113
1 Popis priloga Prilog 1 – Administrativna podjela Osječko-baranjske županije i osnovni podaci o jedinicama lokalne samouprave Prilog 2 – Popis sistematskih jedinica tala namjenske pedološke karte Osječko- baranjske županije Prilog 3 – Šume Prilog 3A - Šume Prilog 4 – Prikaz lokacija i količina eksploatacije Prilog 5 – Prostorna zastupljenost tipova staništa na području Osječko- baranjske županije Prilog 6 – Popis zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Osječko-baranjske županije Prilog 7 – Pregled broja stanovnika po gradovima i općinama u Osječko- baranjskoj županiji, radnog kontigenta te udjela poljoprivrednog stanovništva u 2001. Prilog 8 – Dobna struktura stanovništva RH i OBŽ za 2009. godinu Prilog 9 – Pokazatelji dobne strukture stanovništva u Hrvatskoj, NUTS II regijama te EU-27 i EU-25 u 2001. godini Prilog 9A - Pokazatelji dobne strukture stanovništva u Hrvatskoj, NUTS II regijama te EU-27 i EU-25 u 2007. godini Prilog 10 – Nezaposlenost prema spolu i razini obrazovanja 2005. – kolovoz 2010. godine Prilog 11 – Pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju, po NKD 2007 na dan 31.08. 2010. godine u Osječko-baranjskoj županiji Prilog 12 – Broj nezaposlenih osoba, prijavljene potrebe za radnicima i omjer ponude i potražnje radne snage (koeficijent) na području OBŽ za razdoblje 2000. do 2009. godine Prilog 13 - Klasifikacija djelatnosti prema NKD 2002. i NKD 2007. Prilog 14 – Udjeli BDV djelatnosti s područja OBŽ u BDV-u djelatnosti na razini RH za razdoblje 2005. do 2007. u % Prilog 15 – Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika OBŽ prema godišnjim statističkim izvještajima za razdoblje 1996. do 2009. godine.

Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

1

Popis priloga

• Prilog 1 – Administrativna podjela Osječko-baranjske županije i osnovni podaci

o jedinicama lokalne samouprave

• Prilog 2 – Popis sistematskih jedinica tala namjenske pedološke karte Osječko-

baranjske županije

• Prilog 3 – Šume

• Prilog 3A - Šume

• Prilog 4 – Prikaz lokacija i količina eksploatacije

• Prilog 5 – Prostorna zastupljenost tipova staništa na području Osječko-

baranjske županije

• Prilog 6 – Popis zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Osječko-baranjske

županije

• Prilog 7 – Pregled broja stanovnika po gradovima i općinama u Osječko-

baranjskoj županiji, radnog kontigenta te udjela poljoprivrednog stanovništva u

2001.

• Prilog 8 – Dobna struktura stanovništva RH i OBŽ za 2009. godinu

• Prilog 9 – Pokazatelji dobne strukture stanovništva u Hrvatskoj, NUTS II

regijama te EU-27 i EU-25 u 2001. godini

• Prilog 9A - Pokazatelji dobne strukture stanovništva u Hrvatskoj, NUTS II

regijama te EU-27 i EU-25 u 2007. godini

• Prilog 10 – Nezaposlenost prema spolu i razini obrazovanja 2005. – kolovoz

2010. godine

• Prilog 11 – Pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju, po NKD 2007 na dan 31.08. 2010. godine u Osječko-baranjskoj županiji

• Prilog 12 – Broj nezaposlenih osoba, prijavljene potrebe za radnicima i omjer ponude i potražnje radne snage (koeficijent) na području OBŽ za razdoblje 2000. do 2009. godine

• Prilog 13 - Klasifikacija djelatnosti prema NKD 2002. i NKD 2007.

• Prilog 14 – Udjeli BDV djelatnosti s područja OBŽ u BDV-u djelatnosti na razini RH za razdoblje 2005. do 2007. u %

• Prilog 15 – Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika OBŽ prema godišnjim statističkim izvještajima za razdoblje 1996. do 2009. godine.

Page 2: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

2

• Prilog 16 – Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŽ za razdoblje 2005. do 2009. godine

• Prilog 16A – Robna razmjena gospodarskih subjekata s područja OBŽ za razdoblje 2000. do 2009. godine u USD

• Prilog 17 – Nova sadnja prema voćnim vrstama na području OBŽ za razdoblje 2003. do 2009. godine

• Prilog 18 – Proizvodnja mlijeka u RH u razdoblju 2004. do 2008.

• Prilog 19 – Svinjogojstvo u OBŽ u razdoblju od 2003. do 2007.

• Prilog 20 – Projekti poticanja poljoprivrede na području OBŽ

• Prilog 21 – Brojno stanje divljači na području OBŽ za 2005.

• Prilog 21A – Brojno stanje divljači na području OBŽ 2009/2010.

• Prilog 22 – Rasprostranjenost najvažnijih vrsta divljači u OBŽ

• Prilog 23 – Odabrani pokazatelji performansi prerađivačke industrije u OBŽ u

2008. i 2009. godini

• Prilog 24 – Kriteriji i podkriteriji za identifikaciju i valorizaciju turističke

atrakcijske osnove OBŽ

• Prilog 25 – Zone razvoja turizma u OBŽ s opisom planiranih sadržaja

• Prilog 26 – Podaci o broju turista i broju noćenja na području OBŽ za razdoblje

2005. do 2009.

• Prilog 27 – Dolasci i noćenja turista po gradovima i općinama OBŽ za 2009.

• Prilog 28 – Popis OPG koji se bave proizvodnjom vina na području OBŽ

• Prilog 29 – Ocjenjivanje i razvrstavanje županija prema razvijenosti

• Prilog 30 – Indeks konkurentnosti županija

• Prilog 30A – Indeks konkurentnosti

• Prilog 31 – Planovi sustavnog gospodarenja energijom na području Osječko-

baranjske županije

• Prilog 32 – Glavna postojeća i planirana vodocrpilišta na području OBŽ

• Prilog 33 – Popis stanja postojećeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda

• Prilog 34 – Vodnogospodarske građevine i kanalska mreža na području OBŽ

• Prilog 35 – Aktivna odlagališta na području OBŽ

• Prilog 36 – Plan gospodarenja otpadom OBŽ 2007. do 2014. godine

• Prilog 37 – Poslovne zone u Osječko-baranjskoj županiji

• Prilog 38 – Sustav zaštite okoliša u Osječko-baranjskoj županiji

• Prilog 39 – Pregled odabranih pokazatelja sektora društvenih djelatnosti (L, M,

N, O, P) na području OBŽ za razdoblje 2005. do 2009. godine

Page 3: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

3

• Prilog 40 – Slušanost, gledanost i čitanost medija na području Slavonije i

Baranje

• Prilog 41 – Udruge na području OBŽ prema djelatnostima

• Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj

• Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih društava kojima je osnivač ili suosnivač

Osječko-baranjska županija

• Prilog 44 – Opis djelokruga poslova Regionalne razvojne agencije Slavonije i

Baranje d.o.o. Osijek

• Prilog 45 – Struktura proračunskih rashoda Jedinica lokalne samouprave na

području OBŽ za 2009. godinu prema selektiranim proračunskim kategorijama

• Prilog 46 – Kapitalna ulaganja proračunskih sredstava gradskih područja na

području OBŽ za razdoblje 2006. do 2009.

• Prilog 47 – Aktivnosti Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva

Osječko-baranjske županije

• Prilog 48 – Programski okviri pretpristupnih fondova EU u kojima sudjeluju

nositelji projekata s područja OBŽ i zemlje partneri

• Prilog 49 – Članstva i međunarodni odnosi Osječko-baranjske županije

• Prilog 50 – Dinamika razminiranja minsko-sumnjivih područja na području OBŽ

za razdoblje 1998. do 2009. godine

• Prilog 51 – Ocjenjivanje i razvrstavanje županija i jedinica lokalne samouprave

prema razvijenosti, Narodne novine 89/10. – u izdvojenom dokumentu

• Prilog 52 – Popis prijavljenih projektnih ideja prema sektorima

• Prilog 53 – Pregled projekata predloženih za financiranje prema fondovima EU

• Prilog 54 – SWOT analize prema sektorima

• Prilog 55 – Ključni elementi Strategije regionalnog razvoja RH 2011 – 2013. od

važnosti za razvojni plan Osječko-baranjske županije

• Prilog 55A – Ključni elementi Nacionalnog strateškog referentnog okvira RH

2012 – 2013. od važnosti za razvojni plan Osječko-baranjske županije

Page 4: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

4

Prilog 1 - Administrativna podjela Osječko-baranjske županije i osnovni podaci o jedinicama lokalne samouprave

Page 5: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

5

Page 6: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

6

Prilog 2 - Popis sistematskih jedinica tala namjenske pedološke karte Osječko-baranjske županije

Broj kartirane jedinice

SISTEMATSKE JEDINICE TALA RASPROSTRANJENOST(x

1 Kamenjar na vapnencu i dolomitu (litosol)

Istočne padine Baranjskog i Erdutskog brda, Kneževo

2 Arenosol antropogenizirani Sjeverozapadni dio Baranje, istočno od Kneževa, Baranjskog i Erdutskog brijega

3 Sirozem na praporu (Regosol) Središnji i istočni dio Baranje 4 Sirozem na laporu Zapadno od Baranjskog Petrovog Sela i istočnije u

malim fragmentima 6 Koluvij s prevagom detritusa stijena Jugoistočni dio Baranje (Petlovac, B.P.Selo) 7 Koluvij s prevagom sitnice Baranjsko i Erdutsko brdo, jugozapadno od Našica

-Feričanaca 8 Crnica vapnenačko dolomitna

(Kalkomela-nosol) Istočno od toka Drave, na širem području Ðakova

9 Rendzina na laporu Jugozapadno od Drave na području Karašice, u Baranji (Čeminac-Lug), sjevernije od Ðakova

10 Rendzina na flišu Istočni i jugozapadni dio Županije, istočno od Našice prema jugoistoku, prema Piškorevcima

12 Rendzina na šljunku Istočno od Viljeva, 2 enklave oko Karašice i u Baranji na području Kopačkog rita – istočno od Luga i Vardarca

19 Černozem na praporu tipični Jugozapadno Našice-Podgorač-Drenje 24 Eutrično smeđe na holocenskim nanosima Jugozapadni dio od Levanjske Varoši-Ð. Selci- Trnava 26 Eutrično smeđe na jezerskim

sedimentima Sjeverozapadni i središnji dio (Bokšić, Ðurđenovac Magadenovac)

27 Eutrično smeđe na eruptivima Zapadno od Feričanaca i istočno na tromeđi – Trnava -Ð. Satnica-L. Varoš

29 Kiselo smeđe na klastitima Jugozapadno šire područje L. Varoši i Selci Ðakovački 39 Smeđe na vapnencu duboko 2 male enklave (Ivanovac, Bizovac) 40 Lesivirano na praporu tipično (Luvisol) enklava istočno od Kopačeva 41 Lesivirano na praporu pseudoglejno uz Dunav i Dravu 42 Lesivirano na rastresitim sedimentima Istočni i jugoistočni dio Županije 43 Lesivirano tipično na ilovačama Istočni dio u fragmentima od Piškorevaca prema Selcima

Ðakovačkim 44 Lesivirano na vapnencu i dolomitu Zapadno od Dunava na području Kopačkog rita u

Baranji, jugozapadno od toka Drave, u središnjem dijelu Županije u fragmentima

45 Smeđe podzolasto Zapadni i središnji dio Županije u fragmentima 47 Rigolano na praporu Zapadni dio Županije (Bokšić, Beljevina, Ðurđenovac

dio Beničanci, Harkanovci, Bocanjevci) 48 Rigolano na laporu Budrovci, Strizivojna 50 Rigolano krša Jugozapadni dio Krndijskog pobrđa, istočno od

D.Motičine 65 Gitja (Gittya) Sjeverozapadni dio P. Moslavine i Viljeva

IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju – Namjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. ; *) rasprostranjenost – očitanje s karte; preuzeto iz materijala JU Zavod za prostorno uređenje OBŽ

Page 7: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

7

Prilog 3 - Šume

Tablica 1 - Drvna zaliha i prirast u 000 m³ Vrsta

drveća Zaliha Prirast

Šumarija HRAST OTB* EA TOP OMB** UKUPNO HRAST OTB EA TOP OMB UKUPNO

Batina *** 107 187 98 317 710 2 10 7 13 31B.P. Selo 16 193 468 402 1080 1 13 20 23 57Darda 267 227 374 492 1362 6 11 11 19 48Tikveš 158 224 62 488 932 3 9 4 21 36Đakovo**** 1283 1411 - 47 2744 31 45 0 2 78L. Varoš**** 756 965 - 21 1745 21 28 0 1 51Osijek 316 345 327 326 1315 8 11 15 14 48Valpovo 423 300 96 133 959 9 10 11 8 38Uprava šuma Po. Osijek 3326 3854 1424 2226 10846 80 137 67 102 386

Našice 1270,50 985,80 - 48,20 2304,50 35,90 32,80 - 2,20 70,90Đurđenovac 942,40 873,30 - 78,70 1894,40 23,20 27,10 - 2,90 53,20D. Miholjac 1547,20 1378,80 9,80 340,60 3276,40 38,30 36,90 1,00 14,00 90,20Koška 1481,50 857,70 - 161,60 2500,80 34,50 27,90 - 5,80 68,20Uprava šuma Po. Našice 5241,60 4095,60 9,80 629,10 9976,10 131,90 124,70 1,00 24,90 282,50

Mikanovci 57,60 25,70 - 0,20 83,50 1,10 0,80 - - 1,90Strizivojna 225,30 80,10 - 7,20 312,60 5,60 3,40 - 0,30 9,30Uprava šuma Po. Vinkovci 282,90 105,80 - 7,40 396,10 6,70 4,20 - 0,30 11,20

Hrvatske šume ukupno 8850,50 8055,40 1433,80 2862,50 21218,20 218,60 265,90 68,00 127,20 679,70

Izvor podataka: Uprave šuma Podružnica Osijek, Našice i Vinkovci. * OTB – ostala tvrda bjelogorica (jasen, bukva...) ** OMB – ostala meka bjelogorica (vrba, domaća topola) *** bez Bačkih šuma – lijeva obala Dunava ****sa šumama Nadbiskupije Đakovačko-osječke

Page 8: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

8

Prilog 3A - Šume Tablica 2 - Prosječni godišnji etat glavnog i prethodnog prihoda i izvršenje u 2009. godini

Šumarija Prosječni propis osnove Izvršenje

površina (ha) etat (m3) Ukupno (m3)

površina (ha) etat m3 Ukupno (m3) GL PR GL PR GL PR GL PR

Đakovo* 65,32 815,67 26529 30423 56952 141,25 846,49 28901 36451 65352Lev. Varoš* 41,41 686,07 12369 20685 33054 53,22 480,11 10428 18531 28959Osijek 118,15 184,85 41304 8023 49327 77,82 172,62 25415 13472 38887Valpovo 54,02 230,03 13133 7862 20995 63,53 120,72 13322 7328 20650Batina 46,93 44,73 16896 1145 18041 29,89 37,00 13964 1013 14977B.P. Selo 136,14 60,12 52996 1852 54848 49,02 - 13259 - 13259Darda 121,68 178,89 42819 4141 46960 105,33 58,62 45370 3211 48581Tikveš 30,30 110,59 8068 3076 11144 0,63 85,34 360 7179 7539Uprava šuma Po. Osijek 613,95 2310,95 214114 77207 291321 520,69 1800,90 151019 87185 238204Đurđenovac 55,38 527,28 24511 17776 42287 133,50 234,35 26200 9154 35354D. Miholjac 78,16 834,76 31530 31566 63096 213,67 828,70 36499 26142 62641Koška 25,23 731,35 10484 23867 34351 67,90 527,67 20347 23909 44256Našice 52,02 651,73 21649 22203 43852 4,39 306,01 5571 9161 14732Uprava šuma Po. Našice 210,79 2745,12 88174 95412 183586 419,46 1896,73 88617 68366 156983

Mikanovci 5,1 16,7 1637 901 2538 - - - - -Strizivojna 13,6 91,6 3799 3843 7642 - 125,95 - 4488 4488Uprava šuma Po. Vinkovci 18,7 108,3 5436 4744 10180 - 125,95 - 4488 4488

Hrv. šume UKUPNO 843,44 5164,37 307724 177363 485087 940,15 3820,58 239636 160039 399675

*Uključene i šume Đakovačko – osječke nadbiskupije kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Izvor podataka: Uprave šuma Podružnica Osijek, Našice i Vinkovci.

Page 9: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

9

Prilog 4 – Prikaz lokacija i količina eksploatacije KAMENOLOMI

Tablica br. 1.

NAZIV

KAMENOLOMA

VELIČINA

POLJA (ha)

NAČIN

EKSPLOATACIJE

KOLIČINA EKSPL. KAMENA m3/god.

PROCIJENJENE

REZERVE (m3)

STARI GRADAC 2,90 površinska - 149.000

TORINE 37,45 površinska 176.070 676.500

TORINE 47,00 površinska istražno polje -

OŠTRA GLAVA 9,80 površinska istražno polje -

JOVAC 4,22 površinska 20.000 156.400

IZVOR: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, "Županijski glasnik" 1/02, 2002.g.

OPEKARSKA GLINA

Tablica br. 2.

NAZIV

POLJA

VELIČINA

POLJA

(ha)

NAČIN

EKSPLOATACIJE

KOLIČINA EKSPL. SIROVINE

m3/god.

PROCIJENJENE REZERVE (m3)

GRABOVAC 24,8 površinska 80.000 2,687.500

GRABOVAC 5,0 površinska istražno polje 750.000

SARVAŠ 40,0 površinska 60.000 5,041.000

VLADISLAVCI 27,6 površinska 15.000 263.100

BIZOVAC 11,6 površinska 10.700 125.800

KUKLJAŠ 26,0 površinska 135.000 2,525,400

IZVOR: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, "Županijski glasnik" 1/02, 2002.g.

CEMENTNI LAPORI

Tablica br. 3.

NAZIV POLJA VELIČINA

POLJA

NAČIN

EKSPLOATACIJE

KOLIČINA EKSPL.

MATERIJALA

t/god.

PROCIJENJENE

REZERVE

BUKOVA GLAVA površinska 66,150.974 t

VRANOVIĆI površinska 11,102.481 t

IZVOR: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, "Županijski glasnik" 1/02, 2002.g.

Page 10: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

10

Prilog 5 - Prostorna zastupljenost tipova staništa na području Osječko-baranjske županije

Napomena: preuzeto iz dokumenta Program zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske županije, str.32.

Page 11: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

11

Prilog 6 - Popis zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Osječko-baranjske županije

Kategorija

zaštite

Naziv Grad/Općina Površina

ha Godina zaštite

Posebni rezervat

Kopački rit ( zoološki) Bilje 6.700,00 1967.

Podpanj (ornitološki) Donji Miholjac 84,99 1997.

Park prirode Kopački rit Bilje 17.700,00 1976./ 1999.

Regionalni park (preventivna

zaštita) Mura -Drava

Podravska Moslavina,

Viljevo, Donji Miholjac,

Marijanci, Belišće,Valpovo, Petrijevci,Osijek, Darda,Čeminac,

Jagodnjak, Petlovac, Draž,

Kneževi Vinogradi, Bilje, Erdut

61.745,76 (56.701,58

kopno, 5.044,18

voda)

2008.

Spomenik prirode

Travnjačka površina na Biljskom groblju Bilje 0,63 2001.

Značajni krajobraz Erdut Erdut 160,00 1974.

Spomenik parkovne

arhitekture

Bilje - Park oko dvorca Bilje 8,00 1975.

Čepin- Park oko dvorca Čepin 2,32 1975.

Dalj- Park uz patrijaršiju Erdut 1,22 1973.

Donji Miholjac- Park oko dvorca Donji Miholjac 13,49 1958.

Đakovo - Strossmayerov perivoj Đakovo

8,66

1968.

Đakovo- Mali park Đakovo 1,80 1970.

Kneževo- Park oko dvorca Popovac 7,00 1976.

Našice- park oko dvorca Našice 34,34 1949. Osijek- Park kralja Petra

Krešimira IV Osijek 2,43 1973.

Osijek- Perivoj kralja Tomislava Osijek

12,00

1973.

Tenja- Park oko dvorca Osijek 2,92 1973.

Valpovo- Park oko dvorca Valpovo 24,88 1958.

Izvor: Rješenja o zaštiti iz evidencije OBŽ

Page 12: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

12

Prilog 7 - Pregled broja stanovnika po gradovima i općinama u Osječko-baranjskoj županiji, radnog kontingenta te udjela poljoprivrednog stanovništva u 2001. godini

Napomena: preuzeto iz dokumenta Program zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske županije, str.34.

Page 13: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

13

Prilog 8. Dobna struktura stanovništva RH i OBŽ za 2009.godinu

Doba skupina

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 64-69 70-74 75+ Total RH 212.107 211.034 252.127 257.453 285.849 313.382 306.408 293.233 310.153 321.528 332.610 310.658 240.194 224.033 213.822 344.487 4.429.078 OBŽ 14.685 15.460 19.307 19.507 21.698 22.317 20.905 20.126 23.400 24.674 24.840 21.886 16.468 16.079 15.165 22.722 319.239 OBŽ/RH (%) 7% 7% 8% 8% 8% 7% 7% 7% 8% 8% 7% 7% 7% 7% 7% 7% 7%

Izvor: Pripoćenje DZS 7.1.4., rujan 2010; obrada RRA 2010.

Page 14: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

14

Prilog 9 - Pokazatelji dobne strukture stanovništva u Hrvatskoj, NUTS regijama te EU-27 i EU-25, 2001. godine

Napomena: Preuzeto iz dokumenta Definiranje razvojnih prioriteta širih regija (NUTS 2); Verzija 12.2 10-11-2008; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str.102.

Page 15: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

15

Prilog 9A - Pokazatelji dobne strukture stanovništva u Hrvatskoj, NUTSII regijama te EU-27 i EU-25 u 2007. godini

Napomena: Preuzeto iz dokumenta Definiranje razvojnih prioriteta širih regija (NUTS 2); Verzija 12.2 10-11-2008; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str.106.

Page 16: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

16

Prilog 10 - Nezaposlenost prema spolu i razini obrazovanja 2005-VIII 2010

Razina obrazovanja Godina/kategorija

1 2 3 4 5 6

XII 2005 XII 2006

XII 2007

XII 2008

XII 2009

VIII 2010

Uku

pno

Ukupno 31.288 29.767 27.025 25.942 31.430 31.569

Žene 18.016 18.077 16.800 16.471 18.093 17.623

Bez

škol

e i

neza

všen

a O

Š

Ukupno 1.907 2.025 2.039 2.031 2.443 2.410

Žene 1.025 1.117 1.107 1.102 1.215 1.172

Osn

ovna

škol

a

Ukupno 7.831 7.281 6.938 6.741 7.872 7.775

Žene 4.645 4.580 4.499 4.460 4.851 4.581

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g.

i šk

ola

za

KV

i V

KV

ra

dnik

e Ukupno 12.395 10.965 9.454 8.735 10.114 10.058

Žene 6.287 5.806 5.167 5.090 5.090 4.858

SŠ z

a za

nim

anja

u

traja

nju

od 4

i vi

še g

odin

a i

gim

nazi

ja

Ukupno 7.726 8.077 7.266 7.140 9.162 9.119

Žene 5.191 5.666 5.179 4.983 5.820 5.643

Prvi

stup

anj

faku

lteta

, st

ručn

i stu

dij i

vi

ša p

kola

Ukupno 522 505 475 523 722 809

Žene 309 335 302 330 430 491

Faku

ltet,

akad

emija

, m

agis

terij

i do

ktor

at

Ukupno 907 914 853 772 1.117 1.398

Žene 559 573 546 506 687 878 Izvor: http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2052.xls

Page 17: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

17

Prilog 11 - Pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju, po NKD 2007 na dan 31.08.2010. u Osječko-baranjskoj županiji

2010. VIII. Ukupno Žene

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2.156 1.042 B Rudarstvo i vađenje 46 6 C Prerađivačka industrija 6.720 3.648 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 9 3

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 418 136

F Građevinarstvo 2.911 428 G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla 4.562 2.953

H Prijevoz i skladištenje 588 211 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2.081 1.546

J Informacije i komunikacije 208 107 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 281 196 L Poslovanje nekretninama 76 56 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 768 474 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 830 483 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 617 212 P Obrazovanje 612 511 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 465 372 R Umjetnost, zabava i rekreacija 196 119 S Ostale uslužne djelatnosti 1.505 1.160 T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i usluge i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

320 292

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 2 2 Ukupno 25.371 13.957 Ukupno nezaposleni 31.569 17.623

Izvor: HZZ, Područna služba Osijek

Page 18: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

18

Prilog 12 - Broj nezaposlenih osoba, prijavljene potrebe za radnicima i omjer ponude radne snage i potražnje za radnicima (koeficijent) na području OBŽ za razdoblje 2000-2009.

Godina/kategorija 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Nezaposlene osobe (prosjek) 33.052 35.159 37.417 33.458 32.482 32.120 30.176 27.806 25.633 28.561 Prijavljene potrebe za radnicima 7.157 14.155 14.560 10.737 9.446 9.141 8.927 9.368 10.584 6.878 Ponuda radne snage/potražnja (koef.) 4,62 2,48 2,57 3,12 3,44 3,51 3,38 2,97 2,42 4,15

Izvor: HZZZ, Područna služba Osijek, Mjesečni statistički bilten 06/2010; obrada RRA SiB

Page 19: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

19

Prilog 13 - Klasifikacija djelatnosti prema NKD 2002. i NKD 2007. Tablica 1. Klasifikacija djelatnosti prema NKD 2002

Šifra djel. NKD 2002

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo B Ribarstvo C Rudarstvo D Prerađivačka ind.

15 Proizvodnja hrane i pića 17 Proizvodnja tekstila 18 Proizvodnja odjeć; dorada i bojenje krzna 19 Prerada kože, izrada galanterije i obuće 20 Prerada drva i proizvoda od drva, osim namješt. 21 Proizv. celuloze, papira i proizv. od papira 22 Izdavačka i tiskarska djelatnost 24 Proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda 25 Proizv.proizvoda od gume i plas.masa 26 Proizv. ost. nemetalnih mineralnih sirovina 27 Proizvodnja metala 28 Proizv. proizvoda od metala, osim strojeva 29 Proizvodnja strojeva i uređaja 30 Proizv. uredskih strojeva i računala 31 Proizv. el.strojeva i aparata 32 Proiz. rtv i komunikac. aparata i opreme 33 Proiz. medic.preciznih, optičkih instrum. 34 Proiz. motor.vozila, prikolica i poluprikolica 35 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 36 Proizvodnja namještaja, prerađ. industrija d.n. 37 Reciklaža

E Opskrba el.energ., plinom i vodom F Građevinarstvo G Trgovina H Ugostiteljstvo I Promet, skladištenje i veze J Financ. poslovanje K Posl. nekretn., iznajmljivanje i posl. usluge M Obrazovanje N Zdrav. zaštita i soc. skrb O Ostale društ, soc. i osobne usluž. djel.

Page 20: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

20

Tablica 2 - Klasifikacija djelatnosti prema NKD 2007

Šifra djel. NKD 2007

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vađenje C Prerađivačka ind.

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 11 Proizvodnja pića 13 Proizvodnja tekstila 14 Proizvodnja odjeće 15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 16 Prerada drva i proizvoda od drva, osim namješt. 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 18 Tiskanje i umnožavanje tiskanih zapisa 19 Proizvodnja koksa i rafin. naftnih proizvoda 20 Proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda 22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 23 Proizv. ost. nemetalnih mineralnih proizvoda 24 Proizvodnja osnovnih metala 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 27 Proizvodnja električne opreme 28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n. 29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 31 Proizvodnja namještaja 32 Ostala prerađivačka industrija 33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme

D Opskrba el.energ., plinom, parom E Opskrba vodom, uklanja.otpad. voda, gospodarenje otpadom F Građevinarstvo G Trgovina na veliko i malo, popravak mot. vozila H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pružanja smještaja i pripremanja hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelat. i djelat. osiguranja L Poslovanje nekretninama M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administartivne i pomoćne usluž. djelatnosti P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R Umjetnost, zabava i rekreacija S Ostale uslužne djelatnosti

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i usluge i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Page 21: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

21

Prilog 14 - Udjeli BDV-a djelatnosti s područja OBŽ u BDV-u djelatnosti na razini RH za razdoblje 2005-2007 u %

A, B C, D, E F G H I J, K L, M, N, O,

P

Poljopriv- reda, lov, šumarstvo i ribarstvo

Rudarstvo, vađenje,

prerađivačkaindustrija, opskrba

električnomenergijom, plinom i vodom

Građevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Prijevoz, skladištenje

i veze

Financijsko posredovanje,

poslovanje nekretninama,iznajmljivanje

i poslovne usluge

Javna uprava

i obrana, socosiguranje,

obrazovanje, zdravstv zaštita

i soc skrb, ostale

društvene, soc i

osobne uslužne

djelatnosti iaktivnosti

kućanstava

2007 13,0 4,9 8,7 5,7 2,4 5,0 4,7 6,6

2006 12,8 3,8 5,7 5,4 2,3 5,5 4,3 6,6

2005 12,7 4,3 4,8 5,6 2,1 4,9 4,2 6,5 Izvor: DZS, Priopćenje 12.1.2. za 2008,2009 i 2010. godinu; obrada RRA SiB, 2010

Page 22: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

22

Prilog 15: Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika OBŽ prema godišnjim statističkim izvještajima za razdoblje 1996-2009

FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA PODUZETNIKA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PREMA GODIŠNJIM STATISTIČKIM IZVJEŠTAJIMA (1996. - 2009.) iznos: u 000 kuna; zaposleni: apsolutni broj

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Porez na

dobit

Dobit tekućeg

razdoblja

Gubitak tekućeg

razdoblja

Konsolidirani financijski

rezultat

1 2 3 4 7 8 9 (8-9) 1996. 2937 36679 10.248.259 10.418.298 37.292 196.592 403.963 -207.3711997. 3183 39428 13.944.165 14.072.198 63.342 245.087 436.591 -191.5041998. 3105 43864 13.946.503 14.316.682 66.084 206.555 642.920 -436.3651999. 3045 44485 13.959.134 14.229.338 57.416 251.395 579.283 -327.8882000. 3018 44619 15.169.717 15.784.044 78.749 350.476 1.043.862 -693.3862001. 2905 43651 16.939.328 17.064.329 71.380 539.565 736.999 -197.4342002. 2895 42273 17.971.591 18.080.316 74.614 690.596 996.854 -306.2582003. 3146 43693 19.822.437 20.203.584 99.181 691.108 1.171.435 -480.3272004. 3126 43213 19.698.948 19.771.137 76.659 734.000 872.000 -138.0002005. 3225 43099 22.653.582 22.005.837 139.794 1.099.133 591.180 507.9532006 3315 45542 23.748.807 23.327.743 152.469 972.167 703.572 268.5952007 3535 49205 26.195.084 25.469.212 187.443 1.010.711 472.282 538.4292008 3326 46196 28.212.488 27.574.399 181.175 1.106.133 468.044 638.0892009 3379 44125 23.355.739 23.626.087 117.176 754.216 1.139.569 -385.353Izvor: FINA, Podružnica Osijek; Obrada HGK

Page 23: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

23

Prilog 16 - Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŽ za razdoblje 2005-2009. Tablica 1. Odabrani podaci o poslovanju poduzeća na području OBŽ za 2005-2009

Opis 2005 2006 2007 2008 2009 Broj poduzeća 3.225 3.315 3.535 3.326 3.379 Broj zaposlenih 43.099 45.542 49.205 46.196 44.125 Ukupan prihod ('000 kn) 22.653.581 23.748.807 26.195.084 28.212.488 23.355.739 Konsolidirani financijski rezultat ('000 kn) 507.953 268.595 538.429 638.089 -385.353 Investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu (DMI) ('000 kn) 1.703.390 1.887.137 2.165.763 2.397.662 1.645.729 Ukupna imovina poduzeća (aktiva) ('000 kn) 26.056.000 28.879.000 31.988.000 34.749.000 35.194.000 Kapital i rezerve (neto vrijednost) ('000 kn) 9.826.000 10.027.000 10.940.000 10.774.000 10.619.000 Izvori sredstava (obveze) ('000 kn) 16.230.000 18.852.000 21.048.000 23.975.000 24.575.000 Izvor: HGK (FINA); obrada RRA 2010

Tablica 2. Odabrani indikatori uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŽ za 2005-2009

Indikatori: 2005 2006 2007 2008 2009 Financijski rezultat/ukupan prihod (%) 2% 1% 2% 2% -2% Ukupan prihod/ukupna imovina (%) 87% 82% 82% 81% 66% Investicije u DMI/ukupan prihod (%) 8% 8% 8% 8% 7% Kapital i rezerve/izvori sredstava (%) 61% 53% 52% 45% 43% Ukupan prihod/broj zaposlenih ('000 kn) 526 521 532 611 529 Izvor: HGK (FINA); obrada RRA 2010

Page 24: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

24

Prilog 16A - Robna razmjena gospodarskih subjekata s područja OBŽ za razdoblje 2000-2009. u USD

Izvor: HGK, Županijska komora Osijek

Page 25: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

25

Prilog 17 - Nova sadnja prema voćnim vrstama na području OBŽ za razdoblje 2003.-2009. godine

 

Voćna vrsta 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Ukupno

Jabuka 37,14 74,50 44,59 69,10 58,71 95,16 42,34 421,54Šljiva 15,50 32,03 62,92 56,47 93,23 83,50 68,05 411,70Višnja 6,70 9,61 53,36 57,28 97,02 396,94 105,55 726,45Trešnja 1,20 3,86 4,80 4,10 8,75 2,94 25,65Kruška 6,74 6,86 9,40 7,05 23,78 18,28 16,50 88,62Breskva 8,81 13,87 6,83 22,34 37,08 24,17 15,42 128,53Marelica 6,31 4,53 4,68 16,30 12,62 25,76 2,97 73,18Lijeska 20,45 63,72 48,89 77,95 83,59 46,02 340,62Orah 2,34 6,54 10,69 50,84 73,42 179,23 58,75 381,81

Kupine 12,77 6,86 4,44 3,14 4,90 3,89 36,00Jagode 2,10 1,79 2,88 4,62 12,39Voćne sadnice 83,54 182,36 269,01 340,31 483,93 924,88 362,44 2.646,48Vinova

loza 19,52 70,73 185,47 147,20 46,94 149,81 179,70 799,36Ukupno zasađeno

hektara pod voćem i vinovom

lozom 2003-2009 103,06 253,09 454,48 487,51 530,87 1.074,69 542,14 3.445,84

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Page 26: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

26

Prilog 18 - Proizvodnja mlijeka u RH u razdoblju 2004-2008

Rb. Županija 2004 2005 2006 2007 2008 1 Zagrebačka 54.299 57.117 54.177 51.976 48.958 2 Krapinsko-zagorska 15.371 17.842 17.257 16.199 14.168 3 Sisačko-moslavačka 33.773 39.004 41.807 41.325 37.056 4 Karlovačka 30.115 29.814 28.514 28.123 28.220 5 Varaždinska 26.366 27.565 25.804 23.985 22.594

6 Koprivničko-križevačka 81.005 92.476 95.705 99.894 94.829

7 Bjelovarsko-bilogorska 88.194 100.738 105.212 109.460 106.120

8 Primorsko-goranska 2.467 2.385 2.012 1.868 1.515 9 Ličko-senjska 17.327 16.695 16.258 14.881 12.321

10 Virovitičko-podravska 17.615 20.307 21.440 23.152 24.403

11 Požeško-slavonska 13.673 15.568 17.316 19.033 18.974 12 Brodsko-posavska 23.726 27.160 26.822 28.124 26.480 13 Zadarska 6.287 7.369 8.260 8.771 8.537 14 Osječko-baranjska 58.733 78.509 94.651 105.655 114.875 15 Šibensko-kninska 3.040 3.653 3.906 3.635 3.269

16 Vukovarsko-srijemska 37.441 44.580 47.528 55.583 57.105

17 Splitsko-dalmatinska 4.845 4.968 4.727 3.532 3.140 18 Istarska 8.688 10.118 10.402 10.726 9.790

19 Dubrovačko-neretvanska 65 80 159 88 67

20 Međimurska 23.168 25.791 26.325 25.347 23.541 20 Grad Zagreb 2.618 2.524 2.210 2.100 1.744 Ukupno RH: 548.816 624.263 650.492 673.457 657.706 Stopa rasta RH: 1,14 1,04 1,04 0,98 Stopa rasta OBŽ: 1,34 1,21 1,12 1,09

Stopa rasta 2008/2006: 1,21

Izvor:Godišnje izvješće HSC,2009; obrada RRA, 2010.

Page 27: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

27

Prilog 19 - Svinjogojstvo u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje 2003-2007

1. Brojno stanje svinja u Republici Hrvatskoj 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Krmače i suprasne nazimice 185.000 248.649 222.000 193.000 197.000 177.000

Svinje ukupno 1.286.000 1.924.672 1.489.000 1.205.000 1.230.000 1.348.000 Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje od 01. travnja 2008. godine 1.1.10 Obrada podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije                           2.Brojno stanje i struktura vlasništva svinja u Osječko-baranjskoj županiji 2003.-2008 godina Kategorija svinja

2003 2004 2005 2006 2007 2008

Odojci do 20 kilograma 105.497 89.672 92.303 82.155 94.660 97.478

Svinje od 20 do 50 kilograma 60.064 54.057 37.425 35.279 50.763 69.681

Svinje preko 50 kilograma 72.123 57.698 65.077 57.892 87.887 80.071

Krmače i suprasne nazimice 42.306 40.190 39.778 41.320 40.054 37.709

Nerastovi i ostale svinje 1.639 1.557 1.236 924 1.183 1.250 UKUPNO 281.167 243.174 235.189 217.570 274.547 286.369 Izvor: DZSH, Ured državne uprave Osječko-baranjske županije odsjek za statistiku, Županija u brojkama 2003. - 2008. godina. Obrada podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Page 28: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

28

Prilog 20 - Projekti poticanja poljoprivrede na području Osječko-baranjske županije

U skladu s Odlukom o poticajima u razvoju poljoprivrede na području Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 18/08. i 14/09.), provode se sljedeći projekti: - u biljnoj proizvodnji 1. Kapitalna ulaganja u projekte navodnjavanja, 2. Kapitalna ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih

proizvoda, 3. Poticanje razvoja povrtlarstva, 4. Sufinanciranje nabave voćnih sadnica, 5. Sufinanciranje nabave loznih cijepova, 6. Potpora osiguranju usjeva od mogućih šteta poljoprivrednim proizvođačima, - u stočarskoj proizvodnji 7. Sufinanciranje troškova tehničke dokumentacije potrebne za izgradnju

građevina za proizvodnju, preradu i čuvanje proizvoda u biljnoj i stočarskoj proizvodnji,

8. Sufinanciranje troškova registracije i opremanja objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla i zaštitu autohtonih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima,

9. Kapitalna ulaganja u projekte za unaprjeđenje i čuvanje kvalitete mlijeka, 10. Sufinanciranje troškova uspostave higijensko-zdravstvene zaštite u stočarstvu, 11. Kapitalne pomoći za izvršena ulaganja u akvakulturu, - istraživačka djelatnost 12. Sufinanciranje istraživačkih projekata u poljoprivredi primjenjivih u praksi.

Izvor: Informacija o programima poticanja poljoprivrede na području osječko-baranjske županije, veljača 2010.

Page 29: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

29

Prilog 21 - Brojno stanje divljači na području OBŽ za 2005.1

Izvor: Županija u brojkama 2008.

1 Od 2006. DZS ne objavljuje podatke po županijama

Page 30: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

30

Prilog 21A – Brojno stanje divljači u OBŽ 2009/2010 BROJNO STANJE DIVLJAČI : Lovna godina 2009./2010.

OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA

Ocjena brojnog stanja na dan 1. travnja 2009

GLAVNE VRSTE

OSTALE VRSTE ∑

JELEN OBIČNI 3.324 159 3.483

JELEN LOPATAR 105 70 175

JELEN AKSIS

SRNA OBIČNA 4.861 4.861

DIVOKOZA 0 0

MUFLON 88 14 102

SVINJA DIVLJA 2.734 142 2.876

SMEĐI MEDVJED

JAZAVAC 386 386

MAČKA DIVLJA 239 239

KUNA SP. 518 518

ZEC OBIČNI 5.021 281 5.302

KUNIĆ DIVLJI

PUH VELIKI

LISICA 846 846 ČAGALJ 71 71

TVOR 305 305

FAZAN GNJETLOVI 12.169 294 12.463

GUSKA SP. 3.138 3.138

TRČKA SKVRŽULJA 257 270 527

PREPELICA PUĆPURA 1.130 3.220 4.350

ŠLJUKA SP. 50 50

GOLUB SP. 1.004 1.004 PATKA SP 6.080 6.080 LISKA CRNA 70 70

VRANA SP 1.828 1.828

ČAVKA ZLOGOVNJAČA 216 216

SVRAKA 987 987

ŠOJKA KRIJEŠTALICA 1.335 1.335

LASICA MALA 148 148

Page 31: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

31

Prilog 22 - Rasprostranjenost najvažnijih vrsta divljači u Osječko-baranjskoj županiji2

2 Preuzeto iz programa zaštite okoliša za područje OBŽ, str. 44.

Page 32: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

32

Prilog 23 - Odabrani pokazatelji performance prerađivačke industrije u OBŽ u 2008. i 2009.godini

Izvor: HGK, obrada RRA SiB, 2010.

Page 33: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

33

Prilog 24 - Kriteriji i podkriteriji za identifikaciju i valorizaciju turističke atrakcijske osnove OBŽ

Page 34: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

34

Prilog 25 - Zone razvoja turizma u OBŽ s opisom planiranih sadržaja

Page 35: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

35

Prilog 26 - Podaci o broju turista i broju noćenja na području OBŽ za razdoblje 2005-20093

3 Preuzeto iz Informacije o stanju i razvojnim mogućnostima turizma u OBŽ, str. 21.

Page 36: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

36

Prilog 27 - Dolasci i noćenja turista po gradovima i općinama OBŽ za 20094

4 Idem, str. 20.

Page 37: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

37

Prilog 28 – OPG koji se bave proizvodnjom vina na području OBŽ

VINARI OBŽ JLS IME I PREZIME TELEFON ADRESA

1.

B. Mansatir Andrić Stipa

091/505-0383

S.S. Kranjčevića 38 A, Branjin Vrh

OPG Blagus Mirjana 098/169-8179

Tina Ujevića 1, B. Manastir

Bogut d.o.o. 098/964-5239

Sv. Martina 8 a, B. Manastir

Leko Branimir 098/253-774 A. Starčevića 11, B. Manastir

Iljavec Stevo 031/727-087 S.S. Kranjčevića 20, Branjin Vrh

Kamenar d.o.o 091/5222-220

Osječka 190, B. Manastir

Krušarovski Jasminka J. Antala 8, B. Manastir

Kedmenec Vladimir 098/253-354 Osječka 114, B. Manastir

Majer Stjepan V. Preloga 12, Šećerana, B. Manastir

Vašarević Josip 091/7652-5014

Kralja P. Svačića 108, B. Manastir

Zarka Nova d.o.o. Trg slobode 29 H, B. Manastir

D. Miholjac Štefan Rudolf P. Radića 29, D. Miholjac 31 540

2.

Đakovo Zaharov Željko 031/832-284 V. Nazora 55, Selci Đakovački 31 415

Vladić Šimun 091/508-7843 Budrovački vinogradi 7, Budrovci

Hanuljak Dario K. Tomislava 49, Đakovo

Jurman Antun V.K. Stepinca, Đakovo

Grubišić Anica Lička 20 A, Đakovo

Lukačević Ivan K. Trpimira 18, Đakovo

Matić Marko A. Šene, Đakovo

Milaković Marko I. Gundulića 4, Đakovo

Milošević Marko Osječka 10, Đakovo

Marinović Branka M. Gupca 40, Đakovo

Stević Josip Vij. K. A. Stepinca 19, Đakovo

Tančik Branka Jakova Gotovca 20, Đakovo

Šimek Zvonko Vij. A. Stepinca 20, Đakovo Rip Zvonko K.A. Stepinca 23, Đakovo Šarčević Bartol A. Starčevića 4, Đakovo

3.

Našice Kolembus Tihomir Ruđera Boškovića 76, Našice Servis kuć. Apar. Elkon vl. Katavić Zdenko

Vinogradska 9, Našice

Čuić Predrag K. Zvonimira 4 A Našice Romić Đorđe M. Krleže, Našice Katavić Zvonko Našička 4 A, Zoljan

Tomac Mladen Strossmayerova 38, Našice

Suk Zlatko V. Nazora 56, Našice

Kuric Vlado K. Tomislava 43, Vukojevci Tomljenović Radoslava Savska 2, Našice

Page 38: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

38

Puhanić Željko Našička 5, Zoljan

4.

Osijek Živko Bošnjak P. Šandora 122 Osijek Ranko Šuput Sjenjak 46, Osijek

Bošnjak Josip i Pamela Svetog Petka 18, Osijek Vinski podrum "Čočić" Nada i Đuro Čočić

091/1104942 Gundulićeva 9, Osijek

Baranjski voćnjaci vl. Darko Bajto

Našička 13, Osijek

Matković Gordan

Medić Vinko Šarengradska 21, Osijek Bučević Vladimir Strossmayerova 65 b, Osijek Omazić Božo Pleternička 1, Osijek Sparow d.o.o. Plješevićka 21, Osijek Rončević i dr. Vij. I. Meštrovića 74, Osijek Tomić Eržebet Reisnerova 35, Osijek OPG Babić Hrvatske Republike 19, Osijek Gusak Goran Prolaz Matice Hrvatske 4, Osijek Pleli Ljubica I. Gundulića 78, Osijek OPG Grgić Ivo Zrmanjska 17, Osijek Kočevar Darko Kapucinska 33, Osijek Kusić Pero Vidove gore 2, Osijek Klein Miroslav Gornjodravska obala 100, Osijek Koprivčić Ana Sjenjak 17, Osijek Jurčević Anto Marjanska 18 A, Osijek Matković Gordan Osijek Mlinarević Marin Javora 15, Osijek Massilia d.o.o. Kvarnerska 4, Osijek Sabo Endre Kordunsak 9 Osijek Soldić Ljubomir Crkveba 146 A, Osijek Šimac Zvonko Bračka 44, Osijek OPG Dušica Siber Zagrebačka 8, Osijek 31 000

5. Valpovo OPG Jeger Suzana Šag, Gupca 24, 31 550 Valpovo

6.

Bilje Đula Špigel Ivana Mažuranića 3, Bilje Čokaš Ana K. Zvonimira 28 A, Bilje 31327

Podravec Zvonko K. Lajoša 15, Bilje

7.

Darda Belje d.d. Mece, Industrijska zona 1, 31326 Darda

OPG Lukaček Ljiljana A.G. Matoša 28, Darda Kovačić Branka A.G. Matoša 8, Darda

8. D. Motičina Granat Matija I. Mažuranić 58, Donja Motičina

9.

Drenje Đakovačka vina d.d. 031/837-200 Mandićevac bb, Drenje 31 418 Vinogradarstvo-vinarstvo Bošnjak 031/837-043 B. A. Mandića 97, Mandićevac 31 418

Drenje

Filaković Stjepan Gajeva 72, Drenje Lukaević Zdravko B. Mandića 15, Mandićevac Babić Andrija B. Radića 29, Paljevine Apati Josip V. nazora 33, Paljevine Filaković Stipo Lj. Gaja 73, Drenje Horvat Tomislav V. Nazora 42, Paljevine

Page 39: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

39

Horvat Zorko V. Nazora 67, Paljevine Tiborc Stjepan B. Radića 27, Pridvorje Petrović Višnja V. Nazora 24, Paljevine Kolar Tomislav B. Radića 15, Pridvorje Blaženović Mirko V. Nazora 46, Paljevine Bačarko Dejan G. sloge 11, Pridvorje Bareš Snježana B. Radića 40, Kućanci Kolar Željko B. mandića 12, Mandićevac Stošić Biljana V. Nazora 64, Paljevine Delbianco Milan B. Mandića bb, Mandićevac Gorski Anica B. Mandića 114; Mandićevac Žitnjak Dalibor B. Mandića 47, Mandićevac Horvat Željko B.A. Mandića 54, Mandićevac Viljetić Stjepan 031/837-008 S. Radića 16, Mandićevac Tomaković Željko Tomakovićev kraj 7, Pridvorje Šambić Božo G. Sloge 9, Pridvorje Mudrinić Mario Gajeva 59, Drenje Vorgić Perica B. Mandića 42, Mandićevac Penc Zdravko B. Mandića 81, Mandićevac Kapetan Mirko K. Zvonimira 29, drenje Kolar Marija B. Radića 15, Pridvorje Jakšić Ilija Gajeva 33, Drenje Hudorović Marija Zvonimirova 80, Drenje Rip Alen B. Mandića 4, Mandićevac Horvat Tomislav B. Mandića 10, Mandićevac Bodo Antun B. Radića 54, Pridvorje Hamzić Anica Gospodarske sloge 8, Pridvorje Živković Stjepan B. Radića 37, Pridvorje Živković Mihajlo B. Radića 1, Pridvorje Živković Miroslav B. Radića 1, Pridvorje Živković Miroslav B. Radića 22, Pridvorje Hanzić Anica G. sloge 8, Pridvorje Vorgić Ivka B. Rdića 16, Pridvorje Vorgić Anica B. Radića 45, Pridvorje Dernaj Mirko Gajeva 43, Drenje Šakota Ivan B. Radića 6, Pridvorje Beranić Slavica Preslatinci; Grabička 5, Drenje Tomešić Zdenka B. Mandića 7, Mandićevac Grgović Igor B. Mandića 126, Mandićevac Tomašičević Ivica K. Zvonimira 60, Drenje Krunić Željko B. Mandića bb, Mandićevac Ikić Zvjezdana K. Zvonimira 73, Drenje Petrović Danijela LJ. Gaja 49, Drenje Žitnjak Zoran B. Mandića 66, Mandićevac Fehir Đuro B. Mandića 7, Mandićevac Penc Marija B. Radića 28, Mandićevac Ivković Anica B. Radića 39, Pridvorje Petanjak Josip Mađarski kraj 26, Drenje Kristić Ivica Lj. Gaja 21, Drenje Rossi Jakob B. Mandića 38, Mandićevac

Page 40: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

40

Matković Božo K. Tomislava 23, Slatnik Drenjski Zorbas Stipo M. Gupca 31, Slatnik Drenjski Kovač Josip M. Gupca 12, Slatnik Drenjski Kovač Pavo B. Radića 15, Slatnik Drenjski Matanovac Darko K. Tomislava 5, Slatnik Drenjski Matanovac Ivan K. Tomislava 5, Slatnik Drenjski Matanovac Mario K. Tomislava 5, Slatnik Drenjski Matanovac Romeo K. Tomislava 7, Slatnik Drenjski Matanovac Damir K. Tomislava 7, Slatnik Drenjski Matanovac Stjepan K. Tomislava 7, Slatnik Drenjski Matanovac Tomislav M. Gupca 26, Slatnik Drenjski Matanovac Ivan K. Tomislava 26, Slatnik Drenjski Blažević Jozo Rokova 5, Slatnik Drenjski Barušić Mato K. Tomislava 9, Slatnik Drenjski Barušić Marko Matije Gupca 51, Slatnik Drenjski

10.

Draž Čaba Guljaš Glavna 39, Podolje 31 303 Popovac Kočevar Jasminka i Darko Planina Zapad 78, Batina 31 306 Šćitaroci Obad Jelena V. Nazora 26, Batina Mišika Geršmajer V. Nazora 61c, Batina Trojnaš P.O. vl. Anđelija Šimac Planina 333, Draž 31305 Stipo Golubov Dunavska 35, Draž Marko Gujčić Dunavska 52, Draž OPG Matija Barišin

B. Radića 2 A, Podrum, Planina 357, Draž

Jurković Vlatko 091/2573333 Planinska 221A, Draž Stipan Šašlin Braće Radića 20, Draž Kronos d.o.o. 098/223765 Planina Istok 135, Batina 31 306 Obitelj Takač 091/7965880 Ul. Srednja 8, Batina Obrt Kostolić 031/736071 Ištvana Vencela 2, Gajić PZ Cerine Hrvatskih branitelja 32, Draž Jela Balatinac Planina 55, Gajić 31 305 Draž Stjepan Balatinac Planina 56, Gajić 31 305 Draž Janja Čeliković 098/777630 Planina 57, Gajić Stipa Martinov Planina 58, Gajić Matija Nikolić Planina 59, Gajić Matijević Marija OPG Kiš L. Košuta 10, Suza Janja Matijević Planina 60, Gajić Jakob Marijanov Planina 53, Gajić Obrt Kostolić, Gajić 031/736071 Ištvana Vencela 2, Gajić

11.

Erdut Erdutski vinogradi d.o.o. 031/596555 Trg Branka Hercega 1, 31 206 Erdut OPG Jasna Antunović-Turk 098/268-230 B. Radića 17, Dalj 31 226

OPG Janečić Zlatko 099/681-7089 Rudine, Klanac 55, Aljmaš 31 205

Ljubojević Dimitrije 30. svibnja 20, Dalj Blagojević Nikola I. Bakića 9 Erdut Iuris d.o.o., Aljmaš 031/200-600 B. Bartoka 35, Aljmaš Kecman Zoran Oraški put 8, Erdut Seke Ivan B. J. Jelačića 13, Erdut Rogić Silvestra Kolodvorska 58 A Erdut Albert Vladimir Ivana Horvata - bećara 4 Erdut

Page 41: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

41

Emerik Huđik Planina 12 Erdut Vinarija Heim, OPG Zlatko Heim 031/283-129 Ivana Bakića 19, 31 206 Erdut

Lastavica Damir B.J. Jelačića 99 c Dalj Obrt Jannkovac, vl. Jankovac Draženko

Busija bb, 31 226 Dalj

12.

Feričanci Feravino d.o.o Ferićeva 16 31512 Feričanci Krajpl Vinko J. Kozarca 32, Feričanci Bilandžić Zdenko Vinogradska 60, Feričanci Kapraljević Marijan Mirogojska 35, Feričanci Vidaković Nikola Vinogradska 32, Feričanci Riger Stjepan Ferićeva 12, Feričaanci Mateša Jozo Petrovac 120, Feričanci Kotromanović Josip Ferićeva 27, Feričanci

13.

Kneževi Vinogradi Obiteljski podrumi "Kolar"

091/521 8623 M. Tita 96, Suza 31 308

Kovatsz Istvan 031/733182 Š. Petefija 13, Suza 31 308 Agrozoli- Zoltan Pinkert Maršala Tita 16, Suza Benić Ištvan M. Tita 88, Suza Šradler Stjepan L. Košuta 26, Suza Šandor Anđal K. Lajoša 9, Suza Polgar Ferenc M. Tita 4, Suza Agrostefan obrt, vl. Ištvan Bonet

Košuta Lajoša 44, 31 308 Suza

Polgar Ljudevit M.Tita 4, Suza

Janković - Čoko Diana M. Tita 50, Suza Đefri Agneš Trg A. Geodena, Suza Suza Vallis d.o.o. Košuta Lajoša 10, Suza Nađ Marija M. Tita 69, Suza Lovaković Ilonka L. Košuta 60, Suza Vino Suza d.o.o M. Tita 147, Suza Štadler Kornelija i Stjepan Košuta Lajoša 26, Suza Obiteljska vinarija "Josić" 098/252657 Planina 194, Zmajevac 31307 Varga Ferenc P. Šandora 9, Zmajevac Vinotočje Gerštmajer 091/3515586 Š. Petefija 31, Zmajevac Kresko poljoprivredni obrt P. Šandora 14, K. Vinogradi Deak Atila Glavna 163, K. Vinogradi Pinkert Ilona K. Lajoša 51, Suza Majorić Ištvan 098/772-530 1. maja 4, Zmajevac Marijan Marinčić 091/3730020 Čuso Tatjana 098/252339 Maršala Tita 83 F, Zmajevac Pinek Andraš Kiš Rajna 21, Zmajevac Tivadar Kres Š. Petefija 14, Kotlina, K. Vinogradi Janoš Krencer M. Tita 211, Zmajevac Petrović Predrag S. Miletića 66, K. Vinogradi Rickert Nada 1. maja 18, K. Vinogradi Đorđević Ilija Glavna 160, K. Vinogradi PZ Venera Glavna 39, Kotlina, 31 309 K. Vinogradi Horvat Katarina Glavna 64, K. Vinogradi Bejteš Marica Š. Petefija 11, Kotlina Sabo Imre Glavna 68, Kotlina

Page 42: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

42

Dobsai Jolanka Š. Petefija 13, Kotlina Seleši Janoš Kolodvorska 83, Karanac Vinski podrum Adam vl. Adam Gabor 091/5505067 Glavna 139, Kn. Vinogradi 31 309 Saboprodukt vl. Atila Sabo Kolodvorska 156, Karanac 31 315

Sabo Endre 091/3206992 Doža Đerđ 13A, Kotlina 31 309 K.Vinog.

Pečujlija Izidor S. Miletića 20, K. Vinogradi Prgomet Ivan Moše Pijade 1, K. Vinogradi Vinski Podrum Belje d.d. 031/730902 Š. Petefija 2, K. Vinogradi 31 309 Obiteljska vinarija "Gregurek" 031/730929 Glavna 150, Kn. Vinogradi Vinska cesta "Budžak", Kamenac

Budžak bb Kamenac 31 309 K. Vinogradi

Restoran "Baranjski ambient" 098/438019 Glavna 8, Kn. Vinogradi Restoran "Panon" 031/730901 M. Pijade bb Kn. Vinogradi SRC "Bazeni" 031/730901 M. Pijade bb Kn. Vinogradi Restoran "Baranjska kuća", Karanac 098/652900 Kolodvorska 99. Karanac 31 315

Seosko gospodarstvo "Sklepić", Karanac 031/720271 Kolodvorska 58, Karanac 31 315 Seljačko domaćinstvo "Šipec", Kn. Vinogradi

Glavna 8, K vinogradi 31 309

Obitelj Đeri 031/730813 M. Klajna 11, Kn. Vinogradi 31 309 14. Koška Jug Marica Kolodvorska 27, Niza 31224 Koška 15. Marijanci Dorkić Darko J.J.Strossmayera 97, Marijanci 31 555 16. Magadenovac Pavlović Zoran I.L. Ribara 71, Beničanci, Magadenovac

17. Petlovac Bećović Branka V. Nazora 128 A, Luč

Feropromet d.o.o Srednja 12, Petlovac 18. Podgorač Tkalčec Jasna J.J. Strossmayera 20, Podgorač 19. Popovac Hudobec Branka R. Končara 60, Popovac 20. Semeljci Samardžić Mirko K. Tomislava 14, Semeljci

21.

Trnava Misna vina d.o.o.

099/319-5500 J.J. Strosmyera 25 31 411 Trnava

OPG Lukačević Hrvoje 098/9632-132 J.J. Strosmyera 4, 31 411 Trnava

Obitelj Lukačević 098/982-4031 I. Meštrovića 17, 31 411 Trnava

Lukačević Ivan J.J. Strossmayera 7, Trnava LB - inženjering v. Igor Lukačević

J.J. Strossmayera 8, Trnava

OPG Vračević Marijan 098/688-487 Marjansko Brdo 58, Trnava Pavlović Slaven 098/359-756 Zlatarevac 1 A, Trnava

OPG Vračević Franjo 098/1321-259 J.J. Strossmayera 29, Trnava

Samostan sestara Sv. Križa 031/863-054 I. Meštrovića 54, Trnava Vračević Josip J.J. Strosmayera 4, Trnava Ožbolt Đuro Lapovci 7, Lapovci, Trnava Heđi Ivica H. branitelja 59, Trnava Gospodarstvo ravan d.o.o. J.J. Strossmayera 24, Trnava Vračević Vjekoslav Strossmayerova 29, Trnava

Page 43: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

43

Prilog 29 - Ocjenjivanje i razvrstavanje županija prema razvijenosti

Page 44: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

44

Prilog 30 - Indeks konkuretnosti županija

Rb. Županija Indeks konkurentnosti županija 1 Zagrebačka županija 5 2 Krapinsko-zagorska županija 15 3 Sisačko-moslavačka županija 16 4 Karlovačka županija 12 5 Varaždinska županija 4 6 Koprivničko-križevačka županija 7 7 Bjelovarsko-bilogorska županija 11 8 Primorsko-goranska županija 6 9 Ličko-senjska županija 19 10 Virovitičko-podravska županija 17 11 Požeško-slavonska županija 20 12 Brodsko-posavska županija 18 13 Zadarska županija 9 14 Osječko-baranjska županija 14 15 Šibensko-kninska županija 13 16 Vukovarsko-srijemska županija 21 17 Splitsko-dalmatinska županija 8 18 Istarska županija 3 19 Dubrovačko-neretvanska županija 10 20 Međimurska županija 2 21 Grad Zagreb 1 Izvor: "Analiza regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske 2007" (UNDP i NKV 2008, rukopis)

Page 45: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

45

Prilog 30A – Indeks konkurentnosti

Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007, str. 19.

Page 46: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

46

Prilog 31. Planovi sustavnog gospodarenja energijom na području Osječko-baranjske županije Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj (Projekt SGE) je dio većeg projekta "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj". Projekt SGE provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Globalnog fonda za okoliš. Projekt SGE je usmjeren na zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, dok su prema građanstvu i uslužnom sektoru usmjerene druge aktivnosti. Prvi korak uvođenja sustavnog gospodarenja energijom u gradove i županije Osječko-baranjska županija poduzela je 2008. godine potpisivanjem Energetske povelje - deklaracije predstavnika lokalne i područne samouprave, kojim se iskazuje svjesnost i politička volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj razini, brizi o zaštiti okoliša te racionalnom gospodarenju resursima za dobrobit lokalne zajednice i svih građana. Nakon postavljanja ciljeva projekta te odluke o uključenju i provedbi, Osječko-baranjska županija je potpisala s UNDP-om Pismo namjere. Pismom namjere je Osječko-baranjska županija usuglasila suradnju sa UNDP-om u kojem je definiran opseg i trajanje projekta, aktivnosti i obveze te koraci potrebni za realizaciju. Koordinator provođenja navedenog projekta je Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije u suradnji sa sljedećim upravnim odjelima: Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb, Službom za zajedničke poslove, Upravnim odjelom za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu te UNDP-om. Napravljen je Informacijski sustav gospodarenja energijom (ISGE). Putem ISGE kontinuirano on-line prati se potrošnja energije i postoji uvid u potrošnju u svim objektima koji su u vlasništvu Županije, odnosno u objektima ustanova nad kojima Županija ima osnivačka prava. Cilj je smanjiti u idućem razdoblju potrošnju energenata za 10%. Sljedeći korak je otvorenje Energetske galerije u prostorijama Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije, Radićeva 4, Osijek s ciljem upoznavanja građana o mogućnostima ušteda, kako energetskih tako i financijskih, po pitanju korištenja energije

Page 47: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

47

Prilog 32 - Glavna postojeća i planirana vodocrpilišta na području OBŽ5

5 Preuzeto iz Programa zaštite okoliša na području OBŽ, str. 53.

Page 48: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

48

Prilog 33 - Opis stanja postojećeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda6

6 Idem,str.55

Page 49: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

49

Prilog 34 - Vodnogospodarske građevine i kanalska mreža na području OBŽ7

7 Idem, str. 56.

Page 50: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

50

Prilog 35 - Aktivna odlagališta na području OBŽ 8

Izvor: Upravni odjel za prostorno uređenje OBŽ

8 Idem, str. 58.

Lokacija odlagališta 

Odlagalište Početak odlaganja Površina (ha)

Količina odloženog otpada (t)

Beli Manastir

gradsko odlagalište "Beli Manastir" 1960 2 95.232

Belišće "Staro Valpovo" 1980. 32 377.466 Donji

Miholjac "Doroslov" 1980. 5 74.452

Đakovo "Vitika" 1977. 6,5 180.627 Našice "Pepelane" 1983. 2,2 47.734 Osijek "Lončarica Velika" 1995. 7,2 537.959 Osijek Nemetin 1990. 6 88.000 Osijek Sarvaš 1968. 10 85.000

Đurđenovac "Pribiševci" 1980. 0,2 11.517

Feričanci "Strm Breg" 1985. 1 9.547 Semeljci "Ada Koritna" 2002. 0,15 7.797 Ukupno - - 74,25 1.515.331

Page 51: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

51

Prilog 36 - Plan gospodarenja otpadom OBŽ 2007-2014 Tablica 1. Finacijski i terminski plan

Izvor: Plan gospodarenaj otpadom OBŽ 2007-2014, str. 47.

Page 52: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

52

Slika 1. Planirani raspored objekata za gospodarenje otpadom na području OBŽ9

9 Plan gospodarenaj otpadom OBŽ 2007-2014, str. 35.

Page 53: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

53

Prilog 37 – Poslovne zone u Osječko-baranjskoj županiji

Rb. JLS Naziv zone Površina (M2) Ukupna vrijednost (kn)

Dosadašnja ulaganja (kn)

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Cijena zemljišta (kn/m2)

Komunalni doprinos (kn/m2)

Prostorni planovi

Projektna dokumentacija

Izvršena parcelacija

Vodovod

Odvodnja

Cesta Telefon

Plin Elektriočna energija

1-3 Beli Manastir PZ-Sjever, Jug, Zapad 601.997 18.000.000 13.824.708 37 634 0,00 0,00 PPUG Glavni projekt + + + + + + +

4 Belišće Gospodarska zona 65.000 6.000.000 6.000.000 14 118 22,20 15,00 PPUG Glavni projekt + + + + + + +

5 Belišće Tržni centar 3.000 6.000.000 6.000.000 18 40 7.400,00 25,00 PPUG Glavni projekt + + + + + + +

6 Donji Miholjac Industrijska zona Janjevci 1.260.000 30.000.000 12.000.000 28 742 21,90 10,00 PPUG Glavni projekt djelom+ + + + + +

7 Donji Miholjac PZ Lanik 60.000 7.760.000 3.000.000 3 30 21,90 10,00 PPUG Glavni projekt + + + + + + +

8 Đakovo Industrijska zona 640.000 6.550.000 3.680.000 26 816 50,00 15,00 GUP Glavni projekt djelom+ + + + + +

9 Đakovo Gospodarska zona Široko Polje 193.900 16.400.000 68.800 3 30 50,00 15,00 UPU Idejno rješenje +

10 Našice Industrijska zona 680.000 22.000.000 16.000.000 8 300 52,00 6,00-12,00 PPUG Glavni projekt + + + + + + +

11 Osijek* Zona skladišta i servisa 600.000 101 1.700 184,61 90,00 PPUG Glavni projekt + + + + + + +

12 Valpovo Zona malog gospodarstva 70.000 14.600.000 14.000.000 17 205 16,00 20,00 PPUG; DGlavni projekt + + + + + + +

13 Valpovo Poslovna zona 56.000 4.800.000 4.500.000 4 65 250,00 26,00 PPUG; DGlavni projekt djelom+ + + + + +

14 Bizovac Sajmište 39.834 3.091.920 3.091.920 11 29 12,00 0,00 PPUG Glavni projekt + + + + + + +

15 Đurđenovac Zona zanatstva i male privrede 29.000 4.178.175 1.943.700 5 8 153,00 1,00 PPUO; PIzvedbena djelom+ + + +

16 Koška Zona malog gospodarstva 52.277 4.000.000 2.000.000 2 4 11,28 5,00 PPUO Glavni projekt + + + + + +

17 Marijanci PZ Črnkovci 588.723 2.500.000 500.000 4 70 7,30 5,00 PPUO Građevinske do djelom+ + + + +

18 Petrijevci

Gospodarska zona za malo i srednje poduzetništvo

57.035 5.773.526 3.389.584 10 246 8,00 33,00 PPUO Glavni projekt + + + + + +

19 Semeljci PZ Semeljci 86.673 25.614.508 17.558.594 10 150 10,00 5,00 PPUO; DGlavni projekt djelom+ + + + +

20 Viljevo PZ Cret Viljevski 36.000 1.220.000 750.000 3 2 2,50 2,50 PPUO Glavni projekt djelomično + + +

21 Osijek** Slobodna zona Osijek 1.350.000 400.000.000 400.000.000 6 1.000 90,00 + + + + + + +

Ukupno: 21 6.469.439 578.488.129 508.307.306 310 6.189

Stanje opremljenosti

*ne raspolažemo podatkom o ukupnoj vrijednosti Zone skladišta i servisa (stara zona) u Osijeku u trenutku izrade ovog dokumenta.

Page 54: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

54

Prilog 38 - Sustav zaštite okoliša u Osječko-baranjskoj županiji10 Osječko-baranjska županija donijela je 2006. godine, Plan gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje 2007.-2014. godine, usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007 – 2015., Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kojim su zacrtani ciljevi u gospodarenju otpadom: smanjivanje količine nastalog otpada i održivo gospodarenje otpadom radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, izdvajanje sekundarnih sirovina, oporaba otpada recikliranjem i ponovnom uporabom u materijalne ili energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan način i sanacija otpadom onečišćenog tla. Planom je definiran cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na području županije koji se zasniva na realizaciji jednog županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) na lokaciji "Orlovnjak" na području Općine Antunovac i pet pretovarnih stanica (PS) na područjima gradova: Belog Manastira, Đakova, Našica, Donjeg Miholjca i Belišća/Valpovo. Plan gospodarenja otpadom županije usklađen je i s dokumentima prostornog uređenja. Instrumente zaštite okoliša za županijsku razinu su: standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša, postupci strateške procjene utjecaja planova i programa na okoliš, procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenja, sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, prostorni planovi te uvođenje sustava okolišnog upravljanja (EMAS) s ciljem učinkovitijeg upravljanja okolišem i informiranja javnosti o utjecajima pojedinih djelatnosti na okoliš. Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (NEAP) određeno je da je informacijski sustav za zaštitu okoliša, koji se treba temeljiti na monitoringu i socio-ekonomskim podacima, dio instrumentarija koji je potreban za ostvarivanje ciljeva sustava upravljanja okolišem. Pomoću informacijskog sustava zaštite okliša stvaraju se uvjeti za brže, bolje i lakše upravljanje podatcima te za kvalitetniju provedbu politike zaštite okoliša i kvalitetnije obavješćivanje javnosti. U Republici Hrvatskoj je općenito prisutan nedostatak kvalitetnih podataka o stanju okoliša, koji su presudni za odlučivanje o njegovoj zaštiti. U Osječko-baranjskoj županiji se od 2008. godine vodi Registar onečišćavanja okoliša (ROO) kao dio baze podataka o okolišu Informacijski sustav zaštite okoliša Republike Hrvatske (ISZO) koji na državnoj razini vodi Agencija za zaštitu okoliša. Do kraja 2008. godine u okviru ISZO razvijeno je 30 baza podataka u okviru 11 podsustava (zrak, voda, more, tlo, biološka raznolikost, otpad, poljoprivreda i šumarstvo, industrija i energetika, promet i turizam, zdravlje i sigurnost i opće teme zaštite okoliša). Informacijski sustav zaštite okoliša u Osječko-baranjskoj županiji ne može se ocjeniti zadovoljavajućim s obzirom da se podatci o okolišu nalaze po raznim nepovezanim bazama i evidencijama institucija i tijela javne vlasti. Za uspostavu kvalitetnog županijskog informacijskog sustava zaštite okoliša potrebno je: analizirati već postojeće izvore podataka, pronaći, odnosno identificirati manjkavosti podataka, uspostaviti sustav praćenja gdje je potrebno, odnosno poboljšati praćenje već postojećih parametara, raditi na sustavnom poboljšanju komunikacije među nadležnim tijelima u županiji te s lokalnim samoupravama i državnim institucijama.

10 Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša OBŽ

Page 55: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

55

Prilog 39 - Pregled odabranih pokazatelja sektora društvenih djelatnosti (L,M,N,O,P) na području OBŽ za razdoblje 2005-2009. Tablica 1. Bruto dodana vrijednost (u milijunima kuna) Opis 2005 2006 2007 BDV-Javna uprava i obrana; socijalno osiguranje; obrazovanje; zdravstvena zaštita i socijalna skrb i ostale uslužne djelatnosti (L,M,N,O,P)

2.512 2.739 2.937

BDV OBŽ 10.578 11.579 16.025

Udio BDV-a društvenih djelatnosti u BDV-u OBŽ 24% 24% 18% Indeks BDV društvenih djelatnosti OBŽ 109,0 107,2 Indeks BDV OBŽ 109,5 138,4 Izvor: DZS, Priopćenje 12.1.2. ; Ožujak 2010 i veljača 2009; Obrada RRA SiB 2010

Tablica 2. Zaposlenost za razdoblje 2005-2009 Opis 2005 2006 2007 2008 2009 Zaposleni-Javna uprava i obrana; socijalno osiguranje; obrazovanje; zdravstvena zaštita i socijalna skrb i ostale uslužne djelatnosti (L,M,N,O,P)

23.133 23.723 24.307 25.049 24.691

Ukupno zaposleni u OBŽ 94.230 99.056 100.793 102.358 95.030 Zaposleni u društv.dj./ukupno zaposleni

25% 24% 24% 24% 26%

Izvor: HZZ, područna služba Osijek; obrada RRA SiB 2010 Tablica 3. Struktura zaposlenih u sektoru za 2009. Djelatnost 2009. Udio (%) L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 8.060 33% M Obrazovanje 7.768 31% N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 5.744 23% O

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 3.119 13%

P Djelatnosti kućanstava 0 0% Ukupno L,M,N,O,P 24.691 100%

Izvor: HZZ, područna služba Osijek; obrada RRA SiB 2010

Page 56: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

56

Prilog 40 – Slušanost, gledanost i čitanost medija na području Slavonije i Baranje Svakoga mjeseca lokalni mediji u Slavoniji i Baranji, uključujući i one na državnom nivou, objavljuju podatke o slušanosti, gledanosti i čitanosti.11 RADIJSKE POSTAJE Obično agencije koje se angažiraju na zadacima ankete „koja je radiopostaja najslušanija“, provode ispitivanje putem telefonske ankete, na bazi 1000 osoba. Prema zadnjoj ovakvoj anketi omjer među radiopostajama u tzv osječkom prstenu je sljedeći (%). SLUŠANOST: Radio Osijek 18 Slavonski radio 27 Soundset plus odn. Radio Plus 15 Gradski radio 20 Novi radio (Đakovo) 10 Radio Baranja 10 Do ovog podatka se došlo nakon upoređivanja 6 anketa svih ovih radio postaja i uzimanja srednjeg broja. Prema ovoj tablici vidi se da anketa ima tzv urbani štih jer osim radio Osijeka koji obrađuje teme iz političkog živote, društvene teme, lokalne aktualnosti, ostale postaje su orijentirane isključivo na puštanje glazbe. NOVINE Čitanost: Glas Slavonije 60 Večernji list 20 Jutarnji list 15 Vjesnik 2 Novi list 1 24 sata je namjerno izostavljen jer je riječ o tabloidu. Kod dnevnih novina u području Osječkog prstena najprodavaniji i najčitaniji medij je Glas Slavonije. Riječ je o mediju koji obrađuje najviše tema iz gospodarstva, politike, zabave, sporta na području Osijeka i okolice. Svi ostali mediji okrenuti su isključivo državnom nivou i području Zagreba. Jutarnji list je u potpunosti izgubio regionalno izdanje, pa tako više nema dvije stranice Slavonije i Baranje, a i Večernji list je smanjio obim stranica. To se očitovalo i u prodaji koja izgleda ovako

11 Ove pokazatelje treba promatrati sa određenom rezervom jer su prilagođeni željama medija koji ih objavljuje, s odmakom od mogućih15 posto. Naime, riječ je o naručenim anketama koje pokazuju koji medij ima najviše poklonika.

Page 57: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

57

Glas Slavonjie 10.500 Večernji list 1.000 Jutarnji list 700 Vjesnik 30 - radi se o prodanim primjercima + pretplata Iako nije navedeno u anketama, sve više građana Osijeka i okolice uzimaju Internet pretplatu ovih izdanja i pretpostavka je da će u budućnosti Internet izdanja polako zamjenjivati papirnati oblik novina. TELEVIZIJA: Gledanost: HTV 30 RTL 20 NOVA TV 25 SLAVONSKA TV 12 OSJEČKA TV 10 Ankete među TV postajama ne mogu se uzeti kao globalnu sliku. U TV slučaju gleda se pojedina emisija (primjerice dnevnik). Što se tiče glavne informativne emisije tri nacionalna TV (HTV, RTL, NOVA) su u postocima izjednačeni, s blagom prednošću dnevnika NOVE TV (u 19,15). Na drugom mjestu je HTV, a na trećem RTL. Gledajući kvalitetu ovih emisija može se vidjeti da informaciju još uvijek na prvom mjestu daje HTV, dok RTL i NOVA TV to čine u nešto žućem obliku

Page 58: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

58

Prilog 41 - Udruge na području OBŽ-a upisane prema djelatnostima

Registrirane udruge na području OBŽ Vrsta Broj

Duhovne 16 Ekološke 50 Etničke 40 Gospodarske 282 Hobističke 70 Humanitarne 32 Informacijske 13 Kulturne 326 Nacionalne 36 Okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji 145 Okupljanje i zaštita žena 49 Ostale djelatnosti 337 Prosvjeta 21 Socijalna 75 Tehnička 319 Udruga domovinskog rata 85 Zaštita prava 15 Zdravstvena 76 Znanstvena 24 Športska 1123 UKUPNO 3134

Page 59: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

59

Prilog 42: Ostale institucije važne za regionalni razvoj • AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I

RURALNOM RAZVOJU (APRRRR) provodi prioritete i mjere poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja te politike razvoja ribarstva. Akreditirana je za provedbu pretpristupnih programa SAPARD i IPARD te je odgovorna za sve provedbene funkcije na temelju Okvirnog sporazuma (NN-MU 10/07) te Sektorskog sporazuma (NN-MU 10/08)

• AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH je javna ustanova osnovana Zakonom o agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Djelatnost Agencije su poslovi planiranja, razvijanja, organiziranja, provedbe, praćenja i unaprjeđivanja sustava strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Među glavnim zadaćama Agencije za razvoj novih i modernizacija postojećih strukovnih kurikuluma temeljenih na strukovnim kvalifikacijama, odnosno kompetencijama i ishodima učenja, koji odražavaju potrebe tržišta rada i daljnjeg obrazovanja. Značajnu ulogu u usklađivanju strukovnog obrazovanja i tržišta rada imaju sektorska vijeća koja obuhvaćaju predstavnike svih partnera i sudionika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

• HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA (HTZ) jest sustav koji čine turističke zajednice gradova i općina, regionalne turističke zajednice i glavni ured na nacionalnoj razini sa svojim predstavništvima u inozemstvu. Osnovne nadležnosti sustava jesu kreiranje i provedba turističke promidžbe i upravljanje turističkim destinacijama u svrhu unapređenja konkurentnosti turističkog proizvoda na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini.

• FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (FRR)12 ima za cilj poticanje ujednačenog razvoja u Republici Hrvatskoj putem financiranja inicijativa koje potiču uravnotežen regionalni te potporu županijama i jedinicama lokalne samouprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata.

• FOND ZA RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE (FRZ) zamišljen je i koncipiran kao aktivan provoditelj razvojnih programa u gospodarstvu Republike Hrvatske. Fond u osnovi djeluje kao prijenosnik proračunskih sredstava namijenjenih poticanju poduzetništva radi bržeg i ravnomjernoga gospodarskog rasta i razvoja Republike Hrvatske.

• FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

obavlja poslove u svezi s financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja

12 U 2010. godini bilo je govora o ukidanju Fonda; u trenutku pisanja ovog dokumenta nema službene odluke o njegovu ukidanju

Page 60: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

60

okoliša i u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Fond upravlja sustavima za gospodarenje određenim kategorijama otpada sukladno Zakonu o otpadu i podzakonskim propisima donesenim temeljem Zakona o otpadu. • HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (HBOR) osigurava kreditne

linije za različite programe/projekte ministarstava koje dodjeljuje putem mreže komercijalnih banaka. Također ima vlastite programe za specifične tvrtke diljem države, na primjer industrije koje ulažu u tehnologiju ili izvoz, mala i srednja poduzeća i turističke tvrtke. Procijenjeno je da se otprilike 10% svih državnih potpora lokalnim vlastima, poduzećima i drugim gospodarskim čimbenicima usmjerava preko HBOR-a uz daljnje posredovanje mreže komercijalnih banaka. Velik dio njezinih sredstava usmjerava se na područja posebne državne skrbi (PPDS), na temelju komercijalnih poslovnih uvjeta koji daju prednost niskorizičnim klijentima.

• HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO (HAMAG) kao provedbeno tijelo MINGORP-a nudi određen broj programa za jačanje mreže potpore malom gospodarstvu, posebice ovjerene programe za poslovne savjetnike i jamstvene programe kojima se nude posebne pogodnosti tvrtkama na potpomognutim područjima i poduzetnicima početnicima. Također provodi i cijeli niz drugih investicijskih mjera usmjerenih na MSP koji imaju svoj temelj u programu razvoja malog gospodarstva MINGORP-a.

• HRVATSKI INSTITUT ZA TEHNOLOGIJU (HIT D.O.O.) ima mandat za

stvaranje preduvjeta za ubrzanu primjenu novih znanja i tehnologija putem usluga, ekspertize i financiranja projekata. Nakon preustroja u prosincu 2006. godine, HIT je preuzeo provedbu programa TEST, koji osigurava financiranje pretkomercijalnog istraživanja za razvoj novih tehnologija stvaranjem originalnih rješenja te istraživanja koja povezuju temeljne znanosti i njihovu primjenu u tehnologiji s razvojem industrijskih sektora. HIT je također zadužen za razvoj nacionalne platforme za tehnologijske projekcije te za sustav poslovne inteligencije, a od MZOŠ-a će preuzeti konsolidaciju administrativne strukture nacionalnih info-točaka okvirnih razvojnih programa za istraživanje i tehnologiju.

• POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTAR HRVATSKE (BICRO D.O.O.) ključna je organizacija u nacionalnom inovacijskom sustavu čija je osnovna uloga razvoj i provedba programa državne potpore radi jačanja tehnologijskog razvoja kao pokretača održivoga gospodarskog rasta zemlje. Smjernicama koje je prihvatila Vlada Republike Hrvatske pokrenut je u 2006. godini program "Poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama" 4koji čini pet potprograma i uključuje državne poticaje poduzetništvu utemeljenom na inovacijama i novim tehnologijama. Provedba potprograma RAZUM, TEHCRO, VENCRO, IRCRO i KONCRO povjerena je Poslovnoinovacijskom centru Hrvatske - BICRO d.o.o. Programima se

Page 61: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

61

financiraju inovativni tehnologijski projekti radi podizanja konkurentnosti domaćih poduzeća i proizvoda te stvaranja drugih uvjeta potrebnih za uspješan prijenos znanja.

• HRVATSKE VODE jesu javna ustanova za upravljanje vodama koja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim poduzećima, odnosno u suradnji sa županijama, planira, sufinancira i provodi vodnogospodarske projekte.

• APIU 13 - Agencija za promicanje izvoza i ulaganja jest agencija Vlade Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća pružanje potpune usluge investitorima pri realizaciji ulagačkih projekata, predlaganje mjera za unaprjeđenje ulagačkog okruženja te prezentacija Hrvatske u inozemstvu kao poželjne ulagačke lokacije.

• SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEGIJU I KOORDINACIJU FONDOVA EU (SDURF) upravljao je izradom Strateškog okvira za razvoj Republike Hrvatske (2006.-2013.) te je odgovoran za praćenje provedbe ciljeva postavljenih tim okvirom. Dodatno, Ured je odgovoran za kompletnu koordinaciju EU fondova dostupnih Republici Hrvatskoj te je određen institucionalnim nositeljem pregovora za poglavlje 22. pravne stečevine Europske Unije (acquis communautaire) - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Osim toga, koordinirao je izradu Okvira za usklađenost strategija 2007.-2013. kao krovnog strateškog dokumenta za korištenje sredstava u sklopu treće i četvrte komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) te je odgovoran za izradu Nacionalnoga strateškog referentnog okvira, glavnog strateškog dokumenta vezanog uz proces programiranja za strukturne instrumente kohezijske politike Europske Unije. Navedeni se zadaci provode u suradnji s drugim upravnim tijelima, nevladinim sektorom i Europskom komisijom (EK).

• SREDIŠNJA AGENCIJA ZA FINANCIRANJE I UGOVARANJE PROGRAMA I PROJEKATA EUROPSKE UNIJE (SAFU), kao dio Operativne strukture za program IPA, odgovorna je za pripremu natječajne dokumentacije, objavu natječaja, ugovaranje, provedbu ugovora o nabavi usluga, roba, izvođenje radova te dodjelu bespovratnih sredstava, kao i za izvršavanje plaćanja.

13 U 2010. godini bilo je govora o ukidanju Agencije; u trenutku pisanja ovog dokumenta nema službene odluke o njezinu ukidanju

Page 62: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

62

Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih društava kojima je osnivač ili suosnivač Osječko-baranjska županija

Temeljem propisa odnosno odluka svoje Skupštine, Osječko-baranjska županija je su/osnivač određenog broja trgovačkih društava odnosno su/osnivač određenog broja ustanova.

Trgovačka društva u su/vlasništvu Osječko-baranjske županije su:

• Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. za međunarodnu i regionalnu suradnju Osijek (temeljem Društvenog ugovora između Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije iz 2007. godine, su-osnivač Županije 50%)

• Tehnologijski-razvojni centar u Osijeku d.o.o. (temeljem Društvenog ugovora između Županije, Grada Osijeka i Sveučilišta, suvlasništvo Županije 10,53%)

• Slobodna zona Osijek d.o.o. (temeljem Ugovora o osnivanju iz 1997., suvlasništvo Županije 95,79 %)

• Miholjački poduzetnički centar d.o.o. Donji Miholjac (temeljem Društvenog ugovora o osnivanju Miholjačkog poduzetničkog centra d.o.o. Donji Miholjac iz 2002. godine, suvlasništvo Županije 30%)

• Regionalna veletržnica d.d. Osijek (suvlasništvo Županije 15,32%) • ULO hladnjača d.o.o. Osijek (temeljem Društvenog ugovora između Županije i Grada

Osijeka iz 2006. godine, suvlasništvo Županije 50%) • Zračna luka d.o.o. Osijek (temeljem Zakona o zračnim lukama iz 1999., suvlasništvo

Republike Hrvatske, Grada Osijeka i Županije 20%) • Cesting d.o.o. Osijek (temeljem odluka Skupštine Županije o privatizaciji iz 2008. i

2009. godine, suvlasništvo Županije 38%) • Vuka d.d Osijek (suvlasništvo Županije 26%) • Karašica-Vučica d.d. Donji Miholjac (suvlasništvo Županije 26%) • Odvodnja d.d. Darda (suvlasništvo Županije 26%) • Ekos d.o.o. za gospodarenje otpadom Osijek (temeljem Odluke Skupštine Županije iz

2009. godine, vlasništvo Županije 100%)

Ustanove sa su/osnivačkim pravima Osječko-baranjske županije su:

Ustanove zdravstvene zaštite:

• Dom zdravlja Osijek • Dom zdravlja Beli Manastir • Dom zdravlja Donji Miholjac • Dom zdravlja Đakovo • Dom zdravlja Našice • Dom zdravlja Valpovo • Opća županijska bolnica Našice • Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije • Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije • Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Osijek • Ljekarne Osijek • Ljekarna Beli Manastir • Ljekarna Đakovo

Page 63: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

63

Ustanove socijalne skrbi:

• Dom za starije i nemoćne osobe Osijek • Dom za starije i nemoćne osobe Beli Manastir • Dom za starije i nemoćne osobe Đakovo • Centar za profesionalnu rehabilitaciju

Srednjoškolske ustanove:

1. Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir 2. Prva srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir 3. Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir 4. Srednja škola Donji Miholjac, Donji Miholjac 5. Srednja strukovna škola Braće Radića Đakovo, Đakovo 6. Gimnazija A.G. Matoša, Đakovo 7. Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo, Đakovo 8. Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice, Našice 9. Elektrotehnička i prometna škola Osijek, Osijek 10. Strojarska tehnička škola Osijek 11. I. gimnazija Osijek, Osijek 12. II. gimnazija Osijek, Osijek 13. III. gimnazija Osijek, Osijek 14. Medicinska škola Osijek, Osijek 15. Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek, Osijek 16. Graditeljsko-geodetska škola Osijek, Osijek 17. Tehnološka škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Osijek 18. Ekonomska i upravna škola Osijek, Osijek 19. Ugostiteljsko-turistička škola Osijek 20. Obrtnička škola Osijek, Osijek 21. Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas", Osijek 22. Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek, Osijek 23. Škola za osposobljavanje i obrazovanje "Vinko Bek", Osijek 24. Učenički dom "Hrvatskoga radiše" Osijek, Osijek 25. Srednjoškolski đački dom Osijek, Osijek 26. Glazbena škola Franje Kuhača Osijek, Osijek 27. Srednja škola Valpovo, Valpovo 28. Srednja škola Josipa Kozarca Đurđenovac 29. Srednja škola Dalj, Dalj

Ustanove osnovnoškolskog obrazovanja:

1. Osnovna škola Šećerana, Šećerana 2. Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman" Beli Manastir 3. Osnovna škola "August Harambašić", Donji Miholjac 4. Osnovna škola Hrvatski sokol, Podgajci Podravski 5. Osnovna škola Budrovci, Budrovci 6. Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić", Đakovo 7. Osnovna škola "Vladimir Nazor", Đakovo 8. Osnovna škola Josipa Antuna Ćolnića, Đakovo 9. Osnovna škola Đakovački Selci, Selci Đakovački 10. Osnovna škola Matija Gubec, Piškorevci 11. Osnovna škola Dore Pejačević Našice, Našice 12. Osnovna škola kralja Tomislava, Našice 13. Osnovna škola Ivana Brnjika Slovaka, Jelisavac 14. Osnovna škola Matije Petra Katančića, Valpovo 15. Osnovna škola Ladimirevci, Ladimirevci 16. Osnovna škola Vladimira Nazora, Feričanci 17. Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera, Đurđenovac 18. Osnovna škola Hinka Juhna Podgorač, Podgorač

Page 64: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

64

19. Osnovna škola Čeminac, Čeminac 20. Osnovna škola Jagodnjak, Jagodnjak 21. Osnovna škola Popovac, Popovac 22. Osnovna škola Kneževi Vinogradi, Kneževi Vinogradi 23. Osnovna škola Bilje, Bilje 24. Osnovna škola Lug, Lug 25. Osnovna škola Draž, Draž 26. Osnovna škola Darda, Darda 27. Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Belišće 28. Osnovna škola Bratoljuba Klaića, Bizovac 29. Osnovna škola Vladimir Nazor, Čepin 30. Osnovna škola Miroslava Krleže, Čepin 31. Osnovna škola Ernestinovo, Ernestinovo 32. Osnovna škola Laslovo, Laslovo 33. Osnovna škola Gorjani, Gorjani 34. Osnovna škola "Josip Kozarac", Josipovac Punitovački 35. Osnovna škola Drenje, Drenje 36. Osnovna škola Ivana Brlić Mažuranić, Koška 37. Osnovna škola Petrijevci, Petrijevci 38. Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera, Trnava 39. Osnovna škola Josipa Kozarca, Semeljci 40. Osnovna škola "Ivana Brlić Mažuranić", Strizivojna 41. Osnovna škola "Silvije Strahimir Kranjčević", Levanjska Varoš 42. Osnovna škola Milka Cepelića, Vuka 43. Osnovna škola Mate Lovraka, Vladislavci 44. Osnovna škola Luka Botić, Viškovci 45. Osnovna škola "Matija Gubec", Magadenovac 46. Osnovna škola Dalj, Dalj 47. Osnovna škola Bijelo Brdo, Bijelo Brdo 48. Osnovna škola "Antunovac", Antunovac 49. Osnovna škola Ante Starčevića Viljevo, Viljevo 50. Osnovna škola Zmajevac, Zmajevac 51. Osnovna glazbena škola „Kontesa Dora“, Našice

• Hrvatsko narodno kazalište Osijek • Galerija likovnih umjetnosti Osijek • Zavod za informatiku Osijek • Zavod za prostorno uređenje • Agencija za obnovu osječke Tvrđe (suosnivači Republika Hrvatska, Grad Osijek i

Županija) • Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-

baranjske županije

• Uprava za ceste Osječko-baranjske županije

Izvor: web Osječko-baranjske županije, www.obz.hr

Page 65: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

65

Prilog 44 - Opis djelokruga poslova Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. za međunarodnu i regionalnu suradnju (RRA) osnovana je odlukom gradskog vijeća Grada Osijeka od 21. prosinca 2005. godine, te je registrirana pri Trgovačkom sudu u Osijeku 8. veljače, 2006. godine. U prosincu 2006. Društvu kao ravnopravni suosnivač pristupa Osječko-Baranjska županija, te je 18. siječnja 2007. potpisan Društveni ugovor kojim se reguliraju pravni temelji Agencije. RRA je osnovana kao operativno tijelo koje kroz aktivno djelovanje služi kao stručna pomoć razvojnim subjektima u kreiranju razvojnih projekata i njihovom kandidiranju za dobivanje financijskih potpora, s posebnim naglaskom na međunarodne izvore potpora (pretpristupni programi EU) i privlačenju stranih i domaćih ulaganja i investicija.

Vizija RRA jest biti poveznica javnog, privatnog i civilnog sektora u izgradnji i provedbi razvojnih projekata koji imaju za cilj društveni i gospodarski razvoj, koji će dovesti do podizanja kvalitete života na području Slavonije i Baranje. Misija RRA je biti aktivni sudionik u poticanju regionalnog razvoja kroz korištenje dostupnih EU i ostalih međunarodnih fondova, nacionalnih izvora financiranja te kroz privlačenje stranih i domaćih ulagača i investitora, a u skladu s prioritetima županijske razvojne strategije. RRA je od kolovoza 2010. g. od strane Agencije za regionalni razvoj RH akreditirana za koordinatora regionalnog razvoja za Osječko-baranjsku županiju. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje RA SiB je u svom radu prvenstveno orijentirana na prioritete osnivača, županije i grada, na potrebe lokalne samouprave na području OBŽ, kao i na ostale zainteresirane strane kojima također pruža svu potrebnu pomoć u vidu informiranja, edukacija i konzultacija vezano za pripremu i provedbu projekata financiranih kroz dostupne natječaje predpristupnih programa EU, kao i kroz druge izvore financiranja. Ispod se nalazi pregled sadašnjih i planiranih aktivnosti RRA za potrebe osnivača. AKTIVNOSTI KOJE RRA SiB PROVODI ZA OSJEČKO-BARANJSKU ŽUPANIJU:

- Koordinacija s upravnim odjelima OBŽ i drugim razvojnim dionicima s područja OBŽ na izradi Županijske razvojne strategije;

- Koordinacija svih razvojnih dionika na području OBŽ na definiranju prioritetnih projektnih ideja radi sastavljanja kvalitetne i relevantne baze projekata županije u okviru županijske razvojne strategije, za financiranje iz nacionalnih i međunarodnih izvora;

- Koordinacija s upravnim odjelima OBŽ i drugim razvojnim dionicima s područja OBŽ na definiranju prioritetnih projektnih ideja, radi pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova;

- Koordinacija sa županom, zamjenicima župana, pročelnicima, direktorima, radnim tijelima OBŽ-a i drugim razvojnim dionicima na definiranju prioritetnih projektnih ideja u kontekstu Dunavske strategije i novih mogućnosti financiranja iz EU fondova;

- Predstavljanje OBŽ na sastancima nacionalne radne skupine za Dunavsku strategiju i konferencijama dionika u izradi Dunavske strategije;

- Provedba EU projekta Donauregionen + sa Zavodom za prostorno uređenje; - Provođenje informativno/edukativnih radionica za djelatnike upravnih odjela

OBŽ-a kao i županijskih tvrtki i institucija o relevantnim natječajima i postupku pripreme i prijave projekata;

Page 66: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

66

- Konzultacije za jedinice lokalne samouprave na području OBŽ-a vezano za konkretne projektne prijedloge i natječaje (IPARD; IPA IIIC-regionalna konkurentnost; IPA II-prekogranična suradnja);

- Pripremu projektnih prijedloga za nadolazeće natječaje u programu IPA, u komponenti IIIc regionalna konkurentnost;

- Provođenje odobrenih projekata i pripremu novih projekata u programu IPA, u komponenti II - prekogranična suradnja;

- Komunikacija sa subjektima na području OBŽ koji sudjeluju u pripremi i provedbi EU projekata te vođenje evidencije na razini OBŽ;

- Aktivno djelovanje u JMC IPA CBC HR-MAĐ i HR-SRB (nadzorni odbori programa prekogranične suradnje sa Mađarskom i Srbijom);

- Aktivno djelovanje u koordinaciji NUTS II statističke regije PANONIJA; - Aktivno djelovanje u Savjetu za Europske integracije OBŽ; - Redovne aktivnosti predstavništva RRA SiB u Briselu.

AKTIVNOSTI KOJE RRA SiB PROVODI ZA GRAD OSIJEK:

- Koordinacija s gradonačelnikom, pročelnicima i direktorima na definiranju prioritetnih projektnih ideja, pripremi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova;

- Provođenje informativno/edukativnih radionica za djelatnike upravnih odjela grada Osijeka kao i gradskih tvrtki i institucija o relevantnim natječajima i postupku pripreme i prijave projekata;

- Koordinacija razvojnih dionika na području grada Osijeka (upravni odjeli, gradske tvrtke i institucije) radi sastavljanja kvalitetne i relevantne baze projekata grada za Županijsku razvojnu strategiju i Dunavsku strategiju, radi pripreme za financiranje iz nacionalnih i međunarodnih izvora;

- Konzultacije za gradske tvrtke i institucije vezano uz konkretne projektne prijedloge i natječaje (EuropaAid, IPA prekogranična suradnja, IPAIIIc – regionalna konkurentnost i dr.)

- Administrativno praćenje projekta EE Slavonia za potrebe grada Osijeka – izrada financijskih izvješća (godišnje, finalno), praćenje dokumentacije, koordinacija s revizorima (vrijednost projekta za grad cca 1.400.000 hrk)

- Praćenje i provođenje odobrenih projekata u komponenti IPA II - prekogranična suradnja (projekt energ.efikasnosti CHEE; cca 1.400.000 hrk za grad Osijek)

- Priprema novih projekata u komponenti IPA II - prekogranična suradnja - Konzultacije i priprema projektnih prijedloga za nadolazeće natječaje u programu

IPA, u komponenti IIIc - regionalna konkurentnost (Nemetin posl.zona); - Redovne aktivnosti predstavništva RRA SiB u Briselu - Koordinacija Odbora za međunarodnu suradnju grada Osijeka. -

Kada je riječ o aktualnim aktivnostima i aktivnostima planiranim za buduće razdoblje, prioritet su aktivnosti na izradi i ažuriranju Županijske razvojne strategije (ranije ROP – Regionalni operativni program), referentnog strateškog dokumenta Osječko-baranjske županije za sve buduće projekte s područja županije. U okviru izrade ŽRS dio aktivnosti se odnosi na prikupljanje i razradu projektnih ideja radi kanaliziranja istih na dostupne natječaje, odnosno ažuriranje projekata vezanih uz Regionalni operativni program Osječko-baranjske županije koji se mogu vidjeti na web adresama www.slavonija.hr i www.obz.hr. Iscrpan i ažuran opis aktivnosti Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje (kao i informacije o projektima koji su odobreni, provedeni, ili u provedbi na području Osječko-baranjske županije) može se vidjeti na web stranici www.slavonija.hr.

Page 67: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

67

Prilog 45 - Strukura proračunskih rashoda jedinica lokalne samopurave na području OBŽ za 2009.godinu prema selektiranim proračunskim kategorijama

Tablica 1. Struktura proračunskih izdataka/rashoda prema selektiranim proračunskim kategorijama

Izvor: UO za financije OBŽ

Je d in ica lo k aln e s am o u p r ave

Ras h o d i p o s lo van ja

Ras h o d i z a n ab avu n e fin an cijs k e

im o vin e

Iz d aci z a f in an cijs k u

im o vin u i o tp late z ajm o va

Uk u p n o r as h o d i i iz d aci

Beli Manas tir 26.361.120 17.083.895 1.603.327 45.048.342 Bilje 12.469.529 6.700.477 - 19.170.006 Čeminac 5.983.872 3.980.475 198.602 10.162.949 Darda 13.567.395 12.528.134 - 26.095.529 Draž 4.234.903 1.056.402 - 5.291.305 Jagodnjak 4.491.479 1.095.727 - 5.587.206 Knež ev i V inogradi 11.079.790 11.521.609 71.872 22.673.271 Petlov ac 4.891.198 140.607 - 5.031.805 Popov ac 4.237.344 336.782 - 4.574.126 UKUPNO 87.316.630 54.444.108 1.873.801 143.634.539 Donji Miholjac 17.602.434 3.851.265 2.630.431 24.084.130 Mar ijanc i 2.279.185 2.743.960 232.844 5.255.989 Mos lav ina Podrav s ka 1.596.516 38.583 - 1.635.099 Magadenov ac 6.573.832 1.774.395 - 8.348.227 V iljev o 3.633.451 976.082 136.753 4.746.286 UKUPNO 31.685.418 9.384.285 3.000.028 44.069.731 Đakov o 40.706.829 15.279.722 526.000 56.512.551 Drenje 2.088.760 899.948 - 2.988.708 Gor jani 1.628.707 944.388 - 2.573.095 Lev anjs ka V aroš 2.436.230 96.084 - 2.532.314 Punitov c i 2.309.792 1.413.005 - 3.722.797 Satnic a Đakov ač ka 2.458.858 1.057.813 - 3.516.671 Semeljc i 7.508.322 1.273.420 - 8.781.742 Str iz iv o jna 973.537 1.108.430 45.500 2.127.467 Trnav a 1.620.168 739.707 - 2.359.875 V iš kov c i 2.179.882 746.658 - 2.926.540 UKUPNO 63.911.085 23.559.175 571.500 88.041.760 Naš ic e 30.393.763 8.724.653 2.030.193 41.148.609 Đurđenov ac 6.322.613 4.509.384 650.093 11.482.090 Fer ičanc i 3.707.696 161.629 - 3.869.325 Donja Motič ina 1.375.528 123.571 - 1.499.099 Podgorač 4.225.145 1.476.096 - 5.701.241 UKUPNO 46.024.745 14.995.333 2.680.286 63.700.364 Os ijek 386.956.946 100.643.002 37.041.146 524.641.094 A ntunov ac 6.261.601 1.259.801 - 7.521.402 Čepin 12.409.932 2.583.694 644.052 15.637.678 Erdut 13.298.654 2.748.091 - 16.046.745 Ernes tinov o 4.720.408 765.262 - 5.485.670 V uka 1.474.961 377.779 - 1.852.740 V ladis lav c i 2.181.904 2.088.968 - 4.270.872 Šodolov c i 3.180.901 398.587 - 3.579.488 UKUPNO 430.485.307 110.865.184 37.685.198 579.035.689 V alpov o 20.223.383 4.662.507 1.123.030 26.008.920 Beliš će 19.176.530 2.603.256 24.128 21.803.914 Biz ov ac 6.298.499 2.636.148 - 8.934.647 Koš ka 5.709.995 819.987 - 6.529.982 Petr ijev c i 4.932.479 742.181 - 5.674.660 UKUPNO 56.340.886 11.464.079 1.147.158 68.952.123 SV EUKUPNO PODRUČJE Ž UPA NIJE 715.764.071 224.712.164 46.957.971 987.434.206

Page 68: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

68

Tablica 2. Pregled rasporeda proračunskih sredstava za rashode poslovanja u jedinicama lokalne samopurave OBŽ za 2009.godinu

Izvor: UO za financije OBŽ

Rashodi za zaposlene

Materijalni rashodi

Financijski rashodi Subvencije

Pomoći unutar opće

države

Naknade građanima i

kućanstvima Ostali rashodi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Beli Manastir 9.337.399 11.564.129 630.793 374.407 - 1.549.730 2.904.662 26.361.120 45.048.342 58,52Bilje 2.371.102 6.524.717 13.772 358.551 25.000 454.480 2.721.907 12.469.529 19.170.006 65,05Čeminac 2.107.946 2.349.103 137.377 443.333 69.694 112.000 764.419 5.983.872 10.162.949 58,88Darda 2.134.925 6.649.198 27.066 - - 863.925 3.892.281 13.567.395 26.095.529 51,99Draž 617.575 2.455.112 22.425 37.874 - 575.786 526.131 4.234.903 5.291.305 80,04Jagodnjak 1.124.330 1.822.255 6.280 170.689 - 782.383 585.542 4.491.479 5.587.206 80,39Kneževi Vinogradi 2.112.035 4.382.859 27.871 887.691 - 940.798 2.728.536 11.079.790 22.673.271 48,87Petlovac 957.440 1.921.167 12.115 44.444 47.007 506.281 1.402.744 4.891.198 5.031.805 97,21Popovac 920.526 1.709.903 17.947 29.356 31.007 363.201 1.165.404 4.237.344 4.574.126 92,64

UKUPNO 21.683.278 39.378.443 895.646 2.346.345 172.708 6.148.584 16.691.626 87.316.630 143.634.539 60,79Donji Miholjac 4.170.144 5.165.389 129.676 36.456 - 1.209.082 6.891.687 17.602.434 24.084.130 73,09Marijanci 588.255 917.201 79.836 19.649 - 122.950 551.294 2.279.185 5.255.989 43,36Moslavina Podravska 425.935 554.001 6.175 20.625 231.961 155.600 202.219 1.596.516 1.635.099 97,64Magadenovac 1.249.486 3.117.306 90.798 136.374 - 1.001.486 978.382 6.573.832 8.348.227 78,75Viljevo 1.058.952 1.237.314 50.897 156.811 - 463.935 665.542 3.633.451 4.746.286 76,55

UKUPNO 7.492.772 10.991.211 357.382 369.915 231.961 2.953.053 9.289.124 31.685.418 44.069.731 71,90Đakovo 8.189.085 11.707.205 85.204 35.000 - 3.001.149 17.689.186 40.706.829 56.512.551 72,03Drenje 213.345 1.139.538 13.765 - - 327.821 394.291 2.088.760 2.988.708 69,89Gorjani 402.509 885.429 29.393 - - 99.550 211.826 1.628.707 2.573.095 63,30Levanjska Varoš 530.101 1.504.069 9.328 - - 230.700 162.032 2.436.230 2.532.314 96,21Punitovci 80.318 1.254.536 6.208 - - 139.660 829.070 2.309.792 3.722.797 62,04Satnica Đakovačka 180.381 1.106.846 39.733 - - 187.544 944.354 2.458.858 3.516.671 69,92Semeljci 799.354 2.820.706 16.350 - - 684.699 3.187.213 7.508.322 8.781.742 85,50Strizivojna 198.070 498.534 7.162 - - 136.104 133.667 973.537 2.127.467 45,76Trnava 225.989 988.662 9.338 - - 105.933 290.246 1.620.168 2.359.875 68,65Viškovci 225.353 1.249.762 24.687 - - 126.118 553.962 2.179.882 2.926.540 74,49

UKUPNO 11.044.505 23.155.287 241.168 35.000 - 5.039.278 24.395.847 63.911.085 88.041.760 72,59Našice 7.777.619 11.981.710 295.158 537.762 - 1.835.099 7.966.415 30.393.763 41.148.609 73,86Đurđenovac 1.274.019 3.500.601 82.595 102.652 - 230.678 1.132.068 6.322.613 11.482.090 55,07Feričanci 841.533 1.179.920 171.675 7.050 - 304.908 1.202.610 3.707.696 3.869.325 95,82Donja Motičina 239.361 577.845 6.084 - - 70.750 481.488 1.375.528 1.499.099 91,76Podgorač 752.057 2.010.702 14.579 - - 734.300 713.507 4.225.145 5.701.241 74,11

UKUPNO 10.884.589 19.250.778 570.091 647.464 - 3.175.735 11.496.088 46.024.745 63.700.364 72,25Osijek 99.401.576 129.546.881 5.357.130 48.937.434 3.163.839 16.552.011 83.998.075 386.956.946 524.641.094 73,76Antunovac 1.021.964 2.649.957 18.917 409.037 - 445.057 1.716.669 6.261.601 7.521.402 83,25Čepin 1.705.335 6.110.848 244.731 395.204 - 893.400 3.060.414 12.409.932 15.637.678 79,36Erdut 1.454.750 8.014.481 48.863 574.595 - 679.291 2.526.674 13.298.654 16.046.745 82,87Ernestinovo 823.759 2.743.655 16.088 - 203.069 335.706 598.131 4.720.408 5.485.670 86,05Vuka 262.464 763.696 9.421 - - 235.206 204.174 1.474.961 1.852.740 79,61Vladislavci 551.328 1.016.973 14.722 - 5.000 340.448 253.433 2.181.904 4.270.872 51,09Šodolovci 718.681 2.000.411 8.805 - - 232.760 220.244 3.180.901 3.579.488 88,86

UKUPNO 105.939.857 152.846.902 5.718.677 50.316.270 3.371.908 19.713.879 92.577.814 430.485.307 579.035.689 74,35Valpovo 5.857.417 8.305.517 207.011 372.530 - 1.045.963 4.434.945 20.223.383 26.008.920 77,76Belišće 5.945.573 6.674.916 118.921 157.500 178.300 610.489 5.490.831 19.176.530 21.803.914 87,95Bizovac 899.412 2.980.802 14.074 94.625 595.516 310.701 1.403.369 6.298.499 8.934.647 70,50Koška 1.068.136 1.764.036 15.186 415.988 196.942 442.697 1.807.010 5.709.995 6.529.982 87,44Petrijevci 770.607 1.582.017 15.934 111.206 1.238.269 302.651 911.795 4.932.479 5.674.660 86,92

UKUPNO 14.541.145 21.307.288 371.126 1.151.849 2.209.027 2.712.501 14.047.950 56.340.886 68.952.123 81,71

SVEUKUPNO PODRUČJE ŽUPANIJE 171.586.146 266.929.909 8.154.090 54.866.843 5.985.604 39.743.030 168.498.449 715.764.071 987.434.206 72,49

PREGLED RASPOREDA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA ZA RASHODE POSLOVANJA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2009. GODINI

Jedinica lokalne samouprave

Rashodi poslovanja Ukupno rashodi

poslovanja

Ukupni rashodi i

izdaci

Udio rashoda

poslovanja u ukupnim rashodima

Page 69: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

69

Tablica 3. Pregled kapitalnih ulaganja i ukupnih izdataka/rashoda jedinica lokalne samouprave na području OBŽ za razdoblje 2006-2009

Izvor: UO za financije OBŽ

Jedinica lokalne samouprave

Beli Manastir 11.595.543 10.764.016 19.100.553 17.083.895 Bilje 2.084.365 2.727.769 7.171.869 6.700.477 Čeminac 989.331 769.310 4.628.662 3.980.475 Darda 1.850.390 2.809.563 12.391.541 12.528.134 Draž 405.451 783.801 1.370.996 1.056.402 Jagodnjak 1.254.639 1.737.877 482.662 1.095.727 Kneževi Vinogradi 1.042.928 1.328.165 4.732.737 11.521.609 Petlovac 617.115 570.067 534.249 140.607 Popovac 574.453 459.887 374.396 336.782 UKUPNO 20.414.215 21.950.455 50.787.665 54.444.108 Donji Miholjac 1.122.894 1.770.079 2.982.940 3.851.265 Marijanci 1.150.342 1.129.927 1.156.416 2.743.960 Moslavina Podravska 464.583 2.845.985 228.761 38.583 Magadenovac 2.101.907 1.494.395 2.243.118 1.774.395 Viljevo 522.300 680.186 365.826 976.082 UKUPNO 5.362.026 7.920.572 6.977.061 9.384.285 Đakovo 4.255.000 4.780.504 9.647.229 15.279.722 Drenje 921.190 1.019.226 613.467 899.948 Gorjani 547.717 516.641 725.788 944.388 Levanjska Varoš 324.013 130.591 295.720 96.084 Punitovci 737.647 1.371.775 2.353.495 1.413.005 Satnica Đakovačka 1.312.156 1.417.826 1.540.196 1.057.813 Semeljci 322.126 1.345.956 1.327.938 1.273.420 Strizivojna 617.426 869.247 1.249.012 1.108.430 Trnava 465.015 944.041 618.567 739.707 Viškovci 352.211 584.482 339.412 746.658 UKUPNO 9.854.501 12.980.289 18.710.824 23.559.175 Našice 8.161.770 8.847.854 10.244.868 8.724.653 Đurđenovac 5.444.116 5.363.337 3.175.363 4.509.384 Feričanci 459.831 351.655 233.360 161.929 Donja Motičina 322.022 666.548 635.491 123.571 Podgorač 468.110 494.480 615.333 1.476.096 UKUPNO 14.855.849 15.723.874 14.904.415 14.995.633 Osijek 65.381.212 80.378.665 97.808.864 100.643.002 Antunovac 693.662 1.383.403 1.801.164 1.259.801 Čepin 1.037.634 1.547.562 3.415.241 2.583.694 Erdut 1.962.289 3.379.382 3.229.321 2.748.091 Ernestinovo 654.713 636.679 1.161.668 765.262 Vuka 145.302 301.655 279.514 377.779 Vladislavci 798.570 1.973.163 533.956 2.088.968 Šodolovci 276.984 655.526 51.779 398.587 UKUPNO 70.950.366 90.256.035 108.281.507 110.865.184 Valpovo 6.097.382 3.808.816 9.942.934 4.662.507 Belišće 1.079.235 3.638.774 36.168.965 2.603.256 Bizovac 1.217.128 1.207.628 3.107.645 2.636.148 Koška 650.319 596.837 484.277 819.987 Petrijevci 460.239 808.463 1.411.228 742.181 UKUPNO 9.504.303 10.060.518 51.115.049 11.464.079 Ukupna kapitalna ulganja na području OBŽ

130.941.260 158.891.743 250.776.521 224.712.464

Ukupno izvršeni rashodi i izdaci na području OBŽ 360.094.508 247.370.031 980.602.693 987.434.206

Kapitalna ulaganja

2009 2008 2007 2006

Page 70: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

70

Prilog 46 - Kapitalna ulaganja proračunskih sredstava gradskih područja na području OBŽ za razdoblje 2006-2009.

Jedinica lokalne samouprave Kapitalna ulaganja 2009. godina

Kapitalna ulaganja

2008. godina Kapitalna ulaganja

2007. godina Kapitalna ulaganja

2006. godina

Beli Manastir 17.083.895

19.100.553

10.764.016

11.595.543

UKUPNO 54.444.108

50.787.665

21.950.455

20.414.215

Donji Miholjac 3.851.265

2.982.940

1.770.079

1.122.894

UKUPNO 9.384.285

6.977.061

7.920.572

5.362.026

Đakovo 15.279.722

9.647.229

4.780.504

4.255.000

UKUPNO 23.559.175

18.710.824

12.980.289

9.854.501

Našice 8.724.653

10.244.868

8.847.854

8.161.770

UKUPNO 14.995.633

14.904.415

15.723.874

14.855.849

Osijek 100.643.002

97.808.864

80.378.665

65.381.212

UKUPNO 110.865.184

108.281.507

90.256.035

70.950.366

Valpovo 4.662.507

9.942.934

3.808.816

6.097.382

Belišće 2.603.256

36.168.965

3.638.774

1.079.235

UKUPNO 11.464.079

51.115.049

10.060.518

9.504.303

SVEUKUPNO PODRUČJE ŽUPANIJE

224.712.464

250.776.521

158.891.743

130.941.260

Izvor: UO za financije OBŽ; obrada RRA 2010

Page 71: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

71

Prilog 47. Aktivnosti Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva Osječko-baranjske županije Rb. Naziv aktivnosti Cilj Sažetak aktivnosti 1 Kreditiranje poduzetnika 1.1. Lokalni projekti razvoja: "Poduzetnik" i

"Mikrokreditiranje" Dostupnost izvorima financiranja razvojnih projekata kroz povoljnu cijenu kapitala

U proračunu Županije osigurano 11 milijuna kuna za subvenciju kamata.

1.2. Suradnja s HBOR-om

2 Informiranje o programima poticanja poduzetništva

2.1. Info pult Kvalitetno i pravovremeno prezentiranje programa poticanja poduzetništva

Informiranje; publikacije : Poduzetnička bilježnica; Katalog poduzetničkih zona; Investicijski vodič; Vodič kroz ekološku poljoprivrednu proizvodnju, itd.

2.2. SMS poduzetnik 2.3. Poduzetničke publikacije 2.4. Promotivni plakati, leci i prospekti 2.5. Ostale aktivnosti informiranja

3 Savjetovanje 3.1. Savjetovanje u Agenciji za razvoj Savjetovanje, izravno i

neizravno putem potpora poduzetničkim potpornim institucijama

3.2. Savjetovanje u centrima i inkubatorima

3.3. Savjetovanje u ostalim poduzetničkim institucijama

4 Permanentna edukacija 4.1. Seminari Podizanje kapaciteta

MSP kroz edukativno-informativne programe/aktivnosti

Jedan od projekata je sufinanciranje "Programa usavršavanja managera – Puma" (HUP)

4.2. Radionice 4.3. Tribine i prezentacije

5 Razvoj "start up" i mladih poduzeća 5.1. Start up seminari Poticanje razvoja MSP Sufinanciranje

edukacija za poduzetnike početnike; nagrađivanje poduzetničkih ideja

5.2. Poduzetnička bilježnica 5.3. Poduzetnički inkubatori 5.4. Najbolja poduzetnička ideja

6 Poticanje osnivanja poduzetničkih zona 6.1. Sufinanciranje izgradnje poduzetničkih zona Poticanje razvoja

gospodarstva U razdoblju 2004-2009. godine Županija izdvojila više od 40 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje poduzetničkih zona.

6.2. Katalog poduzetničkih zona

7 Poticanje zapošljavanja

Page 72: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

72

7.1. Programi za dugotrajno nezaposlene osobe Poticanje zaposlenosti, motiviranosti u traženju posla te povećanjem razine stručnih i dodatnih znanja

U 2009. uloženo 256.750,00 kuna 7.2. Programi za deficitarna zanimanja

7.3. Poticanje zapošljavanja žena

8 Sufinanciranje uvođenja sustava kvalitete 8.1. Sufinanciranje uvođenja sustava upravljanja

kvalitetom, okolišem i hranom Podizanje razine konkurentnosti MSP

U 2009. uloženo 158.132,51 kuna

9 Poticanje obrtništva 9.1. Projekti razvoja obrtništva Poticanje i razvoj

obrtništva Investicijeka potpora za kapitalna ulaganja u obrtništvo u 2009. iznosila 90.609,00 kuna

9.2. Seminari za obrtnike

10 Nastupi na sajmovima 10.1. Sufinanciranje nastupa na Eko-etno Hrvatska Jačanje promotivnih

aktivnosti poduzetnika U 2009. sufinancirano 213 tvrtki s ukupno 2.300.000,00 kuna

10.2. Sufinanciranje zajedničkih ili individualnih nastupa na sajmovima

11 Suradnja na inovacijama 11.1. Suradnja s Društvom inovatora Poticanje inovatorstva U 2009. Društvo

inovatora sufinancirano iznosom od 20.000 kuna

11.2. Suradnja s tehnologijsko-razvojnim centrom u Osijeku

12 Poticanje zadrugarstva 12.1. Edukativna brošura o zadrugama "Zadruga za

21.stoljeće" Poticanje razvoja zadruga/zadrugarstva

12.2. Izrada web portala : www.zadruge.obz.hr 13 Nove investicije i poticanje izvoza 13.1. Promocija mogućnosti ulaganja u OBŽ Privlačenje investicija i

poticanje razvoja regije; stvaranje klastera

Provedba projekta "Hrvatski klaster poljomehanizacije"

13.2. Stvaranje pretpostavki za povećanje izvoza

14 Suradnja s institucijama poduzetničke podrške

14.1. Poduzetnički centri i inkubatori Bolji protok informacija, usklađenost projekata, međusobno nadopunjavanje i pomoć kroz suradnju s institucijama poduzetničke podrške

14.2. MINGORP i druga ministarstva 14.3. Komore, zavodi, udruženja, fondovi

Izvor: izvješće o provođenju Programa poticanja poduzetništva Osječko-baranjske županije za 2009. godinu; Agencija za razvoj OBŽ; Obrada RRA 2010.

Page 73: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

73

Prilog 48 - Programski okviri pretpristupnih fondova EU u kojima sudjeluju nositelji projekata s područja Osječko-baranjske županije i zemlje partneri PROGRAMSKI OKVIRI BROJ PROJEKATA WB (World Bank) 42 projekta IPA 29 projekata INTERREG 25 projekta PHARE 16 projekata CARDS 15 projekata SAPARD 4 projekta EIB (European Investment Bank) 3 projekta Youth in Action 3 projekta Europe Aid 3 projekta Youth in Action 3 projekta Fondovi zajednice 2 projekta HAMAG 2 projekta IEE (Intelligent Energy Europe) 2 projekta CEI (Central European Intiative) 1 projekt Europe for citizen 1 projekt IBRD (International Bank for reconstruction and development) 1 projekt Kraljevina Belgija 1 projekt Republika Francuska 1 projekt Republika Italija 1 projekt European Commission 1 projekt CNF 1 projekt

ZEMLJE PARTNERI BROJ PROJEKATA

Mađarska 47 projekata

Italija 19 projekata

Srbija (AP Vojvodina) 8 projekata

Francuska 5 projekta

Bugarska 3 projekta

Rumunjska 3 projekta

Slovačka 3 projekta

Poljska 3 projekta

Bosna i Hercegovina 2 projekta

Belgija 1 projekt

Češka 1 projekt

Grčka 1 projekt

Slovenija 1 projekt

Austrija 1 projekt

Izvor: http://www.slavonija.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=28

Page 74: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

74

Prilog 49 - Članstva i međunarodni odnosi Osječko-baranjske županije Hrvatska zajednica županija

Hrvatska zajednica županija je udruga osnovana 2003. godine zaključenjem Sporazuma o osnivanju sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, radi promicanja područne odnosno regionalne samouprave te poticanja i potpore gospodarskom i društvenom razvitku jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, kao nacionalna udruga županija. Njoj su dobrovoljno pristupile svih 20 županija u Republici Hrvatskoj.

Članice Zajednice udružuju se u Zajednicu radi zajedničkog djelovanja u oživotvorenju temeljnih ciljeva njezina osnivanja osobito u promicanju ideje i prakse područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj.

Euroregionalna suradnja "Dunav-Drava-Sava"

Euroregionalna suradnja "Dunav-Drava-Sava" međunarodna je organizacija jedinica regionalne samouprave (županija, kantona), gradova njihova sjedišta te regionalnih industrijskih, trgovinskih ili gospodarskih komora odnosno srodnih udruženja gospodarskih subjekata s područja Republike Mađarske, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te drugih područja koja prostorno gravitiraju rijekama Dunavu, Dravi i Savi odnosno koja s područjem Euroregije čine prostornu cjelinu. Ova organizacija nema pravnu osobnost. Otvorenog je karaktera, što znači da je otvorena pristupanju novih članica.Osnovana je potpisivanjem Statuta u Pečuhu 28. studenog 1998. godine.

Svojim zajedničkim djelovanjem članice nastoje potaknuti, pospješiti i ostvariti razvitak na području Euroregije koji će njenim stanovnicima otvoriti razvojnu perspektivu te materijalni i duhovni napredak. Ovom nastojanju članice podređuju zajedničko djelovanje usmjereno prema sljedećim ciljevima:

• uspostavljanje i razvoj međusobnih odnosa stanovništva i institucija ovoga područja kao pretpostavke boljeg poznavanja, razumijevanja, suradnje i prijateljstva,

• stvaranje uvjeta za uspješniji protok iskustava i znanja i njihovu primjenu na dobrobit razvitka ukupnog područja,

• stvaranje stručnih temelja oblikovanja koncepta održivog razvitka na području Euroregije korištenjem zajedničkih i posebnih materijalnih resursa uz očuvanje vrijednosti prirodnih dobara i zaštitu okoliša,

• utvrđivanje zajedničkih razvojnih interesa, priprema, utvrđivanje i usklađivanje zajedničke razvojne strategije u sklopu državnih sustava kojima pripadaju, razvitak međusobnih gospodarskih odnosa u zajedničkom razvoju.

Radna zajednica podunavskih regija

Radna zajednica podunavskih regija (njem.Arbeitsgemeinschaft Donauländer) osnovana je, potpisivanjem Zajedničke izjave u Beču 1990. godine, kao udruga regija u slivu Dunava sa svrhom poticanja razvoja gospodarstva, prometa, prostornog

Page 75: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

75

planiranja, turizma, kulture, znanosti i zaštite okoliša u podunavskom prostoru. U njeno članstvo uključene su 23 regije iz 10 podunavskih zemalja. Rad se odvija u tematskim područjima, poput prostornoga planiranje i zaštite okoliša, gospodarstva i turizma, kulture i znanosti, mladeži i športa, te prometa i riječne plovidbe putem radnih odbora formiranih u tim područjima. Županije Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska postale njezinim punopravnim članicama 2004. godine. Skupština europskih regija Skupština europskih regija (eng. Assembly of European Regions - AER) osnovana je 1985. godine. Sa sjedištem u Strasbourgu danas okuplja 250 regija iz 30 europskih država i 13 europskih međuregionalnih organizacija. Zagovornica je njihovih interesa na europskoj i međunarodnoj razini. Stožer joj je u francuskome Strasbourgu. To je neovisna organizacija regija i najveća međuregionalna suradnička mreža u proširenoj Europi. Osječko-baranjska županija je pristupila ovoj organizaciji 19. prosinca 2005.

Hrvatska mreža Zdravih gradova

Hrvatska mreža Zdravih gradova je udruga koja djeluje na području Republike Hrvatske, a okuplja sve zainteresirane za rad na projektu "Zdravi grad" i širenju ideje unaprjeđenja zdravlja. Projekt i pokret "Zdravi grad" razvojni je projekt koji se temelji na povezivanju svih razvojnih sustava društva i aktiviranju samih stanovnika u stvaranju "zdravih" naselja - naselja u kojima će svim stanovnicima biti osigurana čovjeka dostojna kvaliteta života.

Osječko-baranjska županija pristupila je Mreži 2006. godine.

Suradnja sa Županijom Baranja (Baranya Megye) u Republici Mađarskoj

Suradnja područja uz državnu granicu Republike Hrvatske i Republike Mađarske ima dugu i bogatu tradiciju. Zemljiopisnim, povijesnim, gospodarskim, kulturnim i drugim komponentama povezana područja upućena na međusobnu suradnju stoljećima su održavala intenzivne kontakte dobrim dijelom zajedničke povijesti i u istoj državnoj zajednici. U novije vrijeme, nastavljajući suradnju tadašnjeg Kotara Slavonije i Županije Baranja, gradovi Osijek i Pečuh 1967. godine uspostavili su međusobnu suradnju, koja je 1973. godine okrunjena njihovim bratimljenjem.

Ovu suradnju pratila je i suradnja na regionalnoj razini oblikovana Sporazumom o suradnji tadašnje Zajednice općina Osijek (područja Slavonije) i Županije Baranja. Ostvareni rezultati gradske i regionalne suradnje potvrđivani su i u najtežim vremenima, u vrijeme Domovinskog rata, kada je Županija Baranja udomila brojne prognanike s ovog područja Hrvatske izbjegle pred ratnim razaranjima i pružala ljudsku i materijalnu pomoć u prevladavanju ratnih problema. Povijesno utemeljena pogranična suradnja Osječko-baranjske županije i Županije Baranja iz Republike Mađarske i formalno je oblikovana 1995. godine Sporazumom o suradnji. Upućenost ovih područja na međusobnu suradnju rodila je i inicijativu za uspostavljanjem prve euroregije na ovom području koja je, pored ove dvije županije, obuhvatila i područje sjeveroistočne Bosne. No, eroregionalna suradnja nije potisnula bilateralnu

Page 76: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

76

prekograničnu suradnju, nego joj darovala nove poticaje, osobito u aktivnostima oblikovanja i provođenja zajedničkih projekata kandidiranih za sredstva Europske unije.

Suradnja s Autonomnom regijom Furlanija-Julijska krajina (Friulli-Venezia Giulia) u Republici Italiji

Suradnja s Autonomnom regijom Furlanijom i Julijskom krajinom počiva na Programu Vlade Republike Italije o pružanju pomoći obnovi hrvatskog Podunavlja. Kontakti s izaslanstvima Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije u kojima su sudjelovali i predstavnici Furlanije i Julijske krajine datiraju od 1998. godine. Programom Vlade Republike Italije predviđeni su financijski i drugi oblici pomoći u obnovi.

Nositelji programa su Vukovarsko-srijemska županija, Osječko-baranjska županija s hrvatske strane, te Ministarstvo vanjskih poslova Talijanske Republike i regija Friuli-Venezia Giulia s talijanske strane.

Za vrijeme Open Daysa 2009. godine izaslanstvo Osječko-baranjske županije predvođeno županom, dr.sc. Vladimirom Šišljagićem, potpisalo je sporazum o nastavku suradnje regije Friuli-Venezia Giulia s Osječko-baranjskom županijom .

Suradnja s Provincijom Vicenza u Republici Italiji.

Nastavljajući već tradicionalnu suradnju uspostavljenu između Osijeka i Vicenze tijekom Domovinskog rata, 1995. godine uspostavljena je suradnja Osječko-baranjske županije i Provincije Vicenza.Tijekom boravka osječkog izaslanstva u Italiji je veljače 1995. godine potpisan Protokol o suradnji Provincije Vicenza i Županije Osječko-Baranjske.Potpisivanje ovog Sporazuma o suradnji predstavlja osnovu na kojoj će se razvijati i usavršavati međusobni odnosi dviju regija na svim područjima gdje za to postoje obostrani interesi.Temeljem ovog Protokola suradnja je nastavljena osobito u području gospodarstva, uz koordinaciju gospodarskih komora dvaju područja. U suradnju je uz grad i Provinciju Vicenza uključena i regija Veneto.

Page 77: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

77

Prilog 50 - Dinamika razminiranja minsko-sumnjivih područja na području OBŽ za razdoblje 1998-2009.

GODINA RAZMINIRANA POVRŠINA (m2)

ISKLJUČENA / reducirana/

POVRŠINA (m2) SVEUKUPNO

1998. 167.154 0 167.154 1999. 891.495 2.313.650 3.205.145 2000. 1.590.761 657.429 2.248.190 2001. 1.641.649 7.036.692 8.678.341 2002. 6.913.414 8.734.770 15.648.184 2003. 3.887.778 15.674.444 19.562.222 2004. 5.779.950 49.988.776 55.768.726

2005. 4.240.000 387.328 4.627.328

2006. 3.453.090 6.819.582 10.272.672

2007. 5.524.809 239.251 5.764.060

2008. 7.508.934 4.991.066 12.500.000

2009. 10.524.763 9.368.548 19.893.311 UKUPNO 52.123.797 106.211.536 158.335.333

Izvor: HCR, Podružnica Osijek

Page 78: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

78

Prilog 52 - Popis prijavljenih projektnih ideja prema sektorima

Poljoprivreda

Red. br.

Institucija Projekt

1. Prvi hrvatski cluster ekološke proizvodnje Trans-nacionalni cluster ekološke proizvodnje 2. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja i pokretanje pogona za proizvodnju paleta od sirovina iz

poljoprivredne proizvodnje 3. Općina Kneževi Vinogradi Plastenička proizvodnja s korištenjem izvora tople vode 4. Grad Valpovo Model održivog slavonskog sela 5. Brodarski institut d.o.o. Zagreb Akcijski plan smanjenja onečišćenja voda iz poljoprivrednih

izvora u Osječko-baranjskoj županiji 6. Brodarski institut d.o.o. Zagreb Proizvodnja bioplina iz stajske gnojnice na malim obiteljskim

gospodarstvima i poljoprivrednim kombinatima u Osječko-baranjskoj županiji

7. Brodarski institut d.o.o. Zagreb Proizvodnja biogoriva iz otpadne poljoprivredne biomase u Osječko-baranjskoj županiji sa ciljem pokretanja industrijske proizvodnje

8. Miholjački poduzetnički centar Izgradnja prehrambenih kapaciteta u cilju promjene strukture i finalizacije ratarskih kultura

9. Miholjački poduzetnički centar Izgradnja svinjogojskih farmi u cilju finalizacije ratarskih kultura 10. Pčelarska zadruga "Pčelari Slavonije i

Baranje" Razvoj ekološkog pčelinjaka na zapuštenim površinama beljskih ribnjaka

11. Poljoprivredni fakultet Osijek Poboljšanje kakvoće omega jaja 12. Polj. Zadruga Eko-pčelarstvo Voćin Glazirane peludne grudice 13. Polj. Zadruga Eko-pčelarstvo Voćin Medne staze

Infrastruktura

Red . br.

Institucija Projekt

1. Grad Valpovo Izgradnja biciklističke staze uz županijske i državne ceste (Belišće-Valpovo-Bizovac)

2. Grad Valpovo Izgradnja kulturnog centra 3. Grad Valpovo Revitalizacija kompleksa dvorca Prandau-Normann 4. Grad Valpovo Projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina na području

Grada Valpova (Marjančaci-Ivanovci-Zelčin-Harkanovci) 5. Grad Valpovo Uređenje toka rijeke Karašice i uređenje šetnice 6. Grad Valpovo Saniranje i uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada 7. Dvorac d.o.o. Valpovo Sustav odvodnje otpadnih voda Grada Valpova – podsustav Šag i

Nard 8. Općina Magadenovac Projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina zahvatom iz

arteških bunara bušenih za potrebe INA-e na području Donjeg Miholjca

9. INA INDUSTRIJA NAFTE Korištenje geotermalne vode 10. Srednja škola Valpovo Obnovljivi izvori energije 11. Grad Donji Miholjac Obnova i zaštita kulturnih i prirodnih vrijednosti na području

Donjeg Miholjca

12. Grad Donji Miholjac Projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina zahvatom u riječne vodotokove rijeka Drave, Karašice i Vučice na području Donjeg Miholjca

13. Grad Donji Miholjac Izgradnja kolektrorskog sustava grada Donjeg Miholjca 14. Grad Donji Miholjac Projekt športskih dvorana 15. Grad Donji Miholjac Projekt izgradnje škola 16. Općina Darda Dvorac Esterhazi u Dardi 17. Općina Bilje Spomen obilježje poginulim braniteljima i civilima Domovinskog

Page 79: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

79

rata 18. Općina Bilje Poduzetnička zona Bilje – opskrba električnom energijom

poduzetničke zone i izgradnja javne rasvjete u zoni 19. Općina Bilje Dječja igrališta 20. Općina Bilje Izgradnja svlačionica i pomoćnih prostora na športsko-

rekreacijskom centru Ivica Ranogajec-Beli u Bilju 21. Općina Bilje Rekonstrukcija Ružine ulice u Vardarcu 22. Općina Bilje Izrada urbanističkog plana uređenja Bilja 23. Općina Bilje Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području

Općine Bilje 24. Općina Bilje Komunalna infrstruktura u poduzetničkoj zoni Bilje – izgradnaj

prometnih površina i oborinske odvodnje 25. Općina Bilje Distributivna vodovodna mreža naselja Lug – prostali dio 26. Općina Bilje Izgradnja nerazvrstanih cesta (Savska i Vukovarska ulica u Bilju) 27. Općina Bilje Izgradnja autobusnog ugibališta ispred Osnovne škole Bilje u

Bilju 28. Općina Bilje Izgradnja javne rasvjete u Vardarcu u suradnji sa HEP

Elektroslavonija 29. Općina Bilje Sanacija privremenog odlagališta građevinskog otpada u Bilju 30. Općina Bilje Izgradnja cesta ruralnog područja – put Vardarac -Kopačevo 31. Općina Bilje Izgradnja javne rasvjete uz biciklističko-pješačku stazu Osijek

Bilje 32. Općina Bilje Izgradnja dječjeg vrtića u Bilju 33. Općina Bilje Biciklistička staza Bilje - Kopačevo 34. Općina Petlovac Sanacija devastiranog doma kulture u Luču 35.

Općina Petlovac Sanacija krovišta kuhinje u sklopu doma kulture u Baranjskom Petrovom Selu

36. Općina Petlovac Sanacija krovišta kuhinje u sklopu doma kulture u Novom Bezdanu

37. Općina Petlovac Sportsko-rekreacijski centar "Jezero – Petlovac" 38. Općina Petlovac Sanacija sanitarnog čvora i kuhinje u sklopu doma kulture u

Petlovcu 39. Općina Petlovac Izgradnja vatrogasnog spremišta u Baranjskom Petrovom Selu 40. Općina Petlovac Izgradnja mrtvačnice u Torjancima 41. Općina Petlovac Glavni magistralni cjevovod "Beli Manastir – Jagodnjak"

II.dionica "Petlovac – Bolman – Jagodnjak" 42. Općina Petlovac Glavni magistralni cjevovod "Beli Manastir – Jagodnjak" I.dionica

"Beli Manastir – Luč – Petlovac" 43. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija reformatorske crkve u Suzi 44. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija zgrade objekta Doma kulture Kneževi Vinogradi 45. Općina Kneževi Vinogradi Uređenje domova kulture u svim mjestima Općine 46. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja biciklističkih i trim staza po baranjskoj planini

47. Općina Kneževi Vinogradi Uređenje zgrade prostorija udruga u Kneževim Vinogradima 48. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija reformirane kršćanske crkve u Kotlini i Kamencu 49. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja rimokatoličke crkve u Kotlini 50. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija rimokatoličke crkve Zmajevac 51. Općina Kneževi Vinogradi Završetak sanacije rimokatoličke crkve Karanac i Kneževi

Vinogradi 52. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija pravoslavne crkve Kneževi Vinogradi 53. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija reformatorske crkve Kneževi Vinogradi 54. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja pristupnih puteva do vinskih podruma i zaštita pokosa 55. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija zavičajnog muzeja "Baranyi Julija" Zmajevac 56. Općina Kneževi Vinogradi Infrastruktura u poduzetničkoj zoni Kneževi Vinogradi 57. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija i zaštita pokosa od Kneževih Vinograda do Zmajevca 58. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja vrtića u Suzi i opremanje 59. Općina Kneževi Vinogradi Postrojenja za iskorištavanje alternativne energije 60. Općina Kneževi Vinogradi Sanacija stare ambulante i zgrade mjesnog odbora u Zmajevcu 61. Općina Kneževi Vinogradi

Probna bušenja za pronalazak tople vode u Kneževim Vinogradima i daljnja izgradnja infrastrukture temeljena na istom

62. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja kanalizacije 63. Općina Kneževi Vinogradi

Izgradnja sustava navodnjavanja na području Općine Kneževi Vinogradi

64. Općina Kneževi Vinogradi

Rekonstrukcija postojeće ceste do odašiljača "Belje" s produžetkom do Popovca

Page 80: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

80

65. Općina Kneževi Vinogradi

Izgradnja spojnog cjevovoda i sekundarne vodovodne mreže vinskim putovima po baranjskoj planini

66. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja otresnica i sanacija poljskih putova 67. Općina Kneževi Vinogradi Modernizacija rasvjete sportskog parka NK "Borac" 68. Općina Kneževi Vinogradi

Sanacija i rekonstrukcija zgrade vrtića u Kneževim Vinogradima

69. Općina Kneževi Vinogradi Uređenje javnih površina u svim mjestim Općine 70. Općina Kneževi Vinogradi Uređenje groblja na području Općine 71. Općina Kneževi Vinogradi Mjesna vodovodna mreža Mirkovac 72. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja nogostupa Suza-Zmajevac 73. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja kanalizacija i prečistača Kneževi Vinogradi 74. Općina Kneževi Vinogradi Dogradnja i uređenje zgrade Općine i garaže 75. Općina Kneževi Vinogradi Izmještanje i modernizacija vodovodne mreže Kneževi Vinogradi 76. Općina Kneževi Vinogradi Plinifikacija cijele Općine 77. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja vodocrpilišta Prosine 78. Općina Kneževi Vinogradi Mjesna vodovodna mreža Zmajevac 79. Općina Kneževi Vinogradi Spojni cjevovod Suza-Mirkovac-Sokolovac 80. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja mrtvačnica u Kamencu i Kotlini 81. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja dvorane za tjelesni odgoj 82. Općina Kneževi Vinogradi Modernizacija niskonaponske mreže i javne rasvjete 83. Općina Kneževi Vinogradi Modernizacija nerazvrstanih cesta 84. Općina Jagodnjak Ljetna pozornica, dječje i sportsko višenamjensko igralište u

Bolmanu 85. Općina Jagodnjak Vodovod: Bolman, Novi Bolman i Majške Međe 86. Općina Jagodnjak Izgradnja nerazvrstane ceste Bolman – Majške Međe 87. Općina Jagodnjak Dovršetak izgradnje nastavno-športske dvorane u Jagodnjaku 88. Općina Jagodnjak Izgradnja nerazvrstanih cesta u Općini Jagodnjak 89. Općina Jagodnjak Izgradnja nerazvrstane ceste Jagodnjak-Zornice 90. Općina Jagodnjak Rekonstrukcija javne rasvjete u Općini Jagodnjak 91. Općina Jagodnjak Obnova zgrade Općine Jagodnjak 92. Općina Jagodnjak Rekonstrukcija nerazvrstane ceste – ulice Vijenac Nikole Tesle u

Jagodnjaku 93. Općina Erdut Sanacija pješačkih staza 94. Općina Erdut Rekreacijski centar Jama 95. Općina Erdut Erdutska kula - obnova 96. Općina Erdut Kanalizacija – područje Općine Erdut 97. Općina Erdut Obnova stare škole 98. Općina Erdut Dunav – zaštita od erozije 99. Općina Erdut Sportska dvorana 100. Općina Erdut Izrada projektne dokumentacije odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda 101. Općina Erdut Sanacija nerazvrstanih cesta na području Općine Erdut 102. Turistička zajednica Općine Erdut Uređenje zgrade turističke zajednice Općine Erdut u Aljmašu 103. Grad Đakovo Izgradnja spomen obilježja na gradskom groblju 104. Grad Đakovo Kolektor industrijske zone Jug 105. Grad Đakovo Pješačka staza u industrijskoj zoni 106. Grad Đakovo Izgradnja 3 javna WC-a 107. Grad Đakovo Izgradnja dječjih igrališta 108. Grad Đakovo Izgradnja reciklažnog dvorišta 109. Grad Đakovo Projekt uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 110. Grad Đakovo Rekonstrukcija klorne stanice Trslana 111. Grad Đakovo Rekonstrukcija ulica B.J.Jelačića i Pavićeve 112. Grad Đakovo Pješačka staza prema Pisku 113. Grad Đakovo Asfaltiranje prilaznog puta deponiji Vitika 114. Grad Đakovo Zatvoreno tenisko igralište 115. Grad Đakovo Izgradnja i postavljanje 50 eko otoka 116. Grad Đakovo Uređenje okoliša GNŠ dvorane 117. Grad Đakovo Izgradnja atletske staze NK Croatia 118. Grad Đakovo Rekonstrukcija komunalne infrastrukture na gradskom groblju 119. Grad Đakovo Izgradnja javne rasvjete u Piškorevcima 120. Grad Đakovo Izgradnja kanalizacije Kuševac-Ivanovci 121. Grad Đakovo Izgradnja bunara na vodocrpilištu Trslana 122. Grad Đakovo Izgradnja zdenca Široko Polje 123. Grad Đakovo Izgradnja parkirališta na gradskom groblju

Page 81: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

81

124. Grad Đakovo Vodovod Đakovo-Đurđanci 125. Grad Đakovo Izgradnja Strossmayerovog trga u Đakovu 126. Grad Đakovo Izrada ležećih policajaca u školskim zonama 127. Grad Đakovo Sportsko rekreacijski centar Jošava 128. Grad Đakovo Izgradnja i sanacija gradske deponije 129. Grad Đakovo Rekonstrukcija i adaptacija pročelja zgrada 130. Grad Đakovo Izgradnja mrtvačnica u prigradskim naseljima 131. Grad Đakovo Sanacija kolektorske mreže u Đakovu 132. Grad Đakovo Zatvoreni bazen 133. Grad Đakovo Adaptacija zgrade Gradskog poglavarstva 134. Općina Ernestinovo Rekreacijski centar "Zagorski kraj" Ernestinovo 135. Općina Ernestinovo Odvodnja Općine Ernestinovo – sanitarno fekalna kanalizacija 136. Općina Ernestinovo Nogostupi 137. Dom za starije i nemoćne osobe Đakovo Izgradnja dvokatne javne građevine sa suterenom 138. Brodarski institut d.o.o. Zagreb Istraživanje prirodnih i tehničkih potencijala za korištenje

obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, male hidroelektrane i solarne elektrane) i analiza pogodnosti potencijalnih lokacija za smještaj objekata OIE

139. Brodarski institut d.o.o. Zagreb Izrada projektne dokumentacije i IPA aplikacije za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Osječko-baranjske županije

140. Urednost d.o.o. Čepin Projektiranje i izgradnja vodovodne mreže u dužini 10 km u Čepinu i Beketincima

141. Općina Podgorač Magistralni cjevovod "Markovac Našički - Razbojište" i vodovodne mreže naselja Podgorač i Razbojište

142. Općina Podgorač Sanitarno – potrošna kanalizacijska mreža naselja Podgorač 143. Našički vodovod Sanacija odlagališta komunalnog otpada "Pepelane" u Našicama 144. Općina Darda Sportska dvorana Darda u Dradi 145. Općina Darda Vatrogasni dom u Dardi 146. Općina Darda Vodovod u ulici Ž.Hodaka, K.Pinjuha i R.Banića 147. Općina Darda Tržnica u Dradi 148. Općina Darda Cesta u Velebitskoj ulici u Švajcarnici 149. Općina Darda Odvodnja otpadnih voda Južna Baranja 150. Općina Darda Ceste u ulici Ž.Hodaka, K.Pinjuha i R.Banića u naselju Mece 151. Općina Čeminac Izgradnja kanalizacijskog sustava na području Općine Čeminac 152. Općina Čeminac Izgradnja nogometnog igrališta, svlačionica i tribina u naselju

Novi Čeminac 153. Općina Čeminac Izrada putne mreže – poljskih puteva 154. Općina Čeminac

Izgradnja nogometnog igrališta, svlačionica i tribina u naselju Grabovac

155. Općina Čeminac Izgradnja nerazvrstanih cesta na području općine Čeminac 156. Općina Vladislavci Sanacija kolničke konstrukcije u Općini Vladislavci (nerazvrstane

ceste u UL.K.P.Krešimira i J.J.Strossmayera) 157. Komunalno-Bilje d.o.o. Sustav odvodnje Južna Baranja – kanalizacijski kolektor Darda -

Bilje 158. Komunalno-Bilje d.o.o. Sustav odvodnje Južna Baranja – odvodnja naselja Vardarac i Lug 159. Komunalno-Bilje d.o.o. Sustav odvodnje Južna Baranja – glavni kanali naselja Bilje 160. Komunalno-Bilje d.o.o. Sustav odvodnje Južna Baranja – kanalizacijski kolektor naselja

Kopačevo i spojni cjevovod Kopačevo-Bilje 161. Javna profesionalna vatrogasna postrojba

Grada Osijeka Nabava opreme za dijagnostiku kod istjecanja opasnih tvari

162. Komunalno gospodarstvo "Park" d.o.o. Donji Miholjac

Zbrinjavanje otpada na području Grada Donjeg Miholjca

163. Komunalno gospodarstvo "Park" d.o.o. Donji Miholjac

Izgradnja razdjelne mreže opskrbe pitkom vodom područja Donjeg Miholjca

164. Komunalno gospodarstvo "Park" d.o.o. Donji Miholjac

Izgradnja vodoopskrbnog sustava "Slavonska Podravina"

165. Vijeće mjesnog odbora Zelčin Zelčinski vodeni prsten

Page 82: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

82

Potpora poslovnom sektoru

Red. br. Institucija Projekt 1. DK LINE www.e-drvo.com – internet trgovina drvenom robom 2. Općina Darda Zgrada za tradicionalne obrte 3. Općina Darda Poduzetnička zona, Zona obrta, malog i srednjeg poduzetništva

Općine Darda 4. Poduzetnički centar Belišće Samozapošljavanje žena 5. Poduzetnički centar Belišće Opremanje novog poslovnog prostora Poduzetničkog centra

Belišće 6. Udruga za kreativni razvoj SLAP EKO Poduzetnik 7. Strojarska tehnička škola Osijek Centar za izobrazbu zavarivača 8. Općina Podgorač Poduzetnička zona Podgorač 9. Grad Đakovo Nastavak izgradnje industrijske zone II. faza 10. Grad Đakovo Širenje stambenih i poslovnih zona 11. Općina Ernestinovo Poduzetnička zona 12. Grad Belišće Gospodarska zona II u Belišću 13. Grad Belišće Gospodarska zona III u Belišću 14. Općina Kneževi Vinogradi Uporaba novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

gospodarstvu 15. Općina Čeminac Izgradnja poslovne zone Općine Čeminac 16. Grad Donji Miholjac Izgradnja gospodarskih zona 17. Općina Magadenovac Izgradnja gospodarskih zona 18. Grad Valpovo Izgradnja poduzetničkog inkubatora Valpovo 19. Grad Valpovo Industrijska zona uz zaobilaznicu Valpova 20. Grad Valpovo Zona gospodarske namjene K-IV 21. Grad Valpovo Industrijska zona ”Kritinjače” 22. Općina Marijanci Izgradnja gospodarskih zona 23. HKUU ”Šokačko srce” Zelčin Zelčinski obrtnički krug 24. Vijeće mjesnog odbora Zelčin Zona male privrede Zelčin

Turizam

Red. br. Institucija Projekt 1. Udruga građana TEA, Općina Erdut Uređenje tradicijske kuće u Bijelom Brdu 2. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja hotelsko-turističkog kompleksa s pratećim sadržajima 3. Općina Kneževi Vinogradi Kupovina i uređenje stare autohtone kuće za potrebe razvoja

turizma i turističke zajednice 4. Općina Kneževi Vinogradi Uređenje svih vinskih putova na Banskoj kosi i uključivanje u

turističku ponudu Baranje 5. Općina Kneževi Vinogradi Izgradnja spomen parka poljoprivrednoj mehanizaciji 6. Općina Bilje Biljski etno muzej

7. Turistička zajednica Grada Donjeg

Miholjca Ribolovni turizam Donjomiholjačkog područja kao turistički brand

8. Pčelarska zadruga ”Pčelari Slavonije i Baranje” , 2007.

Pčelarski dvorac

9. Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije, 2004.

Medne staze Slavonije i Baranje

10. Društvo prijatelja baranjskih starina ”Ižip” Topolje

Šokačka kuća u Topolju

11. Biokooperativa Valpovo Izgradnja etno kuće u Ivanovcima 12. Udruga vinogradara i vinara ”Baranjski

vinogradi”, Batina Prošetajmo, pogledajmo, nazdravimo

13. Udruga za kreativni razvoj SLAP Etno-brand 14. Općina Erdut Vinska cesta Općine Erdut 15. Baranjski civilni centar, 2001. Znanjem do turista 16. HKUU ”Šokačko srce” Zelčin Šokačka kuća Zelčin 17. HKUU ”Šokačko srce” Zelčin Pravilo Zelčin 18. Agencija lokalne demokracije Poticanje diverzifikacije agro turističke ponude u Slavoniji

Page 83: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

83

Nevladine organizacije i uvjeti života

Red. br. Institucija Projekt 1. Grad Valpovo Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe 2. Općina Darda Dom za stare i nemoćne osobe 3. Brodarski institut d.o.o. Zagreb Izrada studije u upravljanju emisijama stakleničkih plinova i

uključivanje na europsko tržište kvotama CO2 u skladu s direktivama EU, međunarodnim ugovorima i strategijom zaštite okoliša RH

4. Općina Kneževi Vinogradi Aktiviranje lokalne radio i TV postaje 5. Općina Erdut Kuća znanstvenika Milutina Milankovića – naučni centar 6. Udruga Osijek-Laboratorij za testiranje

otpadnih voda/OS-LaTOV Hrvatska banka ekološko korisnih mikroorganizama

7. Grad Đakovo Izgradnja društvenih domova u prigradskim naseljima 8. Regionalni forum udruga Slavonije Razvojni timovi 9. Udruga za kreativni razvoj SLAP POMAK – Okvir za održivost 10. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava

Osijek Edukacijsko-istraživački centar

11. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Medijacijski centar Osijek

12. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Pravni centar – besplatno pravno savjetovanje socijalno ugroženih građana

13. Ženska udruga Izvor Briga za starije osobe 14. Volonterski centar Osijek Razvoj volonterstva 15. Udruga Euroregionalna suradnja Dunav-

Drava-Sava Hrvatska Web portal Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava

16. Hrvatski institut za lokalnu samoupravu Mreža za informiranje jedinica lokalne samouprave 17. Regionalna razvojna agencija Slavonije i

Baranje d.o.o. Podizanje kapaciteta dionika na području Osječko-baranjske županije za upravljanje razvojem

18. Agencija lokalne demokracije Europsko građanstvo-Europski labirint

Page 84: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

84

Prilog 53 - Pregled projekata predloženih za financiranje prema fondovima EU

CARDS:

Projekt Stvaranje klastera proizvođača jabuka i robne marke Slavonska jabuka -

PHARE: - Projekt Jačanje lokalnih kapaciteta za zaštitu prirode i "Natura 2000" - Projekta „Izgradnja putničkih luka u Batini i Aljmašu“.

IPA Prekogranična suradnja Mađarska – Hrvatska - Dravis 2 - Turistički krovni plan

Prekogranična suradnja Srbija – Hrvatska - Suradnjom do modernog obrazovanja koje će odgovoriti na izazove ubrzanog

tehnološkog razvoja i ojačati mobilnost radne snage - Obrazovanje za nove tehnologije - Grad učionica - Prevencija širenja svinjske kuge u pograničnom području kroz poboljšanje higijenskih

standarda i edukaciju uzgajivača - Jabuka.net 2 - Umrežavanjem, marketingom i upravljanjem kvalitetom do gospodarskog

razvoja - Inovativna prekogranična poduzetnička izvozna mreža – CB Net - Zajedničkim djelovanjem do unaprjeđenja gospodarstva - Turizam prelazi granice

IPA - SEE (transnacionalni program u kojem na pojedinom projektu sudjeluju partneri iz više zemalja EU, te zemalja kandidata) - Donauregionen

IPA - Regionalni razvoj - Projekt izgradnje turističkih luka u Batini i Aljmašu

Page 85: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

85

Prilog 54 - SWOT analize po sektorima

1. INFRASTRUKTURA I ZAŠTITA OKOLIŠA Snage: Slabosti: • povoljan prometno-geografski položaj

Županije (europsko raskrižje istok-zapad i sve naglašeniji pravac sjever-jug);

• jaki prirodni resursi (poljoprivredne površine, vode, šume, mineralne sirovine, geotermalni izvori);

• prirodne vrijednosti, očuvana biološka i krajobrazna raznolikost i zdrav okoliš;

• strateški dokumenti u zaštiti okoliša; • započeti procesi brige o okolišu (sanacija

divljih odlagališta, zaštita izvorišta vode, praćenje stanja voda, zraka, tla, uspostavljen registar onečišćavanja okoliša županije);

• postojeća prometna infrastruktura: tranzitna luka, zračna luka, željeznica, autocesta.

• ratna razaranja, nesanirane ratne štete,

minirana područja; • neizgrađeni sustavi vodoopskrbe i

dotrajalost postojećih sustava; • neizgrađeni sustavi odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda i dotrajalost postojećih sustava;

• nedovoljno pročišćavanje podzemnih voda u svrhu korištenja vode za piće;

• neodgovarajuće gospodarenje otpadom (ekološki, ekonomski i socijalno neprihvatljivo);

• nesanirana odlagališta otpada i otpadom onečišćena tla;

• oštećenja tla: pesticidima, komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, izgradnjom, eksploatacijom gline, šljunka i pijeska, alkalizacija tla;

• zrak onečišćen s peludi alergogenih biljaka (ambrozija);

• nedovoljno razvijena zdravstvena ekologija;• nepostojanje jedinstvenog informacijskog

sustav praćenja stanja okoliša (zrak, voda, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet, buka, svjetlo, energija, ionizirajuća zračenja);

• neodgovarajuća opskrba energijom; • nedostatak edukacije o održivom razvitku,

zaštiti okoliša i zaštiti prirode; • nedostatno informiranje javnosti o pitanjima

zaštite okoliša. Prilike: Prijetnje: • prometna povezanost (koridor Vc); • proizvodnja energije iz obnovljivih izvora

(vodna stepenica, solarna energija, geotermalna energija);

• održivi razvitak; • očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti

i zdravog okoliša; • trendovi: uvođenje čistijih proizvodnji

(zelene tehnologije), energetske učinkovitosti, ekologije općenito;

• razvoj djelatnosti u gospodarenju otpadom (uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja:centar gospodarenja otpadom, pretovarne stanice, reciklažna dvorišta i dr.);

• energetska i materijalna oporaba otpada;

• područja zagađena minama; • ljudske djelatnosti i zahvati neprihvatljivi za

okoliš; • prometni koridori- intenzivan promet je

opterećenje za okoliša (buka, zrak, vode, priroda);

• neravnomjerna i ambijentalno neusklađena gradnja, krupni infrastrukturni zahvati, neplanska gradnja, nekvalitetna gradnja na krajobrazno istaknutim lokacijama;

• provedba zakonskih propisa; • nesanirana i nenadzirana odlagališta

otpada (prijetnja za vode, tlo i zrak); • neodgovarajuće gospodarenje otpadom; • otpadne vode stanovništva, industrijskih

pogona i poljoprivrednih farmi;

Page 86: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

86

• turizam; • biološka i krajobrazna raznolikost kao

potencijal za razvoj turizma i znanosti; • dogradnja informacijskog sustava zaštite

okoliša županije; • odgoj i obrazovanje za okoliš u svim

dijelovima odgojno obrazovnog sustava.

• opterećenje tla poljoprivrednim proizvodnjama (otpad, nestručna i nekontrolirana primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva);

• emisije u zrak iz industrijskih pogona i poljoprivredne proizvodnje;

• zapuštene poljoprivredne i javne površine (ambrozija i druge alergogene biljke);

• kakvoća voda u vodotocima, jezerima i akumulacijama (bitna je kada se sagledava namjena- korištenje tih voda);

• GMO; • ograničenja za planove, programe i

zahvate u ekološkoj mreži (Natura 2000) prilagođenih EU zakonodavstvu (stroga pravila).

Napomena: okoliš – element u svim sektorskim analizama i strategijama

Page 87: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

87

2. GOSPODARSTVO Snage: Slabosti:

• Prirodni resursi za proizvodnju hrane i energije

(zemljište, klima, voda); • Vodni resursi: Drava, Dunav,...; • Šumski resursi - 4.5% u odnosu na RH; • Dominacija lokacijski zavisnih gospodarskih

djelatnosti (komparativne prednosti OBŽ): primarna poljoprivredna proizvodnja, prehrambena i drvna industrija;

• Prometna povezanost (koridor Vc, zračna luka, željeznica, autocesta) s europskim i zemljama regije;

• Sveučilište J.J.Strossmayera (11 fakulteta, 4 odjela i 1 akademija; upisanih 18.874 studenata u šk.god. 2009/2010);

• Postojanje strateških dokumenata; • (Strategija OBŽ, ROP OBŽ, Strategija razvoja Grada

Osijeka, PUR-ovi na općinskim razinama) i promišljanja o razvoju OBŽ-a;

• Veliki udio malih i srednjih poduzeća (koja ostvaruju 64%ukupne dobiti i zapošljavaju preko 70% zaposlenih u poduzećima registriranih na području OBŽ-a);

• Razvijena prehrambena industrija (zapošljava 9,2 zaposlenih od aktiv.poduzeća u OBŽ; ostvaruje 17,5% ukupnog izvoza Županije);

• Razvijena drvna industrija (8,8% ukupnog izvoza OBŽ) i proizvodnja papira i kartona (13,5% ukupnog izvoza OBŽ);

• Razvijena metalska industrija (18 % ukupnog izvoza OBŽ);

• Razvijena djelatnost građevinarstva (17,3 svih zaposlenih u OBŽ-u) i industrije građevinskih materijala;

• Razvijena djelatnost trgovine (17,3 od ukupno zaposlenih u OBŽ; 32,7% ukupnih prihoda OBŽ-a);

• Bogata industrijska i obrtnička tradicija; • Porast ulaganja u certificiranje sustava upravljanja

kvalitetom; • Ponuda zemljišta s relativno povoljnim cijenama za

izgradnju i zakup industrijsko-uredskog kompleksa; • Razvoj poduzetničkog umrežavanja kroz klastere i

zadruge; • Razvijena mreža poduzetničke infrastrukture: 7

poduzetničkih centara i Tehn.razv.centar TERA i 2 poduz.inkubatora;

• U okviru pojedinih fakulteta organizirani poslijediplomski studiji usmjereni razvoju s naglaskom na razvoj poduzetništva, kao i korištenje EU fondova;

• Dostupan veliki broj edukacijskih i savjetodavnih programa za poduzetnike i poduzetnike početnike;

• Veliki broj dostupnih programa Osječko-baranjske županije za poticanje poduzetništva.

• Zaostajanje za prosječnim

razvojnim pokazateljima na razini Hrvatske;

• Ograničen broj izvoznih poticaja; • Nedostatak jamstvenih fondova; • Kreditna opterećenost

gospodarstva odn.prezaduženost posl.subjekata;

• Nizak udio industrije u BDV-u; • Energetska ovisnost; • Pad konkurentnosti lokacijski

zavisnih gospodarskih djelatnosti (primarna proizvodnja; prehrambena i drvna industrija)

• Velik uvoz poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambene industrije;

• Usitnjenost poljoprivednih površina;

• Niska razina tehnološke opremljenosti manjih poljoprivrednih proizvođača;

• Vrlo nizak stupanj finalizacije proizvoda;

• Niska razina kontrole kakvoće proizvoda/hrane;

• Nedovoljna povezanost velikih trgovačkih lanaca s lokalnom proizvodnjom;

• Nedostatak preradbenih i skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvode;

• Slabljenje sektora malog i srednjeg poduzetništva općenito zbog opće nepovoljne gospodarske klime;

• Veliki udio malih poduzeća u ukupnom broju poduzeća u Županiji što koči mogućnost internacionalizacije, financiranja investicija i jačanja konkurentnosti na tržištu;

• Sporost i visoka birokratizacija administrativnih procedura koje usporavaju poduzetničke inicijative;

• Veliki broj poslovnih/gospodarskih zona neujednačene razine opremljenosti / spremnosti za prihvat poslovnih subjekata;

• Neiskorištenost poslovnih zona (prazne parcele);

Page 88: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

88

• Nepostojanje tehnoloških parkova;

• Nepostojanje usklađene politike razvoja gospodarskih zona;

• Nedostatna promocija turističkog potencijala;

• Nerazvijenost poslovnih usluga temeljenih na znanju;

• Neinformiranost i needuciranost poduzetnika;

• Mali broj institucija za istraživanje i razvoj.

Prilike: Prijetnje: • Potencijal za proizvodnju hrane (konvencionalna i

ekološka) i energije; • Investiranje u vodne resurse radi održivosti

proizvodnje hrane: o Posredni utjecaja Kanala Dunav-Sava:

Navodnjavanje Odvodnja Plovnost Drave i Dunava-

povezanost europskim plovnim putevima i Jadranom

o Akumulacije za višenamjensko korištenje: Navodnjavanje Obrana od poplava Turizam

o Kanalska mreža o Vodna stepenica na rijeci Dravi za

proizvodnju elektr.energije i osiguranje dorživog razvitka kroz vlastite vodne resurse;

• Korištenje konkurentskih prednosti-lokacijski nezavisnih djelatnosti;

• Blizina tržišta - prometna povezanost (koridor Vc-cestovni i željeznički)-povezanost sa zemljama koridora i zemljama u regiji;

• Efikasnija promocija turističkih potencijala regije preko mreže TZ-ova;

• Dominacija lokacijski zavisnih djelatnosti kao baze za razvoj održivih izvora energije (bioplin, biogorivo);

• Obnovljivi izvori energije (sunčeva energija, vjetar, termalna energija, biomasa-drvna masa, org.otpad, silaža, gnojnica..);

• Energ.efikasnost (zgrade, škole, tvornice, bolnice, kuće..);

• Proizvodnja organskih proizvoda (najveći br. proizvođača org.hrane u RH registriran je u OBŽ);

• Daljnji razvoj mljekarske industrije (trenutno vodeća pozicija u proizvodnji mlijeka na razini RH);

• Brendiranje proizvoda – korištenjem pozitivne reputacije područja posebice sektora proizvodnje hrane;

• Realizacija istraživačkih projekata primjenjivih u poljoprivredi i gospodarstvu kroz Sveučilište i znanstvene institucije;

• Visok utjecaj politike na

gospodarski razvitak; • Fiskalna centralizacija (OBŽ

nema utjecaj na to); • Sporost administrativnih i

poslovnih procedura; • Nekonstantna porezna politika; • Velika zaduženost i insolventnost

gospodarstva; • Nepostojanje izvoznih poticaja i

izvozne banke (HBOR nema dovoljnu snagu);

• Spora regionalizacija i decentralizacija;

• Ograničenja u razvoju poljoprivredne proizvodnje uvjetovana ulaskom u EU;

• Odliv mozgova; • Visoka cijena kapitala; • Konkurencija zemalja istočne

Europe i Dalekog istoka; • Niske investicije u fiksni kapital i

neznatna strana ulaganja; • Percepcija RH kao pravno

„nesređene države“; • Izostanak strategije privlačenja

ino-investitora na svim razinama; • Jaka konkurencija zemalja

Istočne Europe u privlačenju str.investicija: niži troškovi pokretanja posla i proizvodni troškovi;

• Pad izvoza; • Dominacija monopola/krupnog

kapitala na tržištu prodaje i nabave inputa u proizvodnji hrane;

• Velik uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda;

• Niska razmjena iskustava, znanja između edukacijskih, istraživačkih centara i gospodarskog sektora;

Page 89: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

89

• Daljnji razvoj vinogradarstva i vinarstva; • Standardizacija i certifikacija – uvođenje sustava

upravljanja kvalitetom (ISO, HACCP i dr.); • Razvijena infrastruktura za razvoj poduzetništva (21

aktivna poduzetnička zone i 55 u pripremi); • Najveća koncentracija institucija poduzetničke

potpore u RH, koje su ujedno članice Poduzetničke mreže Europe

• Povezivanje u industrijske klastere, razvoj zadrugarstva;

• Poboljšanje i razvoj poduke u poslovanju i institucija za podršku poslovanju;

• Jačanje suradnje između institucija za istraživanje i razvoj i ekonomskog sektora - tehnološki transfer;

• Pomoć pri otvaranju novih tvrtki/obrta; • Rast kapaciteta za korištenje predpristupnih fondova

EU; • Tržište EU; • Nizak stupanj inovativnosti i suradnje s institucijama

za istraživanje i razvoj; • Nedostatak financijskih sredstava za rad institucija

poduzetničke podrške; • Nesudjelovanje/nedovoljan angažman OBŽ u izradi

nacionalnih strateških dokumenata i operativnih programa.

• Neprilagođenost obrazovnog sustava/ programa aktualnom gospodarskom stanju i trendovima;

• Pad stručne razine neangažirane radne snage;

• Zatvaranje poduzetničkih potpornih institucija zbog izostanka financiranja iz javnog sektora;

• Znatan broj malih poduzeća u tradicionalnim industrijskim sektorima ( tekstil, metalna i drvna industrija) prisutnih u OBŽ-u je ovisno o velikim poduzećima, nekoliko međunarodnih;

• Predimenzioniran razvoj klasičnih uslužnih djelatnosti (trgovina);

• Službena statistika nije u funkciji praćenja razvojnih programa/projekata na regionalnoj i lokalnoj razini;

• Metodološka neusklađenost statističke obrade podataka s potrebama strateškog planiranja i projekata.

Page 90: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

90

3. POLJOPRIVREDA Snage: Slabosti: • Očuvani okoliš i priroda; • Bogata raznolikost krajolika; • Bogato kulturno i povijesno nasljeđe; • Postojanje tradicionalnih vještina i

proizvoda; • Šumska područja s velikim potencijalom za

preradu drva; • Pogodno poljoprivredno zemljište za

poljoprivrednu proizvodnju; • Dovoljna količina vode za navodnjavanje iz

postojećih akumulacija i vodotoka; • Razvijena mreža kanala za odvodnju viška

vode s poljoprivrednih površina, te njihovo korištenje u svrhu navodnjavanja;

• Postojanje velikih sustava za poljoprivrednu proizvodnju;

• Postojanje resursa za razvoj ruralnog turizma i ruralnog turizma;

• Povećanje trenda prakticiranja organskog uzgoja;

• Obilje površinskih i podzemnih voda; • Postojanje autohtonih vrsta; • Udruge, nevladine organizacije i zajednice

koje rade na ruralnom razvoju su već uspostavljene i rade;

• Tradicija u proizvodnji i potrošnji mesa i mesnih prerađevina, te proizvodnja autohtonih proizvoda;

• Značajna proizvodnja i prerada žitarica, uljarica i šećerne repe;

• Peradarska proizvodnja i proizvodnja jaja; • Vodeća pozicija u proizvodnji mlijeka na

razini RH; • Postojanje izgrađenih obrazovnih,

znanstvenih i stručnih potpornih institucija u poljoprivredi;

• Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju;

• Povećanje površina pod višegodišnjim nasadima (kroz operativne programe);

• Registrirane vinske ceste; • Razvijen domaći sortiment strateški važnih

ratarskih kultura; • Snažna selekcijska služba i proizvodnja

sjemenskih kultura; • Snažne znanstvene i istraživačke

institucije; • Iskustvo poljoprivrednika u ratarskoj i

stočarskoj proizvodnji;

• Usitnjenost posjeda i neiskorištenost

poljoprivrednog zemljišta; • Neizgrađeni hidro-melioracijski sustavi; • Niska razina formalnog i relevantnog

obrazovanja poljoprivrednika; • Nedovoljna razina finalizacije u

poljoprivrednoj proizvodnji; • Nedostatak kvalitetnih skladišnih i

preradbenih kapaciteta; • Postojanje miniranih poljoprivrednih

površina; • Napuštanje ruralnih područja; • Nedostatna komunalna i društvena

infrastrukture u ruralnim područjima; • Nedostatak pouzdanih statističkih

podatatka o ruralnim područjima; • Neizgrađene administrativne strukture za

upravljnje poljoprivredno – okolišnim postupcima;

• Neusklađenost obrazovnih programa i potreba u poljoprivredi;

• Koncentracija kapitala u rukama velikih sustava (Agrokor, Žito);

• Nedovoljna razina usklađenosti s nacionalnim i međunarodnim standardima poljoprivredi;

• Slaba tehnološka učinkovitost (zbog strukture poljoprivrednih gospodarstva i načina uzgoja);

• Nedovoljna povezanost između proizvođača, prerađivača i trgovaca;

• Nerazvijena tržišna struktura; • Niska razina konkurentnosti proizvođača

na malim proizvodnim jedinicama; • Niska iskorišenost kulturnog i povijesnog

nasljeđa; • Visoka dugoročna nezaposlenost; • Prezaduženost građana i gospodarstva; • Nedovoljna razina namjenskih investicija

vezanih uz razvoj poljoprivredne infrastrukture (primjer - ULO hladnjače).

Prilike: Prijetnje:

• EU i nacionalni programi za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja;

• Dostupnost iskustva razvijenijih zemalja u

• Globalizacija trendova; • Klimatske promjene (nepogode); • Jaka međunarodna konkurencija i EU

Page 91: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

91

okruženju; • Brendiranje autohtonih, tradicionalnih

proizvoda; • Jačanje socijalnog kapitala i inicijativa u

ruralnim područjima; • Prometna povezanost (koridor Vc)-

povezanost sa zemljama u regiji; • Vodni resursi za održivu proizvodnju hrane

(hidro-melioracija i ruralni turizam); • Razvoj organske proizvodnje; • Jačanje MSP sektora u uslugama i

proizvodnji s velikim optencijalom za stvaranje novih radnih mjesta;

• Korištenje alternativnih izvora energije; • Povoljni klimatski uvjeti za alternativne

izvore energije; • Novi trendovi u turističkoj potražnji; • Razvoj vinskih cesta, mednih i mliječnih

staza kao prilika razvoja ruralnih područja i osiguranje tržišta za poljoprivredne proizvode;

• Trend decentralizacije u EU politici ruralnog razvoja;

• Trendovi u proizvodnji i potrošnji poljoprivrednih proizvoda;

• Iskorištenje prirodnih resursa za razvoj ekološke poljoprivrede i medicinskog turizma (wellness, toplice, šetnjice, terapeutsko jahanje, biciklističke staze);

• Jačanje prekogranične suradnje; • Razvoj obrazovnog sustava na povezivanju

obrazovanja s potrebama u gospodarstvu i zapošljavanje;

• Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU;

• EU članstvo u smislu EU tržišta; • Povećanje zaposlenosti i iskorištenje

kapaciteta kroz izravna strana ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju;

• Veliki tržišni potencijal za domaće uzgojeno povrće visoke kvalitete;

• Povezivanje prerade i uzgoja; • Unaprijeđenje sustava sigurnosti i kakvoća

hrane i hrane za životinje; • Unaprijeđenje zdravlja i zaštite životinja i

biljnog zdravstva; • Razvoj proizvođačkih organizacija; • Jačanje zadrugarstva; • Stvaranje klastera; • Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda i

osnivanje robne burze; • Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

proizvoda; • Razvoj ruralnog turizma i zapošljavanje; • Prodaja poljoprivrednih proizvoda na

kućnom pragu;

tržište; • Neudovaljavanje relevantnim • standardima Zajednice; • Visoka ulaganja za prilagodbu standardima

EU; • Ograničenja u razvoju poljoprivredne

proizvodnje uvjetovana ulaskom u EU; • Nepostojanje kvalitetnih izvora financiranja

poljoprivredne proizvodnje; • Neadekvatno upravljanje otpadom zbog

neprimjerene provedbe propisa; • Siva ekonomija; • Birokratizacija i neriješeni imovinsko-pravni

odnosi zbog neprilagođenih i neusklađenih zakonskih odredbi;

• Migracijski trend prema gradovima; • Depopulacija ruralnih područja uzrokovana

negativnim prirodnim prirastom i negativnim migracijskim saldom;

• Spor proces strukturnih reformi; • Neuravnoteženi regionalni rast i razvoj; • Nestabilno i neuređeno tržište; • Spori napredak u unapređenju ruralne

infrastrukture; • Nizak stupanj socijalne kohezije; • Starenje ruralne populacije; • Prenamjena poljoprivrednog zemljišta; • Povećanje negativnih utjecaja na okoliš

uslijed intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje;

• Nepostojanje modela održive proizvodnje na malim površinama (plasman, poticajne mjere);

• Pojava bolesti koje mogu utjecati na domaću potrošnju i izvoz;

• Spor proces okrupnjavanja zemljišta.

Page 92: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

92

4. TURIZAM Snage: Slabosti:

PRIRODNI RESURSI • Jaka prirodna osnova i očuvanost

prirodnih resursa: “zeleni prostor”, prirodni riječni pejzaž, veliki vodni resursi, termalni izvori, velika lovna i ribolovna područja, naplavne ravni...

• Raznolikost prirodnih pejzaža: rijeke, ravnica, brdovita područja;

• Jedinstveno prirodno područje: Kopački rit (službena zaštita);

• Važna vinorodna područja na razini RH: Erdut, Baranja, Đakovština, Feričanci.

KULTURA • Jako povijesno kulturno naslijeđe:

osječka Tvrđa, dvorci, spomenička baština, arheološka nalazišta, industrijska baština, sakralni objekti, zaštićena nematerijalna kulturna baština (Gorjani - ljelje, Petrijevci - tradicijska žetva, Bizovac - nošnje), etno baština i očuvana sela (etno selo Karanac);

• Očuvanost seoskog stila života u ruralnom području: gastronomija, proslave, običaji i manifestacije kao segment očuvanja običaja, očuvanost starih načina proizvodnje, vinski podrumi;

• Multikulturalnost: očuvanost tradicija manjina, prisutnost na području.

LOKACIJA, PRISTUPAČNOST I INFRASTRUKTURA • Blizina velikih tržišta: blizina EU (HU),

pogranično područje; • Pristupačnost: autocesta, zračna luka,

željeznica, rijeke –Dunav (Drava), tranzitno područje.

TURISTIČKA INFRASTRUKTURA • Raznolikost tipa i kvalitete smještaja:

rast ponude smještajnih kapaciteta i njihove raznolikosti,

• Tematski putevi: rast broja vinskih cesta, vinskih podruma, biciklističkih puteva, pješačke staze, označene planinarske staze, uvedena smeđa signalizacija,..;

• Rast broja manifestacija(primjeri -kulturna ljeta, Jesen u Baranji, Surduk, žetva Petrijevci, Feričanačko vince i dr.).

TURISTIČKA PONUDA • Nedovoljan broj tržišno spremnih

atrakcija: problem temeljnog nepoznavanja sektora turizma i načina upravljanja turističkom destinacijom, jako puno atrakcija ima samo lokalni značaj;

• Loša “interpretacija” atrakcija: nedostatni ili nepostojeći opis atrakcije prilagođen domaćem, odn.stranom turistu;

• Nedostatna različitost atrakcija: primjer -interaktivni muzeji ili posebne atrakcije prilagođene potrebama obitelji s djecom;

• Nerazvijeni ruralni turizam i proizvodi posebnih interesa: ruralni/seoski turizam u svom punom smislu vrlo rijetko se pronalazi u ponudi;

• Nedostatak drugih turističkih usluga (specijalizirane agencije, vodiči, prijevoz, informacije).

UPRAVLJANJE TURIZMOM • Nedostatak vizije turizma; • Nedostatak funkcije upravljanja

turističkim atrakcijama: profesionalno upravljanje atrakcijama;

• Nedostatak funkcije upravljanja destinacijom(DCM-agencije, TZ-ovi).

LJUDSKI RESURSI • Nepoznavanje sektora turizma:

nestručnost poduzetnika, organa uprave i djelatnika;

• “turistička needuciranost” na razinama upravljanja, ljudskih resursa i dr.;

• Depopulacija ruralnih krajeva–naglašena starosna struktura stanovništva;

• Nedovoljna znanja upravljanja projektima (općine, udruge,…).

TURISTIČKA INFRASTRUKTURA • Nedostatak kvalitetnih smještajnih

objekata: unatoč povedanju vrsta i broja smještajnih kapaciteta, još uvijek nedostaju bitne kategorije smještaja poput kampova; nedovoljno prisutan identitet i tradicija područja u uređenju objekata;

• Nedostatak kvalitetnih ugostiteljskih objekata: ponuda domaćih jela i pića, u prostoru koji odražava identitet i tradiciju područja;

Page 93: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

93

SURADNJA I UMREŽAVANJE • Rast suradnje između različitih

ponuđača usluga i proizvoda koji se vežu uz turizam: primjer -ponuđači smještaja i proizvođači hrane; povedanje svijesti o međusobnoj ovisnosti i važnosti suradnje..;

• Uključenost civilnog društva u turističke projekte;

• Turizam uključen u jedinice lokalne/ regionalne uprave;

• Postojan sustav turističkih zajednica. POLITIČKA I POSLOVNA OKOLINA • Rast političkog interesa vezanog uz

razvoj turizma: turizam se doživljava kao razvojna grana;

• Rast broja potpora razvoju turizma i poduzetništva;

• Rast velikih investicija, povezanost s lokalnom zajednicom: Nexe d.d., Belje d.d. kao primjer;

• Pozitivan stav lokalne zajednice prema razvoju turizma: prilika za smanjenje broja nezaposlenih.

LJUDSKI RESURSI • Tradicionalna gostoljubivost

stanovništva; • Rast broja edukativnih programa; • Gostoljubivost: percepcija područja i

stanovnika kao dobrih, toplih, opuštenih domaćina.

MARKETING I PROMOCIJA • Rast dostupnosti posebnih turističkih

proizvoda: biciklističke staze, vinske ture..;

• Jak i pozitivan imidž destinacije na domaćem tržištu: percepcija područja kao destinacije toplih domadina, dobre kuhinje, očuvanog okoliša i tradicije,...;

• Rast promotivnih aktivosti: rast marketinških aktivnosti i svjesti o potrebi za istom;

• Rast ulaganja u baze podataka: atrakcije, smještaj...;

• (Ne)uređenost mjesta. POLITIČKA I POSLOVNA OKOLINA • Ograničene mogućnosti poticanja

novih projekata; • Složene i dugotrajne administrativne

procedure (primjer dozvole); • Ograničavajuća i često kontradiktorna

pravna regulativa: posebno vezano uz seoski turizam;

• Nedostatak financijskih sredstava namjenjenih razvoju turizma.

SURADNJA I UMREŽAVANJE • Nepostojanje “turističkog lanca

vrijednosti”: ponuda elementarnih usluga i proizvoda;

• Slaba umreženost različitih dionika u turizmu–ponuđača usluga, smještaja, hrane, turističkih zajednica, agencija,..

MARKETING I PROMOCIJA • Nedovoljna promocija postojećih

atrakcija; • nepostojanje jednistvenog vizualnog

identita destinacije.

Prilike: Prijetnje:

POTRAŽNJA • Kontinuirani rast interesa tržišta za

kontinentalni turizam; • Animiranje poslovnih posjetitelja za

ponovljenim dolaskom: ciljani prikaz atrakcija-privlačenje investitora.

TURISTIČKA PONUDA • Kreiranje atraktivnih sadržaja s dosad

neiskorištenim resursima;

POLITIČKA I POSLOVNA OKOLINA • Konfliktne razvojne opcije-utjecaj

politike; • Nestimulativan mikroekonomski okvir,

pravna sigurnost i socio-ekonomsko okruženje;

• Neefikasnost implementacije prostornih planova i izigravanje prostorno-planske regulative;

• Neplansko korištenje te špekulativne

Page 94: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

94

• Efikasnijim korištenjem resursa povećati udio individualnih gostiju te bus tura;

• Daljnji razvoj edukativnog turizma; • Razvoj i obnavljanje starih zanata; • Daljnji razvoj sakralnog turizma; • Jačanje spektra ponude različitih

turističkih usluga i proizvoda; • Planiranje, osmišljavanje i provedba

atraktivnih turističkih sadržaja-koncerata, filmskih festivala, festivala vina i gastronomije, narodnih plesova i folklora i sl. na nacionalnoj i internacionalnoj razini;

• Mogućnost za razvoj sportskog turizma s posebnim naglaskom na golf, biciklizam, kanuing, rafting, kajak, konjički turizam i sl.;

• Ponuda ekološki proizvedenih namirnica na obiteljskim gospodarstvima, tradicionalna gastronomija-autentičnost turističke ponude;

• Zaštita, turistička valorizacija i promocija autohtonih proizvoda;

• Potencijali za razvoj ruralnog turizma. PRIRODNI RESURSI • Idealni prirodni preduvjeti (termalni

izvor, Park prirode, dvorci i perivoji, spomenička baština) za formiranje kvalitetne ponude wellness programa i sadržaja i razvoj zdravstvenog i zabavnog turizma;

• Potencijali lovnog turizma. LOKACIJA, PRISTUPAČNOST I INFRASTRUKTURA • Autocesta-Koridor V c prolazi kroz

ekološko, kulturno-povijesno bogato područje pogodno za kreiranje raznolike ponude na putu do mora – turistička mikroregija.

SURADNJA I UMREŽAVANJE • Razvoj putem programa prekogranične

suradnje, iskorištavanje mogudnosti financiranja razvoja kroz EU fondove;

• Jačanje uloge turističkih zajednica u procesu upravljanja destinacijom.

MARKETING I PROMOCIJA • Promocija i brandiranje postojećih

turističkih resursa destinacije; • Jačanje imidža ekološki zaštićene

zelene destinacije: institucionalizacija Parka Dunav-Drava-Mura (jedinstvena biosfera koja objedinjuje područje 3 države).

kupnje zemljišta mogu podidi cijene zemljišta, što djeluje destimulirajude na potencijalne investitore;

• Mogući nedostatak uske suradnje na svim političkim, administrativnim, gospodarskim i društvenim razinama (opda nekoordiniranost planova, projekata i aktivnosti)-administrativno-političke prepreke.

PRIRODNI RESURSI • Prirodni potencijal ugrožen

neadekvatnim zbrinjavanjem glomaznog otpada, otpadnih voda i divljih deponija smeda, krivolov;

• Klimatske promjene. PONUDA I POTRAŽNJA NA MEĐUNARODNOJ RAZINI • Intenzivan razvoj međunarodne

konkurencije u smislu novih koncepata, više kvalitete i boljih performansi operativnog poslovanja;

• Zbog nepovoljnog demografskog i cjelokupnog ekonomskog razvitka u zapadnoj Europi moguća stagnacija potražnje na visokoj razini.

Page 95: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

95

TURISTIČKA INFRASTRUKTURA • Obnova i promocija starih cesta velike

spomeničke, panoramske vrijednosti i vinskih cesta koje će dodatno obogatiti turističku ponudu Hrvatske;

• Razvoj održivog lovnog i ribolovnog turizma na područjima bogatim životinjskim vrstama;

• Veliki broj srednjovjekovnih dvoraca kao neiskorišteni potencijal;

• Zaštita, valorizacija i promocija kulturnog naslijeđa –nematerijalne baštine;

• Povećanje smještajnih kapaciteta u ruralnim područjima.

LJUDSKI RESURSI • Podizanje kvalitete usluge: ulaganje u

edukaciju djelatnika u turizmu.

Page 96: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

96

5. OBRAZOVANJE I ZNANOST

Snage: Slabosti:

OBRAZOVANJE

• razvijenost sustava predškolskog odgoja i naobrazbe, osnovnoškolskog te srednjoškolskog sustava – dobri rezultati na natjecanjima na županijskoj, državnoj i međudržavnoj razini;

• ljudski potencijali – iskusna radna snaga u školskim ustanovama;

• postojanje dostatnog broja osnovnih i srednjih škola (strukovnih škola, gimnazija i umjetničkih škola);

• postojanje osnovne infrastrukturne mreže – učionice općeg tipa, kabineti, laboratoriji, športske dvorane, športska igrališta, dvorane za priredbe;

• postojanje znanstveno-istraživačkih centara i programa cjeloživotnog obrazovanja (Sveučilište J.J.Strossmayera);

• poticanje programa javnih potreba u školstvu iznad minimalnog standarda,

• dobra organizacija učeničkog prijevoza;

• Iskustva u izradi i provođenju online nastave (CARNet, pojedini fakulteti i škole);

• Obrazovanje; E-learning akademija • Sve dostupnija oprema (laptop za

1500 kn, a uskoro i za 100$); • Jačanje upravljačke organizacijske

kulture; • Snažna mreža suradnika; • Postojanje standarda i sustava –

HNOS; • Mreža obrazovnih ustanova za odrasle

polaznike; • Mreža centara za informiranje mladih,

klubova za izvan-nastavne aktivnosti; • Poticanje deficitarnih zanimanje od

strane županije kroz stipendije; • Potreba za promjenom u školi; zahtjevi

tržišta znanja i rada su jasni jednako kao i zahtjevi studenata (digitalnih domorodaca);

• Financijska podrška iz EU; • Podrška javnosti; • Vrlo jasne/ambiciozne izjave članova

Vlade- Rast potražnje za kvalitetnim stručnjacima;

• Podrška CARNeta; LMS, upravljanje; • Moćan i besplatan društveni softver; • Postojanje globalno prihvaćenog

OBRAZOVANJE

• nedovoljna osviještenost dionika u

obrazovnom sustavu o neusklađenosti školskog sustava s potrebama gospodarstva;

• nerazvijena svijest o potencijalu civilnog sektora koji realizira programe neformalnog obrazovanja;

• nedovoljna informiranost o pristupu fondovima EU – nedovoljno razvijen sustav za pripremu i provedbu programa i projekata;

• visok odljev obrazovanih ljudi, osobito mladih s područja Županije;

• nedostatni programi za razvoj područja koje se odnosi na skrb o učenicima s poteškoćama u razvoju (izražena je potreba za suradnicima u nastavi);

• odumiranje sela pa i gašenje škola u pojedinim dijelovima Županije zbog loše demografske slike;

• nedostatno ulaganje u razvoj kadrova i cjeloživotno obrazovanje;

• visoka stopa nezaposlenosti; • neuravnoteženost ponude i potražnje

na tržištu rada; • nema sustava praćenja i vrednovanja

obrazovanja, kvalitete ljudskih potencijala te potreba gospodarstva za određenim obrazovnim profilima;

• nedostatno specijalističko obrazovanje radne snage i neusklađenost s potrebama gospodarstva;

• neekipirane stručne službe po školama (pedagozi, psiholozi, defektolozi) zbog nedostatne podrške resornog ministarstva;

• nemogućnost poštivanja pedagoškog standarda zbog nedostatnog financiranja izgradnje školskih športskih dvorana, opremanja kabineta i laboratorija;

• Nedovoljan broj obrazovanih stručnjaka;

• Nejasne/nedefinirane misije, vizije i strategije;

• Manjkava odgovornost za rezultate; • Često samo deklarativna podrška

Vlade • Neadekvatna pomoć Agencije za

strukovno obrazovanje: • Nedostatak stručnih timova u školama; • Neusklađenost potreba na terenu s

Page 97: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

97

jezika obrazovanja, znanosti i privrede – engleskog jezika.

ZNANOST

• Afirmirani znanstvenici koji djeluju u

inozemstvu; • Postojanje nekoliko akademskih

centara izvrsnosti kao i uspješnih istraživačko razvojnih instituta u gospodarstvu;

• Postojanje (manjeg broja) uspješnih visokoškolskih programa koji obuhvaćaju suvremene nastavne metode, potiču aktivno sudjelovanje studenata i pružaju široko teorijsko znanje nužno za suvremeni trend interdisciplinarnosti;

• Ukupna postojeća infrastruktura (kadrovska, institucionalna i tehnološka), premda zaostaje za svjetskim standardima, pruža temelj za potrebne promjene.

potporama; • Nemogućnost poštivanja standarda

uslijed nedostatka sredstava; • Neadekvatno korištenje postojećih

ljudskih resursa; • Loša komunikacija struke i javnosti-

inertnost sustava (akademska kultura, izostanak/slaba kontrola kvalitete);

• Prevelika važnost formalne diplome, zanemarivanje vještina i kompetencija;

• Plaćanje i vrednovanje po stažu a ne po učinku i kvaliteti >> Nema kvalitetnog sustava nagrađivanja i motiviranja;

• Nedostatne web stranice mnogih škola • Nedostatak obrazovnih materijala; • Softver za upravljanje nastavom i

školom se ne primjenjuje ili se slabo primjenjuje;

• Nedostatan broj kompjutorskih učionica i ograničen pristup učenika u kompjutorske učionice;

• Škole i sveučilišta bez bežičnog interneta;

• Oslanjanje na nastavnike i eventualno učenike pri izgradnji i održavanju ključnih servisa.

ZNANOST

• Dugogodišnji proces društvene

marginalizacije znanosti; • Nepostojanje strateškog plana

znanstvenog razvoja i pripadajućih prioriteta;

• Skromna međunarodna kompetencija i, u skladu s time, zanemariva prepoznatljivost;

• Slaba organizacija znanstvenog rada i nezadovoljavajuća povezanost domaćih znanstvenika iskazana u malom broju zajedničkih projekata (na natječajima MZT prevladavaju individualni projekti, što je u suprotnosti sa svjetskom praksom);

• Nedovoljna međunarodna povezanost znanstvenih institucija;

• Nepostojanje istinski selektivnog i motivirajućeg sustava znanstvene evaluacije i mjerenja utjecaja znanosti na povećanje društvenog blagostanja i znanstvenih centara;

• Sveukupno nedjelotvoran, nepoticajan i zastarjeli sustav dodiplomskog i, osobito, poslijediplomskog obrazovanja;

• Nedovoljna briga za reprodukciju

Page 98: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

98

znanstvenog kadra, koja se iskazuje u starenju hrvatske znanosti, dok brojni mladi i sposobni znanstvenici odlaze u inozemstvo;

• Nedostatna razina znanstvenog poduzetništva, liderstva i menadžmenta u znanosti, te nezadovoljavajuća razina znanstvenog poduzetništva, koja se iskazuje i u marginalnom udjelu izvanproračunskih izvora financiranja;

• Tradicija političkih intervencija u znanosti;

• Ignoriranje iznimnih postignuća i demotivirajući egalitarizam u nagrađivanju znanstvenih učinaka, što potiče osrednjost i stvara nekompetitivnu okolinu;

• Prevlast kulture nezamjeranja i oportunizma nad kulturom kritičkog dijaloga.

Prilike: Prijetnje:

OBRAZOVANJE

• ulaganje u razvoj ljudskih resursa

(cjeloživotno obrazovanje na svim obrazovnim razinama);

• modernizacija obrazovnog sustava i njegova prilagodba sustavu EU (Bolonjska deklaracija);

• pristup fondovima EU; • adekvatnim obrazovnim programima

razvijati tržište rada u Županiji i poticati zapošljavanje;

• poboljšanje kvalitete kadrova u obrazovnim institucijama na svim razinama;

• poticanje obrazovanja za deficitarna zanimanja;

• obrazovanje roditelja i njihovo intenzivnije uključivanje u odgoj i obrazovanje djeteta;

• Nacionalni i internacionalni model suradnje među školama >> virtualne zajednice učenika i nastavnika;

• Izgradnja suvremenog i fleksibilnog nastavnog plana i programa;

• Integracija tehnologije u učionici; • Obrazovni model baziran na

rezultatima vrednovanja potreba i principima instrukcijskog dizajna;

• Povezivanje privrede i škola; • Uključivanje lokalne zajednice u

obrazovanje; • mogućnost cjeloživotnog obrazovanja

u nevladinom sektoru; • nevladine organizacije usmjerene na

OBRAZOVANJE

• Daljnja depopulacija autohtonog

stanovništva; • emigracija mladih i obrazovanih

kadrova; • korupcija u obrazovnom sustavu (pri

zapošljavanju, upisivanju, „poklanjanju“ ocjena);

• nedostatno i nesigurno financiranje obrazovnog sustava;

• migracije (dolazak jeftine radne snage) stvaraju veće potrebe u školstvu, čime raste pritisak na postojeće kapacitete;

• neprekidno odgađanje procesa decentralizacije u obrazovnom sustavu;

• Toleriranje nedostatnog obrazovanja nastavnika i voditelja obrazovnih institucija;

• Dominacija 'digitalnih izbjeglica i voajera' u odnosu na 'digitalne pridošlice i digitalne domoroce';

• Spora integracija tehnologije u učionice;

• Neadekvatno uvođenje e-obrazovanja; • Nedostatna stručna i financijska

podrška; • Dodatna industrijalizacija obrazovanja • Neodgovarajući odnosi s javnošću; • Loša komunikacija s učenicima,

roditeljima, loša koordinacija unutar škola;

• Toleriranje nedostatno definirane misije, vizije i strategije;

• Tehnologija radi tehnologije >> -

Page 99: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

99

alternativne obrazovne programe; • Modularni odgovor na zahtjeve

programa koristeći klastere i slično; • Mogućnost pristupa nastavi 24/7

pomoću bežičnog interneta; • Izgradnja hrvatskog obrazovnog

«branda»; • Obrazovanje kao važan izvozni

proizvod; • Akumulacija znanja i stručnjaka iz

područje izrade online nastavnih materija;

• Pružanje obrazovanja 'udaljenim' učenicima;

• Programi neformalnog obrazovanja i izvan-nastavne aktivnosti;

• Rasterećenje službenog kurikuluma kroz angažman NGO koje provode izvan-nastavne aktivnosti;

• dobre prakse za stvaranje kulture promicanja pozitivnih pojava;

• Promoviranje sustava vrijednosti; • Sustav potpora za zadržavanje mladih

ljudi na našem području; • Cjeloživotno učenje (Life long

learning); • Rezultati na međunarodnim

natjecanjima – isticati kao primjere; • tradicionalne multikulturne veze i

prekogranična suradnja s Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom te Srbijom.

ZNANOST • Sveučilište daje mogućnost različitih

kvalitetnih programa; • Ljudski resursi (poglavito mlađe,

drugačije socijalizirane generacije) i temeljni infrastrukturni potencijal za snažnije uključivanje u svjetsku razmjenu znanja;

• Snaženje globalizacije koja intenzivira natjecanje, pružajući time najveće izglede proizvodima temeljenim na znanju i znanstvenim inovacijama;

• Stupanj razvijenosti znanosti u neposrednom okružju, koji omogućuje preuzimanje jedne od vodećih uloga u regiji;

• Rast potrebe domaćih gospodarskih subjekata za istraživanjem i znanstvenom ekspertizom, što, s obzirom na imperativ (globalne) kompetitivnosti, postaje dugoročni trend;

• Kompetitivna cijena znanstvenog rada u Hrvatskoj;

• Pojačana potražnja za znanstvenicima

Neopravdane investicije u ‘modernu tehnologiju’ – bez adekvatnog povratka uloženih sredstava;

• Fragmentacija sustava s posljedičnim povećanjem troškova razvoja sustava i održavanja opreme;

• Gubitak podataka ili krađe hardvera; • Pristrane odluke donesena na osnovu

neadekvatnih istraživanja; • Trajna dominacija akademske

upravljačke kulture; • U potpunosti oslanjanje na uvezene

nastavne materijale; • Inzistiranje na krutom i zastarjelom

planu i programu; • Neodrživost subjekata neformalne

edukacije (oni se sada financiraju kroz projekte);

• Programi obrazovanja nisu jednako dostupni svima – ekonomski razlozi, razlika urbanog i ruralnog prostora;

• Siromaštvo; • Prilagodba EU sustavu; • Predfinanciranje projekata. ZNANOST

• Neadekvatna implementacija

Bolonjskog procesa; • Nesklonost promjenama i strah od

neuspjeha, koji se temelje na tradiciji u kojoj su promjene uvijek povezivane s rizikom, a ne s koristi;

• Nastavak marginalizacije znanosti i odricanje njezine proizvodne uloge;

• Daljnje zatvaranje u nacionalne okvire, odnosno izbjegavanje međunarodne kompeticije;

• Sklonost državnom paternalizmu, to jest tendencija da se rješavanje problema očekuje i traži od "nadležnih";

• Nesklonost preuzimanju individualne odgovornosti, što je dio kulturnog naslijeđa, ali i racionalan odgovor na nemotivirajući sustav nagrađivanja;

• Nepostojanje kulture cjeloživotnog učenja;

• Odugovlačenje s uključivanjem RH, osobito njezinog znanstvena sustava, u euroatlanske integracije;

• Nepostojanje kulture vrednovanja znanja i rezultata;

• Izostanak razumijevanja društvenih posljedica znanstvene emigracije (brain drain).

Page 100: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

100

i stručnjacima u svijetu otvara vrata proaktivnim znanstvenim zajednicama;

• Još nezasićen prostor visoke tehnologije, u koji je moguće uskočiti putem brzog transfera i primjene inovacija (early adaptor);

• Uspostavljanje europskog sustava visokog obrazovanja i istraživanja.

Page 101: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

101

6. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Snage: Slabosti: • Visoko obrazovan kadar; • Praćenje trendova; • Kontinuirana edukacija osoblja; • Orijentiranost ka prevenciji; • Dobra suradnja sa lokalnom

/regionalnom samoupravom; • Smanjenje dužine bolničkog liječenja; • Velik raspon dijagnostičkih usluga; • Velik raspon terapijskih usluga; • Koordinacija sa drugim pružateljima

usluga (ljekarne, lječilišta, terapijske jedinice);

• Postojanje Kliničkog bolničkog centra Osijek (ujedno i nastavna baza Medicinskog fakulteta);

• Postojanje regionalnog javnozdravstvenog centra (ZZJZ OBŽ-a – 1 od 4 ZJJZ u RH, ujedno i baza Medicinskog fakulteta u Osijeku);

• Postojanje znanstvene jedinice za kliničko-medicinska istraživanja;

• Edukacijski potencijal za obrazovanje novih trenutno nedostatnih kadrova (razvoj sveučilišnog studija stomatologije, diplomskog studija medicinske biotehnologije i stručnog studija primaljstva);

• razvijena mreža civilnih udruga koje provode zdravstvene, humanitarne i karitativne programe;

• volja Županije da se pomogne socijalnim skupinama nedovoljno uključenim u zajednicu u izjednačavanju u mogućnostima;

• pridavanje važnosti ulozi domova zdravlja u provođenju zdravstvene zaštite;

• provođenje preventivnih zdravstvenih programa.

• Zastarjela oprema; • Nedostatak prostora; • Nedovoljna pokrivenost ruralnih

područja; • Veliki troškovi održavanja prostora; • Velik broj korisnika u odnosu na

raspoložive resurse; • Nedovoljno vremena za praćenje

standarda; • Nedovoljno menadžerskih vještina; • Dotrajalost objekata; • Nepovoljan broj medicinskog i

nemedicinskog osoblja; • Nedovoljna spremnost na promjene

(projektno razmišljanje); • Informatički sistem nedovoljno

iskorišten – sklon „padu”; • Nedostatak timova za pripremu

projekata; • Nedostatak izdvojene informatičke

jedinice u nekim zdravstvenim ustanovama radi unapređenja protoka informacija te boljem iskorištavanju postojećih(osobito važno i za krajnjeg korisnika kao i za pripremu projekata);

• nedovoljan broj stručnih kadrova u odnosu na propisane standarde (liječnici, specijalisti, defektolozi, socijalni radnici i drugi);

• nedovoljno razvijena mreža postojećih socijalnih usluga za različite skupine krosinika (stari i nemoćni, psihički bolesne odrasle osobe, osobe s poteškoćama u razvoju);

• slabo educirane udomiteljske obitelji; • nedostatak usluga u palijativnoj skrbi; • nedostatak usluga institucionalnog tipa

za zaštitu djece izložene različitim oblicima nasilja;

• nedostatak institucionalnog oblika skrbi o obitelji (obiteljski centar);

• nedovoljna uključenost pojedinih skupina u zajednicu (osobe s invaliditetom, Romi, osoba slabijeg imovnog stanja).

Prilike: Prijetnje: • Mogućnost poslovanja na tržištu; • Uključivanje u međunarodne projekte; • Iskoristivost „viška” prostora; • Pomoć i podrška lokalne zajednice; • Stalna mogućnost proširenja suradnje

s privatnim organizacijama; • Pružanje zdravstvenih usluga

poduzećima i institucijama;

• Manjkavost podzakonskih akata koji

reguliraju neke segmente monitoringa općeg okoliša;

• Zakonska regulativa nije usklađena sa „praksom”, kašnjenje podzakonskih akata;

• Način financiranja – loš ekonomski status korisnika – sve veće siromaštvo;

Page 102: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

102

• Usavršavanje standarda; • Jačanje uloge civilnog društva

odnosno nevladinih organizacija koje djeluju u području zdravstva i socijalne skrbi

• Velika motivacija za razvoj i iskorištenje fondova EU;

• Reforma sustava socijalne skrbi; • Reforma sustava hitne medicine; • Veća iskoristivost informatičkog

sistema na način da se ustroje zasebne informatičke jedinice koje bi bile podrška svim ostalim Službama koje djeluju unutar zdravstvenih ustanova.

• Neusklađeni standardi sa zdravstvenim potrebama;

• Negativan medijski publicitet; • Restriktivan proračun; • Starenje stanovništva; • Nezaposlenost; • Nestabilno tržište – cijene medicinskog

materijala i opreme; • Loše stanje lokalnog gospodarstva; • Jačanje privatnog sektora; • Nerealizirana potraživanja; • Epidemije kroničnih nezaraznih bolesti

(kardiovaskularnih bolesti, malignoma, šećerne bolesti);

• Porast nasilja; • Nedostatak liječničkog kadra naročito u

hitnoj medicini, pedijatriji, ginekologiji, ortodonciji i nekim drugih specijalističkim granama;

• Nedovoljna povezanost jedinica područne(regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave i država u okruženju u zaštiti okoliša (ambrozija, komarci).

Page 103: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

103

7. KULTURA

Snage: Slabosti: • Razvijene institucije kulture: muzeji,

kazališta, galerije, knjižnice, kino dvorane...;

• Postojanje visokoškolskih institucija u području kulture / Umjetnička akademija, novi studiji (kulturologija);

• U sustavu srednjeg školstva djeluje Glazbena škola i Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti;

• Visok stupanj stručnosti pojedinaca zaposlenih u institucijama kulture;

• Bogata kulturna - arheološka, povijesna, prirodna i umjetnička baština;

• Odgovarajući interes medija i medijsko praćenje rada institucija kulture i manifestacija u kulturi;

• Baština i lokacije zanimljive za razvoj kulturnog turizma;

• Aktivan rad na prezentaciji kulture i tradicije kraja preko brojnih manifestacija;

• Regionalna i lokalna samouprava sudjeluju u sufinanciranju javnih potreba u kulturi;

• Razvijen kulturno-umjetnički amaterizam;

• Značajan broj regionalno i međunarodno poznatih manifestacija i memorijala;

• Kino-kultura i postojanje kina u gradskim središtima;

• Zološki vrt koji, osim Zagreba, jedini zadovoljava EU standarde.

• Nepostojanje strateških dokumenata; • Neiskorištenost kulturnih institucija u

edukaciji djece i mladih u cilju podizanja kulturne svijesti;

• Nedovoljno poznavanje kulturne i prirodne baštine od strane građana zbog neadekvatnog nastavnog programa o kult.baštini (ponajprije regije), ali i općenito hrvatske baštine;

• Nedovoljno razvijena svijest o zaštiti i očuvanju kulturne i prirodne baštine što proizilazi iz gore navedenog neadekvatnog nastavnog programa;

• Neadekvatna zaštita kulturne i prirodne baštine zbog teškoća u provođenju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zbog nedovoljno razvijene svijesti te nepoznavanja kulturne baštine od strane građanstva;

• Nedostatna kulturna ponuda; • Nedostatno praćenje trendova; • Nedovoljna integriranost kulturnih

dobara u svakodnevni zivot; • Nedovoljna turistička valorizacija,

povezanost i prezentacija kulturne i prirodne baštine;

• Nedovoljna i nedostatna promidžba postojećih kulturnih kapaciteta;

• Nedostatan kadar koji se bavi komunikacijom i marketingom;

• Odljev umjetničkog kadra; • Nedovoljni financijski i ljudski kapaciteti

na razini institucija i udruga; • Infrastruktura (nedostatak prostora za

različite kulturne manifestacije); • Nedovoljna uključenost lokalne

samouprave i područne regionalne uprave u programe zaštite kulturne i prirodne baštine.

Prilike: Prijetnje: • Povezivanje kulture i turizma; • Umreženost kulturnih institucija u

nacionalne i međunarodne mreže; • Mogućnost financiranja projekata u

kulturi iz EU fondova; • Povezivanje s drugim regijama i

državama; • Afirmacija multietničke i

multikonfesionalne kulturne baštine; • Afirmacija povijesne baštine europskog

značenja na području Županije; • Zaštita i prezentacija industrijske i

obrtničke kulturne baštine; • Brendiranje;

• Svaka gospodarska kriza uvjetuje

manje novca u kulturi; • Visoka ovisnost o proračunu; • Daljnje propadanje kulturnih

spomenika radi utjecaja čovjeka, prirode i nedostatna financijska sredstva za njihovo održavanje i obnovu;

• Nerješeni imovinsko-pravni odnosi onemogućavaju ulaganja u objekte ustanova kulture;

• Nedovoljnim ulaganjem u kulturne udruge i manifestacije može doći do gubitka kulturne baštine i nedovoljne

Page 104: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

104

• Razvoj tematskih puteva kulture; • Uvođenje novih tehnoloija u zaštitu,

valorizaciju, integraciju i promociju, kulturnih dobara;

• Edukacija građana i podizanje njihove kulturne svijesti.

valorizacije turističkog proizvoda vezanog uz kulturu;

• Opasnost od propadanja vrijednih lokaliteta (npr.Tvrđa, dvoraca, brojnih secesijskih zgrada) zbog neosviještenosti o vrijednosti kulturne baštine i nedostataka financijskih sredstava;

• Neodrživost kulturnih vrijednih sadržaja i projekata vrijednih za lokalnu zajednicu (pr. Tvrđa/Unesco; Kinematografi).

Page 105: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

105

Prilog 55 – Ključni elementi Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. od važnosti za razvojni plan Osječko-baranjske županije SWOT analiza Panonske Hrvatske SNAGE: Prometni terminali Prometna povezanost s velikim središtima u okružju Razgranata željeznička mreža Zračna luka Osijek Spremnost za razvijanje poslovne infrastrukture Tradicija obrtništva i industrije Prepoznati i kvalitetno iskorišteni prirodni resursi Upravljanje prirodnim, kulturnim i povijesnim vrijednostima Gospodarenje šumama Prekogranična suradnja Državne poticajne mjere

SLABOSTI: Nezadovoljavajuća poslovna infrastruktura Niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj Uska gospodarska struktura (poljoprivreda) Nedovoljno korištenje razvojnih poticajnih mjera Neumreženost poslovnih subjekata Nedostatno investiranje lokalnih poduzetnika u razvoj gospodarstva regije Niska akumulativnost lokalnih poduzetnika Nedovoljno razvijena sposobnost privlačenja vanjskih ulagača Nezadovoljavajuće obrazovanje za poslovni sektor (visoko obrazovanje, informatička pismenost, strani jezici) Niska razina kvalitete življenja Neujednačena kvaliteta cestovne i željezničke infrastrukture regije Komunalna infrastruktura – slabiji životni uvjeti Nepovezanost poljoprivrede i turizma Neadekvatno gospodarenje otpadom Nedovoljno razvijena svijest o zaštiti okoliša Nedovoljno razvijeni kapaciteti lokalne i regionalne samouprave Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije Nepostojanje regionalne marke (engl. brand)

MOGUĆNOSTI Geoprometni položaj Plovnost rijeka i kanala Koridori X, V C i VII Bogata prirodna osnovica i neiskorišteni poljoprivredni potencijali Bogata prirodna, kulturna i povijesna baština Obnovljivi izvori energije EU fondovi

PRIJETNJE Posljedice rata (minirana i minski sumnjiva područja) Neriješeni imovinsko-pravni odnosi (usitnjenost posjeda) Nepovoljna demografska kretanja Visoka stopa nezaposlenosti Nedostatna potražnja za uslugama zračnog prometa Svi oblici onečišćavanja okoliša Elementarne nepogode

Razvojni prioriteti Panonske Hrvatske: POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO, LOVSTVO I SLATKOVODNO RIBARSTVO 1. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih kapaciteta i stvaranje lokalnog tržišta regije 2. Razvoj poljoprivrede u zaštićenim prostorima i ekološke poljoprivrede 3. Unapređenje upravljanja i korištenja poljoprivrednim resursima 4. Pošumljavanje i zaštita marginalnog šumskog zemljišta 5. Očuvanje i modernizacija infrastrukture u slatkovodnom ribarstvu RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE 1. Prometna infrastruktura (cestovni, željeznički i zračni promet te plovni putovi) 2. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture i melioracijskih sustava 3. Infrastruktura za zaštitu okoliša (odlagališta otpada) 4. Energetika (termo-energetski i hidro-energetski sustav, obnovljivi izvori energije) 5. Socijalna, obrazovna, kulturna i zdravstvena infrastruktura 60 POVEĆANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA PANONSKE REGIJE 1. Razvoj i unapređenje poslovne infrastrukture i poslovnih potpornih institucija 2. Umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora te razvoj klastera 3. Unapređenje izvoznih djelatnosti i povećanje konkurentnosti proizvodnje modernizacijom industrijskih pogona i postrojenja, promocijom Panonske Hrvatske i privlačenjem stranih ulaganja

Page 106: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

106

4. Socijalno poduzetništvo – prenamjena javnih i obrazovnih institucija u funkciji gospodarstva 5. Razvoj i unapređenje svih vidova turizma 6. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva ZAŠTITA OKOLIŠA 1. Programi i projekti zaštite okoliša 2. Unapređenje upravljanja zaštićenim područjima regije 3. Razvoj sustava zaštite, povezivanja i umrežavanja parkova prirode JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA 1. Razvoj i unapređenje sustava cijeloživotnog obrazovanja jačanjem programa prema potrebama tržišta 2. Razvoj tržišta rada i sustava zapošljavanja 3. Osnivanje, modernizacija i umrežavanje visoko obrazovnih ustanova i gospodarskih subjekata

Page 107: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

107

Prilog 55A – Ključni elementi Nacionalnog strateškog referentnog okvira 2012. – 2013. od važnosti za razvojni plan Osječko-baranjske županije Usklađenost između operativnih programa, tematskih prioriteta i prioritetinih osi:

Operativni programi Promet Okoliš i

energetika Regionalna

konkurentnost Razvoj ljudskih

potencijala Razvoj upravnih

sposobnosti

Tematski prioritet

Razvoj suvremenih prometnih mreža i

povećana dostupnost regija

Ulaganje u okolišnu

infrastrukturu za održivi

razvoj i poboljšanje

prirode i životnog

okruženja.

Povećanje konkurentnosti

hrvatskoga gospodarstva

Zapošljavanje i razvoj ljudskog

kapitala

Poboljšanje učinkovitosti javne

uprave i racionalizacija javnih službi

Prioritetne osi

Integracija i modernizacija

prometne infrastrukture u

Republici Hrvatskoj spojene

s koridorima Ten-T.

Intervencije u gospodarenju

otpadom, kakvoći zraka, zaštiti prirode i

energiji

Jačanje konkurentnosti

hrvatskoga gospodarstva

Podupiranje pristupa održivom

zapošljavanju i prilagodljivosti

radne snage

Povećanje učinkovitosti javne

uprave i pravosuđa.

Razvoj i modernizacija

prometne infrastrukture na

regionalnoj razini, uključujući čisti

javni gradski prijevoz.

Intervencije u sektoru

gospodarenja vodama:

Povećanje razvojnoga potencijala

hrvatskih regija.

Pojačanje socijalne uključenosti

skupina u nepovoljnom

položaju i osoba s posebnim potrebama

Razvoj ljudskih potencijala u

javnoj upravi i pravosuđu.

Povećanje ljudskog kapitala u obrazovanju kao i

istraživanju i razvoju

Jačanje uloge

civilnoga društva za bolje

upravljanje.

Tehnička pomoć.

Tehnička pomoć.

Tehnička pomoć

Tehnička pomoć Tehnička pomoć

Tematska razrada prioritetnih osi:

1. PROMET Prioritetna os 1.: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj spojene s koridorima Ten-T.

- ulaganja u nadogradnju sustava željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj - poboljšanje sustava plovnih putova unutarnjih voda - poboljšanje cestovne mreže povezane s koridorima TEN-T - podrška modernizaciji morskih luka i zračnih luka

Prioritetna os 2.: Razvoj i modernizacija prometne infrastrukture na regionalnoj ra-zini, uključujući čisti javni gradski prijevoz.

- razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture i javnog gradskog prijevoza, posebice kroz podršku razvoju okolišno prihvatljivih prometnih sustava

Page 108: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

108

2. OKOLIŠ I ENERGETIKA

Prioritetna os 1. Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoći zraka, zaštiti prirode i energiji

- razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom (centri za gospodarenje otpadom)

- sanacija lokacija visoko onečišćenih otpadom, sanaciju i zatvaranje neodgovarajućih odlagališta otpada.

- unaprjeđenje postojećeg stanja vezano uz praćenja kakvoće zraka - zaštita prirode i očuvanje biološke raznolikosti - održivo korištenje energije proizvodnjom iz obnovljivih izvora.

Prioritetna os 2. Intervencije u sektoru gospodarenja vodama:

- izgradnja novih i/ili dogradnju postojeće vodoopskrbne mreže te sustava za prikupljanje komunalnih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

- podrška u zaštiti od štetnih utjecaja vode kroz pomoć u izradi studija za zaštitu od nepogoda (poplava i suša).

3. REGIONALNA KONKURENTNOST

Prioritetna os 1.: Jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva:

- intervencije koje podupiru ulaganja malog i srednjeg poduzetništva u proizvodnju, lakši pristup financiranju

- razvoj boljih uvjeta za gospodarstvo zasnovano na znanju kroz prijenose tehnologije, inovativnost, istraživanje i razvoj

- jačanje poslovne klime hrvatskoga gospodarstva, kroz poboljšanje promidžbenih aktivnosti i stvaranje uvjeta za konkurentnost.

Prioritetna os 2.: Povećanje razvojnoga potencijala hrvatskih regija:

- povećanje privlačnosti hrvatskih regija za poduzetnike i radnike, za stanovnike i posjetitelje, kroz poboljšanje javne infrastrukture za industriju, turizam i usluge kao i kvalitetu i dostupnost javnih usluga.

4. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Prioritetna os 1. Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage

- aktivne mjere tržišta rada kroz nacionalne i lokalne inicijative - podrška razvoju poduzetništva i poboljšanju malog i srednjeg poduzetništva

te konku-rentnosti obrta - jačanje sustava cjeloživotnog usmjeravanja HZZ-a - drugi mehanizmi podrške tržištu rada i jačanje sustava zaštite zdravlja i

sigurnosti na radu. -

Prioritetna os 2. - Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama.

- potpora razvoju socijalnih usluga i povećanje sposobnosti njihovih pružatelja za borbu protiv socijalne isključenosti i siromaštva radi poboljšanja mogućnosti zapošljavanja i prilika za usklađivanje rada i obiteljskog života

Prioritetna os 3. - Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju

Page 109: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

109

- provedba reformi s ciljem adekvatnosti radne snage za potrebe društva znanja

- podrška konceptu cjeloživotnog učenja - podrška za aktivnosti umrežavanja visokoškolskih ustanova, istraživačko-

tehnoloških centara i poduzeća. Prioritetna os 4. - Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje

- promicanje socijalnog dijaloga - jačanje uloge organizacija civilnoga društva za socioekonomski rast i

demokratski razvoj. 5. RAZVOJ UPRAVNIH SPOSOBNOSTI Prioritetna os 1.: Povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa:

- poboljšanje postojeće organizacije i procesa u javnoj upravi i pravosuđu - jačanje dobrog upravljanja i sposobnosti lokalne i područne (regionalne)

samouprave za kvalitetno pružanje usluga.

Prioritetna os 2.: Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i pravosuđu: - poboljšanje kvalitete i vještina ljudskih potencijala - daljnji razvoj sustava zapošljavanja i razvoja karijere u upravi i pravosuđu.

Page 110: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

Prilog 51 - Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

2508

Na temelju članka 27. stavka 1. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. srpnja 2010. godine donijela

ODLUKU

O RAZVRSTAVANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI

I.

Ovom Odlukom razvrstavaju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, na temelju postupka ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u skladu s člankom 23. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/2009, u daljnjem tekstu: Zakon), te odredbama Uredbe o indeksu razvijenosti (»Narodne novine«, broj 63/2010, u daljnjem tekstu: Uredba).

II.

U skladu s člankom 24. Zakona, jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

– I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske: Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-posavska županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Ličko--senjska županija, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Sisačko-moslavačka županija, Šibensko-kninska županija, Virovitičko-podravska županija i Vukovarsko-srijemska županija;

– II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Varaždinska županija i Zadarska županija;

– III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske: Dubrovačko-neretvanska županija i Zagrebačka županija;

Page 111: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

– IV. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske: Grad Zagreb, Istarska županija i Primorsko-goranska županija.

III.

U skladu s člankom 25. Zakona, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

– I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske: Babina Greda, Berek, Biskupija, Cetingrad, Cista Provo, Civljane, Donji Kukuruzari, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Ervenik, Gornji Bogićevci, Gradina, Gunja, Gvozd, Jagodnjak, Kistanje, Krnjak, Levanjska Varoš, Markušica, Mikleuš, Okučani, Plaški, Podgorač, Podravska Moslavina, Sopje, Šodolovci, Trnava, Trpinja, Voćin, Vojnić, Vrbje, Vrhovine i Zrinski Topolovac;

– II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske: Andrijaševci, Barilovići, Bebrina, Bednja, Belica, Belišće, Benkovac, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bošnjaci, Brestovac, Breznica, Breznički Hum, Brinje, Brodski Stupnik, Budinščina, Cerna, Cernik, Cestica, Crnac, Čačinci, Čađavica, Čaglin, Čazma, Čeminac, Darda, Davor, Dekanovec, Desinić, Dežanovac, Domašinec, Donja Dubrava, Donja Motičina, Donja Voća, Donji Andrijevci, Donji Lapac, Donji Vidovec, Dragalić, Draž, Drnje, Dubrava, Đelekovec, Đurđenovac, Erdut, Farkaševac, Ferdinandovac, Feričanci, Galovac, Garčin, Garešnica, Generalski Stol, Glina, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka, Gornji Mihaljevec, Gračac, Gradec, Gradište, Grubišno Polje, Gundinci, Hercegovac, Hlebine, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivankovo, Ivanska, Jakšić, Jarmina, Jasenovac, Jesenje, Kalnik, Kamanje, Kapela, Kaptol, Klakar, Kloštar Podravski, Kneževi Vinogradi, Knin, Končanica, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Koška, Kotoriba, Krašić, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Lećevica, Legrad, Lišane Ostrovičke, Lobor, Lokvičići, Lovas, Lovinac, Lovreć, Lukač, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci, Martijanec, Martinska Ves, Negoslavci, Netretić, Nijemci, Nova Bukovica, Nova Kapela, Nova Rača, Novo Virje, Nuštar, Obrovac, Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Ozalj, Perušić, Peteranec, Petlovac, Petrijanec, Petrinja, Petrovsko, Pitomača, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podravske Sesvete, Podturen, Pojezerje, Pokupsko, Popovac, Posedarje, Preseka, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Promina, Punitovci, Rakovec, Rakovica, Rasinja, Ražanac, Rešetari, Ribnik, Rovišće, Runovići, Ružić, Saborsko, Satnica Đakovačka, Selnica, Semeljci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sirač, Skradin, Slavonski Šamac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Staro Petrovo Selo, Strizivojna, Suhopolje, Sunja, Sveti Đurđ, Sveti Ivan Žabno, Sveti Martin na Muri, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Šestanovac, Škabrnja, Špišić Bukovica, Štefanje, Štitar, Štrigova, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Udbina, Unešić, Velika, Velika Kopanica, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Bukovec, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Viljevo, Virje, Visoko, Viškovci, Vladislavci, Vođinci, Vratišinec, Vrbanja, Vrgorac, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zdenci, Zmijavci, Žakanje i Žumberak;

– III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Antunovac, Baška Voda, Bedekovčina, Bedenica, Beli Manastir, Beretinec, Bibinje, Bilice, Bilje, Bistra, Bjelovar, Blato, Brckovljani, Brod

Page 112: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

Moravice, Bukovlje, Cerovlje, Čabar, Čepin, Daruvar, Dicmo, Donja Stubica, Donji Kraljevec, Donji Miholjac, Draganić, Drniš, Dubravica, Dubrovačko primorje, Duga Resa, Dugi Rat, Đakovo, Đurđevac, Đurmanec, Ernestinovo, Goričan, Gornja Stubica, Gornja Vrba, Gospić, Gračišće, Gradac, Hrašćina, Hrvace, Hum na Sutli, Ivanec, Ivanić-Grad, Jakovlje, Jalžabet, Janjina, Jasenice, Jastrebarsko, Jelenje, Jelsa, Josipdol, Kali, Kalinovac, Karlovac, Karojba, Kaštela, Kijevo, Klanjec, Klenovnik, Klinča Sela, Klis, Kloštar Ivanić, Komiža, Konjščina, Korčula, Kraljevec na Sutli, Krapina, Krapinske Toplice, Kravarsko, Križ, Križevci, Kukljica, Kumrovec, Kutina, Lanišće, Lastovo, Lekenik, Lepoglava, Lipik, Lipovljani, Ludbreg, Luka, Lumbarda, Lupoglav, Ljubešćica, Mače, Marija Bistrica, Marija Gorica, Marina, Maruševec, Metković, Mihovljan, Mljet, Molve, Motovun, Mrkopalj, Muć, Mursko Središće, Murter, Našice, Nedelišće, Nerežišća, Nova Gradiška, Novi Golubovec, Novi Marof, Novigrad (Zadarska županija), Novigrad Podravski, Novska, Ogulin, Omiš, Oprtalj, Opuzen, Orahovica, Orebić, Orle, Oroslavje, Otočac, Pakoštane, Pakrac, Pašman, Petrijevci, Pićan, Pirovac, Pisarovina, Plitvička Jezera, Ploče, Podgora, Podstrana, Polača, Poličnik, Popovača, Postira, Požega, Pregrada, Preko, Prelog, Pribislavec, Primorski Dolac, Privlaka (Zadarska županija), Pučišća, Radoboj, Rogoznica, Rugvica, Sali, Seget, Selca, Senj, Sinj, Slatina, Slavonski Brod, Smokvica, Sračinec, Starigrad, Ston, Strahoninec, Sućuraj, Sukošan, Sveta Marija, Sveti Filip i Jakov, Sveti Ilija, Sveti Ivan Zelina, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Križ Začretje, Sveti Petar u Šumi, Šenkovec, Tinjan, Tisno, Tkon, Tribunj, Trnovec Bartolovečki, Trpanj, Tuhelj, Valpovo, Varaždinske Toplice, Vela Luka, Velika Ludina, Veliko Trgovišće, Vidovec, Vinica, Vinkovci, Vir, Virovitica, Vis, Vodice, Vrbovec, Vrbovsko, Vukovar, Zemunik Donji, Zlatar, Zlatar Bistrica i Županja;

– IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske: Bakar, Barban, Biograd na Moru, Brdovec, Brela, Brtonigla, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Čakovec, Čavle, Delnice, Dubrovnik, Dugo Selo, Gornji Kneginec, Grožnjan, Hvar, Kastav, Kaštelir-Labinci, Klana, Kolan, Konavle, Koprivnica, Kraljevica, Kršan, Labin, Ližnjan, Lokve, Lopar, Makarska, Mali Lošinj, Marčana, Matulji, Milna, Mošćenička Draga, Nin, Novalja, Novi Vinodolski, Okrug, Osijek, Pag, Pazin, Povljana, Primošten, Pula, Pušća, Rab, Raša, Ravna Gora, Rijeka, Samobor, Sisak, Skrad, Solin, Split, Stari Grad, Stubičke Toplice, Stupnik, Supetar, Sveta Nedelja (Istarska županija), Sveti Lovreč, Svetvinčenat, Šibenik, Šolta, Trogir, Tučepi, Varaždin, Velika Gorica, Vinodolska općina, Viškovo, Višnjan, Vižinada, Vodnjan, Vrbnik, Zabok, Zadar, Zaprešić, Žminj i Župa dubrovačka;

– V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske: Bale, Baška, Bol, Dobrinj, Dugopolje, Fažana, Funtana, Fužine, Kanfanar, Karlobag, Kostrena, Krk, Lovran, Malinska-Dubašnica, Medulin, Novigrad (Istarska županija), Omišalj, Opatija, Poreč, Punat, Rovinj, Sutivan, Sveta Nedelja (Zagrebačka županija), Tar-Vabriga, Umag, Vrsar, Zadvarje i Zagreb.

IV.

Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti, korišteni u postupku ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s člankom 12. Uredbe, bit će objavljeni na službenoj internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u roku od 8 dana od dana donošenja ove Odluke.

Page 113: Prilozi - objedinjeno 8 - 10-01-2011 - objedinjeno 8 - 10-01-2011.pdf · • Prilog 42 – Ostale institucije važne za regionalni razvoj • Prilog 43 – Popis ustanova i trgovačkih

V.

Ova Odluka objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine.

Klasa: 302-01/10-01/03

Urbroj: 5030125-10-1

Zagreb, 15. srpnja 2010.

Predsjednica Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.