MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

prof. dr. sc. Mirando Mrsi, dr. med. MINISTAR

U Zagrebu, 23. svibnja 2012.

Pregled poslodavake i sindikalne scene Karakteristike i slabosti socijalnog dijaloga Kriteriji reprezentativnosti Meunarodne organizacije rada Reprezentativnost na nacionalnoj razini Reprezentativnost za kolektivne pregovore Produena primjena pravnih pravila iz kolektivnih ugovora

U Hrvatskoj je registrirano 284 932 poslovna subjekta, od kojih je aktivno njih 128 930, koje zapoljavaju 1 343 405 radnika Poslodavci su udrueni u 57 udruga i tri udruge vie razine, od kojih je samo Hrvatska udruga poslodavaca nacionalno reprezentativna udruga Registrirano je 534 sindikata, od kojih 297 djeluje na podruju dvije ili vise upanija. Prema zadnjem prebrojavanju (2009.), ukupan broj lanova sindikata je 423.964, to predstavlja znaajnu gustou (35% ) i na europskoj razini. Sindikati su udrueni u 24 udruge vie razine, od kojih je 5 sindikalnih sredinjica reprezentativno na nacionalnoj razini

Kako je 88% od ukupno 845 vaeih kolektivnih ugovora1 sklopljeno je na razini poduzea, kolektivno pregovaranje moe se smatrati decentraliziranim, meutim zbog proirenih kolektivnih ugovora (trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo) te kolektivnih ugovora u javnom sektoru, procjenjuje se da je kolektivnim ugovorima pokriveno cca 61% zaposlenih u Hrvatskoj (44% u privatnom i gotovo 100% u javnom sektoru).1 Dragan Bagi - Industrijski odnosi u Hrvatskoj (2011.)

Dugotrajno prebrojavanje sindikalnih sredinjica (proces zadnjeg prebrojavanja trajalo je preko dvije godine od zahtjeva do rjeenja) Problemi pri formiranju pregovarakih odbora, esta nemogunost dogovora o sastavu, dugotrajan proces prebrojavanja, neefikasna medijacija u sluaju spora (odluuje Gospodarsko-socijalno vijee), na to je upozorila i Europska komisija. Proces izrade zakona o reprezentativnosti zapoeo je 2006. godine, prvi zakon je izraen u rujnu 2009., no do danas se sindikati nisu mogli dogovoriti oko jedinstvenih kriterija. Prola Vlada je izradila 6 verzija zakona (dvije su radili meunarodni strunjaci), dok smo mi nakon odranih 12 sastanaka u razdoblju od 10. veljae do danas prezentirali 18 verzija zakona

Reprezentativnost je skup kriterija pomou kojih se identificiraju socijalni partneri koji imaju pravo sudjelovati u socijalnom dijalogu Obveza definiranja kriterija reprezentativnosti socijalnih partnera je preuzeta u pregovarakim stajalitima za poglavlje 19. Kriterije reprezentativnosti utvruju nacionalne drave, a reprezentativnost za sektorski socijalni dijalog na europskoj razini provodi se pomou studija reprezentativnosti

1. utvrivanje najreprezentativnije organizacije/a bi se trebalo temeljiti na 2.

3.

4.

5.

unaprijed utvrenim, preciznim i objektivnim kriterijima, kako bi se izbjegla svaka mogunost pristranosti ili zloupotrebe, razlikovanje izmeu najreprezentativnijih organizacija i ostalih organizacija bi trebalo biti ogranieno na odreena povlatena prava, kao npr. u svrhe kolektivnog pregovaranja, konzultacija s javnim vlastima ili odreivanja predstavnika radnika i poslodavaca na meunarodnim sastancima, sindikatima koji se ne smatraju reprezentativnima, koji stoga nisu zastupljeni u tripartitnim konzultativnim tijelima ili koji nemaju pravo na sklapanje kolektivnih ugovora, ne smiju se uskratiti njihova prava na obranu radnih interesa svojih lanova, na organiziranje vlastite administracije i formuliranje njihovih programa aktivnosti, odluka da se odreenim organizacijama dodijeli status najreprezentativnijih radnikih organizacija ili poslodavakih udruga, i kao rezultat toga, davanje odreenih povlastica i prava, ne smije rezultirati ugroavanjem slobode izbora od strane radnika niti nepravedno utjecati na izbor organizacija radnika ili poslodavaca, procjena reprezentativnosti, posebno pri utvrivanju najreprezentativnijih organizacija obino bi trebala biti uinjena od strane neovisnog tijela, uz svako jamstvo nezavisnosti i objektivnosti

Reprezentativna udruga sindikata vie razine je udruga koja kumulativno ispunjava sljedee uvjete: 1. da je najmanje est mjeseci prije dana podnoenja zahtjeva za utvrivanje reprezentativnosti upisana u registar udruga sindikata vie razine, 2. da ona ili u nju udrueni sindikati imaju najmanje pedeset tisua radnika lanova, 3. da je u nju udrueno najmanje pet sindikata koji djeluju u razliitim podrujima, odnosno odjeljcima djelatnosti utvrenim Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, 4. da ona ili u nju udrueni sindikati imaju podrune urede u najmanje etiri upanije, 5. da raspolae potrebnim prostorom i drugim materijalnim uvjetima za rad te da zapoljava najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu. U broj radnika lanova sindikata ubrajaju se radnici kojima poslodavac temeljem pisane suglasnosti ustee sindikalnu lanarinu od plae i radnici lanovi sindikata koji samostalno uplauju sindikalnu lanarinu. Ako se radnicima lanovima sindikata plaa ne isplauje redovito, podatak o broju lanova utvrivat e se prema podacima za zadnju isplaenu plau.

Reprezentativna udruga poslodavaca vie razine je udruga koja kumulativno ispunjava sljedee uvjete:

1. da je najmanje est mjeseci prije dana podnoenja zahtjeva za2. 3. 4. 5.utvrivanje reprezentativnosti upisana u registar udruga poslodavaca vie razine, da je u nju udrueno najmanje tri tisue poslodavaca ili da u nju udrueni poslodavci zapoljavaju najmanje sto tisua radnika, da je u nju udrueno najmanje pet udruga poslodavaca koje djeluju u razliitim podrujima odnosno odjeljcima djelatnosti utvrenim Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, da ona ili u nju udruene udruge poslodavaca zajedno imaju podrune urede u najmanje etiri upanije, da raspolae potrebnim prostorom i drugim materijalnim uvjetima za rad te da zapoljava najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu.

Reprezentativne udruge sindikata i poslodavaca vie razine koje sudjeluju u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini imaju pravo: 1. predloiti Vladi Republike Hrvatske svoje predstavnike za tripartitno izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske na Meunarodnoj konferenciji rada te imenovati svoje predstavnike u druga meunarodna tijela i organizacije. 2. u skladu sa zakonom ili posebnim sporazumom imenovati svoje predstavnike te na drugi nain sudjelovati u radu Gospodarsko-socijalnog vijea i u drugim tijelima u kojima se odvija tripartitni socijalni dijalog na nacionalnoj razini, 3. imenovati svoje predstavnike u druga tijela za koja je posebnim propisom ili sporazumom predvieno sudjelovanje predstavnika sindikata i poslodavaca na nacionalnoj razini.

Ako na podruju za koje se pregovara djeluje samo jedan sindikat, isti se smatra reprezentativnim i njegovu reprezentativnost nije potrebno utvrivati. Ako na podruju za koji se pregovara djeluje vie sindikata, poslodavac odnosno udruga poslodavaca moe pregovarati s pregovarakim odborom kojeg pisanim sporazumom utvrde svi sindikati koji djeluju na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor. Sindikati potpisnici sporazuma smatraju se reprezentativnim i njihovu reprezentativnost nije potrebno utvrivati. Ako na podruju za koje se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora djeluje vie sindikata, a isti ne postignu pisani sporazum, svaki sindikat, poslodavac odnosno udruga poslodavaca moe pred Povjerenstvom za utvrivanje reprezentativnosti pokrenuti postupak utvrivanja reprezentativnosti sindikata.

U postupku utvrivanja reprezentativnosti sindikata iz stavka, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat koji kod poslodavca ili na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor, ima najmanje deset posto radnika lanova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavaca koji posluju na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor. Ako se pregovara za sklapanje kolektivnog ugovora na podruju u kojemu djeluje sindikat iji su lanovi radnici iste struke, reprezentativnim sindikatom smatra se i sindikat koji ima najmanje trideset posto radnika lanova od ukupnog broja radnika iste struke zaposlenih kod poslodavaca koji posluju na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor.

Pregovaraki odbor ima najmanje tri, a najvie jedanaest lanova. Reprezentativni sindikati sporazumom odreuju sastav pregovarakog odbora. Ukoliko se ne mogu dogovoriti, sastav Pregovarakog odbora odreuje Povjerenstvo na nain da e svaki reprezentativni sindikat biti e zastupljen u pregovarakom odboru s najmanje jednim lanom, a zastupljenost svih sindikata u pregovarakom odboru mora biti to je mogue u veoj mjeri u skladu s udjelom lanova pojedinog reprezentativnog sindikata u ukupnom broju sindikalno organiziranih radnika na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor.

Nakon to je reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora utvrena, utvrena reprezentativnost zadrava se u razdoblju od tri godine od dana njenog utvrivanja. Sindikat ija je reprezentativnost utvrena prema odredbama ovoga Zakona, gubi to svojstvo, ako odbije sudjelovati u kolektivnom pregovaranju Sindikat koji odbije sudjelovati u pregovorima ne moe u razdoblju za koje je utvrena reprezentativnost pokrenuti niti sudjelovati u postupku utvrivanja reprezentativnosti pregovarakog odbora sindikata za isto podruje za koje je odbio kolektivno pregovarati.

Povjerenstvo ima pet lanova i pet zamjenika lanova, koje na vrijeme od etiri godine imenuje ministar nadlean za rad. lanove i zamjenike lanova Povjerenstva ministar imenuje iz reda neovisnih predstavnika akademske zajednice, pravosudnih dunosnika ili istaknutih strunjaka, od kojih po dva lana i dva zamjenika predlau udruge sindikata i udruge poslodavaca vie razine, u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Povjerenstvo moe tuiti i biti tueno. Za rad povjerenstva osigurana su sredstva iz Dravnog prorauna u iznosu od 80.000 kuna

Novi zakon e omoguiti i evidenciju broja lanova reprezentativnih sindikata, na razini zemlje, ali i po podrujima odnosno odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Poslodavci su sindikalnim povjerenicima duni dostaviti broj lanova kojima se ustee lanarina, a ako to ne uine po nalogu Dravnog inspektorata kaznit e se kaznom od 20.000 do 50.000 kuna. Novanom kaznom od 20.000 do 50.000 kuna kaznit e se udruge poslodavaca i sindikati koje dostave netoan broj lanova.

Danom stupanja na snagu prestaje vaiti lanak 254. Zakona o radu, jer se pregovaraki odbor sastavlja po proceduri utvrenoj ovim zakonom. Danom stupanja na snagu mijenja se lanak 253. Zakona o radu, jer se umjesto sredstava prisile poslodavca na pregovore, reprezentativnost utvruje ovim Zakonom Danom stupanja na snagu prestaje vaiti lanak 262. Zakona o radu koji regulira produenu primjenu kolektivnih ugovora

lanak 262. Zakona o radu omoguuje produenu primjenu pravnih pravila iz isteklih kolektivnih ugovora. Kolektivni ugovori koji su u produenoj primjeni, vie se ne mogu niti otkazati, a zbog financijske i gospodarske krize ne postoji niti interes radnika, odnosno sindikata da se zakljuuju novi kolektivni ugovori jer se opravdano oekuje da bi oni nosili umanjenje prava Ministarstvo smatra da su reprezentativnost i ukidanje produene primjene povezana pitanja kojima se potie kolektivno pregovaranje.

Da je ukidanje produene primjene pravnih pravila iz kolektivnih ugovora nunost svjesne su i sindikalne sredinjice koje su s prolom vladom potpisale sporazum kojim pristaju na ukidanje lanka 262. Produena primjena pravnih pravila sadranih u kolektivnim ugovorima nastupit e nakon proteka prijelaznog razdoblja od 3 mjeseca, a na isto razdoblje se ograniava i mogunost ugovaranja produene primjene pravnih pravila nakon isteka novo sklopljenih kolektivnih ugovora. Ocjenjujemo da je propisani rok od tri mjeseca dovoljan i primjeren za provedbu postupka pregovora i zakljuenja novog kolektivnog ugovora.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Ulica grada Vukovara 78 HR 10000 Zagreb