26

Prezentacija Saobracajna Signalizacija Dzenis Demic

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacija Saobracajna Signalizacija Dzenis Demic

Citation preview

OSNOVE SAOBRAĆAJNICA

Tema : Saobraćajna signalizacija

II SEMINARSKI RAD

Student: Demić Dženis 08-015/10

Profesor: Mr Nazim Manić

DRŽAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU DEPARTMAN: TEHNIČKE NAUKE Studijski program: GRAĐEVINARSTVO

Saobraćajna signalizacija

o Saobraćajna signalizacija obuhvata sredstva i uređaje kojima se obezbeđuje praćenje,kontrola i vođenje saobraćajnih tokova(obeležavanje na kolovozu,saobraćajni znaci sa stalnim i promenljivim sadžajem,svetlosna signalizacija i slično) sa ciljem ostvarenja projektovanog režima odvijanja saobraćaja.

o Osnovne odredbe o saobraćajnoj signalizaciji formulisane su pravilnikom o saobraćajnoj signalizaciji u kojem su posebno propisane: vrste značenja, oblik, boja, mere, materijali za izradu saobraćajne signalizacije i pravila postavljanja saobraćajne signalizacije na putevima.

o Saobraćajna signalizacija može biti horizontalna i vertikalna signalizacija.

Horizontalna signalizacija

o Horizontalna signalizacija (HS) se može definisati kao skup posebno oblikovanih geometrijskih elemenata (linija, figura, polja) i natpisa, čijim se kombinovanjem (prilikom projektovanja) i ugradnjom (na kolovozu) formiraju oznake.

o Horizontalna signalizacija postoji i na drugim (saobraćajnim) površinama: trotoarima, komunikacijama unutar garaža i parkinga, aerodromskim pistama i platformama tj. horizontalne signalizacije se mogu upotrebiti praktično na svim (saobraćajnim) površinama na kojima postoji potreba da se prostor na neki način definiše, podeli ili kanališe.

o Takve površine osim pomenutih, postoje i u fabričkim halama, skladištima,u lukama, na sportskim terenima itd.

Podela HS

o Osnovna podela horizontalne signalizacije potiče od namene oznaka. Ova podela uslovljena je položajem oznaka u odnosu na simetralu kolovoza puta.

o Tako postoje:• uzdužne oznake• poprečne oznake• ostale oznake

o U grupu uzdužnih oznaka spadaju različiti tipovi linija: razdelne linije, ivične linije, linije vodilje i sl.

o U grupu poprečnih oznaka spadaju linije zaustavljanja (ova oznaka se često naziva I "stop" linija), pešački prelazi, prelazi biciklističkih staza, kosnici, graničnici itd.

o U grupu ostalih oznaka spadaju strelice, natpisi, polja i linije za usmeravanje, oznake za parkiranje itd.

Uzdužne oznake kod HS

Izrada poprečne oznake(pešački prelaz)

Ostale oznake

Markerio Markeri su posebno oblikovane prizme, pločice, valjci i sl. na

kojima su ugrađeni retroreflektori a postoje i u verziji sa posebnim unutrašnjim svetlom sa solarnim pogonom .

o U oblasti saobraćajnog projektovanja svrstani su u pomoćna sredstva koja služe za isticanje i pojačanje značenja elemenata standardizovane horizontalne signalizacije.

o Markeri se mogu upotrebiti i kod radova na putu, kada se saobraćaj usmerava na manjim deonicama, ili se one zatvaraju.

o Mogu se postaviti na ivične linije autoputeva na dugačkim i pruženim pravcima gde postoji opasnost da vozačima, zbog monotonije, popusti pažnja. Kada točkovi dodirnu ivičnu liniju, markeri izazivaju vibracije i upravljača i vozila, na šta vozač, po pravilu, brzo reaguje.

o Najčešće se grupišu po obliku i to :• pločasti ili ravni markeri (sa nožicom, klapnom i sl.),• prizmatični markeri,• markeri u obliku valjka ili kalote,• markeri sa klapnom itd.

Markeri

Vertikalna signalizacija

o Vertikalna signalizacija(VS) se može definisati kao skup posebno kodiranih oznaka namenjenih učesnicima u saobraćaju, koje se, u odnosu na saobraćajne površine, lociraju u vertikalnoj ravni. Tako formiran skup oznaka prezentiran je učesnicima u saobraćaju pomoću različitih saobraćajnih znakova.

o Saobraćajni znakovi se mogu tretirati kao jedno od tehničkih sredstava za regulisanje i upravljanje saobraćajnim tokovima.

o Njen značaj ogleda se u činjenici da korisnicima prenosi neophodne informacije o dozvoljenim brzinama, uslovima prioriteta i režimu kretanja na pojedinim segmentima saobraćajne mreže.

Podela VS

o Vertikalnu signalizaciju delimo prema funkciji znakova, njihovom značenju, stepenu standardizacije i načinu izrade, kao i prema stalnosti informacija na znakovima.

1. Funkcionala podela : • znakovi opasnosti,• znakovi za regulisanje prvenstva prolaza,• znakovi za obeležavanje prelaza saobraćajnica i pruga u nivou,• znakovi zabrane (ograničenja),• znakovi obaveza,• znakovi obaveštenja,• znakovi zaustavljanja i parkiranja, i• dopunske table.

Podela VS

2. Podela prema značenju :• znakovi opasnosti,• znakovi izričitih naredbi (zabrane, ograničenja,obaveza),• znakovi obaveštenja, i• dopunske table.

3. Podela prema stepenu standardizacije :• znakovi sa potpuno standardizovanim geometrijskim oblikom,veličinom, simbolima, natpisima i bojama,• znakovi sa delimično standardizovanim geometrijskim oblikom i bojom. • znakovi sa nestandardizovanim geometrijskim oblikom, veličinom, simbolima,natpisima i bojom.

Svetlosna signalizacija-Semafori

Uređaji za davanje svetlosnih signala – semafori, deo su saobraćajne signalizacije.Koriste se za regulisanje saobraćaja i označavanje radova i prepreka na putu. Semafore možemo podeliti u nekoliko grupa:

•semafori za regulisanje kretanja vozila;•semafori za regulisanje kretanja bicikala i mopeda na biciklističkim stazama;•semafori za regulisanje pristupa;•semafori za regulisanje saobraćaja po saobraćajnim

trakama;•semafori za regulisanje kretanja pešaka;•semafori za regulisanje kretanja tramvaja;•semafori za regulisanje kretanja određenom brzinom, i•semafori kojima se najavljuje približavanje voza prelazu puta preko železničke pruge.

Istorija semafora

o Prvi semafor je bio postavljen 10. decembra 1868. u Londonu, a prvi električni semafor je bio postavljen 1882. u Berlinu. Semafori današnjeg izgleda su prviput postavljeni 1924. U početku je svaki semafor bio kontrolisan ručno. Godine 1917. je u Solt Lejk Sitiju postavljen prvi sistem od šest semafora čiji je rad regulisan jedistvenim preklopnikom.

o Prvi semafor u Srbiji je postavljen po odluci Uprave Grada Beograda aktom IV br. 81099, 4. novembra 1939. godine na raskrsnici ulica Kralja Aleksandra, Kralja Ferdinanda (danas Ulica Kneza Miloša) i Takovske. Regulisao je saobraćaj od 7 ujutro do 10 sati uveče, a od 10 do 11 sati uveče je bilo uključeno samo žuto svetlo.

Prvi semafor - London

Semafori za regulisanje kretanja vozila

o Postavljaju se na prilazu raskrsnici, na vertikalnom stubu. Svetla su postavljena vertikalno, jedno ispod drugog. Najviše je postavljeno crveno, a ispod njega slede žuto i zeleno svetlo.

o Semafor može biti postavljen i iznad saobraćajne trake, po horizontali. Svetla su tada poređana horizontalno, najpre s leva je crveno, a zatim slede žuto i zeleno.

o Prečnik kruga svetla može biti 21cm ili 30cm.Svi semafori na prilazu raskrsnici ne moraju imati svetla istih dimenzija. Semafori koji se postavljaju iznad kolovoza mogu biti većih dimenzija u odnosu na one pored saobraćajne trake.Semaforu se može pridodati i tajmer za odbrojavanje preostalog vremena do pojave zelenog svetla.

o Zeleni svetlosni signal, bez grafičkog simbola(strelica i sl.), primenjuje se na pravcu kretanja, koji se ukršta sa drugim pravcem kretanja(saobraćajnim tokom) kroz raskrsnicu ili pešačkim tokom, sa ili bez dozvoljenog konflikta

Semafori za regulisanje kretanja vozila

Na slici prikazani su svetlosni signali, koji se pojavljuju na semaforu, u određenim vremenskim intervalima. Značenje svetlosnih signala, s leva na desno, je :• zeleno svetlo – dozvoljen prolaz;• žuto svetlo – zabranjen prolaz, osim u slučaju kada se vozilo ne

može bezbedno zaustaviti ispred navedenog znaka;• crveno svetlo – zabranjen prolaz;• crveno sa žutim – zabranjen prolaz i nagoveštaj da će se

uključiti zeleno svetlo;• zeleno trepćuće svetlo – dozvoljen prolaz i nagoveštaj skorog

prestanka dozvoljenog prolaza uključenjem žutog, a zatim crvenog svetla.

Semafori za regulisanje kretanja vozila

• Semafori koji daju direkcione svetlosne saobraćajne znakove koriste se za regulisanje kretanja vozila na jednom ili više prilaza raskrsnici, ili na jednom ili više krakova raskrsnice, ili za kretanje vozila iz jednog ili više smerova kretanja. Grafički simbol strelice koji označava smer kretanja, izvodi se kao crni uz crveno i žuto svetlo odnosno kao zeleni na crnoj podlozi, za zeleno svetlo. Zeleni direkcioni signal, sa grafičkim simbolom, jednom ili dve strelice, primenjuje se kada je obezbeđeno da se kretanje vozila, u smeru određenom strelicom. odnosno strelicama, odvija bez konflikta.

Semafori za regulisanje kretanja pešaka

• Za regulisanje kretanja pešaka uporebljavaju se semafori koji daju svetlosne signale crvene i zelene boje. Njima može biti pridodat uređaj za davanje zvučnog signala ili uređaj za odbrojavanje preostalog vremena čekanja na promenu crvenog signala.

• Svetla mogu da budu postavljena vertikalno (crveno svetlo iznad zelenog) ili horizontalno (crveno svetlo sleva u odnosu na zeleno). Simbol koji označava zabranu prelaza za pešake može biti crvena silueta pešaka na tamnoj pozadini ili tamna silueta pešaka na crvenoj pozadini. Simbol koji označava slobodan prelaz za pešake može biti zelena silueta pešaka na tamnoj pozadini ili tamna silueta pešaka na zelenoj pozadini.

• Svetla ne smeju biti upaljena istovremeno, s tim da zeleno svetlo može biti trepćuće, u određenom vremenskom intervalu, pre pojave crvenog svetla.

Semafori za regulisanje kretanja tramvaja

• Za regulisanje kretanja tramvaja upotrebljavaju se semafori koji daju svetlosni signal u vidu trake bele boje na tamnoj pozadini. Svetlosna traka može biti u horizontalnom, vertikalnom ili kosom položaju ili kombinacija navedenih položaja.Ovi semafori mogu da se koriste u kombinaciji sa semaforima kojima se reguliše kretanje vozila.

• Semafori na slici, s leva na desno, označavaju : slobodan prolaz, slobodan prolaz, zabranjen prolaz i zabranu kretanja pravo, a dozvoljeno desno.

Literatura

 

 

1. Zdravković P. ,Stanić B. ,Vukanović S. ,Milosavljević S., Vertikalna signalizacija, Saobraćajni Fakultet Beograd, Beograd 2003.

2. Zdravković P. ,Stanić B. ,Vukanović S. ,Milosavljević S., Horizontalna signalizacija, Saobraćajni Fakultet Beograd, Beograd 2003.

3. Aleksandar Cvetanović , Osnovi saobraćajnica

4. http://www.signal.co.rs/portfolio/horizontalna_signalizacija.php

5. http://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-podela-i-zna%C4%8Daj-vertikalne signalizacijeregulisanjesaobra%C4%87aja

6. http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori

7. http://www.planeta.org.rs/34/12%20saobracaj.htm