Prilog proučavanju istorijske geografije srednjovekovnog Srema

8/18/2019 Prilog proučavanju istorijske geografije srednjovekovnog Srema

1/24


2/24

107

Istorija - History

Đorđe Bošković

Prilog proučavanju istorijske geografije

srednjovekovnog Srema

Srednjovekovna prošlost Srema je slabo istraţena. O tom periodu je kodnas malo pisano, a u istorijskoj nauci postoje neslaganja, čak i kada se radi oteritorijalnom odreĎenju Srema tokom srednjeg veka. Za razliku od maĎarske istoriografije, istorijskom geografijom Srema kod nas se sveobuhvatnije bavio

samo Dušan Popović, u često citiranoj knjizi “Srbi u Sremu”, objavljenoj još 1950.godine1.

Glavni Popovićevi izvori za nabrajanje naselja u Sremu do 1526. godine iza lociranje njihovog poloţaja su: Csánki Dezsö, A Magyarország történelmif öldrajza a Hunyádiak kor ában II, Budapest, 1894. i WissenschaftlicheMitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina, dok je za turski period koristio

Velics-Kammerer A, A tör ök kincstári defterek, Budapest I i II, 1888. i 1890.

U svetlu literature i arhivske graĎe, koju pomenuti autor nije koristio,moguće je preciznije odrediti geografski poloţaj pojedinih mesta u Sremu tokomsrednjeg veka, kao i ustanoviti neka nova naselja koja Dušan Popović nijepomenuo. Ovde se prvenstveno misli na publikaciju Sremski defter 2 iz

1566/1567. godine, na, kod nas malo korišćenih, osamnaest knjiga zbornikadokumenata iz srednjovekovne istorije Hrvatske, Slavonije i Dalmacije koje je

1 Душан Поповић, Срби у Срему до 1736/1737, Београд, 1950.

2 Bruce W. Mc. Gowan, Sirem sancagi mufassal tahit defteri, Ankara, 1983.Veliku zahvalnost za jednu kopiju ove publikacije autor duguje Zavičajnom društvu Beška, odnosno, njenom predsedniku Dušanu Lupuroviću.


3/24

108

priredio Tade Smičiklas,3 kao i na graĎu iz iz Zemaljskog arhiva Hrvatske iSlavonije u Zagrebu, koja se u vidu kseroksnimaka nalazi u Arhivu Vojvodine u

Novom Sadu.4 GraĎa iz ove zbirke je naročito korisna, jer se kod pojedinihpopisa stanovništva, imovine, davanja i sl. mogu naći i opisi poloţaja pojedinihsela i pustara. Tom prilikom su pomenuti i mnogobrojni potesi kojih nema u

savremenim geografskim mapama, a ukazuju na lokacije nekih srednjovekovnih

naselja.

U korisnu literaturu za ovu problematiku treba uvrstiti i publikaciju

Helera i Neringa5, koji su imali na raspolaganju stare karte iz austrijskih,

nemačkih i drugih arhiva, na kojima su mogli pouzdanije da utvrde poloţaj pojedinih mesta u Sremu, i delo Peštija FriĎeša6, oba iz oblasti istorijskegeografije Srema. Oni su, kao i Bezendorfer 7, pored drugih izvora, uglavnom

citirali Čankijevu knjigu. Naţalost, još pre više decenija najavljivano

višetomno delo maĎarskog istoričara Đefrija ĐerĎa

8

, do sada još nijekompletirano, odnosno, nedostaje 5. tom, koji se bavi istorijskom geografijomSremske ţupanije u srednjem veku.

U ovom radu biće prokomentarisano nekoliko grupa naselja koja su senalazila u središnjem i istočnom Sremu, uglavnom na teritoriji opština koje danaspokriva Zavičajni muzej Ruma.

***

Čanki, a sa njim i svi ostali, citira povelje9 po kojima sa posedom igradom Arpatarom (poss. i oppidum Arpatarro) idu naselja Lykó, Gerdanócz,

Petócz, Mit(v)arcz, Maradék i Szekély i pustara Oszian.10

UtvrĎenje Arpatarro

Svi autori koji su navodili Čankija kao svoj izvor, redovno su pod Arpatarom ili Arpatarlom podrazumevali Rumu. Razlog za to je Čankijeva tvrdnjada poloţaj ovog mesta “verovatno odgovara današnjoj Rumi”. MeĎutim, pre ove

3 Tade Smičiklas, Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije , Zagreb,1904-1990.

4 Arhiv Vojvodine, N. Sad (u daljem tekstu AV), Zborka kserosnimaka, inv. br. 1-45 Georg Heller-Karl Nehring, Comitatus Sirmiensis, München, 1973.

6 Pesty Frigyes, Az eltünt regi varmegyer, Budapest, 1880.

7 Josip Bösendorfer, Crtice iz slavonske povijesti, Osijek, 1910.

8 Gyöffry György, Az Arpad-kori Magyarorszag es törteneti földrajza… I-V, (Geographiahistorica Hungariae tempore stripis Arpadianae), Budapest, 1963.

9 Csánki Dezsö, A Magyarország történelmi f öldrajza a Hunyádiak kor ában II, Budapest,1894, (1497:DL 20598 i 1498:DL 34256)

10 Csánki, 234


4/24

109

konstatacije Čanki piše da se Arpataro nalazio u predelu izmeĎu Iriga, Maradika iLjukova (Putinaca).11

Ako se pogleda geografska karta ovog područja, moţe se videti da se

u središtu trougla koji zaklapaju pomenuta mesta nalazi potes Gradine12

.Površinski nalazi srednjovekovne keramike na susednoj oranici, kao ikonfiguracija terena, koji dominira okolinom, i koji je neobraĎen i zarastao ušikaru, sa tragovima okolnog prokopa, terasama i sl, nedvosmisleno ukazujuna postojanje utvrĎenja na tom mestu. Sticajem okolnosti, podnoţje ovogbrega je u skorije vreme bilo presečeno novoizgraĎenim letnjim putem. Upreseku zemljišta se jasno mogu videti ostaci porušenog zida, tragovi kućnog poda i ognjište.

Sve ovo dovodi u sumnju ispravnost Čankijeve tvrdnje o poloţaju Arpatara, tim pre jer on verovatno nije dobro poznavao teren Srema.

Selo Lyk ó

Ovo selo očigledno odgovara današnjem selu Ljukovu, u blizini InĎije. UDefteru se pominje selo Ljukovo13 u Iriškoj nahiji.

Selo Gerdanócz

Prema Popovićevom mišljenju selo se nalazilo u području današnjeg

Brestača.14

U prilog ovoj pretpostavci idu pomen sela Girdanovci15

kod Brestača u Defteru, kao i naziv potesa Grdanovci16 zapadno od sela.

U opisu sela Subotište iz 1722. godine, kao njegova istočna granica,pominje se pustara Kertanofzÿ17, a po poloţaju odgovara današnjoj Grdaničkoj bari18, severoistočno od sela.

Manja mogućnost je da se ovo selo krije iza imena zemlje KamenaGireda19 u blizini sela Büyük Petrovci (Donji Petrovci). Moţda se na ovu zemlju

11 Csánki, 234

12 Geografska karta, N. Sad 4-4 (1:25.000), Zbirka Zavičajnog muzeja Ruma13 Mc. Gowan, 255

14 Поповић, 54

15 Mc. Gowan, 354

16 Plan K.O. Brestač (1:10.000), Zbirka Zavičajnog muzeja Ruma (u daljem tekstu ZMR)

17 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 2 (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb. et Con.fasc. 132, No 23, Conscriptio Dominÿ Mitrovicz)

18 Geografska karta, Šabac 2-4 (1:25.000), Zbirka ZMR

19 Mc. Gowan, 234


5/24

110

odnosi potes Kaminiz20 koji se pominje 1720. godine kao istočna granica selaDonji Petrovci.

Selo Pet ócz

Ono, najverovatnije, odgovara današnjim Putincima. Defter, takoĎe,pominje napušteno selo Putinci21 u Iriškoj nahiji.

Selo Mit(v)arcz

Čanki ga je locirao u prostoru izmeĎu Rume, Iriga i InĎije (Mitvarci).22 Heler i Nering pominjući selo Mythorcz23 citiraju Čankija, pretpostavljajući da senalazio negde kod Rume. Na ime ovog mesta moglo bi da uputi selo Dimitrovčac

u Mitrovačkoj nahiji, koje se navodi zajedno sa napuštenim selom Petrovci24. Utom smislu, Dragan Popović u Zborniku I Zavičajnog muzeja Ruma pominjesrednjovekovni lokalitet Petrovčić25 kod Malih Radinaca. Na jednoj karti područje severno od Malih Radinaca se zove Petrovčić26. Na osnovu ovih činjenica moţe se pretpostaviti da se selo Dimitrovčac, odnosno Mit(v)arcz , nalazilo negde natom području.

Selo Marad ék

Ono očigledno odgovara današnjem Maradiku. U Defteru se pominjeselo Maradik27 u Iriškoj nahiji.

Selo Szek ély

U Defteru se pominje selo Sakula28 (44,51N - 20,10E)29 u Kupiničkoj nahiji, a Heler i Nering30 su na dokumentima i kartama31 iz XVIII veka našli ovo

20 AV, Zbirka kserosnimaka (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb: et Con: Fasc: 132.No 14, Conscription denen in Mitrovizer Provisorat, pro Anno 1720)

21 Mc. Gowan, 25422

Csánki, 25023

Heller-Nehring, 11824

Mc. Gowan, 31825

Драган Поповић, Археолошко наслеђе на тлу Руме и шире околине, Зборник И ЗМР, Рума, 1997.

26 Mapa dela Srema s kraja XIX i početka XX veka, Zbirka ZMR, inv. br. 465

27 Mc. Gowan, 250

28 Mc. Gowan, 335


6/24

111

mesto pod imenima Sacula, Sakula i Szakule i locirali su ga juţno odUgrinovaca. Dušan Popović ga stavlja u središte Sremske ţupanije, prema jugozapadu.32 U popisu novoosvojenih sela u istočnom delu Srema iz 1722.godine, u Surčinskom distriktu, pominje se selo Sakule33 sa 16 domaćinstava. Namapama iz prve polovine XVIII veka nalazi se mesto Sacule34, u istočnom deluSrema. Prema savremenoj geografskoj karti i planu K.O. opštine Deč35, juţno odDeča postoji potes Sakule.

Pustara Oszian

Defter pominje napušteno selo Osjan36 kod Dobrodola, tako da njenpoloţaj treba traţiti u tom području.

Prema ovakvom lociranju, dva od pomenutih šest sela koja su ulazila u

posed zajedno sa Arpatarom ne nalaze se u njegovoj neposrednoj blizini. To suGerdanócz i Szekély.

***

Drugu grupu naselja iz 1416. godine takoĎe pominje Čanki37, a ulazila suu posed zajedno sa Subotištem (Falkuszombata, Falkassombathya). To su:Baksafalwa, Byhard, Daas (Chaaz), Desnekfalwa, Draguthfalwa, Gegen,

Gerdevch, Hagymas, Herkolch, Iharus38, Illyesewlch, Jaksincz, Kerekuerth,

Kewesd, Lyukas, Mychalyuch, Mylesenich, Pathka, Petynch, Radmylfalwa,

Somogh, Stakaroch, Torbachyl, Tycharoch, Ujfalu, Vayka, Vajkolch, Wskoc i

Wytolch.

29 U zagradi se nalaze podaci o geografskoj širini i duţini preuzeti od autora Deftera.MeĎutim, nije sigurno koliko su ovi podaci pouzdani u svim slučajevima, obzirom na toda autor za njih nije naveo svoj izvor.

30 Heller-Nehring, 157

31 Homann Erben, Tabula geographica exibens Regnum Slavoniae cum Syrmii Ducatu.Nirnberg 1745, München St. Bibl. Kartenslg, sign :20, Mapp. 6/2, 16; Kameralna dobra uSlavoniji i Sremu 1762, Hofkammerarchiv, Wien, sign. :A-110/1; Oesterr. Kriegsarchiv,sign. für die “Sclavonische Militärgrenze” :B.IX.a.878


33 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br.2 (Extractus Über der die den Neü:Recuierirten…)

Smičiklas Tade, Dvijestagodišnjica osloboĎenja Slavoni je, Zagreb, 1981. (karta uprilogu); Ankica Pandţić, Stare karte i atlasi Povjesnog muzeja Hrvatske, Zagreb 1987.(Hommannianos Heredes, Karta Slavonije, Nürnberg, 1745)

35 Geografska karta, Beograd 1, 429/1 (1:50.000) i Plan K.O. Deč, (1:10.000), Zbirka ZMR

36 Mc. Gowan, 236

37 Csánki, 241-252, 254, 255

38 Ovo ime se u Sremu pominje još 1268. godine u imenu plemića de Iuharus (Kukuljević,Regesta documentorum regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae saeculi XIII, StarineXXVII, Zagreb, 1895).


7/24

112

Selo Baksafalwa

U Defteru se pominje napušteno selo Bokšinci39 kod Lošvara, a u bliziniNikinaca. Bezendorfer je ovo selo locirao kod Bokšina salaša40 zapadno od

Subotišta. Po svemu, selo se nalazilo na današnjem potesu Bokšina41

juţno odNikinaca, u ataru Platičeva.

Selo Daas (moţda i Chaaz , Chaas, Csász )

Bezendorfer ga pominje kao dva različita sela, kao Daas i kao Chaas,smeštajući ih kod Subotišta, odnosno zapadno od Subotišta. U Defteru sepominje jedno napušteno selo Deţ42 kod Popinaca u Mitrovačkoj nahiji, ali se nasavremenim mapama i planovima potes sa ovim, ili sličnim, imenom u ovompodručju ne moţe identifikovati.

Selo Draguthfalwa

Moguće je da je u pitanju pustara Dragutinovac43 zapadno od InĎije.

Selo Gegen (Gegeny )

Ovo selo bi moglo da bude istovetno sa, u Defteru pomenutim,

napuštenim selom Goganovci44 kod Šimanovaca, tako da ga u tom području treba i traţiti, tim pre što Popović pominje potes Ganovica45 u ataruŠimanovaca.

Selo Gerdevh (Gerdevcz )

Moţda se radi o, gore pominjanom, selu Gerdanócz. U tom slučaju bi senalazilo na mestu današnjeg potesa Grdanovci46 u ataru sela Brestača i selaGirdanovci47 pomenutog u Defteru.

TakoĎe, u obzir dolazi i mogućnost da je u pitanju pustaraKertanofzÿ48, današnja Grdanička bara49, koja se nalazi severoistočno odSubotišta.

39 Mc. Gowan, 29640

Bösendorfer, 241 41

Prostorni plan opštine Ruma (1:25.000), Zbirka ZMR42

Mc. Gowan, 28243

Bösendorfer , 24344

Mc. Gowan, 38145

Поповић, 5446

Plan K.O. Brestač, Zbirka ZMR47

Mc. Gowan, 354


8/24

113

Selo Hagymas

Na ovo mesto bi eventualno moglo da asocira samo ime sela

Hegyowch50 (Hegouch, Hegyowcz) iz 1391. godine, koje pominje Bezendorfer i

smešta ga u blizini Grabovaca. Defter navodi selo Hejgovce u Kupiničkoj nahijisa napuštenim selom Cirkvenci. PrireĎivač Deftera tvrdi da je ovo napušteno selobilo u blizini Vitojevaca. Iz svega se moţe zaključiti da se mesto Hagymas,ukoliko se poistoveti sa Hejgovcima, nalazilo u području izmeĎu starih Vitojevacai današnjih Grabovaca.

Selo Herkolch

Prema Defteru, ovom selu odgovaraju ili selo Hirtkovci51 (Hrtkovci), ili

napušteno selo Hirkovci52, oba u Mitrovačkoj nahiji. Danas se severno od

Platičeva nalazi potes Irkovci53, koji je verovatno identičan sa selom Hirkovci.

Selo Illyesewlch

Prema Čankiju,54 posed po imenu Ellyeso(v)cz je pripadao Rivici. UDefteru se pominje napušteno selo Ilinci55 pored Iriga. Od toponima koji bi iolemogli da ukaţu na poloţaj ovog mesta, na savremenim geografskim kartama senalazi potes Ilijin plast56 istočno od BuĎanovaca.

Selo Kerekuerth

U Defteru se pominju selo Veliki Kerek57 (44,43N - 19,55E) i napušteno selo Mali Kerek58 (44,44N - 20,16E), kod sela Sakule, oba u Kupiničkoj nahiji. Upopisima sela u istočnom delu Srema u periodu 1718-1722. godine pominje seselo Kerek59. Na mapama iz prve polovine XVIII veka, u istočnom delu Srema



50 Bösendorfer, 244

51 Mc. Gowan, 29852

Mc. Gowan, 29753

Geografska karta, Šabac 2-3 (1:25.000), Zbirka ZMR54

Csánki, 24455

Mc. Gowan, 22356


Mc. Gowan, 36758

Mc. Gowan, 33559

AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 2 (Extractus Über der die den Neü:Recuierirten…)


9/24

114

nalazi se mesto Kereck60. Ovo selo najverovatnije treba traţiti na mestu potesaKerek61 u području katastarske opštine Deč, zapadno od sela ili, manjeverovatno, na prostoru izmeĎu Deča, Šimanovaca i Ugrinovaca, koji se danaszove Kerešac62.

Selo Kewesd

Prema Defteru, u Iriškoj nahiji se nalazilo napušteno selo Kuveţdin63 kodsela Bregova (45,02N - 19,47E). MeĎutim, po poloţaju, ovo selo bi bilo znatnoudaljeno od današnjeg Subotišta (Falkuszombata), kome je pripadalo.

U popisu pustara 1722. godine u Mitrovačkom provizoratu, pominje sepustara Keftschinzÿ64 kod Lošinaca, ĐurĎevaca, Miškovaca, Ogara i Tiganja, akoja je istovetna sa selom Kefschinze65 “pored Save” pomenutim i 1745. godine.

Prema geografskoj karti, u tom području ( juţno od Brestača) se nalaze Klenačka bara i potes Kamenje66 (na putu za Tovarnik).

Selo Lyukas

To je verovatno današnje selo Ljukovo.

Selo Mychalyuch

Prema Defteru, ovo selo bi moglo da bude na više lokacija. KodMitrovice ima jedno napušteno selo Mihalovci67, zatim tu je napušteno seloMihalovci68 (45,06N-19,47E) kod sela Bregova, i napušteno selo Mihalovci69 kodJaska, oba u Iriškoj nahiji, selo Mihalovci70 (44,51N - 20,03E) u Kupiničkoj nahiji i

60 Smičiklas Tade, Dvijestagodišnjica osloboĎenja Slavonije, Zagreb, 1981. (karta uprilogu); Ankica Pandţić, Stare karte i atlasi Povjesnog muzeja Hrvatske, Zagreb, 1987.(Hommannianos Heredes, Karta Slavonije, Nürnberg, 1745)

61 Plan K.O. Deč, Zbirka ZMR

62 Geografska karta, Beograd 1, 429/1 (1:50.000), Zbirka ZMR

63 Mc. Gowan, 23364

AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 2 (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb. et Con.fasc. 132, No 23, Conscriptio Dominÿ Mitrovicz)

65 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 1 i 2


67 Mc. Gowan, 280

68 Mc. Gowan, 233

69 Mc. Gowan, 243

70 Mc. Gowan, 338


10/24

115

napušteno selo Mihalovci (današnji Mihaljevci) kod Malih Karlovaca71 (44,49N -20,03E) u istoj nahiji.

Popis (i opis) naselja i pustara u Mitrovačkom provizoratu iz 1722.

godine, pominje pustaru Mihalovaz72

u predelu izmeĎu ĐurĎeve bare (danas ĐurĎina bara73), Grabovačke šume, Klenka i reke Save, što bi odgovaralodanašnjoj Mihaljevačkoj bari na Grabovačkom ostrvu74. Ova pustara je verovatnoistovetna pomenutom selu Mihalovci u Kupiničkoj nahiji.

Selo Mylesenich

Heler i Nering75 ga lociraju u okolini Ogara, dok se u Defteru pominje

selo Milaševci76 u Kupiničkoj nahiji. U blizini ovog sela nalazilo se napušteno seloVučkovci, te ga je moguće bliţe locirati, jer se na savremenim mapama potes

Vučkovac77 nalazi istočno od Grabovaca.

Popis pustara u Mitrovačkom provizoratu iz 1722. godine pominjepustaru Milleschevaz78, na prostoru istočno od pomenute pustare Mihalovac, a juţno od Grabovaca. Ova pustara bi mogla da bude istovetna sa selom Milaševci u Kupiničkoj nahiji.

Selo Pathka

Juţno od Krčedina se nalaze istoimeni potes i potok79, a pominje se i u

Defteru kao napušteno selo Patka80

u Slankamenskoj nahiji.

Selo Petynch (drugo ime Porpoladfolua81)

U Sremskom defteru se pominje napušteno selo Pećinci82, i ono, po svojprilici, odgovara današnjem istoimenom mestu.

71 Mc. Gowan, 346


73 Geografska karta, Šabac 2-3 (1:25.000), Zbirka ZMR74 Plan K.O. Grabovci, Zbirka ZMR


76 Mc. Gowan, 363

77 Geografska karta, Obrenovac (1:100.000), Zbirka ZMR


79 Geografska karta, Zrenjanin 3 (1:50.000), Zbirka ZMR

80 Mc. Gowan, 218


11/24

116

Selo Tycharoch (Tiharocz )

Ono je moţda istovetno sa, u Defteru pomenutim, napuštenim selomTihojevci83 kod Šapine (44,51N – 19,52E), u Mitrovačkoj nahiji. U Iriškoj nahiji se

pominje još jedno selo Šapina84

, ali u vezi sa Jelencima. Ovde se, meĎutim,verovatno misli na Šapinu85 koja se prema geografskoj karti nalazila istočno oddanašnjih Nikinaca, tako da, u tom slučaju, na tom području treba traţiti i seloTycharoch.

Selo Ujfalu (Novo Selo)

Bezendorfer piše da je 1320. godine ovo selo išlo zajedno sa Sekeljem iBuzijašom, a 1368. godine nalazilo se zapadno od Rimskog prokopa (Jarčina).86 Jedna diploma iz 1366. godine, zajedno sa mestima Jakoud i Bankouch, pominje

mesto Wyfalw, kao drugo ime za Dormanoch.87

Prema Defteru, postojalo je nekoliko sela sa ovim imenom u centralnom i

juţnom Sremu. U Kupiničkoj nahiji postojalo je selo Novasel88, a u Mitrovačkoj nahiji čak tri mesta sa ovim imenom. Jedno Novo Selo89 kod Šašinaca, drugoNovo Selo90 verovatno u kraju oko Hrtkovaca, Nikinaca, Platičeva i Novo Selo91 (45,01N – 19,31E) zapadno od Mitrovice.

Ako se imaju u vidu Bezendorferove, odnosno Čankijeve, tvrdnje, kao ito da se ovo selo zvalo još i Dormanoch, te da se u Defteru pominje napušteno selo Dirmanica92 u blizini zemlje Ušujevac (danas Uševačka bara93 severno od

Ašanje), onda bi selo Ujfalu odgovaralo mestu Novasel, u Kupiničkoj nahiji, inalazilo bi se u kraju izmeĎu Progara, Ašanje i Kupinova.

81 Bösendorfer, 248

82 Mc. Gowan, 320

83 Mc. Gowan, 309

84 Mc. Gowan, 241

85 Geografska karta, Šabac 2-3 (1:25.000), Zbirka ZMR86 Bösendorfer, 251

87 Smičiklas, Diplomatički zbornik 13, Zagreb, 1915.

88 Mc. Gowan, 352

89 Mc. Gowan, 29 3

90 Mc. Gowan, 297

91 Mc. Gowan, 330

92 Mc. Gowan, 347



12/24

117

Selo Vayka

U pitanju je, najverovatnije, današnje selo Vojka, koje se pominje i uDefteru pod imenom Vojka94.

Selo Vajkolch (Vaykolch, Vajkolcz )

U Defteru se pominje jedno napušteno selo Vojkovci95 (44,59N - 20,00E)kod sela Bekeneva i napuštenog sela Putinci. Prema geografskoj karti, to jedanašnji potes Vojkovac96 istočno od Putinaca.

Selo Wytolch (Vitolcz )

Popović smatra da su to Vitojevci.97 Vitojevci98 se pominju i u Defteru kaoselo. MeĎutim, moguće je i da se ovde radi o zemlji Vitovice99 kod Progara, kojupominje i Popović kao potes Vitvice100 kod Progara.

Od svih gore pobrojanih mesta, samo jedno značajnije izlazi izteritorijalnog okvira srednjeg i juţnog Srema, odnosno, po Defteru, Mitrovačke,Iriške i Kupiničke nahije, što bi moglo dovesti u sumnju navedenu tvrdnju kada seradi o mestu Patka.

Poloţaj naselja Byhard (Bihard ), Desnekfalwa, Iharus, Jaksincz ,

Radmylfalwa, Somogh, Stakaroch (Sztakarocz ), Torbachyl (Torbacsil ) i Wskocz ,na osnovu raspoloţivih podataka nije moguće ni pribliţno utvrditi.

***

Treću grupu naselja pominje Dušan Popović101, koji citiraWissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegovina. Tom prilikom,

kao Iriško dobro u posedu despotice Jelene 1520. godine, pomenuti su:Brezthacz, Kerezthwar, Zolnok, Bekenyew, Bankowcz, Pettrowcz, Asswagh,

Krakwdyncz, Pwthrakowcz, Dersyncz, Zytharowcz, Kerzthecz, Zemia,

94 Mc. Gowan, 357

95 Mc. Gowan, 255



98 Mc. Gowan, 382

99 Mc. Gowan, 351




13/24

118

Gyargyoucz, Wydakowcz, Hramythyncz, Komarowcz, Akal, Wladicze, Arky,

Sewcza, Dremlyan, Blasemcz, Jasenye, Thernyacz i Lwbenicze.

Selo Brezthacz

U Defteru se pominju muslimansko selo Berastač102 (kod Brestača) i seloBrestač103 u Mitrovačkoj nahiji, koje je istovetno današnjem istoimenom selu.

Pustara Kereztwar (Keresthwr , Kereszt úr , Kerezwr , Santa Crux )

U Sremu je u srednjem veku, a i kasnije, bilo više naselja i pustara saovim i sličnim imenom. Prema Čankiju104, jedno selo sa ovim imenom jepripadalo Rivici i nalazilo se jugoistočno od Rume. U Defteru se pominje

napušteno selo Kirstur 105

kod Rume, tako da se pomenuta pustara verovatnoodnosi na ovo selo, koje treba traţiti u širem području Rume. Na geografskojkarti se, kao najbliţi Rumi, moţe pronaći potes Krst106 istočno od Ţarkovaca, ipotesi Krstova bara

107 zapadno od Vojke, i Krstovi

108 istočno od Brestača.

Selo Zolnok

Nalazilo se na današnjem istoimenom potesu severno od Dobrinaca, a uDefteru se pominje napušteno selo Solnok109 kod Dobrinaca.

Selo Bekenyew

U Defteru se pominje kao selo Bekeneva110 kod Putinaca u Iriškoj nahiji.Prema savremenim geografskim kartama i planovima, precizan poloţaj ovogmesta nije moguće utvrditi, jer se ne pominje u imenima danas poznatih potesa uokolini Putinaca.

102 Mc. Gowan, 284103

Mc. Gowan, 304104

Csánki, 248105

Mc. Gowan, 316106

Geografska karta, Novi Sad 4-4 (1:25.000), Zbirka ZMR107

Geografska karta, Beograd 1 (1:50.000), Zbirka ZMR108

Geografska karta, Šabac 2:1 (1:50.000), Zbirka ZMR109

Mc. Gowan, 304110

Mc. Gowan, 254


14/24

119

Selo Bankowcz (Bankouch, Bankfalua, Bankolch, Bankowych,

Bankouich, Bankowych)

Pominje se i u Defteru kao Bankovci111, selo u Iriškoj nahiji. Na

geografskim kartama tako se zovu potesi severno od Šatrinaca i drugiseverozapadno od Kraljevaca.112 S obzirom na to da se prvi potes i teritorijalnouklapao u Irišku nahiju, pomenuti Bankovci su se, verovatno, nalazili na juţnim obroncima Fruške gore, na istoimenom potesu.

Selo Pettrowcz

Ovo naselje je donekle teţe locirati. U Defteru se pominju čak pet mestasa ovim imenom, u nahijama koje pokrivaju teritoriju srednjeg i istočnog Srema(Mitrovačka, Iriška i Kupinička nahija). Petrovci113 (44,59N – 19,30E) koji su se

nalazili zapadno od Mitrovice, verovatno nisu ovi Petrovci, tako da ostaju još četiri mesta kao moguće lokacije sela Pettrowcz: napušteno selo Petrovci114 kodsela Dimitrovčac u Mitrovačkoj nahiji, Büyük Petrovci115 (44,57N - 19,59E), iKüçük Petrovci116 (44,58N - 19,59E) u Iriškoj nahiji i napušteno selo Petrovci117 kod sela Bočavci (44,47N - 20,06E), u Kupiničkoj nahiji. Pošto su, prema datimgeografskim koordinatama, sela Büyük Petrovci i Küçük Petrovci prostorno blizu,ona verovatno odgovaraju današnjim Donjim Petrovcima, ostaju još trimogućnosti. Čanki selo Petroch (Petrouch)118 locira izmeĎu Jarka i Hrtkovacakraj Save.

Selo Asswagh ( Azywagh)

Čanki119 je smatrao da se ovo mesto nalazilo negde u blizini Maradika iLjukova, jer se pominje i 1420. godine zajedno sa Arpatarom. Moţda se izaalternativnog imena, datog u zagradi, krije već pominjana pustara Osjan, koja se,takoĎe, nalazila negde u tom području.

111 Mc. Gowan, 249112

Geografska karta, Novi Sad 4-4 (1:25.000), Zbirka ZMR113

Mc. Gowan, 288114

Mc. Gowan, 318115

Mc. Gowan, 234116

Mc. Gowan, 257117

Mc. Gowan, 375118

Csánki, 251119

Csánki, 240


15/24

120

Druga mogućnost je da se radi o potesu Ašanje120 severno odKrušedola.

Selo Krakwdyncz

U ataru sela Karlovčića Popović pominje jedan potes po imenu Krak121,što bi mogla da bude lokacija ovog naselja. TakoĎe, potes sa istim imenom,nalazi se u ataru sela Ţarkovci, na kome su konstatovani arheološki nalazi.122

Selo Pwthrakowcz (Putrakouch, Patrakocz , Patrakouch)

Čanki123 ga smešta u okolini Rivice prema Rumi. U Defteru se pominjeselo Butrakovci124 kod sela Udolinaca, blizu BuĎanovaca. Prema Popoviću, u

ataru sela Čortanovci postoji potes Petrakat125. Najverovatnije ga treba traţiti uokolini BuĎanovaca.

Selo Dersyncz (Dersfalua, Ders [?], Drasinfalva [?])

Heler i Nering ga pominju kao Dyrsy i Dersy126 u posedu Revaja u

okolini Rivice. Za isto mesto, napisano kao Dersi, u okolini Iriga, despot Vuk

je 1479. godine vodio parnicu.127 Na jednoj mapi koja prikazuje Srem,

datiranoj 1718. godine, vidi se mesto Dirse128, zapadno od Iriga, u blizini

mesta Borkofzi. MeĎutim, ova karta, kao i većina sličnih iz tog perioda, nijepokazivala pravi poloţaj naselja, što se moţe zaključiti i prema rasporedudrugih mesta.

U Defteru postoji selo po imenu Diraţ129 (45,47N - 20,06E) u Kupiničkoj nahiji. MeĎutim, koordinate koje su ovde date su verovatno pogrešne, jer ponjima selo bi se nalazilo ne samo izvan granica prostiranja Kupiničke nahije, već ivan Srema. Drugo mesto sličnog imena u Kupiničkoj nahiji je napušteno seloDirţinci130 kod Brestača.

120 Geografska karta, Sremski Karlovci (1:100.000), Zbirka ZMR


122 Мр Драган Поповић, nav. delo123 Csánki, 251

124 Mc. Gowan, 371




128 Хуго Рот, Срблии на свом тлу, Београд, 1993. (Mattheus Georg Seuter, 1718)

129 Mc. Gowan, 379

130 Mc. Gowan, 305


16/24

121

U opisu sela Baradinci, prilikom popisa 1722. godine, pominju se salaš Derstojevaz131 i istoimena bara, koji su, zajedno sa Brestačem, pomenuti kaoistočne meĎe ovog sela. Savremena geografska karta ovog područja konstatujepotes Drsa, jugozapadno od Brestača.132

TakoĎe, prema geografskoj karti, zapadno od Petrovčića nalazi sepotes Draţ133, koji bi, ako se koordinate sela Diraţ koriguju za jedan stepengeografske širine (44,47N - 20,06E), mogao da odgovara poloţaju ovognaselja.

Selo Zytharowcz (Zytharouch)

U Defteru se pominje selo Sitarovci134 u Mitrovačkoj nahiji. Bliţe lociranjeovog mesta je moguće posredstvom popisa stanovništva Mitrovačkog

provizorata iz 1720. godine, kada se pri odreĎivanju poloţaja sela BuĎanovci navodi da su se, izmeĎu ostalog, nalazili i zapadno od Siterovaca.135 U popisupustara iz 1722. godine pominju se Sitarofzÿ136 istočno od BuĎanovaca. Pominjuse i kao selo Sytarovcze137 pored Save (?) u Mitrovačkom vlastelinstvu, koje je1745. godine jednim delom pripalo Vojnoj granici. Prema tome, ovo mesto bi se

nalazilo istočno od BuĎanovaca.

Selo Kerzthecz (Keresztecz )

U Defteru se pominje selo Kirstac138 (44,48N – 19,43E) u Mitrovačkoj nahiji. U popisima naselja i pustara u Mitrovačkom provizoratu, u periodu 1718-1745. godine139, pominje se pod imenima Kerstac, Kierstaz, Kirstac i sl. i to kao

selo i kao pustara pored Save. Na gore pomenutoj mapi iz 1781. godine vidi se

mesto Krstatz140 uz Savu, naspram Šapca. Na savremenoj geografskoj karti,


132 Geografska karta, Šabac 2 (1:50.000), Zbornik ZMR


134 Mc. Gowan, 316

AV, Zbirka kseroksnimaka (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb: et Con: Fasc:132. No 14, Conscription denen in Mitrovizer Provisorat, pro Anno 1720)

AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 1 (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb. et Con.fasc. 132, No 23, Conscriptio Dominÿ Mitrovicz)

137 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 2

138 Mc. Gowan, 291

139 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 1, 2 i 4 (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb: etCon: Fasc: 132. No 14, Conscription denen in Mitrovizer Provisorat, pro Anno 1720)

140 Хуго Рот, Срблии на свом тлу, Београд, 1993. (Mattheus Georg Seuter, 1718)


17/24

122

severno od Klenka, na Savi, nalazi se potes Krstac141, gde treba traţiti ovomesto.

Selo Gyargyoucz (Gywrgyowch, Gyurgyouch)

Bezendorfer ga je locirao “na Savi, juţno od Rume”142. U Defteru sepominje selo ĐurĎevci143 (44,50N – 19,53E) u Mitrovačkoj nahiji. U popisima selai pustara u Mitrovačkom provizoratu, u periodu 1718-1745. godine144, ovo selo sepominje kao Jurtiefze, Juriefcze, Jurjevci i sl. Na geografskoj karti se moţe pronaći potes ĐurĎevica145 (na nekim mapama i kao ĐurĎevac), zapadno odDonjeg Tovarnika i jugoistono od Brestača. U pomenutim popisima pominje sezajedno sa pustarom Tiganj i selima Miškovci i Lošinci, koji se meĎusobno nalaze u neposrednoj blizini, dok popis sela i stanovništva iz 1720. godine daje

još precizniju lokaciju. Prema njemu, Jurjefze146

omeĎavaju: Krivaja na severu,Vranj na zapadu, Valjevača na severu i Obeda na jugu, što u potpunostiodgovara poloţaju pomenutog potesa.

Selo Wydakowcz

U Defteru selo Vidakovci147 (44,48N – 19,48E). U popisu pustara uMitrovačkom provizoratu iz 1722. godine, pominje se pustara Vitakofczÿ148 kodPlatičeva. Na savremenoj karti se moţe pronaći potes Vidakovac149, koddanašnjeg sela Vitojevci, zapadno od puta prema Platičevu.

Selo Hramythyncz

Defter navodi napušteno selo Hiranetinci150 kod sela Vidakovci (44,48N – 19,48E) u Mitrovačkoj nahiji. Pošto su Vidakovci locirani izmeĎu Vitojevaca iPlatičeva, u tom području treba traţiti i ovo mesto.

141 Geografska karta, Bačka Palanka-Sr. Karlovci (1:50.000), Zbirka ZMR

142 Bezendorfer, 244

143 Mc. Gowan, 310

144 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 1, 2 i 4145


AV, Zbirka kseroksnimaka (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb: et Con: Fasc:132. No 14, Conscription denen in Mitrovizer Provisorat, pro Anno 1720)

147 Mc. Gowan, 296



150 Mc. Gowan, 297


18/24

123

Selo Komarowcz

U Defteru se pominje napušteno selo Komarevci151 kod sela Kirstac(44,48N – 19,43E), severno od Klenka, u Mitrovačkoj nahiji. Popović pominje

potes sa istim imenom u ataru sela Ašanje.152

Pošto je Defter, s obzirom navreme nastanka, izvor prvog reda, u odnosu na pomenuti, ovo naselje se nalazilou prostoru današnjih sela Klenka, Platičeva, Nikinaca i Jarka.

Selo Wladicze

U Defteru se pominju dva mesta sa sličnim imenom, selo Viladotinci153 inapušteno selo Viladovci154 kod sela Ugrinovaca, oba u Kupiničkoj nahiji. Nageografskoj karti se nalazi potes Vlatinci155, istočno od Grabovaca. Na ovompotesu su utvrĎeni arheološki nalazi iz rimskog perioda.156

Varoš Arky

Bez sumnje, u pitanju je današnje selo Jarak, na Savi.

Selo Sewcza

Kao pustaru 1477. godine, Bezendorfer pominje Sywcz157, za koju

veruje da je identična sa posedom Usewcz, koji je pomenut još 1404. godine.

Heler i Nering pominju ovo mesto pod istim imenom (Sywcz

158

) i prevode gakao Ţivac. Prema Defteru, u Zemunskoj nahiji postoji selo Ţivac159 kodProgara, na koje bi danas mogla da podseća bara Ţivača160 severoistočno odProgara. TakoĎe, u vreme pisanja Deftera na tom području se nalazila zemljaUšu jevac161 (44,46N - 20,06E), na koju danas podseća Uševačka bara162 severno od Ašanje.

151 Mc. Gowan, 291


153 Mc. Gowan, 363

154 Mc. Gowan, 349155

Geografska karta, Šabac 2 (1:50.000), Zbornik ZMR156

Мр, Драган Поповић, nav delo.157

Bösendorfer, 249 158

Heller-Nehring, 216159

Mc. Gowan, 396160

Geografska karta, Obrenovac (1:100.000), Zbirka ZMR161

Mc. Gowan, 347162

Geografska karta, Obrenovac (1:100.000), Zbirka ZMR


19/24

124

Ipak, lokaciju sela Sewcza treba traţiti negde u prostoru izmeĎu Brestača, Nikinaca i Donjeg Tovarnika, a najverovatnije na širem prostorupustare Lošinci. Na ovakav zaključak upućuje opis poloţaja sela ĐurĎevci uMitrovačkom provizoratu iz 1720. godine, u kome se kao jedno od susednihmesta pominju i Szevzi163, zajedno sa Brestačem i Nikincima.

Selo Dremlyan

U Defteru se pominje napušteno selo Dirmanica164 kod zemljeUšu jevac (44,46N - 20,06E), na koju danas danas podseća Uševačka bara165 severno od Ašanje, te je moguće da se ovo selo nalazilo u tom području. Utom slučaju bi bilo istovetno sa, gore pomenutim, Novim Selom iz 1416.godine.

Selo Blasemcz

U Defteru je zabeleţeno više sela i napuštenih sela sa sličnim imenom.Jedno napušteno selo Bilaţevci166 se nalazilo kod Batajnice, a drugo Blaţevci167 (45,03N - 19,23E) u Grgurevačkoj nahiji. S obzirom na rasprostiranjeGrgurevačke nahije, malo je verovatno da se radi o selu Blasemcz .

Selo Jasenye

Smičiklas je publikovao povelju u kojoj je Stjepan Petrov 1376. godinesvojoj sestri Ani testamentom darovao posede u Sremskoj ţupaniji, kao i one uoblasti Jezenyk168 "preko reke Save". Moţda se, ipak, na ovu oblast i ovo mestoodnosi današnji potes Jasenska169, jugoistočno od sela Kupinova, tik uz Savu.

Selo Thernyacz

U Defteru postoji nekoliko mesta koje podsećaju na ovo selo. UZemunskoj nahiji, kod Dobanovaca (44,49N - 20,14E) bilo je napušteno selo

163 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 1, 2 i 4 (Zemaljski arhiv Hrvatske i Slavonije, Urb: etCon: Fasc: 132. No 14, Conscription denen in Mitrovizer Provisorat, pro Anno 1720)

164 Mc. Gowan, 347


166 Mc. Gowan, 399

167 Mc. Gowan, 107

168 Smičiklas, Diplomatički zbornik 16, Zagreb, 1976.



20/24

125

Trnani170. Kod Šelovrinaca (45,03N - 20,00E), u Iriškoj nahiji, bilo je napušteno selo Tirnkovci171, kod Mitrovice napušteno selo Tirnovci172. U popisunovoosvojenih sela u istočnom delu Srema iz 1722. godine pominje se seloTrenovaz173, sa 32 domaćinstava, u Surčinskom distriktu. Na nekim mapama izprve polovine XVIII veka ovo selo se moţe pronaći kao Drenovaz (Drenovatz)174 na prostoru istočno od Kupinova.

Za naselja Lwbenicze, Akal i Zemia, prema raspoloţivim podacima,zasada nije moguće dati nikakvu moguću lokaciju.

170 Mc. Gowan, 392

171 Mc. Gowan, 249

172 Mc. Gowan, 280

173 AV, Zbirka kserosnimaka, inv. br. 2 (Extractus Über der die den Neü:Recuierirten…)

174 Smičiklas Tade, Dvijestagodišnjica osloboĎenja Slavonije, Zagreb, 1981. (karta uprilogu); Ankica Pandţić, Stare karte i atlasi Povjesnog muzeja Hrvatske, Zagreb1987. (Hommannianos Heredes, Karta Slavonije, Nürnberg, 1745)


21/24

126

Izvori i literatura

Arhiv Vojvodine, Novi Sad, Zborka kserosnimaka, inv. br. 1-4 Ankica Pandţić, Stare karte i atlasi Povjesnog muzeja Hrvatske, Zagreb,1987.

Bruce W. Mc. Gowan, Sirem sancagi mufassal tahit defteri, Ankara,

1983.

Georg Heller-Karl Nehring, Comitatus Sirmiensis, München, 1973.

Драган Поповић, Археолошко наслеђе на тлу Руме и шире околине,Зборник И ЗМР, Рума, 1997.

Душан Поповић, Срби у Срему до 1736/1737, Београд, 1950. Zavičajni muzej Ruma, Geografske i katastarske karte i planovi iz zbirkeMuzeja

Ivan Kukuljević, Regesta documentorum regni Croatiae, Dalmatiae etSlavoniae saeculi XIII, Starine XXVII, Zagreb, 1895

Josip Bösendorfer, Crtice iz slavonske povijesti, Osijek, 1910.

Pesty Frigyes, Az eltünt regi varmegyer, Budapest, 1880.

Tade Smičiklas, Dvijestagodišnjica osloboĎenja Slavonije, Zagreb, 1981.

Tade Smičiklas, Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije iSlavonije, Zagreb, 1904-1990.

Csánki Dezsö, A Magyarország történelmi f öldrajza a Hunyádiakkor ában II, Budapest, 1894.

Хуго Рот, Срблии на свом тлу, Београд, 1993.


22/24

127

Karta dela Srema sa poloţajem srednjovekovnih naselja


23/24

128

Summary

Đorđe Bošković

Contribution to the Study of the

Historical Geography of Mediaeval Srem

The mediaeval history of the Srem region is still insufficiently explored.

The only person who did thorough research on the historical geography of Sremwas Dušan Popović in his book The Serbs in Srem published back in 1950.Popović used the following sources for his book: Csánki Dezsö, A Magyarorsz ágt ört énelmi f öldrajza a Huny ádiak kor ában II, Budapest, 1894, and

Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina for the

mediaeval period and Velics-Kammerer A, A t ör ök kincst ári defterek , Budapest I

& II, 1888 & 1890 for the Turkish period.

Referring to some sources and archive material which the

abovementioned author did not use, it is possible to specify more precisely the

geographic location of certain places in Srem throughout the Middle Ages as well

as to establish the location of communities that were not mentioned by DušanPopović. Most importantly, this refers to the following references: a publication byBruce W. Mc. Gowan, Sirem sancagi mufassal tahit defteri , Ankara, 1983,

eighteen books included in a collection of documents of the mediaeval history of

Croatia, Slavonia, and Dalmatia, edited by Tade Smičiklas, as well as Ormoš'scollection of photocopies, kept in the Vojvodina Archives in Novi Sad, where a

part of the copied material about Srem from the Land Archives of Croatia and

Slavonia in Zagreb is also kept.

Furthermore, a useful reference covering this topic is also a publication

by Georg Heller-Karl Nehring, Comitatus Sirmiensis, München, 1973, who hadmaps frrom Austrian, German and other archives at his disposal as well as the

book by Pesty Frigyes, Az elt ünt regi varmegyer , Budapest, 1880. Unfortunately,

a multi-volume edition by the Hungarian author Gyöffry György, Az Arpad-koriMagyarorszag es törteneti földrajza… I-V, (Geographia historica Hungariaetempore stripis Arpadianae), Budapest, 1963, that was announced decades ago,

has not been completed yet. Namely, the fifth volume, dealing with the historical

geography of the mediaeval Srem district, is not finished.


24/24

129

This article discusses the location of some groups of communities

situated in the central and eastern part of Srem, mainly covering the

municipalities within the jurisdiction of the Ruma County Museum. Firstly, one

group includes the following communities: Arpatarro, Lykó, Gerdanócz, Petócz,Mit(v)arcz, Maradék and Szekély, as well as the Oszian moor. Moreover, thereis a group of communities from 1416 belonging to Subotište (Falkuszombata,Falkassombathya): Baksafalwa, Byhard, Daas (Chaaz), Desnekfalwa,

Draguthfalwa, Gegen, Gerdevch, Hagymas, Herkolch, Iharus, Illyesewlch,

Jaksincz, Kerekuerth, Kewesd, Lyukas, Mychalyuch, Mylesenich, Pathka,

Petynch, Radmylfalwa, Somogh, Stakaroch, Torbachyl, Tycharoch, Ujfalu,

Vayka, Vajkolch, Wskoc and Wytolch. Finally, a group of communities belonging

to the Irig estate in 1520: Brezthacz, Kerezthwar, Zolnok, Bekenyew, Bankowcz,

Pettrowcz, Asswagh, Krakwdyncz, Pwthrakowcz, Dersyncz, Zytharowcz,

Kerzthecz, Zemia, Gyargyoucz, Wydakowcz, Hramythyncz, Komarowcz, Akal,

Wladicze, Arky, Sewcza, Dremlyan, Blasemcz, Jasenye, Thernyacz andLwbenicze.

Documents

Prilog proučavanju istorijske geografije srednjovekovnog Srema