Interaktivna radionica iz

zemljišnoknjižnog prava

Prijavni list katastra kao temelj

upisa u zemljišne knjige Pojedinačni ispravni postupak kao način uređenja stanja zemljišne knjige Povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora Upis javnih i nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige

Zagreb, 19. svibnja 2014.

Ana-Marija Končić

Voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela

Općinskog suda u Sesvetama

U suradnji sa:

Ljiljana Haboić i Žarko Kolić,

geodeti Gradskog ureda za katastar i

geodetske poslove, Područni ured Sesvete

Javna isprava – čl.66. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Izrađuje se tamo gdje se vodi katastar zemljišta, ali i radi postupnog osnivanja katastra nekretnina

Definiran je i čl. 53. Zemljišnoknjižnog poslovnika

Dostavlja se sudu:

a) Po službenoj dužnosti (kad ne utječe na knjižna prava)

b) Putem stranke (kad utječe na knjižna prava)

Problem: sudovi često preispituju točnost prijavnog lista i pravomoćnog upravnog rješenja

Ne dolazi do promjene u odnosu na B list

Ista pravila vrijede kad je promjena u više uložaka istog vlasnika

a. Tzv. „ulazna” površina i podaci o vlasništvu moraju odgovarati stanju zemljišne knjige

b. Sudu se dostavlja pregledan i potvrđen prijavni list sa kopijom plana i pravomoćno rješenje ureda za katastar

Ako ulazna površina ne odgovara:

a) Postoji prijavni list koji je trebao biti proveden ranije

b) Greška u pisanju kod provedbe u ZK – tada treba provjeriti zbirku isprava

c) Greška kod pretvaranja čhv u m2 (neke gruntovnice same su preračunavale površine ; kriteriji su bili različiti)

Dolazi do promjena:

a. U A listu (povećanje, smanjenje, prestanak čestice uslijed spajanja ….)

b. U B listu – moguć je upis novih vlasnika ili upis dosadašnjih na novoformiranim česticama u drugačijim pravnim odnosima

Ulazna površina mora odgovarati, vlasnici moraju odgovarati

Za provedbu je potrebna tabularna isprava

Katastar dostavlja prijavni list putem stranke

Dostavlja se pregledan i potvrđen prijavni list sa kopijom plana

Promjena u katastru se provodi nakon provedbe u zemljišnoj knjizi

Izrađuje se na standardnom obrascu u kojem se prikazuje stanje katastarskih podataka u zemljišnoknjižnom ulošku prije izrade elaborata i stanje tih podataka koje bi trebalo biti uspostavljeno provedbom elaborata (tzv. «dosadašnje» i «novo» stanje)

Izgled je propisan čl. 34. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima

Mora biti potvrđen od strane ureda za katastar

Prilozi:

a) kopija katastarskog plana i

b) pravomoćno rješenje katastra o provedenoj promjeni

(ukoliko je bilo potrebno mijenjati podatak katastarskog operata) ili

c) izvješće tijela nadležnog za katastar (ukoliko se radi o promjeni samo u zemljišnoj knjizi). To može biti i samo napomena unutar prijavnog lista.

“(2) Da bi se parcelacijski i geodetski elaborat

mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za

katastar, odnosno ureda Grada Zagreba, mora

potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i

katastarskim propisima, da odgovara svrsi za

koju je izrađen te da se može upotrebljavati

za potrebe katastra nekretnina.”

Vrste potvrda elaborata (prema svrsi) propisane

su člankom 89.Pravilnika o parcelacijskim i

drugim geodetskim elaboratima

Potvrda se stavlja i na naslovnicu prijavnog lista

za zemljišnu knjigu

Vrsta potvrde ovisi:

Da li će se provedbom elaborata promijeniti sastav nekog zemljišnoknjižnog tijela sukladno članku 66.stavak 3.ZDIKN i posebnim propisima

Da li je elaborat izrađen po narudžbi ili po službenoj dužnosti

Potvrđeni geodetski elaborat za zemljišnu knjigu zadržava se za zbirku parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata ureda za katastar, osim u slučaju iz čl.66.st.3. ZDIKN

(prijavni listovi za prethodnu provedbu u ZK)

Izrađuje se radi evidentiranja (ispravka) pogrešno ili

nedovoljno točno evidentiranih katastarskih čestica –

greška u ZK ili obje evidencije, nastala ljudskom greškom u

pisanju ili pogrešnom izmjerom

Svrha: upis stvarne površine čestice

U zemljišnu knjigu elaborat dolazi pregledan i potvrđen

Učestala praksa: odbijanje provedbe

Razlog odbijanju: sumnja suda u podatke - traže neke

isprave o stjecanju ili otuđenju tako nastale razlike u

površini

STRAH

Za katastarske općine za koje se vodi

katastar zemljišta, a za koje nije donesena

odluka o postupnom osnivanju katastra

nekretnina

Međe ne smiju biti sporne

Katastar nekretnina ne postoji u RH (ZDIKN

2007.) …. ili ipak postoji u Zadru, Požegi ?

ZK sudu dostavlja se prijavni list sa kopijom

katastarskog plana

Po potrebi pravomoćno rješenje katastra –

ako je greška bila i u katastru

geodetski elaborat za evidentiranje ili

promjenu podataka o načinu uporabe

katastarskih čestica(članak 17. Pravilnika),

geodetski elaborat izmjere postojećeg

stanja radi ispravljanja zemljišne knjige

(članak 28.Pravilnika),

geodetski elaborat za ispravljanje propusta u

održavanju katastra (članak 29.Pravilnika)

geodetski elaborat za ispravljanje podataka

katastarskog plana, katastarske izmjere ili

tehničke reambulacije (članak 30.Pravilnika)

Ne radi se o promjeni sastava z.k.tijela

Čl.145. stavak 4. ZZK: „Sastav

zemljišnoknjižnoga tijela ne mijenja se

upisom promjene oblika, površine ili

izgrađenosti zemljišta, pa će upis takve

promjene zemljišnoknjižni sud provesti na

temelju prijavnoga lista katastra o promjeni u

katastru zemljišta, a ako bi promjena utjecala

na knjižna prava, tada i na temelju isprave

prikladne za uknjižbu kojom se upisani nositelji

prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom.”

(1)Ako se katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini

između katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica

katastra nekretnina može iznositi 5% površine katastarskih čestica

katastra zemljišta, a najviše 500 metara kvadratnih, kada je riječ o

katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima

izvorno izrađenim u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona, i ta

se promjena ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga

tijela.

(2)Ako se katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini

između katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica

katastra nekretnina može iznositi 20% površine katastarskih čestica

katastra zemljišta, a najviše 1000 metara kvadratnih, kad je riječ o

katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima koji

nisu izvorno izrađeni u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona i

ta promjena se ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga

tijela.

(3)Razlike veće od onih navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka

moguće su samo kod ispravljanja grubih pogrešaka u osnivanju i

održavanju katastra.

Što je dosadašnje (tzv.”staro stanje) i novo

stanje

U kopijama planova za provedbu u katastru i

zemljišnoj knjizi novo stanje se označava

crvenim linijama

Svi primjerci elaborata dostavljaju se osobi

koja je zatražila njegovo pregledavanje i

potvrđivanje (čl.91. st.2. Pravilnika) - ništa

se na zadržava u katastru

Uz takav prijavni list – potrebne su

odgovarajuće tabularne isprave (riječ je o

promjeni sastava z.k.tijela)

Dostavlja se sudu putem stranke

Posebna potvrda prema čl.89.st.3.Pravilnika

U katastarskom operatu bit će proveden

nakon provedbe u zemljišnoj knjizi

Čl.148. Zakona o gradnji

Uvjet: izvršna uporabna dozvola

Uporabna dozvola: radovi izvedeni u skladu

sa dokumentima predanim kod zahtjeva za

izdavanje građevinske dozvole odnosno

primjerkom glavnog projekta za građevinu

koja se može graditi ili radovima koji se

mogu izvoditi na temelju glavnog projekta

(čl.108. i sl. ZoG)

„(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:

1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta,

2. podatke o sudionicima u gradnji,

3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,

4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,

5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom, ako se radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt,

6. geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru,

7. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt i

8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.“

Postupak upisa započinje kada tijelo

graditeljstva po službenoj dužnosti dostavi

katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu

i geodetski projekt, odnosno ako ga

katastarski ured nema, kada dostavi

geodetski elaborat

Katastar dostavlja sudu:

a) Pravomoćno rješenje o upisu u katastarski

operat

b) Prijavni list sa kopijom plana

c) Obavijest da je za evidentiranje građevine u

katastru priložena uporabna dozvola te

navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu

izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i

datum izdavanja

Sud upisuje pozitivnu zabilježbu

Upis glasi:

Primljeno ________ /14 Broj Z-_______/14

Na temelju čl.149.st.1. Zakona o gradnji

zabilježuje se da je za evidentiranje

građevine u katastru priložen (navesti naziv

akta za uporabu) KLASA: __ UR.BROJ: ___

od (datum) Ureda za graditeljstvo u

______.“

Katastar ne dostavlja sudu isprave na

temelju kojih je izvršen upis u operat

Učinak: dokaz o evidentiranju isprave, a ne

dokaz o zakonitosti i uporabljivosti građevine

Kad je građevina već upisana u zemljišnu knjigu

Provodi se na temelju 174. st. i 2. ZoG

Upis glasi:

Primljeno _____ 2014. Broj Z-____/14

Na temelju čl.174. st.1.i 2.ZoG zabilježuje se da je za građevinu upisanu u posjedovnicu priložen (navesti naziv akta za uporabu) KLASA: __ UR.BROJ:___ od (datum) Ureda za graditeljstvo u ______.

Učinak zabilježbe isti kao u čl.149.st.3. ZoG

Problem: nepoklapanje sadržaja akta za uporabu sa upisom (opisom) građevine u zemljišnoj knjizi

Suprotnost čl.173. i 174. Zakona o gradnji

Čl.174.st.1. ZoG:„Za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu nadležni sud, na zahtjev vlasnika građevine,….. stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi…..

Čl.173.st.1. ZoG:„Postupci započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) do stupanja na snagu ovoga Zakona koji se odnose na gradnju i donošenje rješenja za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, na evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama te na stavljanje zabilježbi u zemljišnoj knjizi dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.“

Zakonodavac propisuje upis pozitivne

zabilježbe na zahtjev stranke, čak i kad je

prijavni list dostavljen po službenoj dužnosti

(za prijavne listove stigle do 1.1.2014.) –

suprotno čl.268.a ZPUG koji se primjenjuje

do tog datuma

Suprotno čl.173. ZoG

Suprotno čl.107. ZZK

Zaključak: odredbu čl.174.ZoG treba

primijeniti isključivo na upis pozitivne

zabilježbe na zahtjev stranke

Akti za uporabu su svi akti iz čl.175. ZoG te

akti iz čl.182. do 191. ZoG

Oni su:

a) temelj za upis pozitivne zabilježbe na

zahtjev stranke

b) temelj za izradu geodetskog elaborata za

sve građevine za koje je dozvola izdana

prema odredbama ZPUG i ranijih propisa

Parcelacija/dioba/ cijepanje /raspis

Upis promjene izgrađenosti/uris/uplanjivanje

zgrade

Promjena načina uporabe/promjena kulture

Raspis čestice – da, ali samo kad se ona

“dijeli” po načinu uporabe (npr. č.k. br.___

kuća sa 100 m2, dvorište 200 m2 i livada 500

m2)

Pročitati ZDIKN i Pravilnike

«Izmjena podataka na temelju prijavnog

lista i listu "A" tj. posjedovnici z.k. uloška,

ne predstavlja zemljišnoknjižni upis u smislu

uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.»

ŽS Varaždin, Gž-43/07-2 od 22.siječnja

2007.

Praksa pokazuje različita postupanja

Za promjene katastarskog broja, oblika, površine, kulture ili

izgrađenosti zemljišta u zemljišnoj knjizi nije potreban

prijedlog upisanog vlasnika niti njegovo posebno odobrenje.

“Budući da je predmetna promjena provedena temeljem

pravomoćnog rješenja predlagatelja iz čl. 68. st. 1. Zakona

o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, a što sud provodi po

službenoj dužnosti, žalitelj se ne može protiviti takvoj promjeni,

a ukoliko smatra da su predmetnim raspisom povrijeđena neka

njegova prava zaštitu tih prava treba ostvarivati u upravnom

postupku koji je vođen pri predlagatelju u povodu predmetnog

raspisa, a u kojem je i donijeto rješenje iz čl. 68. st. 1. Zakona

o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, na temelju kojeg je

izvršena predmetna promjena u katastru zemljišta.”

ŽS Koprivnica, Gž-107/2000 od 2.ožujka 2000., Izbor Odluka

VSRH 1/2000

ŽS Varaždin, Gž-623/07 od 18.lipnja 2007.

«Samo ako se upisom promjene oblika, katastarskih brojeva, površine ili izgrađenosti zemljišta utječe i na knjižna prava trećih upisanih u zemljišnoknjižnom ulošku, potrebna je uz prijavni list katastra o promjeni u katastru zemljišta i isprava prikladna za uknjižbu kojom se upisani nositelj prava na tom zemljištu slaže s tom promjenom.»

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1712/1998, objavljeno na web stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske 10.veljače 2004.

Kad se provedbom prijavnog lista utječe na

prava trećih u odnosu na opseg, sadržaj i

opstojnost knjižnih prava, a prijavnom listu

nije priložena valjana tabularna isprava,

zemljišnoknjižni sud treba odbiti provedbu

prijavnog lista

Županijski sud u Varaždinu, Gž-1561/11 od

10.ožujka 2011.

«Upis promjene kulture – načina korištenja

predmetnih nekretnina u zemljišne knjige,

ne utječe na vlasnička prava upisanih

zemljišnoknjižnih vlasnika, budući se

sastav zemljišnoknjižnog tijela mijenja

zemljišnoknjižnim otpisom i pripisom

katastarskih čestica. «

Županijski sud u Varaždinu, Gž- 623/07-2 od

18.lipnja 2007.

Parcelacijom se ne mijenja sastav z.k.tijela, jer se on mijenja zemljišnoknjižnim otpisom i pripisom katastarskih čestica, sukladno odredbi čl.145.st.1. ZZK

Za dopuštenje parcelacije nije potrebna suglasnost Ministarstva kulture (ili kojeg drugog tijela),jer se nekretnina nalazi u zaštićenom području, već je bitno da li se parcelacija može provesti prema odredbama ZPUG

ŽS Varaždin, Gž-838/09 od 24.8.2009.

«Tužitelj se poziva na povrijeđena knjižna

prava provedenom diobom. Ali kako i nakon

provedene parcelacije zemljišta time nastale

čestice ostaju u sastavu istog

zemljišnoknjižnog tijela i čine jednu pravnu

cjelinu dok se iz njega ne otpišu u postupku

otpisivanja i pripisivanja, a otpis i pripis ne

može se provesti bez pristanka nositelja

knjižnih prava»

ŽS Split, Gž-3950/2000 od 19.rujna 2003.

ŽS Varaždin, Gž-735/09 od 6.srpnja 2009.

U konkretnom slučaju, predlagateljica po postavljenom prijedlogu traži izmjenu upisa u posjedovnici Z.U. o površini, obliku ili izgrađenosti katastarske čestice, pa prvostupanjski sud osnovano takvom prijedlogu nije udovoljio. To stoga što zemljišnoknjižni sud u pojedinačnom ispravnom postupku nije ovlašten sam neposredno utvrđivati ove činjenice a time niti izvoditi dokaze u pogledu površine, oblika ili izgrađenosti nekretnine koja je predmet postupka, već o tim činjenicama odlučuje isključivo na temelju prijavnog lista tijela nadležnog za katastar. Naime, promjena katastarskog broja, oblika, površine i izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista nadležnog tijela za katastar o toj promjeni u katastru zemljišta. Navedenim, svoja prava upisana u posjedovnici u pogledu kojih je došlo do promjene katastarskog broja, oblika, površine i izgrađenosti katastarske čestice, ako nije došlo i do promjene uknjiženog prava vlasništva, zemljišnoknjižni vlasnik može štititi samo kod tijela nadležnog za katastar u odgovarajućem upravnom postupku.

Županijski sud u Splitu, Gžzk 112/2009 od 7. svibnja 2009.

Ukoliko predlagatelj u postupku povodom

prijavnog lista priloži i sudsku presudu tada

je zemljišnoknjižni sud prilikom provedbe

prijavnog lista ovlašten osim promjena u

obliku, površini i izgrađenosti zemljišta

provesti i uknjižbu drugih podataka na način

kako su isti u odnosu na ranije

zemljišnoknjižno stanje izmijenjeni sudskom

presudom

ŽS Varaždin, Gž-850/09-3 od 29.siječnja

2010.

Ukoliko je na jednoj od katastarskih čestica koje se spajaju zabilježen spor, sud nije ovlašten odbiti provedbu prijavnog lista kojim se traži spajanje predmetnih čestica, ako je na svim nekretninama upisan isti vlasnik, time da zabilježba spora ne sprječava uknjižbu prava vlasništva na kojoj je spor zabilježen ..Učinak zabilježbe spora nalazi se u činjenici da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao z.k.sudu. Dakle, i u slučaju provedbe prijavnog lista, te eventualnog uspjeha osobe koja je tražila zabilježbu spora, stvorili bi se uvjeti da se brišu svi upisi koji su provedeni nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao z.k. sudu

ŽS Varaždin, Gž-145/10 od 22.veljače 2010.

S obzirom da je sud I. stupnja pobijanim rješenjem izvršio fizičku diobu suvlasničke zajednice nekretnina, odnosno geometrijski, potpuno je jasno da je mjernički vještak trebao sačiniti prijavni list, odnosno parcelirati predmetnu česticu na dvije samostalne odvojene čestice, time da svaka nova čestica mora imati novi broj, naziv kulture i površine, time da u prijavnom listu na lijevoj strani mora biti prikazano staro stanje, a na desnoj strani novo stanje…Drugim riječima, u izreci mora biti navedeno koju novoformiranu česticu sa posebnim brojem, kulturom i površinom dobiva pojedina stranka, pa prijavni list mora biti proveden u A listu zemljišne knjige

Županijski sud Varaždin, Gž-1201/05 od 7.srpnja 2005.

„ U zemljišnoknjižnom postupku ne

ispituje se točnost podataka prijavnog

lista .„

ŽS Sisak, Gž-464/2008 od 15.siječnja 2009.

“Zemljišnoknjižni sud nije ovlašten

ispitivati pravilnost provedene parcelacije

od nadležnog upravnog tijela.”

ŽS Varaždin, Gž-559/07 od 20.6.2007.

„Ukoliko je katastarski ured sačinio prijavni list i isti

dostavio na provedbu nadležnom zemljišnoknjižnom

sudu, tada zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati

da li je prijavnim listom katastra pravilno utvrđena

površina bilo koje od novo nastalih parcela koje su

nastale diobom ranije čestice, već je vlasnik predmetne

nekretnine ovlašten pokrenuti odgovarajući postupak

pred nadležnim katastarskim uredom radi promjene

površine navedenih nekretnina ako smatra da katastar

nije pravilno odredio površinu novonastalih čestica.„

Županijski sud u Varaždinu, Gž-735/09-2 od 6. srpnja 2009.

Prijavnim listom koji se dostavlja sudu ne može biti evidentirana nezakonito izgrađena građevina, zbog čega je sud i bio dužan prilikom provedbe prijavnog lista po službenoj dužnosti, ne upuštajući se u ocjenjivanje zakonitosti i pravilnosti upravnog rješenja nadležne Državne geodetske uprave, jer za isto nije ni ovlašten temeljem čl.108.st.2. ZZK, po službenoj dužnosti postupiti prema čl.268.a st.1.ZPUG-a i upisati tzv.”pozitivnu” zabilježbu, jer je nadležni katastarski ured i dostavio akt za uporabu građevine kojim je i on istu evidentirao u svojim operatima i o istom donio pravomoćno rješenje.”

Županijski sud Varaždin, Gž-5468/11 od 30.siječnja 2012.

Ne može se tužbom za zaštitu od nezakonite radnje tražiti poništenje prijavnih listova, budući da sud nije ovlašten niti temeljem Zakona o zemljišnim knjigama niti temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, poništavati prijavne listove iz razloga što su isti sačinjeni od strane upravnih tijela u upravnom postupku, a sudska zaštita glede valjanosti i ispravnosti prijavnih listova osigurana je zemljišnoknjižnim ovlaštenicima pravom na žalbu na rješenje suda kojim je određena provedba prijavnog lista u zemljišni knjigama

ŽS Varaždin, GŽ-1921/05 od 21.ožujka 2006.

Ana-Marija Končić

Voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela

Općinskog suda u Sesvetama

“Tumač k Zakonu o zemljišnim knjigama…”:

« Za razumijevanje stvarnoga prava nekretnina neophodno je dakle nužno poznavanje gruntovnoga prava.

To poznavanje je redovno kod nas manjkavo i to ne samo kod nepravnika, nego često puta i kod pravnika, premda imaju, tako reći, s njim dnevno posla.

Da bi se poznavanje gruntovnoga prava što više olahkotilo i svakomu učinilo što više pristupnim, potrebito je, da se u što razumljivijoj formi donese tumač gruntovnom pravu.

…Tumač ima biti udešen tako, da bi jednako mogao poslužiti potrebama prakse, kao i biti naučna knjiga za študij gruntovnoga prava.»

Završno izvješće Projekta sređivanja

zemljišnih knjiga i katastra IBRD zajam br.

4674-HR

100 % usklađenosti podataka zemljišne

knjige, katastra i stvarnog stanja postignuto

je u 5 % Republike Hrvatske

ukupno je usklađeno 5,56 % katastarskih

čestica u državi, od čega je 3,67 % usklađeno

putem prijavnih listova

od 3.346 katastarskih općina stanje je

usklađeno u 2, 63% katastarskih općina

Zemljišnoknjižni postupak - izvanparnični

Efikasan i ne suviše skup način usklađenja zemljišnoknjižnog sa stvarnim stanjem

Cilj postupka – istinit i potpun upis u zemljišnu knjigu (jedinu relevantnu za pravni promet nekretnina)

odnosno

Stanje zemljišne knjige koje odgovara stvarnom stanju

Stanje zemljišne knjige koje odgovara stanju u katastru zemljišta ili

Stanje zemljišne knjige na temelju kojeg katastar može urediti svoje podatke

Zakon o zemljišnim knjigama NN br.

91/96,68/98,137/99,114/01,100/04,107/07,

152/08,126/10,55/13 i 60/13

Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju

zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova

u zemljišnoknjižnim odjelima sudova

(zemljišnoknjižni poslovnik) – NN br.

81/97,109/02,123/02,153/02,14/05 i 60/10

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i odgovarajući pravilnici

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o šumama, Zakon o vodama, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakon o cestama, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakon o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara….. Obiteljski zakon, Stečajni zakon, Zakon o obveznim odnosima, Ovršni zakon……odnosno

Svi propisi koji uređuju imovinsko pravne odnose

• Relativno novi institut – propisan tek 1997.g.

• Nema tradiciju u pretežnom dijelu RH

• Kompliciraniji od tzv. “tabularne tužbe”

• Za sada je u sudačkim statistikama

vrednovan kao običan zemljišnoknjižni

predmet

Nije donesen propis koji uređuje izvanparnični postupak

(primjena odgovarajućih pravnih pravila Kraljevine

Jugoslavije iz 1934.)

pa smo od zemljišnoknjižnog …

kao izvanparničnog…..

napravili parnični postupak

Jer nas je STRAH POGREŠKE

Prošlost nam je bila

To nije privremeno rješenje uređenja

z.k.stanja, kako je 1997. zamišljen

To je vitalan dio zemljišnoknjižnog

organizma, na kojem počiva gospodarski

razvoj Republike Hrvatske

Više usklađenja provedeno je kroz

pojedinačno nego sustavno uređenje

Zloupotreba pojedinačnog ispravnog

postupka ? Ne – jer odluku o pokretanju,

dostavi i odluku na raspravi donosi

Ujednačavanje različite prakse

Brzina i efikasnost

Završetak postupka = vlasničko stanje pojedine čestice u

zemljišnoj knjizi odgovara stanju u naravi = potpuna i istinita

zemljišna knjiga

U pojedinačnom ispravnom postupku -odgovarajuće primijeniti

odredbe ZZK koje uređuju sastavljanje uložaka povodom

osnivanja i obnove zemljišnih knjiga (mogući dokazi), ali u dijelu

iz kojeg nedvojbeno proizlazi zaključak da je cilj postupka upis

stvarnog vlasnika i ostalih knjižnih prava koja se na nekretnini

faktično izvršavaju

Broj postupaka koji ne mijenjaju stanje zemljišne knjige svesti

na minimum, jer se novim upisom otvara mogućnost da

nezadovoljna stranka ustane tužbom protiv dostupne, žive fizičke

osobe, odnosno postojeće pravne osobe

Na prijedlog osobe koja ima pravni interes

Dokazati opravdani razlog za pokretanje postupka

Opravdani razlog –kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije upisano u njenu korist i radi čijeg upisa treba ispraviti određene upise u zemljišnoj knjizi

Prevedeno na svakodnevni jezik: kad postoji nesuglasje stanja zemljišne knjige i stvarnog stanja, a stranka ne može ostvariti pravo na upis u redovitom z.k.postupku

Pojedinačni ispravni postupak može se voditi samo kada za to postoji opravdani razlog odnosno kada predlagatelj javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učini vjerojatnim da mu pripada pravo koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, a koje nije u njegovu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis.

“ …cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u ulošku glede kojeg se vodi postupak, zemljišnoknjižno pravno stanje nekretnina uskladi sa stvarnim, izvanknjižnim pravnim stanjem, te da se isprave podaci o zemljištima u posjedovnici, a da se u vlastovnici i teretovnici isprave, nadopune, odnosno izbrišu pojedini zemljišnoknjižni upisi…. a opravdani razlog postoji kad je javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upis, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK-a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Kod toga je vjerojatnost takva kvaliteta (stupanj) uvjerenosti u postojanje ili nepostojanje neke činjenice koja je pretežnija od kvalitete (stupnja) uvjerenosti u suprotni zaključak o toj činjenici.“

Prilikom predlaganja pojedinačnog ispravnog postupka dovoljno je da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje opravdanog razloga predviđenog odredbom čl. 108. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova, time da je njegova osnovanost predmet postupka koji se tek otvara.

“….. Iz priloženih isprava jasno i nedvosmisleno proizlazi da predlagatelj nije u mogućnosti upisati svoje pravo vlasništva u zemljišne knjige putem redovnog zemljišnoknjižnog postupka u odnosu na z.k. tijelo III jer su poslovne prostorije koje su upisane u z.k.ul. __ k.o. Č., prestale postojati još 70-tih godina prošlog stoljeća, a propast stvari je jedan od temeljnih i općepoznatih načina prestanka prava vlasništva na stvari, zbog čega nije bilo moguće a niti opravdano tražiti vraćanje u vlasništvo nepostojeće poslovne prostorije, odnosno pribaviti isprave potrebne za provedbu prijavnog lista u redovnom zemljišnoknjižnom postupku, dok nigdje nije propisano da je prethodno potrebno pokušati ostvariti željeni upis kroz redovni zemljišnoknjižni postupak (kod čega posebno dodaje da je njegov prijedlog u redovnom zemljišnoknjižnom postupku, koji je vođen pod brojem Z. __/97, odbijen), postoji opravdani razlog za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka).”

Županijski sud u Varaždinu, Gž-2985/11 od 16.2.2012.

Županijski sud u Velikoj Gorici, Gž-102/10-2 od 6.prosinca 2010.

Županijski sud u Zagrebu, broj Gž-3511/01. Od 22. siječnja 2002.

Osoba koja ne raspolaže ispravom podobnom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva može

pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ako za to ima opravdani razlog.

"Prvostupanjski je sud odbio prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u smislu čl.

200. Zakona o zemljišnim knjigama ("NN" 91/96, 137/99 i 114/01 - dalje:ZZK) i čl. 108. - 114.

Zemljišno knjižnog poslovnika ("NN" 82/87 - dalje:Poslovnik) jer predlagatelji nisu dostavili

isprave iz kojih bi se mogao utvrditi valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva.

Predlagatelji u žalbi ponavljaju da je kupoprodajni ugovor (sklopljen pred 40-tak godina) izgubljen, ali

da drugim ispravama mogu učiniti vjerojatnim da im pripada pravo (potvrde katastra, posjedovni

listovi, rješenje o nasljeđivanju i dr.). Dalje tvrde da kada bi imali takovu ispravu, zbog koje im je sud

uskratio provođenje ovog postupka, ga ne bi pokretali, već bi zatražili upis prava vlasništva u

zemljišne knjige. Osnovano žalitelji prigovaraju da u situaciji kad osoba tvrdi da ima pravo

vlasništva ali ne raspolaže ispravama podobnim za zemljišnoknjižni upis toga prava u svoju

korist, može pokretati pojedinačni ispravni postupak u već osnovanoj zemljišnoj knjizi, kada

za to postoji opravdani razlog (čl. 200. ZZK). Opravdan je razlog za vođenje tog postupka u

smislu navedene odredbe i čl. 108. Poslovnika postoji kad je javnom ili javno ovjerovljenom ispravom

učinjeno (samo) u vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi

čijeg bi upisa treba ispraviti određene zemljišno knjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama

ZZK može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa. Kako se zbog nedostatka valjane zemljišno

knjižne isprave pokreće pojedinačni ispravni postupak, prvostupanjski sud nije iz tog razloga mogao

odbiti njezino pokretanje. Naime, u fazi predlaganja toga postupka bilo je dovoljno učiniti vjerojatnim

postojanje opravdanog razloga predviđenog odredbom čl. 108. st. 2. Poslovnika, dok je njegova

osnovanost predmetom postupka koji se tek otvara.“

Točno označiti radi čega se zahtijeva

ispravljanje uloška (npr. uknjižba prava

vlasništva u korist predlagatelja …; brisanje

prava služnosti …)

Odnosno …. koje upise, na koji način i u čiju

korist treba ispraviti

Navesti činjenice na kojima se temelji

prijedlog

OIB predlagatelja i drugih osoba u čiju se

korist zahtijeva ispravak

Ne mora se navoditi protustranka (novo)

Naznačiti da se radi o zemljišnoknjižnom predmetu

prijedlog mora sadržavati naziv zemljišnoknjižnog suda kojem se prijedlog podnosi

ime, adresu i OIB podnositelja prijedloga

broj uloška, točnu oznaku čestica koje su predmet postupka kao i katastarsku općinu u kojoj nekretnina leži

knjižno pravo koje je predmet upisa

…….. jer bez svega toga će prijedlog biti odbačen kao neuredan

Ako nisu priložene isprave –bit će odbačen kao nepotpun

Dakle, i u ovom postupku moguća je primjena čl.108.i 109. ZZK

U času podnošenja prijedloga ne može se

znati tko će u roku za prijave i prigovore

podnijeti prijavu/prigovor – tko će još biti

stvarna stranka postupka

Iz toga slijedi da uknjiženi vlasnici nisu

uvijek protustranke (mogu biti nasljednici,

izvanknjižni stjecatelji i slično)

Pojedinačni ispravni postupak nije klasičan

zemljišnoknjižni postupak, pa su propisana

posebna pravila

Za potpunost prijedloga kojim se sudu predlaže provedba pojedinačnog ispravnog postupka nije nužno da je u njemu označena osoba protustranke.

„Prvostupanjski sud odbacio je prijedlog kao nedopušten iz razloga što je kao protustranka naznačena mrtva osoba, pa kako stranka ne može biti mrtva osoba, to nema pretpostavki za vođenje postupka u ovom predmetu.

Ovakvo utvrđenje prvostupanjskog suda nije pravilno, jer u prijedlogu kojim se pokreće pojedinačni ispravni postupak u skladu sa odredbom čl. 200.ZZK i čl. 109. ZP, ne mora nužno biti naznačena osoba protustranke. Prema tome, ako je kao protustranka označena osoba koja više nije živa, to nije odlučno za dopuštenost podnošenja prijedloga u ovom predmetu, slijedom čega prvostupanjski sud nije pravilno primijenio odredbe ZZK kada je odbacio prijedlog kao nedopušten.”

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1580/10 od 30.5.2011.

Pravo koje može biti predmet postupka prema odredbama ZZK - čl.200.st.3. ZZK

Jedan ili više z.k.uložaka iste katastarske općine (novo) – čl.200.st.1.ZZK

Nekretnina mora biti točno označena

Provode se odgovarajući prijavni listovi katastra da bi se promijenili podaci o čestici koja je predmet postupka – iznimka od općeg ispravnog postupka kod osnivanja ili obnove

Tada se točna oznaka nekretnine upisuje prema “izlaznom” stanju prijavnog lista

Nekretnine iz zemljišnih knjiga koje su osnovane ili obnovljene po odredbama ZZK (novo)

Kako prijedlog bio pregledan i jasan treba poštovati odredbu članka 101. ZZK:„Jednim se prijedlogom može zahtijevati više upisa koji se svi temelje na istoj ispravi, upis istoga prava u više zemljišnoknjižnih uložaka ili upis više prava u istom zemljišnoknjižnom ulošku. „

Prijedlog Radne grupe za izradu Nacrta Prijedloga Zakona koji “nije prošao”:

„Pojedinačni ispravni postupak provodi se glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška, pojedine čestice upisane u određeni uložak, više čestica koje čine jednu stambenu ili gospodarsku cjelinu upisanih u više uložaka ili glede više čestica koje su predmet prijavnog lista izrađenog u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa na pojedinoj nekretnini odnosno čestici.“

Radi preglednosti i efikasnosti postupka,

prijedlozi za pojedinačni ispravni postupak

ipak bi trebali biti ograničeni na:

a) zahtjeve utemeljene na istoj ispravi

b) zahtjeve utemeljene na istoj pravnoj osnovi

Kada vlasništvo posebnog dijela nekretnine u

zemljišnoknjižnim ulošcima nije upisano na

pravilan način, suvlasnici imaju pravo

zatražiti ispravak takvog upisa i u

pojedinačnom ispravnom postupku, s time da

za svaki poseban dio (etažu) bude otvoren

poduložak, a ne samostalni zemljišnoknjižni

uložak.

Županijski sud u Varaždinu, Gž-347/07 od

30.travnja 2007.

Različite isprave kojima se dokazuje opravdanost

i utemeljenost prijedloga (razni ugovori,

rješenja o nasljeđivanju, potvrde katastra o

trajanju posjeda, javno ovjerovljene izjave

vlasnika ili nasljednika kojima se potvrđuje

pravo predlagatelja, svi drugi dokazi koji inače

ne mogu biti temelj upisa ….

Može se predložiti saslušanje svjedoka (susjedi

čestice, osobe koje imaju saznanja o povijesti

posjeda…)

Prijavni list katastra ako se uređuje stanje

čestice

Ukoliko je nekretnina u rješenju o nasljeđivanju utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja a prednica ostavitelja također nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, tada se nasljednik može upisati u zemljišnu knjigu kao vlasnik samo ukoliko pokrene pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom ali ne i temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

„No u pogledu nekretnina koje su u rješenju o nasljeđivanju utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo treba upozoriti žalitelja, da niti njegova prednica nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, a što znači da se na tim nekretninama, a na temelju predmetnog rješenja o nasljeđivanju, ne može upisati niti on kao nasljednik, jer nije udovoljeno materijalnoj pretpostavci knjižnog prednika iz čl. 40. ZZK.

To ne znači da nasljednik nije također izvanknjižni vlasnik tih nekretnina, budući da je on vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem, kao jednim od zakonom dopuštenih načina stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV).

Međutim, nasljednik se ne može upisati u zemljišnoj knjizi kao vlasnik na temelju rješenja o nasljeđivanju, već isti može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, radi sređivanja vlasništva ili utvrđivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.“

Županijski sud u Varaždinu, Gž-511/09 od 29.travnja 2009.

Rješenje upravnog tijela o izvlaštenju ne može se provesti u slučaju kada je izvlaštenje nekretnina izvršeno izvanknjižnom vlasniku, a da upisani zemljišnoknjižni vlasnici nisu bile stranke upravnog postupka, zbog nepostojanja knjižnog prednika.

„Nije sporno da je Ured za imovinsko pravne poslove u V. županiji u vrijeme donošenja rješenja o izvlaštenju predmetnih nekretnina bio nadležan za taj postupak, a isto tako nije sporna niti ovlast tog upravnog tijela da kod donošenja odluke kao prethodno pitanje rješava pitanje tko je stvarni vlasnik nekretnina koje su predmet postupka izvlaštenja, a kako bi se uopće mogla donijeti odgovarajuća odluka. Odbivši prijedlog predlagatelja u konkretnom slučaju sud prvog stupnja je zaključio da postoji prepreka traženom upisu, a to je da ne postoji knjižni prednik, budući je izvlaštenje provedeno od izvanknjižnog vlasnika Š. LJ., a kao zemljišnoknjižni vlasnici su upisane druge osobe, radi čega je zbog nepostojanja knjižnog prednika u smislu odredbe čl. 40 ZZK i odlučeno kao u izreci pobijanog rješenja. Stoga očito navedeno rješenje nije moguće provesti na temelju prijedloga, zbog nepostojanja materijalne pretpostavke za traženi upis – nepostojanja knjižnog prednika, već predmetno rješenje može predstavljati temelj za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka ili pak nekog drugog postupka u kojem će se srediti nesređeno zemljišnoknjižno stanje.“

Prema čl.200.a st. 5. ZZK/13: isprave

Prema (još važećem ZP): čl. 108. st.2 .-

javna ili javnovjerovljena isprava

Zaključak: ne mora uvijek biti riječ o

javnoj ili javnoovjerovljenoj ispravi

Preporuka: radi provođenja postupka i

utvrđivanja činjenica ipak priložiti neku

javnu ili javnoovjerovljenu ispravu

Praksa više sudova: kao dokaz - povijest

posjeda

Osigurava se javnost postupka: objava u

- Narodnim novinama

- na oglasnoj ploči suda,

- na oglasnoj ploči nadležnog ureda za katastar,

- na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave,

- na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa ili na drugi odgovarajući način

O trošku stranke (čl.200.d.st.3.ZZK)

Sadržaj oglasa prema sadržaju rješenja o otvaranju - mora biti jasno koji se upis i glede čega zahtijeva

Objava nad drugim lokacijama – poslije objave u Narodnim novinama ?

Postupak se vodi po službenoj dužnosti (čl.200.d.ZZK)

Prijedlog ima status prijave ili prigovora (kao da je podnesen nakon otvaranja postupka)- čl.200.st.7.ZZK

Sud donosi rješenje o zabilježbi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka(čl.200. b. ZZK) i istu upisuje u z.k.

Dostava rješenja o otvaranju (čl.200.e.ZZK)

Objavljuje se oglas u Narodnim novinama(čl.200.d. ZZK)

Počinje teći rok za prijave i prigovore (ne kraći od 30 dana niti dulji od 6 mjeseci od dana objave u Narodnim novinama)- čl.200.d.st.2.ZZK

Publiciranje prema trećima da je pokrenut pojedinačni ispravni postupak, pa se nitko ne može pozivati na to da za postupak nije znao niti morao znati

Svatko tko ima pravni interes može u otvorenom roku podnijeti prijavu ili prigovor

Dok se ne izbriše - čuva prvenstveni red

Ne zabranjuje daljnje upise u zemljišnu knjigu

Upisi suprotni odluci donesenoj na raspravi za ispravak se brišu po službenoj dužnosti ako je njihov sadržaj suprotan odluci suda

Brisanje zabilježbe – kad protekne rok od 30 dana od uredne dostave rješenja o upisu

Načelo ekonomičnosti postupka – ne dostavlja se svim osobama upisanim u zemljišnu knjigu (novo)

Ne dostavlja se primjerak oglasa i prijedlog (novo)

Rješenje se dostavlja:

a) podnositelju prijedloga

b) podnositeljima prijava i prigovora (? – kada?)

c) osobama koje su upis zahtijevale nakon zabilježbe (?-kada ?)

d) osobama iz zemljišne knjige, a kome – odrediti će sudac

Ako stignu prijave ili prigovori koji se odnose na predmet postupka, zabilježit će se u zemljišnu knjigu

Prijedlog, prijava i prigovor se raspravljaju u istom prvenstvenom redu – osiguran jednak položaj svih stranaka u postupku

Zakašnjele prijave i prigovori: raspravljaju se samo ako je o tome postignut sporazum nazočnih osoba

Po isteku roka zakazuje se rasprava za ispravak

Prijava – kada u zemljišnu knjigu treba upisati nešto što u nju nije upisano

Prigovor - kada neki upis ili njegov prvenstveni red treba izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati

Prijave i prigovori zabilježuju se na upisu na koji se odnose, a zaprimaju se svaka pod posebnim poslovnim brojem

Moraju biti utemeljeni na javnim ili privatnim ispravama kojima se čini vjerojatnim postojanje knjižnog prava čiji se upis zahtijeva

Učinak – kao i kod zabilježbe pokretanja i otvaranja postupka

Sve prijave i prigovori raspravljaju se u istom prvenstvenom redu, bez obzira na to kada su stigli sudu

Odgovarajuća primjena čl.193.st.4. ZZK koja propisuje da se na raspravi za ispravak ne raspravlja o prijavama i prigovorima koji su podneseni nakon isteka roka za ispravak, niti se dokazuje njihova osnovanost, osim ako su se nazočni sporazumjeli da se sa zakašnjelim prijavama ili prigovorima postupa kao da su podneseni u roku za ispravak.

Zakašnjele prijave i prigovore sud će odbaciti ali će sukladno čl.195.st.5. ZZK uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili djelomično, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak.

Ukoliko je glede određene nekretnine pokrenut pojedinačni ispravni postupak tada je sud dužan prijedlog odnosno rješenje HFP tretirati kao prijavu ili kao prigovor na upis te o tome odlučiti u istom postupku.

“Obzirom na činjenicu da je u pogledu predmetne nekretnine bio pokrenut pojedinačni ispravni postupak, to je prijedlog, odnosno rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju, KLASA:_______, URBROJ: _________od 24. lipnja 2009.g. trebalo tretirati ili kao prijavu ili kao prigovor na upis te o toj prijavi odnosno o prigovoru odlučiti u navedenom pojedinačnom z.k. ispravnom postupku, čime bi se poštivao prvenstveni red.“

Županijski sud u Varaždinu, Gž- 356/10-2 od 3.svibnja 2010.

Poziv se dostavlja prema čl.192. st.1:

a) predlagatelju,

b) osobama koje su podnijele prijave i prigovore,

c) osobama koje prema sadržaju zemljišne knjige imaju pravni interes,

d) osobama koje su se upisale nakon zabilježbe postupka

e) po potrebi ovlašteni inženjer geodezije (čl.200.g. ZZK)

Odluka suda: prijedlog,prijava i prigovor mogu biti:

a) potpuno ili djelomično usvojeni

b) odbijeni

c) odbačeni

Primjena pravila o ispravnom postupku iz postupka osnivanja zemljišne knjige

Dostava rješenja o ispravku: prema pravilima o dostavi iz čl.120. ZZK

Zaštita nenazočnih osoba, ali i radi neuredne

dostave – do sada: postavljanje privremenog

zastupnika

ZID ZZK/13: brisana odredba čl.192.st.4. ZZK

o postavljanju privremenog zastupnika na

raspravi

Ako se uredno pozvane osobe ne odazovu,

sud donosi odluku na temelju stanja spisa -

primjena čl.192. st.4 . ZZK

Protiv rješenja o otvaranju:

a) prijava ili prigovor u roku za ispravak

b) parnica ili drugi postupak, nakon zaključenja

pojedinačnog ispravnog postupka

Kad je prijedlog za pokretanje odbijen ili

odbačen: žalba

Protiv odluke donesene na raspravi za

ispravak: primjena čl.194.st.3. ZZK – ne

žalba, nego tužba za ispravak ili postupak

pred drugim nadležnim tijelom

Kad zemljišnoknjižni sud rješenjem odbije prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka protiv tog rješenja dopuštena je žalba

„ Osnovan je navod predlagatelja u žalbi da je prvostupanjski sud dao pogrešno pravnu uputu uskraćujući im pravo na žalbu protiv rješenja pozivajući se na čl.194.st.3. ZZK, jer se prema navedenoj zakonskoj odredbi protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba ali ona ne sprječava ostvarenje prava u parnici pred sudom.

Kako prvostupanjski sud nije, temeljem čl.186. ZZK otvorio pojedinačni ispravni postupak, niti je temeljem čl.191. ZZK zakazao raspravu za ispravak, uskraćujući pravo na žalbu a gubeći iz vida čl.123.st.1. ZZK temeljem kojeg je protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku dopuštena žalba osim ako zakonom nije drugačije određeno, žalba u ovom postupku je dopuštena.“

Županijski sud u Zadru, XIV Gž-1868/05 od 28.prosinca 2007.

Županijski sud u Varaždinu, Gž-491/07 od 14.svibnja 2007.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1420/2003-2 od 4.prosinca 2003.

Protiv rješenja donesenog na raspravi za ispravak u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku nije dopuštena žalba

„Kao što je to prvostupanjski sud i naveo u rješenju koje je donijeto na raspravi za ispravak a kojim je taj sud prihvatio prijavu za upis predlagatelja, protiv rješenja donesenog na raspravi za ispravak u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, nije dozvoljena žalba već osobe čiji prigovori nisu usvojeni svoje pravo mogu ostvariti u parnici tužbom za ispravak sukladno čl. 197. ZZK-a, a nikako žalbom na pobijano rješenje koje je donijeto po službenoj dužnosti zbog ispunjenja uvjeta iz čl. 196. st. 2. ZZK-a i čl. 110. PZK-a.“

Županijski sud u Varaždinu, 12 Gž -1052/10-2 od 13.listopada 2010.

„ Odredba čl.200. Zakona o zemljišnim knjigama ništa ne govori o mogućnosti izjavljivanja pravnih lijekova protiv odluka koje se donose u pojedinačnom ispravnom postupku, no odredbom čl.110.st. Pravilnika (Poslovnika) propisano je da protiv rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka nije dopuštena posebna žalba, što ne sprječava osobe koje za to imaju pravni interes da svoja prava ostvaruju u tijeku ispravnog postupka, odnosno u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Isto tako, odredbama čl.113.i 114. Pravilnika (Poslovnika), propisano je da se u pojedinačnom ispravnom postupku primjenjuju odredbe koje reguliraju opći ispravni postupak, tj. odredbe čl.196.do 197. citiranog Zakona. Ni navedene odredbe na koje upućuju odredbe čl.113. i 114. Pravilnika (Poslovnika) ne predviđaju mogućnost izjavljivanja žalbe protiv rješenja o otvaranju ispravnog postupka.”

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2049/01 od 18.siječnja 2001., IO VSRH 1/2002, Gž-151/08 od 29.01.2008.

Žalbom protiv rješenja kojim je po

službenoj dužnosti određeno brisanje

zabilježbe koja je upisana po službenoj

dužnosti u tijeku vođenja zemljišno

knjižnog pojedinačnog ispravnog

postupka, ne može se pobijati rješenje

donijeto u tom zemljišnoknjižnom

postupku

Županijski sud u Varaždinu, 12 Gž-

1052/10- 2 od 13.listopada 2010.

Protiv rješenja kojim je zemljišnoknjižni

sud odbio prijedlog za spajanje

pojedinačnih ispravnih postupaka (čl. 200.

ZZK), nije dopuštena posebna žalba, jer se

radi o rješenju koje se odnosi na

upravljanje postupkom.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1760/07 od 2-

studenoga 2007.

U konkretnom slučaju radi se o tužbi za ispravak iz čl. 197. u svezi čl. 200. ZZK,a ne o brisovnoj tužbi iz čl. 129. ZZK, kako to neosnovano tvrde žalitelji. Odredba čl. 197. ZZK ne određuje koje je činjenice bitne za donošenje odluke o zahtjevu za ispravak zemljišnoknjižnog upisa dužan dokazati tužitelj odnosno tuženik, zbog čega u ovom postupku vrijedi opće pravilo o teretu dokazivanja. Dosljedno tome u parnici po tužbi za ispravak upisa u zemljišnoj knjizi izvršenog u pojedinačnom ispravnom postupku temeljem odluke suda tužitelj mora dokazati da je on odnosno njegov pravni prednik bio upisan u zemljišnoj knjizi kao nositelj prava čiju zaštitu traži, te da je on zbiljski (stvarni) vlasnik sporne nekretnine.

Županijski sud u Zadru, Gž-1482/04 od 5.prosinca 2007.

„ (3) Ovlašteni zemljišnoknjižni referent i sudski savjetnik mogu provoditi i sve radnje u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima, do donošenja odluke, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(4) Nacrte zemljišnoknjižnih rješenja u redovnom postupku kao i pojedine radnje koje su potrebne u pripremi rasprave u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima iz nadležnosti ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i sudskog savjetnika, može pripremati odnosno provoditi i zemljišnoknjižni referent koji nema posebne ovlasti, ali pod nadzorom ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, sudskog savjetnika ili zemljišnoknjižnog suca.“

_______________________________________________________

„ (6) Osnivanje, obnovu i dopunu zemljišne knjige provodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik, ali pojedine radnje u postupku mogu se povjeriti i ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu prema odluci predsjednika suda ili osobe koju on na to ovlasti.

(7) Pojedine radnje u postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige mogu se povjeriti i zemljišnoknjižnom referentu koji nema posebno ovlaštenje, koji će te poslove obavljati pod nadzorom suca ili sudskog savjetnika .“

Prema Zakonu o sudskim pristojbama -

250,00 kuna za pokretanje postupka

Trošak objave oglasa u Narodnim novinama -

450,00 kuna

Trošak izlaska suda na teren (nije obavezan,

ali se preporučuje)

Geodetski vještak ?

Svrha postupka: ista kao kod osnivanja i

obnove zemljišne knjige

Upis (barem pretpostavljenog, živog) vlasnika

Savršen propis ne postoji ….

Postupak treba detaljno propisati

Poslovnikom, radi ujednačavanja prakse

Edukacija

Ana-Marija Končić Voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela

Općinskoga suda u Sesvetama Zagreb, 19.svibnja 2014.

Uređenje zemljišnoknjižnog stanja čestica na kojima se nalaze (prije svega) zgrade kolektivnog stanovanja sagrađene do 1.siječnja 1997., ali i sve druge zgrade sagrađene do 1.1.1997. u kojima se nalaze neupisani posebni dijelovi

Zatvaranje evidencije knjige položenih ugovora, koja je bila zamišljena kao prijelazno rješenje za potrebe upisa stanova koji su otkupljeni prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo

Obveza još iz zajma Svjetske banke od 2002. Pravilnik je posljedica nepotpunog i neistinitog

stanja z.k.čestica, pa ga treba primijeniti kao da se vodi postupak obnove zemljišne knjige

Dopuna Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – dopuna čl.379.st.1 točka 10.

Dužnost upravitelja da pokrene sve potrebne postupke pred nadležnim tijelima državne uprave i sudovima u svrhu upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama.

Narodne novine 60/10, prvi Pravilnik

Izmjena naziva Pravilnika Uređeni i pojašnjeni postojeći instituti Dodani novi instituti Cilj – upis što većeg broja čestica, zgrada i

posebnih dijelova

Svi problemi nisu riješeni – zapreke su i dalje u ZoG i ZDIKN

Nije moguće upisati građevne čestice bez utvrđenja iste, niti zgrade bez akta za uporabu

pa nema upisa u glavnu zemljišnu knjigu …. a stanovi su prodani (naročito u odnosu na

otkup)

Čl.1. Pravilnika - dodano: Postupak povezivanja provodi se i na

područjima sudova gdje KPU nikad nije bila ustrojena

Postupak povezivanja provodi se i za zgrade u kojima postoje posebni dijelovi a za koje nije otvoren niti jedan poduložak KPU

Djelomično povezivanje

Dužnost upravitelja da prije postupka povezivanja u pisanom obliku obavijesti suvlasnike o obvezi pokretanja te troškovima i naknadama postupka

Dužnost prinudnog upravitelja da provede postupak povezivanja

Postupak može pokrenuti i suvlasnik (vlasnik posebnog dijela)

Ako postupak pokreće suvlasnik, a zgrada ima upravitelja, tada je on dužan sudjelovati u postupku

Sudjelovanje u postupku: dostavljanje svih isprave koje se odnose na zgradu, sudjelovanje na raspravi …

Kad zgrada nema upravitelja (mali broj posebnih dijelova) – uvijek postupak na prijedlog suvlasnika

Propisano je što su prethodne radnje (svi postupci pokrenuti pred tijelima državne uprave u svrhu upisa zgrade na građevnoj čestici- rješenje o utvrđivanju građevne čestice, svi geodetski elaborati i slično)

Prethodne radnje nisu dio postupka pred sudom

1) dokaz da je utvrđena građevna čestica (npr. građevinska dozvola, rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine),

2) izvod iz katastra zemljišta o nekretnini (posjedovni list i kopija katastarskog plana),

3) potvrda nadležnog ureda za katastar o identifikaciji katastarske čestice, ako se podaci zemljišne knjige i katastra o katastarskoj čestici ne slažu samo u odnosu na broj katastarske čestice,

4) odgovarajući geodetski elaborat, prijavni list ako je katastarska čestica kao građevna čestica formirana u katastru, a promjena nije provedena u zemljišnoj knjizi,

5) međuvlasnički ugovor iz članka 375. ZV ako je sklopljen ili potvrda o posebnim dijelovima iz članka 5. ovog Pravilnika ili druge isprave koje opravdavaju prijedlog,

6) podaci o podulošcima iz knjige položenih ugovora, i 7) isprava na temelju koje bi neupisani vlasnik posebnog dijela mogao

zatražiti upis, …… ako Pravilnikom nije propisano drugačije Prilozi pod 3), 4) i 7) su opcionalni

Sve isto kao u Pravilniku 60/10 – ali je definirano: a) Sadržaj potvrde o posebnim

dijelovima(čl.5.Pravilnika) b) Kada nije potrebno priložiti dokaz da je utvrđena

građevna čestica (čl.4.Pravilnika) c) Prilog mogu biti ca) ili potvrda o posebnim dijelovima ili cb) međuvlasnički ugovor (čl.17.st.1. toč. a) i b)

Pravilnika Ove promjene su - posljedica postupanja nekih sudova - pokušava se smanjiti birokratiziranje

Potvrda ima poseban značaj u odnosu na opis posebnih dijelova

Sastavlja upravitelj(ili suvlasnik) Sadržava: a)popis svih posebnih dijelova i pripadaka

zgrade koja je predmet postupka, neovisno o tome postoje li u trenutku izdavanja potvrde podaci o vlasniku

b)popis vlasnika posebnih dijelova, odnosno osoba u čiju korist se predlaže upis prava vlasništva ili kojega drugoga knjižnog prava

Čl.17.st.3. Pravilnika: u slučaju kada se podaci o posebnom dijelu upisani u zemljišnu knjigu ili knjigu položenih ugovora ne slažu s podacima iz međuvlasničkog ugovora ili potvrde o posebnim dijelovima, točnim podatkom o posebnom dijelu smatra podatak iz međuvlasničkog ugovora ili potvrde o posebnim dijelovima

Čl.18. Pravilnika:temeljem potvrde može ispraviti podatak o posebnom dijelu u slučaju kada posebnom dijelu pripada određeni pripadak, a u ugovoru ili drugoj ispravi pripadak nije posebno naveden sud ne mora provoditi poseban dokazni postupak u odnosu na činjenicu navedenu u potvrdi

Sve promjene učinjene su u svrhu: a) Pojednostavljenja postupka b) Smanjenja troškova postupka

Nije nužni prilog: - ako je površina čestice koja je predmet postupka

istovjetna u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi i ako je na njoj izgrađena jedna zgrada

- – ako je iz kopije katastarskog plana vidljivo da je na čestici izgrađeno više zgrada koje su u građevinskom smislu međusobno povezane i koje sve čine jednu stambenu cjelinu, pa parcelacija zbog korištenja zemljišta nije moguća,

– ako odgovarajućim geodetskim elaboratom zemljišnoknjižnom sudu bude dostavljen podatak o čestici na kojoj je izgrađena jedna ili više zgrada koja je već evidentirana u katastarskom operatu

– ako je predmet postupka čestica zgrade (zgradna čestica)

Za upis nije potrebno: 1. pisana suglasnost svih suvlasnika te

nekretnine iz članka 73. stavka 1. ZV 2. potvrda da je posebni dio samostalna

uporabna cjelina iz članka 73. stavka 3. ZV Nema potrebe za etažnim elaboratima Nema potrebe da svi vlasnici budu poznati

(za slučaj da netko od vlasnika odbija upis prava vlasništva)

Čl.8.Pravilnika - Sud rješenjem poziva: ako prijedlog za povezivanje nije razumljiv,

ne sadržava sve što je potrebno ili nisu priloženi svi nužni prilozi da bi se po njemu moglo postupiti, sud poziva da se roku od 30 dana prijedlog za povezivanje ispravi, dopuni, odnosno dostavi nužne priloge u skladu s danom uputom

U protivnom, prijedlog se odbacuje i određuje brisanje plombe

Kada je na jednoj čestici sagrađeno više zgrada, a nije moguće drugačije formirati građevnu česticu

Kada jednom zgradom sa više kućnih brojeva (više ulaza) upravlja više upravitelja

- ako tim zgradama upravlja više upravitelja, oni podnose prijedlog neovisno jedan od drugoga

Smatramo da nema zapreke da se taj postupak primjeni i u slučaju kada jedan upravitelj upravlja jednom zgradom, ali ne može podnijeti cjelovit prijedlog, jer na primjer, u jednom od ulaza postoji neki problem koji bi onemogućio upis preostalih posebnih dijelova u drugim ulazima zgrade

(ilegalno sagrađeni dijelovi i slično)

Podnositelj prijedloga to mora posebno naznačiti u prijedlogu

Sud će kod donošenja odluke povodom prijedloga za djelomično povezivanje na kraju upisa učiniti vidljivim da se upis odnosi samo na određenu zgradu ili kućni broj određene zgrade

Nakon što u zemljišnu knjigu budu upisane sve zgrade sagrađene na istoj čestici ili svi kućni brojevi određene zgrade, sud će brisati upise o djelomičnom povezivanju po službenoj dužnosti (čl.10.Pravilnika)

Raspravu vodi i odluku donosi sudac pojedinac ili sudski savjetnik pod nadzorom suca, uz sudjelovanje zemljišnoknjižnog službenika

Pravila izvanparničnog, supsidijarno parničnog postupka

Čl.13. - sud na raspravi izvodi sve dokaze koje u tu svrhu smatra potrebnima, uključujući i izvođenje dokaza očevidom na nekretnini

Na raspravu se poziva: - upravitelj - osobe koje nisu upisane kao vlasnici posebnih dijelova

u ZK ili KPU - druge osobe po potrebi (vlasnici koji žele izmijeniti

neki podatak, vještaci …)

Dužnost upravitelja -čl.12.st.2.Pravilnika: Obavještava o raspravi sve suvlasnike

putem ovlaštenog predstavnika stanara, pa raspravi mogu pristupiti svi suvlasnici

(nema obaveze suda da obavijesti sve suvlasnike – postoji obaveza pozivanja predlagatelja, upravitelja i osoba koje nisu priložile isprave potrebne za upis)

Kad su svi posebni dijelovi upisani u KPU/ZK Kad su priložene sve isprave za donošenje

rješenja i ništa ne treba posebno utvrđivati Rješenje može donijeti i sudski savjetnik ili

ovlašteni z.k.referent po nalogu suca Može na prijedlog, ali sud može o tome

odlučiti i samostalno Norma ???

Upisuje se katastarska čestica prema podacima katastarskog operata (radi usklađenja podataka zemljišne knjige sa podacima katastra) – ako podaci ZK i operata nisu istovjetni

Temelj upisu može biti svaki odgovarajući geodetski elaborat

Ako je zgrada već upisana, upisuje se i pozitivna zabilježba iz čl.174. ZoG

Čl.17. Pravilnika: ne upisuju do tada uknjiženi vlasnici ili nositelji prava korištenja na zemljištu, ako prema podacima međuvlasničkog ugovora ili potvrde o posebnim dijelovima nisu utvrđeni kao nositelji prava vlasništva

Čl.17.st.6. Pravilnika: primjena pravila pojedinačnog ispravnog postupka kad ne postoje isprave podobne za upis u zemljišnu knjigu

Čl.21.Pravilnika: ne prenose se nedopušteni upisi i bespredmetni upisi (čl.203.ZZK)

Upis svih posebnih dijelova i svih pripadaka zgrade

Opis posebnih dijelova: podatak o namjeni, sobnosti, položaju i površini posebnog dijela uz navođenje pripatka

Kad se podaci o stanu/poslovnom prostoru koji je upisan u zemljišnu knjigu ili KPU ne slažu sa podacima međuvlasničkog ugovora ili potvrde, točnim se smatra podatak međuvlasničkog ugovora ili potvrde

Suvlasnički udjeli : 1. međuvlasnički ugovor iz čl.375. ZV 2. pisana suglasnost svih suvlasnika 3. upis suvlasničkog udjela koji je jednako velik

kao i dijelovi ostalih suvlasnika ili upis u 0/0 dijela

Upis prava vlasništva prema podacima: a. KPU b. Zemljišne knjige c. Isprava za upis podnesenih u postupku

povezivanja Kad se ne može utvrditi pravo vlasništva: a. U ZK je upisan pravni prednik osobe koja je

stekla pravo vlasništva prema odredbama ZV o pretvorbi društvenog vlasništva ili osobe za koju ZK sud može utvrditi da na posebnom dijelu ima pravo vlasništva stečeno na temelju odredaba posebnih zakona – upis te osobe

b. U konačnici – Republika Hrvatska

Posebni dijelovi koji su prenamijenjeni po svojoj namjeni, površini i slično, upisat će se u zemljišne knjige na temelju odgovarajućih akata o građenju i uporabi

Ako vlasnici posebnih dijelova ne raspolažu ispravama na temelju kojih je došlo do promjena u posebnom dijelu, posebni dio će se upisati prema stanju koje je bilo kod izgradnje zgrade

? Nalaz sudskog vještaka ? ? Ili izvorni projekt ? Ili ……

Mogu se upisati samo na temelju podatka

međuvlasničkog ugovora ili potvrde, bez obzira da li su navedeni u ugovoru (čl.18. Pravilnika)

Pripadak – sve iz čl.67.ZV (otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po posebnom dijelu)

Prijedlogom upravitelja (drugog podnositelja ?) – upis posebnih dijelova i vlasnika u KPU

Po potrebi - po pravilima pojedinačnog ispravnog postupka

Predradnja za upis u zemljišnu knjigu koji će se obaviti kada se za to steknu uvjeti (npr. upis zgrade u zemljišnu knjigu)

Žalba nije dopuštena Prijave i prigovori prema odredbi članka

188.194. i 195. ZZK (osnivanje i obnova zemljišne knjige, odnosno pojedinačni ispravni postupak)

Rok: 30 dana od dana kada je upravitelj primio rješenje (alternativno: podnositelj prijedloga ?)

Pravilnik propisuje da se u postupku povezivanja mora upisati i čestica, ako nije formirana za ZK

Izrada geodetskog elaborata – prijavnog lista za zemljišnu knjigu (v. čl. 55. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima)

Pretpostavka izradi prijavnog lista - stanje na terenu odgovara stanju podataka katastarskog elaborata

Čestica koju treba formirati sastoji se od više čestica različitih vlasnika ili se sastoji

od dijelova čestica 1. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u

postupku povezivanja uz primjenu pravila pojedinačnog ispravnog postupka, ako se sud ne odluči za primjenu čl.17.Pravilnika (kad se ne prenose postojeći upisi)

2. Odgovarajući geodetski elaborat za upis čestice i zgrade u zemljišnu knjigu

Izrada odgovarajućeg geodetskog elaborata za građevinsko zemljište radi formiranja čestice (čl.9.Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima)

Potvrda elaborata od strane tijela nadležnog za prostorno uređenje

Izrada geodetskog elaborata za upis zgrade Provedba upravnog postupka za: a) Formiranje čestice b) Upis zgrade Dostava prijavnog lista za zemljišnu knjigu putem

stranke ukoliko je potrebno prethodno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa / dostava po službenoj dužnosti

Zgrada je upisana u katastru a nije upisana u zemljišnu knjigu

Nekadašnji čl.152.st.3.ZP (brisan) - promjena izgrađenosti provodi se prema podacima A I lista KPU, bez prijavnog lista katastra

Sada : primjena odredaba Zakona o gradnji Izrada prijavnog lista za upis zgrade u zemljišnu

knjigu uz dostavu obavijesti o temelju upisa zgrade u katastar (čl.148. i 149. ZoG)

Zgrada nije upisana ni u zemljišnu knjigu, ni u katastarski operat

Prilaganje akta za uporabu ili drugog odgovarajućeg akta koji zamjenjuje akt za uporabu (akti iz čl.175. ZoG)

Geodetski elaborat za upis zgrade u katastarski operat

Upravni postupak Izrada prijavnog lista za zemljišnu knjigu uz

dostavu pravomoćnog rješenja i obavijesti iz čl.148.ZoG,radi provedbe u zemljišnoj knjizi

Traženje dokumentacije za upis Izgubljena, uništena, ukradena

dokumentacija – tvrdnju treba dokazati pa se izdaje uporabna dozvola iz čl.190.ZG

Zgrada izgrađena prije 15.02.1968. – uporabna dozvola iz čl.184. ZoG

Ne treba Kad je zgrada upisana u zemljišnim knjigama Kad je zgrada upisana u katastarskom

operatu To znači da je građevna čestica utvrđena

Potrebna je Kad je jasno vidljivo da određenoj zgradi

pripada nerazmjerno velika površina zemljišta oko zgrade, kad je na jednoj čestici izgrađeno više zgrada -tada sud može uputiti predlagatelja u postupak iz čl.157. Zakona o prostornom uređenju

Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine:

1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina

2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica

3. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom

4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine

5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

Prema Pravilniku- obveza upisa svih posebnih dijelova, bez obzira na volju vlasnika

Temelj upisa neupisanih posebnih dijelova - potvrda sa popisom i opisom posebnih dijelova i pripadaka

Upis neupisanog prava vlasništva - isprave + primjena pravila pojedinačnog ispravnog postupka po potrebi

Ne postoji obveza upisa prava vlasništva, pa se nikoga ne može na to prisiliti, ali se uvijek može provesti upis za korist osobe iz čl.17.st.4 Pravilnika

Odbijanje da se u postupku provede prijavni list radi formiranja čestice

Upućivanje u pojedinačni ispravni postupak kao prethodni postupak, kad je vlasničko stanje čestice nesređeno – u tom slučaju pitanje je aktivne legitimacije za podnošenje prijedloga

Da li predmet postupka može biti zgrada u kojoj se nalaze samo poslovni prostori

Neuredni i

nepotpuni prijedlozi

Statističko vrednovanje postupka

V.čl.95. do 99. ZZK (shodna primjena) Jasno naznačiti koje sve upise treba provesti

(upis čestice, upis izgrađenosti, prijenos podataka iz KPU, upis neupisanih dijelova, upis neupisanih vlasnika, zatvaranje poduložaka KPU) pa potom predložiti odgovarajuće upise redoslijedom od prve do zadnje etaže

Uskladiti opis posebnog dijela (čl.17. st. 2. Pravilnika)

V.čl.15. do 20. Pravilnika Djelomično povezivanje ili postupak bez

održavanja rasprave – posebno naznačiti u uvodu prijedloga

Navesti sve priloge prijedlogu

Kad su priložene sve potrebne isprave Ako su isprave za upis prava vlasništva u

fotokopiji, predložiti da sud pozove na dostavu izvornika

Ostale isprave moraju biti u izvorniku ili ovjerenoj preslici

Punomoć za zastupanje – za upravitelja je dovoljan ugovor sa suvlasnicima o upravljanju zgradom (ovlaštenje proizlazi iz ZV)

Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskoga suda u

Sesvetama

Zagreb, 19.svibnja 2014.

Javne ceste: čl.123. do 126. ZC

Nerazvrstane ceste: čl.131.do 133.ZC

Ceste izgrađene do 1.1.1997. ili ceste

izgrađene do stupanja na snagu ZC ?

Naše stajalište - predmet upisa su ceste

izgrađene do stupanja na snagu ZC jer ZC

radi razliku:

a)za ceste izgrađene prije stupanja na snagu

zakona i to za javne ceste u čl.3. st.6. ZC a

za nerazvrstane u čl.102. ZC;

b) za ceste izgrađene nakon stupanja na snagu

zakona u čl.123. i 131. st.3.ZC

Odredbe ZZK - čl.40.

Odredbe Zakona o prostornom uređenju koje

se odnose na uvjete koji određuju kada je

dopuštena parcelacija građevinskog područja

odnosno građevinskog zemljišta izvan

građevinskog područja

Odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru

nekretnina - o parcelaciji

Objašnjenje Državne geodetske uprave

KLASA:932-01/12-02/182 URBROJ:541-03-11-

12-28 od 24.10.2012. - www.dgu /Arhiva

vijesti +

Zakonske odredbe+ “kuharica” = upisana

cesta ???

Za ceste koje nisu upisane u zemljišne

knjige izrađuje se snimka izvedenog stanja

(toč.2. Objašnjenja)

Snimka se uspoređuje sa česticama

evidentiranim u katastarskom operatu

Usporedbom se utvrđuje:

A) je li cesta izvedena unutar katastarske

čestice ceste koja postoji na kat. planu ili

B) za evidentiranje ceste treba izraditi

geodetski elaborat

Linije koje tvore prikaz kolnika ceste i

parkirališta u razini kolnika

Linije kojima se zajedno ili odvojeno

prikazuju nogostupi i biciklističke staze(ako

su širi od 1 m)

Nasipi i usjeci koji postoje na cestovnom

zemljištu i linije kojima se prikazuju

cestovne građevine

Granica zemljišta na kojem je izgrađena

cesta prema izvedenom stanju i identične

točke

Granice zemljišta obilježava (ako već nisu obilježene) i pokazuje - prema izvedenom stanju vidljivim trajnim oznakama –

a. osoba koja upravlja cestom ili

b. ovlašteni predstavnik JLS

Snimci izvedenog stanja obavezno se prilaže odluka o javnoj ili nerazvrstanoj cesti

Snimka izvedenog stanja može se izraditi i “preklapanjem” sa digitalnom ortofoto kartom

Usporedbom snimke sa katastarskim planom

utvrdi se da granice izvedenog stanja

odgovaraju granicama jedinstvene kat.

čestice evidentirane na kat. planu – ne

izrađuje se geodetski elaborat nego se

izrađuje prijavni list za zemljišnu knjigu s

kopijom plana kojim se predlaže upis ceste u

zemljišnu knjigu

Prijavni list se ovjerava u Uredu za katastar

kao da je to geodetski elaborat za promjenu

načina uporabe zemljišta

1. Ako se izvedeno stanje ne poklapa sa stanjem

kat. operata (nije stvarno stanje)

2. Ako u katastarskom planu nije evidentirana

jedinstvena katastarska čestica ceste

3. Ako jedinstvena katastarska čestica nije

upisana u zemljišnu knjigu

4. Ako jedinstvena katastarska čestica nije

upisana u kat. operat, tada se

Izrađuje se geodetski elaborat izvedenog stanja

Elaboratom se formira jedinstvena kat. čestica

na kojoj je izvedena javna ili nerazvrstana

cesta

Izrađuje se kad cesta nije upisana u

katastarski operat ili u njemu nije

evidentirano njezino stvarno stanje

Početak postupka – javni poziv u lokalnom

glasilu

Svrha: obavještavanje vlasnika susjednih parcela da

započinje postupak izrade elaborata

Javni poziv sadrži:

obavijest o cesti koja je predmet elaborata, nazivu

katastarske općine, oznaci ceste i opisu dionice;

obavijest o datumu početka radova (postupak

obilježavanja granica zemljišta) te podatke o ovlaštenom

inženjeru/inženjerima koji kao odgovorne osobe izrađuju

elaborat;

Pozivom se određuje i vrijeme u kojem nositelji prava na

zemljištu mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog

stanja (javni uvid) te zatražiti druga potrebna pojašnjenja

Unutar 1 k.o. – ako za evidentiranje 1 nerazvrstane ceste treba formirati više jedinstvenih kat. čestica jer je presijecaju druge javne ili nerazvrstane ceste, javna ili opća dobra – sve se čestice mogu obraditi 1 elaboratom

1 elaboratom može se obraditi i više nerazvrstanih cesta unutar 1 k.o.

Za ulice: 1 ulica = 1 jedinstvena kat. čestica, osim kad je presijecaju druge ulice ili ceste

Zemljišta na kojima su parkirališta, nogostupi i biciklističke staze u razni kolnika a nisu u sastavu ceste, formiraju se kao zasebne čestice na kojima je izvedena nerazvrstana cesta

Upisuju se svi bitni podaci o izradi elaborata

Sadrži presliku javnog poziva i popis osoba koje su zatražili uvid u elaborat izvedenog stanja

Izvješće se izrađuje samo radi utvrđivanja granica zemljišta novonastale čestice

Izvješće potpisuje predstavnik pravne osobe koja upravlja cestom / predstavnik JLS

Potpisivanjem izvješća daje se suglasnost na elaborat

Drugi nositelji prava ne moraju dati suglasnost na elaborat

Izdaje se nakon što je elaborat izložen na javni uvid

U očitovanju se iskazuje:

-da je predmet geodetskog elaborata točno

određena cesta/ulica navedena u nekoj od odluka ;

-da geodetski elaborat u novom stanju

prikazanom u elaboratu, odgovara izvedenom stanju ceste te

-da je cesta izgrađena ili rekonstruirana do stupanja na snagu ZC

Prijavni list za zemljišnu knjigu sa kopijom

katastarskog plana (izrađen na temelju

geodetskog elaborata)

Snimka izvedenog stanja

Odgovarajuća odluka o nerazvrstanoj cesti ili

Odgovarajuća odluka o ulici

Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj

cesti (JLS , tvrtka koja upravlja cestom …)

Upis glasi: javno dobro u općoj uporabi u

neotuđivom vlasništvu JLS - kojim upravlja

XY (opcionalno)

Temelj prema ZC = akt o razvrstavanju

Akt o razvrstavanju nije podoban za upis, kao

niti sami podaci katastra o česticama

Razlog: akt ne sadržava podatak o česticama

Temelj upisa: akt o razvrstavanju + podatak

katastra kojim se identificira čestica iz akta

Ako status ceste nije očigledan iz stanja

zemljišne knjige još i: uvjerenje o statusu

ceste

JLS određuje naziv Odlukom o nerazvrstanim

cestama

Ime ulice vodi se u Registru prostornih

jedinica

Za nerazvrstane ceste koje nemaju svoje

posebno ime u odluci JLS i nisu ulice upisuje

se ime rudine

Ako se radi o postojećem upisu, a cesta

nema naziva - prijavni list za upis naziva

(imena)

Nesklad Objašnjenja DGU i Zakona o cestama

Točka 6. Objašnjenja se oslanja na čl.66.

st.3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru

nekretnina(tzv. prethodna provedba u

zemljišnoj knjizi putem stranke) i čl.34. st.2.

Pravilnika o katastru zemljišta , koji

propisuje da se promjena u katastru provodi

nakon što promjena bude prethodno

provedena u zemljišnoj knjizi

Katastar nakon toga provodi promjenu u

neupravnom postupku

„Ovaj geodetski elaborat izvedenog stanja

ceste odgovara svrsi za koju je izrađen te se

može koristiti za potrebe provođenja

promjena u katastarskom operatu. Za

provođenje promjena temeljem ovog

elaborata u katastarskom operatu potrebna

je prethodna promjena u zemljišnoj knjizi.”

Sudovi odbijaju provedbu

ZC propisuje da se promjene u zemljišnoj

knjizi provode tek nakon što je čestica ceste

evidentirana u katastru

Objašnjenje DGU je svrhovito ali suprotno

Zakonu

Čl.131. st.3. ZC: Nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.

Čl.131. st.5. ZC: na način iz stavka 3. u zemljišnu knjigu upisuju i nerazvrstane ceste iz stavka 4.članka 131. ZC , odnosno one nerazvrstane ceste koje nisu upisane u katastru

Čl.132. st.5. ZC: promjena u zemljišnoj knjizi provodi se nakon provedbe u katastru

Identične odredbe kao za nerazvrstane ceste

Čl.124. st.1.ZC propisuje da se javne ceste koje nisu evidentirane u katastru evidentiraju u katastru na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta (čl.7.Z.st.2. ZC) i geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a da se upis u zemljišnoj knjizi provodi sukladno čl.123. ZC

Čl.123. ZC propisuje da će se ceste u zemljišnoj knjizi evidentirati tek kad je za njih izrađena snimka izvedenog stanja i kad su evidentirane u katastru

Cesta mora biti upisana u katastar

Katastar mora provesti upravni postupak

Upis u katastru se provodi tek nakon što je

postupak pravomoćno okončan

Iz postupka može proizaći upravni spor, pa će

upis ceste biti proveden …..??

Nakon toga tek provedba u zemljišnoj knjizi

Pravomoćan upis ceste u katastarskom operatu

Provedba u zemljišnoj knjizi bez obzira na stanje vlastovnice

i teretovnice

Dopušten je prigovor, odnosno kasnije žalba protiv Z rješenja

Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu

Republike Hrvatske i ne mogu se otuđiti iz vlasništva

Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna

prava, osim u slučajevima propisanim ZC-om (čl. 3. st. 1. i 2.

ZC-a)

Čl. 101. st. 2. ZC-a: nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz

vlasništva JLS niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava,

osim prava služnosti i prava građenja…

Stranku se može uputiti da pravo na naknadu zahtijeva u

odgovarajućem postupku pred sudom ili drugim žalbenim

tijelom

1. ZK sud provodi promjenu

2. Katastar preuzima podatak zemljišne knjige u neupravnom postupku

3. Vlasnici izjavljuju prigovore, a zatim žalbu

4. Zabilježba prigovora u zemljišnoj knjizi

5. Izvadak kojim se dokazuje pravni status ceste ima zabilježbe prigovora/žalbe

6. Prakse županijskih sudova još nema

7. Ako županijski sud prihvati žalbene razloge, naredit će uspostavu z.k. stanja kakvo je bilo prije provedbe

8. ???????