Prijevoz tereta

Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 1

Željeznička tehnička škola Moravice

SADRŽAJ Stranica 1. Pojam, sadržaj i uloga cestovnog teretnog prijevoza …………………………………….1 2. Vrste cestovnog teretnog prijevoza ………………………………………………………1 3. Integralni prijevoz tereta …………………………………………………………………2 4. Pojam i podjela tereta ……………………………………………………………………2 5. Prijevozna i manipulacijska sposobnost …………………………………………………3 6. Ambalaža …………………………………………………………………………………3 7. Obujam prijevoza tereta ………………………………………………………………….3 8. Radna snaga ………………………………………………………………………………4 9. Uvjeti za primjenu mehanizacije …………………………………………………………4 10. Razvrstavanje prijevozno – pretovarnih sredstava ………………………………………4 11. Vrste utovarno – pretovarne – istovarne mehanizacije ………………………………….4 12. Podjela cesta ……………………………………………………………………………..5 13. Konstruktivni elementi ceste …………………………………………………………….5 14. Obilježja cestovnih motornih vozila …………………………………………………….6 15. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta ………………………………………………..6 16. Motorna vozila …………………………………………………………………………..6 17. Priključna cestovna vozila ………………………………………………………………7 18. Način ustrojavanja prijevoznih djelatnosti ………………………………………………7 19. Ustroj prijevoznog procesa ………………………………………………………………7 20. Prijevozna dokumentacija ……………………………………………………………….8 21. Rad na utovaru i istovaru ………………………………………………………………..8 22. Slaganje, zaštita i čuvanje tereta …………………………………………………………9 23. Istovar tereta i predaja primatelju ………………………………………………………..9 24. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji ………………………………………………10 25. Linijski prijevoz …………………………………………………………………………10 26. Slobodni ili prigodni prijevoz …………………………………………………………..10 27. Prijevoz opasnih tereta ………………………………………………………………….10 28. Prijevoz specijalnih tereta ………………………………………………………………11 29. Prijevoz lakopokvarljive robe …………………………………………………………..11 30. Meñunarodni prijevoz tereta ……………………………………………………………12 31. Objekti u službi prijevoza ………………………………………………………………13 32. Tahograf …………………………………………………………………………………13 33. Posada vozila ……………………………………………………………………………13 34. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza ……………………………………………….14 35. Stupanj iskorištenja voznog parka ………………………………………………………15 36. Koeficijent iskorištenja prijeñenog puta …………………………………………………15 37. Pokazatelji gospodarstvenog učinka …………………………………………………….16 38. Rad i proizvodnost voznog parka ……………………………………………………….16 39. Pitanja za ponavljanje ……………………………………………………………………16



POJAM, SADRŽAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenošenja tereta na leñima robova, na

leñima stoke, tegljenja, voženja splavima, čamcima, kolima - prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno počinje pronalaskom Otto

motora, što je preduvijet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom modernih prometnica

- teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti

- na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa - na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza - pojam prijevoza tereta obuhvaća dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju

prijevoza i tehniku prijevoza - ulogu prijevoza tereta možemo promatrati s raznih gledišta kao:

- utjecaj na razvoj privrede - razmještaj proizvoñačkih i potrošačkih centara - prometne potrebe i mogućnosti zadovoljavanja - odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa - meñusobni promet roba - povećanje obrambene sposobnosti zemlje

- potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji može biti: a) statički – ukupna količina tereta koju treba prevesti izražena u tonama

b) dinamički – to je statički opseg pomnožen sa kilometrima koje prijevozna sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima

VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - podjela prema kriterijima:

1. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja dijeli se na: a) prijevoz tereta unutar zemlje:

a1) prijevoz tereta na kraće udaljenosti a2) prijevoz tereta na duže udaljenosti

b) meñunarodni prijevoz tereta: b1) pogranični b2) na duže udaljenosti b3) tranzitni

2. Prema načinu organiziranja: a) linijski – odvija se na odreñenoj relaciji, po odreñenom voznom redu i utvrñenoj tarifi

- može biti: a1) stalni a2) sezonski a3) privremeni - može se odvijati na sljedeći način: a11) direktni linijski prijevoz a12) dionički ili relacijski prijevoz

b) slobodni – obavlja se na osnovu slučajnih potreba a pravci i tarifa nisu unaprijed utvrñeni

- s obzirom na izvršitelja može biti: a) slobodni javni – obavlja ga organizacija čija je djelatnost prijevoz tereta – obavljaju ga organizacije samo za svoje potrebe

3. Prema namjeni može biti: a) cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije,

naziva se javni prijevoz b) cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, naziva

se prijevoz za vlastite potrebe



4. Prema vrsti pošiljaka dijeli se na: a) prijevoz komadnih pošiljaka b) prijevoz kolskih pošiljaka c) maršrutni prijevoz – obavlja se većim brojem vozila za jednog primatelja

5. Prema složenosti prijevoza dijelimo na: a) normalne teretne prijevoze – ne zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate b) specijalne teretne prijevoze – zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvršenje

prijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao što su: - hladnjače - prijevoz živih životinja - autocisterne - remorkeri – teški tereti - dugački tereti

6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja: a) teretni prijevoz motornim vozilima b) teretne prijevoze vozilima na motorni pogon c) prijevoz zapregom d) prijevoz ostalom vučom

INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA - integralni prijevoz – to je tehnologija prijevoza tereta pri čemu se teret ne ukrcava

neposredno na prijevozno sredstvo nego se slaže na palete ili u kontejnere, koji na taj način sa teretom čini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni način mogu preuzeti sredstva svih vidova prijevoza

- ovim sistemom racionalizacije obuhvaćene su sljedeće tehnološke operacije: - pakiranje robe - skladištenje - utovar - prijevoz jednom ili više grana prometa - pretovar izmeñu grana prometa - usputna meñuskladištenja - istovar - skladištenje - raspakiranje - vraćanje prazne ambalaže

- pretpostavke integralnog prijevoza – da bi se izvršila izmjena u organizaciji prijevoza potrebna su tri preduvjeta:

a) kooperacija u teretnom prijevozu koja može biti: - tehnološka - tehnička - kadrovska - komercijalna

c) informacijski prijevozni sustav d) špediterska djelatnost

POJAM I PODJELA TERETA - pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazične ili prerañivačke

industrije, poljoprivrede, šumarstva koja imaju potrebu za prijevozom 1. Tereti s obzirom na stupanj iskorištenja korisne nosivosti

a) tereti normalne težine b) laki ( kabasti ) tereti



c) teški tereti 2. Tereti prema vrijednosti

a) manje vrijedni b) srednje vrijedni c) skupi ili visokovrijedni d) specijalni

3. Tereti s obzirom na pakiranje a) s ambalažom b) bez ambalaže

4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza a) svakodnevni b) specifični c) opasni

5. Tereti s obzirom na dimenzije a) gabaritni b) negabaritni c) dugi

6. Tereti prema količini i jednovrsnosti a) u rasutom ( rinfuza ) stanju b) nepakirani tereti koji se slobodno bacaju c) u tekućem stanju

7. Tereti prema težini i veličini pošiljke a) paketi ( do 20 kg ) b) komadne pošiljke c) kolske pošiljke

PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST - svi tereti nisu jednako podobni za prevoženje što ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima

tereta - prirodna svojstva ( fizička, kemijska, biološka ) utječu na ponašanje tereta za vrijeme

prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na veće udaljenosti potrebno je primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja )

- ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti veća od vrijednosti robe )

- manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se očituje kod utovara, pretovara, istovara, skladištenja što se zajednički naziva manipulacijski radovi

- manipulacijska podobnost očituje se: - u pokretljivosti tereta - obujmu manipulacijskih operacija - osjetljivosti tereta - nužnosti primjene ambalaže - primjene pretovarne mehanizacije

- na manipulacijsku podobnost utječe i veličina, oblik, dimenzija i težina tereta AMBALAŽA - materijal koji služi za omatanje i pakiranje robe s ciljem:

- da se zaštiti teret - da se olakšaju prijevozno – manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta )



- da se snize troškovi prijevoza - da se smanje nesretni slučajevi pri utovaru i istovaru

- vrste ambalaže: - odvojiva i neodvojiva ambalaža - komercijalna i prijevozna - klasična i suvremena - limena, staklena, drvena, papirnata, plastična - standardna, rasklopiva, nerasklopiva - prizmatičnog oblika, cilindričnog, nepravilnog i teški tereti

OBUJAM PRIJEVOZA TERETA - pod prijevozom podrazumijevamo količinu tereta koja prevozi u toku odreñenog vremenskog

perioda - mjesta otpreme – zbirna mjesta, mjesta dostave – prijemna mjesta - količina otpremljenog, primljenog ili tereta koji čeka na prijevoz zove se obujam tereta - obujam možemo promatrati sa statičkog ili dinamičkog stanovišta - statički obujam prijevoza je količina tereta koja čeka na prijevoz, a iskazana je u tonama - dinamički obujam prijevoza je ona količina tereta koja je u prijevoznom procesu, a iskazuje

se u neto tona kilometrima - na obujam prijevoza utječe: - količina tereta

- potreba tereta za prijevozom - zahtjev centara za otpremom tereta - zahtjev potrošačkih centara za dopremom - udaljenost pošiljatelja i primatelja

- udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste količine tereta koji se do krajnjeg potrošača prevozi u fazama

- razvrstavanje tereta po vrsti odreñuju strukturu prijevoza - strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne količine tereta u odreñenom pravcu - strujanje može biti u jednom ili u oba pravca - pravac kojim se prevozi veća količina tereta naziva se glavni pravac prijevoza - prijevozni tokovi se dijele na:

- jednosmjerne – vozilo odlazi puno, vraća se prazno - dvosmjerne – vozilo odlazi puno, vraća se puno - kružne – vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar

prazno, vrši utovar i u polazište dolazi puno RADNA SNAGA - radna snaga predstavlja u strukturi troškova manipulacije tereta visoku stavku - u skladištima ta stavka još je veća - odnos radne snage i mehanizacije:

- 1870. god. 65% - 25% u korist fizičkog rada - 1970. god. 3% - 97% u korist mehaniziranog rada

UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE - uvjeti za primjenu mehanizacije:

- prisutnost stručne radne snage - kritična težina tereta - mogućnost zahvaćanja tereta



- brzina manipulacije - daljina prijevoza

- kritična težina tereta je ona težina kod koje su troškovi ručnog rada jednaki troškovima mehaniziranog rada

- do te težine utovar, istovar obavlja se radnom snagom, a iznad te težine utovaruje se mehanizirano

RAZVRSTAVANJE PRIJEVOZNO – PRETOVARNIH SREDSTAVA - prema vremenu rada – mehanizacija koja radi bez prekida

- mehanizacija koja radi sa prekidima - prema smještaju – mehanizacija u pogonima - mehanizacija izvan pogona - prema pravcu premještanja – horizontalno

- vertikalno - kombinirano

- prema vrsti tereta – za krute terete - komadne - rasute - tekuće - plinovite - kombinirani rad

- prema pokretačkoj snazi – vlastiti pogon - mehanizacija koja koristi radnu snagu

- prema sadržaju mehaniziranog rada – radni strojevi koji prenose teret - pomoćna postrojenja

VRSTE UTOVARNO – PRETOVARNE – ISTOVARNE MEHANIZACIJ E 1.) Kolica i prevozila - rudla – ručna kolica sa jednom osovinom ( za prijenos komadnog tereta, 100 do 500kg

odjednom ) - prijevozna kolica ( prijevoz lakših tereta, nosivost 600 kg ) - dvodjelna kolica ( prijevoz komadnog tereta, nosivost 1000 kg ) - jednodjelna kolica na balans ( prijevoz teških tereta, nosivost 1400 kg ) - jednodjelna kolica sa 3 ili 4 kotača ( prijevoz komadnih tereta, nosivost 200 do 1000 kg ) - kolica specijalne namjene ( prijevoz specijalnih tereta, nosivost prema potrebi ) - jednodjelna dvoosovinska motorna kolica ( za prijevoz komadnog i rasutog tereta, nosivost

600 do 800 kg ) - podizna platforma ( dizanje i spuštanje tereta na odreñenu visinu, do 5 tona na sat ) - vili čari – viličar ručni ( kornjača, nosivost 1 do 2 tone )

- ručni vili čar ( nosivost 1000 kg ) - na električni pogon ( nosivost do 1200 kg ) - na motorni pogon ( nosivost od 0,5 do 5 tona, specijalni podižu teret i do 15 tona )

- ukrcivač – portalni u obliku vozila ( služi za prijevoz komadnih tereta, nosivost 15 tona ) 2.) Dizala i dizalice - po namjeni – u halama

- u skladištima - na obalama - na vozilu

- po pokretljivosti – stabilne



- lako – pokretne - linijski pokretne

- zračna - lančana - koturača ( obična i složena ) - ručno vitlo - dizalo – lift - kranske dizalice - dizalo kosina 3.) Prijenosnici – su strojevi i postrojenja pomoću kojih se prenose tereti na kraće udaljenosti u

neprekidnom nizu - vrste: trakasti, pločasti, valjkasti, elevatori, ovjesni, strugači ili grabljari, pužni i zavojni,

pneumatski i hidraulični, gravitacijski PODJELA CESTA - mrežu javnih cesta čine: - magistralne i meñunarodne

- regionalne - lokalne

- prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih vozila – autoceste i ostale ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila

- ceste namijenjene za mješoviti promet - magistralna cesta – meñunarodna i javna cesta koja povezuje glavne gradove i važnija

privredna područja - regionalna cesta – javna cesta koja povezuje sela i naselja na području općine - ceste namijenjene isključivo za motorni promet čine: auto—putevi i ostale ceste za motorni

promet sa suvremenim kolničkim zastorom ( brzine veće od 40 km/h ) - ceste namijenjene za mješoviti promet služe za kretanje svih vrsta cestovnih vozila kao što su

motorna vozila, zaprežna vozila, biciklisti, pješaci KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE - tehnički elementi ceste:

- brzina - minimalni radijusi zavoja - uzdužni nagib - poprečni nagib - preglednost - širina prometnih traka - broj prometnih traka - širina rubnih traka - širina dodatnih traka za spora vozila - širina i ureñenost bankina - biciklističke i pješačke staze - proširenje kolnika u zavoju zbog dugačkih vozila - pravilno zaobljenje kolnika - pravilno postavljanje signalizacije

- konstruktivni elementi ceste: 1.) Uzdužni profil ceste – je uzdužna vertikalna projekcija presjeka ceste u odnosu na teren



- niveleta ceste – presječna linija površine ceste s vertikalnom podužnom ravninom, pokazuje nadmorsku visinu osi ceste u svakoj točki dužine

- iz uzdužnog profila se vide: usponi, padovi, vertikalne krivine, stacionaža ceste i putni objekti

- virtualni koeficijent je odnos zračne dužine i stvarne dužine ceste i kada je bliži jedinici onda je cesta povoljnija za promet

zračna dužina ceste Vk = ----------------------------------

stvarna dužina ceste

2.) Poprečni profil ceste – je vertikalni presjek postavljen na uzdužnu os ceste, pokazuje konfiguraciju terena lijevo i desno od ceste

- oblici poprečnog profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela 3.) Situacijski plan ceste – je tlocrt ili horizontalna projekcija ceste

- posebno bitan kod prijevoza specijalnih tereta za odreñivanje itinerera 4.) Podloga ceste – cesta se kao grañevinski objekat dijeli na gornji i donji stroj

- sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kolovoz, ivične trake, bankine, pješačke i biciklističke staze, rigoli, jarkovi

OBILJEŽJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA - motorna vozila moraju imati sljedeća svojstva:

- tehnička - tehničko-eksploatacijske - prijevozna - svojstvo ekonomičnosti - svojstva koja vozaču omogućavaju normalne uvjete rada

- tehnička svojstva – sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastičnost - ekonomski vijek trajanja kreće se od 6 do 10 godina što ovisi o veličini godišnjeg rada

odnosno oko 350 000 km kod vozila veće nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti - fizički vijek trajanja je uvijek veći od ekonomskog - ekonomski i fizički vijek ovise o načinu rukovanja i održavanja - tehničko-eksploatacijska svojstva – vučna sposobnost, elastičnost, stabilnost, trajnost, lakoća

pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja - prijevozna svojstva – nosivost, tovarni volumen, mogućnost čuvanja robe pri prijevozu,

prilagodljivost tovarnog sanduka specifičnostima robe, mogućnost brzog utovara i istovara i mogućnost bržeg poduzimanja sanitarno-tehničkih mjera

- svojstvo ekonomičnosti – minimalna potrošnja goriva i maziva u odnosu na odreñenu veličinu pogonskog rada

- potrošnja na praznom hodu - standardna potrošnja - specifična potrošnja 100 x k - eksploatacijska potrošnja Kep= ---------------

l k – stvarna količina utrošenog goriva u litrama l – dužina prevaljenog puta u kilometrima - svojstva koja vozaču omogućuju lako i udobno upravljanja

- lakoća upravljanja vozilom i elastičnost kretanja - lakoća upravljanja – konstrukcijski dobro izveden upravljački mehanizam - otpori pri kretanju izazivaju poprečne i uzdužne vibracije koje otežavaju rad vozača



VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA MOTORNA VOZILA - motorni tricikli – pogonski dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora

- ako je tovarni sanduk ispred onda se smije tovariti najviše do visine glave vozača

- namijenjeni za gradski prijevoz - kamioni – male nosivosti do 1,5 tona

- srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona - velike nosivosti preko 5 tona

- sanduci – s niskim, visokim, otvorenim, zatvorenim stranicama, sa i bez krova, pomični i nepomični sanduci, sanduci u obliku rešetki, zatvoreni ili furgon

- tegljač – razdvojenog tipa, sastavljeno od vučnog dijela i poluprikolice koja se prednjim dijelom oslanja na vučni dio a na zadnjem ima jednu ili više osovina, spoj je preko tanjuraste spojke, jedno vučno vozilo poslužuje i tri poluprikolice

- transportni traktor – tovarni sanduk vuče za sobom - kratka šasija, velika manevarska sposobnost, vuče dvije ili više

prikolica - koristi se u lukama, zrakoplovnim pristaništima, skladištima a sa

dodatnim ureñajima može poslužiti i u šumarstvu, poljoprivredi - motorni prednjaci – auto-traktori – kamioni s jako skraćenim tovarnim sandukom, a služe za

vuču specijalnih prikolica PRIKLJUČNA CESTOVNA VOZILA - nemaju vlastiti pogon - svrha – povećanje prijevozne moći, smanjenje troškova, veće iskorištenje vučnog vozila - moraju se lagano kretati, biti što lakša, što jednostavnija i da imaju kočnice te ureñaje za

signalizaciju - vrste priključnih vozila – prikolice

- poluprikolice - specijalne prikolice

- prikolice – tovarni sanduk smješten na dvije ili više osovina - poluprikolice – mogu biti u obliku otvorenih platformi, sa stranicama različitih veličina, u

obliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vučnim dijelom spojena tanjurastom spojkom - specijalne prikolice – namijenjene za naročite vrste prijevoza, za teške terete - specijalna teretna vozila – za prijevoz grañevinskih materijala ( grederi, mješalice, damperi,

kiperi ) - cisterne ( tekućine i plinovi ) - komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za održavanje čistoće, policijska vozila, za održavanje komunalnih instalacija

- hladnjače ( provjetravajuće, hladnjače ili vozila s rashladnim ureñajem )

- pokretne radionice - pokretne pekare, kuhinje

NAČIN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI - s gledišta ustroja glavni zadatak prijevoznog procesa je:

- da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen



- da se preveze uz što manje prijevozne troškove - da se preveze u što kraćem vremenu - da se prijevozna sredstva što bolje koriste

- prijevozna usluga može se realizirati putem: a) javnog prijevoza b) prijevoza za vlastite potrebe

- organizacija javnog prijevoza može imati sljedeću strukturu: - radna jedinica gradski promet - radna jedinica meñumjesni promet - radna jedinica meñunarodni promet - radna jedinica putnički promet - zajedničke službe

USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA - u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to:

a) pripremna faza b) faza izvršenja c) faza okončanja

- u pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi: - davanje ili primanje upita mogućnosti prijevoza - stupanje u kontakt s poslovnim partnerom - sklapanje ugovora o prijevozu - izbor ljudi, sredstava i mehanizacije - izdavanje dokumentacije

- u fazi izvršenja dolaze ovi poslovi: - javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar - preuzimanje dokumentacije o teretu - utovar i slaganje tereta - učvršćivanje tereta - pokusna vožnja - prijevoz - prijeva o prispijeću tereta primatelju - istovar ili pretovar - preuzimanje tereta potvrñivanjem prijevozne dokumentacije

- ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to: - utovar - prijevoz - istovar

- utovar i istovar možemo opet smatrati neproduktivnim fazama - prijevoz se može smatrati produktivnom fazom - na vrijeme utrošeno na utovar, pretovar i istovar može se utjecati:

- organizacijom rada - primjenom mehanizacije - primjenom sredstava racionalizacije - utovarno – istovarnim objektima

- u fazi okončanja dolaze ovi poslovi: - predaja prijevozne dokumentacije - analiza i obračun prijevoznih troškova - pisanje računa za izvršeni prijevoz - izvršenje naplate za prijevoznu usulgu



PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA a) DOKUMENTI VOZAČA

- vozačka dozvola - putna isprava - razne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta - ostali dokumenti

b) DOKUMENTI VOZILA - prometna dozvola - dozvola za prijevoz po stranim zemljama - potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza - ostala dokumentacija ovisna o vrsti prijevoza

c) DOKUMENTI TERETA - otpremnica - dostavnica - spisak pošiljaka - naznaka o porijeklu robe - izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret - ostala dokumentacija

ab) - tahograf

- knjižica za provjeravanje rada voznog osoblja ac) - zapisnik o lomu ili manjku tereta bc) - karnet TIR abc) - nalog za utovar tereta

- putni nalog - meñunarodni putni nalog - tovarni list - tovarni list i račun - račun za izvršeni prijevoz

RAD NA UTOVARU I ISTOVARU - utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u čije područje rada spada:

- prijem i otprema tereta - skladištenje tereta - pripremanje tereta za prijevoz - utovar i istovar tereta - izdavanje prijevozne dokumentacije

- za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati: - utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom - prostor za smještaj tereta - postrojenja za mjerenje tereta - prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila - službene i pomoćne prostorije

- kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o količini tereta koja se izmanipulira u jedinici vremena, a to opet ovisi o: - prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje

vozila: a) uzdužno b) okomito



c) koso - manipulativnim sposobnostima tereta s ambalažom - načinu utovara i istovara: a) ručni b) mehanizirani

- vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i težine - klimatskim i vremenskim uvjetima

SLAGANJE, ZAŠTITA I ČUVANJE TERETA - prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno rasporeñenom teretu na vozilu te da

se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila - teret mora biti tako složen i po potrebi pričvršćen da se spriječi njegovo pomicanje - slaganje tereta ima mnogostruko značenje:

- da se što bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila - da teret ne prelazi gabarit vozila - da se osigura stabilnost vozila - da se poveća produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije

- prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta – CARGO PLAN - teret se slaže od prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno opterećuju - teži se teret uvijek slaže dolje prema prednjem dijelu vozila - rasuti tereti tovare se samo do visine stranice - nakon završenog utovara posada motornog vozila dužna je teret na vozilu dobro povezati,

učvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati

- po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploče za obilježavanje tereta - odgovornost za čuvanje tereta u toku prijevoza pada na članove posade motornog vozila - pod čuvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno očuvanje tereta i predaju primatelju u

istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz - u prijevoznom procesu teret se štiti na više načina: obilježavanjem raznim oznakama,

pričvršćivanjem i vezivanjem tereta, korištenjem cerada i mreža ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU - obavijest o prispijeću tereta vozač je dužan dostaviti na adresu koju označi pošiljatelj - pravovremenim obaviještavanjem primatelj je u mogućnosti da organizira način istovara

kako bi se obavio u što kraćem roku - vozači su dužni nadgledati istovar - ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret vozač je dužan o tome obavijestiti

odgovornu osobu u svojoj organizaciji - ako se utvrdi oštećenje ili gubitak tereta vozač je dužan zatražiti da se to utvrdi zapisnički,

jedan primjerak zapisnika uzima sa sobom - nakon izvršenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi vozač je dužan zatražiti

primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list, prijevoznicu VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI LINIJSKI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvrñenoj liniji po utvrñenom redu vožnje i tarifi



- može biti: - stalan ( preko cijele godine ) - sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda ) - povremeni ( prema slučajnim i pojedinačnim zahtjevima )

- svaki od ovih načina organizacije linijskog prijevoza može biti: direktan i relacijski - osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su:

- postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao što su skladišta, auto-teretni kolodvori i javna skladišta

- postojanje minimalne količine tereta - stalna potražnja za prijevozom

SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a

naplaćuje se prema meñusobnoj pogodbi - uvjeti prijevoza odreñuju se sporazumno izmeñu prijevoznika i korisnika za svaki pojedini

slučaj - može se podijeliti na:

- lokalni ( gradski i prigradski ) - meñumjesni - meñunarodni prijevoz tereta

- slobodni prijevoz mogu obavljati prijevozničke organizacije kao i individualni prijevoznici - cijena prijevoza odreñuje se prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti prijevoza PRIJEVOZ OPASNIH TERETA - opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod kojima mogu izazvati eksploziju, požar,

trovanje, zarazu i slično pa su opasni za: - osobe koje njime rukuju - prijevozna sredstva - osobe i objekte koji se nalaze u blizini

- opasni tereti podijeljeni su po klasama: - KLASA 1 – eksplozivne tvari i predmeti - KLASA 2 – plinovi - KLASA 3 – zapaljive tekućine - KLASA 4 – zapaljive čvrste tvari - KLASA 5 – oksidirajuće tvari i organski peroksidi - KLASA 6 – otrovne tvari i zarazne tvari - KLASA 7 – radioaktivne tvari - KLASA 8 – korozivne tvari - KLASA 9 – različite opasne tvari i predmeti

- ADR – podsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta - isprave – dozvola vozača da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta

- potvrda pošiljatelja o vrsti tereta - popratna dokumentacija o teretu - točan naziv tereta - kemijska kartica za vozača u kabini

- vozač – da li je upoznat s teretom koji prevozi - da li je pročitao kemijsku karticu - da li je upoznat s podsjetnikom u slučaju nesreće - da li je upoznat s opremom za slučaj potrebe



- poznaje li mjere koje se poduzimaju u slučaju opsnosti - oprema – da li su svi protupožarni aparati na vozilu ispravni

- da li je vozilo ispravno obilježeno - da li je u vozilu sva oprema za signalizaciju u slučaju nezgode - da li je u vozilu osigurana sva oprema za vozača - postoji li oprema za prvu pomoć

- ispravnost vozila – prije svake vožnje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanj tehničke ispravnosti

- vožnja – da li je posada sposobna za vožnju - da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz - da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran

- ponašanje u slučaju nezgode – postupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice - ugasiti motor - isključiti sve izvore električne energije - osigurati vozilo - propisno označiti mjesto nezgode - obavijestiti vatrogasce i policiju - upozoriti sudionike u prometu i okolno stanovništvo

PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA - specijalni teret je teret koji svojim karakteristikama zahtijeva poseban režim prijevoza - prije prijevoza potrebno je obaviti neke predradnje:

- pribaviti sve podatke o teretu - osigurati posebna vozila za prijevoz - izraditi elaborat - itinerer prijevoza

- utovar tereta i istovar - izraditi terminer ukupnog vremena prijevoza - izraditi dokumentaciju - izabrati vozno osoblje - pribaviti sve potrebne dokumente

- organizacija i tehnika prijevoza specijalnih tereta predviña tri osnovne faze: 1.) PRIPREMNA FAZA –

a) ugovaranje prijevoza b) odreñivanje itinerera – pregled dokumentacije trase

- minimalni radiusi cesta - lokacija mjesta za rekonstrukciju - predviñanje zaobilazne ceste - odreñivanje mjesta za odmor, pretjecanje, mimoilaženje - odreñivanje meteoroloških uvjeta

c) prikupljanje raznih dozvola d) projektiranje prijevoza – napraviti skicu tereta na vozilu

- ustanoviti osovinske pritiske, dužinu širinu, visinu e) slanje zahtijeva za dobivanje prijevoza f) pisanje prijevozne dokumentacije

2.) IZVRŠENJE PRIJEVOZA – koji počinje utovarom, centriranjem i učvršćenjem tereta, te postavljanjem signalizacije koja označava gabarite, u toku prijevoza više puta kontrolirati teret

3.) FAZA OKONČANJA – predaja tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanje računa za izvršeni prijevoz



PRIJEVOZ LAKOPOKVARLJIVE ROBE - lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirnica koja se uslijed klimatskih i drugih

utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti - svrstava se u sljedeće grupe:

a) lakopokvarljive namirnice – pokazuju osjetljivost na vremenske i temperaturne utjecaje b) svježe namirnice c) smrznute namirnice – podvrgnute hlañenju ispod – 7 do - 18 stupnjeva d) duboko smrznute namirnice – podvrgnute hlañenju ispod – 18 stupnjeva

- lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na: - mesne namirnice - mliječne namirnice - voće i povrće - pića i sokovi

- vozila za prijevoz lako pokvarljivih namirnica: - termička – hladnjače - izotermička - zagrijavajuća - provjetravajuća

- vozila moraju biti sa hermetički zatvorenim vratima na zadnjem čeonom zidu, rashladna komora mora imati odreñene ureñaje za pričvršćivanje namirnica ( kuke za meso ), nalaze se u komori a kontrolni instrumenti u kabini vozača

- izvršenje prijevoza – dolazak na utovar – čišćenje rashladne komore, doći u točno vrijeme na utovar što se upisuje u putni nalog i tovarni list

- za vrijeme utovara – provjeriti temperaturu, zabilježiti nedostatke, provjeriti količinu robe

- pred polazak - na putu - pri dolasku

MEðUNARODNI PRIJEVOZ TERETA - cestovni promet u meñunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevoza

od vrata do vrata, elastičnosti prilagoñavanja nastalima situacijama, smanjenja troškova ambalažiranja

- svaki prijelaz granice zahtijeva odreñeno vrijeme zadržavanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utječe na brzinu prijevoza

- da bi se olakšao prijelaz državne granice potpisana je meñunarodna konvencija TIR ( 1959. god. )

- konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20. ožujka 1978. godine - TIR – transport internacional par la route ( meñunarodni cestovni prijelaz ) - režim TIR sadrži četiri osnovna zahtijeva:

- teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u pogledu sigurnosti

- teret mora pratiti meñunarodni karnet koji služi kao kontrolni dokument otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji

- rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje - sve novčane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom

- kada treba obaviti meñunarodni prijevoz tereta može se postupiti na sljedeći način: a) da se teret prevozi prema sporazumu TIR b) sa spiskom robe



c) pod pratnjom d) sa carinskom popratnicom

- u tom slučaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najbližoj mjestu utovara i carini opredjeljenja

- isprave za meñunarodni prijevoz a) za osoblje b) za vozilo c) za teret ili robu

- da bi se mogao izvršiti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu dokumentaciju:

- karnet TIR - meñunarodni tovarni list - ostala dokumentacija

- carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unijetih u karnet, provjeravaju vozilo i kontejner i stvaljaju carinske plombe čiji se brojevi upisuju u karnet TIR

- karnet TIR sadrži niz listića u duplikatu koji služe carinskim organima za kontrolu kretanja vozila

- konvencijom TIR predviñeni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner a što je utvrñeno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog

- svaka zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na graničnom prijelazu - pojedine države bilateralnim ugovorima svake godine odreñuju broj dozvola na bazi

reciprociteta - TIR karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namješten ili živi - TIR karnet štampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodati

listovi s prijevodima - TIR karnet vrijedi do zaključenja prijevoznog TIR procesa - za skup vozila ili više kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet - polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredišta može se nalaziti u

najviše dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredišnih carinarnica ne smije biti više od četiri - ako transport obuhvaća samo jednu polaznu i jednu odredišnu carinarnicu TIR karnet mora

sadržavati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredišnu zemlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju

OBJEKTI U SLUŽBI PRIJEVOZA - da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potrebno je raspolagati i s objektima koji

omogućuju brži, sigurniji, funkcionalniji i jeftiniji prijevoz - meñu te objekte ubrajaju se:

- zbirna skladišta - auto – teretni kolodvori

ZBIRNA SKLADIŠTA – prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih pošiljaka generalnog tereta - osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primateljima ili vrstama tereta - vrste zbirnih skladišta su:

- u sklopu organizacije - samostalna - skladišta udruženih prijevoznih organizacija

- zbirna skladišta za treće osobe nazivaju se javnim skladištima AUTO – TERETNI KOLODVORI – prostori ili mjesta gdje se obavlja javno i organizirano: skupljanje komadnih pošiljaka, razvrstavanje po pravcima, spremanje i skladištenje, razvrstavanje po primateljima



- zadatak: omogućuju linijski i kombinirani prijevoz, racionalno korištenje velikih prijevoznih jedinica, ekonomično manipuliranje teretom pomoću paleta i kontejnera

- dodatne usluge: - servisno – remontne usluge - sigurnosno – zaštitne mjere - liječničke usluge - kontrola prijevoza

- lokacija izvan grada, u blizini prometnica, na prostornim površinama, u blizini potrošačkih centara, izvan naselja radi ekološke čistoće

TAHOGRAF - ureñaj u obliku sata koji radi na principu prenošenja linearnog gibanja centrifugalnog

regulatora u linearno gibanje indikatora - mehanizam tahografa na pločici ili ulošku od papira presvučenog tankim slojem parafina

automatski ispisuje pomoću safirske igle fine linije čime podložni papir postaje vidljiv - evidentiraju se sljedeći podaci:

- početak rada vozača - kraj rada i vožnje - vrijeme vožnje i stajanja - broj zaustavljanja - prijeñena udaljenost - utrošena količina goriva - brzina vožnje - broj okretaja motora - pojedinačnost i ukupnost prijeñenog puta - izmjena vozača

- uložak od papira sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose ručno i vanjskog polja gdje se obavlja registracija podataka

- pojedini tipovi tahografa s odgovarajućim ulošcima mogu se koristiti za jedan dan ili sedam odnosno osam dana

- analiza dijagrama tahografa pokazuje: - igličasti oblik – pokazuje velike promjene u brzini - tupi oblik – umjerenija vožnja

POSADA VOZILA - posadu vozila predstavljaju neposredni izvršitelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uz

vozilo kao vozači, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji - broj članova ovisi o vrsti vozila, dužini puta i svojstvima tereta koji se vozi - broj članova odreñuje se najčešće na sljedeći način:

a) na relacijama do 500 km bez obzira na vrstu vozila rasporeñuje se jedan vozač b) na relacijama preko 500 km na teretna vozila kojima najveća dopuštena težina prelazi 20

tona može se rasporediti jedan vozač pod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura propisano vrijeme odmora ili zamjena, ako ne onda se odreñuju dva vozača

c) u meñunarodnom prometu na relacijama do 450 km kao u točki b) d) na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prijevoza stvari težine do 20 kg i vozila

najveće dopuštene težine do 3500 kg rasporeñuje se jedan vozač ako su komadne pošiljke teže od 20 kg rasporeñuju se i prijevozni radnici

e) kad se prevoze opasne stvari rasporeñuju se dva vozača



f) kod prijevoza specijalnih tereta rasporeñuje se potreban broj vozača i ostalih radnika - vozači svih vrsta prijevoza stvari moraju imati stručnu spremu kvalificiranog vozača - upravljati vozilom smije samo vozač koji ima odgovarajuću vozačku dozvolu - radno vrijeme članova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu i

vremena obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla - upravljanje vozilom iznad 3500 kg težine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati - prije početka vožnje vozač mora imati najmanje 10 sati odmora - prijevozni radnici – radnici koji se rasporeñuju na motorna vozila u svojstvu članova posade

radi obavljanja poslova utovara, pretovara ili istovara - operativno osoblje – kao organizatori prijevoznog procesa su disponenti, prometnici i

kontrolori - vrste disponenata:

- lokalnog prijevoza - meñugradskog prijevoza - meñunarodnog prijevoza - linijskog prijevoza - slobodnog prijevoza - za specijalne prijevoze

- tehnički referent ( referent voznog parka ) - kontrolno osoblje – kontrolori prometa TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA - pripremanje komadnog tereta u veće jedinice tereta pri ćemu se mora paziti na dimenzije

kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza - kombinirani prijevoz – teret se prevozi sredstvima dviju ili više grana prometa - uvoñenjem paleta i kontejnera ostvarena je znatna racionalizacija pretovarnih i skladišnih

manipulacija čime je uklonjena tehnološka pa i ekonomska barijera prijevoza izmeñu raznih grana prometa

- tri oblika kombiniranog prijevoza: a) prijevoz paketirane i paletizirane robe b) prijevoz u kontejnerima c) prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sredstvima druge grane

- cilj kombiniranog prijevoza je omogućiti najbrži i kvalitetan prijevoz od vrata do vrata - metode kombiniranog prijevoza su sljedeće:

1. prijevoz cestovnih vozila željeznicom 2. prijevoz velikih kontejnera željeznicom 3. prijevoz željezničkih vagona cestovnim vozilima 4. prijevoz putničkih vozila željeznicom 5. prijevoz cestovnih vozila sredstvima vodenog prometa 6. prijevoz željezničkih vagona i cestovnih vozila feribotima 7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima

- neki sustavi kombiniranog prijevoza: a) sustav Piggy – back – prijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na željezničkim

plato vagonima b) sustav klokan – vagoni prilagoñeni za prijevoz prikolica i poluprikolica bez skidanja

kotača ( dijelovi poda za kotače su upušteni ) c) sustav niskih vagona – vagoni su člankastog sastava, niskog poda, utovar se obavlja

navoženjem preko prijelaznog mostića d) sustav feri - bot - prijevoz željeznički vagona i cestovnih vozila brodovima na veće

udaljenosti



PALETIZACIJA – okrupnjavanje robe u veće jedinice radi primjene sredstava pretovarne mehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili troškovi prijevoza - paleta je vrsta pomoćne opreme koja omogućuje formiranje kompaktnog i čvrstog paketa

složenog iz raznih vrsta komadne robe - vrste paleta:

- prema namjeni: ravne, boks-palete, sanduk, specijalne - prema materijalu: drvene, metalne, plastične, kombinirane - prema pokretljivosti: obične, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjele još se

dijele na: sklopive, rasklopive i čvrste ) - palete se još razvrstavaju i prema načinu postavljanja nogara, broju ulaza za viljuškare i nosivosti - ravna paleta – ravna čvrsta podloga bez nadgradnje

- dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200 - težina ne smije prijeći 5% nosive težine ili oko 25 kg

- prednosti paletizacije: brži utovar i istovar za 5 – 10 puta, smanjuje se zadržavanje vozila na utovaru, manjim brojem vozila prevozi se više tereta, smanjuje se radna snaga

KONTEJNERIZACIJA – je druga mjera racionalizacije prijevoza tereta čime se racionalizirala ambalaža u integralnom prijevozu - kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posude u obliku sanduka,

cisterne, sanduk – hladnjaka, vreće specijalne namjene - vrste kontejnera:

a) kontejneri europskih željeznica ( UIC ) b) kontejneri internacionalne organizacije za standardizaciju ( ISO )

- prema nosivosti mogu biti: lakši, srednji, teški - prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni - prema namjeni: univerzalni i specijalni - prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, tekući - prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kotačićima - prema materijalu: metalni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila - prema rasklopivosti: nesklopivi, sklopivi

- ciljevi primjene kontejnerizacije su: - smanjenje troškova ambalažiranja - bolja zaštita tereta - formiranje podesnih prijevoznih jedinica čime se postiže brzina manipuliranja - puna iskorištenost prostora vozila - optimalno iskorištenje skladišnog prostora - smanjenje ukupnih troškova prijevoza

- uvjeti koje mora ispunjavati kontejner su: čvrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz utovar i istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i čisti itd.

- mehanizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste viličara, dizalice, podizne platforme i dizala

STUPANJ ISKORIŠTENJA VOZNOG PARKA - stupanj iskorištenja prikazuje se koeficijentima - može se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehnički ispravnog voznog parka - koeficijent iskorištenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana na radu i

ukupnog broja autodana - koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka jednak je odnosu izmeñu broja

autodana na radu i autodana tehnički ispravnih vozila



- koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehnički ispravnih vozila i broja ukupnih autodana

- koeficijent tehničke neispravnosti voznog parka jednak je odnosu izmeñu broja autodana tehnički neispravnih vozila i broja ukupnih autodana

KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA PRIJE ðENOG PUTA - jednak je odnosu prijeñenih kilometara s teretom i ukupnog prijeñenog puta u kilometrima - može se odrediti za jednu običnu vožnju, složenu vožnju, jedinicu voznog parka ili cijeli

vozni park - veličina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, meñusobnom odnosu otpreme i

dopreme, o mogućnosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijevoznim sredstvima - srednja dužina vožnje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prijeñenog puta s teretom prema

broju izvršenih vožnji - srednji dnevni prijeñeni put jednak je odnosu ukupnog prijeñenog puta voznog parka prema

broju autodana na radu za promatrani period vremena - srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnosu ostvarenog prijevoznog rada

prema količini prevezenog tereta POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG U ČINKA - su:

- mogući tonski kilometri - stvarni tonski kilometri - prosječni put jedne tone tereta

- mogući tonski km izračunavaju se množenjem registrirane korisne nosivosti vozila s udaljenošću puta

- stvarne tonske km dobijemo množenjem težine prevezenog tereta u tonama s dužinom prijeñenog puta u kilometrima

- odnos izmeñu izvršenog i mogućeg prijevoznog učinka nazivamo koeficijentom iskorištenja nosivosti ( dinamički ), a statički koeficijent iskorištenja jednak je omjeru stvarnog opterećenja i mogućeg opterećenja vozila

- prosječni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevezenih tona tereta

- tehnička brzina je omjer prijeñenih kilometara i pripadnog vremena ( put koji prijeñe vozilo u jedinici vremena )

- putna brzina je prosječna brzina vozila za vrijeme korištenja vozila od polaznog do ciljnog mjesta - komercijalna brzina je odnos puta koji prijeñe vozilo u jedinici vremena s tim što se uzima

cijelo vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku

KK M

K Mk mt

u

=



RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA - prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogućeg broja prevezenih tona u jednom auto-

satu rada - prijevozni učinak je odnos ostvarenih tonskih kilometara u jednom satu - na prijevoznu sposobnost i prijevozni učinak ima utjecaj kilometri pod teretom, tehnička

brzina, vrijeme stajanja, utovar, istovar, koeficijent iskorištenja prijeñenog puta, stupanj iskorištenja nosivosti



Pitanja za ponavljanje 1. Kako je podijeljen cestovni teretni prijevoz? 2. Što se podrazumijeva pod pojmom tereta, a što pod pojmom robe u prijevoznom procesu? 3. Na koji način i kako je izvršena podjela tereta? 4. Što se podrazumijeva pod prijevoznom i manipulativnom sposobnošću tereta? 5. Ambalaža: pojam i vrste? 6. Objasniti prijevozne tokove? 7. Koja svojstva moraju imati motorna vozila? 8. Koje su vrste vozila? 9. Što su to specijalna teretna vozila? 10. Kako je klasificirana prijevozno-manipulativna mehanizacija? 11. Koje su vrste viličara i koji im je način primjene? 12. Prijenosnici: vrste i primjena? 13. Kako je izvršena podjela cesta? 14. Konstruktivni elementi ceste? 15. Koje su vrste priključnih vozila? 16. Koje su osnovne faze rada u prijevoznom procesu? 17. Koje su faze izvršenja u prijevoznom procesu? 18. Koju prijevoznu dokumentaciju poznajete? 19. Što su to utovarno-istovarne stanice ? 20. Na koji se sve način može izvršiti utovar i istovar tereta ? 21. Kako se teret učvršćuje na vozilu? 22. Kako se dijeli prijevoz tereta prema organizaciji? 23. Nabrojiti opasne terete? 24. Koje se predranje moraju obaviti prije prijevoza specijalnog tereta? 25. Koje su vrste vozila za prijevoz lakopokvarljive robe? 26. Pojam i značenje konvencije TIR? 27. Karnet TIR? 28. Što su zbirna skladišta, a što auto-teretni kolodvori? 29. Koje podatke evidentira tahograf? 30. O čemu ovisi broj članova posade vozila i kako se to odreñuje? 31. Objasniti kombinirani prijevoz? 32. Objasniti pojam paletizacije? 33. Objasniti pojam kontejnerizacije? 34. Koji su pokazatelji gospodarstvenog učinka? 35. Objasniti tehničku, putnu i komercijalnu brzinu?

Documents

Prijevoz tereta