Univerzitet u PritiniDepartament za bosanski jezikEdukativni fakultet PrizrenOdsjek Bosanski jezik i knjievnost

SEMINARSKI RAD

Predmet: Testovi vrednovanjaTema: Evaluacija u nastavi

Mentor: Student: Prof.dr.Emru Azizovi Hermin Memii

MAJ 2012.

SAETAK

Struni izraz evaluacija (ponekad evalvacija) ima korijen u francuskoj rijei valuation a znai odreivanje vrijednosti, ocjena, procjena (evaluirati odrediti vrijednost, ocijeniti, procijeniti). U slinom se znaenju rabi i izraz valorizacija, a znai vrednovanje. Budui je evaluacija (evaluiranje, ocjenjivanje, procjenjivanje) izuzetno vana aktivnost u odgoju i obrazovanju ovdje se bavimo tom aktivnou, odnosno pedagokim aspektima te aktivnosti.

Proces odgoja i obrazovanja i mjesto evaluacije u tom procesu

Odgoj i obrazovanje su viestruko determinirani pa je teko dati jedinstveno odreenje tih pojmova koje bi vailo u razliitim drutvenim sredinama i znanstvenim krugovima. Rjeenje je u pedagokom pluralizmu i toleranciji na razlike.Najsustavnije se odgoj i obrazovanje odvijaju (dogaaju) u koli. Struno osmiljen proces odgoja i obrazovanja u koli oznaavamo izrazom nastava ili nastavni proces. Dakle, nastava je, kao i odgoj i obrazovanje, dinamian i viestruko determiniran proces.

Proces odgoja i obrazovanja i mjesto evaluacije u tom procesu

Evaluacija je kao fenomen i pedagoki pojam oduvijek izazivala pozornost strunjaka iz podruja pedagogije, psihologije i dokimologije, ali su se studije o tome razlikovale po filozofiji i praksi odgoja koju su imale u polazitu, te dokimolokim rjeenjima koja su a priori bila preferirana i preporuivana Prethodne studije se bave evaluacijom na razini opeg i zajednikog za sve nastavne predmete i stupnjeve kolovanja, ali ima mnogo i takvih koji nastoje ukazati na posebnosti pristupa u pojedinim nastavim predmetima.

Cilj(evi) odgoja kao polazite za definiranje modela praenja i ocjenjivanja

Posebnu pozornost strunjaka izaziva pojam i fenomen oznaen sintagmom cilj odgoja. Slijedom prethodne logike u pedagokom znanstvenom i strunom polju mogli bismo izrazom CILJ oznaiti ono to se eli postii, ono emu se tei, ili (preneseno znaenje) mjesto do kojeg treba stii (npr. stei diplomu uitelja klavira, poloiti ispit za dravnu maturu, zavriti osnovnu kolu). Za afektivno podruje ameriki strunjaci predviaju (identificiraju, istiu) pet stupnjeva interiorizivnosti, odnosno ostvarenosti ciljeva odgoja (ili uenja): primanje (receiving), reagiranje (responding), procjenjivanje (valuing), organizacija (organization) te karakterizaciju (characterization). Te razine internalizacije (interiorizacije, pounutrenja) oznaavaju stupanj ostvarenosti ciljeva u ovom podruju, odnosno stupanj usvojenosti nekih vrednota.

Svrha i vrste evaluacijeNa poetku podsjetimo da se najee (u pogledu vrsta evaluacije) govori o vanjskoj i unutarnjoj evaluaciji. Ovdje se polazi od odgovora na pitanje KO je naruitelj i provoditelj evaluacije. Oba spomenuta projekta upuuju na potrebu temeljitijeg preispitivanja postojeih dokimolokih rjeenja u osnovnoj i srednjoj koli, a jo vie preispitivanja obrazovnih ciljeva i didaktikih strategija uz koje je te ciljeve mogue ostvarivati. Naime, godinama je u evropskim kolama na sceni intelektualistika didaktika paradigma uz koju je obrazovni ideal usvajanje velike koliine informacija (poznavanje informacija, nauiti knjigu od korica do korica). kole su prepune ispita znanja koje proizvode uiteljice i uitelji, a u novije vrijeme i brojni nakladnici u borbi za kolsko trite (ispiti znanja, materijali za provjeravanje i samoprovjeravanje itd.).

Svrha i vrste evaluacije

U dva spomenuta evaluacijska projekta nije u prvom planu utvrivanje koliko i koje informacije su uenici usvojili tijekom kolovanja ve to s tim informacijama mogu napraviti, gdje ih mogu iskoristiti. Dakle, na visokoj cijeni su kompetencije koje se odnose na pronalaenje, selekciju i koritenje informacija (kad je u pitanju kognitivno podruje razvoja). Veina zadataka iz ispitnih materijala odnosi se (ili e se odnositi) na primjenu informacija i kritiko miljenje uz prezentirane informacije (proceduralno i metakognitivno znanje,

Skale kolskih ocjenaPoznato je da je ovjek kao mjeritelj i procjenitelj veoma nepouzdan. Pouzdanost ovisi o subjektivnoj jednadbi procjenitelja, ali i o skali uz koju se procjenjuje neki rezultat, neki uenikov rad, neka uenikova osobina ili o instrumentu koji se za mjerenje primjenjuje. Skala uz koju se procjenjuje moe imati dva, pet, deset ili vie stupnjeva. to je broj stupnjeva vei to je vea vjerojatnost pogreke, odnosno vjerojatnost neslaganja izmeu procjena dvojice ili vie procjenitelja, ili vie razliitih procjena istog procjenitelja za isti uradak ili istu osobinu uenika.

Skale kolskih ocjena

Klase ili pojedinci se ponekad rasporeuju i po kvantitativnoj klasifikaciji, odnosno rasporeuju se po odreenom kontinuumu. To znai da se tano zna koji je uenik (ili skupina uenika) po odreenom obiljeju na skali via od drugog uenika (ili skupine uenika). Ovdje se, zapravo radi o klasifikaciji. Nastoji se, dakle, razlikovati odreene klase odnosno kategorije. Svakoj od tih klasa ili kategorija moemo (a i ne moramo) dodijeliti neki broj.

Klasifikacija i ocjenjivanje uenika Za polazak kole: veoma marljivo, marljivo, pretrgnuto, rijetko;Za udoredno ponaanje: odlino, pohvalno, besprikorno, prikorno;Na napredak u predmetima: veoma dobro, dobro, srednje, slabo;Za marljivost: neumorno, postojano, prekinuta, nikakova; teZa opi red: prvi red s odlikom, prvi red, drugi red, trei red.Veina veoma dobrih redova, a bez srednjega reda daje prvi red s odlikom, dva ili vie srednjih redova daju drugi opi red, bar jedan slab uz ime nedovoljne redove daje trei opi red.

Sintetiko i analitiko praenje i ocjenjivanjeU svijetu nalazimo velike razlike u pristupu praenju i ocjenjivanju uenika tijekom obveznog kolovanja. Neki se opredjeljuju za analitiko praenje uenika tijekom nastavne godine i nastavnih aktivnosti te analitiko (opisno, sumativno) iskazivanje uspjeha na kraju godine. Rijetki se opredjeljuju i za sintetiko iskazivanje ukupnog uspjeha za sve nastavne predmete. Naini praenja i ocjenjivanja uenika utjeu na odnos uenika prema koli i na njihovu motivaciju za uenje

Zapisivanje kolskih ocjena

Ocjene ili biljeke zapisane u kolske imenike u rubrikama za praenje e pregledavati, koristiti i objanjavati uitelji. Zabiljeke, znakovi i ocjene u uenikim biljenicama su namijenjene uenicima, odnosno to su pisane povratne informacije ueniku o uiteljevoj procjeni aktivnosti i rezultata neke aktivnosti. Naravno, povremeno e kontrolu odnosno pregled takvih zapisa imati i roditelji.

Zapisivanje kolskih ocjena

Ocjene zapisane u kolske svjedodbe ili ake knjiice su namijenjene uenicima, roditeljima te drugim uiteljima i pedagokim strunjacima ako uenik prelazi s tim dokumentima u neku drugu kolu ili se upisuje na vii stupanj kolovanja. Zato te ocjene (brojevi, slova, oblici pisanja) moraju biti propisani i normirani da bi svima bili razumljivi i za, odreenu vrstu pedagoke komunikacije, upotrebljivi.

Zapisivanje kolskih ocjena

Zato u slubenim dokumentima (kolska dokumentacija, svjedodbe) mogu biti zapisivani samo dogovoreni (propisani) znakovi koje su odobrile prosvjetne vlasti, dok u uenike biljenice ili na drugi vid pisanih ili crtanih radova uiteljice i uitelji mogu stavljati i druge znakove za koje su uenicima prethodno objasnili znaenje.

Analitiko praenje i ocjenjivanje

U svijetu nalazimo velike razlike u pristupu praenju i ocjenjivanju uenika tijekom obveznog kolovanja. Neki se opredjeljuju za analitiko praenje uenika tijekom nastavne godine i nastavnih aktivnosti te analitiko (opisno, sumativno) iskazivanje uspjeha na kraju godine.

Skale kolskih ocjenaPoznato je da je ovjek kao mjeritelj i procjenitelj veoma nepouzdan. Pouzdanost ovisi o subjektivnoj ocjeni procjenitelja, ali i o skali uz koju se procjenjuje neki rezultat, neki uenikov rad, neka uenikova osobina ili o instrumentu koji se za mjerenje primjenjuje. Skala uz koju se procjenjuje moe imati dva, pet, deset ili vie stupnjeva. to je broj stupnjeva vei to je vea vjerojatnost pogreke, odnosno vjerojatnost neslaganja izmeu procjena dvojice ili vie procjenitelja, ili vie razliitih procjena istog procjenitelja za isti uradak ili istu osobinu uenika.

Zakljuak

Dobar dio svog ivota dananji ovjek provede u kolskom sastavu. U nekim je dravama ve odreen minimum (standard) u vidu dvanaestogodinjeg obveznog odgoja i obrazovanja u javnim kolama ili privatnim odgojno-obrazovnim ustanovama koje su od drave dobile pravo javnog djelovanja. Mnogi svojom voljom ostaju u tom sustavu 16 do 18 godina. To sustavno kolovanje (odgajanje i obrazovanje) ima definirane ciljeve koji se ukratko mogu iskazati reenicom: pripremati za rad, ivot i cjeloivotno uenje. Zbog svega toga svaki ovjek, a strunjaci za kolstvo napose, stalno postavlja pitanje o sadraju i strukturi aktivnosti u tom kolskom sastavu.