PRILAGOĐENI I INDIVIDUALIZIRANI NASTAVNI

PROGRAMI – IOOP-I

OSNOVNA ŠKOLA PETAR ZORANIĆ

Stankovci, 08.09.2014.

Duška Perić Krpeljević, mag. logoped

Tko su djeca s posebnim potrebama

Učenik koji ima teškoće

u učenju, znatno veće

od svojih vršnjaka, ali i

darovita djeca koja

postižu natprosječne

rezultate.

ispodprosječnim intelektualnim funkcioniranjem (granično intelektualno funkcioniranje, funkcioniranje na stupnju lake mentalne retardacije...)

oštećenjima vida (sljepoća i slabovidnost)

oštećenjima sluha (gluhoća i nagluhost)

poremećaj u motorici i kronične bolesti

poremećaj u ponašanju organskog tipa, emocionalna neuravnoteženost (hiperaktivnost i sl.)

oštećenja govora i glasa (mucanje, tepanje, smetnje artikulacije...), specifične teškoće u učenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija)

višestruka oštećenja tj. istodobno postojanje dviju ili više smetnji u razvoju

Modeli školovanja učenika s

posebnim potrebama u redovitom školskom sustavu

ŠKOLOVANJE PO MODELU INDIVIDUALIZACIJE (redovni nastavni program uz individualizirani pristup, lakše teškoće u razvoju, čl.4)

ŠKOLOVANJE PO PRILAGOÐENOM PROGRAMU (prilagođeni nastavni program uz individualizirani

pristup – potpuna integracija,čl 4 i čl.6)

ŠKOLOVANJE PO POSEBNOM PROGRAMU (djelomična integracija, čl.7)

IZRADA INDIVIDUALIZIRANIH I PRILAGOĐENIH NASTAVNIH PROGRAMA

Redovni nastavni program- individualizirani postupci

Podrazumijeva:

prilagodba načina rada-metode, sredstva i didaktički

materijali koji podupiru posebne edukacijske potrebe djeteta

prilagodba u ocjenjivanju.

Nositelj izrade programa je učitelj koji to čini uz pomoć defektologa i drugih stručnih suradnika.

Izrađuje se do kraja mjeseca rujna za tekuću pedagošku godinu.

Treba biti dostupan i objašnjen roditeljima.

Temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba učenika

Na kraju I. I II. obrazovnog razdoblja izrađuje se izvješće o realizaciji.

REDOVNI NASTAVNI PROGRAM- INDIVIDUALIZIRANI POSTUPCI (obrazac)

UČENIK: ____________________ ŠK.GOD. 2009./2010. RAZRED:________

PREDMET:__________________ UČITELJ/ICA:_______________________

Individualizirani postupci koji će se primjenjivati u radu s učenikom:

( Zaokružite one koje ćete koristiti )

1. Izabrati najjednostavnije sadržaje redovnog programa

2. Učenika uvoditi samo u jednostavne zadatke računanja – postupno, uz jasna

obrazlaganja ( pročitati,pojasniti pojmove – matematički rječnik,odrediti što se traži,

skicirati,obrazložiti postupak rješavanja zadataka); za samostalan rad učeniku dati tipove

zadataka koji se temelje na dobro izvježbanim i shvaćenim primjerima i uradak obavezno

p r e g l e d a t i .

3. Predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje nekih sadržaja

4. Produljiti vrijeme čitanja i pisanja ( diktat, ispit, prepisivanje s ploče )

5. Koristiti različite vrste podražaja (vidne, slušne, taktilne)kod obrade novih sadržaja

6. Dati prednost češćim i usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja

7. Dati prednost češćim pismenim oblicima u poučavanju i provjeri znanja

8. Započeti ispitivanje lakšim zadacima

9. Provjeriti je li učenik razumio sadržaj, pojave i definicije i dati dodatna objašnjenja;

povremeno mu prilaziti dok rješava zadatak, uputiti ga da ispravi pogrešku i pomoći

mu ako se jave teškoće.

10. Izbjegavati učenikovo čitanje na glas ili pisanje na ploči, ako učenik na tim područjima

ima poteškoće( osim ako sam ne izrazi želju).

11. Koristiti prerađene, sažete i jednostavnije tekstove s osnovnim činjenicama koje

treba naučiti ( napisan č i t k o s istaknutim pojmovima ).

12. Smanjiti duljinu diktiranih ili napisanih sadržaja; smanjiti nepotrebno prepisivanje.

13. U udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica, pravilo, primjer i sl.

14. Količinu teksta i način izlaganja treba uskladiti s obrazovnim sposobnostima i potrebama

učenika( izdvojiti bitne odrednice sadržaja , smanjiti broj činjenica).

15. Semantički pojednostaviti sadržaje učenja preradom sadržaja u smislu uporabe

jednostavnijeg govornog izraza.

16. Na ploči označiti bojama dijelove koje učenik treba prepisati.

17. Koristiti konkretne primjere, slike, pokuse, povezane s učenikovom životnom

sredinom.

18. Sadržaje obogatiti primjerima i mogućnostima primjene u svakodnevnom životu.

19. Zadavati mani broj zadataka odjednom;podijeliti zadaću ( ispit ) na više faza.

20. Zadatke za samostalan rad ( vježbanje, ponavljanje) uskladiti s tekstom ponuđenim

za učenje i obavezno pregledati

21. Izmjenjivati teže i lakše zadatke, zabavne i manje interesantne, staviti naglasak na

ono što dijete može.

22. Više puta objašnjavati sadržaje i provjeravati razumijevanje te omogućiti dovoljno

vježbanja i ponavljanja i produljeno vrijeme rada.

23. Omogućiti duže vremensko razdoblje za rješavanje p i s m e n i h zadataka.

24. Pažljivo odrediti količinu i sadržaj domaće zadaće; provjeriti je li učenik zapisao

ili zapamtio domaću zadaću.

25. Ispravljati učenikove pogreške u radu, objasniti mu što ne valja, pokazati što i kako treba

raditi, pomoći mu da sam dođe do rješenja ( obavezno pohvaliti )

26. Učenik/ca treba sjediti bliže ploči ili učitelju

27. Usmjeravati djetetovu pažnju verbalno ( pitati ga nešto jednostavno) i neverbalno

(pokazivati prstom mjesto u knjizi gdje se čita, pogledati slijedi li zadatke u kontrolnom

radu, prepisuje li s ploče i sl.)

28. Ako primijetimo da djetetu pažnja «odluta», prići mu i diskretno ga dodirnuti po ramenu

29. Uposliti dijete manjim zadacima, radi razbijanja monotonije i omogućavanja ciljanog

kretanja

30. Davati jedostavne, konkretne upute i provjeriti je li dijete razumjelo, tražiti da dijete

ponovi što se od njega traži, ako ne razumije , ponoviti na jednostavniji način;upute

govoriti smirenim i blagim glasom.

31. Po potrebi ( kod dysleksije i slabovidnosti - obvezno) prilagoditi tisak teksta

(povećati razmak između riječi, rečenica, redova teksta, isticanje pravila podcrtavanjem i sl.)

32. Primjereno uključiti dijete u rad ( čitanje na početku teksta), upozoravati na korištenje

orjentira pri čitanju ( praćenje slijeda čitanja prstom ili sl.), usmjeravanje na preglednost

i čitkost napisanog.

33. Poticati spontani govorni izraz

34. Poticati proširivanje funkcionalnog rječnika

35. Uključivanje u praktične aktivnosti

36. Primjena individualiziranih nastavnih listića za utvrđivanje,

ponavljanje i vježbanje

37. Primjena poticajnih postupaka i aktivnosti s ciljem jačanja

interesa, volje i želje učenika za provođenjem planiranog

rada

38. Postupci koji su se pokazali uspješnima, a nisu gore navedeni

( napisati –koji?)

_____________________________________________________________

_____________________________________________________________

___________________________________________________________

INDIVIDUALIZIRANI POSTUPCI KOJI SU SE PRIMJENJIVALI U NASTAVI

( Navesti redne brojeve primjenjenih postupaka)

________________________________________________________________

________________________________________________________________

_______________________________________________________________

__________

IZVIJEŠĆE O REALIZACIJI NDIVIDUALIZIRANOG PRISTUP ŠK. GOD.

I. OBRAZOVNO RAZDOBLJE

Zaključna ocjena :

II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE

Zaključna ocjena:

Ime i prezime učitelja:

_____________________

Prilagođeni odgojno-obrazovni programi

Podrazumijeva:

→ sadržajna prilagodba (smanjivanje intenziteta i ekstenziteta),

→ prilagodba u načinima rada (specifične metode, sredstva i pomagala)

→ prilagodba u ocjenjivanju

Nositelj izrade je učitelj uz pomoć defektologa i drugih stručnih suradnika.

Godišnji prilagođeni program - izrađuje se do kraja mjeseca rujna za svaku školsku godinu i usvaja se na UV

Mjesečni prilagođeni program - izrađuje se mjesečno. Razrađuju se cjeline, ciljevi, metode i sredstva….

Jedan primjerak zadržava nastavnik, a jedan se predaje defektologu.

Program treba biti dostupan i objašnjen roditeljima.

Na početku šk.god. se utvrđuje iz kojih nastavnih predmeta je potrebno izrađivati prilagođeni program → izrazitije teškoće u svladavanju sadržaja.

Izvješće o relizaciji→ na kraju I. I II. obrazovnog razdoblja. Služi kontinuiranom praćenju i evaluaciji.

Prilagođeni odgojno-obrazovni programi

Obuhvaća sadržaje koje učenik zaista može

svladati,obogaćene primjerenim zahtjevima, metoda

i oblicima rada.

Izrađuje se za svakog učenika zasebno

treba se temeljiti na sposobnostima ili "jakim

stranama učenika", a tek potom na

ograničenjima tj. "slabim stranama" učenika

MJESEČNI PRILAGOĐENI - INDIVIDUALIZIRAN NASTAVNI PROGRAM

Mjesečnim planiranjem razrađuju se cjeline, teme, zadaće za učenika, metode, postupci i oblici rada.

Izrađuju se mjesečno i vrlo su prilagodljivi u odnosu na mogućnosti učenika i na posebne potrebe učenika.

Praćenje uspješnosti provodi se mjesečno.

Preporuka je da se mjesečni programi i radovi učenika ulažu u mapu – dosje učenika.

Na kraju I. i II. obrazovnog razdoblja izrađuje se izvješće o postignućima učenika.

MJESEČNI PRILAGOĐENI-INDIVIDUALIZIRANI NAST.PROGRAM (obrazac)

Ime i prezime učenika:___________razred:_________ Predmet:____________

Mjesec Sadržaj Cilj Metode i sredstva Uspješnost

Rujan

Listopad

Studeni

KORACI PRI IZRADI PRILAGOÐENOG PROGRAMA

1. Inicijalna procjena

2. Prilagođavanje u

edukacijskom procesu

3.Vrednovanje i ocjenjivanje postiguća učenika.

INICIJALNA PROCJENA OBUHVAĆA:

A) UTVRĐIVANJE SPOSOBNOSTI (čitanje, slušanje, usmeno i

pismeno izražavanje, računanje i geometrijsko

predočavanje, rukovanje sredstvima za rad, radne

navike)

B) UTVRĐIVANJE RAZINE ZNANJA (različite kvalitete znanja –

prisjećanje, prepoznavanje, reprodukcija, operativnost, stvaralačko znanje) → težiti stjecanju operativnih,

funkcionalnih znanja

C) UTVRĐIVANJE INTERESA (želja, motiviranost)

D) ODREĐIVANJE POTREBA (sagledavanje učenikova

ponašanja, otkrivanje motivacijskog razloga ponašanja)

posebno određenje nastavnih sadržaja

posebno određenje vremenskih dimenzija za određene

nastavne sadržaje (kratkoročni i dugoročni ciljevi)

posebno određenje razine usvajanja određenih

nastavnih sadržaja– opseg do kojeg će učenik

sudjelovati u redovnom programu poštujući

minimum zahtjeva.

posebno određenje nastavnih metoda, oblika i

sredstava rada

didaktičko –metodičke forme rada: postupci, poticaji,

sredstva rada

PRILAGOĐAVANJE U EDUKACIJSKOM PROCESU OBUHVAĆA:

MJESEČNI PRILAGOĐENI-INDIVIDUALIZIRANI NAST.PROGRAM

Ime i prezime učenika:___________razred:_________ Predmet:____________

Mjesec Sadržaj CILJ Metode i sredstva Uspješnost

Rujan

Listopad

Studeni

I. SPOZNAJNI CILJEVI

1. ZNANJE POJEDINOSTI – JEDNOSTAVNA REPRODKCIJA

prisjećanje ili reprodukcija izoliranih informacija, simbola; zasniva se na procesu pamćenja i prepoznavanju ponuđenih sadržaja

2. ZNANJE TERMINOLOGIJE – REPRODUKCIJA

prepoznavanje i snalaženje u nazivima, imenima, simbolima, pojavama; zasniva se na procesu pamćenja i asocijacije

poznavanje rječnika, izraza, zasnovano na mehaničkom pamćenju i asocijativnom mišljenju te konkretnom mišljenju perceptivnog tipa

3. ZNANJE SPECIFIČNIH ČINJENICA

poznavanje datuma, događaja, osoba, mjesta (približno određivanje) zasnovano na pamćenju, diskriminacijskom učenju bez mogućnosti povezivanja u veće cjeline

4. ZNANJE PUTEVA I NAČINA TRETIRANJA POJEDINOSTI

poznavanje vremenskog slijeda događaja

svijest o osnovnim karakteristikama gradiva, zasnovana na mogućnosti razlikovanja, diskriminacije, konkretnog mišljenja deduktivnog tipa

poznavanje procesa odvijanja nekog problema

prepoznavanje područja, problema, zadataka i smještanje unutar gradiva

prepoznavanje vrste npr.literature

prepoznavanje kriterija na osnovu kojih se prosuđuju činjenice (npr. Zašto je drveće listopadno?)

prepoznavanje načina rješavanja nekog problema (npr. formule za opseg)

5. UPOTREBNO ZNANJE POJMOVA I SADRŽAJA

mogućnost upotrebe, verbalne i neverbalne, osnovnih struktura gradiva

objašnjavanje, opisivanje, određivanje postupaka i primjena

pamćenje, reproduciranje i sistematizacija pojava, problema, područja

II. INTELEKTUALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

1. PREPOZNAVANJE

učenik zna o čemu se govori i može se na bilo koji način služiti gradivom

2. REPRODUKCIJA

mogućnost prepričavanja sadržaja, razumijevanje simbola i prenesenog značenja

3. PRERAĐIVANJE

mogućnost prerađivanja sadržaja (npr. prepričati svojim riječima)

4. PRIMJENA

mogućnost primjenjivanja sadržaja u različitim situacijama i predmetima

5. ANALIZA I SINTEZA

mogućnost identifikacije osnovnih elemenata, činjenica, misli

samostalno izražavanje, stvaranje, iznošenje osobnog iskustva

6. EVALUACIJA

sposobnost otkrivanja nedostataka, grešaka, mogućnosti u zadanom sadržaju

MJESEČNI PRILAGOĐENI-INDIVIDUALIZIRANI NAST.PROGRAM

Ime i prezime učenika:___________razred:_________ Predmet:____________

Mjesec Sadržaj cilj SREDSTVA I

METODE

Uspješnost

Rujan

Listopad

Studeni

III. SREDSTVA OBRAZOVNOG RADA

1. NAVODI, INFORMACIJE, IZDVOJENI POJMOVI, POJMOVI

2. RAZGOVOR, PREPRIČAVANJE, PRIČANJE, ZAKLJUČIVANJE

3. STRUKTURIRANI UZORCI SADRŽAJA NASTAVNE TEME

4. NASTAVNI LISTIĆI PRILAGOĐENOG SADRŽAJA

5. GOVOR, TEKST, KNJIGA

6. ILUSTRACIJE, SLIKE, DIJAPOZITIVI, PLAKATI

7. MODELI, UZORCI, EKSPERIMENTI

8. AV SREDSTVA, MEDIJI

9. IZVORNA STVARNOST

10. PRAKTIČNI PROBLEMI I PRAKTIČNI RADOVI

11. MEĐUSOBNO UČENJE

IV. METODE OBRAZOVNOG RADA

1. PREDAVANJE, DEMONSTRACIJA

2. ČITANJE, PISANJE, RAČUNANJE, CRTANJE

3. UPOTREBA NASTAVNIH POMAGALA

4. SAMOSTALAN RAD(GRUPNI, INDIVIDUALNI,

FRONTALNI)

5. IGRA, IGRANJE ULOGA, DRAMATIZACIJA

6. UVJEŽBAVANJE VJEŠTINA, SPOSOBNOSTI

7. VANUČIONIČKA NASTAVA

8. PROGRAMIRANI NASTAVNI MATERIJALI

Odabrati primjereni kanal prijama informacija –npr.

za učenika oštećena sluha rabiti primjerenu

glasnoću govora , za učenika s disleksijom koristiti

auditivne snimke, prilagoditi tekst…

Prilagoditi govorni izraz-jednostavne kratke rečenice

s poznatim riječima,davati upute te ćešće

provjeravati razumijevanje

Omogućiti uspješno čitanje-prilagodba tiska i vidne

organiziranosti teksta (oblik slova Arial 14, povećani

proredi između rečenica i redaka)

Kako uskladiti metode, sredstva i oblike rada s potrebama učenika?

Olakšati pismeno izražavanje –sažeti , istaknuti

bitno, pisan većim slovima, popraćen govorom,

koristiti slike, potpitanja, specifična pomagala

(magnetna ploča)

Rabiti učinkovitu demonstraciju-isticanje ključnih

činjenica, izbjegavanje detalja, uključiti sva

osjetila koja nisu oštećena.

Uključiti učenika u praktični rad- približavanje

potrebama svakodnevnog života.

Briniti o primjerenosti sredstava i opreme-

sredstva vezana uz neposrednu stvarnost,

jednostavna.

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA

Perceptivno prilagođavanje (sredstva za predočavanje, tiska, prostora za čitanje/pisanje, isticanje u tekstu)

Spoznajno prilagođavanje (uvođenje u postupak, planiranje teksta, sažimanje teksta, semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja, primjena shematskih prikaza, postpuno uvođenje u apstraktan način mišljenja)

Govorno prilagođavanje (prilagođavanje izražajnosti, razgovijetnosti, razumljivosti, govorno usmjeravanje pažnje)

Prilagođavanje zahtjeva (zahtjevi u odnosu na samostalnost,vrijeme rada, način rada, provjeravanje, aktivnost)

VAŽNO!!!!

Dobro poznavati razvojne osobitosti učenika s posebnim potrebama, utvrditi

inicijalno stanje (sposobnosti, razina znanje, interese, potrebe) i odabrati

primjerene didaktičko-metodičke postupke.

MJESEČNI PRILAGOĐENI-INDIVIDUALIZIRANI NAST.PROGRAM

Ime i prezime učenika:___________razred:_________ Predmet:____________

Mjesec Sadržaj cilj metode i

sredstva

USPJEŠNOST

Rujan

Listopad

Studeni

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA

Praćenje uspješnosti programa provodi se mjesečno.

Prema potrebi moguće je provesti izmjene i dopune

programa.

Načini i oblici provjeravanja trebaju djelovati poticajno.

ocjenjuje se opisno i brojčano ocjenama od 1 do 5 u odnosu na svladavanje prilagođenog programa, a ne u odnosu na uspješnost ostalih učenika.

Stalna neuspješnost s vrmenom dovodi do gubitka samopouzdanja i samopoštovanja učenika te postaju nesretni, na taj način vrednovanje ne ispunjava svoju svrhu!!!

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Osnovna škola

Školska godina .

PRILAGOĐENI PROGRAM

Ime i prezime: Spol:

Datum rođenja: Razredni odjel: 5.

Broj učenika u razrednom odjelu:

Nastavni predmet: Matematika

Ime i prezime učitelja:

Ime i prezime oca i majke / staratelja:

Adresa stanovanja: Telefon:

Rješenje (broj članka rješenja Zakona o osnovnom školstvu / Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju):

Dugoročni cilj:usvojiti temeljna matematička znanja potrebna za razumijevanje prirodnih zakonitosti i razvijanje primjerenih sposobnosti primjene metoda matematičkog mišljenja u životu suvremenog čovjeka

Kratkoročni ciljevi i zadaci:- usvojiti zbrajanje, oduzimanje i množenje u skupu prirodnih brojeva,- rješavati lakše zadatke kod dijeljenja prirodnih brojeva, - usvojiti čitanje, pisanje i uspoređivanje brojeva do 10 000,- rješavanje jednostavnih tekstualnih zadataka,- prepoznavanje, imenovanje i opisivanje geometrijskih likova,- računanje opsega geomatrijskih likova,- primjena matematičkih znanja u životu (masa, volumen, duljina, vrijeme, novac).

MJESEC SADRŽAJ EDUKACIJE DIDAKTIČKO – METODIČKE

FORME RADA

RAZINA ZNANJA

POSTUPCI

PRILAGOĐAVANJA

IZVORI

ZNANJA

RUJAN 1. Ponavljanje gradiva prethodnih razreda

1.1 Skup brojeva do 1000

1.2 Pismeno zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva

do 1 000

1.3 Tablice množenja i dijeljenja

1.4 Množenje brojeva s 10 i 100

1.5. Dijeljenje brojeva s 10 i 100

2. Skup brojeva 10 000

2.1 Čitanje, pisanje i uspoređivanje brojeva od 1000 do

2000

2.2 Čitanje, pisanje i uspoređivanje brojeva do 10 000

Perceptivno

prilagođavanje: slike,

crteži, izdvajanje bitnog,

prilagođavanje teksta

(uvećanje i pojačanje

tiska), uvećanje prostora

za pisanje, razni oblici

isticanja u tekstu

(uokviravanje,

podcrtavanje).

Spoznajno

prilagođavanje:

stupnjevito pružanje

pomoći, planiranje i

sažimanje teksta,

semantičko

pojednostavljivanje

sadržaja, primjena

shematskih prikaza.

Govorno prilagođavanje:

prilagođavanje izražajnosti

(boja, visina i jačina

glasa), prilagođavanje

razgovjetnosti i

razumljivosti, govorno

usmjeravanje pažnje.

Prilagođavanje zahtjeva:

zahtjevi u odnosu na

samostalnost,

Matematika 5.

(Vesna Đurek)

neposredno

iskustvo

slike, crteži

programirani

materijali

materijali za

didaktičke igre

nastavni listići

školska ploča

modeli

Gusić, Gusić,

Mrkonjić:

Matematika 5

(udžbenik i

vježbenica)

usvojiti zbrajanje,

oduzimanje i

množenje do 1000,

razumijeti tablicu

množenja i

dijeljenja, upoznati

brojeve do

10 000 (čitati ih i

uspoređivati)

LISTOPAD 3. Zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do 10000

3.1 Zbrajanje četveroznamenkastog i

jednoznamenkastog broja

3.2 Oduzimanje jednoznamenkastog od

četveroznamenkastog

broja

3.3 Zbrajanje četveroznamenkastog i

dvoznamenkastog broja

3.4 Oduzimanje dvoznamenkastog od

četveroznamenkastog broja

3.5 Zbrajanje četveroznamenkastog i troznamenkastog

broja

3.6. Oduzimanje troznamenkastog od

četveroznamenkastog broja

3.7. Zbrajanje četveroznamenkastih brojeva

3.8. Oduzimanje četveroznamenkastih brojeva

usavršiti zbrajanje i

oduzimanje

brojeva do 10 000

do primjenjivog

znanja (objasniti i

primijeniti)

usvojiti množenje

brojeva do 10 000

do primjenjivog

znanja (objasniti i

primijeniti)

OŠ _____________________________

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI NA KRAJU ČETVRTOG RAZREDA

UČENIK: ______________________

PRILAGOĐENI PROGRAM

HRVATSKI JEZIK

Finalni ispit – 36,6 %

Savladao je tehniku čitanja. Čita sporo, ali točno. Teško razumije pročitano u nepoznatom tekstu. Nedoslijedno primjenjuje pravopisna pravila. Veliko slovo izostavlja na početku rečenice, kao i točku na kraju. Pojam rečenice nije stabilan. Rečenice su vrlo često nesmislene i nezavršene. Razlikuje vlastite i opće imenice, ali često ne primjenjuje pravilo o pisanju velikog slova kod vlastitih imenica. Razlikuje jesnu i niječnu rečenicu. Teško preoblikuje jesnu u niječnu. Savladao je pojam umanjenica, ali griješi u sufiksalnim nastavcima koji sadrže č i ć. Pridjeve teško prepoznaje i ne razlikuje opisne od posvojnih. Savladao je pisanje velikog početnog slova u vlastitim imenima, nazivima voda i uzvisina te nazivima knjiga i časopisa. Prepisuje relativno brzo i točno. Piše vrlo kratke rečenice po diktatu. Usmeno se vrlo teško izražava čak i uz pomoć. U ovom segmentu, usmenog izražavanja najpotrebniji je individualizirani pristup.

MATEMATIKA

Finalni ispit- 23,1 %

Pisano zbraja do milijun, relativno točno i brzo. Pisano oduzima samo uz pomoć. Pisano množi samo jednoznamenkastim brojem i to uz pomoć. Nije savladao algoritam pisanog množenja dvoznamenkastim brojem ni pisanog dijeljenja. Zadatke riječima rješava sporo i netočno. . Prepoznaje vrste kutova, ali je neprecizan u njihovom crtanju. Prepoznaje i zna nacrtati trokut. Ne razlikuje trokute prema vrstama stranica. Opseg i ploštinu zna izračunati za kvadrat i pravokutnik uz pomoć. Kocku i kvadar vizualno razlikuje. Prepoznaje jedinice za površinu i obujam. Ne poštuje redoslijed računskih radnji.

PRIRODA I DRUŠTVO

Usmena finalna poivjera – oko 40 %

Razlikuje pojmove žive i nežive prirode, ali ne povezuje njihovu međusobnu ovisnost. Uočava povezanost životnih uvjeta sa životom na Zemlji. Upoznao je osnovna svojstva vode i zraka i vrste tla. Ne razlikuje dijelove zelene biljke, ali razumije njezinu ulogu proizvodnje hrane. Međusobnu ovisnost biljaka i životinja razumije samo iz vlastitog iskustva na temelju neposredne stvarnosti. Prepoznaje travnjak, šumu i more kao životne zajednice. Razumije da je ljudko tijelo cjelina i da se satoji od organa koji imaju različite funkcije. Povijesne sadržaje kauzalno ne razumije i ne povezuje te je vrlo malo činjenica upamtio i na razini prisjećanja. Prepoznaje simbole domovine, te Zagreb kao glavni grad. Prepoznaje i tek donekle povezuje prirodno-zemljopisne uvjete, gospodarstvo, naselja i povijesno-kulturne znamenitosti pojedinih krajeva Republike Hrvatske. Vrlo teško se snalazi na karti.

Učiteljica : ______________

U ________________________

SVA DJECA... mogu učiti i razvijati se

moraju imati prilike iskusiti obrazovanje s ostalom djecom

AKO... je učitelju jasno čemu želi naučiti dijete

ako to gradivo prezentira u logičnom slijedu

ako polazi od jednostavnijeg k složenijem

ako djetetu daje mnogo vježbi u kojima ono može uživati i vidjeti njihovu vrijednost

TADA... rezultat može biti samo to da su učitelj i dijete

kao i djetetovi roditelji svjesni napretka

ŽIVIMO ZAJEDNO, ALI S RAZLIKAMA

Živimo zajedno, ali s razlikama:

netko sporo hoda,

netko lijepo piše,

netko lako uči,

netko teško diše,

netko slabo pjeva,

netko zbori čisto...

Ipak, svako dijete

u biti je isto:

malo toplo srce

i želja puna glava

da živimo zajedno, ali s razlikama!

KORISNE WEB STRANICE:

www.idem.hr – Hrvatska udruga za

stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama “Idem” (za teškoće u učenju)

www.hud.hr – Hrvatska udruga za disleksiju

www.puz.hr – Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “PUŽ”

www.krapinske-toplice.t-com.hr/djecji - Forum odjela za logopedsku rehabilitaciju– Krapinske toplice !!!!!

www.planetzoe.hr

PREPORUČENA LITERATURA:

Kiš-Glavaš, Fulgosi-Masnjak: Do prihvaćanja zajedno: Integracija

djece s posebnim potrebama – priručnik za učitelje, Udruga IDEM,

2003.

Igrić: Moje dijete u školi – Priručnik za roditelje djece s posebnim

edukacijskim potrebama, Udruga IDEM, 2004.

Đurđica Ivančić: Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi-

pocjena,poučavanja i vrednovanje uspješnosti učenika s

teškoćama,Zagreb, 2010.

Smiljana Zrilić: Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim

razredima osnovne škole-priručnik za roditelje,odgojitelje i

učitelje.Zadar,2013.

Daniela Guberina-Abramović:Priručnik za rad s učenicima s

posebnim potrebama integriranima u predmetnu nastavu u

osnovnoj školi, Zagreb 2008.

Krampač-Grljušić,Marinić:Posebno dijete-priručnik za učitelje u radu s

djecom s posebnim obrazovnim potrebama, Osijek 2007.

Zahvaljujem na pažnji!