Prezentacija RDBMS

  • View
    73

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Prezentacija RDBMS

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

Predmet RDBMS (SQL administracija & CASE alati) Click RELACIONI MODEL BAZA PODATAKA to edit Master subtitle style

Predmetni nastavnik: Prof. dr Zoran . Avramovi, dipl.in.elek. Januar, 2012. godine

Kandidat: Saa Blagojevi 83-11/VNI

4/22/12

Uvod

Baza podataka je softverska konstrukcija namjenjena za pohranjivanje, analizu i pretraivanje grupe srodnih i povezanih podataka Baza podataka sastoji se od jedne ili vie (dvodimenzionalnih) tabela koje meusobno mogu biti povezane. Svaka tabela uva istovrsne podatke (npr. podatke o nekoj osobi, predmetu i sl.). Svaki red u tabeli predstavlja jedan slog u tabeli (najmanja grupa podataka u bazi koja u potpunosti opisuje neki od koncepata koje baza modelira), a svaka kolona jedno od polja unutar tog sloga. Slog se u literaturi jo ponegdje naziva i entitet, a polje se naziva atribut. Skup svih moguih vrijednosti nekog atributa naziva se domenom tog atributa. Svaki slog tabele se moe jedinstveno identificirati putem jedne ili kombinacijom vrijednosti nekog od polja tog sloga. To polje ili kombinaciju polja tada nazivamo primarni dio ili osnovni klju. U jednoj tabeli moe postojati vie polja ili kombinacija polja koji mogu biti kao primarni klju. Pored toga to primarni klju ima ulogu jedinstvenog identificiranja sloga on igra ulogu i u povezivanju tabela.

4/22/12

TerminologijaTerminologija - RDB Relaciona DB Relacija Atribut Instanca (n-torka) Kardinalnost relacije Stepen relacije Domen Terminologija - tabele Skup tabela Pojedinana tabela Naziv kolone u tabeli Red podataka u tabeli Broj redova u tabeli Broj kolona u tabeli Skup dozvoljenih vrijednosti za podatke u kolonama4/22/12

Organizacija podataka

Da bi postigli dobro kreiranu bazu podataka, podatke bi trebalo organizovati tako da su lako dostupni i da omoguavaju lako odravanje baze podataka. Treba odrediti koji e podaci ulaziti u bazu podataka, zatim koji e se podaci smjestiti u odreene tabele meu kojima e biti uspostavljen odnos, te kakav je odnos meu tim podacima. Potrebno je smanjiti mogunost koliko je mogue da se isti podatak zapisuje vie puta (redundacija), jer viestrukim zapisivanjem nastaju problemi ouvanja stvarne, jedinstvene vrijednosti svih podataka pri auriranju. Potrebno je upravljati smjetanjem podataka i ouvanja tih podataka od namjernih i nenamjernih unitenja tj. da ne doe do gubitka integriteta podataka. Neke podatke treba zatititi od toga da ih neovlateni korisnici ne mijenjaju to se zove tajnost ili privatnost podataka.

4/22/12

Kreiranje baze podatakaU svakodnevnom ivotu da bi poeli neto praviti, kreirati potrebno je da unaprijed odredimo dizajn, nacrt. Pri kreiranju baze podataka, takoe prethodno trebamo organizovati podatke, odrediti ciljeve. Ciljevi dizajniranja/kreiranja: eliminisati suvine podatke omoguiti brzo pronalaenje pojedinanih podataka sauvati jednostavno odravanje baze podataka Kljune aktivnosti pri kreiranju baze podataka su: Modeliranje aplikacije Definisanje podataka neophodnih za aplikaciju Organizovanje podataka u tabelama Uspostavljanje meusobnih veza izmeu tabela Uspostavljanje zahtjeva indeksiranja i vrednovanja podataka Izrada i snimanje svih potrebnih upita u vezi sa aplikacijama

4/22/12

Relacioni model baza podataka

Arhitektura najveeg broja sistema baza podataka odgovara prijedlogu ANSI/SPARC studijske grupe Amerikog nacionalnog instituta za standarde, i poznata je kao ANSI arhitektura. Ova arhitektura predstavljena je hijerarhijom apstrakcija, pri emu svaki nivo hijerarhije ukljuuje specifini nain predstavljanja, reprezentaciju, objekata, odnosa meu objektima i operacija nad objektima. Najnii nivo ANSI arhitekture je unutranji nivo. On je najblii fizikoj reprezentaciji baze podataka, koja u raunarskom sistemu jedina zaista postoji. Zbog toga se unutranji nivo esto i zove nivo fizike baze podataka. Sledei nivo ANSI arhitekture je konceptualni (logiki) i predstavlja nain na koji se podaci iz fizike baze podataka predstavljaju korisniku u optem sluaju. Najvii nivo ANSI arhitekture je spoljanji nivo koji predstavu o podacima iz baze prilagoava potrebama specifinih korisnika ili grupa korisnika.

4/22/12

Relacioni model baza podataka

Globalna ANSI arhitektura sistema baza podataka moe se predstaviti shemom na slici

4/22/12

Relacioni model baza podataka

Reprezentacija koja se nalazi na srednjem, konceptualnom nivou ANSI hijerarhije zove se model podataka. Modelom podataka predstavlja se logika struktura svih podataka u bazi i skup operacija koje korisnik moe izvriti nad tim podacima. To znai da se na konceptualnom nivou mogu vidjeti svi podaci iz fizike baze podataka, samo to je njihova reprezentacija pogodnija za korisnika od fizike (na viem je nivou apstrakcije). Pojedini korisnici ili grupe korisnika mogu imati svoja sopstvena specifina gledanja na model podataka (npr. iz razloga zatite ili udobnosti), pa se pogledi (podmodeli, spoljanji nivo hijerarhije) nalaze iznad modela u hijerarhiji apstrakcija. Isti podaci iz fizike baze podataka (i sa konceptualnog nivoa), na ovom nivou mogu se raznim korisnicima predstaviti na razne naine, dok se postojanje nekih podataka moe od nekih korisnika i sakriti.

4/22/12

Relacioni sistem za upravljane bazama podataka

v

v

Za realizaciju koncepta baze podataka pored odgovarajue hardverske opreme potrebno je obezbjediti i programsku podrku (software), to jest zbirku programa koja predstavlja sistem za upravljanje bazom podataka (DBMS - Data Base Management System). DBMS u optem sluaju ima dvije osnovne funkcije: Prva je da memorie i odrava podatke koji izraavaju svojstva posmatranih objekata (entiteta). Ova funkcija se obavlja pomou jezika za definisanje podataka i strukturu podataka (DDL - Data Definition Language). Druga funkcija omoguava kontrolisan pristup do memorisanih podataka i prikazivanje podataka na zahtjev korisnika. Za sprovoenje ove funkcije koristi se jezik za manipulaciju podacima (DML - Data Manipulation Language).

4/22/12

Relacioni sistem za upravljane bazama podataka

Relacioni sistem za upravljanje bazom podataka (RDBMS - Relation Data Base Management System) omoguava obavljanje najrazliitijih operacija nad relacijama i kombinovanje relacija da bi korisniku obezbjedio odgovore na sva pitanja koja imaju smisla s obzirom na sadraj baze podataka. Osniva relacione teorije E.F.Codd, jo 1985. godine, definisao je 12 strogih pravila koja mora zadovoljiti RDBMS da bi s pravom nosio epitet relacioni. Osnovni princip na kojem se zasnivaju pravila glasi: Svaki sistem koji tvrdi da je relacioni sistem za upravljanje bazom podataka, ili se tako reklamira, mora biti u mogunosti da u potpunosti upravlja bazom podataka svojim relacionim sposobnostima." Osnovna komponenta sistema za upravljanje relacionim bazama podataka koju korisnik vidi jeste relacioni upitni jezik. To je sredstvo kojim korisnik ostvaruje komunikaciju sa relacionom bazom podataka, kojim izraava i zadovoljava sve zahtjeve vezane za podatke u bazi.

4/22/12

Relaciona AlgebraRelaciona algebra spada u kategoriju formalnih upitnih jezika imperativnog karaktera. ini je skup operatora za rad sa relacijama, a rezultati operacija relacione algebre takoe su relacije. Relacionu algebru ini skup od 8 operacija koje se nazivaju osnovnim, ali su samo 5 od njih elementarne, dok se preostale 3 mogu izvesti iz njih. Pored osnovne podjele na elementarne i izvedene, operacije relacione algebre mogu se prema broju operanada (relacija koje uestvuju u operaciji) klasifikovati na unarne (1 operand) i binarne (2 operanda). Uz to, postoji i podjela na tradicionalne skupovne i posebne relacione operacije.

4/22/12

Relaciona Algebra

Restrikcija (simbol ) je elementarna, unarna i posebna operacija koja iz polazne relacije po zadatom kriterijumu izdvaja podskup torki. Kriterijum je neki logiki izraz koji je izraunljiv nad svakom torkom. Dobijena relacija ima istu strukturu kao i polazna.

4/22/12

Relaciona Algebra

Projekcija (simbol ) je elementarna, unarna i posebna operacija koja iz polazne relacije po zadatom skupu atributa formira novu relaciju kao skup torki nad tim atributima. Zadati skup atributa mora biti podskup skupa atributa polazne relacije, a vrijednosti atributa u torkama nastale relacije odgovaraju onima u torkama polazne relacije. Primjenom operacije projekcije mogue je da vie n-torki polazne relacije daje iste vrijednosti.Poto rezultat operacije mora biti relacija, uzima se samo jedna rezultantna relacija

4/22/12

Relaciona AlgebraUnija (simbol U ) je elementarna, binarna i skupovna operacija koja iz dvije polazne relacije formira novu koja sadri sve torke koje se nalaze u bilo kojoj ili eventualno u obije polazne relacije. Ova operacija nije mogua izmeu bilo koje dve relacije, nego samo izmeu onih koje zadovoljavaju uslove: - eme relacija imaju isti broj atributa; - atributi ema relacija redom odgovaraju jedni drugim po znaenju i tipu (ne mora po nazivu) Navedeni uslovi se nazivaju: unijska kompatibilnost Svaka n-torka koja je prisutna u obje relacije pojavljuje se samo jednom u rezultantnoj

4/22/12

Relaciona Algebra

Razlika (simbol ) je elementarna, binarna i skupovna operacija koja iz dvije polazne relacije formira novu koja sadri sve torke prve relacije koje se ne nalaze u drugoj relaciji. Ova operacija je mogua samo izmeu unijski kompatibilnih relacija.

4/22/12

Relaciona Algebra

Presjek (simbol ) je izvedena, binarna i skupovna operacija koja iz dvije polazne relacije formira novu koja sadri sve torke prve relacije koje se nalaze i u drugoj relaciji. Ova operacija je mogua samo izmeu unijski kompatibilnih relacija.

4/22/12

Relaci