MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IKmali DDD mjere

i njihov značaj u poljoprivredi

Provođenje mjera dezinfek-cije, dezinsekcije i deratiza-cije u Republici Hrvatskoj je uslužna djelatnost detaljno regulirana Stautom strukov-ne udruge, te zakonskom regulativom propisanom od Ministarstva zdravstva i so-cijalne skrbi, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ru-ralnog razvoja, te Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ru-ralnog razvoja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. veljače 2016.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

Provedba obveznih

DDD mjeraDeratizaciju, dezinsekciju i de-zinfekciju (u daljnjem tekstu DDD) mnogi poljoprivrednici (ra-tari, farmeri) kao i prerađivači i ostali koji se bave proizvodnjom hrane za životinje ili proizvodima od plodova i životinjskog mesa i drugih proizvoda smatraju kao još jedan teret i namet i mnogi vjeruju da im nisu potrebne, niti ih smatraju nužnim.

Postavljanje ljepljivih lovki Lampe za hvatanje štetnih člankonožaca

Provedbu obveznih DDD mje-ra obvezna su osigurati trgovačka društva, ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelat-nost osobnim radom i pojedini vla-snici, posjednici ili nositelji upravlja-nja objektima, tj. korisnici objekata pod sanitarnim nadzorom, prema Zakonu o zaštiti pučanstva od za-raznim bolesti (NN 79/07.; 113/08.; 43/09.).

Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07.) te Pravilnika o uvjetima i na-činima obavljanja DDD mjera u ve-terinarskoj djelatnosti (NN 139/10.).

Važeći propisi U poljoprivredi i šumarstvu su

važeći: Zakon o sredstvima za zaštitu

bilja (NN 70/05.). Pravilnik o uputa-ma kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja, te uvjetima kojima moraju udovolja-vati (NN 135/08.).

Na osnovi odobrenja (licence) Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a sukladno Zako-nu o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05.) i provedbenim propisima do-nesenim na temelju Zakona, pravne i fizičke osobe (davatelji usluga), DDD mjere provode se kao mjere zaštite bilja, bilja i biljnih proizvoda, te dru-gih nadziranih predmeta od štetnih organizama, sprječavanje unošenja i širenja štetnih organizama i njihovo suzbijanje primjenom fitosanitarnih mjera i zaštitu okoliša od posljedica djelovanja štetnih organizama na zemljištima, u skladištima, objektima i pogonima za preradu, ambalažu,

prijevoznim sredstvima, kontejneri-ma, tlu i svakom drugom organiza-mu, predmetu ili materijalu u kojem se može nalaziti štetni organizam ili se njime može širiti i zbog kojih treba uvesti fitosanitarne mjere, a koji pod-lIježu inspekcijskom nadzoru nad-ležnog tijela u poljoprivredi, suklad-no zakonskim propisima o biljnom zdravstvu i hrani. Osim stečenog for-malnog obrazovanja, izvoditelji DDD mjera profesionalnu osposobljenost nadograđuju stručnim iskustvom kroz obavljanje djelatnosti pod nad-zorom visoko obrazovanih osoba od kojih su neke regulirane profesije (doktor medicine ili biolog, ili diplo-

gospodarskilist

39 15. veljače 2016.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. veljače 2016. 15. veljače 2016.gospodarskilist

40

Pesticidi, koji se još uvijek u naj-većoj mjeri upotrebljavaju za suzbijanje štetnika, opasne su i štetne kemikalije, te rukovanje pesticidima mora biti izuzetno odgovorno, a uvjeti i način upo-rabe propisani su zakonskim pro-pisima koji reguliraju područje kemikalija, biocidnih pripravaka i sredstava za zaštitu bilja.

mirani sanitarni inženjer, ili doktor ve-terinarske medicine, ili agronom), te kroz zakonski obvezno trajno stručno usavršavanje i osposobljavanje tije-kom obavljanja djelatnosti u nosite-lju odobrenja za rad (pravna osoba s odobrenjem nadležnog ministar-stva).

Mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije uspješno može provo-diti samo izvoditelj koji ima stručno iskustvo i potrebno znanje o:

• poznavanju biologije i etologije štetnika,

• pesticidima (biocidni pripravci i sredstva za zaštitu bilja) i neže-ljenim učincima za zdravlje čo-vjeka, životinja i okoliš,

• uređajima za primjenu i tehni-kama primjene, te treba biti os-posobljen odabrati prikladan i siguran način primjene.

Provedba mjera dezinfekcije, de-zinsekcije i deratizacije u Republici Hrvatskoj podrazumijeva složene, pažljivo planirane integralne (cjelovi-te) načine uništavanja mikroorgani-zama, te suzbijanja štetnih člankono-žaca (Artropoda) i štetnih glodavca, tj. kombinaciju preventivnih i kura-tivnih načina s konačnim ciljem po-stizanja redukcije mikroorganizama,

štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavca u objektima i okoli-šu, a provode se u području:

• javnog zdravstva i komunalne higijene,

• veterinarske djelatnosti,• poljoprivredi i šumarstvu.

Provedbu izvode članice HUDDD (Hrvatske udruge za Dezinfekciju, Dezinsekciju i Deratizaciju). Popis svih ovlaštenih članica može se naći na internetskoj stranici http://www.huddd.hr.

Dezinsekcija podrazumijeva slo-žene, pažljivo planirane cjelovite mjere suzbijanja štetnih člankono-žaca, odnosno kombinaciju pre-ventivnih i kurativnih mjera s konač-nim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva štetnih člankonožaca (Arthropoda).

Ovisno o vrsti štetnika, mjestu I stupnju infestacije, te namjeni pro-stora dezinsekcija se obavlja me-haničkim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.

Mehaničke mjere dezinsekcije podrazumijevaju čišćenje prostori-ja, pravodobno uklanjanje otpada i ostalog materijala pogodnog za razvoj štetnih člankonožaca, pre-slagivanje zaliha, prevrtanje i isuši-vanje staništa, ugradnju prepreka (mreža), postavljanje ljepljivih lovki sa ili bez atraktanta na ili uz mjesta na kojim je uočen najveći broj štet-nih insekata, te na putove njihova kretanja i zadržavanja (pomoću lje-pljivih lovki se također određujemo stupanj infestacije prostora), ugrad-nja UV lampi s ljepivim pločama (hvatači/catcheri) ili s mrežom pod naponom (mrtvolovke).

Fizikalne mjere podrazumije-vaju primjenu temperature, vlage, zračenja i ultrazvuka, kojima se regulira mikroklima, tako da bude nepovoljna za rast i razmnožavanje kukaca.

Biološke mjere koriste kralje-žnjake i mikroorganizme koji djeluju selektivno na ciljane vrste štetnih kukaca, odnosno njihove razvojne oblike, a da pritom ne ugrožavaju ostale vrste. Zasnivaju se na podu-piranju njihovih prirodnih neprijate-lja, ptica, sisavaca, riba i korisnih kukaca.

Kemijske mjere dezinsekcije podrazumijevaju uporabu pestici-da sljedećim tehnikama primjene: zaprašivanje, postavljanje hranid-benih postaja, primjena granula, premazivanje, prskanje, raspršiva-nje, zamagljivanje, zadimljavanje, fumigacija.

Pomoću uređaja za hladno za-magljivanje ULV metodom u svrhu adulticidnog suzbijanja (odraslih jedinki) komaraca, te vozilo nami-jenjeno za aplikaciju spomenutog uređaja, kao i uređaja za toplo zadi-mljavanje koje se montira na vozilo s otvorenim tovarnim prostorom.

DEZINSEKCIJA

15. veljače 2016. 15. veljače 2016.gospodarskilist

40

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4115. veljače 2016. 15. veljače 2016.

Kemijske mjere dezinsekcije

Kemijske mjere dezinsekcije

ULV (ultra low volu-me) uređaj na bate-riju,

Uređaj za toplo zadimljavanje

Zadimljavanje s vozila

gospodarskilist

4115. veljače 2016. 15. veljače 2016.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. veljače 2016. 15. veljače 2016.gospodarskilist

42

DERATIZACIJA Koji su štetni glodavci od javnozdravstvene

važnosti?štakor:crni štakor (Rattus rattus),štakor plodojed (Rattus rattus var. frungivorus),aleksandrijski štakor (Rattus rat-tus var. alexandrinus),sivi, smeđi ili kanalski ili štakor selac (Rattus norvegicus).kućni miševi:i drugi štetni glodavci (npr. polj-ski miš, voluharica) za koje po-stoji sumnja da prenose zarazne bolesti.

(Mus musculus musculus)(Mus musculus domesticus)

Deratizacija je skup različitih mje-ra koji se poduzimaju s ciljem sma-njenja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog unište-nja nazočne populacije štetnih glo-davaca. Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja ulaženja, zadržava-nja i razmnožavanja štetnih gloda-vaca na površinama, u prostoru ili objektima. Provodi se mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim mjerama. Mehaničke mjere deratizacije po-drazumijevaju pravodobno ukla-njanje otpada i ostalog materijala pogodnog za razvoj štetnih gloda-vaca, uklanjanje mogućih staništa, ugradnju prepreka (mreže s okama 6x6mm), uporabu lovki (mehanič-kih živolovki ili mrtvolovki), ljepljivih traka i podloga s ili bez atraktanata.

Fizikalne mjere deratizacije po-drazumijevaju postupke uporabe ul-trazvuka s ciljem sprječavanja ulaže-nja i zadržavanja štetnih glodavaca.

Kemijske mjere deratizacije po-drazumijevaju uporabu rodenticida, odnosno izlaganje zatrovanih ma-maca na slijedeće načine: primje-nom rodenticidnih prašiva (samo u iznimnim slučajevima), izlaganjem krutih (parafiniziranih) i svježih (me-kih) rodenticidnih mamaca, fumiga-

cijom – primjena plinova (brodovi, silosi, mlinovi ). Agrotehničke mjere su iznimno važne i potrebne, jer se obrađivanjem poljoprivrednih povr-šina glodavcima narušavaju životni uvjeti. Nazočnost čovjeka i njegovo djelovanje na poljoprivrednim površi-nama glodavcima remeti mir i uskra-ćuje hranu te ih tjera na promjenu

staništa. Osim toga, ozbiljne zapreke ulasku glodavcima predstavljaju gra-đevinsko tehnička rješenja objekata (mreže na prozorima, limene ploče na podnožju vrata, i dr.).

Posebno treba voditi brigu o či-stoći čitavog gospodarstva, oso-bito mjesta za odlaganje otpada, gnoja i drugih nečistoća.

FUMIGACIJAFumigacija kao poseban na-

čin provedbe DDD mjera, način je primjene jako toksičnih i opasnih kemikalija, odnosno fumiganata (otrova koji djeluju u obliku plina), a koristi se s ciljem sprječavanja pojave i zaustavljanja ši-renja zaraznih bolesti, te uzrokovanja šteta na po-vršinama, u prostorima ili objektima uzrokova-nih mikroorganizmima, štetnim člankonošcima (Arthropoda) i štetnim glodavcima, tvrtke ovla-

štene za izvođenje mjera fumigacije su na internetskoj stranici: http://www.huddd.hr

Sredstva za fumigaciju ili fumi-ganti ubrajaju se u sredstva za zašti-tu bilja. Govorimo o pripravcima koji

su namjenjeni suzbijanju štetnika u žitaricama i drugim zrnatim proizvo-dima, na pojedinim namirnicama, za suzbijanje karantenskih I drugih štetnika na uskladištenim poljopri-vrednim proizvodima (kornjaša,

moljaca, grinja), te drve-nom materijalu, u praznim skladišima i mlinovima. Fumiganti su razvrstani u vrlo otrovne tvari te radi njihove velike otrovnosti i specifičnog načina pri-mjene njima rukuju kom-petentne stručne osobe pridržavajući se strogih pravila izvođenja uz viso-ke mjere sigurnosti.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4315. veljače 2016. 15. veljače 2016.

DEZINFEKCIJA

Kada se govori o postupcima dezin-fekcije u stočarskoj intenzivnoj pro-izvodnji, ne smije se zaobići važnost dezinfekcijskih barijera. U praksi, to su betonska udubljenja u tlu ispunjena dezinfekcijskom otopinom preko koje u krug farme ulaze vozila i ljudi. Svrha joj je spriječiti unos patogenih mikroorga-nizama u farmu i objekte preko vozila i obuće. Najčešći nedostatak dezinfekcij-skih barijera koji se može primijetiti jest nepostojanje krova i preljeva.

Dezinfekcija podrazumijeva po-stupke kojima je svrha smanjiti broj patogenih mikroorganizama na neživim medijima, na površinama, predmetima, u tekućinama i zraku ispod infekcijske doze.

Dezinfekcijom se eliminiraju ve-getativni oblici patogenih i uvjetno patogenih mikroorganizama koji se prenose neizravnim kontaktom, vo-dom i hranom. U veterinarskoj me-dicini predstavlja važnu mjeru koja ima za cilj sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

Dezinfekcija se provodi mehanič-kim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.

Mehaničke mjere dezinfekcije podrazumijevaju mehaničko ukla-njanje mikroorganizama s radnih površina, predmeta ili u prostoru kao samostalne metode uklanjanja mikroorganizama, odnosno stvara-nja preduvjeta za uspješno provođe-nje drugih postupaka dezinfekcije, a provode se struganjem, metenjem, odmašćivanjem i pranjem, filtraci-jom, ventilacijom i taloženjem.

Fizikalne mjere dezinfekcije podrazumijevaju uporabu topline (suha ili vlažna) isušivanje, osmotski tlak i zračenje, koji djeluju bakteri-cidno, bakteriostatski ili inhibitorno.

Kemijske mjere dezinfekcije po-drazumijevaju uporabu kemijskih tvari, odnosno dezinficijensa slje-

dećim tehnikama primjene: posipanje, brisanje, prebri-savanje, pranje, potapanje, prska-nje, raspršivanje, zamagljivanje, zadimljavanje.

Dezinfekcija uključuje uništava-nje i saprofitskih mikroorganizama s kojima životinje mogu doći u do-dir i koji uzrokuju kvarenje hrane. Time se sprječava da objekti, opre-ma, hrana i drugi mediji postanu izvor ili sredstvo širenja infekcije, čime ih čini higijenski sigurnima.

Za dezinfekciju ruku moraju se na ulazu u farmu ili objekt postavi-ti posude s dezinfekcijskim sred-stvom i vodom za ispiranje. Pre-poručeno je koristiti dezinficijens

brzog i jakog, te mikrobicidnog učinka širokog spektra djelova-nja, te stabilnosti prema fizikalnim, kemijskim i biološkim utjecajima. Treba biti netoksičan i bez mirisa, dobre topljivosti, primjenjiv na ra-zličitim tvarima, te ne bi smio biti skup. Sve tražene značajke teško se mogu složiti u jednom dezinfici-jensu, što je razlog da se u praksi pojavljuje veliki broj preparata koji se preporučaju za različite načine dezinfekcije, kao i kombinacija de-zinficijensa koji nisu na bazi alkoho-la ili su s alkoholom koji pojačava djelovanje dezinficijensa.

MJERE ZAŠTITE OD PTICAU sklopu prihvatljivih mjera eko-

loškog uklanjanja ptica primjenjuje-mo sljedeće metode:

• Postavljanje zaštitnih iglica koje su otporne na atmosferske utje-caje, koje kod sljetanja ptica izazivaju učinak odbijanja, što onemogućava njihovo zadr-žavanje i gniježđenje na pro-zorskim klupicama, gredama, žljebovima i ostalim mjestima. Postavljanje ovakvih sustava je jednostavno, ne oštećuje zgra-de i može se prema potrebi lako ukloniti.

• Postavljanje zaštitnih mreža na prozore, balkone, potkrovlja, nadstrešnice je kvalitetnija i du-gotranjija zaštita. Mreže su izra-đene od polietilena ili polipro-pilena, s različitim debljinama vlakna i veličinama očica, mogu biti i metalne. Korištenjem ultra-zvučnih rastjerivača koji pomo-ću različitih frekvencija otjeruju različite vrste ptica (grlice, čvor-ke, vrapce i druge) kao i mane-ken lutki ptica grabljivica.Kao primjer provedbe DDD

mjera izdvajamo dva česta namet-nika i štetočinje, koji predstavljaju sve veću teškoću u uzgoju peradi.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. veljače 2016. 15. veljače 2016.gospodarskilist

44

Vanjski (ekto) paraziti peradi su člankonošci koji žive na koži ili per-ju. Dijele se u dvije skupine vanjskih parazita peradi: koje se hrane mr-tvim stanicama kože i perja (mnoge vrste pauši) i koje se hrane sisanjem krvi i limfe kroz kožu poput kokoš-je pauši (Eomenacanthus straine-us), kokošje buhe (Ceratophylus gallinae) i uzročnika ljuskavih nogu (Knemidocoptes mutans) koje više nisu učestale u komercijalnim uzgo-jima. Ornihonyssus sylvarium (suzbi-ja se tretiranjem peradi) i crvena ko-košja grinja (Dermanissus gallinae) može predstavljati veliku napast u komercijalnim peradarnicima.

Problem kokošje grinje – tekuta je najprisutniji u Europi, Bliskom Istoku i Aziji. Izaziva značajne eko-nomske i gospodarske štete. U Eu-ropskoj uniji se procjenjuju štete u proizvodnji jaja od 130 milijuna € i do 0,43€ po kljunu nesilice godiš-nje, a ovisi o sustavu uzdržavanja kao i stupnju infestacije. Tekuti su slobodno živuće ektoparazitske grinje koje su rasprostranjene po cijelom svijetu. Kokošje tekuti žive u velikim kolonijama, pa se naziva-ju društvenim parazitima. Tekuti ne napadaju samo domaću perad kao kokoši, pure, patke, guske i druge već i divlje ptice i ukrasnu perad.

Kokošja tekut je tipični nametnik toplog vremena koji je na hladno-ći neaktivan, ali se razvija na pro-sječnim temperaturama, a kako je tekut poikilotermni organizam (tje-lesna temperatura mu varira s tem-peraturom okoliša) temperatura mu je važan čimbenik u ekologiji populacije.

Inicijalna infestacija može izbiti samo u nekoliko ograničenih dije-lova peradnjaka prije širenja kroz cijeli objekt (mogu se proširiti ven-tilacijskim sustavom). Obzirom da se ciklus hranjenja tekuta ponavlja

svakih nekoliko dana, intenzitet raz-množavanja je visok.

ŠteteLarve se preobražavaju u proto-

nimfu s osam nogu bez hranjenja. Svoj prvi obrok protonimfa uzima prije presvlačenja u deutonimfu, koja potom uzima krvni obrok prije presvlačenja u odraslog tekuta.

Odrasli tekuti i nimfe posjećuju kokoši svakih 1-4 dana. Kako sva-ki tekut popije prosječno 0,2mg krvi, kokoš može izgubiti 4 g krvi, pod predpostavkom da je posjeti 20,000 tekuta, što je za kokoš od prosječnih 1,8kg 3% ukupnog volu-mena krvi. Odrasli tekuti su dobro

prilagođeni na odsutnost domaćina i mogu preživjeti do 9 mjeseci bez krvnog obroka. Protonimfe mogu preživjeti do 5 mjeseci bez hranje-nja, tako da mogu preživjeti između dva ciklusa uzgoja nesilica.

Tekut osim gospodarskih i eko-nomskih šteta, može prenositi neko-liko važnih uzročnika bolesti za vete-rinu i medicinu, a i aktivni je vektor.

Potencionalni je prijenosnik bo-lesti:

• bakterioza: Salmonella spp., P.multocida, Chlamydia spp., Borrelia anserina, E. rhusiopat-hiae, Listeria monocytogenes, Coxiella burnetti.

• virusa: EEE, WEE, VEE (toga-virus), St Louis encefalitis (ar-bovirus), boginje peradi, ptičja leukoza, Newcastleska bolest (paramyxovirus).

Crvena kokošja grinja - tekut posta-la je veliki problem u peradarstvu,

prvenstveno zbog gospodarskih šteta u proizvodnji jaja i mesa, ali i stoga što je suzbijanje i zatiranje u peradarnicima kompleksno i dugo-

trajno.

Optimalne temperature od 25 -30°C i visoke relativne vlage >70% ubrzavaju razvoj tekuta. Razvojni ciklus može biti kratak 5 – 7 dana na 25 - 37°C ili dug do 17 dana na temperaturama do 20°C. U povoljnim uvjetima populacija tekuta se udvostruči za tjedan dana. Kada se nasele u nastambama eksplozivno se razmnožavaju tijekom toplih ljetnih mjeseci. Što je veća tem-peratura i vlaga u okolišu, to se brže i više legu.

Suzbijanje crvene kokošje grinje – tekuta (Dermanissus gallinae)

Tekuti se razvijaju postupnom meta-morfozom

U odsutnosti ptica ili kod jakih infestacija, tekuti napadaju lju-de i druge životinje. Za radnike na farmama tekuti mogu biti velika smetnja prvenstveno zbog ugriza koji su bolni i uzro-kuju iritacije do teške urtikarije s kožnim ekcemom do upala vanjskog dijela uha.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4515. veljače 2016. 15. veljače 2016.

Obzirom na potencijal prijenosa uzročnika bolesti, javno zdravstvo je također predmet koji treba uzeti u obzir u slučajevima infestacije te-kutima.

Kako prepoznati napad tekuta?

Tijekom dana se uočava intenziv-nije češanje i čupanje perja. Perad je anemična uslijed sisanja krvi (bli-jedi i ružičasti kljunovi i podbradnja-ci), a nerijetko i uginuća. U nekim slučajevima se pojavljuje agresivno kljucanje i kanibalizam.

Promatranjem ponašanja poka-zuje nam da su nam nesilice infesti-rane ili matična jata i da su pod stre-som. Po noći su jako uznemirene i ne mogu spavati.

Tekut je tipični parazit gnijezda, na domaćinu boravi samo za vrije-me hranjenja. Infestacije su postale problem u komercijalnom držanju nesilica i uzgoju matičnih jata, a ne susreće se u uzgoju brojlera i zbog kratkog razdoblja uzgoja (5-7 tjeda-na) ne stigne se namnožiti kritična količina grinja. Sat vremena nakon zamračenja u objektu, tekuti na-puštaju svoja skrovišta i nalaze se na svojim domaćinima 5 do 8 sati kasnije. Nalazimo ih na mjestima s manje perja, gdje su vene površin-ske i gdje je koža tanka, parazitiraju vrat, leđa i područje ramenog zglo-ba, na mjestima gdje ih perad ne može lako kljucanjem ukloniti.

Rano otkrivanje tekuta je ključno

Za otkrivanje infestiranih po-dručja potrebna nam je lampa, list bijelog papira i bijeli papirnati ubrus za ruke. Lupanjem po ka-vezu i skupljanje istjeranih tekuta na papir koji držimo ispod. S pa-pirnatim ručnikom prolazimo po sumnjivim tragovima u peradnjaku i opremi i lako ćemo uočiti krvave mrlje na njemu.

Sva potencijalna skrovišta treba provjeriti. Okove, prečke, grudice izmeta, između etaža u kavezima, trakama za skupljanje jaja i kokoš-jeg gnoja u ventilacijskim odvodima ispred traka za odnošenje gnojiva, ispod korita za hranu.

Za monitoring i kontrolu mogu se koristiti jeftine priručne klopke koje farmeri mogu sami izraditi. Od kartonskih kutija se izrežu stranice 15 X 20 cm (bitno je da su od valo-vitog kartona) i postave se uz kave-

ze i potencijalna žarišta u objektu. Mogu poslužiti i rebraste ploče od PVC-a koje se mogu nabaviti u tr-govinama (Polyplak) građevinskim materijalom.

Od priručnih sredstava možemo koristiti i bijeli papirnati ručnik u roli, gdje 3-4 lista u komadu otkinemo i na sredini se sveže čvor. Tekuti će se zavući u uske tamne prostore i znati ćemo da li je došlo do infestacije.

Većinu vremena tekuti provode van domaćina te i svoja jajašca polaže van domaćina. Primarno je posvetiti se sanitaciji opreme i oko-liša, posebice kaveza komercijalnih nesilica i gnijezda za nesenje kod podnog načina držanja.

Širenje/prijenos tekutaPreporuka je da se svi poslo-

vi sanitacije provedu u najkraćem roku nakon napuštanja jata iz pe-radnjaka, jer gladni tekuti traže nove potencijalne domaćine i kreću se na udaljena područja koja je po-trebno također očistiti. Iskustva s terena pokazuju kako se i novi pe-radnjaci kontaminiraju preko neži-vih objekata, kao kutija za jaja, pod-loški za jaja, spremnika, opremom za transport pilenki. Slučajno su tekuti prenešeni i pomoću glodava-ca, a vrapci također mogu prenijeti

Crvena kokošja grinja - tekut može se dijagnosticirati po po-našanju peradi koja je nemir-na, gubi na težini, smanjuje se proizvodnja jaja (10 do 30%), a povećava se uzimanje hrane, povećana je učestalost češanja noću

Mjesta na kojima se mogu naći tekuti

Skrovišta tekuta su vidljiva i po nakupinama ekskremenata koji

izgledaju kao mješavina papra i soli

Priručna klopka

Sve ove klopke se postavljaju na 10 do 20 mjesta u peradnjaku i monitoring se obavlja svakih tjedan do 10 dana. Ovo je bit-no zbog toga što se događa da su intervali između pražnjenja i punjenja peradnjaka prekratki (čak i 15 dana), te populacija te-kuta ne može opasti prirodnim putem.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. veljače 2016. 15. veljače 2016.gospodarskilist

46

tekute zbog svoje navike da grade gnjezda od kokošijeg perja.

Čak 20 vrsta sisavaca mogu pre-nijeti tekute (mačke, psi, ljudi, konji itd).

Prevencija i kurativaBrojne su mogućnosti u preven-

ciji unosa tekuti ili u prekidu razvoj-nog ciklusa parazita. Održavanje okoliša peradnjaka čistim i kon-trolom vektora (glodavci i ptice), korištenje materijala i opreme koji smanjuju mogućnosti za skrovišta tekuta, zatvaranjem raspuklina, pukotina. Čišćenje usisavanjem i parom pod tlakom su najuspješni-je mjere. Usisavanjem se uklanja prašina u kojoj su skrivena jajašca i uspavani razvojni stadiji tekuta. Čišćenje parom i pranjem, te izla-ganjem visokoj temperaturi se či-ste skrovišta tekuti i uništavaju ja-jašca i nimfe. Odrasli tekuti, larve i nimfe ugibaju na temperaturama većim od 56°C. Od novih metoda je i tretiranje visokom temperatu-rom unutrašnjosti peradnjaka gdje se endemska populacija tekuti u ispražnjenom peradnjaku izlaže vi-sokim temperaturama (45°C kroz 5 dana ili 52°C kroz 2 dana), gdje je količina jaja tekuti smanjena, ali nije u cijelosti uništena. Da se ovaj postupak racionalizira, postupak je potrebno provoditi u najtoplijem di-jelu ljeta i cijeli se peradnjak treba hermetički zatvoriti (slično kao kod fumigacije silosa).

Osim fizikalnih metoda, najviše se pouzdajemo u primjenu kemij-skih preparata koji ubijaju ili neutra-liziraju populaciju tekuti u peradar-nicima za vrijeme servisa. Najčešće se upotrebljavaju akaricidi koji su podijeljeni u tri osnovne kategorije: organofosforni spojevi, karbamati, i piretroidi.

Neki od preparata, iako su djelo-tvorni u kontroli tekuti, neprikladni su zbog sigurnosti hrane ili eko-loških razloga, toksičnosti ili nemo-gućnosti odgovarajuće primjene. U punim peradarnicima dopušten je na bazi foksima (ByeMite). Ostali se akaricidi primjenjuju samo u ser-visnom razdoblju na površinama u neposrednoj blizini skrovišta tekuta. Kod korištenja insekticida posebno se treba paziti doza, ispravna apli-kacija i rotacija sredstava koja su registrirana za upotrebu i tretmane obavljati u zamračenom peradnja-ku ili po noći. Zbog nepoštivanja uputa o rotaciji sredstava pojavila se rezistencija na veći broj akarici-da i aktivnih tvari.

Od bioloških pesticida, naturali-ta koristi se Spinosad dobiven od bakterije S. Spinosa koja se u bilo-nogojstvu koristi u zaštiti protiv gri-nja, a u nekim se zemljama koristi i u peradarstu (u RH je registriran samo za zaštitu bilja).

Uporaba predatorskih grinja je nova metoda gdje se prirodni ne-

prijatelji koriste za suzbijanje i uni-štavanje tekuta. Zahtijeva znanje, iskustvo i vještinu u provođenju.

Osim spomenutog tretmana po-višenom temperaturom i parenjem testira se i suzbijanje niskim tem-peraturama (jajašca i tekuti ugibaju na – 20°C) pomoću tekućeg dušika i suhog leda (CO2) koji je u eksperi-mentalnoj fazi.

U Rusiji, nekim zemljama bliskog istoka i nekim afričkim zemljama, primjenjuje se metoda „isprekida-nog svjetlosnog programa“, koji je zakonom o dobrobiti životinja u EU zabranjen. Iako ova metoda ima ne-gativne posljedice na konzumaciju hrane, ima dosta uspjeha u suzbi-janju tekuta.

Čest tretman u EU koji se primje-njuje je upotreba inertne prašine, fizičkim tretmanom peradarnika i okoline u kojoj životinje borave, gdje se životinje ne tretiraju (In-sectoSec). Sastav je amorfna dija-tomejska zemlja dobivena mljeve-njem fosilnih šljunčanih algi.

Prijenos tekuta na glodavcima

Samim time što štetnik migri-ra s opreme na životinju, nema puno učinka tretiranja same ži-votinje.

Zbog nedostataka koji se pojav-ljuju u primjeni konvencional-nih metoda i pojave rezisten-tnosti na akaricidna sredstva pribjegava se alternativnim rješenjima i tretmanima. Esen-cijalna ulja češnjaka, neem ulja, timjana i čajevca imaju toksično djelovanje na tekute. Mnoga od tih ulja se mješaju u hranu ili se daju u obroku za piće. Kao negativna strana se pojavljuje pad proizvodnje jaja kao i loša organoleptička svojstva jaja. Trenutno se istražuje najbolji potencijali djelovanja i otklonili nedostatci primjene esencijal-nih ulja.

Ručni zaprašivač inertne prašine

Pištolji na komprimirani zrak za velike peradnjake

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4715. veljače 2016. 15. veljače 2016.

Primjenjuje se ručnim zaprašiva-čima za male površine i male pe-radnjake, a s pištoljima na kompri-mirani zrak za velike peradarnike. Djeluje tako da blokira vezu hitin-skog omotača i imobilizira grinje, ulazi u respiratorni sustav grinje i izaziva gušenje. Doza je 30 – 50 g sredstva po m2. Ova metoda zahti-jeva pažljivu primjenu zbog zdravlja radnika i životinja.

Također se eksperimentira s cje-pivom, tj. indentifikacijom i karakte-rizacijom mogućih antigena protiv crvene kokošje grinje.

Grinje se u komercijalnom uzgo-ju definitivno ne mogu iskorijeniti, ali se gospodarske i ekonomske štete mogu držati pod kontrolom. Održavanjem čistoće u i oko objek-ta, obavljanje svih sanitacijskih, de-ratizacijskih i dezinsekcijskih mjera je imperativ u konačnom cilju eradi-kacije tekuta. Suzbijanje tekuta po-staje veliki izazov, a za očekivati je da će se pronaći efikasna metoda ili kombinacija metoda i postupaka za uspješno suzbijanje tekuta.

Kontrola i suzbijanje manjeg brašnara –

PanzeraManji brašnar (Alphitobius dia-

perinus Panzer) parazit je koji se

proširio po svim dijelovima svijeta i najčešći je štetnik koji se može naći na peradarskim farmama. Potječe iz Afrike, a živi u gnijezdima ptica i raspadnutim stablima. U našim kra-jevim s umjernom klimom najčešće ga možemo naći u objektima za uz-goj peradi, svinja, te u skladištima žitarica.

Odrasle jedinke, ličinke i jaja ovog štetnika, mogu se naći u stelji i gnoju, no ličinke se mogu naći i u strukturnim i izolacijskim mate-rijalima objekata, gdje rade štete i uzrokuju gubitke topline i dodatne troškove, kao i nužne popravke oštećenih mjesta.

Najbitnija mjera je sanitacija i kompletno čišćenje stelje iz objek-ta nakon izlučivanja jata u servi-snom razdoblju i to u što skorijem vremenu od izlučivanja, a posebno je bitno u zimi. Stajski gnoj se tre-ba u što skorijem vremenu raspo-dijeliti po poljoprivrednoj površini (oprez da se ne raspodjeli gdje su se uzgajale žitarice), te zaora-ti. Gospodarski objekti trebaju se izolirati s posebno otpornim mate-

rijalima koji neće dopustiti ličinka-ma da se ubušuju poput sendvič ploča.

Od prirodno prisutnih neprijatelja predatora od pomoći su nam jedi-no pauci, koji ih tamane. Patogene gljivice Beauveria bassiana (Balsa-mo), u drugim zemljama dale su najbolje rezultate.

Od kemijskih in-sekticidnih mjera ni-jedna ne daje zado-voljavajuće rezultate, jer je umanjena učin-kovitost insekticid-nog djelovanja zbog velike količine gnoja i vlage, a i insekticidi koji se koriste u kom-binaciji i s različitim mehanizmima djelo-vanja moraju se stal-no mjenjati i nikako

ponavljati tretman.Za kontrolu infestacije lako se

mogu napraviti klopke za kontrolu invadiranosti kao i daljnju obra-du štetnika na bolesti i patogene. Od PVC cijevi za vodu promjera 40 mm se izrežu na 20-30 cm du-gačke komade i u njih se namota valoviti karton, postavlja se na više mjesta u peradnjaku, u pod (stelju) ispod hranilica i uz rubove objekta, u blizini elektroormara, depozitora hrane.

Potrebna je tjedna kontrola istresanjem u PVC vrećice i zamr-zavanjem na niskim temperatu-rama prije slanja na pretrage na patogene.

Pojava nedjelovanja i rezisten-cije na kemijske mjere dezinsek-cije zahtijeva integrirani pristup suzbijanju ovog štetnika. U tijeku su daljnja praćenja i istraživanja kao i testiranje drugih insekticida i njegovih kombinacija.

U Gospodarskom listu, u nared-nim brojevima, moći ćete pročitati nove zanimljive teme integriranog suzbijanja štetnika na obiteljskim gospodarstvima.

Pištolji na komprimirani zrak za velike peradnjake

Manji brašnar

Budući da je ovaj štetnik meha-nički prijenosnik crvene kokoš-je grinje, kao i vektor mnogih drugih bolesti i sve prisutniji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, treba mu posvetiti posebnu pozornost, jer je sve veći broj infestiranih objekata peradnja-ka i shodno tome ekonomskih šteta. Srećom, još nije došlo do zdravstvene ugroze ljudskog zdravlja.

Saša Perica, bacc.ing.agr.