OLAP daje mogućnost korisnicima da samostalno postavljaju upite, što im značajno povećava mogućnosti da vrše analize potrebne u donošenju odluka [1].

Tipične primene OLAP-a su pregled stanja, analize trendova i "šta-ako?"analize i odnose se na neki specifičan problem. Najčešća primena OLAP-a: analiza finansijskih tokova, budžetiranja, prodaje, profitabilnosti, marketinga, kvaliteta proizvoda/usluga i drugima [2].

U ovom radu će biti opisane prednosti primene OLAP tehnologije, na primeru OLAP sistema za analizu prolaznosti studenata koji se koristi kao podrška odlučivanju na Fakultetu organizacionih nauka.

2. PROBLEMI SA TRANSAKCIONIM SISTEMIMA Osnovni izvor podataka svake organizacije predstavljaju transakcioni sistemi. Njihova

osnovna namena je da omoguće svakodnevno beleženje podataka o poslovnim transakcijama uz što manje vremensko kašnjenje, kako se ne bi usporavali poslovni procesi. Transakcioni sistemi su se praktično razvili do savršenstva i omogućili su trenutno evidentiranje poslovnih transakcija i beleženje ogromnih količina podataka.

Međutim zbog visoke kompleksnosti strukture ovakvih sistema, dobijanje analitičkih izveštaja je veoma teško i zahteva angažovanje eksperata iz oblasti informacionih tehnologija.

Pored toga ovakva struktura zahteva veliko vremensko kašnjenje pri dobijanju analitičkih izveštaja, a često nisu u mogućnosti da odgovore informacionim zahtevima strateške prirode.

Slika 1. Neadekvatni pokušaji IT sektora obezbeđivanja informacija [3]

1

XV Skup TRENDOVI RAZVOJA: “ DOKTORSKE STUDIJE U SRBIJI, REGIONU i EU ” Kopaonik, 2. – 5. 03. 2009. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

145

OLAP kocka rešava probleme kompleksnosti izveštavanja iz transakcionih sistema, tako što uvodi novu, tzv. Dimenzionu strukturu podataka, koja je intuitivno jasna i poslovnim korisnicima (donosiocima odluka), a ne samo ekspertima iz oblasti informacionih tehnologija. Dimenziona struktura podataka sastoji se iz dimenzija i mera. Dimenzije predstavljaju strukturu kocke (zaglavlja izveštaja), dok mere predstavljaju agregirane podatke po dimenzijama i članovima dimenzija. Pored problema kompleksnosti izveštavanja OLAP kocka rešava i probleme vremenskog kašnjenja pri dobijanju izveštaja, tako što u svojoj strukturi čuva prethodno agregirane podatke po dimenzijama i članovima dimenzija. OLAP zauzima veći skladišni prostor za čuvanje podataka u odnosu na transakcione sisteme, ali višestruko ubrzava proces kreiranja kompleksnih izveštaja koji se iz relacione strukture podataka, često uopšte ne mogu dobiti.

Slika 2. OLAP kao kompromis između relacione i spreadsheet strukture [4]

Prema tome, OLAP praktično pravi kompromis između spreasheet i relacione strukture podataka, tako što pravi balans između količine skladišnog prostora koji je potreban za čuvanje podataka i brzine izveštavanja.

3. OLAP SISTEM ZA PRAĆENJE PROLAZNOSTI STUDENATA Na Fakultetu organizacionih nauka se već se poslednjih deset godina, koristi OLAP sistem

za praćenje i analizu prolaznosti studenata. Svrha ovakvog sistema, jeste praćenje broja studenata koji su: imali pravo da prijave ispit, prijavili ispit, izašli na ispit, položili ispit, pali ispit (kao i procentualne iskaze ovih parametara npr. izašlo/položilo), na nivou: ispitnog roka, semestra, godine (ili više godina) za svaki predmet, ili kumulativno, po odsecima i na nivou celog fakulteta. Ovakvi izveštaji se analiziraju na kraju svakog ispitnog roka, semestra i godine.

Pre uvođenja OLAP sistema za dobijanje ovakvih izveštaja bilo je neophodno kreiranje desetine kompleksnih upita nad bazom podataka, koji su bili nefleksibilni, tako da je i najmanja promena zahteva prouzrokovala kreiranje novih upita. Dodatni problem je bio u tome što su podaci potrebni za kreiranje ovih upita fizički skladišteni na različitim mestima. Zbog toga je kreirano skladište podataka koje objedinjava ove ekstahovane podatke, kao i automatizovani tokovi za prenos i integraciju podataka u skladište [5]. U nastavku će biti prikazan način na koji se dobijaju zahtevani izveštaji, uz pomoć OLAP kocke. Kao softverski alat za čitanje podataka iz kocke korišćen je Microsoft Excel.

2

XV Skup TRENDOVI RAZVOJA: “ DOKTORSKE STUDIJE U SRBIJI, REGIONU i EU ” Kopaonik, 2. – 5. 03. 2009. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

146

Slika 3. Trodimenziona OLAP kocka za praćenje prolaznosti

Ukoliko postoje samo tri dimenzije po kojima se analiziraju podaci, OLAP struktura se može grafički predstaviti kao trodimenziona kocka (Slika 3). U slučaju prikazanom na slici 3, svaka kocka predstavlja broj studenata sa određenog odseka koji su položili određeni ispit u određenom ispitnom roku.

Slika 4. Izvešaj o prolaznosti po semestrima, predmetima, na nivou cele godine

Na slici 4, prikazan je izveštaj o osnovnim parametrima prolaznosti po predmetima. Predmeti su raspoređeni po semestrima, a na slici su prikazani parametri za predmete drugog semestra. Zbog preglednosti ostali predmeti po semestrima nisu prikazani, ali se takvi izveštaji dobijaju jednim klikom miša na željeni semestar. U ovom slučaju parametri se odnose na sve studente koji su polagali ispite i za sve ispitne rokove koji su evidentirani u OLAP sistemu (u ovom slučaju svi ispitni rokovi u 2008. godini).

Međutim često je potrebno analizirati prolaznost samo onih studenata koji su prvi put upisali određenu godinu. To se postiže prevlačenjem dimenzije Student u polje za filtriranje podataka. Ukoliko je potrebno dobiti izveštaj samo za određene ispitne rokove dimenzija Rok se prevlači u polje za filtriranje i biraju se željeni rokovi.

Na slici 5 su prikazani parametri prolaznosti za predmete drugog semestra, koji se odnose na prvi put upisane studente prve godine u Junskom, Septembarskom i Oktobarskom ispitnom roku.

3

XV Skup TRENDOVI RAZVOJA: “ DOKTORSKE STUDIJE U SRBIJI, REGIONU i EU ” Kopaonik, 2. – 5. 03. 2009. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

147

Slika 5. Izvešaj o prolaznosti po semestrima, predmetima, za studente prve godine u Junskom,

Septembarskom i Oktobarskom ispitnom roku (kumulativno)

Uvođenjem dimenzije Grupa u kolone izveštaja, dobio bi se se izveštaj koji prikazuje prolaznost po svakom odseku za svaki predmet, dok se izborom različitih parametara dimenzija Godina i Rok, mogu dobiti različiti izveštaji (za jednu ili više godina i rokova). Uopšte moguće je kreirati veliki broj izveštaja koji se razlikuju po strukturi, kao i vrednosti parametara, bez ekspertskog znanja iz oblasti informacionih tehnologija. Prednost Microsoft Excel-a, kao alata za kreiranje izveštaja iz OLAP kocke jeste u tome što prikazuje željene izveštaje u formatu pogodnom za prezentaciju, a moguće je i dalje formatiranje prikaza podataka kao i izračunavanje izvedenih vrednosti na osnovu podataka dobijenih u izveštaju.

4. ZAKLJUČAK Uvođenjem OLAP sistema u visokoškolske institucije omogućava se jednostavno i brzo

dobijanje analitičkih izveštaji o prolaznosti, koji su od velikog značaja za praćenje kvaliteta nastavnog procesa, pogotovu u periodu kada visokoškolske instutucije prolaze kroz period velikih strukturalnih i organizacionih promena. OLAP sistem stavlja informacione resurse na raspolaganje donosiocima odluka koji mogu u svakom trenutku, interaktivno da dobijaju željene izveštaje bez podrške IT sektora. Time se drastično smanjuje vremensko kašnjenje između identifikacije eventualnih problema i preduzimanja neophodnih akcija kako bi se ti problemi rešili. Kao neka od unapređenja ovakvog sistema mogu se navesti: integracija sa OLAP sistemom za praćenje uspešnosti studenata [4], uvođenje podataka koji se dobijenih iz ankete o kvalitetu nastave (ocena profesora od strane studenata), primena data mining algoritama za otkrivanje zakonitosti, kao i trendova u podacima o prolaznosti.

5. LITERATURA

[1] Čupić, M, Suknovic, M. (2007). Odlučivanje, Fakultet organizacioh nauka, Beograd. [2] http://www.olapreport.com, januar, 2009. [3] Ponniah,P. (2001). DATA warehousing fundamentals, John Wiley & sons, inc. [4] Krulj, D., Suknović, M., Čupić, M., Martić, M., Vujnović, T.: Projektovanje i razvoj OLAP sistema

studentske službe FONa, INFO-FEST, Budva, 2002. [5] Vukićević, M.:Projektovanje skladišta podataka studentske službe FON-a, Master rad, Fakultet

organizacionih nauka, Beograd, 2008

4