seminarski rad iz predmeta:

MENADMENT IVOTNE SREDINE

Na temu: EKOLOKI OTISAK KAO MJERA ODRIVOG RAZVOJAMentor Doc. Dr. Ibro Skenderovi Asistent: Mr.Mineta airoviPalo Merima 1

Student: Palo Merima 3/364/09

UVODO odnosu ovjeka i ivotne sredine moda najbolje govori sljedea poruka: Zbog predmeta koji zadovoljavaju njegovu trenutnu lakomost, svuda untava krupne biljke koje uvaju tlo, to brzo dovodi do neplodnosti tla koje naseljava, prouzrokuje usahnue izvora, uklanja ivotinje koje su tu nalazile svoju hranu, i dovodi do toga da su veliki dijelovi kugle Zemljine, nekada veoma plodni i u svakom pogledu veoma naseljeni, sada goli, neplodni, nenastanjivi, pusti. Reklo bi se da je predodreen da, poto zemljinu kuglu uini nenastanjivom, sam sebe iskorjeni. (an Batist Lamark, 1809, Zooloka filozofija) Slobodno se moe rei da smo danas na samo korak od ispunjavanja Lamarkovog proroanstva.

Palo Merima

2

ODRIVI RAZVOJJedan od osnovnih koncepata ekonomike prirodnih resursa i ivotne sredine jeste koncept odrivosti, ili odrivog razvoja. Uprkos razliitim interpretacijama koje se u literaturi mogu nai, ovom konceptu danas pripada centralno mjesto u razmatranju drugorone perspektive opstanka i napretka ovjeanstva. Odrivost, ili odrivi razvoj, se javlja kako kao sutinski preduslov, tako i kao krajnji cilj efikasne organizacije brojnih ljudskih aktivnosti na Zemlji. Odrivi razvoj podrazumjeva trajan, usklaen razvoj RAZVOJ USKLAEN SA RESURSIMA KOJE EMO KORISTITI NA NAIN I U OBIMU DA I GENERACIJE KOJE POSLIJE NAS DOLAZE IMAJU PRAVO NA SVOJ SOPSTVENI RAZVOJ.

Palo Merima

3

RAZVOJ EKOLOKOG OTISKA KAO MJERE ODRIVOG RAZVOJA Razvoj drutva i industrijska revolucija imali su veliki uticaj na ivotnu sredinu. Pogoranje ekolokih uslova podstaklo je istraivae da pokuaju da utvrde vezu izmedu ovjeka i prirode. Nosei kapacitet Zemlje je poeo da dobija na znaaju 60-tih i 70tih godina prolog vijeka, kada je Rimski krug objavio izvetaj Granice rasta. Grupa autora ovog izvetaja je upozorila da e, ukoliko se nastavi postojei trend poveanja populacije ljudi i prekomjernog koritenja prirodnih resursa, posljedice po ovjeanstvo biti velike. Metoda ekolokog otiska je razvijena 1990-1994. godine kao doktorska disertacija Mathis Wackernagel-a, pod vodstvom njegovog profesora William Rees, na Univerzitetu Britanska Kolumbija u Vankuveru (Wikipedia, 2010). Poetkom 1996. godine, Wackernagel i Rees objavljuju knjigu Na ekoloki otisak: Smanjenje ljudskog uticaja na Zemlju

Palo Merima

4

TA JE EKOLOKI OTISAK? Ekoloki otisak kao koncept prvi je razvio u svom doktoratu Mathias Wackernagel 1990. godine. Tada ga je poistovjeivao s "primjenjivim nosivim kapacitetom". Kasnije je William Rees skovao ime ekoloki otisak, te su poeli zajedniki raditi na razvoju koncepta. Ekoloki otisak je "zemlja i voda potrebna da podri materijalni standard odreene populacije uz koritenje prevladavajue tehnologije Otisak se dakle izraunava u hektarima (gha) potrebnima za nae troenje prirodnih resursa, proizvodnju i odlaganje otpada. Ekoloki otisak nam objanjava kako ivimo. Umjesto pitanja: koliko ljudi moe ivjeti na planeti?, radije pita: koliko zemlje ljudi trebaju da podre svoj nain ivota?. Ekoloki otisak nam zapravo pomae da shvatimo kako ivimo, ali nam istovremeno otvara i mogunosti za odriviji ivotni stil.

Palo Merima 5

METODOLOGIJA RAUNANJA EKOLOKOG OTISKA Ekoloki otisak mjeri ekoloku odrivost, prikazujui realnost ivota u svijetu sa ogranienim resursima. On obezbeuje vizuelni prikaz Zemljinog noseeg kapaciteta.

Moe se posmatrati kao metod, indikator i oslonac za donoenje odluka. On je metod raunanja i procjene uticaja upotrebe proizvoda i usluga na ivotnu sredinu. Mjerna jedinica je globalni hektar (gha), a prema definiciji, to je jedan hektar bioloki proizvodne povrine sa prosjenim svjetskim prinosom.

Palo Merima

6

Raunanje ekolokog otiska je zasnovano na est osnovnih principa (Wackernagel et al. 2002): 1. Veina resursa koje ljudi koriste i otpada koji stvaraju moe biti praeno. 2. Veina tih resursa i tokova otpada moe biti izmjerena i prevedena u bioloki produktivne povrine koje su neophodne da bi se tok nastavio. Resursi i tok otpada koji nije mogue izmjeriti su iskljueni iz procjene i zbog toga je izraunati ekoloki otisak ujvek manji od realnog ekolokog otiska. 3. Mjerenjem bioproduktivnosti svake povrine, razliiti tipovi povrina mogu biti prevoeni u zajednike jedinice - globalne hektare (gha), odnosno hektare sa svjetskom prosjenom bioproduktivnou. 4. Poto svaki globalni hektar predstavlja jedno koritenje i svi globalni hektari predstavljaju isti iznos bioproduktivnosti u jednoj godini, oni mogu biti sabirani i na taj nain postaju indikatori ekolokog otiska i biokapaciteta. 5. Ljudski zahtevi, izraeni kroz ekoloki otisak, mogu se direktno uporediti sa biokapacitetom kada su i jedni i drugi izraeni u globalnim hektarima. 6. Prekomjernim koritenjem resursa, dolazi do degradacije ekosistema, kojima je potrebno vie vremena da se regeneriu. Tada se stvara ekoloki deficit ili prebaaj (eng. overshoot).

Palo Merima

7

Glavne metode raunanja ekolokog otiska: Postoje dva modela raunanja ekolokog otiska (Newman i Jennings, 2008): Sloeni model - pristup odozgo na dole Komponentni model - pristup odozdo na gore. Sloeni pristup se koristi za izraunavanje ekolokog otiska drava, gde se prorauni vre na osnovu nacionalnih podataka i izraavaju se po stanovniku. Cilj ove analize je da ukljui sve aktivnosti i ponaanje drutva u raunanje ekolokog otisaka. Metod su razvili Wackernagel i Rees 1996. godine da bi izraunali ekoloki otisak nacija. Sloeni pristup rauna ekoloki otisak na kraju potronje, zato se i naziva ekoloki otisak potronje. Sva upotrebljena energija i resursi koji su ukljueni u proizvodnju dobara i usluga, kao i sav stvoreni otpad se posmatra na principu ,,ekolokog ruksaka" dobara koji je bio upotrebljen. Ekoloki ruksak je ukupna koliina otpada stvorena tokom ivotnog ciklusa proizvoda, odnosno koliina, izraena u kilogramima, upotrebljivog prirodnog materijala potrebnog za proizvodnju, korienje i razlaganje tog proizvoda. Na primer ekoloki ruksak zlatnog prstena tekog 5g iznosi 2000 kg prirodnih resursa i energije upotrebljene tokom ivotnog ciklusa prstena. Ekoloki ruksak prstena je 400.000 puta tei od prstena (The British Glass, 2010). Proizvodnja nije ukljuena u ovaj model raunanja, jer bi to dovelo do duplog brojanja koje bi dalo nerealne rezultatePalo Merima 8

Komponentni pristup su osmislili Lewan i Simmons (2001) da bi izraunali ekoloki otisak grada. Ovakvim pristupom se rauna otisak za razliite aktivnosti unaprijed. U ovom modelu se analizira i proizvodnja, jer sva proizvedena roba se ne konzumira samo lokalno, tako da problem duplog brojanja ne postoji uvjek. Jo jedan razlog, zbog koga je analiza proizvodnje neophodna je to to je lokalna proizvodnja vano pitanje pri politici donoenja odluka na lokalnom nivou (Newman i Jennings, 2008). Lewan i Simmons (2001) dalje istiu da je glavna razlika izmeu ova dva modela to to koriste razliite ulazne podatke. Sloeni model koristi nacionalne trgovinske podatke i nacionalne podatke o potronji energije, dok komponentni model koristi lokalne podatke i studije ivotnog ciklusa.Dakle, svu proizvodnju, potronju i upravljanje otpadom pretvaramo u hektare, nakon to standardizujemo odnose izmeu bioloki produktivnih vrsta tla. Planeta Zemlja ima povrinu 51 milijardu hektara, od ega veina otpada na vodu. Prema posljednjem izvjetaju Living Planet Report 2010, 2007. godine u svijetu je bilo 11,9 milijarde hektara bioproduktivnog podruja, to je oko etvrtina povrine planete (u naem sluaju, 1,8gha biokapaciteta).

Palo Merima

9

Komponente ekolokog otiska ukljuuju est podruja na planeti koje koristimo za razliite potrebe i aktivnosti, a koja zauzimaju bioloko produktivno podruje na planeti: Usjevi Koriste se za ljudsku prehranu, potrebe uzgoja ivotinja, odjeu, ulja i gume (kauuk) i to je najproduktivnije podruje. Na plodnoj povrini gotovo polovina otpada na uzgoj itarica. FAO istie kako smo 2003. godine imali 1,5 milijardi hektara povrine na kojoj smo proizvodili hranu. Za ekoloki otisak na globalnom nivou rauna se produktivnost 74 najvanija poljoprivredna usjeva. Panjaci Koriste se za proizvodnju mesa, mlijeka, sireva, vune i dr. U svijetu je 2003. godine bilo 3,5 milijarde hektara panjaka i livadnih podruja. ume Koriste se za graevinarstvo, namjetaj i kao ogrevno drvo. Ovdje je ukljuena i potronja drva za energiju. Od 5,1 milijarde hektara pokrivenih umama, 3,4 milijarde hektara klasificira se kao tropske kine ume, presudne za ouvanje bioraznolikosti i stabilnost klime na planetu, pa ih je zato i najvanije zatititi. ume su dom za dvije treine svih vrsta na planeti (Chambers et al. 2004). Prema podacima FAO-a, u posljednjih pet godina svijet je izgubio 37 miliona hektara uma. Bioproduktivno podruje koje ljudi iskoritavaju zauzima 3,9 milijarde hektara. Za prosjek apsorpcije CO2 uzima se srednja vrijednost iz 26 uma irom svijeta.Palo Merima10

Ribarenje i druge aktivnosti iskoritavanja vodenih povrina Iako je 71 posto nae planete plavo, 90 posto ulova ribe odvija se na svega 8 posto mora, to jest na 300 kilometara od obale. Radi se o 1,9 milijardi hektara plus jo 0,4 milijarde hektara slatkovodnih voda. Sposobnost regeneracije ribljeg fonda opada u najveem broju morskih vrtova. Graevinska infrastruktura Tu ulaze sve potrebe za izgradnju stambenih objekata, potrebe za sektor transporta (autoceste, ceste, putevi). U ovo podruje ubrajaju se i hidrocentrale zbog izuzetnog utjecaja na okolinu i ekosistem prilikom izgradnje. Radi se o podruiju najveih nepreciznosti zbog nepotpunih podataka i satelitskih snimki koje bi pokrile sve ceste i graevine koje koristimo. Podaci do kojih se trenutno moe doi govore o 0,2 milijarde hektara graevinskog podruja.

Palo Merima

11

Podruje ugljika Ovdje raunamo koliko nam je podruje potrebno da upije emitovanu koliinu CO2. S obzirom na to da okeani upiju oko 35 posto emisije ugljika, raunamo podruje za preostalih 65 posto. Moramo znati kako ekosistemi uma nemaju dovoljno snage niti sposobnosti da apsorbuju sadanje emitovane koliine CO2. S obzirom na porast emisije CO2 i smanjenje povrine pokrivene tropskim kinim umama, kapacitet upijanja ovog podruja je sve manji. U 2003. godini prosjena uma godinje je mogla apsorbirati emisiju CO2 jednaku sagorijevanju oko 1450 litara benzina. Takoer, istraivanje koje su po prvi put proveli Lawrence Livermore National Laboratoy i Carnegie Institution Department of Global Ecology pokazalo je kako stabla svoju funkciju apsorbera CO2 zaista efektivno obavljaju unutar tropskih kinih uma, dok je ta funkcija mnogo slabija u kontinentalnim umama. Unutar ove komponente ukljuena je i energija dobijena iz nuklearnih elektrana (Redefining Progress, 2007) zbog emisije staklenih gasova prilikom rudarstva, prerade i transporta. Uvjek se ostavlja 12 posto bioproduktivnog podruja za druge biljne i ivotinjske vrste, odnosno za biodiverzitet. Dakle, kapacitet bioproduktivnih podruja raunamo na 88 posto teritorije neke zemlje, regije ili planete.

Palo Merima

12

Vrlo esto spominjemo bioproduktivno podruje. Moemo predstaviti definiciju ekolokog otiska i kao potrebno podruje na kojem biomasa uz pomo procesa fotosinteze moe proizvesti odreenu koliinu energije i materijala dovoljno da nadoknade ljudsku potronju (Kitzes et al., 2007: 2). Uticaj komponenti na ekoloki otisak u prosjeku rangiramo sljedeim redosljedom po vanosti: iskoritavanje i potronja fosilnih goriva 47 posto; poljoprivreda i panjaci, odnosno proizvodnja hrane utie sa sljedeih 29 posto; odnos prema umama 9 posto, ribarstvo 6 posto, zemlja prekrivena razvojem/infrastrukturom (ceste, zgrade, parkiralita...ukljuujui hidroelektrane) 5 posto; i nuklearna energija 4 posto. Svih ovih sedam komponenti raunamo i u ekolokom otisku drava. Kretanje komponenti ekolokog otiska od 1960. godine moemo vidjeti u sljedeoj tabeli:

Palo Merima

13

Palo Merima

14

Palo Merima

15

LIVING PLANET REPORT 2010 Najvea ekoloka organizacija na svijetu WWF, objavila je godinji Living Planet Report 2010. U godinjoj studiji WWF temelji analizu stanja na planeti takoer koritenjem ekolokog otiska. Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI), koji prati stanje biljnih i ivotinjskih vrsta te ga moemo shvatiti i kao indikator svjetske bioraznolikosti. Indeks ivota na planeti (LPI, Living Planet Index) odraava stanje ekosistema i njegove bioraznolikosti praenjem 7953 populacije kimenjaka (ptica, sisavaca, vodozemaca, gmazova i riba) iz 2544 vrsta. LPI se rauna tako da se prvo izraunaju godinje promjene za svaku populaciju u bazi, a zatim se izrauna prosjena promjena za sve populacije. Od 1970. kad je poelo prikupljanje podataka pa do 2007. godine globalni LPI pokazuje pad od 30 %. Drugi indikator koji se koristi jeste ekoloki otisak koji prati ponaanje ljudi. Jasno je da su oba indikatora u meupovezanom odnosu. Kljuni je zakljuak da kao ovjeanstvo imamo overshoot za 50 posto, odnosno moemo rei da konzumiramo Zemlju za 50 posto vie nego to ona moe pruiti. Living Planet Report dokumentira promjenu stanja bioloke raznolikosti, ekosustava i ljudsku potronju prirodnih dobara. Izvjetaj spaja dva najsveobuhvatnija skupa podataka: jedan o stanju svjetske bioloke raznolikosti Living Planet indeks, te drugi o ljudskoj potronji prirodnih resursa Ekoloki otisak.16

EKOLOKI OTISAK OVJEANSTVA I BIOKAPACITET KROZ VRIJEME

(globalni hektari per capita) 196 197 198 1961 5 0 1975 0 1985 1990 1995 2000 2005 2007SVJETSKA POPULACIJA (U MILIJARDAMA) UKUPNI EKOLOKI OTISAK OTISAK OBRADIVOG ZEMLJITA (usjevi) PANJACI EKOLOKI OTISAK UME EKOLOKI OTISAK RIBARENJE EKOLOKI OTISAK EKOLOKI OTISAK UGLJIKA GRAEVINSKA INFRASTRUKTURA UKUPAN BIOKAPACITET RATIO EKOLOKOG OTISKA I BIOKAPACITETA

3,1 2,41,1 0,4 0,4 0,1 0,3 0,1 3,7 0,63

3,3 2,51,1 0,4 0,4 0,1 0,5 0,1 3,5 0,73

3,7 2,81,0 0,3 0,4 0,1 0,9 0,1 3,1 0,88

4,1 2,80,9 0,3 0,4 0,1 1,0 0,1 2,9 0,97

4,4 2,80,8 0,3 0,4 0,1 1,1 0,1 2,6 1,06

4,8 2,60,8 0,2 0,3 0,1 1,1 0,1 2,4 1,07

5,3 2,70,7 0,2 0,3 0,1 1,2 0,1 2,3 1,18Palo Merima

5,7 2,60,7 0,2 0,3 0,1 1,2 0,1 2,1 1,24

6,1 2,50,6 0,2 0,3 0,1 1,2 0,1 2,0 1,29

6,5 2,70,6 0,2 0,3 0,1 1,4 0,1 1,8 1,45

6,7

2,70,6 0,2 0,3 0,1 1,4 0,1 1,8

1,5117

Pratei divlje vrste, Living Planet indeks takoer prati i zdravstveno stanje ekosistema. Kao to smo ve naveli, od 1970. indeks je pao za oko 30 posto. Taj globalni trend sugerira da degradiramo prirodne ekosustave po stopi bez presedana u ljudskoj povijesti. Ekoloki otisak prati podruje bioloki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekoloke resurse i servise hranu, vlakna i drvo, zemljite na kojem e se graditi kao i zemljite koje e apsorbovati ugljen dioksid (CO2) osloboen spaljivanjem fosilnih goriva. Podaci o ekolokom otisku obavjetavaju nas da ovjeanstvo ivi iznad kapaciteta koje proizvodi planeta. Deset zemalja s najveim ekolokim otiskom po osobi su Ujedinjeni Arapski Emirati (10,7), Katar (10,5), Danska(8,3), Belgija(8,0), Sjedinjene Drave (8,0), Estonija (7,9), Kanada (7,0), Australija (6,8), Kuvajt (6,3) i Irska (6,3). Ekoloki otisak Srbije iznosi 2,4 a ukupni biokapacitet 1,2gha (Living Planet Report 2010). Najnoviji Izvjetaj o ivom planetu, objavljen 13. 09. 2010. godine, pokazuje da su potrebe ovjeanstva za prirodnim resursima oko 50 posto vie nego to Zemlja to moe podnijeti. Nae potrebe za prirodnim resursima udvostruile su se od 1966. godine. Kako bismo odrali svoj stil ivota, koristimo vrijednost priblinu 1,5 vrijednosti prirodnih resursa planete. Nastavimo li ivjeti iznad Zemljinih mogunosti, do 2030. trebat emo vrijednost dviju planeta kako bismo zadovoljili svoje godinje potrebe.Palo Merima 18

Svjetska karta zemalja ekolokog otiska (2007)., WWF 201019

Svjetska karta biokapaciteta za period 2007, WWF 2010Palo Merima 20

Svjetska karta zemalja povjerioca (dunika) u korelaciji ekolokog otiska i biokapaciteta za period 2007, WWF 2010Palo Merima 21

KRITIKA EKOLOKOG OTISKA Ekoloki otisak je, kao i druge metode za tanije mjerenje kvaliteta naih ivota, dobio dosta kritika. Od svih kritikih stajalita prezentiramo one najee sumirane u obliku tvrdnji. Prvo emo navesti kritiku, a zatim odgovore koje su ponudili Wackernagel i Rees u knjizi Our Ecological Footprint - Reducing Human Impact on the Earth (1996) i organizacija Best Foot Forward. Ekoloki otisak previe je pretenciozan Ekoloki otisak je antitrgovinski, a trite e rijeiti probleme - jo uvijek Ekoloki otisak predvia katastrofalnu budunost Tehnologija e rijeiti sve Ekoloki otisak je pesimistian - svijetu trebaju rjeenja s pozitivnim predznakom. 7. Ne postoji ogranienje u energetskoj potronji 1. 2. 3. 4. 6. Svi ovi prigovori i nedostaci ekolokog otiska ne umanjuju njegovu ukupnu vrijednost koju nam daje kao metoda otkrivanja stvarnog utjecaja na prirodu.

Palo Merima

22

STRATEGIJA ZA SMANJIVANJE EKOLOKOG OTISKATehnologija je postala dominantan faktor u poslovanju i naem ivljenju. Ubrzan razvoj tehnologije koji odreuje smjer drutva, ini se da ne ostavlja nikakav izbor na torn podruju. Ipak ljudi sve vie shvataju da oni imaju mogunost izbora tehnologija. To moe da se ilustruje odlukom, da se ogranii izgradnja novih nuklearnih elektrana u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Peter Drucker, pisac iz oblasti menadmenta i ekonomije, profesor i socijalni ekolog, uz argumente ukazuje da mi stvarno imamo mogunost izbora i da moramo da nauimo da postanemo agresivni upravljai tehnologijama, tako da biramo odreene tehnologije, a odbijamo druge (Schroeder, 1999). On istie da preivljavanje na ovoj planeti zahtjeva inteligentne odluke na podruju tehnologija. Zapravo, ne bismo trebali da prihvatimo svaki novi ,,tehnoloki napredak", bez obzira na njegove nepoeljne efekte na ljude i okolinu. Stoga treba da postanemo ,,upravljai tehnologijama", a ne samo ,,korisnici tehnologija" (Drucker cit. Schroeder, 1999).

Palo Merima

23

injenica je da se u privrednim sistemima drava, ne razmatraju na pravi nain trokovi koritenja nezamjenljivih prirodnih resursa. Ti inputi se uzimaju kao da su besplatni, osim trokova njihovog vaenja iz zemlje. Pored toga, cijena zagaenja i ljudskog nezadovoljstva radom, ne uraunava se u ekonomske sisteme. Rezultat toga su tehnologije koje postaju sve monije i razgranatije i brzo troe ograniene prirodne resurse. Jedan od naina za rjeavanje ovih problema je, biranje primerenije tehnologije - niih vrsta, kod kojih su negativni efekti na drutvo i okolinu manji. Autori, koji piu o primjerenijim tehnologijama ne sugeriu povratak na kunu radinost, ve zapravo izbor neke srednje vrste, izmeu najviih i najniih tehnologija.

Ekoloki otisak i biokapacitet za odreenu godinu su u funkciji korienih tehnologija u toj godini. Ova analiza ne sudi o tome da li je izbor upotrebljenih tehnologija dobar ili ne, ve pokazuje kako tehnologije utiu na tok resursa. Kada postoji ekoloki premaaj, jedno od moguih reenja za ovaj problem je izbor tehnologije. Izborom ,,zelenih" tehnologija mogue je smanjiti ekoloki otisak. Ljudi nikada nisu posjedovali bolje solarne elije, turbine za vetar, kvalitetnije izolacije na kuama, bolje bicikle i druge tehnologije. Potrebno je stimulisati i ohrabriti upotrebu ovih tehnologija i rezultati ovih promena e biti vidljivi i u ekolokom otisku.Palo Merima 24

IVJETI IZNAD MOGUNOSTI Nastavimo li sa ovim stilom ivota, do 2030. godine bie nam potrebne dve planete kako bismo zadovoljili svoje godinje potrebe, rezultati su istraivanja Svetskog fonda za prirodu. Srbija spada u grupu zemalja koja ivi iznad svojih prirodnih mogunosti ili ekolokog kapitala, odnosno troi vie prirodnih resursa nego to joj je dostupno. Nastavimo li sa ovim stilom ivota, do 2030. godine bie nam potrebne dve planete kako bismo zadovoljili svoje godinje potrebe, rezultati su istraivanja Svetskog fonda za prirodu (WWF) koji je sainio analizu stanja ivotne sredine planete. Srbija se nalazi na 70. mestu na osnovu kriterijuma koji se koriste u ovom izvetaju. Na osnovu izvetaja o ekolokom otisku, zemlje iz regiona troe vie u poreenju sa Srbijom iji je ekoloki otisak po osobi i dalje prevelik i ukazuje na neodriv nain korienja prirodnih resursa. Bosna i Hercegovina se nalazi na 66. mestu Hrvatska na 47. mestu, Slovenija na 23. mestu, dok je Makedonija na 15. mestu s najviim ekolokim otiskom u regionu.

Palo Merima

25

ekoloki otisak Srbije i BiH uporeen sa biokapacitetom

Palo Merima

26

Ekoloki otisak SAD i Kine uporeen sa biokapacitetom

Palo Merima

27

Z A K LJ U A K: Iz prethodno iznesenih podataka jasno je kako industrijski bogate zemlje zapravo ostvaruju svoj razvoj na uvozu nosivog kapaciteta od siromanih i zemalja u razvoju. To zapravo znai da se slabije zemlje tee mogu razvijati, jer im nosivi kapacitet prirode otima netko drugi. Samim tim je i nemogue da se zapadnjaki ivotni stil promove irom svijeta kao najprihvatljiviji i najpoeljniji. Jednostavno, nemamo toliko resursa. Ekoloki otisak pokazuje kako bi nam trebalo preko pet planeta kao to je naa ako bismo svi prihvatili ivotni stil kakav je prevladavajui u SAD-u. Sve je vei broj ratova za resurse i kontrola nad njima u godinama koje dolaze predstavljati e ogledalo meunarodnih odnosa i politikih nestabilnosti. Najmonije i najbogatije zemlje ovdje imaju i najveu odgovornost. Radi se o potrebi za pravednijom raspodjelom resursa koje troimo. Samo u SAD-u se dnevno baci 43000 tone hrane koja je dobra za konzumiranje. Ekoloki otisak nas ui kako je nemogue da svi imamo prehrano kao prosjena osoba na zapadu.FAO predvia kako e do 2015. godine proizvodnja hrane od 1,6 posto godinjeg poveanja nadmaiti predvien rast populacije od 1,1 posto godinje (Panos, 2004). ivimo u svijetu u kojem je najvanije da ekonomija napreduje i da se novac okree. Ekoloki otisak nas upozorava kako je najvanije da kvalitet ivota napreduje, a da se proizvodnja, potronja i odlaganje otpada, odnosno iskoritavanje resursa u prirodi, vrti unutar odrivog kruenja. Tako bismo na planeti ostavljali manji otisak, koji nas ne bi vodio (samo)unitenju. Jasno je iz rada kako je ekoloki otisak posljedica politikih odluka. To je podruje na koje trebamo jae pritiskati, a ne priroda.Palo Merima 28

Samo u SAD-u se dnevno baci 43000 tone hrane koja je dobra za konzumiranje. Ekoloki otisak nas ui kako je nemogue da svi imamo prehrano kao prosjena osoba na zapadu. Prehrana bazirana na mesnim proizvodima zahtijeva 2 do 4 puta vie povrine nego prehrana koja se bazira na povru i itaricama. Glad, neimatina i siromatvo prethode velikom broju stanovnika u pojedinim zemljama, a ne obrnuto. FAO predvia kako e do 2015. godine proizvodnja hrane od 1,6 posto godinjeg poveanja nadmaiti predvien rast populacije od 1,1 posto godinje (Panos, 2004). CIA je objavila istraivanje u kojem je istaknuto kako je smrtnost djece vei pokazatelj nestabilnosti neke zemlje, vei i od ekonomskih, ekolokih ili obrazovnih indikatora, pa ak i od razvijenosti demokratskih institucija (WWI, 2005). Worldwatch Institute zakljuuje kako zemlje u razvoju, o kojima i ovisi porast stanovnitva suoavaju se s opasnou mlade izboine, odnosno s ak 85 posto ukupnog svjetskog mladog stanovnitva koje biljei rastue stope nezaposlenosti. U '90-ima zemlje u kojima mladi ine preko 40 posto populacije imale su 2,5 puta veu ansu suoiti se sa znaajnim drutvenim sukobima (WWI, 2005).Palo Merima 29